Embed Size (px)
Citation preview
POVIJESNA ISTRAZIvnTJA
Ljubo Boban
KONTROVERZE IZPOVIJESTI JUGOSLAVIJE
Skolska *El?il stvarnost
Biblioteka
POVIJESNA ISTRAZIVANJA
CIP - Katalogizaci ja u publ ikaci j iNacionalna i sveudi l iSna bibl ioteka, Zagreb
UDK 949 71(093)
BOBAN, LjuboKontroveze iz povi jest i Jugoslavi je: do-
kumentima i polemikom o temama iz novije po-vijesti Jugoslavije / Ljubo Boban. - 2. izd.- Zagreb: Skolska knj iga [etc. l , 1989 - 453str ; 24 cm - (Biblioteka Povijesna istra-Livanja)
Bibliografija i biljeSke uz tekst - Kazalo
ISBN 86-03-99333-5
LJUBO BOBAN
KONTROVERZEIZ POVIJESTI JUGOSLAVIJE
Dokumentima i polemikom o temama iz novije povijesti
SKoLSKA KNJIGA . STVARNoST, ZAGREB 1989.
Uretlivadki odbor
I Og P ADAMaEK, PredsjednikBLAGOTA DRASKOVIC
RADULE KNEZEVICMI RA KOLAR-DI MIT RI J EV I C
RENE LOVRENCICDRAGO ROKSANDICVLADIMIR STOKALO
ANTUN ZIBAR
Urednici
BLAGOTA DRASKOVICDRAGO ROKSANDIC
Recenzenti
HODIMIR SIROTKOVICDRAGOVAN SEPIC
Grafidki urednik
ZEL]KO IVANCIC
Lektorica
ILI]ANA MILINKOVIC
gq {tnst/ l )/
Republidka zajeclnica za znanstveni rad SR Hrvatske iinteresna zajednica kulture SR Hrvatske financijski su
die la.
Republidka samoupravnapomogle izdavanje ovog
I. . . i - t
& ll,: ^t J
QT G.-{)
- -
cENEZA, zNAepNre I oDJEKzAcREneerm pUNKTACIJA*
Na zasjedanju Izvr5nog odbora Seljaiko-demokratske koalici je 5-7. Xi1932. prihvaiena je rezolucija koja je, posto je postala poznata u javnosti, na-zvana >punktacijen (prema punktima, todkama, u kojima je izloLen sadrzajrezolucije). Rezolucija je neodekivano dobila vrlo Sirok odjek u politidkom zi-votu, pa je stoga i njezino mjesto u historiografiji takotler vrlo znadajno. Punk-tacije i odjeci na koje su nai5le posebno su vaZni za razumijevanje triju prob-lema iz vremena Sestojanuarskog reZima: l. za upoznavanje stanja i razvojaodnosa u Seljadko-demokratskoj koaliciji, 2. za ocjenu stava SDK i drugihopozicionih stranaka prema apsolutistidkom reZimu kralja Aleksandra i,3. zaobja$njenje odnosa medu opozicionim strankama.
Radi upoznavanja geneze, znadenja i odjeka Zagrebadkih punktacija dono-si se ovdje izvorna gracla. Pri izboru dokumenata vodio sarn raduna o tomeda se priloze oni tekstovi koji su u neposrednijoj vezi s tim pitanjima. Visedokumenata morao sam izostaviti, zbog ogranidenog prostora, a inade korisnobi posluzili za kompleksniji uvid i u sam predmet ovog rada i narodito radisagledavanja Sirih okvira tada5nje politidke konstelacije.r
Uz svaki dokument dana su neophodna obja5njenja za razurnijevanje po-rijekla i sadrZaja, te se upuiuje na radove u kojima se o tome moZe naii viSeinformacija i ocjena.
U jezidnom smislu tekstovi nisu dotjerivani osim izuzetno gdje su bileposrijedi odevidne oma5ke.
Zbirka priloZenih dokumenata, sama po sebi, moZe korisno posluZiti zaupoznavanje nekih osnovnih problema iz vremena Sestojanuarskog reZima, apogotovo kao graila za znanstvena istraZivanja.
' aasopis za sueremenu povijcst, 1/1971, 153-209.rl ja usp. Lj Boban, Zagrcbatkc pLulktaciie, Istori ia XXDrlanje srbiianskih opozicionih stanaka povod.ont Za-XV, Zagreb, 1962, 1-38; is|i, Iz histori ic odnosa
'.og reZima (Odnosi do oktroiranog Ustava od 3. IXz izmedu Vl. Mateka i dtora u rri ieme Sestoianuar-marseliskog atentata), Zbornik Histori jskog institutaMateka i dvora u lri jerne iestoianuarskog rei. itnu
rora), Isto, 3/1965, 167-201: isti, Prilozi za biografi-:a (1929-35), HZ XXI-XXII /1968--69, 1-73; Todorz 1929-1935, Beograd, 1969, 338. Usp kako ie ovaii - M. Zeicvii, l ttgoslavija 1918/1984, Beogracl, 1985,
PRILOZI
REZOLUCIJA SELJAEKO.DEMOKRATSKE KOALICIJE1 . V I I I 1928 .
Klub Seljadko-demokratske Koalicije kao predstavnik cijeloga hrvatskognaroda i sviju dijelova srpskog i slovenskog naroda, koji su s njim udruZeniu zajednidkoj borbi za jednakost i ravnopravnost te za prava seljadkog naro-da, u svojoj sjednici odrZanoj u Hrvatskoj Sabornici u glavnom gradu Hrvat-ske Zagrebu, dne 1. kolovoza 1928. utvrduje:'
1. Dne 10. studenog 1927. godine stvorena je bila Seljadko-demokratskaKoalicija sa ciljem i zadatkom, da legalnom borbom u parlamentu izvojujepromjenu sistema u drZavi u tom smislu, da se osigura i zajamti jednakost iravnopravnost Hrvatske i sviju t. zv. predanskih zemalja sa Srbijom.
2. Sistem hegemonije pritje5njen borbom Seljadko-demokratske KoalicijeposluZio se organizovanim zlodinom na'dan 20. lipnja 1928. god., da bi sprije-dio uspjeh zakonite borbe Seljadko-demokratskoj Koaliciji, da parlamentar-nim sredstvima putem Narodne Skup5tine nastavi borbu za svoje velike cilje-ve.
3. Prva nuLna posljedica strijeljanja hrvatskih narodnih zastupnika uNarodnoj Skup5tini dne 20. lipnja 1928. godine bila je ta, da su narodni za-stupnici Seljadko-demokratske Koalicije napustili beogradski parlament, ukome im je na ovakav u historiji naroda besprimjeran nadin onemoguienodjelovanje i prekinuli sve odnose sa strankama, koje predstavljaju dana5-nju srbijansku hegemoniju, koja je dovela do katastrofe u Narodnoj Skup-5tini.
4. Predsjednik Radii u sporazumu sa predsjednikom Svetozarom Pribi-ieviiem predloZio je Kruni obrazovanje neutralne vlade, koja ni6im i ni ukoliko nije angaZovana u dogaclajima i koja daje puna jamstva, da ie svo-.i im neutjecanjem na tok istrage i suclenja omoguiit i, da budu kaznenornosudom obuhvaieni kako svi saudesnici tako i intelektualni zadetnici skup-Stinskog zlodina i koja ie raspisivanjem i provaclanjem slobodnih izborastvoriti moguinost, da se narod slobodno izjavi o svojoj buduioj sudbini.
5. Protivno ovom predlogu uz pripomoi dviju predanskih stranaka, ko-.ie izrabljuju vjeru u politidke svrhe,' ponovno je obrazovana hegemonistidkavlada srbijanskih stranaka, koja je sazvala u sjednice Narodnu skupitinu,u kojoj su izvrsena strasna umorstva, da bi ta skupstina nastavila rad i do-nosila zakone cijeloj drLavi u opie, a hrvatskom narodu narodito i napose,bez njegovih zakonskih predstavnika, kojima nije osigurana ne samo slo-bodna ri jed, nego ni Zivot u toj istoj Narodnoj Skup5tini.
: Sicdnica Kluba SDK sazvalta ic_k:ro ncposredni odgovor na saziv i nastavljapjc rada NarodrrelTypslp,g u kojo j . je izvr ien atcntat . Pr ihvaiena rezoluci i f , . " r o i tu io, ' in ' " t i i " i ' i po tome Sto se uni?j 9DK.rrrYi"put nakon-osrivanja izjasnila za rcviziiu Vidovdanskog ustavd. Dok'ie iasno izraienoooDaclvanJc orzavnog ureoenJa Po tom Ustavu. o novom drzavnom uredeniu niie iznesen odretleniiin!,gj QDK.lryi,put nakon- osrivanja izjasnila za rcviziiu vidovdanskog niLG.
-b.it'1. -i;;o"i;.;;";
ooDaclvanJc orzavnog ureoenJa Po tom Ustavu. o novom drzavnom uredeniu niie iznesen odretleniiistav, neso s-e o tome _gov_ori_ samo u opiim formulaci jama. Formalno. rezoluciia" ie bila slutbeni dd_stav, nego se o tome .sov,ori. samo u opiim formulaci jama. lormalno. rezoluciia" ie Uita ltuttlni-xumenr na Kole,m .le. Koalrcua u. to _vrrlemc gradila svoju polit iku. Medfutim, Maiek i Pribiievii :l lcl lo su tumacrll smlsao rezolucrte ukoli l(o se odnosila na pitanie drjavnog uretlenia. Madekove iziprelazile su i.preko federalisti lkih okvira. Iz Pribiieviievih'iziava moelo'i-e i;;; i ; t i a; i,; ' ;abr;i
kument na koJ9_In je Koalicija u to vri iemc gradila svoju poll idito su tumadil i smisao rezoluciie ukoliko se odnosila na oit:prelazile su i preko federalisti lkih okvira. Iz Pribiieviievih'izicentralizam, ali se nrje izjalnjavao za federalizam. (Usp. Bobaikov , n . d j . , 64 i d . ; Bran is lav G l ieor i iev i i . Demokra tska s t ran
isao rezoluciie ukoliko se odnosila na i l i tanie dfedera l i s t i l k ih okv i ra . I z Pr ib i iev i iev ih - iz iava nje izjalnjavao za federalizam. (Usp. Boban, ZapBranislav Glieoriievii. Demokratska stranka i "
rtante drza_vnog uretlenja. Madekove iziaveiziava moglo se razabrati da le odbacivaonn, Zagrebat.ke punktaciie, 313 i d.; Stoi-
i Pribiievii raz-
Hrl,ata i Slovcnaca, Beograd, 1970' Slovenska liutlska strankz
m, ali se nrje izjalnjavao za..federalizam.. (Usp. Bobair, zagr;i;itii ii*iiriie. ltl i a;-SiJi:lj. ' 64 i d.:
'Brariislai Gligoriievii, Demokrarska strania i"poiiiitii bdioii-il-'xiitieviii ' iiti,
Slovcnaca, Beograd, 1970, 523 i d.)
.",',-;t'f;Xli,llrl ,utrut'Il-:TlL\t"tttd^T,ii'iiil'$l..,musrimanska organizacija Uz niih su u tzv vradi
t 0
utvrdivsi ove dinjenice, Seljadko-demokratska Koalicija zakljuduje:
I Da krnja Narodna Skupstina sazvana u zasjedanje za dan 1. kolovoza
1928. u Beogrldu nije ovlastena donositi nikakove zakljudke za cijelu drZa-
vu. Svi zakfudci, toli Ui se stvorili, a narodito financijalne obveze, koje bi
Se nametnule narodu, progla5avamo za ni5tetne i neobavezne za narod u pre-
danskim krajevima, koji predstavljamo, a za hrvatski narod napose'
II Konstatujuii, da su kraljevine Hrvatska i Crna Gora i sve narodno--politidke intividualnosti predstavljene u Narodnom vijeiu pristupile u dr-
Zavnu zajednicu sa kraljevinom Srbijom ne odriduii se svojih historijsko--drZavnih odnosno narodno-politidkih individualiteta u korist ma koje druge
od ujedinjenih zemalja nego samo u korist drZavne zajednice Srba, Hrvata
i Slovenaca i da su akt od 1. prosinca 1918. i Ustav od 28. l ipnja 1921. upo-
trebljeni za utvrclivanje hegemonije biv5e kraljevine Srbije nad svim ostalim
zemljama i narodnim-dijelovima, izjavljujemo, da je u svijesti narodnoj do-
sadaSnje drZavno uredenje u cjelini poni$teno poznatim dogailajima i da
iemo povesti najodludniju borbu za novo drZavno urettenje, koje ie osigu-rati punu ravnopravnost svih spomenutih individualiteta.
Dalje odluke u ovom pravcu donijet ie se, kada predsjedniku StjepanuRadiiu bude mogu(e, da na sjednicama sudjeluje.
III Seljadko-demokratska Koalicija poziva sve polit idke stranke i grupe
u predanskim krajevima, da se pridruZe njezinoj akciji u borbi za jedna-
toit i ravnopravnost, a od seljadkog naroda u Srbiji kao i od svih Srbijana-ca, koji ne odobravaju politiku hegemonije odekuje, da ie svojim drZanjemubrzati pobjedu ovih velikih principa koji jedini mogu spasiti drZavnu za-
iednicu.o
PISMO V. VILDERA I VL. MACEKA SV. PRIBICEVICU'27. tr 1932.
Dragi Svetozare,
Nadam se, da si primio moje pismo od 21. o' mj', u kom sam Ti javio
svoj dolazak i bombu na balu medicinara. Potrebno mi je bilo, da ove dane
sredim svoje utiske i informacije, koje su plju5tale sa sviju strana. U ovaj
das, moram da Ti odgovorim na najaktuelnije za Tebe pitanje. Kor' ' - i i9pokazao Tvoja dva pisma posljednja od 10. i 16. o. mj. u kojima se nalaziglavni ovaj itavak: ... osmatram da za zajednitku akciju (borbu) nije pot-
ieban spoiazum o drZavnopravnim pitanjima, da mi nemamo od naroda ni
mandat za rjeiavanje tih pilanja, nego da platforma za borbu treba da bude
ideja slobodl dovjeka, dru5tva i naroda i da tek u slobodi moZemo stupiti
u kontakt s narodom radi dogovora o rje5avanju drugih pitanja ["] '
1 Teks t p rema dnevn iku Narodn i va ! fu1 l ' je tnos t i , p rav icc i s lobodc , b r . 177,2 ' V I I I ' 1982 ' 2 '
6 Dr. Stjcpan Korenii, zagrebadki kanonik, samostalni demokrlt
1 l
t
Nakon razgovora sa M.t i Kor. umolio me M.,' da ti formuliram odgovor,jer on danju nema vremena, a noiu ga bole odi, - to je jedini razlog, StoTi de5ie ne piSe.
Problem naS nije tako jednostavan, da bi se mogao rije5iti samo obja-vom borbe za slobodu dovjeka, dru5tva i naroda. Da je tako jednostavan, nebi uopie ni doSlo rdo apsolutizma, lli bar ne bi tako dugo trajao. Prije svegau ovoj drLavi ne Zivi jedan narod sa jednakom kulturom, jednom tradicijomi jednim osjetajem solidarnosti. Jug. sl. diktatura crpe svoje opravdanje baiodatle, gte tobohe hoie, da ukazont stvori takav narod, takovu jedinicu. Aplaia za postignuie takovog ideala jest gubitak svake liine i gradanske slo-bode, eleminiranje narodne voljc i l i nasilna korektura te volje. To je t. zv.
"revolucija odozgo", kako ju .jc nazvao Dentetrovi( pred )zbor[e]. Kopijadiktature Sovjeta i fa5izam. Naravski, da time ide r"uku o ruku lidna ten-denca za sarnodrianjem. Nije vaZno, Sto je tu primarno. Fakat jest, da biova li6na tendenca bila neostvariva ili neodrZiva, da se ne temelji baS na tojkomplikovanosti drZavnog problema.
Otpor protiv diktature daje se Lr glavnom, a narodito u Hrvatskoj nanacionalnoj bazi meclu Hrvatima, a meclu Srbima i drugima on je uperenprotiv hegemonije Srbijanaca. Najrnanji i do tada najslabij i je otpor na dis-to demokratskoj osnovici. Samo ideja demokracije toliko je jo5 nejaka i ne'razvijena, toliko je, i koliko je ima, paralizovana od nacionalizma - i srp-skog i hrvatskog i raznih konfesionalizama, da ne moZe da zada za sadasama o sebi smrtni udarac reZimu.
Ovo[m] i ovakvon naziranju dao si i Ti izraLaja u Tvojoi broSuri, 'koja nam je vrlo dobro doSla, kao opie traZeno politidko Stivo, u kojemuie izvrsno sai,eta u glavnom sva kritika dana5njeg stanja. Spominje5 i isti-deS zakljudke S. D. K. od l. avgusta 1928.'koji su se rodil i kao reakcija naorgije beogr[adske] hegemonije, a koja nas joS uvek veZu, kao kor-rture, kaoprogram. U odlomku nNaS program i moj stavu veli5: "Kad sam video, daje krivnjom vlastodrZaca u B. taj sistem (centralizma - hegemonije) iza-zvao veliku krizu u drlavi, ja sam morao, da iz te dinjenice povladim kon-zekvencije. Meni je sasvim svejedno, kako ie se sa gledi5ta nauke zvati sis-tem, koji ie biti osnov za unutarnje ureclenje na5e drZave. Hrvati se ne moguzadovoljiti s praznim rijedima - geslima imenima, nego traZe takovo drLav-no uretlenje, koje ie im osigurati tekovine istorijskog razvoja, individualiteti ravnopravnost u drZavi.n Dalje tvrdi5, da je ,diktatura odigla na kulmina'ciju centralizam u naSoj zemlji, koji nikad dotle nije bio tako jak ni takokrut<. Problem pro5iruje5 i dalje od samog rje5enja hrvatskog pitanja: >tobi opet bilo stalno nezadovoljstvo, trzavice i potresi, koji bi ugroZavali mi-ran razvitatk drlerve i spredavali njenu konsolidaciju. Ne smemo se zadovo-tjavati parcijalnim rjesenjima, koja neie rije5iti cio problem, nego ie samostvoriti iluziju, da je sve u redu iako ta rje5enja mogu da budu samo povodi izvor novim smutnjama i sukobima.n
Dakle problem je dubok, nije ZaliboZe ograniden samo na postulate po-litidke demokracije. Doista imaS pravo, da rjeSavanje ovih pitanja ,dolazi od-mah na red ,dim se obori diktaturan. Ali kako iemo nju oboriti? Ne postoierazlike metlu onima, koji su protiv reZima u pitanjima demokratske vla-davine. Svi, i oni u Srbiji, i oni u Hrvatskoj, hoie graclanske slobode i svo-
z Rijed je o Madeku. Pismo je pisao Veieslav Vilder, dlan vodstva Samostalne demokratske strankc.E S. Pribi6evii, Pogledi na stanie u ltryoslavij i i njenu budtrdnosr, Prag, 1931e Odnosi se na spomenutu rezoluciju SDK od 1. VIII. 1928.
l 2
se za njih. Ali kako vidimo ta samaPred novembarske izbore sloZili smo
ulacije obrazloLenja tog bojkota, nije
uru, nalazi se u sporazumu glede ure-
tlenja drZave.----'Nuji,a.uhije bi bilo, da moZemo, a to bismo morali, da naprama oktro-
iranom"ustavu od 3. septembra, koji predstavlja program.reZima i obrazlo-
Zenje diktature, postavimo bar u glavnim crtama nas zajednidki program,
dabome potpisan od svih onih, koji danas neosporno pretstavljaju- narod.
l#:';T.1'"t il':?T "*n"""'I:l *::ualo u boikotu izbota' Onda bismo
:eo ozbiljno v'razmatranje barem urlem, proigrali bismo narodno povje'
. Jer mi strahujemo od njihove hege-i moii, a oni od naSeg seParatizma'
^ dkom i ekonomskom Pogledu uPlav:?
orgija - pa zar bismo mogii ne5^to portuzeti zajednidki sa Srbijancima, koji
,ruil.r. bi pruzili gaiancije] da prekidaju sa takvim sistemom, da nam tako
clokaZu, da le moguia s njima zajednidka dtLavat'?
Ima indiciSa, da je hegemonistidka k
mu, spremna i da u sludaju srozavanjaza crvenu diktaturu - samo da i u
Ne pi5emo Ti ovo, da Te u bilo i
sam znade5. Na Prvom mom sastankulan naprama gore," vei na drugom sastaro i prastaro, da se dogovorimo gle
iskreno mu izloZio na5e gledi5te u trcije. Posli je nisam dobio nikakav od
djeluju ovdje i intrige reZima. K9{ ho
lima, tako da nisu u akciji kod Srbijaegipatskih lonaca, a koji u svojoj pc
ture zatodnikom svoje hegemonije.Zato moLe imati pra"vo Tvoi prijatelj, koji Ti javlja da i Srbijanci stav-
ljaju kao preduslov ia zaiednitku -akciju
sporazu.m o buduiem ureclenju
arzur", na^rodito ako nije u izgledu preuzeie vlasti na osnovi sporazuma s
nama.tttitun K." pise Veieslavu: ,Nasi saveznici iz opozicije iute i ne midu
se smjesta. Ne'moZe da se ostvari ni jedan zajednidki program. Aca Salje
r0 M. Trifunovii, dlan vodstva Radikalne stranke, razEovarao ie s Matekom_Pred.parlamentarne
iruo"",'ltuili'"riir'isjil-t;i'*."-uo'iiii"?lig"u.jii o ialeaiict<om istupu oPozicionih stranaka'rr Misli se na dvor i kralja Aleksandra'12 Milan Kosti i, odvjetnik u Zemunu, dlan vodstva SDS'
t3
svoj posebni cirkular o radikalnoj jedino spasavajuioj stranci. Tri nedelienismo se vei vidili. NaSi saveznici (Srbijanci) sada najvi5e reLe na nas Srbe--predane zbog ono malo Voivodine i. t. d. Mi iemo opet bit i svemu krivi.o
Ovo je p isano 16. o.mj .I\4nogo i srdadno te pozdravlja
Veieslav IVilder]Vladko lMadek]
Nastavak pisan rukom."
Dragi Svetozare!
Nakon Sto je bio dovr5en gornji l ist primio sam Tvoj l ist od 22. o.mj.Prije svega da popunim svoje memoare o audijenciji:"
Koliko se sjeiam spomenuo sam u razgovoru da je vei u Zemunu po-sve drugi mentalitet nego u Beogradu, ali o Velik[oj] Hrvatskoj od Zemunado Kotora nije bilo ni govora. Istina je, da je Kralj izjavio, da Zeli biti sam-nom u jednakim odnosima kao i sa pokojnim Radiiem, ali ne mogu se sje-titi, je li to bilo prvi ili drugi dan.
Glede deklaracije opozicije" ne stoji, da sam ja bilo kakovu deklaracijuodbio, jer mi nitko nikakove deklaracije nije ni ponudio na potpis. Zivko'uje dodu5e donio usput sa porukama od zgora i nekvi koncept deklaracijeod opozicije time, da je ta deklaracija poslana Aci" na prihvat. Poslje o tojdeklaraciji nisam duo vi5e niSta. Prema sadrZaju mogla bi biti ona deklara-cija o kojoj Ti pi5e5. Razumije se pak samo po sebi, da ja ne bi mogao ova-kove deklaracije zajedno sa Srbima potpisati ako u njoj ne bi bilo baremu najgrubljim crtama istaknuto stanoviSte Srbijanaca, da su odludili za uvekprekinuti sa teZnjom za hegemonijom, koja se ne izraLava samo u danaSnjemreZimu nego se je odrZavala i u svim prijaSnjim reZimima i na svim podrud-jima javfnog] Zivota. Rijedi deklaracije: "Opozicija
je saglasna u uverenju,da je sada glavno, da se narodu opet vrati potpuno politidka slobodan znadiza nas Hrvate, glavno ie, da se vratimo na 6. I 1929. Uvidjet ie5 da to nemozemo.
Srdadno pozdravlja Stanu'' i tebeVlado"
. r : Ovo. jc p r im jedba_ po l i c i j c . . Na ime, po l i c i ja j c na po( t i u Zagrebu usp je la o tk r i t i p ismo pr i o t .prenli otvorila _ga, sn-imila,- a zatim dostavila adresantu. lz bil. jeikc' pomoinika ministra unutiaSnjihpgsfova o{ l. III. 1932. vit l i se da je prvi dio pisan na pisaiem stroju, da su ga potpisali Vilde; iMaeek, a drugi dio je vlastorudno napisao i potpisao Matek.
r{ Odnosi sc na Madekovu audijenciiu kod kralja Aleksandra 4. i 5 | 1929-rs Nakon parlamentarnih izbora u studcnome l93l pripremana jc zajednidka izjava opozicionih
s t ranaka, a l i o tome n i je pos t ignuta sug lasnos t .a6 Zivko Berti i, odvjetnik u Zemunu.t? Aca Stanojevii, Sef Radikalne strankc'E Pribiieviieva kc,erka.re Prijepis pisma ko j i je nai' inila (polici la) u Arhivu Jugoslavi ie, fond M. Stojadinoviia, f-66.
t4
PISMO SAVE KOSANOVICA' O ODNOSIMA USELJACKO-DEMOKRATSKOJ KOALICIJI
23. tV t932.
PoStovani pri jatelj i ,"
vrlo interesantna obavje5tenja sam dobio i zahvaljujem preporudujuii se iza buduie. Ima jedna stvar, koja me zabrinjava. Pred nekoliko dana dobilisu istaknutiji na5i prijatelji - narodito pravoslavni sveStenici - jedan ult.ra-frankovadki letak sa potpisom >Hrvatski akademski klubovin. Letak je sampo sebi neinteligentan i glup, ali zavr5ava sa poklikom Madeku, Paveliiu inezavisnoj hrvatskoj drZavi. Jude sam ja dobio jedan, jo5 gori sa istim pot-pisom. U ovome se ustaje protiv ujedinjenja akademske omladine, kao okon-fidentsko-velikosrpske kuge i t. d.n, traZi se potpuna likvidacija Jugoslavije,kazamate se zovu srpsko "megalomanske [...]" podivljale balkanskomarto-loskc rulje ratnidke< i t. d,, i t. d.
Vjerojatno te letke Salje polici ja, JAC" i kako se vei zovu te njezine or-ganizacije, Salje ih sad, kad se pristupa organizaciji kraljeve stranke.'n Ten-dencija je dabome jasna. Jugoslavenski raspoloZenim ljudima a narodito Sr-bima, hoie da prikaZu kud ide hrvatski pokret, i da Pribiieviiu i namadrugima onemoguie rad.
Ako su ti letci originalni, pisci su irn odajno glupi, i zbil ja na najgorii najgluplji nadin sluZe svom idealu. Medutim ja vrlo dobro znam da vod-stvo pravog hrvatskog pokreta, ono koje je zbilja vodstvo, i koje s pametii sa radunom radi, ne stoji na stanovi5tu, koje im se s tim letcima imputira,jer je to stanoviSte nerealno, anarhistidko i neshvatlj ivo, a vz Io na seluapsolutno nema tih raspoloZenja. Toga je bilo onda, kad su ljudi Zivili u izo-bil ju i kad su bil i daleko naivnii i, ali i onda kod seliaka malo. Danas nimalo. Ni kod Hrvata, ni kod SrUi. eti mi nemamo nadina da ovo demantu-jemo. Sad se moZe da vidi, koliko je Steta Sto Mladekl ni jednom rijedi nijespomenuo bar SDK u svojoj uskrSnjoj poslanici, a da i ne spominjem Srba.
Ovako mnogim na5im prijatelj ima izgledamo kao da se nameiemo (na-turujemo) Radiievcima. Jer sigurno toga nema ko misli da ie Srbi za namaiii sa odu5evljenjem u borbu za frankovadke gluposti. Mi se s odu5evljenjemmcrZem<r boriti za ravnopravnost Hrvata, za socijalnu pravdu, za reorganiza-ciju drZave, [da] tako nestane hegemonije srbijanske dar5ije, za federaciju,republiku i sve, ali traZimo da se u toj borbi postupa pametno. Glavno jeteZiS.te danas ba5 na na5im redovima; ako se na5a snaga pojada puno je veiiizgled na uspjeh, i moZe se reii iskljuden je neuspjeh. Ali, ako se nedovoljnoobazrivim p<lstupkom dovede do toga da se nama onemoguii rad ili groznoote5da, a olak5a rad onima koji poclu za srbovanjem, drZavom, spasavanjemkralja, kao jedine kopde drLave i t. d., onda je borba doista bezizgledna. Mo-Ze li se onda odekivati da Srbima i nekim [?] jugoslavenski raspoloZenimelementima iz prijeka, ne bude daleko simpatidniji jedan ljevidar ki srbijan-ski pokret, koji mora svakako doii, od onoga Sto ovdje imamo?
20 Kosanovii je bio dlan vodstva SDS, tada iiviri tr Plaikom?r Pismo je upuieno Vilderu, s tim da o tome obavijesti Maieka.r2 Nckoliko ri jedi u rukopisu ncditl j ivo.?r Jugoslavenska akademska ditaonica.?{ Jrtgoslavenska radikalno-seljatka demokracija, kasnije Jugoslavcnska nacionalna stranka.
1 5
Solirdarnost na5a mora biti realna i parnetna, a ne nazarenska. Dr Madekje apsolutni voda najveiega dijela Hrvata, a njegova snaga samo je pojadanana5im prisustvom, pa zato mu zbilja nije potrebno frankovadkih parola (glu-pih i nesavremenih), koje na5.poloZaj oteSdavaju. Ovaki rad samo ide u radunreZimu, koji mu zato i daje publicitet. Dr Madek ima toliko neosporan autori-tet, da nije potrebno kaZoliranje tim elementima, nego naprotiv da bi se tipostupci mogli sprijediti i zabraniti kao Stetni. Ovako, po5to su ovi elementiglasatiji i neodgovorniji, vi5e se duju i daju jadi ton borbi. Ton, koji po nide-mu ne odgovara raspoloZenju seljadkih masa. Ton, koji oteSdava poloZaj Pri-biieviia, ote5dava i slabi na5 rad, koji daje opravdanje Srbijancima, da ne bu-du radikalniji u borbi, i koji neborbeniji, maloduiniji elemenat u predanskimkrajevima goni reZimu. Koji - na kraju - vrlo lako moZe odvesti Acu Stano-jeviia u kakvu, malo drukdiju vladu od ove, ali koja ie u stvari biti isto. Aposljedice toga svakako su puno, puno Stetnije za konadni rezultat na5e borbe,nego Sto bi bile od toga da se demaskiraju - ako vei nije moguie da se spri-jede - takve manifestacije.
Ja bih sve ovo pisao predsjedniku Madeku, ali se bojim da ne bi moZdato krivo shvatio, pa zato Tebi pi5em i molim Te da se o ovome porazgovoritei udinite ne5to. Pribiievii nije u narodu bio nikad popularniji i jadi nego Stoje danas, danas nam prilaze i oni, koji su deset godina u borbi s nama, alitu snagu neiemo saduvati ignoriranjem osjeiaja, kojih joS ima, koji se mogulako raspirivati, i neradunanjem sa stvarnosti.
Dr Madek (e molda reii: obolje je da ima ekstremnijih od meneo. To birnolda bilo da se govori u detiri oka s kraljem, ali u momentu, kad se trebaskupiti Sto jadu i Sto borbeniju vojsku, za jedan realan cilj, tako stanovi5tenije dobro. Za na5e mase apsolutno je potrebno, da budu uvjerene, da ono sta-novi5te nije stanoviSte seljadke stranke. To uvjerenje moZe da im da samo drMadek. Ako se to ne udini posljedice ie biti apsolutno Stetne i nepopravljive ami u takve eksperimente neiemo moii voditi na5ih.'."
TRUMBICEV ELABORAT O HRVATSKOM PITANJU(3. XI 1932)"
l . U V[a5em] cijenjenom listu od 30. IX o. g. izi5ao je dlanak pod naslo-vom >The Croats and Yugoslavian, u kojem neki VaS dopisnik priopiuje svoje
2ra Tak:rv zavrictak u originalu. Arhiv Jugoslavijc, fond S Kosanoviia, rukopis, bez potpisa, vje-roiatno prijepis
25 Dvojica engleskih polit icara, B. Riley tRajl i l i R. J. Davies [Devis] posjeti l i su u rujnu 1932.Beograd i /,agreb i- razgovirali s visc osoba.- i l i i t :u. Manchtster Guaidian od-30. IX. 1932.. bei p-otpisasu obiavil i dlanak u kojem su iznijeli i ragovore s Madekom i Trumbiiem. Prema navodima u dlanku, rho j i ca su sc i z jasn i la za o tc jcp l jen jc Hrva tske .
Nakon tog i lanka u Menchesttr Guurdiuntr, protiv Trumbiia i Madeka povedena je u rezimskoDnovinstvu oitra kampanja. U prvo vri jt 'me Trumbii ie otklonio Me5troviieve sugesti je da demantiranavude u elanku, a |roiiv l i .t i Novosr-i podigne optu)bu. Kasnijc je, medutim, o-dludi: da napi5e de-manti, Slo ie trcbalo bit i samo usputno, a glavno mu je bilo da se britanskoj iavn' ;t i objasni sustinahrvatskos ditania. Tako ie na oodetku studinoea (nakiradno ie dodan datumi 3. XI. 1932i izradio op-se2nij i eTa6orat o hrvatskom pitanju (Usp.: Bo'ban, Prilozi za biograli ju Ante TrumbiCa,'27 i d.). lzuvodne bil jeSke uz taj tekst vidi se da je to bilo namiienieno nekome kao uputa kako treba dapostup i da b i sc b r i tanska javnos t o t im p i tan j ima in fo rmi ra la
U Naoonrcni uz icdan orimierak tos elaborata stoii: >1. U Dodetku priloZenoe sastavka oDovr-gavaju se,
'u zgodnoj iormi,'neto"dnosti, Eoje se nalaze
-u Clanku
'Man. Guirdiana
-od 30, IX. fo je
iotr,ibno naipri ie stdga, Sto'najvaZniie stavke iz naSih razgovora nisu doista todne, da izgleda da 5ehoie pod sv:ikrici jen"u'cijepati"ovu driavu u viSe manjih,-o demu uopde nede u Englesk6j {a.duju.Ako 6i se islo u
"Eilglleikul trebalo bi, pri je ncgo bi de ista dalo u Stampu, sastati si dotidnim
dopishikom da se stvii razjisni i sporazdmrio udisi. Treba takoder vidit i i- broluru, koju se dujeda su vei izdala ona dva engl, zastupnika o svom putu ovamo i da je jedan primjerak stigao uZagreb.
l 6
ril
I utiske s puta u zagreb i iz razgovora sa nama dvojicom.,o posto se ne radi ointervjuu, nego o putnom izvjestaju, koji mi nismo redigirali, lako je shvatitida su se dopisniku, ako je s nama razgovarao, ali svakako ne s obo3'icom za-jedno, podkrale, i u najboljoj vjeri, nekoje netodnosti. Nesporazum, brkanjepojmova i netodno zapam(enje neizbjezno je, kada se radi o n"rr.ranom razgo-voru, preko tumada, u veiem dru5tvu i to o predmetuzaEngleza toli egzotid-nom, kao Sto je ovaj." Tako na primjer sto se tide one todke, koja se odnosina eventualni savez izmedu Austrije i Hrvatske, potpisani Trumbii moZe bitida je o tome govorio i sa Vasim dopisnikom, jer je ta vijest doista kolala uzagrebu, ali to nije njegova ideja, nego ideja iz-fraicusko[izvora, iako nesluZ-benog, u vezi sa podunavskim problemom, koji je na dnevnom redu medunarodne politike."
2. vas dlanak dao je povoda jednoj vehementnoj novinskoj kampanji, u ko-joj se nas brutalno napada i grdi, fa dak i prijeti nim se zivoiom. pbsto u nasnema ni toliko slobode Stampe da bi se tko je ovako napadnut rnogao braniti,nama je jasno, Sto svatko moZe lako pogoditi, odakle ta kampanjatolazi i oclkoga je servirana.
,3. ovim povodom Zelimo se obratiti preko V[aIeg] oij[enjenog] lista brita.nskoj javrosti, dije se miSljenje u nas uvaZava, da ocrtamo
"etit iit- potezima
sliku danasnjeg stanja u Jugoslaviji i sustinu hrvatskog problema, sio je bezsumnje od odite vaZnosti i sa gledi5ta generalnih interesa.
4. HRVATSKA I SRBIJA U PROSLOSTI
ova drzava faktidno postoji od prosinca 1918. pod imenom kraljevine sr-ba, Hrvata i slovenaca, zamijenjena krarjevim ukizom od lanjske godine saJugoslavijom." Ima od prilike 13 vijekova da su Slaveni dosli na jug Evrope,ali kroz cijelo to vrijeme Hrvatska i ostale zemlje iz bivse gausurirste mo-narhije nisu nikada Zivile sa Srbijom pod istim zalionima i sadinjavale sa njomjednlr drzalru, Srbija je Zivila pod uplivom Bizanta, a zatim pod dominacijomturskom; dodim mi o,vamo Zivili smo pod uplivom zapada, najprije nezavis"nimdrzavnim zivotom pak i u zajednici sa drugim narodima slavenski, germanske,
tmpan.ja protiv.nas, . jer osim ostaloga, to nameCenogncmo iznijet! svoie autentidne polleae- "' i ;;;;n dlanak od 30. IX.
r Jugoslavij i -rako da engl. publika dobiie sliku oHrvara, rf. hn,arsko oitinie.. iJ-opiIi-i,"!""^li"-r:Xrmostalnost kao posljeil ica prava nrvarsre r suviSe
avnim ,podacima, koji_ imaju posluZiti kao elaborat) i nak-on sav.ietovairja, Stb i toiitiJ bi-.;;;;i;
kraci itanak, da bi ic mogao tiiis" -,juillroiir""-itj
26 Misli se na Trumbida i Madeka.27 Madek ie takotter tvrdio da su i nieqovc iziare,netodno. prenesenc. (usp.: Boban, Zagrebaikepunktacije, 34Fl; Isti, Pritozi za tiogiali i i ' fnti-f r i i to,"o. ,y , o.t28 o takvim informacijama Trumbicu le tada nriiao Sir .Arthur Evarrs, englcski arheolog, iedanod poznavalaca iueostavenskog pitanja i rri jmuiciv'poini"ir.- if ' i l i i irga"'$Ftri lE rata. (Usp.: Boban,Prilozi za biosrafi j i Ante Trufrbita, tt i a.j--2e Naziv ,Jugoslavijan drLava je dobila 3. X. 1929.
Kn':iZnica "V!aclimir t{aeorc
""'-- er.t.t.lsl(c JUG fi
Zagreb- Slavka BaiuSi6a /t2 Kontroverze iz povijesti Jugoslavije
maatarske i latinske rase, narodito za vrijeme Habsbur5ke vladavine. Uslijecltoga Srbija se je razvijala u jednom smjeru, a mi ovamo u drugom. Razlikaje u svakom pravcu bila velika i zatedeno stanje na obim stranama sasvimdrugadije.
5. HEGEMONIJA SRBIJE
Vei ova dinjenica dokazuje jasno, da je problem uretlenja ovakove drZa-ve bio po sebi teiak. Ali nadoSla k tomu joS ne mala nezgoda, Sto se je drLav-na politika, sticajem prilika, uputila baS onim pravcem koji ne moZe dovestido konsolidacije. Nastupila je hegemoniia Srbije, koja se je nametnula Hrvat-skoj i ostalim zemljama na zapadu te traje, nakon parlamentarnog kursa, idanas pod diktaturom joS silovitije. Da se karakterizira rezultat ovakova vla-danja, dosta je istaknuti tr i dinjenice, koje same po sebi, osim svega ostalo-ga, daju mjerilo velidine neuspjeha, a to su: Prvo, osiroma5enje dak i Vojvo-dine, najplodnije i najbogatije valjda zemlje u cijeloj Evropi, drugo razoiara-nje sa Srbijom i pravoslavnih Srba iz biv5e Austro-Ugarske, za kojom su ra-nije deznuli i romantidki uzdisali, a treie je dinjenica Sto su danas svi slojevi isvi duhovi, bez razlike, sloZni u nezadovoljstvu s postojeiim stanjem.
Povrh toga opieg nezadovoljstva Hrvati su jo5 k tomu, na poseban nadinkao narod i kao l iudi poniZeni i uvreiteni, oSteieni i upropa5ieni!
6. KOLEKTIVNA ODGOVORNOST
Zna se da od 6. sijednja 1929. drii svu vlast jedan dovjek, uz koga vr5e ne-ki upliv, direktno i indirektno, nekoji krugovi. Kad se kaLe, da ovom drZavomupravlja, iskoriSiuje je, nekoliko familija u Beogradu, to moZe donekle dastoji; ali ipak i pored toga Srbija kao takva ne moZe se oteti kolektivnoi odgo'vornosti. Razumi se, da se tu govori samo o Srbima, a ne o ostalom stanov-niStvu u njoj, koje nije srpsko, a koga ima mnogo.
7. HRVATI SU RAJA
Hrvati su poniieni i uvredeni u svojem ponosu i u svojoj nacionalnoj das-ti. U svojoj kuii nemaju nikakva prava, nego samo teSke i nesrazmjerne duZ-nosti. Njihova moralna i materijalna imovina jest objekt kojim se iz Beogra-da raspolaZe kako se hoie. Moraju sluZiti vojsku, plaiati poreze onoliko koli-ko se traZi. Tim porezima i svim prihodima njihove zemlje uzdrlava se najpri-je ovo stanje, koga su oni Zrtve. U Srbiji su nekoi bili: Turci i raja; slidno 3esada u nas, Hrvati su raja! Sve se to silom podrZava, a pokriva se jednom pa-rolom: >Narodno jedinstvou!, kom je sadrZina velikosrpstvo beogradskog ti-pa. Hrvati nisu narod, oni su >pleme<. Stoga svaki prigovor ili krit^ka protivovoga stanja kvalificira se kao zlodin protiv onarodnog jedinstva", protiv "dr-Laverr. Stoga, Hrvati smatraju se kao rode,ni >separatiste(, neprijatelji drZave,nepouzdani, izvan zakona. Ono nekoliko Hrvata Sto se ponekad vidi na nekimvisokim poloZajima ili u kakvoj meatunarodnoj delegaciji, to su bijednici bezmoii, upliva i bez ugleda, pomno izabrani za ulogu figuranata. Stoga, ovo jennarodno jedinstvon jadna laLna fraza.
1 8
di
7a. REGNUM CROATIAE - HRVATI U RENESANSI
Hrvati reagiraju. Oni imadu narodne svijesti, stoljetne tradicije, politidkei kulturne. JoS u prvoj polovini X. vijeka nastala je nezavisna hrvatska drlava:REGNUM CROATIAE! dobro organizirana sa jakom kopnenom i pomorskomvojskom, po svjedodanstvu cara Konstantina Porfirogeneta. Saduvali su svojunacionalnu i drZavnu individualnost kroz sve vijekove; dak i u ustavu Austro--Ugarske Hrvatska je bila priznata kao politidka nacija.
Hrvati su bili aktivni saradnici za vrijeme Renesanse, koja je dala dana5-nju civilizaciju. Dokaz su tomu veliki hrvatski slikari, kipari, naudenjaci u Ita-liji, kao i mnogobrojni umjetnidki spomenici hrvatskih majstora po hrvatskimzemljama, osobito po danaSnjoj Dalmaciji, u kojoj se rodila na5a drZava "Reg-num Croatiaen i bujno procvala. Ovamo spada i na5a knjiZevnost, pisana na-rodnim jezikom jo5 pred viSe stoljeia. I danas ima hrvatskih umjetnika usvim redovima svjetske umjetnosti. Hrvati su stoga jedan HISTORIJSKI NA-ROD sa svojom politidkom i kulturnom proSloSiu i to jedan od naistariiih t)Evropi. Hrvatski narod nikad nije trpio'nad sobom kraljevu apsolutnu vlast,vladao je uvijek ustavno. JoS g. 925, dakle, pred 1007 godina, kralj je Tomislavpredsjedao hrvatskom drZavnom saboru u kr5ianskoj katedrali u Splitu, ka-tedrali apo5tolskog ranga, u bivSem Mauzoleju cara Diokleciana, kao nasljed-nik u hrvatskoj zemlji r imskih imperatora. I g. 1918. hrvatski je sabor u Za-grebu razrijeSio, snagom svoga historijskog i pozitivnog prava, vezu sa Bedomi PeStom i proglasio drZavnu nezavisnost Hrvatske. To je bio legitiman, a nerevolucionaran akt s razloga, Sto su dogadaji bili onemoguiili dalji opstanakzaiednice zemalja Habsbur5ke monarhije, u kojoj je i kraljevina Hrvatska bi-la, po onda5njem ustavu (nagodba) jedan ravnopravan dlan. Danas, kad suHrvati pali pod uzurpiranu hegemoniju Beograda, postali su u ime )narodnogjedinstvao bespravno "pleme", stvarno "rajau.
8. SRBIJANCI NA GLAVNIM POLOZAJIMA
Hrvati su oiteteni i upropaiienl. Sroijanska je hegemonija zauzela sve po-zicije. Cor' je srpski, srpska je i diplomacija, srpski je oficirski kor i komandai u Zandarmeriji i u vojsci, u kojoj su na5i vojnici nljudski materijal<. Zandar-merije ima vi5e nego u biv5oj austrijskoj carevini! U ministarstvima je vi5eod 80 od sto Srbijanaca, a u vojnom ministarstvu su 100 od sto. Oni ispunja.vaju sve visoke drZavne ustanove: DrZavni savjet, Glavna kontrola, zatim Na-rodna Banka, Drlavna Hipotekarna Banka, Priv[ilegirana] Agrarna Banka itd.Ako na tim poloZajima susretnete koga Nesrbijanca, to je zato, da se afirmira,narodno jedinstvou. Osim toga su Srbijanci na vaZnim i povjerl j ivim poloZa-jima na upravi i izvan Srbije i to u svim zemljama, a narodito u Vojvodini, Bo-sni i Hercegovini, Crnoj Gori, koje se smatraju uZom pripadno5iu Srbije injoj direktno anketiranim, a da se i ne govori o Macedoniji, koja se ne smijezvati ni geografski drugdije nego JuZna Srbija.
NaSe su Skole, sve to vi5e poplavljene nastavnicima iz Srbije. U Beograduse univerzitet dotjeruje, da postane srpska ,Sorbonao dodim hrvatsko sveu-dili5te u Zagrebu, koje smo mi Hrvati podigli, sa svim fakultetima, svojim na-rodnim prilozima i sredstvima biv5eg hrvatskog autonomnog budZeta, kadu Beogradu, prijestolnici kraljevine srbije nije bilo viSe od tri do detiri fa-
' Vierojatno dvor Lj. B.
t 9
kulteta, ima da se kvalitativno snizi do stepena jednog koledia. Iz nasih skolaizbadeni su hrvatski udZbenici a uvode se srpski iz Beograda, inferiorni posadrzini, ali Stampani iirilicom. Hrvati dinovnici i nastavnici izbacuju se izsluZbe pod svakovrsnim izgovorima. Samo u zadnje vrijeme izba(eno je izsrednjih Skola najedanput u ime Stednje viSe od 400 profesora, od kojih samomalen dio sa pravom na penziju. Svi su ostali reducirani, bez penzije, jer suizbirani oni koji nemaju jo5 deset godina sluZbe. NaSi mladiii sa fakultetskomdiplomom rijetko se primaju u drZavnu sluZbu; dodim na Skolama u Srbij iforsira se proizvodnja diploma, da se umnoZi ,kvalificirane" za drLavna na-mjeStenja. Tendencija je odita, da nas se i intelektualno potisne.
9. EKONOMSKA I FINANCIJSKA POLITIKA
Ekonomska i f inancijska polit ika ima dva cil ja, jedan je da se Sto vi5e is-koristi Hrvatsku i ostale zemlje izvan Srbije, a de se podigne blagostanje uSrbij i, narodito u Beogradu. Ovamo se utjeruje, a onamo se investira. Gradese Zeljeznice, ceste, zgratde za javne pa dak i za privatne potrebe i svakovrsnezavode. U nidemu nemamo rijedi, osualeni smo da primamo odluke iz Beogra-da. Beograd, jedna obidna poveia balkanska varoS, izgraduje se kao velegradsa mostovima na Savi i Dunavu, kakovih je malo u Evropi. Kakav je Beogra<Jizgradlla Srbija za sto godina svoje nezavisnosti, a kakav smo evo mi izgra-dil i u samih 14 godina pomoiu )narodnog jedinstvan! Sve ratne i ostale du-gove Srbije plaiamo i mi, ali >reparacijeo, od kojih je prirnljeno ogromno,smatrane su ,srpskima<<, pa se ne zna u Sto su utroSene, nit i koliko je za tajnaslov uopie primljeno. U tome poloZaju smo nc samo mi >osloboaleni(, negodak i Crna Gora, koja je krvavo ratovala zajeclno sa Srbijom ioS od 1912!
10. U HRVATSKOJ HRVATSKA JE ZASTAVA ZABRANJENA
Hrvatska je zastava utbraniena u Hrvatskoj! Progoni se ne samo zbognjenog vijanja, nego dak i zbog priSivanja na prsima kojeg god znaka sa hr-vatskim bojama pa dak i pantl ike na mrtvadkom vijencu, sanduku il i grobu.Na tisuie i tisuie mu5karaca i Lena bilo je osucteno na novdane kazne i zalvorezbog takova ,prekr5ajan. Osim toga poginulo je u sukobima zbog hrvatskezastave velik broj seljaka s jedne a i Zandarma s druge strane.
Nasuprot srpska zastava priznata je zakonom kao zastava sprske pravo-slavne crkve, centraliziranom pod srpskim Patriarhom, koga imenuje kralj.
1O a. POSRBLJIVANJE MUSLIMANA
Bosansko-hercegovadki Muslimani, najstari j i i najdi5ii hrvatski elemenat,jer su se od Islama Zenil i med sobom, moraju se ,nacionalizirati<. Ali ne smi-ju se priznati Hrvatima, dodim ako se priznaju Srbima podupire ih moralnoi materijalno drZavna vlast. Muslimansko prosvjetno druitvo oGajret<, kojeosniva konvikte i pomaZe potporom Skolsku djecu, natjerano je da se ,nacio-nalizirau time Sto se je prozvalo oSrspskim Muslimanskim prosvjetnim dru-Stvomn. Otada ga se obilno podupire, da Siri srpsku svijest u svojim redovi-ma. Kralj je imenovao svoga prvoroilenog sina, prestolonasljednika Petra nje-govim protektorom. Na svim manifestacijama toga druStva udestvuju genera-li, predstavnici svih drZavnih i ostalih vlasti, a na delu im general kao zastup-
20
nik Kralja, u ime koga donosi pozdrav i sa destitkama pod.strek! Kralj prednja-di, davajuii i svoj novadni dar. Tako se ,nacionaliziiajun Muslimari (uosia-lom sa nikakvim uspjehom), a to sve u ime onarodnog jedinstva..
11. PARLAMENTARIZAM _ OBMANA
- | za vrijeme ustava parlamentarizam bio je obmana. Srbijanske su stran-ke name^iale sv_oje kandidate i izvan Srbije, narodito u Vojvodini, Bosni-Herce-govini, crnoj Gori, stvarajuii tako srps-ku veiinu potnoi,, drZavnog aparatai poznatih policijskih metoda. Takovom veiinom su vladale odemo[raiskiu imajorizirali Hrvate. Tako skalupljenom veiinom nametnuli su Hrvatima i Slo-vencima centralistidki ustav 1921., koji je usredotodio u Beogradu svu drLav-nu vlast, vojnu, polit idku, prosvjetnu, ekonomsku. zato je Ustav i pravljen,inade, da to nije uspjelo, bilo je vei onda sve spremno za udar, koji bi bio po-stavio na drZavnu vlast generale ,oslobodiocen za >spasavanje n-arodnog je-dinstva i drZave [n]". - AIi za vrijeme i takova parlamentarizma moglo se je donekle prigovara-
ti, kritizirati, tuziti se javnom Stampom, na zborbvima i u Skupstini.-protivzabrane novina, postojala je bar donekle zakonita zastita suda. Narodni za-stupnici imali su imunitet, mogli su iii u narod i s njim drLati vezu. Sve je toprestalo 6. sijednja 1929.
12. DRZAVNI UDAR _ DIKTATURA
progla5ena je kraljeva lidna diktatura,, protivpotpisa ikakva ministra. Od on-:ivnije, brutalnije i ubrzanim tempom.r je upravo procvat vala ,literature< le-;miju Stampati, a narodito sludajevi na-, kojih, zato Sto je Zandarm na5ao ko-prestance su puni zatvori zbog zlodinaraeteni nevinima znadu sjediti ne samoicije, bez ikakve odluke.
i.Ll ?l: f "J"' ""i :;:"::t lii ffi ' ;'"il:. Sto policija smatra kao ,propagandu
za uvjeravanje drugih da treba nasilno mijenjati ovaj poredak". ^Kainj-avaju
se.djela, koja po kaznenom zakonu nisu uop6e-kaznjiva,-jer ne znade ni"pokl-Saj jednog delikta. Kazne irlu od robije do 2b godina-i doiivota, pa sve db vje-Sala. rst-raga policije vrijedi, po naro8ito- rarior,n, kao sudska isiraga. Taj ia-kon djeluje obidno protiv Hrvata i komunista, Sto se desto identific-ira. Poredsilnog policijskog aparata, koji je svemoian, imovinska i lidna, ne kazemosloboda, koje nema, nego sigurnost, nisu zastiieni. sudci su zavisni, premjestaih ministar, otpusta i penzionira bez razroga, po svojoj volji. porezi ie utjeru-ju u ovakvoj krizi, egzekutivnim putem. poiezni organi tros" ,lr" sto natlu,premeiui kuie i osobe. upropasiena je poreska uprrua, koja je kod nas funk-cionirala potpuno. Danas je kaos, sa cvituiom korupcijom, poreski zaostaci,koji se viSe ne mogu utjerat, upravo su ogromni. poriznit r,€rna todno zastoplaia i koliko je duZan. eesto se dogodi, da nakon djelomidne isplate, zahti-jeva se od poreznika vi5e nego prije. Stoga, osim sto se tesko plaia zbog os-kudice, nastoji se ne plaiati, jer se ne zna za5to se plai;a.
2 l
nik Kralja, u ime koga donosi pozdrav i sa destitkama podstrek! Kralj prednja-di, davajuii i svoj novadni dar. Tako se ,nacionalizirajun Muslimani (uosta-lom sa nikakvim uspjehom), a to sve u ime ,narodnog jedinstvao.
II. PARLAMENTARIZAM - OBMANA
I za vrijeme ustava parlamentarizam bio je obmana. Srbijanske su stran-ke nameiale svoje kandidate i izvan Srbije, narodito u Vojvodini, Bosni-Herce-govini, Crnoj Gori, stvarajuii tako srpsku veiinu pomoiu drZavnog aparatai poznatih policijskih metoda. Takovom veiinom su vladale ,demokratskio imajorizirali Hrvate. Tako skalupljenom veiinom nametnuli su Hrvatima i Slo-vencima centralistidki ustav 1921., koji je usredotodio u Beogradu svu drlav-nu vlast, vojnu, polit idku, prosvjetnu, ekonomsku. Zato je Ustav i pravljen,inade, da to nije uspjelo, bilo je vei onda sve spremno za udar, koji bi bio po-stavio na driavnu vlast generale ,oslobodioceu za >spasavanje narodnog je-
dinstva i drZave ["].Ali za vrijeme i takova parlamentarizma moglo se je donekle prigovara-
ti, krit izirati, tuzit i se javnom Stampom, na zborovima i u Skup5tini. Protivzabrane novina, postojala je bar donekle zakonita zaitita suda. Narodni za-stupnici imali su imunitet, mogli su iii u narod i s njim drLati vezu. Sve je toprestalo 6. sijednja 1929.
12. DRZAVNI UDAR - DIKTATURA
DrZavnim udarom 6. sijednja 1929. progla5ena je kraljeva lidna diktatura,jer je Manifest podpisao sam kralj bez protivpotpisa ikakva ministra. Od on'da hegemonija provodi se jade, intenzivnije, brutalnije i ubrzanim tempom.Ne smije se ni govoriti ni pisati. Stoga je upravo procvat vala oliterature< le-taka, kojima se Sire vijesti koje se ne smiju Stampati, a narodito sludajevi na-silja, zatvaranja, ubijanja kod seljaka, kojih, zato Sto je Landarm na5ao ko-mu u dZepu ili u kuii kakav letak, neprestance su puni zatvori zbog zlo(inaSirenja propagande. I oni koji su pronaiteni nevinima znadu sjediti ne samodanima nego i mjesecima u zatvoru polici je, bez ikakve odluke.
Za zaititu ovoga reZima donesen je odma zakon za zaStitu drZave i osno-van je specialan DrZavni sud u Beogradu, koji po njemu sudi ali bez apela.KaZnjava se te5ko svaka bagatela, ma Sto policija smatra kao opropaganduza uvjeravanje drugih da treba nasilno mijenjati ovaj poredakn. KaZnjavajuse djela, koja po kaznenom zakonu nisu uopie kaZnjiva, jer ne znade ni poku-Saj jednog delikta. Kazne idu od robije do 20 godina i do Livota, pa sve do vje-Sala. Istraga policije vrijedi, po naroditom zakonu, kao sudska istraga. Taj za'kon djeluje obidno protiv Hrvata i komunista, Sto se desto identificira. Poredsilnog policijskog apatata, koji je svemoian, imovinska i lidna, ne kaZemosloboda, koje nema, nego sigurnost, nisu za5tiieni. Sudci su zavisni, premje5taih ministar, otpu5ta i penzionira bez razloga, po svojoj volji. Porei-i se utjeru'ju u ovakvoj krizi, egzekutivnim putem. Porezni organi nose sve Sto nadu,premeiui kuie i osobe. Upropa5iena je poreska uprava, koja je kod nas funk-cionirala potpuno. Danas je kaos, sa cvatuiom korupcijom, poreski zaostaci,koji se vise ne mogu utjer:at, upravo su ogromni. Poreznik ne zna todno zastoplaia i koliko je duZan. eesto se dogodi, da nakon djelomidne isplate, zahti-jeva se od poreznika vi5e nego prije. Stoga, osim Sto se te5ko plaia zbog os-kudice, nastoji se ne plaiati, jer se ne zr.a za5to se plaia.
2 l
12 a. LICNA I IMOVINSKA NESIGURNOST - BARTOLOMEJSKA NOc
Sto se tide lidne sigurnosti, dokazana su mnogo i mnogo puta i na sudupolicijska stradanja polit idkih uap5enika. Tortura, mnogostruka, rafinirana,krvava uobidajeno je sredstvo, kojim se terorizira i iznuduju opriznanjan. Kadtreba i ubija se uap5enike. I sudski je utvrdeno, kako su u polici j i ubijani l ju-di, a zatim bacani niz prozor, da se fingira samoubojstvo. Organiziraju se ban-de pokvareni mladiia, koji za platu prireduju manifestacije "za kralja i otadZ-binun i pod sigurnom za5titom imadu da sa ,patriotskimu parolama izazivajuprogone i napadaju mirne l jude, osim Sto pod presijom, jer svak zna tko ihStit i, iznuduju, narodito kod poslovnih l judi, novac. Ubija se i na ulici bezkaL'njeno i mada su zlodinci poznari, ne otkrivaju se. Kad je u lipnju napadnttto podne u najprometnijoj ulici hrvatski knjiZcvnik Mile Budak nastala je svc-opia uzrujanost, pa je, osim ostaloga, izdalo protest i apel na javnost i navlasti oko 200 uglednih lidnosti, traLeci ni$ta drugo, nego za5titu prava dovjekana Zivot i slobodu. Na delu odlidnih potpisnika, kniiZevnika, umjetnika, pro-fesora, sveienika, bila su i dva metropolita katolidke crkve. Dr. Ante Bauer iDr. Josip Sarii, prvi nadbiskup u Zagrebu a drugi u Sarajevu. U tom protestucitiralo se je i izvatke iz interpclacija koje str nekoji i lanovi dana5njeg zastup-nidkog doma u Beogradu (prista$e ovoga reLirna, ,birani" na listi generalaZivkoviia, bivSeg predsjednika vlade) podniieli na ministra polici je o tomuatentatu na Budaka. Istaknuto ie, da ie lane ubijep bezkaZnjeno na ulici sve-ud. prof. Suflaj, a da je napadaj na Budaka t'nod u polit i tket utnorstva, dii i ieuspjeh biti drugi put sigurnij i , a i.r1ve brojnijc i te'ze. Pa se nastavlia: ,Dobrtse grozne proskripcije vra1a, a l istlt od 27 proskribiranih polit idara u Zagrebttduva po yama (ministru polici je) odobreni ,Novi Pokretn (organizacija pod
krinkom ekonomske propagande) s preciz,nin't Ltputanla za krvavu bartolorrte i-sku noc. Otrovana polit idka atmosfera stoii pod straininl dojmom ncvidli ivaruke, koja i na glave mirnih protivnika pu$ta gvozdene palice sntrti." Pa se joi
na adresu ministra kaZe i ovo: Dgk tako zen-rl jom prolazi sntrt, a vi g. mini-
stre, za l idnu bezbednost niSta ne poduzirnate, dotle iza ovih napadaja, ubista-va i smrti iezovita narodna duia sumnja yidi sakrivcnu ruku vaje iavne be7bednosti. Odgovor na ove interpclacije do danas, nakon pct mjeseci nije doSao,ali su medutim pale usli jed zakljudenja sesrle.
13. POD DIKTATUROM STANJE POGORSANO - PSEUDO-USTAV
Pril ike su se jo5 pogor5ale od 6. sijednja 1929., kada je nastupila diktzttu-ra. Ona stvarno jo5 traje i pod oktroiranim pseudo-ustavom od l93l' Izbori za)parlamenat( provedeni su, da bi rnogli bit i izabrani iavnim glasanjem samokandidati na jednoj l isti, predsjednika vlade, generala P. Zivkoviia. Glasalisu pod terorom samo dinovnici i zavisni l iudi, kojima je bilo naretleno. Mi-nistri nisu odgovorni parlamentu, dok se s druge strane povisuju, s oditomkorupcionistidkom namjerom, za 50 dinara dnevno dnevnice >parlamentarci-ma( i to retroaktivno od podetka ove godine, iako taj parlament drZi sjednice svaki deseti dan od pril ikr. Ministri desto saznadu da su smijenjeni tek iznovina. Opdinama upravljaju ljudi imenovani. Oni po nalogu policije sprema-ju poklonstvene deputacije, razne manifestacije, Salju servilne depeSe, daju ne'ovla5ieno narudene izjave u ime naroda, krivotvorei njegovu volju. Sve seto plaia iz'drLavne il i opiinske kase, koja ic u dcruti.
22
14. RASIPNOST - SLOM FINANCIJA
Pod ovako destruktivnim i rasipnim reZimom, sve je, kako je pojmljivonezadovoljno, ukljudivSi i dinovnike, vojsku, pa i Landarme i policiju. U Srbijisu nezadovoljni, jer je svaka sloboda ugu5ena, uprava naopaka, bijeda sve toveia. Hrvati su ogordeni povrh toga i zbog svega onoga, Sto je gore redeno,jedni reagiraju moralno a drugi se u odaju hvataju i oruZja. Oko reZima kupese, obidno zbog materialnog razloga, ono Sto je bilo nepoZeljna u svim stranka-ma.
Narodne i drZavne su financije u slomu. Zakonom je progla5en morato-rium seljadkih dugova, Sto znadi 80 od sto svega naroda. To je paraliziralonovdane zavode i svu domaiu trgovinu, a s druge strane utuklo kredit, bezkoga seljak ne moZe da bude. Seljak u koliko moZe da proda svoje proizvo-de, Sto je te5ko, daje ih u bescijenje. Banke ne rade a da se zaStite od brzepropasti zaStiiuju se moratorijem. Tko ima gotovine, tezaurtzira ju ili kupu-je skupo nekretnine, koje mu nose malo i l i niSta.
NaS izvoz pao je i pada sve viSe, Sto je dovelo do neplaianja vanjskihdrZavnih dugova. Privatni dugovi na strani ne plaiaju se od davna, odkadaje zabranjen slobodan izvoz deviza. Opia kriza je uzrok ovoga stanja, alisamo djelomidno: glavni je krivac nesposobna, neracionalna, rasipna, korum-pirana, hegemonistidka diktatorska uprava. Ova zemlja sa velikim prirod-nim bogatstvom, radi5nim i moralnim pudanstvom a sa ogranidenim umje-renim potrebama, mogla bi, i ,danas pored opie krize, Ziviti i prosperirati.Ovako svijet u bijedi kuka. Vlasti mu ne mogu pomoii, jer su nemoine uzsvemoinu birokraciju, koia se sve to vi5e korumpira. U Srbiji taLe narodda bude miran, da ne bi Hrvati oprofitiralin; krive hrvatske ministre za nje-gove dana5nje ekonomske nezgode, koji da su iz >Austrijen donijeli u Srbijunove poreze. Cak se propagira u Srbiji, da je ovo >hrvatski< reZim! Nasto.iise produZiti po nadelu ,divide et impera<, staro istro5eno sredstvo, koje nijespasilo od propasti nijednu hritavu vladavinu.
15. KAKO JE DOSLO DO DRZAVNOG UDARA?
DrZavnim udarom 6. sijednia 1929. ukinut je ustav i progla5ena diktatu-ra. Osim kraljevog Manifesta obijelodanjeno je odma mnogo apsolutistidkihzakona o kraljevoj vlasti, o centralnoj upravi, o sudovima, o Stampi, o za5titi drZave i specialnom DrZavnom Sudu i t. d. Dan prije nije se jo5 ni5taslutilo Sto se sprema, jer je kralj 4. i 5. sijednja konsultirao predstavnikeparlamentarnih grupa o rje5avanju ministarske krize. Konzultacije su zavr-Sene komunikejom iz kraljevske kancelarije, u kojem je obnarodovano, Ddanema moguinosti ni za kakvo parlamentarno rje5enje, koje bi garantovaloodrZanje punog drZavnog i narodnog jedinstvan. Kralj je u Manifestu bacioodgovornost za drLavni udar na politidke stranke, koje da su skrivile Sto je>parlamentarizam< postao smetnja za svaki plodan rad u drlav| Metlutimzna se da su jo5 nekoliko dana prije bile pozvane u Beograd nekoje lidnostii dekale u pripravi, dok su u noCi izmeilu 5. i 6. sijednja saznale da su posta-le dlanovima nove diktatorske vlade.
23
15 a. ZAHTIEV REVIZIJE USTAVA OD 1921.
Izmeclu ostalih kralj je konsultirao i vode koalicije Dr. Vl Madka i Sv.pribiieviia. prvi je bio, nikon umorstva Stj. Radiia, predsjednik parlamfen-
iarnogl kluba H.S.S. i voda Hrvata, a drugi predsjednik parlfamentarnog]
kluba iamostalno demokr[atske] stranke i voda hrvatskih Srba' Oni su sav-
jetovali kralju ovo Reviziju ustava u smislu preuredenia, driewe uspostavom
hrZavno i kulturno histori iskih teritori ia sq potpunom legislativnom i egze'
kutivnom vla36u.sto o,dma pada u odi, obzirom narodito na situaciju stvorenu pokoljem
hrvatskih zastupnika u SiupStini, jest samo umjerenost ovih zahtjeva koa-
licije. Prima se dak i ustav, koji je Hrvatima bio nametnut 1921. nadglasava-
njem srpskih stranaka, samo st-o ie traZila njegova reviziia inicijativom kralja,
.rui-" iedovitim postupkom, koji je u istom ustavu predviden' Revizijom,
a ne ukidanjem ustava, traLilo se samo reforme drZavnog uredenja' namije-
njene, po miSllenlu predlagada, konsolidacij i drZave' Ne moZe se poreii ' da
,., se pr"astavnici koalicije-zadrLali na terenu stroge legalnosti, noseii se bri-
gom ublieg drZavnog uredenja. A te drZav'e reforme Sto su sadrZavale? Samo'
Ia s" Oot"aa5nji zakonodavni i upravni ccntralizant, koji je u deset godina
bio dao samo negativne posljedici zamiieni auton'mistidkim sistemom, koii
bi uspostavio u okvirt, iorru driave historijske teritorije. Zahtjevi odito lo-
jalni, bez traga separatizma, ali kojima je doista praktidan cilj taj' da se
novim drZavnim ureclenjem obranimo ocl centralistidke hegemonije Beogra'
da, koja nas je bila vei dovolino upropasti la'
16. MOTIVI DRZAVNOG UDARA
Ali beogradska ,Polit ika. od 6. travnja 1929, clakle tri mjeseca posli je
drZavnog udara, prenijela je iz l ista 'Elefteros Vima* u Ateni' dlanak o audi
encij i g. N. Zafirisa kta kralja Aleksanclra. Obzirom na diktatorske propise
z.kona o Stampi moze se smatrati za sigurno, cla ,Polit ikao nije objelodani
la ovaj dlanak bez nadleinog odobrenja. Po tome dlanku kralj je rekao g'
Zafirisu o ntotivima promjeie reZima 6. sijednja 1929. ovo: nKralj Aleksan-
dar propisuje uzroke, koji su ga nagnali na din od 6. sijednja polit idkoj anar-
hiji, koja jb Uita pritegia t.t-''lin.n Zatim je kralj dodao i ovo: oPolitidka
anarhija ni ai alo tako teika, da se nisu u isto vreme manifestirali i i isto
,"poritirtiiki zahtjevi od strane hrvatskih partija pod vodstvom gg' Pribi'
1ivica i Madka. U dilemi da li da dopusti, biljeZi grdki dopisnik, raspareava
nje drZave u qutonomne oblasti, i l i ,da nametne, dak i si lom dobro shvaiene
interese zemlje (to jest diktaturu) Kralj, prema nadelu'Spas otadzbine naj-
vi5i je zakon' izabrao je ovaj drugi izlaz i tako ukinuo ustav'<
16 A. >SEPARATISTICKI.. ZAHTJEVI HRVATA
Iz ovog autentidnog izvora razabire se (sto smo mi Hrvati nasluiivali),
4a ,polit idka anarhijan ni;" uitu iedini a ni glavni rnotiv, drZavnog udara, pa-
de ta ,anarhija<< ne ut ano ni tako teika (da bi nagnala kralja da ukine ustav),
nego su glavni motiv, koji jc nagnao kralja na tai korak, bil i separatisti iki
24
lzahtjevi] od strane hrvatskih partija. DrZavni je udar, po tome, izvr5enprotiv hrvatskih partiia zbog njihovih separatistidkih zahtjeva. Kralj je utim zahtjevima nazrio, po njegovoj ocjeni, ni5ta manje nego raspardavanjedrLavel
Zakljudak je ovaj: da je kralj napravio drZavni udar zbog hrvatskih za-htjeva za autonomiju. Ovime je konkretno odrealen odnos kralja Aleksandraprema Hrvatskoj: kralj smatra atentatom na integritet drLave zahtjev za av-tonomijom i to takovom, koja bi vratila hrvatskoj samo jedan dio njenihprava u okviru ove drZave! Pravi je dakle cilj drZavnog udara od 6. sijednja1929., da se i ovakovi zahtjevi hrvatskih stranaka suzbiju i onemoguie!!
17. IME "JUGOSLAVIJA" I 9 BANOVINA
Tomu je cilju namijenjen rad vlade i ditavo zakonodavstvo do sada. Utom zakonodavstvu ima jedan zakon, koji najvjernije i, najsintetidnije i naj-otvorenije ima da to primijeni sad spomenuto shvatanje kralja Aleksandra.To je ukazni zakon od rujna 1931." kojime je drLava dobila novo ime Jugo-slavija i bila razdijeljena na devet banovina." One su razgranidene protivsvakog principa gravitacije interesa, saobraiajnih sredstava, kulturnih i eko-nomskih prilika, a samo u cilju da u Sest banovina bude, uz potporu cen-tralne vlade, srpstvo imalo dominantan poloZaj. U tih 6 banovina, kojima jeodito ogranidena Velika Srbija, na poloZajima bana, podbana i banske upra-ve su Srbi, a u prvom redu iz Srbije, u Skolama se gaji ekskluzivni veliko-srpski duh, u nje su uvedeni beogradski udZbenici, a i ir i lsko pismo postaloje iskljudivo sluZbeno pismo. U dvjema hrvatskim banovinama, savskoj i pri-morskoj slidno je, samo Sto je u formi neito drugadije. U jednoj i drugojpodban je Srbin, dok su oba bana poslu5ni karieriste. Razurnije se toli uu Skoli koli u upravi i ovih banovina, postepeno ali ustrajno uvladi veliko-srpski duh i ,srpsko. pismo dodim hrvatstvo se kao oseparatistidka< ten-dencija suzbija ojugoslavenstvom(. Do sloma Austro-Ugarske Srbi su se uvijek smatrali zasebnim narodom, odvojenim od Hrvata, obiljeZenim srpsko--pravoslavnom crkvom; dodim odkada je Srbija zavladala nad Hrvatskom,nameie nam se onarodno jedinstvoo, kojim ima da se apsorbira Hrvatstvo.
Nikada u Srbiji nisu htjeli ni duti za ,Jugoslaviju", odbijajui to imekao >austrijskin izum i atentat na srpstvo. To je bilo prije rata, za rata iposlije njega, kad pro5le godine kraljevim ukazom driava je prekr5tena odkraljevine S. H. S. u Jugoslaviju. Ali i pod tim imenom sluZbeni aparat Sirii podupire velikosrpstvo sve to jade, dok se hrvatsko ime zamjenjuje jugo-slavenskim, a hrrratski se osjeiaj gu5i.
18. JADRANSKO MORE BEZ TRGOVACKIH KOMUNIKACIJA
Kako se u Beogradu daju osnovne smjernice drZavnoj politici, bez ikakvana5eg uticaja, tako su one ostale iste kao u ranijoj Srbiji.
Iako je drLava poveiana viSe nego trostruko, iako sve naSe zemlie izbiv5e Austro-Ugarske gravitiraju k Jadranskom moru, sa oko 600 km u zrat'noj liniji divne obale, koju naseljava dist hrvatski elemenat stare vjekovne
30 Isto,
_ 3 r Banov ine : Dravska, Savskar , Pr imorskr , Vrbaska, Zc tska , Dunavska, Dr inska , Moravska, Vard : r r
25
pomorske tradicije i slave, drZavna politika u Beogradu ne vodi raduna otoj znatajnoj dinjenici. Ne posveiuje se briga trgovadkim komunikacijamasa na5irn morem, niti razvitku na5eg pomorstva, ni vojne obrane naSe oba-le. Ni u tome mi Hrvati nemamo glasa! Pogledi Srbije ostali su i dalje up-ravljeni na Egejsko more. Mnogo se je truda utro5ilo, da se dobije u Solun-skoj luci osrpska slobodna zona( sa zahtjevima, koje su Grci a limine odbili,jer su u njima nazreli osvajadke teLnje, koje vredaju dak i grdki suverenitet.Na kraju dozvolili su u Solunu zonu ogranidenu za slobodan uvoz i izvozsamo srpske robe. Zona je do danas ostala mrtva, bez posla.
18 a. NA JADRANU NEMAMO TRGOVAeKE LUKE
Na Jadranu nasuprot nemamo jo5 ni danas jedne izgradene trgovaikeIuke. Ima ih nekoliko sa vanrednim prirodnim pogodnostima, ali sposobnesamo za lokalni promet. U srednjoj Dalmaciji dale bi se minimalnim tro5-kom urediti za prve potrebe prekomorske trgovine dviie vanredne luke, Spliti Sibenik, i sa lO0-tinjak km nove ieljeznice Bihai-Knin (o demu je napi-sana biblioteka!) vezati ih trgovadki sa glavnorn prugom Zagreb-Beograd--Carigrad i time sa Posavljem, Podravljem i Podunavljern. Ali u 14 godinanije se ni5ta udinilo, a razlog je taj Sto se neie, da se ne bi t im sredstvomuvozna i izvozna trgovina navrnula na Zapad, na hrvatske krajeve Jadrana.
18 b. BLAIROV ZAJAM - PRUGA BEOGRAI] - BOKA KOTORSKA
Naprotiv zakljuden je jo5 pred deset godina Blairov zajant, od norninal-nih 100 mili juna dolara za gradnju prvorazredne Zeljeznice normalnog kolo-sjeka, koja ima da veZe Beograd sa Bokom Kotorskom na dnu Jadrana, pro-laze(i kroz puste, divlje i neprohodne planinske krajeve. Onim dijelom zajma,koji je bio emitiran (a na burzi je katastrofalno pao), pruga je djelomidnoizgradena. Ta pruga ostavlja izvan svoie protnetne atrakciie bogate i napred-nc krajeve kao Sto su Bosna, Hrvatska i Slovenija, ali ima da sluZi za stra-tegijsku obranu srpskih krajeva i za ekonornsko podizanje Srbije i Beograd:r.Oni ie vuii korist, a mi iemo plaiati prometni dcficit.
19. BEOGR"AD SREDISTE SAOBRACAJA, EKON. I FINANC. ZIVOTA
Ova neraci<.rnalna i Stetna saobraiajna politika proistide takocler iz he-gemonistidke manije na polju trgovadkog i ekonomskog Zivota.
Ta je politika osnovana na tome, da Beograd, koji se nalazi skoro naperiferiji i to na istoku, dodim naia izvozna trgovina gravitira k centralnoji zapadnoj Evropi, mora da bude srediSte, izlazna i polazna todka na5egasveukupnoga saobraiajnog i ekonomskog sistema. Ne ispituje se, je l i toopravdano i korisno sa opieg gledi5ta, o tome se ne bi smjelo ni raspravlja-ti u javnosti. To je naprosto jedna gotova dinjenica. PoloZaj Beograda nijezato podesan. Nalazi se na longitudinalnoj stazi, koja od Srednje i ZapadneEvrope vodi preko Zagreba i Beograda na Istok, na Solun i na Carigrad iprema tome ima u prometno trgovadkom smislu svoju prirodno odredenuulogu. Beograd nije ni sredi5te na5e financijske organizacije, te u bankar-stvu zaostaje, pored toga Sto ga favoriziraju privilegovani zavodi, ne samoza Zagrebom, koji je na prvom mjestu, nego i za Ljubljanom i Sarajevom;
26
a da se i ne govori o trgovinskoj i industrijskoj vaZnosti. Tu je pravi razlogza5to se neie da izgracluju trgovadke pruge u transverzalnom pravcu, kojebi okrenule naSu trgovinu preko jadranskih luka, od kojih nekoje, na prvonrmjestu Split, digle su se svojim lokalnim resursama do nekog i ako dednogstepena. Narodna Banka, DrZfavna] Hipfotekarna] Banka, Priv[i legirana]Agrarna Banka, iako ove dvije posljednje osnovane najvi5e fondovima i srecl.stvima izvan Srbije, sluZe u glavnom interesima Beograda.
Jasno je shvatit i koliko nas ovamo tiSti beogradska [polit ika?] na poljumaterialnih interesa.
20. VANJSKA POLITIKA
Vanjska politika bila je uvijek monopol najuZega kruga u Beogradu. Iza vrijeme parlamentarizma narod nije imao na nju uticaja. Nepovoljne po-sljedice te politike osjetili smo Hrvati osobito na Jadranu. Ukupni njen re-zultat dd se konkretno izraziti dinjenicom, da se ova drLava nalazi trajno unapetim odno5ajima, manje viSe, sa svih sedam susjednih drLava i da nje-ne trgovinske izmjene s inostranstvom slabe sve to viSe. Time se pak oprav-dava drlanje velike kopnene vojske, nesrazmjerne naSim sredstvima, ,doktolika snaga sluLi za za5titu beogradske hegemonije, koja nas pritiskuje.A na koncu iz svega se stide uvjerenje, da ie u sludaju ratne krize obranaSrbije i njenih specialnih interesa biti glavna briga, dodim ostali interesi,narodito hrvatski, predstavljat (e razne etape eventualnog odstupanja.
21. SVESLAVLJANSKI PRAVOSLAVNI IMPERATOR
Iako se u stranom svijetu ne poznaju dovoljno na5e prilike i pravi nji-hov uzrok, ipak se uglavnom osjeia Sta je na stvari, pa se je stoga do5lo douvjerenja, kako se desto duje, da je ovo >nesretan brak", jer da Srbijanci nisu od Velikog rata ni5ta naudili i ni5ta zaboravili. Samo Sto je u Beograduporasla obijest od nenadane sreie i megalomanija koja nema granica.
Nakon Sto ie propala carska Rusija, ujedinjena srpska pravoslavna crk-va, u kojoj su Zrtvovani pravoslavni izvan Srbije, pod zaStitom diktature, ko-joj je potpora, pokazuje ambicije [.. .]." U Beogradu podiZe se bazil ika, p<ruzoru sv. Sofije u Canigradu ali sa joS veiom srednjom kupolom. Beogradima da postane sredi5te opieg sveslavenskog pravoslavljal Zato se drZe naokupu i obilno pomaZu ruske izbjeglice carskog relima, viSe iz politidkih nc-go iz humanitarnih razloga, protiv kojih nitko ne bi imao prigovora. Iz dr-Lavnog budZeta plaiaju se tro5kovi za odrede ruske carske vojske, diji sepodmladak odgaja u posebnim ruskim vojnim Skolama, kao Sto i za ruskupravoslavnu crkvu, u nadi, da (e, kad dode vrijeme, ruska pravoslavna crkvaiz Jugoslavije proklamirati pravoslavnog "sveslavljanskog" imperatoral
22. 'SRPSKA ZAVJETNA MISAO. - MUSLIMANI "AZIJATE" - SLOVENCI
Sve do postanka ove ,drZave osrpska zavjetna misaon zastupala je teZnjeVelike Srbije, kojoj su se imale prisajediniti sve srpske zemlje. Po5to je ulazHrvata i Slovenaca poremetio i,deologiju Velike Srbijc, Srbijanci su uprli,
' r N t ' ko l i ko r j ied i ne i i t l i i ro
27
pomorske tradicije i slave, drZavna politika u Beogradu ne vodi raduna otoj zna(ajnoj dinjenici. Ne posveiuje se briga trgovadkim komunikacijamasa na5irn morem, niti razvitku naSeg pomorstva, ni vojne obrane naSe oba-le. Ni u tome mi Hrvati nemamo glasa! Pogledi Srbije ostali su i dalje up-ravljeni na Egejsko more. Mnogo se je truda utro5ilo, da se dobije u Solun-skoj luci ,srpska slobodna zona( sa zahtjevima, koje su Grci a limine odbili,jer su u njima nazreli osvajadke Leinje, koje vreelaju dak i grdki suverenitet.Na kraju dozvolili su u Solunu zonu ogranidenu za slobodan uvoz i izvozsamo srpske robe. Zona je do danas ostala mrtva, bez posla.
18 a. NA JADRANU NEMAMO TRGOVACKE LUKE
Na Jadranu nasuprot nemamo joS ni danas jedne izgractene trgovaikcIuke. Ima ih nekoliko sa vanrednim prirodnim pogodnostima, ali sposobnesamo za lokalni promet. U srednjoj Dalmaciji dale bi se minimalnim tro5-kom urediti za prve potrebe prekomorske trgovine dvije vanredne luke, Spliti Sibenik, i sa lO0-tinjak km nove Leljeznice Bihai-Knin (o demu je napi-sana biblioteka!) vezati ih trgovadki sa glavnorrl prugom Zagreb-Beograd--Carigrad i time sa Posavljem, Podravljem i Podunavljem. Ali u 14 godinanije se niSta udinilo, a razlog je taj 5to se neie, da se ne bi t im sredstvomuvozna i izvozna trgovina navrnula na Zapad, na hrvatske krajeve Jadrana.
18b. BLAIROV ZAJAM-PRUGA BEOGRAD-BOKA KOTORSKA
Naprotiv zakljuden je jo5 pred deset godina Blairov zajant, od norninal-nih 100 mili juna dolara za gradnju prvorazre,dne Zeljeznice normalnog kolo.sjeka, koja ima da vcZe Beograd sa Bokorn Kotorskom na dnu Jadrana, pro-laze(i kroz puste, divlje i neprohodne planinske krajeve. Onim dijelom zajma,koji je bio emitiran (a na burzi je katastrofalno pao), pruga je djelomidnoizgradena. Ta pruga ostavlja izvan svoie prometne atrakciie bogate i napred-ne krajeve kao Sto su Bosna, Hrvatska i Slovenija, ali ima da sluZi za strir-tegijsku obranu srpskih krajeva i za ekonornsko podizanje Srbije i Beogradr.Oni ie vuii korist, a mi iemo plaiati prometni deficit.
19. BEOGRAD SREDISTE SAOBRACAJA, EKON. I FINANC. ZIVOTA
Ova neracic.rnalna i Stetna saobraiajna politika proistide takoiler iz he-gemonistidke manije na polju trgovadkog i ekonomskog Livota.
Ta je politika osnovana na 1ome, da Beograd, koji se nalazi skoro naperiferiji i to na istoku, dodim naSa izvozna trgovina gravitira k centralnoji zapadnoj Evropi, mora da bude sredi5te, izlazna i polazna todka na5egasveukupnoga saobraiajnog i ekonomskog sistema. Ne ispituje se, je l i toopravdano i korisno sa opieg gledi5ta, o tome se ne bi smjelo ni raspravlja-ti u javnosti. To je naprosto jedna gotova dinjenica. PoloZaj Beograda nijezato podesan. Nalazi se na longitudinalnoj stazi, koja od Srednje i ZapadneEvrope vodi preko Zagreba i Beograda na Istok, na Solun i na Carigrad iprema tome ima u prometno trgovadkom smislu svoju prirodno odretlenuulogu. Beograd nije ni srediSte naSe financijske organizacije, te u bankar-stvu zaostaje, pored toga Sto ga favoriziraju privilegovani zavodi, ne samoza Zagrebom, koji je n.l prvom mjestu, nego i za Ljubljanom i Sarajevom;
26
a da se i ne govori o trgovinskoj i industrijskoj vaznosti. Tu je pravi razlogzasto se neie da izgracluju trgovadke pruge u transyerzalnoz pravcu, kojlbi okrenule nasu trgovinu preko jadranskih luka, od kojih nekoje, ru pruon.,mjestu split, digle su -se svojim lokalnim resursama do nekog i ako dednogstepena. Narodna Banka, Drzfavna] Hip[otekarna] Banka, priv[i legiranaJAgrarna Banka, iako ove dvije posljednje osnovane najvise fondovima i srecl-stvima izvan Srbije, sluZe u glavnom interesima Beograda.
Jasno je shvatit i koliko nas ovamo tisti beogradska fpolit ika?] na poljumaterialnih interesa.
20. VANJSKA POLITIKA
Vanjska polit ika bila je uvijek monopol najuZega kruga u Beogradu. Iza vrijeme parlamentarizma narod nije imao na nju uticaji. Nepovoljne po.sljedice te politike osjetili smo Hrvati osobito na jadranu. Ukupni nj.r, ."-zultat dd se konkretno izraziti dinjenicom, da se ova drLava nalazi trajno unapetim odnoSajima, manje viSe, sa svih sedam susjednih d,rLava i di nje-ne trgovinske izmjene s inostranstvom slabe sve to vise. Time se pak opriu-daua drzanje velike kopnene vojske, nesrazmjerne nasim sredstvima,^,doktolika snaga sluLi za zastitu beogradske hegemonije, koja nas pritiskuje.A rra koncu iz svega se stide uvjerenje, da ie u sludaju iatne krile obranaSrbije i njenih specialnih interesa biti glavna briga, dodim ostali interesi,narodito hrvatski, predstavljat ie razne etape eventualnog odstupanja.
21. SVESLAVLJANSKI PRAVOSLAVNI IMPERATOR
Iako se u stranom svijetu nc poznaju dovoljno nase pril ike i pravi nji-hov uzrok, ipak se uglavnom osjeia sta je na stvari, pa se ie stoga doslo douvjerenja, kako se desto duje, da je ovo )nesretan brakn, ;ei da Srbijanci nisu od Velikog rata ni5ta naudili i nista zaboravili. Samo sto je u B-eogradupora,s_la obijest od nenadane sreie i megalomanija koja nema granica.
Nakon Sto je propala carska Rusija, ujedinjena sipska pravoslavna crk-va, u kojoj su Zrtvovani pravoslavni izvan srbije, pod zistitom diktature, ko-joj je potpora, pokazuje ambicije [.. .]." U Beogradu podiZe se bazil ika, p<-ruzoru- sv. sofije u carigradu ali sa joS veiom srednjom kupolom. Beogriclima da postane srediste opieg sveslavenskog pravoslavrjat. zato se drZe naoku.pu i obilno pomazu ruske izbjeglice carskog relima, vlse iz politidkih nc-go iz humanitarnih razloga, protiv kojih nitko ne bi imao prigbvora. rz d.r-iavnog budZeta plaiaju se troskovi za odrede ruske carske vbist<e, diji sepodmladak odgaja u posebnim ruskim vojnim skolama, kao sto i za ruskupravoslavnu crkvu, u nadi, da 6e, kad docle vrijeme, ruska pravoslavna crkvaiz Jugoslavije proklamirati pravoslavnog rsveslavljanskogn- imperatora!
22. "SRPSKA ZAVJETNA MISAon - MUSLIMANI 'AZIJATE. - sLovENcI
sve do postanka ove ,drZave ,srpska zavjetna misao. zastupala je teznjev-elike srbije, kojoj su se imale prisajedinit i sve srpske zemlje. posto ie ulizHrvata i slovenaca poremetio ideologiju Velike siuiic, Srbijanci su uprli,
' r Ncho l iko r i jed i ner r i t l i i vo
27
da pomoiu svoje hegemonije apsorbiraju i drugdije onesposobe za borbu ne-p-ravoslavne, kojih ukupno ima nista manje nego oko r"du- milijona i p6,oko dva milijona fviSe] nego svih pravosiavnii, zaboravljajui jo"s i to,'dapravoslavni od ovamo neie, kao sto se je i dogodilo, dragovoljno podnositibeogradske metode.
Muslimane, kojih ima jedan milijon i p6, nakon sto im se kratkim pu-tom pod imenom >agrarne reforme. oduzelo zemlje i bacilo na prosiadkiStap, mislilo se kao oAzijate" otjerat, u koliko ih se ne bi dalo onationalizi-ya!i< 6 la Gajret. Ali sa svom vlasiu u ruci ipak se ovakav radun, u kojem ikrdmar ima rijed, ne da tako lako ni iednostavno svr5iti.
Ali je za tu "veliko-pravoslavnu politikun ipak najtel.e pitanje katolika,kojih ima oko pet milijona. Nastojalo se je parilizirati ih kao cjelinu, -u.r"-vrirajuii sa njihovim politidkim strankama.
Slovence, kojih ima nesto preko jednog mili jona, samih katolika, u sjeve-ro-zapadnom dijelu Jugoslavije, na granici Austrije i Italije, nastojalo ie je<rsobitim koncesijama narodito materijalne prirode drZati politidki
-u.r^ne ia
Beograd, Sto je do sada i uspjevalo. Tako je Ljubljana aouita na jedan putkompletno sveudil iSte na svom posebnom ieiit<u,-toii je priznat kao drzavni zaonaj kraj.
To sveudili5te Slovenija svojim sredstvima ne bi mogla izdrLavati. Slo-venaca ima u ministarstvima najvise posli je Srbijanaca, oni su jade prodrliq yojnu akademjiu u Beogradu kao i u ratnu mornaricu pomazuii time i is-tiskivanje Hrvata, koji su Srbijancima najvise na putu. u samoj Slovenij i,osim u vojsci, na carinarnici i u polici j i , narodito pogranidnoj, sui su mjesiai u drZavnoj upravi prepustena 'domaiim Slovencimi tim vise sto Srbijancine mogu nikako, kao ni kineski, da naude slovenski, koji je u Slovenij i drLav-n i jez ik .
- Slovenci se primaju u vladu tako, cla do sada nisu izostali nit i iz nijedneod 35 kabineta, dobivajui obidno materialne resore. slovenac je postao dak ipredsjednik vlade, nakon Sto je poginuo Radii sa drugovima i tim" posluZiorezimu da se skrene odgovornost za taj strasan dogatlij, pokrivsi slroli- ka-tolidkim popovskim talarom prolivenu krv." Iako su ti Slovenci kao t<itotfttiklerikali antipodi sa Srbijanskim pravoslavnim ekskluzivistima vjerski, kul-turno,i socialno ipak su se u tom momentu nasli na zajednidkoj tbdki na ra-dun Hrvata. Diktatura je u podetku bila [uvela] u vladu najprije klerikalnugrupu (Korosec),'o ali ju je od lanjske godine zamijenila sa antiklerikalnom(Kramer), koja je dok je Korosec bio u vladi, pripadala antidiktatorskoj gru-pi pravoslavnih Srba iz Hrvatske (Pribiievii) i isticala se na osobit nadin svo-jim
"opozicionalstvom<.Tako su Hrvati svih ovih 14 godina u kli jestima, koja drZe u Beogradu.
Slovenci su dekii, kojim se bije na beogradskom nakovnju hrvatsko z6l1ezo.Pored svega toga, pa iako je slovenija geografski daleko od Beograda, vladai onamo kao i u Hrvatskoj isto miSljenje o beogradskoj hegemoniji i o ne-podnosljivosti moralne, politidke i kulturne atmosfere, koju .je ona stvorila.stoga se ni javno mnijenje u slovenij i ne odusevljuje za tu spekulativnu po-litiku, koju slovenski politidari vode u Beogradu, osjeiajui di ;e ta politikaopasna za buduinost Slovenaca, koji granide jedino sa Hrvatima u ovoj dr-Zavi, a preko granice sa tudim narodima, talijanskim, njemadkim, midar-skim.
r r Nakon a tcn ta t r r u Skup i t in i , novu v ladu3{ Koro5ec jc i z v lade is tup io u ru jnu 1930
28
sas tav io i c Anton Koro iec , 5e f S lovenske l iudske s t ranke
22. STJEPAN RADIC
Otkrivsi ovako rastezljivu gipkost oportunistidke politike, mislili su u
Beogradu da su time oslabili vaZnost hrvatskog pitanja. Bilo je ponekoji ta-
kodJr i hrvatskih politidara, koji su se, ne poznavajuii joS politidki mentali-
tet i metode Beograda, poveli unitaristidkim pravcem' To su bili politidari
iz vremena )starog reZirrn(, kojima je mnogo laskalo doii dak i do ministar-
skog poloZaja."ari
;" nastala jedna pojava, koja je pomrsila lu9 !" radune. Pojavio se
je 'na hivatstoi potitidkoS pozorniCi: Stlepan Radii! On, je .zavitlao
Siroke
itoi"n" i u nek'olito izborl beistio od starih nesavremenih elemenata hrvat'
sku politidku pozornicu. Svojom munjevitom intuicijom uodio je ne sanlo
politidku nego i poratnu psitr-otosku situaciju u Hrvatskoj. Dobro je razu
*io d.tS,r hivatskog seljaka, koji se je vratio kuii poslije 4-godi5njeg ratnog
r;;d."j; ia tnde iitereie, pun razodaranja, jada i bijesa Sto je svoju_zemlju
na5ao pbd srpskom vojnom- okupacijom, koja je u ime.,narodnog jedinstvan
U.roUrittro nastupala pod izgovorom, da ju je ooslobodila od austrijskog rop-
stva(.Takvo dusevno raspolozenje hrvatskog seljastva trebalo je politidki ka-
nalizirati. Radii, koji ji joS od prije rata vodio seljadku politiku, predosje'
e.j"ei ,r3.rr,, buduinosl, uzeo je ^u
iuke vodstvo, istakav5i dva osnovna nade-
i",' j"a"i foliti6ki a diugi roliut{ti sa programom Hrvatske Republikut +9S;li;Jk; stranke. Repubiika znatila je-
-samostalnost Hrvatske i poziv srbi-
ianstro3 okupaciji aa odtazi iznie, a seliadka misao znadila je bazu, na kojoj
!" l-""a" izgradi drZavna ,gt^du hrvatJke republike u ku-lturnom, socialnom
i ekonomskor., p.uu"rr. NarJd ga je kao svog voclu i uditelja ponio u triumfu
od pobjede do Pobjede.Ali Radii, icoif ie dobro razumio i vanjsku situaciju, znao [je] da je dr-
Zava Srba, Hrvati i Slovenaca jedna od tvorevina mirovnog zakonodavstva,
usvojio je u svom ptl!ru*" oriedunaro-dno priznate granice drZave S. H. S'',
traLe1i da se organizira hrvatska seljadka republika u tim granicama'
23. HRVATSKI NAROD IZVAN ZAKONA
U B e o g r a c l u s u z i n u l i , a l i , p u n i r a t n i d k e s a m o s v i j e s t i ' n i s u u z i m a l i o z -biljno Radi"iev mirotvorni pokret..Ponesto su se namrgodili, kada je vojska
naisla na oruzan otpor u nekim krajevima Hrvatske, gdje je kqlj.oeojstvo^ rotiv bezobzirnog Zigosanja seljadkih konja
,je5tada i agenata, koje [je] Radiri lako:ovjek, pripravni da ga lidno zadovolieranjem i lidnim ponudama svladati ga,
vezatiga za svoja kola i time na lak nadin orijesiti" hrvatsko pitanje'
-...._ ,t U.".
" tome Hrvoje Matkovid Hrvatska zaiednica, Istori ia XX veka, Zbotnik radova' V' Beograd'
1963, 52 i d .
29
Ni taj poku5aj nije uspio, onda se upotrcbio teror, Radii [ je] 1923. zatvo-ren sa cijelim vodstvom svoje stranke pod optuZbom komunilma, a i njegovaseljacka stranka, koja je vei imala 90 posto hrvatskoga naroda, kao komu-nistidka stavljena je izvan zakona, po zakonu "za zaititu drZave..'u Pod tomizlikom brzojavno se je <ldpu5talo i premje5talo dinovnike i nastavnike umasama, zalvaralo se je i u gradovima bezobzirce, a seljake prepustilo serazularenoj brutalnosti nenaobraZene Zandarmerije, koja je podinjala bez-kaZnjeno sve Sto je htjela za ,spaSavanje drZaveo, Sto je izazvalo u lnnogimkrajevima prolivanje krvi. Iako je sud proglasio ilegalnim progon zbog ko-munizma vodstva seljadke stranke i pustio sve okrivljene na slobodu, policija ih je na izlazu iz suda uapsila i drLala u ime preventivne mjere joS Sestrnjeseci zatvorene u redarstvenoj kasarnl.
Sa Radiiem i ditavim vodstvom tako l i5enim slobode obavljeni su par-lamentarni izbori, a da stranka nije smjela izdati nit i jedan izborni proglas,niti drZati i jednu samu izbornu skupStinu. Pa i pored toga Sto je suvi5e Zan-darskim kordonima spredavan pristup na biraliSta i pravila se svakovrsnanasil ja i bezakonja, dobio je Radii plebiscit sa 76 zastupnidkih mandata.Sam grad Zagreb, za dokaz jednoduSnosti hrvatskog naroda, dao je za Ra-diievu stranku vi5e glasova nego Ii je u Beogradu, veiem po broju stanovni-ka, bilo uopie upisanih birada u biradkim spiskovima.
24. PREDISJEDNTK] VLADE N. pASrC PREGOVARA SA RADICEM UZATVORU
Osupnuti u Beogradu spremali su se dublje zagaziti, ali su prije togaizmijenjenom taktikom napravil i joS korak. Iz5il jani su pobjedniku Radiiuu zatvor, dak i zasebnim pismom predsjednika vlade Nikole Pa5iia osobitiizaslanici, koji su imali da uvjere, da, ako se primi )sporazum<, da ie sesve udinit i za )spasavanje drZave". Radii je pristao! ZaEto? Zato, kako je onsam kazao, da sprijedi krvavu katastrofu, na koju su, u divljadkoj mahnito-sti, bil i pripravni, po njegovu sudu, oni u Beogradu. Osim toga namjeravao[je], da kroz Beograd otvori sebi prodor u Srbiju da pokuSa podrezat Lllebeogradskim vlastodr5cima u srpskom seliaStvu.
25. "SPORAZUM.
Radii je priznao dinastiju, monarhiju, narodno i drZavno jedinstvo (beo-gradskog tipa) i u5ao sa svojim drugovima dak i u vladu kao kraljevski ministar, ali sa Zigom amnestiranih kornunista, jer je kao takovima srpskaveiina prethodno ukinula njihove zastupnidke mandate, stedene plebiscitomhrvatskih birada.
U Beogradu je nastala radost, Sto im je uspjelo jednim samim ali vjeS-tim >drZavni6kim" potezom orije5itin hrvatsko pitanje, od koga je bila po-dela i Evropu pomalo boliti glava. PoZurili su se, ,da izvijeste dak i Moskvupreko svojih onornainjih pouzdanika, da je hrvatsko pitanje svrseno i definitivno skinuto s dnevnog reda. Radii je u Beogradu odma uzbudio i zaniosvojim govorima mase, pa je podeo praviti izlete i u okoli5na sela, koia su
16 Bilo je to u prosincu 1924.
30
se razigrala dim bi stigao. Igrao je sa srpskim seljacima njemu omiljenoseljadko kolo i prebirao na sitnoj tamburici (hrvatski mandolino), od kojese ni u zatvoru nije nikada rastajao, narodne motive.
26. MINISTRI "PRI. VLADI, A NE ,Uu VLADI!
Kao ministar znao je, da, sa destim turnejama v razne krajeve, javnopokudi drZavnu politiku na obranu seljaka, pravednosti, po5tenja i dovjed-nosti. Ali je kao ministar brzo osjetio i naudio, da se drZavna politika vodiiza led,a "hrvatskih< ministara, da je i on u svome resoru peti kotad u koli-ma, Sto je javno Zigosao originalnom frazom: Mi (hrvatski ministri) nismonun vladi, nego "priu vladi! Tako je doista i bilo.
27. POKOLJ U SKUPSTINI 20. LIPNJA 1928.
"Mjerodavnin su napokon razumili, da Radiia nisu "saturirali", kako sumislili, i da hrvatsko pitanje nije rije5eno. Ta se je zabrinutost poveiala, kadse vidilo na dvojim izborima da je narod ostao vjeran Radiiu i nakon Stoje u Beogradu sve ,priznaon. U opoziciji, nakon Sto su ga izbacili kao nepo-slu5na, iz vlade, zametne oStru borbu, narodito kad se je s njim koaliraojednako izbadeni Sv. Pribi6evii, vocla hrvatskih Srba. Situacija se je zao5t-ravala, nasluiujui pribliZavanje oluje. Mirni stav, kojim su Srbijanci pro-radunano pratili larmu Radiieve opozicije u SkupStini bio je pun znadaja:dok 20. lipnja 1928. za vrijeme sjednice, koja je bila uostalom ba5 toga dananeobidno mirna, nije revolver sa parlamentarne tribine svojim mecima stao,rjeSavati< hrvatsko pitanje, oboriv5i pet hrvatskih zastupnika, izmedu ko'j ih i samog Stj. Radiia!
Hrvatska je javnost stekla konadno uvjerenje, kojim se sredstvima vodiu Beogradu politika: Laskanjem i podvalom, mitom, terorom i revolverom!Sve je to Radii na sebi isku5ao i svojom mudenidkom smriu ostavio Hrvati-ma u nasljedstvo to nemalo iskustvo!
28. DIKTATURA 'RJESAVA* HRVATSKO PITANJE
Sve Sto se je u Beogradu naudilo iz svega ovoga jest, da se hrvatskopitanje ne da rijeSiti >parlamentarnimn putom. Dosljedno tomu ukinut jeustav od 1921. i progla5ena diktatura, koja imade da kratkim putom ukloniono Sto smeta.
Ali evo nakon 4 godine, kroz koje su se Hrvati ogranidili samo [na]moralni, pasivni otpor, dokazalo se je da je beogradska hegemonija i sa dik-tatorskom svemoii nesposobna, da postavi temelje drZavnoj stabilizaciji bilopo kojem mu drago principima. U fiksnoj ideji, iskrenoj ili hinjenoj, da jesamo opozicija Hrvata tomu kriva, a ne njihova prirodena nesposobnost ineshvatanje javne uprave, oZivljuje sada jade u Beogradu stara ielja oslo'boditi se Hrvata, u iluziji da ie sve lako iii (nasuprot bilo bi slidno!) u Ve-likoj Srbiji u kojoj Nesrpsko pudanstvo, koje bi u njoj ostalo, moralo bi dase pokori bez pardona. To je i'deja oamputacije< Hrvatske, koja se nije nikada bila ugasila, jo5 od godine 1919. Dok su Hrvati ogla5eni za >separatiste<,oantidrZavne< i slidno samo zato Sto ne mogu da se prilagode ovornu nepod-no5lj ivom stanju, oni u Beogradu glasno poruduju i sa visokih mjesta; Nelcar
31
Hrvati idu, povucimo vojsku do srpskih granica (koje misle da bi oni samimogli povuii), pa Sta im bude! To se ne samo misli i Zeli, nego se tako dnev-no izrazuju bez ikakva obzira ministri, diplomate, generali, visoki ministar-ski dinovnici, razumi se Srbi, bez idijeg prigovora, a kamo li odgovornosti.
To je dokaz da hegemoniste smatraju i na5e zemlje svojim vlasni5tvom,kao ratnu stedevinu Srbije. Oni su "oslobodil io, ergo su nam gospodari! NaSpolitidki otpor protiv nasilja, korupcije i nesposobnosti nazivlju nezahval-noSiu, rebelstvom. Oni misle, da su u pravu dak i ,amputirati< Hrvate povol j i .
29. VELIKA SRBIJA I 'AMPUTACIJA" HRVATSKE
Kako su u Beogradu uvijek mislili samo na stvaranje Velike Srbije, tojest srpske pravoslavne drlave po moguinosti sa Sto manje nepravoslavnih,i u tom pravcu stvarao se u Skoli i u javnom Zivotu narodni mentalitet, takodanas, kad vide da ne ide sve glatko, kako bi oni htjeli, traZe nadina kako bise rije5ili Hrvatske, koja je historijski predstavnik hrvatske drZavne misli.Ali to nije lako provesti sa svom vla56u i oruZanom silom, kojom raspolaZu.Jer bar nekoji znadu, da na konferenciji mira nije dosudeno Srbiji kao ta-kovoj ni pedalj zemlje osim Caribroda i Bosil jgrada i onih krajeva, koje jeSrbija dobila 1913. ugovorom o miru u Bukure5tu, a znat ie i to 'da je ovadrLava dobila meclunarodno priznanje samo na predpostavci da su Hrvati,Srbi i Slovenci iz bivSe Austro-Ugarske s jedne strane i Srbija s druge svo-jim sporazumom osnovali ovu drZavu pod imenom kraljevstva Srba, Hrvatai Slovenaca. Ako bi nastalo pitanje dijeljenja ove drZave zato Sto bi se usta-novilo da narod s jedne i s druge strane, kako nije 1918. bio upitan tako, dani kasnije nije odobrio taj sporazum, nego 'da je Srbija >via facti< nametnu-la nezavisnoi driavi Hrvatskoi i ostalim ovamo5njim zemljama svoju vojnid-ku hegemoniju, koja nam je donijela turski sistem: spahija i raje, koja he-gemonija devastira na5e zemlje i uniStava u njima pravni red, staloZenisocialni poredak, zakonitost pravne drLave, kulturni Zivot, ekonomsku ravno-teZu, sigurnost Zivota i imovine, naSe liberalne ustanove, koja je jednom rijed-ju nesposobna, da udini i5ta Sto predstavlja stabil izaciju pri l ika (osim one:Ubi solitudinem faciunt, pacem appellunt!), uslove narodnog prosperiteta isocialni mir; ako, kaZemo, takav postupak iznese na tapet pitanje >ampu-tacije", onda ie i drugi faktori imati da kaZu svoju rijed, a izmetlu njih sva-kako Hrvatski narod da kaZe Sto misli o svojoj sudbini. Svakako ove pojave,koje su realne, sile nas Hrvate da vodimo raduna o svom opstanku, nedoz-voljavajuii da na5a sudbina bude zavisila o volji onih, koji u stotinu godinasvoje nezavisnosti [pokazali su?], da se znadu borit i, ali nisu znali [da?]Srbiju urede kao evropsku drZavu.
30. PRAKTICNA STRANA BEOGRADSKE HEGEMONIJE
Metlunarodno javno mi5ljenje mnogo se zanima za prilike u ovoj dr-Zavi, jer osjeia da se radi o interesima Sireg znataja ve6 zbog njenog geograf-skog poloZaja izmedu Dunava i Jadranskog mora. Novinstvo velikih narodasa zanimanjem prima izvjeStaje o naSim prilikama i raspravlja ih u posebnimdlancima. U tome prednjadi britanska Stampa, koja, promatrajuii stvar savi5eg gledi5ta, pokazuje osobito zanimanje i daje objektivan sud.
Stoga se po sebi nameie pitanje: Kako da se rije5i ovaj problem?
32
II
II
U Beogradu neie pristati [na] nikakvo rjeSenje, koje neie garantirati,da ie se i nadalje drZavni poslovi dirigirati i upravljati iz Beograda. To namdokazuje i ono Sto smo gore iznijeli. U tom okviru oni bi valjda pristalj na ne-koje reforme, kao na okoncesijen na polju administrativnom. To bi zna(1Iostvarno nastavak ovoga stanja pod nekim manje viSe prividnim parlamenta-rizmom ili pod otvorenom ili okrinkanom 'diktaturom. Za orientalne realisteu Beogradu praktidna strana pitanja ima veliku vaZnost. Ne pu5taju lako izruke Sto su uhvatili. Neie dragovoljno pristati na bilo kakovo ureilenje, ukojem bi Srbija ostala ogranidena na samo svoje prihode i da Srbijancimabudu rezervirana mjesta samo u njihovoj zemlji. Protiv toga bi odma svi us-tali u ime ,narodnog jedinstva< a protiv ,raspardavanja drZaveu. To bi prak-tidki znadilo veii ,gubitaku nego li amputacija Hrvatske, u predpostavci da ieSrbija zadrLati Crnu Goru, JuZnu Dalmaciju sa Dubrovnikom, Bosnu-Herce-govinu i Vojvodinu pod naslovom ,Srpskih zemalja<. Medutim, kad bi to iodgovaralo danaSnjem shvatanju pravoslavnog elementa izvan Srbije, Sto ni-je sigurno, jer je i ovaj elemenat stradao pod beogradskom hegemonijom,stoji dinjenica da je nepravoslavno stanovni5tvo u vedini u Vojvodini kao i uBosni-Hercegovini, a da i ne govorimo o JuZnoj Dalmaciji sa Dubrovnikom,gdje je narod u ogromnoj veiini hrvatski i ne bi htio ni tuti za takovu kom-binaciju sa Srbijom, od koje ga odvaja sve pa i geografska udaljenost.
31. KATASTROFALNO EKSPERIMENTIRANJE
Srbija vjekovima Zivi svojim osobitim Zivotom, koji je ostavio u narodusvoje duboke tragove crkveno-kulturne, politidke, socialne. Tako se izgradittzaseban mentalitet, koji na svoj nadin gleda na odnose Livota naroda i ljudi.To je dinjenica o kojoj se mora voditi raduna. Sve je to posve razlidito tako,da i ako govorimo istim rjednikom, ne govorimo istim izrazom uma i osjeia-nja.
Htjeti nametnuti njihovu vlast ovamo i upravljati samo njihovim navi-kama i metodama, kao 5to se je radilo ovih prvih 14 godina s ovakovim ks-tastrofalnim rezultatom, nije naprosto moguie, ako se neie stvarati sve toveii sukob, koji ie radati sve to veiim zlom. Ovo neuspjelo eksperimentira'nje (do sada se je mijenjalo detiri puta teritorialno razgranidenje administra-cije i istodobno mijenjanje administrativne kompetencije, Sto bi i pod jed'
nom sposobnom vla5iu bilo dovoljno da se razori i najbolja administrativnaorganizacija, a sada kao da se sprema joS jedan eksperimenat!) mora se veijednom napustiti. Te5ko se je demu nadati iz Beograda, koji je politidki mo-Ze se reii Srbija, Sto bi u isto vrijeme znadilo ispuitanje iz ruke onih mate-
rialnih koristi, koje hegemonija politidka sobom nosi'
32. PRAVO KAO TEMELJ HRVATSKIH ZAHTJEVA
Na na5e tuibe iz Beograda se odgovara: Prlto, da se ne zna Sto Hrvati hoie,jer nemaju programa te nas pozivlju da kaZemo Sto "traZimo<<i a drugo, da suHrvati sa Srbima (pravoslavnima) tako pomijeSani da ih se ne moZe razgra'niditi na autonomne teritorije.
Na ovo Hrvati odgovaraju, da je njihov program ovaj: Prvo, da niSta netraZe od Srbije, nego hoie da Srbijanci odu sa vlasti iz njihove zemlje, gdje
I Kontroverzc iz povijesti Jugoslavije 33
nemaju nikakvih svojih prava; a drugo, da je teritorialno razgranidenje,,ubilo kojem sludaju moguie, a to putem konsultiranja naroda, koji svojom slo-
bodnom voljom ima da se izjavi.Nakon ltogal lako ie biti, ako se iskreno bude htjelo, urediti putom slo-
bodnog spoiazu-a sve odnosaje, ne na bazi hegemonije, nego na bazi slo-
bodne-asocijacije interesa na izmjenidnu korist ugovornika i njihovih odno-
sa.Danas se moZe fundirati drLava samo na ovom temelju."
REZOLUCIJA SELJAEKO-DEMOKRATSKE KOALICIJE (ZAGREBAEKE
PUNKTACIJE) 7. Xr 1932.
U nastavku rada Odbora Seljadko-demokratske koalicije," nakon svestra-
ne izmjene misljenja na sastanku 5,6. i 7.XI 1932, na kojem su udestvovali
dr Vladko Madei< iiZagreba, kao predsjednik, dr Du5an Bo5kovii iz Pandeva,
dr Mile Budak iz zagiba, prota -Du5an
Kecmanovii iz Banja Luke, Sava N.
Kosanovii iz plaskof, Dr. Hinko Krizman iz YaraLdina, Josip Prodavec - iz
O"gog Sela, Dr. Jurai Sute.l iz Sarajeva, Dr. Ante Trumbii iz Splita i Veieslav
Viliei iz Zagreba, stbZiti srno se potpuno u ovim temeljnim zakljudcima:
l. stojeii na principu demokracije, smatramo narodni suverenitet stoze'
rom svake drZavne orginizacije i narod sam jedinim i iskljudivim izvorom
svakog politidkog autoriteta i svake javne vlasti'
2. Buduii da je seljastvo, kao kolektivni pojam, nosilac nase narodne
krrlture, ekonomsiog iiiota, drustvene konstrukcije i moralne vrijednosti,
a sadinjava jos i ogr:omnu veiinu naroda, stoga seljastvo ima da bude temelj
organizacije naSeg sveukupnog Zivota'
3 ' K o n s t a t i r a m o d i n j e n i c u , d a s r b i j a n S k a h e g e m o n i j a , k o j a s e j e v e i o dpodetka nametnula Hrvatskoj i svimDrine, Save, Dunava, svojom nesPosometoda, 'driledi u svojoj ruci svu drZe
vajuii moralne vrijednosti, sve na5ejalnu imovinu naroda, pa i njegov duh
37 Dokument u Arhivt'r JAZU, ostavstina A. Trumbiia, neregistrirano'r! Nakon oktrojrranog Ustava 3. IX: 12-31, usprkos-tome Sto su.Politidke.stranke i dalie bile zabra-
n1"r", poJt,rlnJji,-"/irir.;-i"ir^"i'riti;#i6i"Elh it.afiaii. u tutui- uvjtitima vodstva vise-manie svih opozi'
cionih stranaka o,ru.r p.t-oiurJ-dL--foimutiraiu s.voja gledista,.da-rade na okypli.aniu stranadkih pris'
tasa. U okviru sor samostiidittt;.;;Uilit'7J"-titiGiTJpotitit<u, za sto su iiraii vi5e.rzloga. suge-
rirali su Madeku da .. axtruiia i rad lzvr-5nog.-odbora. snrc, toj_i s_e {lg.kon .proglasenja kra.ljevog apso-
i,lii;;""ij; ';i"j"..-M;8;k'-i; ie-iugestiie piihvatio i tako jc s-7. xl. odrzan sasranak Izvrsnoe od-
34
pod apsolutistidkim rezimom od 6. I 1929. koji je, pojadavsi tu hegemonijusa svim njenim kobnim posljedicama, jos dokin.,o gruaanske i poliiidke slo-bode.
_ 4. Na temelju ovako teskog iskustva dorazimo do neizbjeZnog zakljudka,d1 je, vraiajuii se na god. 1918. kao ishodnu tadku, prijeki poti6ba pbvestiodludnu i Sto bolje organizovanu borbu protiv te hegemonij-e sa ciljem, dase ona otstrani iz svih naSih krajeva tako, da se ukloni odovurd svaka vlasti upliv te hegemonije sa svim njenim predstavnicima.
5. Na toj pretpostavci samo moze se pristupiti k novom ureitenju drzav-ne zajednice, koja, ne_ upustajuii se u ovom dasu u detaljno razradlvanje teosnove, imat ie za nadelnu podlogu misao da ta zajednica, iskljudivsi prevlastjednog ili vi5e njenih dlanova nad ostalim, ima biti jedna asocijacija interesaosnovana na slobodnoj volji njenih dlanova tako, da svaki dlan u svojoj zem-lji kao i svi udruzeni u zajednidkom saratlivanju u poslovima opieg inieresazajednice, koji ie se sporazumno utvrditi, budu mogli osigurati I posebnei skupne interese te zajamditi naprodak i procvat mbrahog i materijalnogLivota naroda srpskog, naroda hrvatskog i naroda slovenadkog. posebni inte--resi inojezidnih manjina potpuno ie se zajamditi.
. 6- uzimajuii ove tadke kao polazni korak svoga sadasnjeg rada, odborie na ovom temelju nastaviti svoju daljnju akciju.,'
re Almanah Nove ri ieti za 1940, Zagreb,194n,24-26. Tekst Punktacija napisao je Trumbid i one um-nogome nose pedat njegovih shvadanja.
ao Prvih dana za Punktacije se u Siroj iavnosti niie znalo. Prve vijesti donijelo je taliiansko novinstvo.a zatim je u jednom tali janskom listu tckst rezolucije objavljen u cijelosti. Nakon toAa vlada je dalainstrukcije novinama da objave Punktacije s komentarom u kojem se osutluju. (Usp.: Boban,- Zazre-batke punktacije, 3l i d.) Sarajevska Veternja poJla (oma5kom il i namjemo) donijela je u ciielostitekst vladinih instrukcija na osnovi kojih je trebalo napisati komentar uz Punktacije. Tekst t ih initruk-cija ovdje se donosi u cjelini.
KOMENTAR REZIMSKOG NOVINSTVA NA ZAGREBACKEPUNKTACIJE*
A d I
Uistinu ovu su rezoluciju potpisali svega nekolicina ljudi, koji bi htjelineovla5teno da govore u tude ime. Kriju se za formu hegemonije Beograda ihegemonije srpstva, a izbjegavaju da predloZe odredene konture unutraSnjegdrZavnog ureclenja. Pada u odi da sastavljadi rezolucije prikazujud neiskrenoi u disto demago5koj nameri narod iskljudivim izvorom svake javne vlastipokuSavaju,da i ako maskirano sugeri5u ideju kao da bi postojalo neko dvo.i-svo narodnih i Kraljevih interesa. Meclutim ti su interesi potpuno identidnii podudarni i Kralj je u stvari prvi mandator narodne volje, najpozvaniji za-todnik pravih nacionalnih interesa. Zbog toga su Kralj i narod izvor javnevlasti, a Kralj je kao drZavni poglavica s jedne strane simbol narodnog je-dinstva unutra, a s druge strane simbol drZavne suverenosti spolja. Prematome svaki pokuSaj da se [na] ovako tendenciozan nadin odvoji Kralj od na-roda, a narod od Kralja razbi(e se o zdravu i prekaljenu svest na5ega naro-da i o njegovu iskrenu odanost Kralju i narodnoj dinastiji.
35
Ad I I I
Da kod nas ne postoji hegemonija najbolje su za to garancije pozitivni
zakoni i praksa pune raunopravnosti, a narodito u 6. januarskom reZimu. Do-
kaz su zi to i one spontane manifestacije u svoje vreme, narodito ba5 u kra-jevima gde rade i u dije ime pretenduju da govore potpisnici ove rezolucije.
Ad II
Sa drugom tadkom rezolucije nebi trebalo ni polemisati jer je nesumnjivo da smo mi preteZno seljadka drLava i da se u njoj prvenstveno zastupaju
seljadki interesi i jer je isto tako nesurnnjivo da je baS u interesu seljakapodrZavanje harmonije svih dru5tvenih intercsa.
Ad IV
Sto se tide detvrte tadke rezolucije ona je nesumnjivo za najostri ju osu-
du, jer je to tema i lorda Rotermera, Mussolinija i Gcimbosa i svih ostalih
njima stienin naSih "pri jatelja<. Zbog toga je vise nego sigurno da ie se svi
patrioti dii i i na samu pomiiao da bi se moglo vratit i stanje-od I ' decembra
i918., i". Sta bi to zna6ilo? To bi bila tabula rasa. To bi znadilo oZivljavanje
porrouiro sve one kobne i Stetne tradicije iz proSlosti u punoj njenoj poten-
cili. Znadito bi sve one tekovine za oviil 14 godina, koje se uspelo da amal-
gamira. Dakle posle svega stedenog iskustva, i posle cementiranja naSeg na-
iodnog i drZavnog jedinltva to lidl upravo na tezu, koju zastupaju svi nasi
spoljnr neprijateljl,-i zato treba ovo niiostri.le napasti. Treba pitati dr Trum-
Uieal netiaa5njeg apostola jugoslovenstva, osvrnuv5i se na njegove govore
i pisanja u tom lmislu, dali se moZe dovesti u sklad ono sto sada radi sa
otti* sio je sa dubokom verom i odu5evljenjem ranije govorio i pisao.
Mislimo da bi sa ovim u vezi bilo zgodno apostrofirati i upitati kojeg
su stanovi5ta Ljuba Davidovii i Joca Jovanovii-PiZon, te ostali vode opozi-
cije s ovu stranu Drine i Dunava, koji nisu potpisali rezolucije, dali posle
,J.gu ouogu oni mogu da paktiraju i da prave sporazume sa takvim ljudi-
ma?
A d V
A Sto se tide poslednje tadke rezolucije gde se kaLe da asocijacija inte'
resa treba da budl osnovana na narodnoj volji, mi5ljenja smo da je svako'
me jasno da je ta asocijacija ba5 u ime i na bazi te narodne volje re5ena
definitivno po-d "enom
mora krvi i brda kostiju na Kajmakdalanu i da je
zapedafena 1. decembra 1918. Za njom danas stoji ceo narod gotov da usta-
ne protiv svakog poku$aja, da se ta asocijacija inter_esa uzdrma' Treba pod-
vuCi aa nije ideilno imati ni samo jednu stranku, ali treba naglasiti da sve
stranke treba da kaiu jasno Sta hoie, a pre svega da nedostupno stoje na
principu narodnog i drZavnog jedinstva."
36
l t Veternia poSta, br .3444,25' XI . 1932.
ZAPISNIK SA SASTANKA JEDNOG DIJELA POTPISNIKAZAGREBAEKIH PUNKTACIJA" 4. ){II 1932.
4. XII 1932. nedjelja. Kod Dr Vl. Maieka, V. Vilder, Mil lan] Kosti i, .I.Predavec, M. Budak, Dr. A. Trumbii.n'
Kosti1 izvje\4uje: U Beogradu su saznali za Rezfoluciju] kad je do5aoiz Zagreba Duda Bo5kovii, koji dao svima neka znadu. Nastala je zbunjenost,jer ovo nisu odekivali. Ljuba Davidovii smatra se uvreclenim zbog )nemo-ralnih metoda". Zar ja nemoralne metode? tuZi se (A tvrdi grad?)o' U stvarije to, da ta l.zv. beogradska opozicija, koja je htjela da bi pomoiu Hrvatado5la do vlasti, osjeia se udarena po prstima. Sekula Drljevii, koji je bioza to da se miruje i niSta ne dini, jer da 6e se sve samo po sebi srozati, odu-Sevljen je, ali preporuduje da se ostane na ovome i da se dalje ne ide. Re-publikanci da otvoreno odobravaju, jer bi htjeli sada se okoristit i . Joca Jo-vanovi6," jedini od zemljoradnika da prima, ali ne <lstali, narodito ne MilanGavrilovit, koji je najuplivnij i . Dragoliub Jovanovi|,ou u izvr5enju Custodiahonesta kod sudb[enog] stola u Mitrovici, da je sa Rezol[ucijom] zadovo-ljan. U Zernunu Srbi odobravaju, osim Svetislava Popovi4a i drugih reZimli'ja. Dva Srba radikala do5li su k njima i s oduSevljenjem odobravaju i kaZu:Samo ne dajte Zemuna Srbijancima! Na 17. XII. sprema se sastanak Vojvo-etana u Novom Sadu. Sto da se udini. Zakljudak: Neka (poput telegrama izDvora)o' izraze se solidarnim sa Rezolucijom zagrebadkom i ni5ta drugo. Kos'tii prima, ali drZi da ie oni htjeti Stogod dodati sa svoga gledi5ta. Samo nesmije: da se u tom dodatku mijenja Sto od nadela rezolucije.
Koroiec i Spaho iute, ali svakako ne daju nikakva glasa protiv. To moZeznaiiti, da odobravaju u sebi, samo Sto u ovoj uzbuttenosti u Beogradu, ne-ie iz taktike da se izlaiu. Da je Dr. Vujanac, advokat iz Beograda vratio seiz Pariza, gdje je razgovarao sa Pribiieviiem i donio od njega pismo. Vildertita ne pismo nego nekoje stavke iz njega, gdje osim ostaloga kaZe da Kr'njevii i Koiutii odobravaju rezoluciju,o* a Ko5utii da je bio u Londonu, gdjeda je drZao predavanje o na5em pitanju sa uspjehom i da mu je rezolucijadobro posluZila. Upireo' na pitanje republike i pozivlje se na neke razgovoresa Francuzom. Glede kaznione u Mitrovici Kostii kaZe da su se svi politidkikaZnjenici solidarno odludili na Strajk. Bilo ih je u sve 175, to mu je kazaoinspektor iz min[istarstva] pravde, koji je po5ao voditi istragu. Da su se ne'koji zahtjevi Strajkaia usvojili i da su tako vratili se na hranu. Da nije nikou,/tro. Glede Koroica Madek kaLe da je bio kod njega posliie Rezolucije, damu je rekao da ju on potpuno odobrava (!) i da ju odobrava PiZon. Madekda je traZio da bi i njegova stranka o njoj se izrazila.
' : Zap isn ik : b i l ie lku je nad in io Trumbi i .a3 Svi su osim Kostiia bil i potpisnici Punktaciia.a { Usp. nap. 3 .a' J. Jovanovii-PiZon, icf Zemlioradnitkc strankc.a6 Votla l i jevog kri la Zemljoradnidke stranke17 Na podetku Drosinca 1932. Drota M. Ostoii i , S. Eror, M. Barloli i i dr. R. Pribiievid poslali stl
Trumbiiu telesram s'ovim sadrZaicin: "Mi iz Dvoia Krvavc Krajine pozdravliamo Vas i izraZavamo Vampunu solidarndst". (Usp.: Boban, Prilozi xa biografi iu Ante TrumbiCa, 40)
a8 Krnievii i Koluti i bil i su tada u cmigracij i, kao prcdstavnici HSS.4Y Misli se na Pribiieviia.
5 I
Kostil i vitder kaZu da je Pribli1evli l pisao pismo iz Pariza Liubi Dut' i-
dovi1u 29. VL 1932 u kojem ga je nagovaiao da se izjavi za republiku, _jerda sa kraljem ne mo2e se ni5ta- odekivaii. Sad da mu je pisao drugo 14. X' u
kojem ga ponovno potide, da se protiv kralja izda proglas koji da ie i on pot-
piruti f'tutit se odma kuii pa neka gone-u zatvor. Ljuba da mu niie ni5ta
odgovorio.Maiek je dodao, da mu je KoroSe<
aspiracija na Dalmaciiu, da ako nekiovimo traZe Istru, i td., ali ono Sto &lugoslav i j i (??! !??) . " Da je na to jo5 dje diktatura i u Itali j i , da on na to oddiktatura vodena ideiama koje hoie daje, nego prosta sila i iskljudenje svake slobode'
Trumbii nakon skoro mjesec dana ocl rezolucije hoie da rekrtpitulira
n j e z i n u s p j e h i k o j i j e o d j e k o n a n a 5 l a k o d k u i e i v a n i ' K o d k u i e j e o d j e ksLnzocioiitan, koji 3e nastao uslijed toga Stc je vlada dala objelodaniti tekst
rezolucije i tako j" j" "
svim krajevima popularizirnla na savrSen nadin. Kc-
mentari koji su -napisani
u pojedinim novinama po naputku odozgo nisu
nimalo Stoditi dobrom efektu^rezolucijc toliko da su odozgo, kad su to osje-
nli obustavil i posli je 26. XI. daljnju novinsku paljbu. Od velike je vaZnosti
to, Sto je u naiodu'zapaLeno, da se vlada dosad nije usudila postupati protiv
potpir.rit u i ako je odito aa se krit ikuje u njoj danain j i r-el ' int ' osim ostaloga'
na nadin da bi se moglo postupati po zakonu o zastit i drzave. Suvisc ima odi-
t. i p"i i. i jski prekrs"a3, Sto ie oclrZan polit i tki sastanak bez dozvole. JoS se
do sada niSe ianio nit i ' ;eaan glas izrne<Iu reZimskih l judi protiv rezolucije!
Kod Hrvata irrru t "to!
prigoviranja, ali samo sa ekstremnijeg glediSta, nai
me protiv toga Sto odovoljavamo mi I
Zemo reii da se radi u tom Pravcu c
ie da se oslobodi srbiianske hegemotpolit ike. BaS natos'hoie da opet svrati paZnju svih:
Da je teziste cijele ove ^rezolucija
i njene polit ikc na .tome Sto je, kao
sanitetsi<i kordon povutena liniia na Drini, Savi i Dunavu, Sto je kategoridki
bilo jednodusno utvrdeno na nasoj konferencij i prosloga_mjeseca. Potpuno
rogieki redeno je zatim u rez[olucij i ], da se preko te l inije ima ostraniti iz
I Momdilo Nindii, radikal, biv5i ministar vaniskih poslova
5r Upitnici i usklidnici Trumbiievi.s2 Takva krit ika dolazila je iz frankovadkih rcdova
s3 V iero ia tno t reba b i t i : za to
38
svih naSih zemalja ta srbijfanska] hegemonija i ukloniti sa svint njeninlpretstavnicima. Nakon toga samo ova strana ovamo moi ie pregovarati sonom onamo slobodno i jednakopravno slobodnom voljom svake strane nanadelu asocijaciie interesa. Stoga je nepotpuno govoriti o lederaciji ili okonfederaciji, jer se time mute pojmovi. Najprije ima da odu, pa onda darazgovaramo, kad ih se rijeSimo i postanemo slobodni! Po5to je Pribiievii usvome pismu govorio o federacijl interpretirajuii tako rezoluciju, ja samzamolio Vildera i molim njegove drugove da ga ovo upozore,'o jer ne smijeda tumadenjem zamuti se stvar, koju smo mi metlu nama vei stavili na dis-tu. Ja sam vam onda disto rekao, a vi ste svi o'dobrili, da je koncepcija ova,stedena na bazi te5kog iskustva ovih 14 godina: Mi s ove strane Drine, Savei Dunava, Hrvati, Srbi, Nijemci i Madari koji smo pod srbij[anskom] hege-monijom svi upropa5(eni, idemo skupa apsolutno, 100 po sto, a sa Srbijomsamo relativno, sarr'o ukoliko ona pristane na ravnopravnost i slobodu svihdlanova i stvaranje nove zajednice na bazi asociiaciie interesa. S ovim tre-ba da smo na distu, u ovome je jezgra pitanja, bez ovoga mi ne moZemo ii iskupa." Najposli je sva ideja ide za tim, da se spasava vas tamo5nje Srbe, jerHrvatska ie se sigurno, kako stvari idu, izvuti lspod Srbije, i na to ie oni uBeogradu, ako stanu popu5tat, najpri je pristat. U tom sludaju oni Srbi, kojiostanu, bit 6e definit ivno predani Beogradu na milost i nemilost. NaSa po-lit ika ima da sve vas spasi s ove strane Drine, Save i Dunava. Time iete postatgospodari u svojoj zemlji. To je polit i tka l inija, a nije nacionalna. Da smo stim idejama na disto. Svi odobravaju i priznaju da je tako! Dodao sam biojo5 i to, da Koro5ec i Spaho neie odito da se izlaZu, ali vei po tome Sto neprigovaraju, znak je da prima ju. Za sada dosta je to. Privatno ko ima priliketrebalo [bi] da njih i njihove obraduje koliko moZe.'n
KOMENTAR SAMOSTALNIH DEMOKRATA NA REZOLUCIJU SDK. '
l. Potpisnici rezolucije nisu bil i nakanil i, da ,lc izdaju kao neku prokla-maciju za javnost nit i kacl notu Beogradu. Rezolucijom se je htjelo tek dase formuli5e, f iksira mi5ljenje, kako je ono kod sviju 'do5lo do izraLaia urazgovorima 5., 6. i 7. nov. To je polititka baza pro foro interno za ljude iza grupe zastupane u SDK. Prema zakljudku imala se je rezolucija samopokazati glavnim prista5ama te u tom smjeru davati ev. izjava stranim no-
s{ O Pr ib i i cv i i cv i l r r tumaien ; i rna punk tac i j z r , usp . : Boban, Pr ik t : i :a b iogra l i ju A t i le ' I t tu r tb ica ,3S ids5 Osnovna Trumbideva ie.l ja bila.jc da se na bazi Puuktaciia postignc solidarnot predanskih polit id-
k ih g rupac i ia i ied ins tvcn s tav u odnosu prcma Srb i i i . Punk tac i i c su za n iega v iSc b i l c na ic lo nego kon-kretin pro[ram', Z^to je i bio protiv tdga se govdri o konkri 'tnom drlainopravnom znadenju Punk-taciia. Metlutim, osobno je o tome imao poseban stav. U iednom intcrnom izviestaju - pismu, on ie,uz i lstalo, pisao i ovo: oNije osnovano Sto'se u novinama fisalo da sc .ic t imc inisli lo na federaciju. Dase je to misli lo, bi se tako reklo. A ovo 3to jc redeno iskljuCuje po.jam federacije, kako se obidno tajpojam razumije, ako sc neCe da ga se uzme u etimoloskom smislu. Ako se ho6e da se da nekakav po-stojeci prim.ier, moglo bi sc redi da bi takva drZ[avna] zaicdnica nali i i la viic na organizaciiu Male An-tanie nhkon posljeilnieg pakta, nego li na ledemciiu-Cak i Svicarskuo. (O Trumb"iievim ihvaianiimaPunktac i ja usp . : Boban, Pr i loz i za b iogra l i j t t An te Tr tmb i ia ,4T I d . )
56 Trumbiieva ostavStina, neregistriranoi7 Komentar (Siren kao letak u drugoi polovici prosinca 1932t napisao ic Vilder, s Dpreiutnim odobre-
njem< Madeka i Predavca, kako navodi -Vil i ler.
Po- n jcmrr, Komcniar i i ; imao svrhu da prista5amaSDS, posebno Srbima, olak5a otpor re2imskoj propagandi protiv Punktaii ja. Samostalci su r:adi svojihprista5a nastoiali ublaZiti neke fbrmulaciie rezriluciie' i tor u koicm ie nlpisana. ViSe su nasla5avanap i tan ja po t i t idkog sus tava nego drZavnop i ivna p i tan ja . 1Usp. : V .
-V i ld r : r , K iko je do \ lo do Z ig rcbatke
r tTo l t t t i j c , A lmanah Novc r i iec i , 2 . )
39
vinarima. Medutim, dogodilo se, da dim je iza5ao jedan prepis u ruke izvanpotpisnika, ra5irila se je rezolucija munjevitom brzinom. Poslije joj je reZimsam dao najveii publicitet.
2. Osnovna je bila misao dlanova izvrSnog odbora SDK, da polit ikomre1ima idemo u kaos, rasulo, pa da se zbog toga moramo sami pobrinuti zavremena, da nas talasi kaosa ne povuku u propast. Zato stvaramo kolektivniautoritet, koji sav narod u zapadnim krajevima, i Hrvati i Srbi, u glavnompriznaje. Taj autoritet osniva se ne samo na ljudima i predstavnicima svijugrupa, nego i na jednoj politici, jednakom gledanju na uzrok zla i na jed-nom cil ju. Taj autoritet ima onda da ,dirigira, koliko samo moZe, jednom po-lit idkom akcijom. ISlo se je dakle za stvaranjem jedne pozitivne, konstruk-tivne politike protiv katastrofe i anarhije.
3. Prva tadka sadrZaje polit idki dio: Odludan stav za punu demokraciju,a to znadi protiv diktature svake vrsti.
4. Druga sadrZaje socijalni dio: Na selja5tvu, koje pretstavlja bit naro-da, ima da se gradi zgrada dru5tva i drZave.
5. Kako se ova rezolucija ima smatrati nastavkom rada, prekinutog dik-taturom od 6. januara, to se daljnje tadke moraju dovesti u vezu sa rezoluci-jom SDK od 1. augusta 1928. Ondie je izneSen histori jat SDK, koja je osno-vana 10. nov. 1927., da legalnom i parlamentarnom borbom izvojuje jedna-kost i ravnopravnost. Ali organizovani zlodin od 20. juna 1928. odbijanje na-kon toga predloga SDK koalici je, da se obrazuje neutralna vlada, raspustiokrvavljena skup5tina i raspi5u slobodni izbori, natjerao je SDK, da ode izBeograda, da ne priznaje zakon krnje skupStine i da traLi takovo drZavnouredenje, u kojem bi nestalo hegemonije Srbije nad ostalim histori jsko-dr'Zavnim odnosno narodno-polit idkim individualitetima. Na kraju se rezolucije od 1. augusta 1928. apelira, osim na opredanske" stranke i na seliadki na-rod u Srbij i, kao i na Srbijance, koji ne odobravaiu polit iku hegemonizma,da se pridruZe ovoj borbi za velike principe, koii iedini mogu spasiti drZav-nu zaiednicu.
Ovaj apel nije nai5ao do dana dana5njega na nikakav realni odjek sr-bijanskih skupina, zastupanih u skup5tini. Sli iedila je diktatura iz Beogradasa svim uZasima jedne strahovlade, koja je sistem hegemonije u svim prar'cima pojadala do kulminacije, li5iv5i io5 narod osnovnih prava 6ovjeka' U re-zolucij i od 7. nov. konstatuje se ta dinjenica, da je osrbijanska hegemonija"sistem hegemonije, koji nam dolazi iz Srbije, kome su sluZil i svi reZimi odpodetka, dakle jedna vlastodrZadka klika, koja je zaiaSila i svoj narod, dje-luje destruktivno, ru5eii pred sobom sve moralne i materijalne vrednote.Narod. u Srbij i treba, da sam odgovori, koliko je taj sistem uni5tio moralnikredit Srbije, a koliko se tek beogradskih porodica njime moralno koristi.
6. Kad se ustanovi, da jedan sistem ne valja, da je urodio samo loSimplodovima, nezapamienim nezadovoljstvom u svim krajevima drLave i svimdru5tvenim krugovima, onda nema ni5ta prirodnije, nego da se traZi, da sesve iz temelja promijeni, ,da podnemo oiz novao. Vidovdanski 'rstav diktator-skim aktom od 6. januara ne postoji; diktatura je poniStila i idejne osnovkeod 1. decembra, jer ne dopusta, da se Stampa danas adresa narodnog vijeiai odgovor tadasnjeg regenta. Treba dakle iz temelja stvoriti novu bazu dr-Lavne zajednice, koja bi se osnivala na slobodnoj volii svih graclana iz svihdijelova. Zato irna godina 1918. biti oishodna tadka<, da se unutar drZavnihgranica urede odnosi tako, da nastaje natjecanje u dobrom, da izadu na po-
vr5inu i da upravljaju najsposobnij i i najdestit i j i .
40
r ' i l
..-7. u posljednjoj tadci rezolucije istaknut je princip, kako si SDK za-ini_slja preuretlenje drZavne zajednice. Ne ulazi u detaije, nego naglaSava,kak_o treba da se sporazumno slobodnom voljom ustanove poiebni interesisvakog dlana, da bude svoj na svome te skupni interesi za;idnice, da buclciskljudena prevlast jednog dlana nad ostafimJ ili vise njih nad jednim. Tako$q budg osiguran napredak i procvat svih u zajednici tj. moralnog i materi-jalnog Livota Srba, Hrvata i Slovenaca.pyu..rezgl,uciiu potpisali su dlanovi izvrsnog odbora SDK: predsjednik Dr.Vladko Madek, zagreb; Dr. Dusan Boskovii, pandevo; Dr. Mile Budak, Za-greb; prota Du5an Kecmanovii, Banja Luka; Dr Jure Sutej, Sarajevo; Jo_sjp- Predave_c, Dugoselo; Dr. Ante Trumbii, Spl,it; Veieslav Vilder," zagreb;dok je Dr. Perrnar u zatvoru, a Dr. Barisa smoljan", Mostar, bio bolestan!',
REZOLUCIJA REPUBLIKANSKE STRANKE U SRBIJI' '
NaSim prijateljima!
Predstavnici Hrvata i Srba iz krajeva sjedinjenih posle svetskog rata gg.Dr. Vl. Madek, Dr. Du5an Bo5kovii, Dr-. Mile"Buait, prota Du5an KeCmanovii.Sava Kosanovii, Dr. Hinko Krizman, Dr. Jure sutej, Josip predavec, Dr. An-te Trumbii i Veieslav Vilder potpisali su 7. XI 193i. u zigrebu jednu rezolu-ciju, u kojoj izjavljuju:
. 1. Pu smatraju narodni suverenitet stoZer<-rm svake drZavne organizacijei narod sam jedinim i iskljudivim izvorom svakog politidkog autoriteta, svl-ke javne vlasti;
2. Da seljastvo sadinjava ogromnu veiinu i prema tome ima da bude te-melj organizacije na5eg sveukupnog Livota;
3. Da srbijanska hegemonija koja se vei od podetka nametnula Hrvat-skoj i svima nasim krajevima s ove strane Drine, Save i Dunava, svojom ne-sposobnosiu i pornodu nasilja i nemoralnih metoda dr,zeci u ruci svu drzavnuvlast, deluje destruktivno uniStavajuii i moralne vrednote, sve nase napred-ne ustanove i tekovine, materijalnu imovinu naroda, pa i njegov duhovnimir. To je stanje dostiglo ',rrhunac pod apsolutistidkim reZimom oa e . I Dzs.g. toj! je pojadavajuii tu hegemoniju sa svima njeninr kobnim posledicamajo5 dokinuo graclanske i politidke slobode.
4. Da proti te hegemonije treba povesii odludnu borbu, vraiaiuii se nagod. 1918. kao izvorrnu tadku.
. 5-. Tu toj pretpostavci se moZe pristupiti novom ureclenju drZavne zajed.-nice koja ie imati za nadelnu podlogu miiao, d.a ta zajednici, iskliudivsi pre-vlast jed'nog ili vi5e njezinih dlanovi nad ostalima, imi biti jedna-asocijatijainteresa osnovana na slobodnoj volji njenih dlanova tako, da ivaki dlan u sub-joj zemlji kao i svi udruZeni u zajednidkom saractivanju na poslovima opsteginteresa zajednice, koji ie se sporazumno utvrditi, budu mogli osiguiati f
o'1"tu"")X.t#oTTl5 ;1Hi3,itt-til:ii liifiSlX',iji.$"u'.ii:ui)potpis B srnoliana' irku sc ott u ttvocr',ttt
se Tekst t iskan u Almanahu Nove ri jedi, str.26-.2g
.6o Zagrebadke punktacije nai5le su na i irok ocljek i u tom smislu.ito su dale povoda uglavnom svinr
l3'11\:'"'?S,i:tTl'[Tl?"f:kl ;1f;"i'J:'.".ilii"n'.i1,1*uil'lgj*i;n i i""ii pibeii-aiirJ?iediEiii "it.:.
KepuDl l f tanska. g rupa oko Ja ic .Pro t lanov ic r i b i la j c ma lobr r r ina i r r i j c in ra la z r r r r t l j n i j c mi ( .s t ( , u p ( ) l i t ia . .Kom z ivoru . (Usp. S to jkov , n . d i . , 218. )
41
svoje posebne i skupne interese i zajamditi napredak i procvat moralnogmaterijalnog Zivota naroda srpskog, hrvatskog i naroda slovenadkog. Poseb-ni interesi inojezidnih manjina potpuno ie se zajamditi.
4. U jednom tumadenju naknadno su potpisnici rezolucije dali obja5nje-nje," da su izrazom srbijanska hegemonija htjeli reii hegemonija jedne vla-stodrzadke klike.
Nalazeii, da su potpisnici zagreba(ke rezolucije stali na pravilno gledi5-
te i saopstavajuii ovo nasim prijatelj irna, mi potseiamo prijatelje da veisloZno 14 godina stojimo postojano na istom gledi5tu.
Da se organizacija nase drZave moi.e izgraditi samo odlukama jedne sa-svim slobodno izabrane Ustavotvorne Skup5tine'
Mi smo i nasim ranijim programom obeleZili u najglavnijim tadkamakako bi trebalo organizovati drZavu, pa da u njoj zaista bude narod izvor
svakog polit idkog autoriteta i svake javne vlasti, kako to s pravom Zele pot-
pisnici iagrebadke rezolucije. Mi i danas ostajemo verni svojim nadelima .ikad bude-omoguieno njihovo rasprostiranje i dopuStene polit idke organizacile, mi ierno produZiti svoj rad koji je sluZio najbitnij im narodnim inte-
resima i teLio da obezbedi drZavnu zajednicu najboljom organizacijom' U toj
organizaciji bili bi naj5iri slojevi naroda ekonomski obezbecleni i postojala bi
tuittop.u'ttttost i sloboda svih dlanova drL.ave, bez idije i ikakve hegemonije'
Mi smo uvereni, da ierno legalnom borbom postiii, da suverena volja naro-
da dode do potpunog izraza t organizaciji nase drzave, jer znamo da i ako
se napredak^jednog naroda moLe za kratko vreme zaustaviti, on se ipak ne
moZe nidim sprediti.
27. x'rr 1932.Beosrad"
REZOLUCIJA VOJVODANSKE OPOZICIJE (NOVOSADSKA
REZOLUCIJA)"
Pobutleni neobidno tcskim stanjem u zcmlji, a poglavito u Voivodini, ne-kada najbogatijoj pokrajini, a danas spaloj na prosjadki Stap, grupa pre-d-
starmika Vojvoaine, pripadnika opozicije, sastala se l1 i 28 decembra 1932u Novom Sadu i pretresaiuii odajno stanje vojvoclanskih seljaka, radnika igraalana, do5la je do ovog jednodu5nog zakljurdka: Svetska privredna kriza,u glavnom posledica ma5inske privrede, istakla ie svuda na prvo mesto vaz-
nost socijalno ekonomskih pitanja i precl opasnosiu anarhije i sloma civil i-
zacije postavila neminovnu duZnost IraLenja izlaza iz krize prije svega i iz-
nad svega. Nacijonalna polit idka pitanja u naSoj zemlji i pre povod dubokim
nezadovoljstvima pod diktatorskim reZimom postala su katastrofalno zaoSt-
rena i najozbiljnija prepreka korisnom traZenju izlaza iz privredne krize.
Otuda neophodna nuZnost, da se u duhu najveie Sirokogrudnosti i potpune
ravnopravnosti naete jedno sporazumno rjesenje u polit idko nacijonalnim pi'
6 l Odnos i sc na spomenut i Ko tnc t t ta r sanros ta lac l t62 Arhiv Jugoslavijc, fond H Krizmana, pri jepis rczoluciic: opiirniic o Novosadskim punktacilama
r rsp R Kondar , Novosadska rczo l r rc i ja tz 1932 god inc , 7 ,b< t ru ik za is to r i ju , Nov i Sad, b r . 8 /1973.6r Rezoluciju (Novosadske punktacije) potpisali su predstavnici voivotlanskih radikala (tzv Sombor'
sk : r g rnpa okoJ6ceLa loSev i ia ) i p lcc ls tav i i c i ^samosta laca ' i p lcc ls l .av l ja ko t t rp romis n i ihov ih g lcc l i i ta . U rc 'zo luc i j i su v iSc nag la icna gospoc lu rska i soc i ia lna p i tan l *
42
tanjima, da bi se izludenjem sukoba te vrste moglo pristupiti planskoj orga-nizaciji na5eg privrednog Livota sa zadrugarstvom na delu, da je krajnji ciljdrlave ne samo oslobotlenje iivota gratlana u politidkoj demokraciji negojoS vi5e u ekonomskoj demokraciji na osnovi socijalne pravde.
Centralizam u na5oj drZavi pored toga Sto nije uspio na ekonomskom isocijalnom polju, nije uspio ni na upravnom polju da stvori i odrZi dobrui pravednu izvr5nu vlast, koja bi zadovoljila narodne potrebe i za5titila i una-predila interese gratlana. Diktatorski reZim od 6 januara 1929 pokazao je nesamo da nema nikakvog razumevanja za specijalne prilike i potrebe poje-dinih pokrajina, pa i Vojvodine, nego je naprotiv uveo i podrZavao ovde jed-nu nemoguiu administraciju, nesno5ljiv poreski sistem, koji su u Vojvodinistvorili op5te i duboko nezadovoljstvo, a svojim nasiljem i korumptivno5iuporu5ili i sve visoke nacijonalne ideale, za koje se vojvoetansko srpstvo veko-vima odu5evljavalo i pomoiu kojih se ovde vekovima odrZalo'
Verni demokratskom nadelu, da je narod izvor i utoka vlasti, stojimo nagledi5tu da posle ukidanja Vidovdanskog Ustava narod treba na osnovu veiizvr5enog ujedinjenja, po svojoj slobodnoj volji da dade ovoj drZavi i ko-nadno uredenje, po kome ie narodu u ustavnom demokratskom, disto par-
lamentarnom reZimu biti obezbeclena potpuna i neokrnjena gradanska slo-boda, jednakost, ravnopravni i pravni poredak a onemoguieno oduzimanjetih gradanskih i politidkih prava.
u buduiem ureclenju drZave Vojvodina sa srcmom za sebe trazi isti po-
loZaj koji ie imati ostale pokrajine.u'I naS meclunarodni poloZaj dini hitnim novo ureclenje drZave.Najvisi interesi drzivne zajednice a i principi demokracije traze, da pra-
va kulturne autonomije narodnih manjina budu zagarantovana osnovnim dr-
Zavnim zakonom.Apelujemo na sve patriotskc iskrene demokratski raspoloZene elctrrcntc
u na5oj diZavi s ove i s one strane Save i Dunava, da imajuii u vidu interesc
drZavni celine, svom snagom porade na Sto skorijem ostvarenju onih nade'
la i da s nama zajedno sirrpe u odludnu borbu protiv svake nedemokratske
vladavine u ovoj zemlji. U Novom Sadu 28 decembra 1932'u'
IZJAVA LJEVICE ZEMLJORADNIEKE STRANKE O ZAGREBAEKIMPUNKTACIJAMA*
Predstavnici hrvatskog naroda i predanskih Srba odrZali su 7 novembrau Zagrebu konferenciju, na kojoj su donjeli rezoluciju, koju je iedan dioStampe nazvao omalovaZavajuci zagrebadkim punktacijama. Po naredbi vla'de ova rezolucija objavljena je u plaienoj i zavisnoj Stampi sa narudenitni tendencioznim- komentarima, koji su trebali da zavedu javno mi5ljenje, na-
i l Vodstva Demokratske i Radikalne stranke u Srbii i osudila su taj zahtjev za samostalnim- pglo.zaiem vojvoain". iiilp.i-si,E;,-'F;;f;;i-;"-f'ioiiti"-xiiL iiiioita,6l--62; Stojkov, n. dj., 2te-22t)
os Arhiv Jugoslavije, fond H Krizmana, pri jepis66 Za zeml jo radn iCku l j cv icu , usp . S to ikov , n d i , 149 i d ; Boban, Dr ia t t j c s t l t i j unsk i l t r t l t t t i i c i rn t i l t
stratrcka. 27.Iz java ?6ml jo radn i tke l jev ice s i rena je kao le tak . Pos to je dv i je verz i j c . jedna. \g ja sc -s i r i la . u . .Srb i j i . idruea koia
-ie Sirena u" Hrvatskoi. Miestimidno mcdu nlinra postoie inanie razlike u formulacijama. U
ciiefosti iasiolaZem s verziiom 16rka"koii ic Sircn u F{rvatskol, ia tai tekst ovdje i donosim. Svoicdobno (9 . I - I963) vo t ta zen i l io radn iakc I i cv icc D. Jovr rnov ic s tav io mi je na . .uv id j Pr im ierak lc tka i /Srbije, ali sam tada samo nipravio neke izvode u onim diiclovima teksta gdje sc.{ormtllacije nc slaltt.Prema t im b i l ie lkama na va in i i im mic \ l ima ukazat i r r n : r n rz l i ke u leks tov imr ( l l sp . S to jkor ' , r t . r l l . ,7 l t r
+ J
rodito u Srbij i, prikazujuii ovu rezoluciju kao poziv na cjepanje drZave. Rc-Zim je za to i dozvolio objavljenje rezolucije sa obveznim tumadenjem, koje
.je on spremio, a koje bi i5lo njemu u prilog, nadajuii se, da ie narodito uSrbiji ojadati svoj neodrLivi poloLaj, predstavljajuii sve opozicionare izHrv[atske] i ostalih krajeva preko Save i Drineu' kao separatiste. Zato je po-trebno na prvom mjestu najo5trije osuditi ovu zlodinadku radnju reZima, ko-ji zlonamjerno hoie podmetanjem da predstavlja legitimne predstavnikehrvatfskog] naroda i predanskih Srba kao veleizdajnike, koji neie nikakvudrZavnu zajednicu sa Srbijancimau' nego viSe vole zaiednicu i l i robovanje podtudinom. Zloupotrebljavajuci i ovoga puta monopol nad Stampom i u tuma-denju svojih i tudih postupaka i gledi5ta, reZim pomoiu cenzure ne dopuStada se pravilno shvati ova rezolucija i da se protumadi u smislu, u kojem su je
donjeli sami potpisnici rezolucije, koji su l istovima uputil i svoje ispravke isvoja tumadenja kao odgovor na sluZbene komentare.
Zato w ime slobodnog iavnog mi5ljenja u Srbii i, iza kojeg stoji u velikojveiini sav seljadki narod Lr Srbij i , hoiemo da kaZemo na5oj braii u
Hrv[atskoj] i ostalim krajevima preko Save i Dunava, da smo razumjeli
smisao i znataj i.elja i teLnja izredenih u rezoluciji, da ih prihvaiamo i dasmo spremni, da svim silama u zajednidkoj borbi protiv apsolutistidkog re-Zima izvojujemo slobodu srpskom, hrvatskom i slov[enskom] narodu, koji
svi zajedno trpe nasil je i eksploataciju jedne klike polit idara, militarista,dvorskih ulizica, koji su oskvrnuli svete Zrtve Srbije u borbi za oslobodenjesviju juZnih Slavena. Mi ovako shvaiamo i tumadimo pojedine todke rezolu-
cije.o'
I Posli je uvodenja apsolutl istidkel monarhije u obliku reLima diktatu-re od 6. I koji je svcjim postupcima doveo zemlju u dana5nji bezizlazan po'loZaj i do same katastrofe, svi se moramo sloZiti, da se jedini spas nalaziu vraianju prava i potpunoj demokracij i, u kojoj je narodni suverenitet sto-Ler drlavne organizacije, a narod izvor svake vlasti. Posli je vlasti jednoga,
koji je cio narod pretvorio u n-raloljetne podanike i u bespravno modernoroblje' ' , koje nemilice bez ikakve kontrole pliadka jedna mala banda nasil-nika i korupciona5a mora doci puna i iskljudiva vlada naroda, koji iskljudu-je prevlast ma ikoga!"
II Sa naro6itim zadovoljstvom pozdravljamo drugu todku rezolucije, ko-ja trali, da selja5tvo bude temelj, na kojem se ima izgraditi cjelokupni ZivotnaSe demokracije. Kao predstavnici zemljoradnika iz Srbije mi se od podet-ka stvaranja <-rve drZave borimo za pobjedu ovog nadela, jer znamo, da prave
demokracije neie bit i u slobodnoj Jugoslavij i od Jadranskog do Crnog mora,ako ne pobjedi ujedinjeno zemljoradni5tvo.
III U pogledu srpske hegemonije, o kojoj jc ri ied u 3 todci rezolucije,Zelimo da udinimo ove napomene: Za teSko stanje, u kojem se nalaze krajevipreko Drine " i Dunava, odista nose najveiu odgovornost izviesni faktori
u Srbij i u zajednici sa vodstvom polit idkih srbijanskih stranaka, koje su us-
67 U drugoj verzij i : Save i Dunav:t68 U drugoj verzij i : sa Srbima6e U drugom primjerku: zagrebadkc rezolucijcro Misli se na apsolutizam kralia Aleksandrai rU drugom Pr imjerk t t : ma ikog c l rugog lak to ra7 : U drugom pr in r je rku : Sare .
44
pjcle", da nametnu svoju prevlast i da vrse eksploataciju driave" u svojukorist. Ali hoiemo isto tako odludno da skinemo sa srpskog naroda optuZbu,da je bio saudesnik u ovoj hegemoniji, jer srpski seljak osim malog brojapariiistitr kortesa nije nikada Zelio niti htio te hegemonije", koja je isto tak-onemiiosrdno pljadkala srpskog seljaka, a koji se danas nalazi u isto tako teS'kom poloZaju liao i seljaci u Hrvlatskoj], Vojlvodini], Dalmaciji ili Sloveni-ji. uvjek je u srbiji, lioliko je dopustala partijska diktatura, bilo slobodne
bpoziii3e, koja je neumorno vodila borbu protiv vladajr"rih koterija i fakto-
.i, t<oii tu donodili u podreden poloZaj predstavnike Hrvata i predanskih
srba i tako'u pomoeu niilr provodili svoju hegemoniju u cijeloj zemlji, NaS
zemljoradnidkl pokret bio je onda u prvim redovima u borbi sa reZimom
ne siavljajuii se u njegovu sluZbu ni jednoga dasa i zato danas seljadki na-
rod u SiUiii ostoUaal;uei se tiranije starih kompromitiranih stranaka, koje
nose svoj dio odgovornosti za danaSnje stanje, okuplja se oko zemljoradnid-
kog pokieta, odefujuii da on svojom borbom i pobjedom donese novo dru5t'
veio ureelenje, u koiem ie biti zagarantirani posebni interesi srpskog, hrvat'
skog i slovenadkog naroda.
IV S tih razloga mi prihvaiamo 1918. godinu kao ishodnu todku, kada
su hrvatski i slovenad.ki narod po pravu samoopredeljenja izjavili svoju Ze-
lju, da Zive u zajednici sa srPskim n:legitimni" predstavnici izjavljujuii, danovom drZavnom uredenju >driavne zzbu na ovo vraianje na 1918. predstavcanje drZavne zajednice i dovodenje uslavenske zajednice'!, a reZimska Stanoktobra u zagrebadkom saboru Hrvatidinjenje sa Srbijom, koju odluku oniZ. novlmbra, gd3" se sisvim jasno i odludno kaLe, da se Zeli samo novo
drZavno .rr"d"i5i, gdje ie biti dovedeni u sklad posebni interesi naroda i
opii interesi zajednice.
V Mi smo oduvjek smatrali da zajednica treba da bude takova, da is-
kljuduje prevlast jednog dlana nad drugim osiguravajuii-stvarnu ravnopra\'-
nost i borili smo se protiv hegemonistidkih prohtjeva srbijanskih politidara
koji su traZili pomagade kod predstavnika hrvatske i predanske burZoazije
za zajednidko eksploitiranje seljadkih masa i u Srbiji i u Hrvatskoj i u os-, da nacionalni mir i ovu stvarnu rav-:dno sporazumno, federativno'drZavno
rezolucije, a koje smo mi vei ranijergoljub Jovanovii, kapetan invalid Mio-
;"'jT.t"H?#fi:anja rederacije bili su
Kad se sve ovo ima na umu, jasno le onda sto znadi vraianje na 1918.,
koja nosi veliki i svjetli datum 29. oklobra, pravi i istinski praznik na$eg
ujeainjenja u slobodi, koje su beogradski vlastodrsci izigrali, bacajuii pod
73 U drugom primjerku: koji su uspjeli.(u jednoj.verziji to se, dakle, odnosi na oizvjesne faktoreu Srbiji., a utrugol se-to odnosi na srbijanske strankc)'
7{ U drugom primjerku: zajednidke drlave?5 U drugom primjerku joS: niti je imao ma kakvu korist od ove hegemonile srbijanske klike't6 U drugom Primjerku: i dak'?7 U drugom primjerku: njegovi legitimni.t! U drugom primjerku: drlavne zajednice.io U drugom primjerku: zlodinadki predutkuie'
45
noge ideal Srbije, slobodne i demokratske, dij i su se najbolj i sinovi boril iza slobodu a ne za prevlast najgorih izdajnika nacionalne misije Srbije. Me-dutim pakt od l. XII., kojim je ugovoreno ujedinjenje Hrvata i ostalih prc-iana sa Srbijom mogu danas smatrati nevaZeiim njihovi legitimni predstav-nici, jer je druga strana pogazila svoje najsvedanije obaveze u pogleduprincipa, na kojima ie se zasnivati zajednidki Zivot. Podsjeiamo samo na overijedi predstavnika Srbije, onda5njeg regenta Aleksandra, koje je izgovoriol. XII predstavnicima Narodnog vijeia iz Zagreba: ,Vjeran primjeru i sav-jetu svog uzvi5enog roditelja ja cu biti kralj samo slobodnim graatanima, os-tati vjeran velikim idealima ustavnim, parlamentarnim i Siroko demokrat-skim nadelima.o
Mi smatramo da ovako jedino mora da se protumadi rezolucija od7. novembra i ona predstavlja jednu pozitivnu bazu za pregovore na ravnojnozi o definitivnom ureclenju drLave i vodenju zajednidke borbe protiv za-jednidkog neprijatelja slobode srpskog, kao i hrvlatskogl i slovIenskog] na-roda.
Smatramo isto tako, da je do5ao das, da svaki javno iznese svoje gle-diSte i da ponese svoj dio odgovornosti. Mi prihvaiamo u ime zemljoradnid-ke Srbije i slobodne njezine inteligencije ruku, koju pruZaju predstavniciHrvata, Slovenaca i predanskih Srba za zajednidki Zivot'o u slozi i ravnoprav-nost i .
Zemljoradnici iz Srbij e."
REZOLUCIJA SLOVENSKE LJUDSKE STRANKE (LJUBLJANSKEPUNKTACIJE)"31. Xrr 1932.
1. Osnovni je zahtev slovenadkog naroda, koji je danas razdeljen i ras-pardan u detiri 'driave; Jugoslavij i , Itali j i , Austri j i i Madarskoj, da se ujedini u jednu polit idku zajednicu, jer mu je samo na ovakav nadin moguie daoduva egzistenciju i op5ti napredak.
2. Glavnom delu slovenadkog naroda koji Zivi u Jugoslavij i zadatak je
da na ovom idealu neprekidno radi do konadnog ostvarenja.
3. Iz tih razloga izlazi da slovenadki narod u jugoslovenskoj drZavi mo-ra sebi da izdejstvuje takav samostalni poloZaj koji ie neprekidno sluZitikao privladna sila za sve ostale delove naroda koji Zive u drugim 'dtLavama.
Za ostvarenje toga potrebno je:a) Nacionalna individualnost, ime, zastava, etnidka zajednica, f inansiska
samostalnost, polit idka i kulturna sloboda;b) jedno radikalno socialno zakonodavstvo treba da osigura Zivotne in-
terese i harmonidno razvijanje svih patriotskih i produktivnih staleZa, naro-dito seliaka i radnidke klase.
80 U drugom primjerku: za zaiednidku borbu i za zajcdnidki Zivot8r Arhiv Jugoslaviie, fond H Krizmana, bez datuma Prema Stoikovu (n di , 232) letak se Sirio u
roku prosinca 1932.8r Neko vri jcmc voaleni su razgovori prcdstavnika pct parti ja (tzv. Siri blok) - demokrata, radi.
Lala, zcmljoradnika, Slovenske ljudske strankc i Jugoslavenske muslimanske organizacije radi zajed-niike izjave u povodu Zagrebadkih punktacija. Do sporazuma o tome nije dollo te je Koro5ec u imeSLS dao posebnu iz javu - i rezo luc i ju . (Usp. : -Boban, 'Dr lan je s rb i jansk ih 'opos ic ion ih i t ranaka, l5 ; S to j .kor ' , n . d j . ,221 i d . : Boban, Pr i loz i za b iogra l i iu Anta Tr l tmb icu ,62)
46
4. Za ostvarenje ovog ideala potrebno je da mi Slovenci, Hrvati i Srbipo slobodnom sporazumu i na demokratskoj bazi izgradimo drZavu od rav-nopravnih jedinica, od kojih ie jedna biti Slovenadka.
5. Ovakvu jednu izgradnju trali i zastupa seljadko-demokratska koalicija i radikalna partija, odnosno ona je ne iskljuduje." Mi Slovenci pridruZu-jemo se ovim zakljudcima i Zelimo da na ostvaranju ovih ciljeva sve partije
i sve struje suraituju, koliko kod kuie, toliko i u celoj drZavi.'n
L jubl jana, 31. XI I 1932. godine.Dr. Anton Koro|ec."
REZOLUCIJA PREDSJEDNIKA OPCINA DRAVSKE BANOVINE*
U vreme, kada zlodinadkim namerama spoljnih protivnika Jugoslavije
daju potstrek u otadZbini izvesni vodi biv5ih politidkih stranaka, koji isko'
ri5iujl te5ko ekonomsko i socijalno stanje naSeg naroda, pretsednici op5tina
\z ceie Dravske Banovine, sakupljeni na godi5njoj skup5tini Saveza pretsed-
nika opStina u Ljubljani, kao pretstavnici svih Slovenaca, izjavljujemo sve-
dano i odludno:I Prvog decembra 1918. g. mi smo Slovenci, Hrvati i Srbi slobodnim spo-
razumom Spunomoienih naiodnih pretstavnika definitivno i za uvek re5ili
pitanje na5e drZavne zajednice. Zbogpitanju vi5e raspravlja i odludno otklrda sp vratimo u kaotidno stanje neiz'dujemo i suzbijamo svaku ovakvu tejLavne zajednice, narodito i zbog toga,zajednici jedinu garanciju za narodnitani razvitak slovenadke kulture i svRaskomadanje velike Jugoslavije naznadilo bi opasnost ,u ,u"- opsianak dr1ave, a time i opasnost novog zarob'
ljenja Slovenaca pod tuttinski jaram, a zajedno i opasnost za te5ko postignu-
ti evropski mir.Ujfdinjenje svih Slovenaca je najsvetiji ideal ne samo svih Slovenaca,
nego je i iheai svih Jugoslovena. Zbog toga otklanjamo i osudujemo zioupo-
t."i,r"ouog visokog idelta sa strane p-oieainitr politidara u partiske svrhe'
II Izjavljujemo Kralju Aleksandru i Njegovom Kraljevskom Domu ne-
pokolebljivu ]r"rnott i ljubav ne samo zbog toga, Sto nam to nareduje oseiaj
Llagodarnosti za vetite zasluge koje su stekli Karailordeviii za oslobodenje i
uje-clinjenje Jugoslovena, nego i zbog toga, sto su Kralj Aleksandar i Njegov
Dom kao simbol naseg narodnog i drZavnog jedinstva najjadi stub i najveie
jemstvo za opstanak i napredak svih Slovenaca.
" Z"p*"., glediita SDK i radikala tcmeljito .su se razlikovala. Takva formulaciia vierojatno ie
izabrana radi tosa aa ui sii i . ini i l ' ; ;;;a a;; '; i sltuaii l i , moela pri lagoditi jednoi i l i drueoi solucii i '
i l i je to bio kom-promis razlidit ih gledilta u stranci (Usp: StoJKov' n' nJ' ' zzt-'Ll
r. Zbos formulaciia prve i druge todke protivnici su predbacivali.da rezoluciia poistovie,cuie polo'
zoi srov!,ii-"ii'i'i?ii.fiil:I'. p"t"iii-*-" -it."'eini-
aijiuamd, odnosno da sadrZava separatistidke zahlje-
i:l"Y.$J,tsi,Tfri:Hffif?#t{im{,*ljitl,"\,',"rii3iloiilll:'if iiJ.'f'li ''t":o11li%&d"''i;;:;;iii"#;-i";A;1{;il:;-'S.ul-ttra, H*'utim" i Slovencimr u jedinstvcnoj i mocnoj Jugoslaviji.o
tr Politika, br. 8860, ll. I 1933.ro Kao odsovor na rezoluciju SLS (a i druge rezolucije opozicije), Savez prcdsjednika opCina Drav
ske banovine ddnio je 1u rezoluciju
47
I i I U sadaSnje doba, ekonomskih i socijalnih te5koia, smatramo da lenajpotrebnije da se udruZe sve sile na zajednidkom radu, kako bi mogli sret-no isplivati iz ovih te5koia. Ekonomski i socijalni preporod naroda mora scostvariti samo saradnjom svih slojeva i staleZa na osnovi smotrenog eko-nomskog programa. Pri tome smatramo, za5titu i pojadanje seljadkog i rad-nidkog staleLa za bitni zahtev ekonomske i socijalne politike, jer samo nataj nadin mogu da se harmonidno razvijaju i ostali proizvodadki staleZi.
IV Srnatramo, da je u interesu svih slojeva naseg naroda, pa i svih Srba,Hrvata i Slovenaca, da se prenosi Svo veii krug ra,da upravnih i svih javnih
poslova na na$e upravne jedinice, bar do one mere, koju dozvoljavaju Zivot-ni interesi drLave i narodne zaiednice.o'
PISMO SEKULE DRLJEVICA POLITIEKIM PRIJATELJIMA"
Dragi pri jateljur,
Crnogorcima su sigurno poznate rezolucije, koje su tu skoro done5ene u
zagrebu i Liuut.lanl, jer su objavljene preko beogradskih_listova a moLda
stJeuiati i zi onu, koju donijese Vojvodani u Novom Sadu. Sve one znade po-
bjedu gledista koje je vei o-d ra-ug podetka crna Gora preko nase stranke
ziuzet{ prema plianju ureatenja drZavne zajcdnice JuZnih _Slovena. Onda bi
jasmo tfo.o.tri.rrl jeni a danas l1 miliona zauzimanjem naseg stava priznaju
.lu r-o mi stalno uiti na pravom putu. To je pobjeda crne Gore, koju ona ima
pravo sa gordoSiu unijeti u spisak mnogobrojnih pobjeda svoje slavne pro,i-
iosti. pobJede na polju misli u op5te, a polit idke misli napose, nijesu manje
slavne od pobjeda na bojnom Polju.Buduil di je naS pogled na Jugoslovensku drZavnu ideju vei dovoljno
:ka narodita izjava danas nebi moglatriumf, pa ne bi bilo u suglasnosti sa
akle neiemo donositi nikakvu rezolu-r dlan SDK, nego i zato, Sto nema raz-;l i priznaju pobjedu rezolucije drugih.
;'.: #;#l .'' fl Hi:' # -fJi ?ffi "' "31,';bi bila izvjeSena bijela zastava - za'
stava kapitulacije i sramote - i pobjeda je na5a sig-u1na, -Doturi ovo pismo svim zelenim - preskodi "plahe i lakoumne" i isporu-
ti im moje najsrdadniie pozdrave. Tvoj odani
Dr Sekula Drliertit."
E7 Po l i t i ka , b r 8859, l0 - I 19338s Drlievii je bio voda crnogorskih federalistaJ . Ar l t i r Jugos lav i ie , fo r rc l M. S to jad inov i i t , I -3 /1 , p r i iep is . Dat i ran jc u Zemunu na Novu god inu
tnar,,,.,.r iru".i,.r-a]', i" ir31j. 'K;i; ;;.p"fi injn t-jubtjatis(e'-punktacije, koje-su bile poznate tek na Novrr
r r r t l i r rL r l . I 1933, de tum sc u Dr l jev iccvu p ismu mozc odnos l t l na pravos lavu Novu goo lnu lJ . I lYJr .
48
REZOLUCIJA JUGOSLAVENSKE MUSLIMANSKE ORGANIZACIJE(SARAJEVSKE PUNKTACIJE)' '
Sijedanj 1933.
Predstavnici Jugoslavenske Muslimanske Organizacije kao jedini legi-timni predstavnici Muslimana Bosne i Hercegovine, kojima je na svim iolenormalnim izborima poklanjano potpuno povjerenje, pretresav5i politidku,privrednu, financijsku, kulturnu i socijalnu situaciju u cijeloj dri.avi, a na-rodito u Bosni i Hercegovini, do5li su do ovih zakljudaka:
1. Narodu kao jodinom izvoru sve vlasti i osovini cjelokupne organizaci-je treba da se priznaju i dadu sva ona prava, koja proizlaze iz toga njegovapoloZaja u javnom Zivotu. To je moguie samo u punoj demokraciji, provede-noj u svim njenim konzekvencijama u cjelokupnom narodnom i drZavnomZivotu.
Ova misao demokracije bila je osnovno nadelo na kojemu se imala iz-graditi na5a zajednidka drZava. Na ovoj misli prave i potpune demokracijezasnovana su i sva akta, koja su predhodila osnivanju zajednidke drZave. Od-stupanje od ove ideje, odnosno njeno potpuno izigravanje dovelo je do sa-da5njeg te5kog i nepodnosivog stanja u narodnom i drZavnom Zivotu.
2. Meclunarodni poloZaj na5e drZave i te5ko privrcdno i socijalno stanjeu zemlji stavljaju kao osnovni problem na dnevni .ed: unutarnje uretlenjedrlave, Pored davanja punih garancija narodu za sva njegova prava, koja iz-viru iz demokracije, treba onemoguiiti i sva zasizanja u ta prava, dolazilaona ma s koje strane.
Centralistidko ureeienje drlave pokazalo se za vrijeme cijelog svog tra-janja, a narodito u posljednje 4 godine 6. januarskog reZima kao glavni uz-rok rclave uprave, korupcije, nodostatka pravne sigurnosti, nepo5tovanja jed-nakosti i ravnopravnosti, te prevlasti jednih nad drugima. Ono je zao5trilopolitidka i nacionalna pitanja do krajnje mjere.
U pitanju novog uredenja na5e zajednidke drZave, koje ureclivanje smat-ramo sredi3njim problemom, na5e stanovi5te je poznato, jer je sadrZano una5em programu o uredenju driave po ravnopravnim politidko historiskim je-dinicama sa naj5irim kompetencijama, prepu5tajuii zajednici ono, Sto tre-ba da osigura i zajednici skupne interese. Sve ovo pod potpuno demokrat-skim, ustavnim i parlamentarnim sistemom, koji ie u potpunoj mjeri zajam-diti pune graclanske slobode, pravni poredak, jednakost i ravnopravnost, aiskljuditi ma diju prevlast i to ne samo u politidkom, kulturnom i ekonom-skom, nego i u vjerskom pogledu.
U ovakvom drZavnom ureilenju traZimo za Bosnu i Hercegovinu kao naj-stariju historidko-politidku jedinicu u drZavi koja je oduvijek i kulturno isocijalno predstavljala jednu individualnu cjelinu, da bude jedna od tih rav-nopravnih jedinica.lzlaLudi ove osnovne misli, mi se pridruZujemo svima onima, koji su se veiizjasnili za njih, a driimo da ie se i svi ostali demokratski raspoloZeni legi-timni predstavnici naroda, narodito iz na5e uZe uvijek zapostavljene pokraji-ne Bosne i Hercegovine pridruZiti ovim idejama.
U Sarajevu, januara 1933."
g0 Kao i Korosec, tako je i Mehmed Spaho, 3ef JMO, kontaktirao neko vrijeme s opozicijom u Beo-gradu radi zajednidkog stava, u demu sporazum nije postignut.
er Arhiv Jugoslavije, fond. H. Krizmana, prijepis, Usp.: Stojkov, n, dj,,223 i d.; Boban Prilozi zal,iogratiiu Anle Trumbiia, 62.
{ Kontroverze iz povijesti Jugoslavije 49
PISMO LJUBE DAVIDOVICA PRISTALICAMA DEMOKRATSKLSTRANKE'
Si jedanj 1933.
Dragi pri jatelju,
Uporno produZavanjc reZima od 6 januara, uprkos i javnom raspoloZe-nju i nedaiama koje je on nagomilao, dovelo je zemlju do odajnog stanja.Od samog podetka, 6. januara, reZim diktature pokazao se ne samo nepodnoS-lj ivo nasilan, nego, - 5to je u danaSnjim teSkim pril ikan-ra joS narodito teik<lpalo, - rasipan, korumptivan i nevicleno nesposoban. Njegovi zakoni razo-iit i s.r upravu, njegove reforme dotukle privredu, njegova finansiska polit ika
sa porezima i taksama bez kraja, iscrpli poslednje izvore.Strmoglavi tok u svima poslovima nastao je narodito od oktroisanog us-
tava, izbornog zakona i po njemu izvr5enih izbora za Narodnu skupStinu.ReZim od 6 j inuara obznanjen je bio kao privremeni. Oktroisani ustav od 3
septembra 1931 otkrio je smer da se on ustali kao trajan' Zemlja je oseti la
da se, i pored vei dokazanog zlog iskustva i svih nedaia, ne apeluje na volju
i Siroka pleia naroda, koji je jedini u stanju da teSkoie savladuje, - i -tt,ogom, i ui.o* i strpljenjem, - taa je to on koji svoj posao radi, nadgleda
i odluduje. Narodu je ranije tesko bilo da gleda reZim koji rukuje njegovom
sudbinom samovlasno, ali mu je sad joS teZc palo da sluSa kako se taj re'
zim u samozvanoj Narodnclj skupStini blagosil ja u ime njeg<.rvtl, a od strane
ljudi koje on nidim nije ovlastio da to dine. Uz pogorSanja materijalna, laLni'
iarlamentarni reZim dotr"o je duboka moralna rastrojstva i nezadovoljstvlt.
iJpravlja se zemljom, donose zakoni, razrezuje poreze i zemlja zaduZuje . u
ime i io toboZnjoj volj i naroda, - koji stvarno to pravo vise ne vrsi ni u
samoj malenoj ru61o3 opstini. I taj bespravni, u nemastini <.rgoleli i u svom
porroi,, uvredeni, tur-oa nagoni se pod javnim pretnjama iz usta samih mini-
itara da, upisom u reZimsku parti ju, mjesto jada izrazi svoje zadovoljstvo
takvim ttutti"- stvari. RuZnije laLi ova zemlja 'do danas nije doZivela'
Ta laL pogorsala je raspoloZenja u svima krajevima zemlje. Kod naroda
u Srbij i, priuianu ustivnost, potseiajuii na najmudnija vremena iz prollosti,
uzbuniia je gradansku savest u kojoj se vei steklo uverenjc da su takvi po'
kuSaji vtaaania nepovratno onemoguieni. Narod u hrvatskim i ostalim kra-
jevima, koji se ranije s razlogom Zalio da mu centralizam uskraiuje pravo
ru*onpruuljanja svojim poslovima, doZiveo je sada da mu diktatura, opet
iz Beograda, zabranjuje i samu slobodu mi5ljenja. UmnoZavajuii na tim stra'
nama iezadovoljstva koja su vei od ujedinjenja izazivana pogreskama u ko-
jima su l judi iz svih krajeva zemlje imali udela, reLim od 6 januara udinioje da se ta nezadovoljstva usretsrede sada protiv Beograda i Srbije uop5te.
I danas se u zastranjenosti t ih pokrajinskih draZenja protiv Beograda dita-
vo zlo nabacuje hegemoniji Srbijanaca, Sto ie reii prevlasti i obesti jednog
naroda koji nikada i nikome do danas nije bio poznat, - pa dak ni neprija-
telju u tui.t, - kao otimad i nasilnik. Upropasiujuii iednu po jednu skuptt
c .punk tac i i c s ncgodovan jem i zamierkama. N l iv iSe,nrJi, o vracanju n.-a l918,"na ncodredene formulacijep . : Eoban, Dr !an ie s rb i ja t tsk ih opoz ic ion i l t s t ranuk( '
:irrl,itl':},.iii',jixi:s!}il:'iij;*li"::^;r"i.itl50
Lckovinu toga naroda koji je ditav jedan vek proveo u borbi za slobode, re-akcija mu sada sramoti i samo dobro ime. A s tom ljagom koju reZim od6 januara navladi u zemlji i inostranstvu na ime Srbije, on podinje da sejesumnje u zdrave temelje ditave drZavne zajednice.
Plut za izvodenje zemlje iz tolikih nedaia danas nam ukazuju ne samona5a demokratska uverenja nego i sama lekcija dogadaja. Ovolike tedkoiekolike su danas pred nama, mogu se savladati samo korenitom promenomstanja. Da narod za stvaranje boljeg podmetne svoja leda sa voljom i verom,on treba da bude ubeden da ta njegova volja ne moZe vi5e biti nasiljem ugu-Sivana i falsifikovana, i da ono Sto on te5kom mukom i samopregorevanjemprivredi, ne moZe biti sutra opet samovoljom upropa5ieno.
Iz tih raspoloZenja i iz tih potreba: da se narodni duh uzdigne, da segradanska i dovedanska prava obezbede od nasilja, da se narodno dobro odu-va od neovla5ienih upravljada, da se zajamti sloZna i ravnopravna volja Sr-ba, Hrvata i Slovenaca u izgradnji boljeg poretka u zemlji, neminovno pro-izlaze ovi zakljudci:
Jedini moguii sistem jeste: dosledno i iskreno parlamentarna vladavina,kao na5im prilikama najpodesnija primena narodne suverenosti. Iz iskustvana5ih i tudih, i iz potreba novoga vremena, mogu i treba da doilu reformesistema: ali su5tina - Sto potpunija vladavina narodne volje, - mora bitiideja vodilja svake reforme.
Od prekida sa dana5njim stanjem do uspostavljanja novog ustavnog po-retka, koji ie dati na slobodnim izborima izabrana konstituanta, neminovarn jejedan prelazni reZim. Taj prekid s danaSnjim stanjem, korenit i potpun, is-kljuduje izvodenje prelaznog reZima u okviru oktroisanog ustava od 1931godine, sa Skup5tinom i Senatom koji iz njega proizlaze, i sa grupama i lid-nostima koje su se za dana5nje stanje zalolile.
Za uspeh prelaznog reZima potrebno je da u njegovom izvoclenju udest-vuju ravnom merom sve grupe zdruZene u Bloku opozicije, i da one uz punuodgovornost prime punu vlast. Prelazni reZim moZe trajati samo onoliko kolikoje potrebno za ostvarenje njegovog zadatka: da se zavede novi ustavni poredak.Prvi posao prelaznog stanja mora biti: borba s neizdrZivim ekonomskim i fi-nancijskim nevoljama koje ostavlja danaSnji reZim. Nastavljajudi razgovore,zapodete vei odmah posle 6 januara, grupe koje saraduju u tom prelaznomstanju treba da izrade osnovne linije novog ustavnog poretka. I kad se upomirenom stanju duhova raspi5u izbori, te grupe, saglasne u tim osnovnimlinijama, treba da izidu sporazumno pred narod na biraliSte i pred Konsti-tuantu.
Novi ustav treba da ujemdi normalno politidko stanje da bi se narod,umiren i uspokojen, sav mogao predati poslu privrednom i kulturnom.
Unutra5nje uredenje sredi5nji je problem zajednidke drZave Srba, Hrva-ta i Slovenaca od njenog postanka. Danas, posle detiri godine diktature podparolom drZavnog i narodnog jedinstva, taj problem postavlja se pred nasu svoj svojoj sloZenosti i kobnosti. I zato novi ustav treba'da pretstavlja nesamo jedan zakonodavni akt nego i jedan moralni pakt.
Potrebna su stoga sa svih strana iskrena izja5njenja o uslovima za ne-smetan razvoj narodnih delova, potrebna su isto tako iskrena izja5njenja oonome Sto je neophodno za zdrav razvoj drZavne zajednice.
Ubedeni da jedino takav ustavni poredak koji odgovara realnim snaga-ma koje u narodu postoje moZe trajati i osig,urati pravilan tok drZavnog inarodnog iivota, mi demokrati podeli smo se zalagati za reforme unutra5-njeg uretlenja vei odmah po izglasavanju vidovdanskog ustava. Prilagoclava-
5 1
jui i na5a gledi3ta neobilaznim stvarnim nuZnostima, mi i u ovom trenutku
u evolucij i naSih gledanja dinimo i ovaj korak.RazTozi demokratije kao i razlozi celishodne uprave zahtevaju Sirokogru'
do izvedenu samoupr;vu u velikim oblastima koje su prirodnim, saobraiaj-
nim i ekonomskirrr uslovima i saZivljenjcm socijalnim upuiene na teSnju
saradnju. Svakom takvom kraju, socijalno osobeno izraZenom a ekonomski
razvijenom, samouprava treba da stvoii puno narodno samoupravljanje (self-
-gou"i.r-"trt), u krugu njegovih neposrednih dnevnih interesa, na samom te-
rZnu njegove privrJclne",d"elatnosti, sa izborom sluZbenika, razmeravanjem
terena i lo.rt.otom izd.ataka u tom krugu poslova. U dana5njim nevoljama
bitni uslov za umirenje i meetusobno pouerenie je takvo uredenje u kome ie
jedni gradani Sto manje gledati u zube- drugima'
Tu ,uiro.rprava, opsta i jednaka, treba di zadovolji u glavnom materijalne
uslove u novom uredenju: ona treba da zajemdi narodu samostalno - auto-
nomno poslovanje i gazdovanje u ob-lasr
Da le ti uslovi zadovolje, Potrebnoosam ili devet takvih uistinu samoupra'ie sada u narodu, namcce, pored i iznad'";J;;;g
kroz celu drZavu, jos i rcsenjr
poverenja.
Slozena drlava uopste prctstavljala bi u polovini zemlje veliku novinu,i nije dudo sto narodu u Srbiji nije lako zagiejati se za orru ili onu slidnulormu. Tako Sto, prvo, ne odgovara prostoti i jasnoii drZavnog sklopa u kojise^k197 ditav jedan vek uZivljavao realni i nationalni duh sdadkog narodau Srbiji, koji je stvarao sam svoju drZavu. zatim, taj sloZeni odnoJieainicau zajednici izaziva strahovanje od meilusobnih sporova. Bojazan je da u tak-vom mehanizmu ne bude vi5e kodnica nego motora. Danas je, narodito, kadase na svim stranama traze unije polit idke i ekonornske, strahovanje od ure-elenja koje bi onemogucavalo sloznu spregu nasih inade skromnih lnaga, ob-jasnjivo. Ali te bojazni smeju samo di poveiaju obazrivosti. one oshju kaoopomena onima koji reforme traLe i svima onima koii treba da ih izvedu.one ne mogu ukloniti s dnevnog reda jedan tako neodoljiv zahtev kakav jebio jos od podetka zahtev Hrvata za svoj slobodan razvoj u granicama dr-Lavne zajednice, zahtev koji je i u sadrZini i u ostrini jadao sa sve tezim po-greskama naSe drzavne politike. A sa tirn fatalnim pogreskama teLnje za EtoSirom samostalnoSiu proSiri lc su sc i na ostale delove naroda. Nesmirivanjetakvih zadovoljstava ometa svako sreclivanje u zemlji, i upravno, i f inansij-sko i ekonomsko: ono narodito onemoguiuje uspostavljanje normalnog par-lamentarnog reZima, bez koga ne moie biti nideg zdravog. od produZavanjatog nesreGlenog stanja Zivi reakcija, koja, t<lboZe, duva zemlju od cepanja.Kao da ikoje ureclenje odludeno saglasnom voljom naroda moze biti opisniieod razdora koda on zahvati mil ione graclana. Zemlju stvarno duvaju samo onikoji rade na saglasavanju rnisljenja u narodu za ostvarenje boljeg stanja zasve' U tom sporazumu je garanti ja za snagu zemlje, za integritet granica Ju-goslavije, a u tom integritetu garanti ja za sve interese u njoj. Ova mi5ljenjazastupamo mi dernokrati u pretresanju sa grupama iz opozicije. Vreme je dase saglaSavanje posebnih mi5ljenja ubrza otvorenim izja5njavanjem na svi-ma stranama, kako bi se, narodito izmectur Beograda i Zagreba, ra5disti ledvosmislice, razbile sumnje i otklonila nekorisna mectusobna okrivljavanjaza zla ad kojih podjednako patimo.
Jednovremenim sticanjerl l na dnevnorn reclu tolikih sudbonosnih pitanja,sporazumevanje o njima izmeelu grupa u opozicij i otezano je. Ne trteba za-boraviti da se ne radi sarno o jeclnoj korenitoj reformi pravnih ustanova udrZavnoj organizacij i nego u sr,r5tini o izmirenju mnogostruko ukrstenih in-teresa, uvjerenja i oseiania, dij i izvori potidu duboko iz proslosti narodnepre naSe generacije, a dij i dalj i razvoj opredeljuje ditavu buduinost. A poli!16ke grupe sa kojima razgovaramo nisu drugo do izraz tih struja u narodu.Meclutim, korist od sagla5avanja, ma i najsporijeg, tako je odludujuia ,da nasmora uputit i na strpljenje i hladnokrvnost do kraia.
od podetka, i danas jos uvek i pored svih teskoia na koje nailazimo, miu sporazumu Bloka opozicije gledarro jednu doraslu snagu svima problemi-ma koji su pred nama, i nastojaiemo i dalje upor:no i s verom da taj Blokostvari rezultate koje narod od njega odekuje.
U narodu se vei javljaju nestrpljenja, umor i, ovde-onde, uz gnev na zlusudbinu, i gotovost za prirnanje najgorih resenja samo ako onal ma i prividno, treba da prekinu druge raspre. u takvim beznad:znim raspoloZenjimaduju se izjasnjavanja, na primer, za triializam i druga iskljudiva plemenskareienja istoga roda, koja u su5tini ne reSavaju ni jedan oi najtelih danas-njih problema, pa dak ni sarn taj sentimentalni piemenski problem, postoni te plemenske jedinice, ma kako bile ogranidene, ne bi mogle biti plemen-ski jednostavne. rz rdavih raspolozenja potidu i teZnje ,t nJkim krijevimaza ner>dmerena izdvajanja, preko stvarnih potreba jednog zdravog upravnog
53
i f inansijskog autonomnog Zivota. U takvom gledanju na stvar polazi sc oddrTa'r'c kao neke tude sile izvan nas ili drZave kako je ona danas uredena, iod nje se ograduje i obezbeduje svim nadinima. Zaboravlja se, meelutim, data sutra5nja drLava, ne samo raspodelom nadleZnosti u sastavnim jedinica-ma, nego vei i samim sistemom punog naslanjanja na volju svih, iskljudujeprevlasti i eksploatacije. Treba nebrojeno puta naglasiti tu istinu: da nemanikojih formalnih garanti ja za ravnopravnost gradana, pokrajina i plemenakoje bi bile stvarnije od dosledno primeniene demokrati je, sa sve5du o nuZ'di saradnje i sve5iu o solidarnosti.
Svi oni koji Zele tu drZavu, slobodnu i ravnopravnu za svc, i drLavu za-dovoljnih i solidarnih grailana, uviclaju nuZnost zadovoljenja plemenskih iregionalnih zahteva, ali oni isto tako uvidaju nuinost ukazivania na naS po-loZaj u meitunarodnom sklopu i na na5u situaciju ekonomsku. Nijedno odposebnih pitanja ne moZe se re5iti bez obzira na ovo dvoje; nijedan od po-sebnih interesa ne moZe se stvarno obczbediti, ako se ne obezbede ova dvaosnovna interesa na5e egzistencije.
Te5ko stanje u svetu, svuda oko nas, s tolikitn neizvesnostima polit idkim,ekonomskim i socijalnim, otei,ava i na5u brigu t-r nama samima. U toj op5toinesredenosti, mi ne bismo bil i u stanju stvorit i Sto ,dobro, pa dak ni izbeiiod gorega joS, od rasula, ako ne bismo umeli dovesti u sklad sve posebnezadatke plemenske, pokrajinske i parti jske koji su svi u su5tini nerazdelj ivovezani sa zajednidkim zadacima zajednrce.
Nov poredak polit idki: sa narodnim suverenitetgm u vodenju drZave, sautonomnim Zivotom sastavnih iedinica; nov ekonclmski pore,dak: s planom
za racionalniju proizvodnju sradunanu na stvarne potrebc razmene u zen-lj i i sa inostianstvom; sa Sto Sirom primenom zadruZnih nadela; i pode5en
da osigura ravnoteZu socijalnu, nov celokupni nadin na5eg drZavnog i druSt-venog Zivota'. razmeran pravim moguinostima iedne seliadke zemlje. Sve su
to zahtevi koji su se stekli odjednom.Ubedeni da je to jedini pravi pr-rt za iz,vodenjc velikog preobrazaja nor-
malnim putem ,-r anhn naprednih polit idkil-r i socijalnih ideja dana5njice, i
da ga naiod tako vidi, mi ,demokrati istraiaierno na njemu, Zrtvuiuii op5tem
sagla5avanju sva posebna glediSta parti jska.
Jamrara meseca u B€ogradu"
ELANAK PROLETERA U POVODU,PUNKTACIJAN I BORBA ZA
L i . M - D a v i d o v i c
ZAGREBAEKIH PUNKTACIJA:PRAVO SAMOODREDENJANARODA*HRVATSKOG
Za ditavo vri jeme trajanja velikosrpske vojno-faStistidke diktature rad-nici i seljaci hrvatskih zemalja pruZili su nebrojeno mnogo dokaza zato, daoni ne Zele robovati diktaturi, nego da su spremni istrajati do kraja u borbiza svoju slobodu. U posljednje vri jeme ta se borba sve vi5e Siri i pojadava,poprimajuii mjestimice oblike oruZanog ustanka (ustaski pokret).n' Veiina
, r Arh iv ;uqos lav i ie , fond J . M Jovanov i ia (Usp: Boban, Dr ic tn je s rb i jansk ih opo4 ic io t t i l t s l ranak a , 1 9 i d . ; S t o i k - o v , n . d j , 2 2 5 i d )
el Prolcter, br 1, januar 1933o i N a d e l n a o r i j e n t a c i j a K P J u l o l r i j e m e r a z u m i j e v a l a j e d a s c i s k l i u i u i e . s t r r a d n j a i . s . , , n a c i r r n a l '
n im re fo rmis t ima" , " pod lo j ima sc L t p rvum rec l r r r i zumi jc ra . la . Sc l jucko-d . mok | i r l sk r kon l i c i i r . k i t , ' ti , , n a i i o n a l n i n r f a ( i s i i m a " , r i s t a ! k i m p o k r ' . . t o r n . r [ r e c l r r s P r r e l i ( , r r r . U t l o k t t t t t e t r l i t t t r t . i t r : t , . , \ r ' \ r ( , (
akcija, koje su se odigravale u hrvatskim krajevima, nosila je spontani ka-rakl-er, t.j. one nisu bile organizovane od strane partija, nego su ih radnici,scljaci i revolucionarni studenti organizovali i provodili sami, po vlastitoiinicijativi. Dok je Komunistidka Partija, jedina partija, koja je u stanju daorganizira i vodi revolucionarnu borbu masa protiv diktature, bila u naj-vaZnijim hrvatskim krajevima uslijed uZasnog policijskog terora za izvjestnovrijeme znatno oslabljena za voclenje akcija, vodstva burZoaskih i sitnobur-Zoaskih parti ja bila su daleko od pomisli da povedu ozbil jnu borbu protivdiktature, i5dekujuii da ie se ona sama od sebe istroSiti, da ie je francuskiili engleski imperijalizam prisiliti na popu5tanje i sporazum sa hrvatskomburZoazijom itd. Obzirom na ogromne Zrtve koje je Komunistidka Partija da-la u borbi protiv diktature s jedne i pasivnosti sporazuma5kih voata s drugestrane, ugnjetene hrvatske mase sve snaZnije prijanjaju Komunistidkoj Par-tiji i savezu radnika i seljaka i poprimaju one rnetode (nadine) i oblike bor-be protiv diktature koje preporuda Kom. Parti ja. U takvoj eto situacij i si lnogporasta simpatija za K.P. i <lpasnosti da Siroke mase potpuno okrenu leitasporazuma5kim parti jama, okupila su se vodstva SDKoalicije i Stranke Pra-va krajem novembra na sastanku u Zagrebu da pretresu polit idku situaciju,i prihvati la su rezoluciju zvanu >punktacija(.
Izazvati utisak kod Sirokih masa hrvatskog naroda, da se sporazuma5kevocle spremaju na ozbil jnu borbu protiv diktature i na taj nadin sprijeditipri jelaz tih masa savezu radnika i seljaka pod vodstvom Kom. Parti je, kojase u posljednje vrijeme oporavlja <-ld udaraca i postavlja na delo borbe rad-nih i ugnjetenih masa protiv ,diktature i kapitalista - to je glavna svrha,punktacije.n Ali u isto vri jeme "punktacijau ima svrhu, da se SDK pred-stavi pred inostranstvom, narodito pred francuskim imperijalizmom, u kogaona polaZe toliko nade, kao parti ja, u koju franc. imperijalizam moZe imatipuno povjerenje. Ne ispoljavaju uzalud vodeci krugovi franc. imperijalizmau posljednje vri jeme pojadan interes za stanje u Jugoslavij i , pozivajuii Pri-biieviia pred komisiju parlamenta za spoljnje poslove i traLe(i od njegainformacije o staniu jugoslavcnske v<-rjskc itd. Pokazati t im krugovima svu
: m is l i na , t rs tan i i k i pokre tn , t i . masovnu oruZanu, idcoloSku ori. icntaci.irr. U akcionoj polit ici KP scovnog ustaniekog pokrcta od vodstva ustaskog po-
Da< Pto lc tc r (b r 28 , p ros inac 1932) , medu os ta l im,pokret l idkih i dalmatinskih seljaka i stavlia sc
unistidkih organizaciia i svakog komuniste da tajri. jeme Konunistidka parti ia ukazuje na dosadasnjejaSnjava.ju tim cla u pokretu dosada znatan uticaja n i je u in te rcsu da pro t iv ve l i kosrpske vo jno- fa .kret, je1 .sc boic da bi 9e takav pokret. okrenuo nctali janskih gospodara. Zbog toga sc oni ogranidava-
rora.reta. Drotiv individualno-teroristi ikih metoda hrvat-ka voino-fasistidka diktatura ne moZe da se oborijS i r ih masa i to nc samo u hrva tsk im, ncgo i urj l ire mase, potrebno ic da se onc zainteresuju sarboalenie treba da bude isnuniena konkretnim sa-rreza, borbe protiv m.jcsnih b6gataSalihvara, Skoleistaknu zahticv i da sc bore za to, da se zemliarZave i da se razdiieli besplatno i sa inventaro-mr da sc svim siromiSnim si:l iacima briSu dugovi irogatasa.kulaka. Paveli i i konipanija htjeli bi-.samozrle oni bi htjeli diktaturu hiaarike burZoaziie potiv srpskc i hrvatske burZoazije, protiv nacionalnbg:nih naroda do otciepljenia zl viast radnika i seir ustaskom pokretu i predvode tai Dokret. vezuiuii
i i rok ih n ra ia radnog naroda za ied , h l ;eb . zeml lu
55
Stetnost i nesposobnost diktature i dokazati da ce hrvatska i predanska st'p-ska burzoazij i uolje zastupati njihove interese - to ie druga zadaca >punk-
tacije<.Mi ne znayne, nit i nas ovdje intcresira, u kojoj ce mjeri zagrebadka >punk-
tacija< zadovolj it i gospodu u Parizu i Londonu, ali nam je jasno, da se hr-
vatski narod ovim dokumentom ne moZe i ne smije zadovoli it i , jer on nc
daje jasan odgovor na pitanja koja danas najvise interesiraiu hrvatski narod'
Koja su to pitanja." U prvom re-du stoji pitanje prava na satnoodrccfelrjc hrvatskog naroda.
To je centralno pitanje, koje danas nerodito radnike i seljake u hrvatskim zpljadke od strane hrvatske burloazijeram kao i izrablj ivanje i pljadku sa stpartiia istakla ie parolu pravcL na sancijepiienja i osnivinia samostalne driave kao jcdnu od glavnih parola
" P9t-Ui proti" velikosrpsice vojnofa5istidke diktatuie, i ta parola postajc svakim
danom sve populirnija ne samo meilu Hrvatima i ostalim ugnjetenim naro-
dima, nego I meelu sipskim radnicima i scljacirnar. Mjesto ov^ko j^snog za-
htjeva zi pruuo na samoodredcnje, npunktacijao istide zahtjev za vraianjenr
,na godinu 1918 kao izvornu tadkun, prcsuiuiuii cla su predstavnici hrvatskc:
gorp6d", medu kojima su se nalazil i i neki'od autora ,ptrnktacije<, 1918 g-
lt3unuti na pravo samoodredenia hrvatskog naroda,.koic su boliSevizirani
hrvatski radnici i seljaci zajedno sa radniJimar i scliacin-ra ostalih zcnlalja
Austro-Ugarske izvojevali u torbi protiv austri iskc i marclarske burzoaziic i
plemstva: Iz straha pred hrvatski'r radnicimzr i seljacima, koji se pod uti
cajem ruske revolucije nisu htjeli zadske firme 1a "jugoslavensku<,
nego r-Ugarske svoju borbu za Puno Pravorepubliku, hrvatska gospoda pozvttltt stskih radnika i seliaka i dobil i tt ' t prtrttrcembra 1918).
Prema tome je netodno, kad upunktarcijau jcdnostrano lvl.di (tad. 3.), da
se ,srbijanska hegemonija. .. vei od podctka nametnula Hr-vatsl<oi i svim
nasim zemljama i ou" ,irutre Drinc, Save i Dunavzru, jer se ta hegcrr-roniia
nije sama nametnula, nego su je pomogli nametlqfi- hrvatskom narodu i
Samostalni Demokrati, to' j i su danas sasiavni dio SDKoaliciie i jcr jc pred
njom kapitulirala I gfiSS,'t<oja se ba5 u vezi sa tom kapitulacijom prclr 'ori la
u HSS, bdbacivii svoje republikanstvo. Ko ie se 'suclit i danas odricati, da
je gospodin Pribiievid tuoji ln obznanama i zakonot'u o zaitit i za zastitu dr-
Zu.u-" t uo i bjesomudnim piogonima kornunistidkog i hrvatskog seljadkog t-e-
publ. pokreti udvrii ivao-vcikosrpsku hegernoniju, i da ie time pripremio
t"..n diktuturi?l I kad SDK <Ianas govori o nametanjr-r hegcn-roniic, onda
hrvatski radnici i seljaci treba da joj istahnu njezinu sporazumasku p<ll it iktt,
blagodareii kojoj veiikosrpska hegemonija je mogla cla se udvrsti, polit ikLt
tola ui hrvatski narod uodilu i u buduic iz potaza u por^z, kada bi on sli-
jedio za vodama SDK.Onaj ko iskreno misli cla se bori za puno prttvo salnoodredeniar hrvart-
skog, kao i ostalih ugnjetenih naroda, tai ne moZc obilazit i pitanje versai
l lesiog (versajskog) ugovora i s ovim spojenih mirovnih ugovora (S' Gcrnra-
inski itd.). Priznati te ugovore znadi unapred odreii se prava na samoocll 'c-
denje. A,punktac i jau d ip lomalsk i p l .c(u iu ic tc L lgovorc kao c la l las sc ( )n l
56
ni5ta ne tidu. Ona ne ie da dira u Versail les, jer odekuje milost od francu.-kog imperi jalizma, onog istog koji punom parom pomaZe dana5nji reZi:rrdiktature.
Daljnje pitanje, koje je od ogromne vaZnosti za borbu hrvatskog nar-o-da, jest pitanje saveznika. Najsigurnijim i najvaznijim saveznikom hrvatskognaroda pored revolucionarnog radnidkog pokreta jeste oslobodiladki pokretostalih ugnjetenih naroda. To da sDK i Stranka Prava ni rijedi ne govore orevolucionarnom radnidkom pokretu, svjedodi samo o njihovoj proturadnid.koj polit ici. A to da oni [u] svojoj "punktacij i" ni ri jedi ne govore o pravuna samoodretlenje makedonskog i crnogorskog naroda o tome da su onispremni na sporazum sa srpskom burZoazijom po cijenu izdaje i Zrtvovanjamakedonskog i crnogorskog naroda. U posljednjoj tadci "punktacijen priz-naje (se) dana5nji, versajski okvir i govori se o >novom ureclenju drZavnezajedniceo u tom okviru. Na kraju tadke kaZe se: ,Posebni interesi inojezid-nih manjina potpuno ie se zajamditi". Tu se misli na Nijemce, Madare it,d.jer se Makedonci a narodito Crnogorci ne mogu uzeti kao ,inojezidne ma-nj ine" . U osta lom iz c i t i ranog vei mjesta da se osrb i janska hegemoni . ia . . .nametnula. . . svim na5im zemljama s ove strane Drine, Save i Dunava" vidise jasno, da opunktacija< iskljuduje Makedonce kao i Crnogorce od pravana samoodretlenje i prepuSta ih i dalje srpskoj hegemoniji. Kakav drugi raz-log za iskljudivanje Makedonaca i Crnogoraca moZe postoiati nego taj, dahrvatska burioazija hoce za Ina] niihov radun da se sporazumi sa srpskonrburZoazijom?
Isti taj razlog vri jedi i kada je ri jed o pitanjur monarhije. ,Punktaci.iau topitanje uopie ne spominje, kao da ono nema uopie nikakvog znadenja. Jas-no ie meclutim, da je monarhija jedno od najjadih sredstava srpske burZo-azije za sprovoclenje njezine hegemonije, i da o nekoj drzavnoj zajedniciSrba, Hrvata, Slovenaca, Makedonaca, Crnogoraca na osnovi monarhije po-gotovo ne moZe biti rijedi. I ovdje ,punktacija< ostavlja otvorena vrata zasporazum sa srpskom burZoaziiom i monarhiiom.
PISMO SRDANA BUDISAVLJEVICA MILANU STOJADINOVICUU POVODU MAEEKOVIH IZJAVA STRANIM NOVINARIMA"
rzjave dra Madeka neprijatno su i mene iznenaclile. pre svega, st<.1 u njim:rimade stvari, koje su u dijarnetralnoj protivnosti sa gledanjem i mojim imojih uZih prijatelja, a za tim, Sto je u tim izjavama udinjena ogromna uslu-ga reZimu. Meni je kod cele stvari najvise krivo to, sto znadem, da i Madekne moZe ozbiljno traliti razdelenje drZave, a onda - pregovore za sporazurn.A znadem i to, da je i dr Madek i cela SD koalicija voljna i ragovarati s oni-ma, koji se u izjavi u ,PP.,' odbacuju i bacaju na istu gomilu sa pretstavni-cima reZima.
Ali Sta mozemo da radirno? Da se ozlojecleni i uvredeni - manemo pos-la, koji smo zapodeli? To ne mozemo i ne smemo u interesu drzave i naroda.
e6 Bud isav l iev ic i c b io t lan vods [ \ 'a san]os t . r ln ih dcnrokra ta , .ko . i i su u SDK zagovar .a l i suradn j r r s op1il; ' io- "
srbij i . 'Postlvljali su sc ni r.!t i i ' .&ii i i i ' t .,gii ' t ;; i l i l ; ik ;;-:d;isS,""" i opoziciic u Bcosr..r
" t f r r r r r rcLrs l i l i sL Le pc l i t p t t t u ta t t
57
Sada je celo teziste u Be<tgradu. on - razume se demokratski Beogracl- mora da se pokaZe velik i da kaZe svoju red, kgja mora sadrZavati prog-
ram, koji ie bii i dokazorn celom svetu, da postoje dve Srbije: jedna reZirn-
ska sitnl, mala i nevaljala i druga opoziciona, Siroke duse i velikih poglccla.
Prava red demokratsk" SrUii" biie u ovon momentu najbolj i odgovor i |c'-
Zimu i dr. Madeku. Ona bi u ovoll l nlonentu i t-t ovom raspoloZenju u ovin.t
krajevima, izazvala naj dublji efekat.-Ja sam povodom izjaia dra Madcka napravi<-r mali tnetrtclrandum. Mo-
lim Vas da ga proditate i nakon pr<ldita.ja p<l5aljete po jedan primerak gos-
podi: Trifun"oviiu, Davi,doviiu i Jovanovicu. MoZda ie im dobro posluziti kao
informacija i ja ih molim, da ga uzmu samo kao informaciju, a nikako ne
kao kakav pr"atog i l i davanie iaveta. U ist. vreme Vas molim, da gospodi
izrudite lnoie iskreno poStovanje'
Iskrencl Vas po5tuje i mnogo pozdravljaVaS
Srilan Budisavlievic"
MEMORANDUM SRDANA BUDISAVLJEVICA U POVODUMAEEKOVIH IZJAVA STRANIM NOVINARIMA" '
TZJAVE DRA MAEEKA I PITANJE SPORAZUMA DEMOKRATIJE
NEIJMERENI ZAHTEVI I NEMILE REEI DRA MACEKA
U momentu, kada sc ie pol i t idk i Z ivot u Jugoslav i j i krenut- r sa mrtvetadke; u momentu, kada su donesene rezoluciie u Zagrebu, Liubljapi i Sa-rajevu, u kojima 5s iznose gledanja pretstavnika demokrati ie , 1. 7v. pre-
danskim kraj'evima na polit idku situaciju i p<lstavljaju programatidki zahtevi
o demokracii i, socialno-ekolgmskim pitanjima i pitanju unutra$njeg uretle-
nja drZave; ir momentu, kada pretstavnici dernokrati je u Beogradu |ine gz-
Ui t jne napore, da zauzmu stav o sp<-rmenut im pi tanj ima, koj i b i sc u pro-
grimatskom pogledu imao znatno pribliZit i gledanju i zahtevima demokrati icir Zagrebu, l iuUt3ani i Saraievu; u momentu kada ie izgledalo, da p<lstoje
ozbil j"ni izgled\, di ie se na osnovu svih iznesenih gledanja i zahteva moii
izraditi zailaniet; program sveukupne demokrati ie u zemlji - pale su iziavcg. Dr. Vladimira Madeka, obelodanjenie u l istovima: ,Freie Stimme" i "PetitFarisieno, koie su izazvale neprijatan dojam na prave i istinske pretstavnikc
demokrati je u zemlji i koie ce - bez sumnje - usporit i postignuie sporlr-zuma celokupne demokrati je. Ima u izjavama Dra Madeka neumerenih zah'
teva (primerice zahtev, da se treba povratit i stanju potpune slobode, postig-
nute g. 1918. i onda zapodeti pregovore o drZavnoj zajednici, ako su oSrbi za
to zreli<, zatim, da svi ,Srbi iz Srbiie" pristanu da se njihovi dinovnici i
vojnici povuku s druge stranc tri iu reka) i ncmilih redi o dva sveta i dve
e s P i s m o o d 7 l l 1 9 3 3 , k o p i t u r n i i c 1 8 t l 1 9 6 4 u s t u p i o S r d a n B u d i s a r l j c v i ie, Nakon prihvaian.ia rezoluciic 7. XL 1932, Maiek ie dao iz jave _nekim stranim novinatla.
' fe su izia-
yc bilc shvaien! kao Madckovo turiradenje Zagrcbadkih punktacija. Nezadovoljan s okli. ievaniem srbijan'sk ih s t ranaka da zauzmu iavno s tav o r :czo luE j j i SDK, Ma iek se j o -n j ima ncgat ivno iz raz io . _Dop isn i l i t rLe Pc t i t Pur i j s ic , ia navodno ie i z iav i r ' : 'N iS la od svega loga ne i in i m i se os tvar l i i v im uz suradn iu nckadaSnj i l r r rp lev l ja ia Srh i ie . i s to i<ao n i ov ih dana inJ ih . Opoz ic ionar i i l i p r i s ta l i ce , rad ika l i , denrokra t i it l rug i , ia ih s rc .Lav l ia r i l r ru i sLr r gonr i lu , ja ih s r ,c oc lb rcu jcm. . M l tcckove iz javc . i zazva lc s t t t t cgoc l r rv r t t t i ,kor l r ip i rz ic i j c L r [3cograc lu . (Usp. : Boban, Dr :u t i f . t rb i iL t tsk l l t oP<tz i t io t t ih - { l rd r ldkd , I6 i ( l ]
5 8
civil izacijc, redi o stavljanju u istu gomilu pretstavnika reLima i pretstavnikaradikala, demokrata i odbacivanja sviju). Ovako neumereni zahtevi i nemileredi mogu samo da nanesu Stetu i drZavi i demokratiji i samoj hrvatskojstvari, a da donesu koristi reZimu (ovaj je u punoj meri iskoristio izjavc'Dra Madeka).
IZJAVE DRA MAEEKA IMAJU I DOBRIH STRANA
Ako u izjavi Dra Madeka imade i nezgodnih stvari, ima ona i dobrihstrana.
Pre svega treba u izjavama Dra Madeka podvuii njegovu dobru voljuza sporazum i sporazumno ureitenjc drZave (on samo odbija sporazum nabazi decentralizacije drZavne uprave). Dr. Madek izjavljuje: mi nismo odlu-dil i , da sve razru5imo i da ni5ta ne ostavimo od onog, Sto postoji; mi negovorimo, da treba raskinuti pod svaku cijenu, mi rezervirarno buduinostza sporazum. Dr. Madek je za jedinstvo vojske, samo traLi, da bi Hrvati iostali, istim pravom kao i Srbi, morali u vojsci imati prisupa do najvi5iltdinova. Dr. Madek ne traii podelu zemlje po plemenima. On traZi podeluzemlje na provincije, koje ie sve imati pravo, da sobom upravljaju. Dr. Mir-dek se u svojim izjavama ne izjaSnjava u demu se sastoji to pravo upravlja-nja provincija samim sobom. Nu o tome postoje t-lbavezni zakljudci S. D.koalici je od 7. novembra 1932, k<-rje je potpisao i g. Dr. Madek, koje govoreo zajednidkom suratl ivanju u poslovima opteg interesa zaiednice i osiguranjuposebnih interesa svakog tlana z.ajednice u n jegtvoi zemlii.
Kada se uzmu izjave Dra Madeka kao celina, a ne izvadi se iz t ih izjavasamo ono, Sto u njima nije dobro (kao Sto je to udinio reZim i reZimskaStampa), onda te izjave ne smeju biti razlog, da se ne nastavi zapodeti po'sao oko postignuia sporazuma sveukupne demokrati je u zemlji. Ako se tajposao ne nastavi, onda ie to bit i najveii uspeh reZima, koji se strahovitoboji sporazuma demokrati je i koji je zato upro svu snagu, da iskoristi izja'vu Dra Madeka i da poku5a da spredi postignuie sporazuma demokrati je uzemlji.
U PROSLOSTI JE BILO I GORIH ZAHTEVA I NEZGODNIJIH RECI, PA JEDEMOKRATTJA U SRBTJT ZNALAKU T+5t]O*"tU OPSTE STVARI PRECI
Prvih godina zajednidkog Zivota u n<.lvoj drLavi, stajala je Radiieva stran-ka na stanovi5tu negacije drLave i zahtevu ,rza nezavisnu neutralnu hrvatskurepubliku". U ,danima borbe za ovaj zahtev pokojni je Stjepan Radii znao- voden svojim bujnim temperamentom - upotrebljavati na adresu Srbijcredi, koje su sadrZavale te5ke uvrede i pogrde. To ipak nije smetalo g. Da-vidoviia, da u isto vreme (g. 1922) dotle u Zagreb, i da iz Zagreba baci unarod veliku red o potrebi sporazuma sa Hrvatima (to dini g. Davidovii uzuz cenu velikog potresa u redovima vlastite stranke!). Nije pro5lO ni dvegodine od ovog dolaska g. Davidovila u Zagreb i inaugurisanja politike spo-razvma i poslanici Radiieve stranke do5li su u Beograd ot Narodnu Skup-Stinu i u ovoj podupirali vladu g. Davidoviia. Zahtevi za nezavisnu hrvatskudrZavu i desti javrni napadaji na Srbiju i na Srbijance, puni uvreda, nisu bilizapreka, da g. 1923 dode u Zagreb pok. Marko Duridii i ovde sa Radiiempravi ,Markov protokoln. Dve godine docnile od sklapanja ovog protokolasedio ie Radit tt vladi rr BeogrtLdtt z.ajedrto su rutl ikctl itttu.
59
I sada se nameie pitanje, da l i demokrati ja u Srbij i moZe i sme, da na-
kon izjaya Dr. Madeka i radi nekih nezgodnih momenata u toj izjavi, zapo-
icti rad na sporazumu sveukupne demokrati je prekine i obustavi' Demokra-
ti ja u Srbii i, poudena iskustvom proSlosti, a vodeii raduna o velikim int.--
resima drZave i naroda u sadasniosti i buduinosti, moZe na ovo pitanje da-
ti samo negati'rran odgo'i,or.
KRIZA POVEREN.IA
G. 1928 ,cluhovno sc jc razjcdinila r1a5a drLava (danas nije vreme ttai'iti
krivca tome i to tim manje, 5io imade krivice na demokrati j i i s jedne i s
druge strane Save, a glavnu krivicu nosc izvesni elementi izvan demokrati-
ie).bvo duhovno raziJdi'r ienie i 'azvalo ie duboku krizu.u drZavi. A u demu
i"ii gluutti uzrok kriz.e? fi uastalom velikorn nepoverenju, a u prvom redu
ncpo-uerenju izmeelu Bcograda i Zagreba. I zalo je prvi uvet za ledenje krize
uspostaviti poverenje. A ko ic u prvom redu zvan, da stvori atmosferu, po-
uoi3rr,, za uspostavu po.,"..njr? MoZc li sc to odekivati od Zagreba i Hrvata?
Da se dobiie odgovoi l.ra .rut, treba malo segnuti u proSlost. veliki deo Hr-
vata zauzeo je u prvim goclinama gpstanka nove drZave opozicioni Stav pro-
tiv iste. Ako se ,da.tas gleda na ovai stav iz istori iske perspektive, onda se
ovai stav dade razumeti. Siroki slojevisloma austro-ugarskc monarhije zagri. jsu u stvorenom ujedinjenju celokupnovatskc driavne ideie, kao Sto ie to vidji je bio proT,et idejom narodnog iedirda"je u ove krajeve dosla srpska*'vojska, da ie na ove krajeve protegnutavla-
darska vlast srpskog kl.alia. Svc je to bilo strano dusi i nadama hrvatskih
narodnih masa i ,, iu.*.r 'tor-nc gleclalc sll one slom hrvatske drZavnc ideje.
Samo se takovom raspoloZeniu I shvatanju moZe pripisati dinjenica, da je
St.jepan Radii, osetivSi ovakovo rasp(poSavii za njinr i staviv5i sc na delo isdii bio ioi svestan t<tga raspolo7eniabora za u jcdin jenje sa Srbi iom!) -
ki i duhovni voda ogrolrlnog dela Hrv:pan Radii, r-rvidevii pu.i neuspeh polit ike negacije drLave, podinje voditi
realnu polit iku i ta ga dovodi u Beograd, Sta viSe u samu vladu u Beogradu.
Nosen ogromnim poverenjer-n naroda, on priznaje i drZavu i Ustav i monar-
hiju i centralistidko uredenje clrZave, a da pri tome ne gubi ni5ta od togzl
poverenja. I hrvatsko pitar-rjc, 1o tcsko pitanje nase drzave, bilo je gotovo
rcseno. U ton-r -o*"niu clolazi do fatalnog preokreta u na5oj polit ici. Pre-
kretnica je april 1927, kada na rleparlamentarni nadin pada vlada Uzunovid-
-Korosec, nakon Sto je dobila od Narodne sl<upltine budZet. Na upravu ze-
mlie dolazi vlada Vukiievii-Malinkoviieva, koja sa cil jem, da se postignc
puil.,Sr]o skupStinska vcii la, koia ic raditi onako, kako se traZi odozgo --
provodi izbore u septcmbru 1927, u koiima dolazi i do borbe radikala i de-
mokrata protiv demokrata i za vreme koiih se nhajdudki otimlju slobode
naroda<. Ovako provedeni izbori izneli su Narodnu Skupstinu, koja je sa-
rnim nadinorn svoga postanka vei od prvog svoga sastanka bila puna stras-
nog i otrovurrog .utpolozenia. Ta i takova skupstina stvorila je atmosferu,
r r l io1. i sc jc nrogao.c l igr i - r i i t ragi i r - r i c logadaj o4 20 iuna 1928, koi i ic iza 'z-
60
vao clubok potres u du5i hrvatskog dela naroda. ProSIo je viSc od pola go-dine dana od nesretnog 20 juna, a da niSta, a ma baS ni5ta ozbil jna nije sastrane odludujuiih faktora u Beogradu udinjeno, da se barem malo ublaZiporazni efekat zlodinstva u skupStini, koga je posledica bila sama smrt Stje-pana Radiia. Mesto toga doSao je 6 januar sa ukidanjem svih politidkih slo-boda, politidki procesi u Hrvatskoj, praieni sa sredovekovnim mudenjem,batinanje seljaka radi izvesivanja hrvatskih zastava, svevlast Landara i Lan-darskog kundaka. Stvoreno je uvjerenje u Sirokim slojevima, da sve to dcl-IaziizEeograda i da je svemu tome Beograd kriv (i ako to objektivno nije tad-no). PosljCdica svega toga je sve to dublje otudivanje Hrvata od drZave isve to uei" nepoverenje spram Beograda. Izgubilo se je pravljenje razlikeizmedu reLima u Beogradu i Beograda (i ako u stvari i Beograd i narod u
Srbiji u gotovo istoj meri pate od reZima).Ovo je jedina prava i verna slika danaSnjeg raspoloienja kocl Hrvata.
DEMOKRATIJA U BEOGRADU,*??HhJO' U STANJU, DA RESI KRIZU
NaS drZavni problem mociie se smatrati resenim samo onda, ako i Hr-vati ponovnq prigrle drZavnu ideju (kako su je vei bili u izvesnoj meri pri-grlili godine 1924-1,927) i ako steknu veru i poverenje u ovu drZavu, smat-rajuii je svojom vlastitom drZavom. To se ali metodama Sestojanuarske po-lit ike ne da posti i i . Zato su potrebne sasvim druge metode. A prije svegapotrebno je, da se uspostavi poverenje izmeclu Beograda i Zagreba. 9uopoverenje kadra je uspostaviti jedino demokrati ja u Beogradu i Srbij i . Onaje zvana, da prva pokaZe, da imade razumevanja spram danaSnjeg gleda-
nia Hrvata na unutra5nje uredenje drZave, koja kulminira u zahtevima, danovcr drZavno ureclenje bude pre svega u punoj meri 'demokratsko, a zatim,da se poslovi opieg interesa zajednice imadu re5avati zajednidkom sarad-njom sviju, a sve ono, sto nije od opieg interesa za zajednicu, tako zvani po-
sebni interesi zemalja, da se imadu reSavati samostalno i konadno voljclnrtih zemalja. Do sada je demokrati ja u Beogradu pokazivala dobru volju zasporazun sa Zagrebom (ponovni dolasci g. MiSe Trifunoviia, ponclvni do-lisci g. BoLiclara Vlajiia u Zagreb i dolasci drugih predstavnika detnokra-tije iz Beograda u Zagreb). Nu ova dobra volja treba dar se rnanifestuje i
dinima. Demokratske grupe u Beogradu, bilo sve zajedno, bilo svaka za se-
be, treba da zauzmu jasan, odludan i iskren stav spram pitanja'demokratskcvladavine i pitanja novog drZavnog uretlenja. Ovaj stav treba da bude StobliZi vei zauzetom stavu clemokratije u Zagrebu i ostalim t. zv' predanskim
krajevima. Onoga momenta, kada se to dogodi, podeie se stvarati aturosfe-
ra meclusobnog poverenja, a samo u u atmosferi poverenja moiiie se izraditi zajednidka gledanja na sva aktualna polit idka i socijalna pitanja, a samozajednidka gledanja na ova pitanja mogu dovesti do punog sporazuma, a
tpb.ur,-,* moZe dovesti do jedinstvenog bloka demokratije u celoj zemlji,
a- samo jedinstveni front demokratije moZe da uspesno provede borbu pro-
tiv reZima i dovede do pune pobede demokrati je'
6 l
I)EMOKRATIJA U BEOGRADU TREBALA BI DA PRVA ZAUZME ODLLJCAN S'fA\PROTIV PROTERANJA DR. MACEKA, DR. KOROSCA I DRUGOVA"
Proterivanje i konliniranje slclbodnih grailana u punoj je protivnosti sademokratskim nadelima drZavne uprave. Proterivanje i konfiniranje Dra Ma-Madeka i Dra Koroica \zazvalo je ctubok i bolan utisak medr.r Hrvatirna iSlovencima. Inteligencija gleda r-r ovim aktima poku5aje reZima, da sprediformiranje demokratskog bloka. A u Sirim slojevima naroda i ovaj korakreZima idc - nazalost i bez razloga - na raaun Beograda i Srbije. Kadabi u ovom momentu i to hitno i bez t-rdlaganja pretstavnici demokrati je izBeograda (bez obzira na razne izjave i rezolucije) zauzeli stav protiv meraproterivanja i konfiniranja Dra Madeka i Dra KoroSca i drugova, to bi takarrstav izazvao dub<lk utisak kod Hrvata i Slovenaca. Ovakav stav znatno bi
cloprineo ojadanju atmosfere poverenja, o kojoj je gore govoreno. Za stvzt-.o.ri" tukuuog poverenia vredi izazvzrti i bcs silnika i cventualtto momental-
lto nerazumenvanJc u saminl rcdovima dernokrati. ic u Srbii i. Ko radi na
stvaranju poverelt.ta, radi na sporazumu demokrati je u celoj zemlji, a u pr-
vom reclLr na sporazumu demokrati je izmedtr Beograda i Zagreba. Ovaj spo-
t-azum centralni je dr2avni problem, koji inlade cla spasi drZavu od rasula
i ko j i ie jed ino kadar, da dovede do bol j ih i lcps ih dana celokupnog narode
i pojedin ih n legovih delova.""
PISMO M, STOJADINOVICA A. STANOJEVICU O STANJU U BLOKUSRBIJANSKE OPOZICIJE" ' '
l . s . I I 1933 .
PoStovani gospodine predsjednide,
koristim se putovanjem jednog mog priiatelja, cla Vzrm clostavim nekolikc-r
informacija, koje ie Vas interesovati.povodom Madekove izjave dobio sam jcdn' op5irno <.rbja5njenje od g.
Srelana Budisavljeviia. Mi 1-. gu ovde proditali i na nas ostavio je lep uti-
sak. Najveii deo mu jc sasvim tadan' Saljem Vam to ovde u prepisu'
ooui<r sam jedno pismo ocl g. Branka Pelesa advokata iz zagteba, s\na
g. Du5ana Peleia. I to je pismo vrlo interesantno'Posle ovih objasnjenja svakako je da je mudro ne zalezati mnogo odno-
se sa Zagrebom, premda sa njima niie lako doii do sporazuma. No dok se
to ,r" poitign" 5,uik.k,, je najbolje odri.att blok ovih 5 partija,'o' bez Madeka
i Pribiieviia. Ako to poitignemo, onda smo jaki prema Zagrebu i onda ie i
r ' i l Ru2 im u prvu v r i jume n i je poduz imao rcprcs ivnc . mjerc .p ro t i v^ po tp isn ika .Zagrcba{k ih - punk tac i ia .
Ill"i:i6:li fl:,'":?]ti: i.'i:i$ji'i.'ftiifl:li,:T:liYdi.",li'31-'d'tiii :l'?;XiHl]i,iT::"Agilil i"Tlll?lirri" rl"nii"i i j* u bui,i ie., (Usp.: Boban, T,ag,rcbatke punktacije, 353 i d ; Isti, DrZanic srbijanskih opo-
: iL ' ion ih s l ranaka, 30- i d . )r r r rKop i iL r memotanduma 18. I I 1964. t rs tup io mi je Srdan Bud isav l j cv i ir02 prcclstavnici radikala i zemljoradnika prigovarali su Davidoviiu zbog njegova.pism_a.polit i ikim pri-
ia rc l j ima. N isu sc s laga l i s g led iSr ima ko ja ie on .u n jemu.zas tupao, a nczad^ovo l jn i su b i l i i zbog togai to i c Dav i< iov i t l iavno- is tup i5 ne lcka iuc i -za iedn i i k i s tav sv ih t r i iu s t ranaka. Razmi r ice zbog toga go tovo. " d "u . i " t lo ia .Zb i jan ja b ioka s rb i iansk ih i t ranaka,_ ko i i ionaku u is l inu n i je pos to iao kao povezana i. , " r i J i i . i - r i i .a . i i i l i u "p . , 'E ;b^ ; , - i j ; , ; ; i i i s r i i i i i s i ln o ioz ic ion ih s t ranaka,2+ ia . ; S to ja tov , -n . d j . ,228i d . )
r01 lako \u Koroicc i Spaho istupil i s posebnim rezolucijama svojih stranaka, .Stojadinovii se iosuv i j ck u ic ta l Ar i -c , i Jor i i in ta t i i r z t r i s rb i iansk i s t ranke i da ie se kao c jc i l ina (pe t par t i ia ) pos tav i t i p ren l
SDK
62
Madek clrr,rkce sa nalla razgovarati. A kombinacija od 5 parti ja doroljno jcj.rka da u sludaju potrebe preuzme i odgovornost za voclenje drZavnih po-slova.
Mali nesporazurn izmeclu gg. MiSe'", Ljube'o' i Joce'oo izgladili smo br-zo.t'' Ja mislim da je gre5ka kada se starija gospoda sastaju pred rudak nadelikatne razgovore. Nervoza obidno dolazi od stomaka. . . PoSto smo se ob'jasnil i, moglo se konstatovati da blok opozicije i dalje postoji. Da bi se tomanifestovalo, izdat je ovaj komunike zbog interniranja i hap5enja narod-nih prvaka.'n* Mi smo to jednoglasno re5ili na na5oj plenarnoj sednici Glav-nog Odbora i verujemo, da ste i Vi sa njime saglasni. Ukoliko su Vladinikrugovi l ikovali, kada su duli, da se blok raspao, u toliko su sada bil i poku-njeni .
PoSto ie g. Davidovii izdao svoje ,punktacijeo najbolje ie moZda biti da irni za sebe izdamo svoje. Jer ako bismo dali opunktacijeu u troje, to danas,kada su oni drugi internirani moZe da znadi neki srpski front protiv predana,er mislim da nije pametno otvarati meclu samom opozicijom frontove. I g. Da-vidclvii nema sada ni5ta protiv, da mi damo posebno svoje miSljenje, u tolikopre Sto se on izjasnio za federalizam, a mi nismo istog mi5ljenja.
VaSa ranija poruka da treba blok odrZati, nai5la je kod nas ovde na opSteodobravanje. Istog su mi5ljenja i delegati, koji su dolazil i u Beograd. Odista,mi nikako ne smemo svoje pri jatelje u unutraSnjosti dovesti u poloZaj, da sebore na dva l 'r<-lnta jednovrcrnc'no: i pr<.lt iv Vladc i protiv clrugih opozicionihstranaka."' '
DEKLARACIJA NARODNOG KLUBA""
Razvoj politidkih prilika i dogaclaja sili i nas Hrvate, koji smo, u namjerida za5titimo narodne a koristimo drZavnim interesima, ili od podetka sara-tlivali ili vremenom saradnju pruZali u provattanju politike smirivanja, sani-rania i pripreme kako je zami5ljamo u manifestu od 6 ianuara 1929, da, sada
I0 r Tr i lunov i i .roi Davidovi(?.trx Jovanovid.tor Usp. nap. 102.
- - r08 Tckst toga tomunikea glasi: oG. Maick, predsednik SeljaCko-Demokratskc Koalicije, g. KoroScc,
icf Slovenskc Lju-dske stranke sa predstavni5tvom-svoje stranke,internirani su, a g. Spaho,ief-Jugoslavcn.skc.Muslimanskt Organizacije polici jski je ka2njen. Pored nlih intcrniran ie i kaZnjEn ovih <iana jofizvestanbroj uglcdnih polit i lkih l judi-iz raznih-parti ja-. O svirn oi, im dogailajima, Cij i !e znaCaj i posledice zatuduinost jos ne mogu da ocene, sa zvanidne strane nije izdato nikakvo saopstenje. Votle narodne kaz.rrjeni su bez mogucnosti odbrane, pa Cak i bez onoliko zastite koliko pruZaju sud i sudski postupak pozakonima danasnjeg rezima. Posto u svenlu ovome vide najavljenu borbu Vlade protiv polit idkih ideia,koje internirani i-pbhap5eni Sefovi parti ja zastupaiu u pogledu drZavnog uredenia,'to Narodna RadikatiraStianka, Demokratska Stranka i Ze;nljo;adni(ka Stranlia lmatraju za sioju dulirost da izjave:
l. Radikalna, Demokratska i Zemlioradnidka stranka solidarnc su s:r svima drusim oDozicionim stran-kama u borbi protiv danaSnieg reZima;
2. Radikalna, Demokratska i Zemljoradnidka stranka smatraiu da sc samo u slobodi i pri slobodnoi iz-meni misli mogu pribliZit i i izjednaditi raznolika mi5ljen.ia na drZavno urctlenje;
3. Radikalna, Demokratska i Zemlloradnidka stranka stoga podilu svoi protest protiv ovak'/ih postu.paka Vlade.Bcograd, 13. februara 1933.n(Arhiv Jugoslavije, fond Jovana M. Jovanoviia. lspo(l teksta doclano: "Vidco J. M. JovanoviC, LiubaDavidovid. M. A. Trifunoviiu).
roe Arhiv Jugoslavije, fond M. Stojadinoviia, f-I, kopija.It0 GruDa poslanika iz Hn'atskc. koii su na Darlamentarnim izborima 1931. izabrani na l isti senerala
Zivkovida, u Skupstini i Senatu formirali su poslanidki Narodni klub. Prihvaianje pri loZene deklaracije(16, II. u Senatu i 17. II. u Skupstini, predstavnici tog Kluba proiitali su tekst deklaracije) ujedno sepoklapalo s osnivanjem Kluba. Mcdu il l inovima Kluba-bilo je i ministara u Sestojanuarskim vladama.Zapur ro . to je b i lo n j ihovo pr i lagodavan je novo j po l i t idko j s i tuac i j i . (Usp. : Boban, Zugrebatk t punk ta-' t t , r : l . 1 . ; S t o j k o v , n . d j . , 2 3 6 i d . )
63
kada se s jedne strane daju politidke izjave, rezolucije, deklaracije, upucr-rjuposlanice, a s druge strane pripisuju, u otsutnosti potrebite objektivnosti ilojalne dobronamjernosti, politidkim aktima proizvoljna zna(enja li5ena auk-torske autentidnos ti, zaszmemo odrealeno stanovi5te :
Demokratski princip narodne suverenosti ne dolazi u sukob sa monarhij-skom formom vladavine; savremena demokracija osniva poloZaj vladaoca nanadelu narodne suvcrenosti, po kojem je monarh Sef izvrSne vlasti, nasljednireprezentant naroda u vr5enju egzekutive. Politidke organizacije u hrvatskimkrajevima, koje su uZivaie plebiscitarno povjerenje naroda, stale su otvorenoiasnom odlukom na stanoviSte monarhijskog oblika jugoslovenske drZave sanasljednom dinastijom Karaetorileviia na delu.
Demokratska nadela u svojim konsekvencijama, obzirom na socijalnukonstrukciju na5e zemlje, daju seljaku prvenstveni poloZaj u organizacij inarodnog Zivota, jcr je selja5tvo najbrojnij i druStveni sloj, najvaZnij i dinilacnarodne proizvodn.je, najvjerniji duvar prastarih narodnih, kulturnih i soci-. ialnih tradicija, po narodnoj i polit idkoj svijesti najodludnij i faktor u nacio-nalnoj polit ici.
Sa stanoviSta jugoslavenske drZavne cjeline i jedinstvenosti utvrclujemo:da ie naSa drLava sloZena d,rlavna zajednica od viSe historijsko-politidkih
individualiteta, a jug<-rslovenstvo skupni pojam triju narodnih komponenata:srpstva, hrvatstva i slovenaitva, ocl kojih svako u sebi posjeduje sve nacio-nalne atribute;
cla je unitaristidki princip, ako se hoic razumno i s uspjehom provesti, uiednoj sloZenoj drZavnoj i nacionalnoj zajednici kao Sto je naSa - po prirod-nim uslovima odrZanja, udvr5ienja i usavr5avanja - mogui samo na principupune .jednakosti i ravnopravnosti izmeetu Hrvata, Srba i Slovenaca, iskljudu-juii svaku prevlast jednoga nad drugim;
da se iz unitaristidkog principa, koji u jugoslavenskom sludaju podiva nasloZeno.j osnovi izraclenoj historijskirn razvojem, ne mora a i ne moZe izvestiicdnostavan oblik unutra5nje organizacije drZave;
da jc od podetka bilo jasno, a vremenom i nedvojbeno izraZenom voljompojedinih sastavnih drZavnih dijelova i narodnih komponenata u vi5e navratadokazano, da za danaSnji razvojni stadij jugoslovenskog unitarizma centra-l istidko ure(lenje drZave nije adekvatna forma polit idke integracije: upornostuprk<-rs saznanja, iskustva i jasno izraLenog raspoloZenja vodi sigurnom ne-uspjehu i rnoZe irnati samo suprotan udinak;
da unitaristidki princip bez povrijede podna5a unutra5nje uredenje naj-5irih samouprava sa sadrZajnim oznakama bilo autonomije bilo federacije;
da je jugoslovenski unitaristidki princip od godine 1918 do danas izoblidentako zvanom ideologijom integralnog jugoslovenstva, koja je u praksi brisalajednakost i ravnopravnost Hrvata, Srba i Slovenaca ru5eii bez razloga prei-muistva, historijske stedevine i osobine, koje su u proilosti bile glavno upo-riSte borbe za opstanak i glavna kulturna osnovica, nemilosrdno povrijedu-juii prava i interese te najsveti je osjeiaje i narodni ponos;
da sa glediSta unutra5njeg drZavnog uredenja hrvatsko pitanje nije rije-Seno i da pretstavlja prvenstveni drZavni problem koji treba, i po teritorijal-noj podjeli i po kompetencijama samoupravne ili pokrajinske vlasti, rije5itiprema osnovnim i opravdanirn teZnjama Hrvata bez uStrba po drZavnu cje-lov i tost ;
i da prema tome unutraSnje drZavno urectenje Jugoslavije, obiljcZeno sep-tcmbarskim ustavom. ne moZemo smatrati definit ivnim.
6d,
Stojeii na stanovi5tu opie demokratskih nadela narodne suverenosti, gra-danska prava i politidke slobode u punom izraLaju pretstavljaju u dana5njimprilikama odludujuii faktor za politidko sreclenje i normalizovanje, privrednoi financijsko olak5anje, kulturni razvoj i socijalni napredak.
Uspjeh istaknutih nadela kao i svih drugih politidkih nadela zavisi u glav-nom o iskrenosti saradnje svih politidkih faktora.
PridrZavajuii se netom istaknutih nadela a obzirom na na5e ude5ie u ra-du sada5njeg Narodnog pretstavni5tva politidka logika odretluje naSe drZanje.
U pitanjima koja su ili navje5tena ili stavljena na dnevni red kao Sto jeopiinska i banovinska samouprava, Zakon o izboru, dogovoru i politidkomorganizovanju, slobodi Stampe i izbornom redu, na5e je stanovi5te da demo-kratski principi gratlanskih prava i politidkih sloboda budu u potpunosti za-dovoljeni i obezbijetleni, da se sistem unutra5njeg ureclenja postavi na naj-Siru samoupravnu osnovu, vodeii raduna o historijsko-politidkim individualitetima, sa kompetencijama koje ie garantovati jednakost i ravnopravnost teiskljuditi politidko povlasiivanje i gospodarsko izrabljivanje jednakom sna-gom kako to biva u sludajevima autonomnog ili federativnog ureilenja."'
STAV MILE BUDAKA O ZAGREBAEKIM PUNKTACIJAMA'"10. oZujka 1933.
Razumije se, da se apstraktno dade zastupati mi5ljenje, da se moZe i saPetrom i sa Pavlom i sa kim god hoiete praviti konfederacija, ali u na5emsludaju ne radi se o apstrakcijama, nego o najkruioj realnosti, a samo budalumoZe ista zmija dva puta ujesti iz iste rupe ili - u na5em sludaju moze samoili abnormalan ili interesiran dovjek dozvoliti moguinost bilo kakve zajednicesa Srbijom. Vei sam vam zadnji put spomenuo pravo znadenje t. zv. punk-tacija. Nitko od nas Hrvata potpisnika nije pomisljao, da su one bilo provo-dive s obzirom na srbijanske teZnje, bilo prihvatljive s obzirom na teznjehrvatskoga naroda. BaS je zbog toga kao uvjet razgovora stavljen zahtjev, d.ase odstrani od nas svaka njihova vlast i svaki predstavnik, a onda - hivatskinarod_ moZe s njima govoriti o novom ureclenju. sto ie i kako taj narodgovoriti za nas je izvan svake sumnje!
Da medu nama i njima ne leZi ni5ta drugo nego 20. lipnja, dosta je darastavi zastoljeca, a sve ovo, Sto je slijedilo iza toga tragidnoga datuma, doka-zuje, kako su oni svi htjeli, zeljkovali i pripremali to krvopioliie u interesuSRPSTVA!
Dobio sam danas najnovije vijesti od predsjednika. oni nas ne smiju izne-naditi, jer ne smijemo biti naivdine, ali nas moraju zabrinuti. Madek je svo-jom karakterno5iu i postojanosiu dokazao, da je danas dostojan reprezen-tant hrvatskoga naroda i da mu je savrseno uspjelo, da okupi sve oko sebeapsolutno sve, Sto ima bilo kakovo znadenje u borbi za narodno osloboclenje.Srbijanci to dobro znadu, jer vide, pa im je mnogo stalo do toga, da ga ubiju,kada im nije uspjelo, da ga slome. Pod. paskom je najopasnijih zlikovala,
,rr_riit Stenografske beleske Narodne skupstine Kraljevine Jugoslaviie, Beograd, 1932133, kni. II, srr.
,. rr2 Budak.je,.kao sto je ved spomenuto,.potpisnlk Zagrebadkih pulrktacija. Stav o punktaciiama, koii se
ov.oJe lre-nosr,-rzmo Je_u Prsmu Augustu Kosutrcq. Hudak se tada nalazio u emigraciji u Grazu. O tadas-njim Budakovim shvadanjima, usp.: Boban, Prilozi za biograliju Ante Trumbiia, 44 i d,
'< Kontroverze iz povijesti Jugoslavije 65
t mu prvom zgodnom pril ikom razbijtt
rran Sovjek treba za svoj dnevni du-
lodir sa l judima, a isto tako i dopisi-
na i ne govorim' Ukratko: oni su ga
. t jelesno, e da bi moZda umro narav-
a kameniu, a ne dogodi l i se to' Poseg-
lko mosuie da dode i do Vlatkove oP-
tuZnice.Medutim, kako bilo da bilo sa tin
morali naihitniie preko svojih \eza, a
zeti najstrahovitiju kampanju, da ga
dobro bi bilo da pribavite slike CajnEvropejcu, da tamo ne moZe i ne smicijeloga naroda i koji je - kulturan (
veoma slab, za Balkanca smijeSan, alibez ikakove dalinje urgrrtt"nia.i je, bio veoma dak i stral 'rovito riedit
Mislim da bi vam "uspjelo, dL od kuie clobijete potanje podatke, da uri-
kupite pojedinosti, s kojima biste mogli argumentirati svoj apel' To meni za
,udu ,,. Ul Uito moguie, jer nemam clobrih-veza, dok se ne uspostavc."'
POLITIEKO PISMO ACE STANOJEVICA PRISTASAMA RADIKALNE
STRANKE,
Dragi pri jatelju,
C e t i r i j e p u n e g o d i n e , o c l k a k o s e n a s t a v l j a r e Z i m d i k t a t u r e , u v e d e n 6januara 1929 godini. Davanje Ustava 1931 godine nije ni nralo izmenilo su-
Stinu stvari.Sestojanuarski reZim zabranio je postojanje Narodne.Radikalne Stran-
ke, ali je"stranka i aafje u stvar.i ZiTeli i Zivi u srcu i duSi narodnoj' Protiv
;;;g;, huboko "tur""lt"og
radikalskog. oseianja, nemoini su bili zakoni i
uredbe diktatorske utuau'ine. I danas, jade nego ikada, radikali iz cele ze-
lnti" z.t" da znaju: kakvo je nase shva'Lanje najvaznij ih pitanja sadaSnjice'
U sporazumu sa svojirn drugovima, ja Zelim cla na ovo ukralko odgovo-
svome starome osnovnom programu o potrebi punih gradanskih i
sloboda, mi istidemo kao woj-prvi zahtev: vaspostavljanje narod-
r lm.Verni
politidkih
rr Madek jc tada jos konfiniran u Cajniirtr14 Odnosi se na kralja AleksandraIts pri jepis pisma kod autora. Donio sam ovdje samo one dijelovc pisma koii se neposreclniic odnose
na Punktacije.'6 r nakon Davidoviievih punktacija nastavlieni :" {3'H#dij.ti"#}.1"1"'j!L:!ft"i}1.*1t.j:t:lxtii:
zajedniefiod*iia;"'.ril g*"ll\5]'*T"-l"i;,liJ';.?ui ii do nesraganja demokrara '',#ilt".'"0".ii"'' ei.l','ffi*.?i'ij'i:fff.'t:'ftAt11,ry;lLtL{l*ti:f+*l
". ,;,A,1[r,,'att"1 ',i,,f,1iii*i1,]i]1ilJ:Tj'#inf:Jlt"'ao$i",i3[l'0"'o pism.o ne1itickim p.;tiiJl:'i'iiii. iu';;'-B;i;;",'biit"i"'iiiii"'i't'in "i": icionih strandka, 23 i d.; Slojkov, n. clJ , l ld I t l l
66
nih prava i narodnih sloboda. Slobodan narod stvarao je ovu drZavu, po ceninajtezih Lrtava i ona ie, u ovim mudnim vremenima, moii da odoleva svimaiskusenjima samo tako, ako njeni gradani budu imali osnovna prava doveka,koja su im sada poniStena, a za koja je narod bio uveren, da su mu zasvagda obezbedena. Nas narod, Sirom cele zemlje, nije nidim zasluZio, da sedrzi u jednome stanju nedostojnom njegove lepe proslosti. zato mi idemo zatim, da se tome stanju udini kraj; da se postuje nadelo narodne suverenostii da se definitivno zasnuje parlamentarna vladavina.
odnosno drZavnog uretlenja centralizam se pokazao kao nemogui, dazadovolji narodne teZnje i potrebe. To se videlo narodito posle 6 funnata1929 godine. Taj sistem mora da bude napusten. Zemlju treba organizovatitako, da zdrave moralne i materijalne snagi kako celine, tako i svifr krajeva,nadu svoje prirodne osnove za slobodno iazvijanje, razvijanje d.rzave: prekonjenog parlamenta, ostalih krajeva: preko njihovih pretstavnistava, u t<b3imabi oni uredivali svoje potrebe.;,'
- Zq sva pitanja buduteg uredenia driaye, mi istiiemo neophodnost je-dnog iskr.eno_g i trajnog sporazuma srba, Hrvata i slovenaca, pretstavljenihpreko politiikih stranaka, koje bi na potpuno slobodnim izborima dobiie odnaroda vetinu i poverenje. Sporazum se ima izvesti nabazi jednakosti i rav-nopravnosti bez ikakve hegemonije jednih nad drugima. ovaj sporazum je'neophodan za konsolidaciju drzave i za otklanjanje sporova i nesloga.
Teska ekonomska i financijskakriza nije morila da se oseti i kod nas uonoj meri, kako je to sada sludaj. Kriza je narodito pritisnula nasu zemljuzbog nerazumne i neveSte politike svih vlacla od 6 januara 1929 g. pa ao da-nas. Diletantski i bez plana vodila se privredna i finansijska politiki, udaralisu se novi tereti na narod, a on niti je znao na sto se trosi drZavni novac,niti je imao moguinosti. da utide na pojedine vradine mere, koje su krizusamo pojadavale i pogorsavale stanje onih, kojima se toboZe htelo pomoii.
rzlaz iz ekonomsko-finansijske krize moie se traziti samo po ugledu nadruge kulturne drzave, gde se udesiem svih pozvanih faktora, uz javnu kri-tiku i sa pravim narodnim pretstavnicima reslvaju sva teska privrldna pita-nja. samo ceo slobodni narod, udruzen i zajednidkim snagama, moze imatiuspeha u_resavanju ove krize. Vodeii raduni o seljaku, kio najmnogobroj-nijem stalezu u na5oj dri.avi potrebno je postarati s-e, aa se uspostavi ravno-teZa clanas poremeiena na njegovu Stelu.
.. .Radi postignuia ciljeva, koji su napred oznadeni, mi iemo ostati u naj-uZoj. saradnji sa svima drugim opozicionim strankama u politidko3 uoruiprotiv dana5njeg reZima. Izmeclu srba, Hrvata i Slovenaca valja pbvratitipoverenje, koje je uniSteno..A iz toga poverenja niii ie jedan zajednidki pro-graT,za unutraSnje uredenje i za bolju buduinost na5e drZave.
Mi iemo istrajati do kraja u radu na ovome verikom narodnom poslu.S pozdravom VaS prijatelj
Aca M. Stanojevi6"'
rrN Arhiv Jugoslavi je, fond H. Krizmana. letak.
67
PISMO MILANA STOJADINOVICA SRDANU BUDISAVLJEVICU
O ODNOSIMA SDK I OPOZICIJE U SRBIJI ' ' ,
Dragi Gospodine Sritane,
saopstio sam drugovima ovde nase poslednje_ razgovore i svi su zado-
voljni Sio ideja o jed"noi zajednidkoj akcij i i dalje napreduje' pored svih
teSkoia.ovde se smatra da ne bi bilo zgodno da tri Sefa odlaze u zagreb, a da za
to nije pripremljen teren za donosenje izvesnih definitivnih odluka' Nepri
p."-ij"rri oaturu-X znatio bi p'jadavanle izvesnih nada, posle dega, ako ne bi
odmah doslo do konadnog sporazuma, moglo bi doii do - razodaranja. . '
Biie s toga izgleda potrebno joS malo prethodnih razgovora i dogovora'
U ov<-rme cilju Saljem Vam jedan projekt rezolucije' koju bi Sefovi'
odnosno njih<.rvi iamenici, ukoliko su oni spredeni,jmali da potpi5u i to pro
foro interno. Molim obavestite se kod g. Vil ldera i Predavca: odn. g. Madeka:
cla li bi oni hteli ovo da potpiSu zajedniiki sa drugim Sefovima partija?
Napominjcm, da je ovai projekat izraden ovde od, strane predstavnika: radi-
kalne, demokrats-ke i zemljoradnidke parti je, premda joS nije pro5ao kroz
vrhovne parti jske forume."oOdnosno opSte situacije, stvari u glavnom ovako stoje:
Kod vladine parti je dine se velike pripreme za parti jski kongres u Beogra-
<lu, gde ie g. UzunoviZ po svoj prilici biti jednoglasno izabran za iefa partije'
Hoalerina strankar2' tutuilo u"ti i ,t delatnost i izgleda da odista radi u opozi-
cionom duhu, bez ikakvog tajnog sporazuma s vladom. Stranka Voje Janjiia
smatra'', se kao rnrtvo-rodeni. foa-naSih opozicionih partija, opaLa se Zivlje
kretanje i vrsi se jak prit isak na parti jska vodstva da se udini ma Sta, Sto
bi pokienulo i omoguiito 3"a.rn akciju. Na5im ljudima dosadilo je dekanje i
hoie kakvu bilo akliju. tiito .t levo, u punom sporazumu sa Vama, bilo u
desno, t. j . pri javljujuci parti je, radi omoguienja legalne.opozicione borbe'
Molirn Vas da <.r ovoj situicij i bbavestite drugove i da verujete, da je prit isak
iz unutraSnjosti na nas vrlo velik, te se s toga mora cloneti hitno neka odluka:
i l i - i l i . Hivati ie udinit i isrori jskur gresku, ako i sada puste nas Srbe, da se
poclvojeno borimo prgtiv reZimi. Samo bi nas jedna parti jska zajednica mogla
Lavesti zajeclnidkom cil ju. Hrvatsko vodstvo treba jednom realno da gleda
na stvari i da prestane iLdnim okom gledati u frankovce, a drugim u srbijan-
sku opoziciju."'Molio bih Vas da odgovorite Sto pre.
Pozdravite svc naSc zaiednidkc prijatelje VaS iskreni,Dr. M. M. Stojadinovit" '
/odcll DostuDak pred Sutlom za zaititu dri-ave u Beo-unk ta i i ia i ' i z iava s t ran im nov inar ima, zbog propa-uden jc na tri godine zatvora. (Usp : Boban, Zagre'
,:rTj,,.3,%f i" ji|,111l"*ii."uS,,?#:Tl"HIil,.,,?"r:d,ip;:k 4 , 3 0 i d )
r20 Tekst rezolucije vidi na str' 206)r1 Jugoslavcnska narodna stranka (,Borbaii.)
r23 Radikalna socijalna stranka.
. r:r Radikali sc tada spremaju za lcgalizaciiu svoic stranke i napuitanje bloka opozicije. Stgiqdinovid te'
i i o r t u r i i i . r i - ia . t i ta t i nece b i t i k r i v i -ako b i rdu mora t r i c i svo i i in pu tcm. tUsp i l loban, Dr lan ie s rb i '
ratiskih uDoziciottih sftanak.t, 36 )t24 Or ig ina l p isma t l s tup io mi je 17 . IX 1961 Srdan Bud isav l j cv i i
68
ODGOVOR SRDANA BUDISAVLJEVICA MILANU STOJADINOVICU
Zagreb, 7. VII 1933.Dragi gosp. ministre!"5
VaSe pismo od 24 juna primio sam 2 o.mj.Poslani mi projekt rezolucije predao sam odmah vodstvu SDK, koje sam
istovremeno obavestio i o sadrZaju Va5eg pisma.
Odgovor glasi:l) Projekt rezolucije ne moZe se prihvatiti. Osnovno je pitanje, koje
dominira na5im politidkim Zivotom, pitanje unutraSnjeg uredenja drZave.SDK je u svojoj rezoluciji od 7 novembra utvrdila osnovne linije novog drLav-nog ureclenja. Dr. Madek je toj rezoluciji dao na svom procesu autentidnotumadenje, koje je nai5lo na puno odobravanje predstavnika demokratije uBeogradu.
Pre izgona vodstva SDK iz Beograda bilo je s ovim u Beogradu dogovore-no, da ie predstavnici dernokratskih grupa u Beogradu doneti zajednidkurezoluciju, u kojoj ie biti konstatovano, da je u procesu protiv Dra Madekautvrtleno, da nije tadno tvrdenje reZima, da je diktatura uvedena u zemlji ida se i dalje podrZava zato, Sto Hrvati neie ovu drZavu i Sto treba drZavu -ma i silom - braniti od Hrvata.
Nadalje je bilo dogovoreno, da ce nakon zajednidke dane rezolucije vod-stvo ili barem dio vodstva demokratskih grupa doii u Zagreb, gde bi se nasta-vili u Beogradu zapodeti razgovori.
Medutim nije u Beogradu udinjeno ni jedno ni drugo (zajedridka rezolu-cija beogradske opozicije) ni drugo (dolazak vodstva u Zagreb). Mesto togaSalje se nakon dva meseca u Zagreb na prihvat i potpis projekt rezolucije,koji jo5 nije proSao ni kroz partijske vrhovne forume u Beogradu, te kojisadrZaje samo op5te redi i gledanja, te u kome se kaZe programatski manje,nego li je redeno u izjavi Ace Stanojeviia i Ljube Davidoviia.
Nedolazak vodstva opozicije iz Beograda u Zagreb, opravdava se bojazni,da bi, ako odmah ne bi do5lo do konadnog sporazuma - moglo doii do razo-daranja. A u stvari vei sam dolazak vodstva iz Beograda u Zagreb nakonosude Dra Madeka, udinio bi ovde dobar i lep utisak. A zatim je nesporno, dabi se u izvesnim pitanjima (osuda reZima, odnos spram reZima) mogao odmahpostiii sporazum, a u pitanjima unutra5njeg uredenja provela bi se u naj-manju ruku otvorena i iskrena diskusija koja, ako ne bi odmah dovela dopunog sporazuma, dovela bi do boljeg razumevanja i jasnijeg gledanja naosnovne principe novog unutra5njeg ureclenja. U svakom bi sludaju vei samdolazak vodstva opozicije iz Beograda u Zagreb, pa makar to bio i samo aktkurtoazije spram vodstva SDK, koje je doiavSi u Beograd, odanle bilo pro-tcrano,' 'o imao izvesnu vrednost i znadenie.
2) Vodstvo SDK ne gleda jednim okom na frankovce, a drugim u srbijan-sku opoziciju. Polit ika SDK, kako ju je iznio i objasnio na procesu Dr. Madek
f25 Stojadinovii ja 1925-26. bio ministar f inanciia u paSiicvoi vladi. U vri iemc lestoianuarskos reiimaimao-je istaknutu ulogu u redovima opozicionih radikala, posebio u kontakiima s drlgim opoiicionimstranl(ama.
. tz6 .Potp isn ic i Zagrcba ik ih punk tac i ja p rc 'da l i su sudu iz javu u ko jo j su sc so l idar iz i ra l i s Madekom,navodec i da s punk tac i j c n i ihovo za jcdn i (ko d jc lo . Prvog r l rna |aspruv . ; p ro t i v Madeka de tvor ica su po t .pisnika po odluci upravc grada udaljcna iz Bcograda.
69
kaomjc rodavno l i ceupuno j j ep ro t i vnos t iSapo l i t i komf rankovadkom.Medu-tim ba5 drZanje opori.il" ,r"n"ogrudn nakon procesa Dr. Madeka, daje hrane
frankovadkoj igit ici j i i protiv SDK i protiv Beograda'
Izneo sam Vam u'glavnim linijama odgovor SDK povodom poslanog
nacrta rezolucije. eineii "to,
oseiam potrebu, da sa svoje strane dodam ovo:
Vodstvo SDK vrati lo se je iz Beog
Sefovima opozicije u Beogradu ostavsmrzao g. 1928. izmedu Beograda i ZraspoloZenja trebalo je hitno iskorististrane Beograda. Lepo raspoloZenje prezolucije pre je op5toj stvari na5ko<popraviti jednim odludnim korakom, lBeograda u Zagreb. Ne treba se ni m:biti samo koristi. Ne dode li do istogZagreba ostaie na mrtvoj tadci. A spcdrrigo je sitno i malo kao n. pr. pitanjc pri javlj ivanja.stranaka''" To ne sme
biti red Srbije u ova tejka i sudbonosnu 'u.emena. Srbija mora danas da kaLe
musku i otvorenu red i da izvrsi odludna clela spram Zagteba. Ja lidno veru-
jem, da ie to ona - usprkos svih teskoia - znati i hteti udinit i. cim pre, t im
bol ie .
lskreno Vas po5tuje i srdadno pozdravlja. VaS odani'"
PISMO LJ. DAVIDOVICA A. STANOJEVICU O ODNOSIMA
MEDU OPOZICIONIM STRANKAMAKolovoz 1933'"
Ne ostaje mi drugo no da se ovako, pismom, na Tebe obratim. Prigodom
Tvog poslednjeg bavllenja u Beogradu"o, nisi me uop5te ni potraZio. Prilikom
preiposleanjeg"bavljenja, svratio si k meni na kratko, i otisao si iz Beograda
bez pottou.tbg susreta i bez naknadnih obja5njenja, koja sam imao pravo
odekivati. Sa"g. Jovanoviiem"' tada se nisi dak ni video. A i ranije, kad god
si dolazio ovamo, uvek se nekako deSavalo, da se oko na5ih sastanaka nate'
Zemo, tako da nam ni ranije nisi davao priliku da zapodete razgovore dovede-
mo do kraja i da se rastanemo tek nakon donetih odluka.Pored ovog jednog razloga, na ovakvu, pismenu, izmenu misli sada me
navodi joS i arugl turlog. ViSE je godina kako politidki saradujemo. Dogadaji
su se siekli tako, da je trenutak da rezultate te na5e saradnje izvedeno na
distinu i sredimo. Za to izvodenje na distinu i svoclenje neophodno je da nasa
gledanja na pitanja na dnevnom redu postavimo jasno i odredeno. Samo na
taj nadin moii iemo povuii zakljudke koji se namecu'
; dr",^.|,r:[ :tfi-i:ii.ls["":?,:r'':1f'',:il1']',1+!!*,j,.;*.#::T}g[i#iijl:iJl#'H.!:#ii'gl* ;: lx i};l iU', "X.,' T,.li'*r,' i "" .'i?l'iio'' (du s p : B ob
r28 Kop i jL r p isma us tup io mi je lT IX 1961 Sr r lan Budrsav l j cv ic
,tra.i'i, ""*ahu,:i*'Sg:tx',8$l'11;Xil"j,::*:1i"":'i'Jifitt* ?"#1ti1d{t;i[Biijh.,'lTf-l?:h::ll?SxF l.6Ti,.'"T.o,\|1*"il;"t',lll'"-J'l;rEii-- .iJlll'.i"&^;*.'j?"i.1fl vei zavrsen'
rm Stanojevii je tada boravio u KnjaZcvcu, a u Beogracl ie clolazio povremeno
i r r S ( [ Z c m l j o r a t l n i i k e s l r a r r k c
70
Moje glediSte na politiiki poloZaj stvoren ukidanjem jednog i oktroisa-njem drugog ustava, kao i na ciljeve na5e politidke saradnje, poznato Ti je.Ono se osniva na sledeiim polaznim mislima:
Krajnji zadatak ditave na5e politidke akcije treba da bude, da se dana5njireLim, u su5tini nepromenjen i pod otvorenim apsolutizmom i pod prividnomustavno5iu, ukloni i za svagda onemoguii, i da se konadno, zasnuje doslednoi lojalno sprovedena parlamentarna vladavina kao naSim prilikama najpodes-nija primena nadela narodnog suvereniteta.
Svestan sam nezaobilaznosti reforama u izvoclenju ovog sistema, reforamai u ustanovama i u politidkim naravima, na koje i naSe i inostrano iskustvoukazuje. Ali mi baS i na5e i inostrano iskustvo potvrtluje da za dana5njegdoveka nema civilizovanog Livota van takve drZavne organizacije, koja podivana odludujuioj volji samih dlanova drZavne zajednice.
U ovim sloZenim i te5kim privrednim odnosima mi moramo blti za parla-mentarni reZim nesamo iz nadelnih razloga demokratije, nego i stoga Sto samotaj reZim moZe ujemditi gotovost ditavog naroda za napore i Lrtve, koje dana5-njica zahteva, i samo on moZe ostvariti saobraZavanje ditave drLave potrebamai moguinostima jednog siroma5nog seljadkog naroda.
Da bi novi ustavni poredak, narodito sad po5to je jedan ustav ukinut, adrugi oktroisan, uZivao potreban autoritet, mora ga doneti na slobodnim izbo-rima izabrana ustavotvorna skupStina i to Ustavotvorna skup5tina koja svojuvlast ne izvodi iz tog oktroisanog ustava.
Jedini iinilac sposoban baS zbog svoje moralne snage kao privremenonarodno predstavniStvo da sprovede bez potresa ditav ovaj zadatak - oduklanjanja ovog reZima do sastanka Ustavbtvorne skupitine jeste: organizo-vana zajednica stranaka koje su ponikle iz naroda i koje je 6. januara zatekao.
Program ove politidke zajednice mora obuhvatiti obe strane predstojeiegposla: on mora sadrZavati i prvi nadelan i konstruktivan deo, i drugi deokoji predviila postupak i sredstva izvr5enja. I kako je u pitanju politidkaakcija, to je ovaj drugi, poslovni deo programa, i manje vaZan od onogprvog.
Da bi se izbegle sve neizvesnosti koje prate promenu ustava, koja u istovreme znati i promenu reZima, i da bi se obezbedilo puno zalaganje ditavezajednice za zajednitke ciljeve, a prema tome i uspeh preduzeia, dlanovizajednice moraju se saglasiti unapred o osnovnim linijama novog ustavnogporetka. Jedino uz takvu saglasnost oni ie biti u stanju da zajednidki iziilupred narod na birali5te i pred Ustavotvornu skup5tinu.
Prva tadka programa zajednice istaknuta je vei u podetku, naime: narod-na suverenost i parlamentarna vladavina.
Unutra5nje uretlenje sredi5nji je problem zajednidke drLave Srba, Hrvatai Slovenaca od njenog postanka, a narodito od posle 6. januara. I stoga je ovapolitidka zajednica obavezna da u svom nacrtu o nadelima novog ustavnogporetka obeleZi smer u kome ie traziti resenje problema unutrasnjeg urecte-nja drZave.
Iz postojanja opredeljenih kulturno-istori jskih posebnosti srpskih, hrvat-skih i slclvenadkih, sleduje da samo takvo unutrasnje uredenje ima moralnogopravdanja kao i izgleda na trajanje koje je ustanovljeno iskrenim i praved-nim sporazumom srba, Hrvata i slovenaca, tako da osigura uzajamno pove-renje i ostvari jednakost i ravnopravnost.
Pri tome mora se uvideti da nije po sredi traienje jednakosti i ravno-pravnosti za pojedince kao drzavljane, nego bai za te posebnosti srpske, hrvat-
7t
ske i slovenadke. Stoga se kod nas nameie jedna sloZena drLavna organizactja,jer samo takva organizacijarnoile da u ovakvoj kulturnoj i istorijski sloZenojiredini omoguii ravnopravno saZivljavanje Srba, Hrvata i Slovenaca. Dalnjaizgradnja nacrta o unutra5njem ureilenju sme se ostaviti naknadnom pribliZavanju gledi5ta, ali kao polazno merilo ne moze se izbeii nepokolebljivosaznanie cfa se za na5 sludaj moraju traLiti oblici van kruga ustanova kakvepruZa jednostavna drLava. PokuSavati da se pitanje unutra5njeg uredenjadrLave svede na predmet nagadanja i taktidke igre (nadmudrivanja) znadi neuvidati liniju istorijskog razvoja odnosa izmealu Srba, Hrvata i Slovenaca ipre ujedinjenia a narodito sada u zajednidkoj drZavi. Isto je tako bezuslovnapretpostavka za saradnju u zajednici priznanje na drugoj strani: da samoova zajednidka drZava sa jednim parlamentom biranim od celokupnog narodaza poslove drZavne celine moZe garantovati napredak moralnog i materilalnogLivota Srba, Hrvata i Slovenaca.
Iz prirode stvari, da bi se jasno obeleZio prekid sa dana5njim stanjem,sleduje da se izmedu sada5njice i novog ustavnog poretka mora umetnutijedan prelazni relim: da pripremi i obezbedi slobodne izbore i sastanakUstavotvorne skup5tine.
Clanovi ove polit idke zajednice ograduju se unapred od ude5ca il i poma-ganja svakog reZima koji bi ma u kom obliku i nra u kojoj meri predstavliaoproduZenje dana5njeg stanja. Da bi se u praksi ovoj ogradi dao jasan i nc-sumnjiv smisao, dlanovi ove zajednice sagla5uju se i na ovom dalnjem zakljud-ku: da se iskljuduje izvodenje vei i samog ovog prelaznog reLima u okviruoktroisanog ustava od 1931. i sa skup5tinom i senatom koji iz njega proizlaze.
U izvodenju prelaznog reLima udestvovat ie sve udruZene stranke podjednakim zalaganjem; vei u tom prelaznom odseku one uz punu odgovornostprimaju i puno pravo odludivanja. Ovde se odmah mora prescii diskusija ctjednoj kombinacij i, koja nc dolazi uvck samo iz nedovoline obaveStenosti 'KaZe se, naime, da bi iz disto praktidnih razloga, zbog teSkoia sporazuma sapredstavnicima Seljadko demokratske koalici ie trebalo privremeno prihvatit ii jednu vladu iz ostalih pet stranaka: radikah-le, demokratske, zemljoradnidke,slovenske ljudske i jugoslovenske muslinranske organizacije. Ovo ie opasansklizav put. Da li ie se prelazni reZim oslanjati na pet i l i sedam grupa nijepitanje razlike u broju nego razlike u suStini. Sa ovako suZenom osnovomprelaznoj vladi nedostajao bi zamah bezuslovan za re5en.ic njenih zadataka-I ba5 zbog toga se sa izvesnih strana ta suZena osnova i preporuduje.
Da dlanovi ove zajednice vei od prvog dana saradnje ne srneju u svimpitanjima koja zadiru u op5tu polit iku zajednice ni prihvatit i ni uzimati inici-jativu svaki za sebe - po sebi sc razume.
Da bi se pri izvodenju ovog nacrta ot,dc i l i or-rdc moZda moralo pricipri lagodavanju stvarnostima, dopuitam. Od onog Sto ova polit idka zaiednicau su5tini treba da pretstavlja, a to ie: organizovana snaga ditavog naroda -
ne sme se ni u demu otstupati. Jer samo udruZena sloga narodna vlasna je
da preuzme sve odgovornosti koje se natneiu, samo je ona sposobna dadvostruki Zivotni problem na5e drZave - zasnivanie narodne vlade i sprovo-denje sporazumnog ureclenja - uputi pravcem u kome se jedino mogu posti i istvarna re5enja.
Moje je duboko uverenje, da bi ta zajednica, dim bi u istinu bila orga-nizcrvana, svojim politidkim autoritetom znadlla takav centar uticaja da nebismo onda dugo morali dekati na podetak ostvarenja njcnih zadataka
72
Prvi uslov za zajednitku akciju jeste sporazum o zajednidkim ciljevima.I stoga sam ja ova svoja gledi5ta poslije 6. januara zastupao iz dana u dan:u razgovorima s Tobom i sa Tvojim prijateljima, kao i sa predstavnicima svihgrupa sa kojima smo u Bloku sarailivali. U nameri da podstaknem odrecleniju,prema_tome i plodniju izmenu misli, ja sam u septembru prosle godine prediog. Trifunoviiu zabelesku u kojoj sam u vidu napom.tu pot"Euo nii ide.lakoje sam ovde u ovom pismu razvio. u decembru prosle god. ponovno ru-
takve zabele5ke samo u definitivnijemljedno sa popratnim pismom, Tebi. Nai to sa svim obrazloZenjima, u pismu
Itelj ima.e 6. januara zatekao smatrao sam za'o5iu za sve partijske i lidne Zrtve, sve
liff 3i,;ffiT ?l*l::ft il';." *priznam, da su sva moja nastojanja 1i.i3iii"#i^u;'.", i:"*'"ff H:?It; lt]tome radu obraiao sam se u prvom redu uvek na vasu stranku, i sad sepokazuje na zalost sve jasnije da nisam uspeo da od vas dobijem otvorenaizjasnjenja o postavljenim problemima, a kamoli da vas predobilem za zajed-nidku akciju.
Ali ne samo da taj krupni zadatak - udruZiti sve stranke i udruZiti ihzl.klajnje ciljeve - nije postignut, nego nismo bili u stanju da nadinimo niuzi blok od radikala, demokrata i zemljoradnika, pa ma i za pojeclinadneprigodne ciljeve.
U toku rada oko prikupljanja Sirclkog bloka svih narodnih stranaka obele-Zila se je iz vi5e razloga potreba da se frethodno postigne uZe pribliZavanjestranaka, koje prvenstveno predstavljaju Srbe: iadik"alne, demokratske izemljoradnidke. Valjalo je pre snegu poumtiti veru u demokratsku srbiju, jerkako je diktatura dosla iz Beograda, u svim krajevima van srbije rasiiilo"seoseianje da lfj reiim treba staviti na radun uas srui3e. Drugo: udvrsiivanjejednog specifidno hrvatskog gledista na unutarnje urlilenje
"zahtevalo je da
se na drugoj strani izradi jedno specifidno srpsko glediste. Naravno, da se niu jednom trenutku nije smero misliti da taj uzi b-iok ostane sam sebi cilj ida se on stavi nasuprot Sirem bloku.
Neposredna saradnja radikala, demokrata i zemrjoradnika pozvana jebila da posluZi samo kao neophodna priprema za stl uspesnije stvaranjevelike zajednice svih stranata toje sirraitto pretstavljajrr SrbL, Hrvate iSlovence.
I uZi blok nije odmakao dalie od Sirokos bloka.
- Clk su i poku5aji za pojedinaino izraLivanje solidarnosti radikala, demo-krata i zemljoradnika od sludaja do sludaja ostili uzaludni.
Da se ogranidim samo na najnoviju istoriju: na ovu godinu. ovo dinimsamo zato Sto se bez toga pregleda u nazad neda postiii bas <-rno sto me jena ovo pismo i navelo: da svedemo radun i da povudemo zakljudke
Podetkom februara predstavnici stranaka iz uLeg bloka, iadikalne, demo-kratske i zemljoradnidke, izradili su na nasu zelju jelan nacrt zajednidke izja-ve, .foji iako nije duboko zalazio u pitanja na dnevnom redu ipak je znadioozbiljniji napor za trai.enje nadelne suglasnosti izmetlu nasih stranaka. Kadje taj nacrt, na kome je tr vase ime n"aSaktivnije saratlivao g. stojadinovii,iznet pred vas glavni odbor, vi ste u nacri uneli i imene koje bas ,, ,rulbitnii"r11
73
crcl dodirnutih predmeta, o unutrasnjem ureilenju drLave,.oduzimaju predlo-
Zcnom nacrtu -i
onoliko stvarnog izja5njavanja koliko je prvobitni tekst
sadrZavao. Po5to je na taj nadin predlog izgubio smisao, r-ri je vi5e vredelo ni
usvajati ga.Sredinom maja na moj predlog da povodom otvaranja krividne istrage
protiv dra Madeka i dra Korosca .tdittimo javan protest, kao ito smo to bili
,reinitl i protiv njihovog interniranja, samo sada odgovarajuii prilici, protest
obimnijeg zamaha, naSipredstavnii i, vas je i ovoga puta zastupao g' Stojadi
novii, uspeli su da se ponovno sloZe.U njihovom predlogr-r pored protesla podvudena je opSta osuda danaS-
njeg unutra5njeg uredenla.-ereatoZeni tekst potpisali smo g' Jovanovii i ja'
oii ot-r je ostal bez va5eg potpisa. Protivpredlog koji je naknadno doSao sa
vase siranc nismo rnogli usv<-ri it i ni g. Jovanovii 1i ia. Taj prolivpredlog
meslo da istakne ono Sto ie u trenutku krividnih progona zbog iziava o unu-
traSnjem uretleniu bilo odludujuie a tcl je: da su sve narodne stranke saglas-
n" ,, bdbilunju danasnje unutraSnje organizaciie drzavc, zadtLao se na opstoiosudi vladinog rada. Na moie pismo g. Trifunoviiu, koiim sam titrr povodom
nrolio da sc vratimo na prctres pokrcnutog pittrnja, odgovor ie izostao.NiSki zbor vladinc strankc stavio ic ios iednom na probu Sirinu naSe
solidarnosti. Mi smo predlagali da u zzrjeclnidkoj osudi niSki zbor dovedernou vezu sa ditavim rcZir-pom, i u plvom reclu szr oktroisertt im ustavom, od kogareZim potide. Vi stc bil i za to da se ogranidimo na krit iku Sr5kiieve vladc.Smartrajuii tako skudeng iziavu besprcdmctnour, nismo se s vama sloZil i." '
Kad ie pala presucla suda zat za5titu clrZavc proti dr:. Madeka, zahvatiltr
mc bilo ircpokolebilo ubeilcnjc da .ic to pri l ika za jedan Sirokogrudni aktsaudestvovania sa progonjenilr vodom Hrvatzr. I ako svestan neodobravanjakoje ie njegovo drZanjc precl sudom izttzvuli u razdraLenijem delu hrvert-skog javnog mi$lienia, clr. Madek je odvalno pril-rl io na sebe odg<.lvornost dase do kraja izjajnjava zer sporilzum, uprkcls tomc Sto je ditavo voclenje pro-
cesa otkrivalo nameru da se on izbetci iz strpljenja i navede na izjavc kojebi posle otelale nastoiania za okuplianje Sirokog bloka. Osciao sam u istovremc, a to su mi i pri jateli i iz Zagreba izridno porravljali, da bi takav jedan
etkt s na5e strane u hrvatskim kraicvimet bio dodekzrn kao najdragocenij i uvodu nastavljanju rada na velikom naroclnonr bloku.
Ovaj rnoj predlog vi ste odbil i i umesto togar predloZil i stc cla izdar.l.rt-rjedan komunike u komc sc presuda dru Madcku stavlla u jedan red sa altL-z,i jama na govore Uzunoviieve,'" sa obiain.javanjirna o gadostima oko ni5k<lgzbora itd. Predosjeiajuii ntudan utisak koii bi lakva ocena vaZnosti procesaprotiv dra Merdcka ostaviler u Hrvatsko.i pretpgstavio sam da i <.lvoga putaoiutimo, no dzr sv<-l. j im izjavarna otcZamo io5 viSe odnose izmeelu Beograda iZagreba.
srcdinom maia naSi pretstavnici, u vaSe ime govorio je i ovoga puta g.
Stojadinovii, jo5 jednorn slr se slozil i . To je bilo na sledeiem tekstu:
"o,ru;'.H,,oui'tlf3i ,i'iir,ll.ttui,l#t'l::'l'"!:!i.:ff"i1;'.'jil,i ji ';'jilii?i"l'$,iirio"o'f'3, jiugol? l';"lii'lil8
i';""]i*iiil,nliil;ili1.:;g'.tr/'i ,'3i|k:;,,ii"fi:ff1?,-'x11',?j yk:flt::;t:sh2ri7"?ili,;;i,F,i'iLi'?,',#il?;slasuik, 2-3 /i964, 82-83)
t r r T a c l i t p r c t l s j c t l t r i k t c i i r t l s L t ' . l t i t t l k c , t t ; t P l r i : c t l i t t 1 9 3 ' l p r c d s j c t l r l i k l l a c l c
uPredstavnici stranaka . . . sloZili su se na sledeiem:
l. Za uklanjanje sadasnjeg reZima i za zasnivanje novog stanja slobodci jednakosti potrebno je obrazovati jednu stalnu politidku zajednicu kojaie obuhvatiti sve ove stranke, imati svoj program i jedno zajednidko vodstvo.
2. Program ove politidke zajednice u danasnje vreme zasniva se na ovitnosnovnim pogledima:
I. Drlava treba da bude organizovana na delu narodne suverenosti iprema tome na dosledno i lojalno sprovedenoj parlamentarnoj vladavini, sapunim politidkim i gratlanskim pravima.
II. Unutra5nje uretlenje drZave, ustanovljeno iskreniur i pravednim spo-razumom Srba, Hrvata i Slovenaca treba izvesti tako da osigura uzajamn<.1poverenje i ostvari jednakost i ravnopravnost.,,''o
Ovaj tekst navodim stoga Sto je to najnovija istori ja i stoga Sto on nesadrZi niSta drugo do dva osnovna, najopStije formulisana nadela, koja i akone idu daleko u izja5njavanju, ipak sluZe i kao merilo obima solidarnosti.
I ovoga puta vi ste potpis odbili i to bez obrazloZenja, bez diskusije, kaoda predmet u op5te nije bio stavljen na dnevni red.
Kad god smo vodili razgovor o op5tinskin-r izborirna, smatralo se ka<.rstvar van spora, da iemo bar mi iz uLeg bloka pred narod iziii sa zajednid-kim proglasom. Metlutim, neodekivano, g. Trifunovii mi je l. jula predao va5posebni proglas biradima.
Naposletku, ovih poslednjih dana desil i su se dogatlaji o kojima ne Zelinrdavati sud pre no Sto dobijem od Tebe obja5njenje. Obave5ten sam da stcpreduzeli akciju da napravite vladu i da u tu vladu povedete i na5e saveznikedra KoroSca i dra Spahu. Obaveitenje je iz trece ruke, ali ne izgleda zbogtoga manje pouzdano. Ponavljam, sud odlaZem, ali vei podvladim ovoliko:ta va5a akcija do5la je ne samo bez prethodne diskusije o pitanjima kojanas podvajaju nego dak i bez izja5njavanja o razlazu, pa dak i bez golog na-gove5tavanja da idete drugim putem; po dobivenom obave5tenju po sredije prosta priprema vlade, dok smo mi uvek razgovarali o nadelnoj i osnovnoipromeni reZima i da nisu uvek samo takvi razgovori vocteni, ja u njima nebini jednog trenutka udestvovao.'" Stalno smo svi ponavljali da je prva pret-postavka naSe politidke saradnje da ne radimo jedan drugome iza leda - uostalom i bez izrititih izjava, to je pretpostavka bez koje ja i ne sedam ujedno dru5tvo.
SvrSio sam. Sad je rcd na Tebi.U toku razgovora s Tobom i Tvojim prijateljima dinilo se svaki das ka<,r
da smo tu na putu da se u jednoj za drugom od izloZenih misli sloZimo. Udemu je saglasnost bila? I Sta je od nje ostalo? Tvoi odgovor odekujemo, ito o ditavom gledi5tu koje sam Ti ovde izneo. Svoje izlaganje ogranidio san-rna suvo beleZenje, ba5 da bi pretres olak5ao.
Mnogo bi mi bilo stalo da ovo pismo primi5 sa raspoloZenjem sa kakvimsam ga ja pisao. Pritiskuje me kobnost prilika u koje je zemlja uvudena ipritiskuje me teZina odgovornosti za odluke koje moramo uzeti. Svakako da
r3r Usp. nap. 120.
- l3s -Organ iz i rana suradn ja met lu opoz ic ion im s t lunkanra n i iepos to ia la r r i p r i i c ,anakon ZagrebaCk ihpunktaciia ionako slabe veze joS su viI-e oslabile. Nastala ic n<iva etapa u aktivirosti opozici. lt i . Otkadasy seradikaliudali i l i od demokrata i zemljoradnika gradil i-su ivrSie vezc s KoroScenr i Spahom, s ko.ltma Cc praviti planove za dolazak na r,laii bez dcmbkrata i zcmlloradnika i bez SDK. Konai'no c'c r, 'g |uprc r i r r r r \ l l \ t do i i t r l i pn ju 1935. kac l . ie lo rn r i ra r ra v lada Sto iad inov i i -KoroSec-Spaho.
/ )
je tako i s Tobom. Nama dvojici a naroiito Tebi vise no drugima nekadas-
nja borba Srbije za slobodu nije istori ja nego deo lidnog doZivljenja. I zatonitko drugi od nas dvojice ne moZe teZe osetiti bol Sto se takva borba p<l-
novo nameie i to boli u toliko teZe sto danas nema onih ranijih boraca. Akonas dvojica ne ostanemo na mestu tko ie drugi ostati.
Laknulo bi mi na dusi kad bi me Tvoj odgovor uverio da se naSa sarad-nja nastavlja, a narodito bi mi laknulo kad bi me uverio da, ako se veimoramo rastati, to rastajanje ne bude u isto vrerte i rastajanje u oseianju.
Beograd, 6 avgusta 1933.Ljuba M. Davidovic"u
116 Pri ruci su mi dva primjerka Davidoviieva pisma: iedan koji sc nalazi u Trumbiievoi_ostavStini id rus i ko i i m i ie 17 . tX . 1961. Js tup io Src tan Bud i iav l iev iC. l zmedu n i ih pos to je man ie raz l i kc , ug lav-nom u in te rpunkc i i i . Tcks t ko j i ovd ic donos imo r rzc t j c p rema pr im ic rku iz ' l ' n tmb ic 'cvc ( ) \ t i \ i l i nc , s v r -lo malim izmjenama prema drugom primjerku.
t o
UTJECAJ AUSTRIJSKOG PITANJANA MEDUNARoDNT pol-oLAJ JUGoSLAVIJE
IZ}{EDU DVAJU RATOVA*
Za poloLaj Austrije, njezino ponaSanje, njezinu sudbinu, bili su zaintere'sirani svi njezini susjedi. Austrijsko pitanje bilo je ne samo podunavsko,nego i, u naj5irem smislu, evropsko pitanje. Zbog toga je lako razumljivadinjenica Sto je u meclunarodnom Zivotu Jugoslavije to pitanje znatno pre-lazilo granice bilateralnih odnosa. Ono je, na razlidite nadine, bilo prisutnou politici Jugoslavije gotovo sa svim njezinim susjedima, ali i vi5e od toga,i u njezinoj politici s velikim silama. Promatrano u takvoj, Siroj dimenziji,austrijsko je pitanje imalo izrazito nagla5enu ulogu u cjelokupnoj vanjsko-politidkoj aktivnosti Jugoslavije i utjecalo na njezin metlunarodni poloZajmnogo vi5e nego Sto se to na prvi pogled dini. Pogledajmo ukratko u kojimje sve pravcima problem Austri je bio prisutan u polit ici Jugoslavije, vanjskoji unutra5njoj.
l. Mala Antanta" Dopustimo ovdje odredena pojednostavljenja i zadrZimose, prije svega, na gledi5tima Cehoslovadke i Jugoslavije, jer su one bilevi5e zainteresirane za poloiaj Austrije, nego treii dlan Maie antante, Rumunj-ska, koju je viSe tangirao poloZaj Madarske. cehoslovadka i Jugoslavijabile su neposredno zainteresirane za to kakvu ie politiku'prema svojim su-sjedima voditi poslijeratna Austrija, ali i vi5e od toga, za njih je bilo bitno dali ie se takva Austrija odrZati, kako 6e se oko nje ispreplitati interesi velikihslla. za Jugoslaviju i cehoslovadku najpovoljnija solucija bilo je oduvanjestatusa quo. zato ie to biti njihova osnovna zelja u cijelom metturatnom1az$9b]ju, ali ga, dodu5e, neie u svim razdobljima braniti podjednakomdosljednosiu i odludnosiu, Sto pogotovo vrijedi kad je rijed b Jugoslaviji.
Prijetnje statusu quo Austrije dolazile su prije svega od restauracijeHabsburgovaca i an5lusa od strane Njemadke. Mala antanta konstituiralase,na zajednidkom interesu njezinih dlanica da se u Podunavlju oduva stanjekakvo je stvoreno mirovnim ugovorima poslije rata, pri demu je one*ogl-iavanje povratka Habsburgovaca bilo metlu najvaZnijim ciljevima. Kad seMala antanta konstituirala, aktualnost habsburskog problema bila je izra-ienija nego prijetnja anslusa. Velike sile bile su jedinstvenije i vi5e zainte-resirane u spredavanju anslusa nego restauracije Habsburgovaca, pa su se,u skladu s tim, zemlje Male antante vi5e prihvatile orrih zadataka za kojesu drugi bili manje zainteresirani. I tako ie to, u osnovi potrajati do dolaskaHitlera na vlast. Jugoslavija i cehoslovadka nisu se do iog vremena morale
, 'Ob jav l ieno u zbor r r i ku I t r le r t rc t iona les Ku l tu r l l i s lo r ic l t cs S1 'mpos ion Mogersdor l , Band l l , E isen-
stadt. 1981. 2i3-213.
139
ozbiljnije opredjeljivati na dilemi anslus ili Habsburgovci. Mala antanta ba'
vila ie,- aat<le, u lom razdoblju zadacima zbog kojih je bila prvenstveno
osnovana. Poduprte odludnijim stavom velikih sila protiv an5lusa, a imajuii i
njihovu podrSku u otporu habsbur$kom legitimizmu, zemlje Male antantemogle su- efikasno vrsiti svoju ulogu u duvanju statusa quo Austrije. U tome
im le naruku isla i situaciji u samoj Austriji, koja je i sama ustrajala na
oduvanju svoga statusa. Sve u svemu, u prvom razdoblju jugoslavenska diplo'macija nije b-ila izloZena veiim naprezaniima u svom angaZiranju na austrij'skom pitanju.
Restauiacija Habsburgovaca tangirala je integritet i Jugoslavije i Ceho'slovadke i u tome je njihov poloZaj nadelno bio isti. Postojali su, meclutim,i dodatni razlozi koji su poloZaj Jugoslavije dinili sloZenijim nego Sto je biopoloZaj Cehoslovadke. Austrija je bila utodi5te habsburSkih legitimista izjugoslavenskih zemalja, a kasnije i usta5ke emigracije. Takvom svojom ulo-gom ona je u veioj mjeri sudjelovala u politici dezintegracije Jugoslavijenego Sto je to dinila u odnosu prema Cehoslovadkoj. Nesretlena situacija uJugoslaviji i poigravanje jednog dijela opozicije s razliditim podunavskimkombinacijama dinili su joS delikatnijim poloZaj Jugoslavije za sludaj povrat-ka Habsburgovaca.
Iz navedenoga se nameie dojam kao da je Jugoslavija bila vi5e zaintere-sirana za austrijsko pitanje nego Cehoslovadka. No to ipak nije bilo tako.Austrijsko pitanje bilo je u samom sredi5tu dehoslovadke politike, dok jejugoslavenska diplomacija stalno nastojala da ga potiskuje u drugi plan uodnosu prema drugim sektorima svojega angaLirania, balkanskom i jadran-skom, kojima je davala prioritet. Jugoslavija je bila zainteresirana ponajvi5ena pitanju Habsburgovaca, a eehoslovadka je bila zaokupljena pitanjemaustrijske nezavisnosti u Sirem smislu, povezujuii usko to pitanje s drugimvitalnim pitanjima svog medunarodnog poloZaja, u prvom redu odnosa premaNjemadkoj. Zato je kod dehoslovadke diplomacije stalno bila prisutna telniada Jugoslaviju Sto vi5e privladi prema podunavskim problemima i da je vi5ezainteresira i angaLira na austrijskom pitanju u njegovu Sirem znadenju. Na-suprot tome, jugoslavenska diplomacija Zeljela se baviti austrijskim pitanjemsamo toliko koliko ie to bilo najnuZnije. Ta ie se razlika narodito pokazatiu drugom razdoblju, kad je an5lus postao aktualniji od moguinosti povratkaHabsburgovaca.
Mala antanta postigla je najvi5i stupanj svoje integracije u vri jeme kadje podela opadati aktualnost funkcije zbog koje je prvenstveno bila stvorena.Naime, dolaskom Hitlera na vlast an5lus je postao glavna prijetnja austrijskojnezavisnosti. Mala antanta morala je odrediti svoje drZanje prema pojadanominteresu i ulozi Njemadke u Podunavlju, posebno u odnosu prema Austriji.Odgovori jugoslavenske i dehoslovadke diplomacije na to pitanje bili su raz-liditi. Cehoslovadka je bila Zivotno zainteresirana da Malu antantu angaZirau obrani austrijske nezavisnosti bez obzira na to odakle je ona ugroZena, au praksi je to znadilo angaZirati Malu. antantu u konfrontaciji s Njemadkom,ne samo na pitanju Austrije, nego i u obrani funkcija Male antante. Cehoslo-vadku inicijativu za pro5irenje funkcija Male antante podupirala je i rumunj-ska diplomacija, ali samo dok je na njezinom delu bio Titulescu. Prag jenastupao s tezom da se ,Mala antanta i dalje treba energidno opirati restaura-ciji Habsburgovaca, ali i an5lusa. Stojadinoviieva vlada odludno se protivilasvim tendencijama pro5irivanja obaveza Male antante. Gubeii sve viSe interesza kolektivnu sigurnost, dajuii prednost bilateralnim odnosima, Stojadinovii
140
je gubio interes za Malu antantu i u njezinoj funkciji, a pogotovo za poku3ajeda se njezine funkcije pro5ire do univerzalnih obaveza. Austrijsko pitanje iMala antanta u cijelini pojavljivali su se u uskoj povezanosti sa Stojadinovi-ievom politikom prema Njemadkoj, s kojom on nije Zelio sukobe, opienito,pa ni zbog austrijskog pitanja, posebno. Njemu je osnovno pitanje bilo spre-iavanje restauracije. Smatrao je da je u tome Njemadka najsigurniji dinilac,pa njega austrijsko pitanje nije toliko ni okupiralo. Iako je bilo jasno da jerestauracija manja realna prijetnja od an5lusa, Stojadinovii je inzistirao natome da Mala antanta opetovano demonstrira svoje protivljenje Habsburgov-cima. Takvim stavovima on je posredno suzbijao tendencije za proSirenjeobaveza Male antante i njezino uvodenje u konfrontaciju s Njemadkom. Sdruge strane, pred opasnoS6u an5lusa, u dijelu evropske diplomacije, pa i usamoj Austriji, bile su prisutne tendencije poigravanja s Habsburgovcima.Tako se stvarao dojam da se restauracija sve vi5e priZeljkuje kao alternativaanSlusu. Stojadinovii je tako sumnjidio i dehoslovadku diplomaciju da jeona spremna pomiriti se s Habsburgovcima. On se energidno protivio tenden-cijama da se anSlus spredava restauracijom, smatrajuii da je restauracijaHabsburgovaca preslab lijek protiv Njemadke, a prejak otrov protiv Jugo-slavije.
Austrijsko pitanje bilo je jedna od vainih spona koja je povezivala Jugo-slaviju i Cehoslovadku i ,u njihovoj Siroj suradnji. Kad je u prvi plan izbilopitanje an5lusa, austrijsko pitanje postalo je kamen kuSnje u jugoslavensko--dehoslovadkim odnosima, koje ie znatno utjecati na njihov stvarni razlaz.
2. MadJarska. Madjarski revizionizam bio je u sredi5tu paZnje zemaljaMale antante, u vrijeme kad se ona oblikovala. U prvim godinama nakon ratadinilo se da je restauracija Habsburgovaca imala vi5e izgleda u Matlarskojnego u Austriji, sudeii bar po epizodnim poku5ajima kojih je u Matlarskojbilo. Kasnije u prvi plan vi5e izbija Austrija, ali time problem habsbur5koglegitimizma nije posve bio skinut s dnevnog reda ni u Madjarskoj. Austrijskopitanje bilo je joS sloienije od maclarskog i zbog toga Sto je nad njim visilaopasnost Anschlussa. Habsbur5ki problem u Madarskoj nije se, dakako, ogra-nidavao samo na pitanje eventualnog povratka Habsburgovaca na vlast uMadarskoj (npr. samo u Madarskoj), nego je on bio i Sire povezan uzaustrijsko pitanje, i ne samo s obzirom na Habsburgovce, nego i u svimoblicima austrijskog pitanja u cjelini. U Sirem smislu stalno je bilo prisutnopitanje kako ie se Matlarska postaviti u otvorenom austrijskom pitanju, ko-liko Ce i u kojem pravcu ona svojim drZanjem utjecati na njegovo rjeSava-nje. Kako je austrijsko pitanje imalo Sire znadenje i bilo teren igre velikihsila, stalno je, nadalje, bilo prisutno pitanje kako ie se u toj igri postavitiMadarska i na koji ie nadin ona svojim drianjem tangirati poloZaj svojihsusjeda. Imperativ ma(larske sluZbene politike bio je zahtjev za revizijomposlijeratnih granica, Sto je tangiralo i Jugoslaviju. Na tome su se lomili svipoku5aji i moguinosti suradnje i na pitanjima gdje su postojali zajednidkiinteresi. Glavna preokupacija Mailarske bila je slabljenje Male antante. Toje bilo njezino polazi5te kako u drianju prema austrijskom pitanju, tako iopienito prema kombinacijama u Sirem podunavskom prostoru. Na ublaZa-vanje odnosa prema Jugoslaviji Madarska se opredjeljivala preteZno na po-ticaje sa strane, pa su se tako razdoblja napetosti smjenjivala s razdobljimazati5ja. Matlarska je, dakle, osim bilateralne dimenzije u jugoslavenskoj polilitici znadajno bila prisutna i preko austrijskog pitanja.
t4l
3. Francuska. Francuska, kao jedan od najvainijih stubova versajske
europ",-"J-t"".itr.ih j; sila imala najveie znadenje u vanjskopolitidkom
pofoZ'.:it lugostavi;e, a' znadajno i u njezinoj unutra5njoj. politici' Stoga je
razumljivo da su se sve oscilacije u politici Francuske ovako ili onako odra-
Sire u Evropi.Naklonost Francuske Habsburgovcima nepovoljno su primili austrijski
susjedi. Zato su najugroZeniji meelu njima pozurili da se sami pobrinu- za
obrlnu svog integrite"ta pred eventualnom habsburskom opa,snosiu. Mala
antanta ,ratLlu je- dakle na opreci s francuskom politikom. Uskoro su i u
trancuit<oi diplomaciji uslijedile promjene u gledanjima na austrijsko pita-
nje. PolitiLa f.un".6k" i tVtlle antante u pitanju Habsburgovaca se poklopila,
Sio je Maloj antanti olaksavalo ostvarivinje njezine funkcije. Francuska je
Malu antantu nastojala Sto vi5e uklopiti u svoj sustav evropske sieUrnosti'Tako je preko Male antante Jugoslavija bila Sire inkorporirana u francuskupolitiku u Podunavlju.
Dolazak Hitlera na vlast izazvao je temeljite promjene u ponasanju
francuske diplomacije. sve svoje ciljeve i zadatke ona je prije svega pot-
dinjavala pofrebama- obrane od njemadke opasnosti. Ona oZivljava i pro5i-
ruj! svoje ranije planove za Sto potpunije zaokruZivanje Njemadke. T,1kyi
ciljevi frincuske diplomacije u trostrukom smislu su tangirali vanjskopolitid-ku orijentaciju Jugoslavije.
a) Francuska je nastojala Malu antantu jo$ vi5e vezati uz ciljeve svojepolitike, vi5e i Sire je angaZirati na austrijskom pitanju, Sto je u prvom redu
inadilo uvladiti je u konfrontaciju s Njemadkom. Radunajuii i sa SovjetskimSavezom kao faktorom u zaokruZivanju Njemadke, francuska je diplomacijaporadila na razvijanju francuskosovjetske suradnje. Na taj kolosijek onaje gurala i Malu intintu. Jugoslavenska diplomacija je s negodovanjem-gle-
iati na francusku inicijativu da se Sovjetski Savez uvede kao aktivan faktor
u Podunavlju. Francuska je diplomacija podupirala inicijative u Maloj antanti,
koje su isll za tim da se njezine funkcije prilagode novim vremenima, da
onl u svoju funkciju vise ukljudi i njemadki faktor, sto je bilo protivnoglediStima Jugoslavije. Podupiranjem i iniciranjem tih tendencija, Francuskaje pridonosila izoliranju Jugoslavije u Maloj antanti.
b) U ukupnom odnosu prema Njemadkoj za Francusku je austrijskopitanje imalo lstaknuto znadenje. Ona je bila Zivotno zainteresirana da Nje-
madka ne pripoji Austriju, jer bi to Njemadkoj dalo znatnu prednost u
konfrontaciji i Francuskom. Francuska je diplomacija Zeljela ne samo dase sprijedi in5lus, nego je njezina optimalna Zelja bila da se Austrija iskoristikao faktor u zaokruzivanju Njemadke. Sumnje u to da bi pred njemadkimpritiskom Austrija mogla oduvati svoju nezavisnost vodile su francusku di-plomaciju u razmiSljanja o Habsburgovcima kao manjem zlu od an5lusa.
Tako se-francuska politika prema Habsburgovcima podela donekle vraiati na
svoje preokupacije iz prvih poslijeratnih godina. Francuska i Jugoslavija
na5le su se tako na austrijskom pitanju na oprednim pozicijama. Za Francus-ku je osnovni probl:m bila Njemadka, a za Jugoslaviju je vedi problem bila
t42
i:.I
li1
:la sprijediti an5lus, pa ako je to potreb_Iasuprot tome, Jugoslavija
-je u prvom
L l1,l, Jj: jl "*ffj''fl ;,?lil:' :h,Ti"lansrusa, Austrija ih je razjedinjavala.
su morale birati izmedu restauracije i
.. . .). Ko-nfrontaciju s .rtalijom Jugoslavija je mogla lakse podnositi zabva-ljujuii dobrim dijelom.i dinjenici di.le ona na svojoj strani imara Francusku,koja je dvrsto bila zainteresirana zi njezin integriiet. iulosuvi;a je il;i;vazno mjesto u Siroj. francuskotalijanskbj tonrroitaciji. iisistieia :" It."rii"traZila ne samo svoje mjesto u Siedoz.*tj.r i roJuriavq.r, ,r.go i vise odtoga, ona je u tim podrudjima tralila dominaciju. u tome se sukobila sfrancuskim interesima. Na oba podrudja Jugoslavija J" tiiu porrrda' iiu.r_cuski partner.
-.Kad je njemadka opasnost izbila u prvi plan, francuska je diplomacija
traLila saveznike na svim stranama. Tako su'tatijanst<o-irancushi odnosi izstanja o5trih suprotnosti prelazili u fateren na kojem su Italija i Francuskjezik. Francuska je bila zainteresirana
avensko_francuskim odnosima bili suma aktualnim evropskim problemima.
l'f, :'.?*:gl"o#i",' ?;: l*1":"';;TJ:. 4. NjemaCka. Njemadkim planovinjugoistoku Evrope uz Francusku je gJambicijama u tim podrudjima. U suprje mjeri bila zainteresirana i Jugoslavi
143
rsima bili su veoma kompleksni i znat'
Lnih odnosa. Austrijsko pitanje bilo je
no, izuzetno vaZan sektor, na kojem su
se ti novi odnosi i vremenski najranije podeli graditi i gdje je bilo izraz\tih
interesa za meilusobnu suradnju.Opienito govoreii, od svih austri.
najvi5e su bile zainteresirane na tomevaca. Austrija bi tako mogla biti upott
atku Habsburgovaca jugoslavenska je
;riteta Jugoslavije, Sto je bilo povezano
voj odnoJ prema tom pitanju zvanidnarom na separatistidke dezintegracionee ohrabrivila i eventualno im otvarala
rbzirom na onaj dio opozicije koji je
avije. Produbljivanje konflikta s tim
asnost cla se i one, ili bar jedan njihov
potrebno izvr5iti zaokret u unutra5njcjuiim unitaristidko-centralistidkim kr
Tako je aktualnost unutra5njeg uretle
integracionim opasnostima, medu kojit
I one snage gradanske opozicije koje
drzave i same su bile protiv restauracije Habsburgovaca i u tom pogledu
postojala je njihova suglasnost sa sluzbenom politikom. Ta je suglasnost
medutim i5la do odretleire granice i postojala je tako reii uvjetno. Naime,
kad je antihabsburska politika vladajuiih krugova bila stavljena u funkciju
borbe protiv snaga koje su trazile unutrasnje preureilenje drzave, opozicija
nije viSL bila spremnu'b"r r"r.rre slijediti sluZbenu politiku. I kad je kasnije
vise postao aklualan anSlus, razlike u gledistima ispoljile su se slidnom logi-
tom. vodeie gratlanske grupacije kod Slovenaca i Hrvata veiu su oPasnost
vidjele u anslusu ,'"go .' ."'tauraciji Habsburgovaca, jer su procjenjivale da
je Njemadku opurrrfu za poloLai slovenaca i Hrvata, kako s obzirom na
r44
tendenciju vladajuiih krugova da se njemadka karta koristi u unutraSnjojpolitici, u izoliranju snaga koje traZe unutra5nje uredenje, Sto se naroditoodnosilo na opoziciju u Hrvatskoj.
Interes jugoslavenske diplomacije za njemadku ulogu u austrijskom pita-nju postojao je dakako i prije dolaska nacionalsocijalista u Njemadkoj navlast. Kako je interes Njemadke za Austriju rastao, Jugoslavija ga je spaZnjom pratila i nastojala ga Sto vi5e ugraditi u svoju politiku kako s obzi-rom na Habsburgovce, tako i s obzirom na Italiju. SluZbeni Beograd smatraoje da demokratska Njemadka svojom prisutnoSiu u Austriji ne moZe biti odveie opasnosti za Jugoslaviju, a da je iz toga moguie izvuti i odreclene pred-nosti. Po dolasku Hitlera na vlast mnogo se toga promijenilo u austrijskompitanju i njegovim posljedicama za pololaj Jugoslavije. An5lus vi5e nije biosamo potencijalna moguinost nego sve vi5e neposredna realnost. No to viSenije bila demokratska, nego faSistidka, ekspanzionistidka, agresivna Njemadka.Postajalo je jasno da ie njemadki utjecaj u Austriji prijeii granicu i funkcijukako ih je zamiSljala sluZbena politika Jugoslavije. Jugoslavenska diplomacijana5la se pred zadatkom kako iskoristiti prednosti pojadanog njemadkoginteresa za Austriju i ujeclno izbjedi opasnosti koje su iz toga proizlazile 1za Jugoslaviju. Stojadinovii se opredijelio za politiku suradnje s Njemadkom,a Austrija je u tome postala jedan od vaZnijih mostova. On je nastojao Stovi5e izvuii iz zapletenog austrijskog dvora, prepu5tajuii da u tome glavnurijed ima Njemadka. Nastupao je s tezom da je obrana austrijske nezavisnostiprije svega stvar same Austrije, zatim velikih sila, prije svega Francuske iItalije. Izbje€avao je da se istrdava ispred njih, a slijedio ih ji samo ako gato nije vodilo u sukob s Njemadkom. on je pokazivao spremnost i za uiuvojnidku suradnju s Njemadkom ako bi ona bila potrebna da se sprijedirestauracija Habsburgovaca. Sve drugo Sto se dogatlalo s Austrijom i okoAustrije manje ga je zanimalo. Njemadka se obilato koristila nesuglasicamaJugoslavije s njezinim dotadasnjim saveznicima oko austrijskog pitanja, koris-teii Jugoslaviju kao instrument u labavljenju Male anlante i frincuskogsustava u cjelini. U Zelji da pridobije Jugoslaviju Njemadka je djelovala niMaclarsku i stirnulirala je na suradnju s Jugoslivijom. Tako je siojadinoviinjemadku kartu koristio i u suprotstavljanju maelarskom revizionizmu._ Anslus je znadajno promijenio strategijsko-politidku konstelaciju u po-
du-navlju i na evropskom jugoistoku u korist Njemadke. ona je time elimini-rala francuski i talijanski utjecaj u Austriji i ujedno stekla veiu moguinostkontrole nad ponasanjem Italije u cjelini, kao i-podunavskih i dijela lalkan-skih
-zemalja, s posljedicama od kojih gotovo nijedna zemrja u tbm regionunije bila postetlena. S razlogom se moZL reii da su raznoliire posljedice- naj-vi5e dolazile do izralaja u polozaju Jugoslavije. Anilus je tu ohrabrivao nje-madku nacionalnu manjinu i poticao separatistidke snage u Jugoslaviji. sio-jadinovii je vjerovao da ie anslus djelovati na ponasanjl protivniku niegouureiima, koji ie se suoditi sa stvarnosiu i prihvatiti njegovu tzv. realnu potiti-ku- To je trebalo suzbiti zahtjeve opozicije za nastavak tradicionalne vanjskepolitike, za demokratizaciju politidkog Livota i drZavno preuredenje. Sa svojestrane dio opozicije, prije svega u Hrvatskoj, kalkulirao je s njemadkomopasnosiu kao faktorom pritiska na vladajuie krugove radi iznuclivanjaunutra5njih promjena. Razvoj meitunarodnih odnosa oko Jugoslavije sveodevidnije se odraZavao i na njezin unutra5nji Zivot. U nizurazlititih okolnostii austrijsko pitanje imalo je istaknuto znadenje. Stojadinovii je u Austrijitjerao lisicu a istjerao vuka.
l0 Kontrovcrze iz povijesti Jugoslavije 145
5. Italija. Vei od stvaranja Jugoslavije Italija je bila najosjetljiviji pravac
njerirre *"d.rnurodne orijentacije. Pored medusobnih oprednosti, Italija i Jugo-
siavija nalazile su i zajednidki interes u austrijskom pitanju. I jedna i druga
bile su protiv Habsbuigovaca i protiv Anschlussa. zbog razloga vlastite sigur-
nosti, kao i zbog ekspa"nzionisti8kih ambicija Mussolinijeve diplomacije, Aus-
trija'je imala ziadajno mjesto u medunarodnoj poziciji Italije. Iako su se i
It;lij; i Jugoslavija'zalagile za status quo, njihov interes u austrijskom pita-
nju iadrZaiao ;e ibitne iazlike. Interes Jugoslavije bio je, da tako kaZemo, pa-
sivan. Njena ji optimalna Zelja bila da austrijska nezavisnost ne bude ugro-
Lavana ni i, t o;"g pravca. Nasuprot tome, talijanska diplomacija, osim obram-
benih ciljeva, lm-ata je aktivan interes za Austriju, Leleti da nad njom uspo-
stavi svoju iominaciju, da joj ona sluZi kaobaza za Siri utjecaj u Podunavlju.
Ti ciljevi talijanske diptomaiij" nisu odgovarali interesima Jugoslavije' Tako
je Austrija imala dvosiruku uiogu u jugoslavensko-talijanskim odnosima - i
L"o *orf za suradnju i kao kamln spoticanja. Do izraaaja je dolazila sad jed'
na sad druga njezina uloga.Za tatijansku politiku prema Jugot
stojala Sto vi5e koristiti nesuglasicamase ponaSala i u Austriji, koja joj je trtZivanju Jugoslavije. Rimska diplomaci'ske, stvarajuii iz tog pravca trokut pr(iao se i na balkanskom Pravcu jugosje 1934. god. bio zakljuden Balkanski pakt (Jugoslavija - Rumunjska -.91d-"ka - Tu-rska), liitiji je na to odgovorila jadim vezivanjem s Austrijom i Ma-
clarskom (Rimski proiokol). U posljednim godinama svoje vladavine kralj
Aleksandar bio je-zaokupljen rizmiSljaniima za poboljsanje talijansko-jugo'
slavenskih odnoia. On je^nl austrijskom pitanju Zelio postidi dvr5iu suradnju
s Italijom, a preko toga poboljsanje odnoia i na drugim sektorima. on se dak
bavio i razmi5lianiitia aa Ui Ititiia u odnosu prema Jugoslaviji preuzela
ulogu koju 3e rinije imala Francuska. Mussolini medutim nije bio spreman
stiiEaiti Atet<sanarove Zelje. Shvaiajuii Rimski protokol kao teZnju za zaokrv'
Zivanjem Jugoslavije, beogradska diplomacija uzvratila je pojadanim oslonom
na Njemadku.cehoslovadka u podetku nije sa simpatijama pratila pretenzije-talij.anske
diplomacije za utjecij nad Ausirijom. Nb t<id se podeo nametati izbor imedu
Njemadke i Italije, Prag je bio lkloniji Rimu. Takvo je stanje beogradskadiplomacija primila s neia-dovoljstvom, Sto je utjecalo i na opie odnose u Ma'
loj antanti. ftuti3u je nastojala o.taniti dojam da je ona dovoljna garancija i
piotiv Habsburgbvica i protiv an5lusa i time kod Cehoslovadke slabiti interes
ia Malu antanru. I kad ie Italija angalirala u Etiopiji, Jugoslavija je Zeljela
da ona bude dulje zaokupljena, dok je Cehoslovadka bila zainteresirana da
se Italija Sto prije vrati svojoj evropskoj politici i da se ponovo jate angaLira
u austrijskom pitanju.IzmLdu aviiu taSistidkih reZima, osim austrijskog pitanja, nije bilo veiih
nesuglasica. Muisolini je nastojao smanjiti njemadki pritisak na Austriju
obeiinjima podr$ke Njemadkoj u drugim pitanjima (npr. naoruZanje). Hitlerje pak kao uvjet za podr5ku talijanskim pretenzijama u Sredozemlju traZiodezinteresiranje Rima u Austriji. Mussolini je shvatio da bi ga upornost u
austrijskom pitanju vodila u sukob s Njemadkom, a to je svakako htio izbjeii.Zato se postupno pomirio s an5lusom. U takvim uvjetima rimskoj diplomacijibila je potrebna stabilna Jugoslavija, koja ie Njemadku drLati na udaljenosti
r46
ie kroz koje se austrijsko pitanje ispolnosima (medusobnom odnbsu u uZemrlijanske i talijansko-francusko-jugosla-Ja -je.austri jsko pitanje vrlo znaEalno
r\a Kraru ponovrmo ;os .1edanpu, a'"'li"''1:#iffr:"i?llie naglaseno biloprisutno u ukupnom medunarodnom polozaiu rugosta';ij.,"au ,." o.ro irpr.-plitalo na raznim nivoima i u raznim pravcima njezine "medunarodne aktiv-no.sti, da je tinilo vaZan pravac_ iz kojega su bili ugroZavani sigurnost i inte_gritet Jugoslavije. Kad se problem pioirut.u u svoij nje
se.zakljudak da je stvarni utjecaj austrijskog pitu"j'u Uiikoji je za njega pokazivala jugosiavensta aiJtoma.ii. i i
/r u mnogo veioj mjeri nego Sto se to
LITERATURA
zivko Avramovski, srzkob interesa vetike Britanije i Nemaike na Barkanu uoiidrugog svetskog rata, lstorija XX veka _ zuornit ;J;;;; II, Beograd, 1961.Zivko Avramovski, Balkanske zemlie i pelike sile 1935_1937, Beograd, 196g.Ljubo Boban, Maiek i poritika Hrvatske seriacke stranke, i, zairev, Dzq.Jacob B. Hoptner, Jugoslaviia tt krizi 1934_/94|,Rijeka, 1973.Bogdan Krizman, Vaniska politika iugoslavenske driave lglg_tg4l, Zagreb, 1975.Andrej Mitrovii, sporjnopolititka d.oktrina novostvorene ittgoslavenske drzave,Politidki fivot Jugoslaviie - zuornii-raJl;;'i;;;; ;;3;.*" Radio Beo-grada.Vuk Vinaver, Engleska i itatiiansko ,zaokruiivan-ie. lugostaviie, 1926_192g, Isto_rija XX veka - Zbornik radova, Viil, noograd, 196g.Vuk Vinaver, Jugoslavija i Madjarska lglg_1g33, Beograd, 1971.Vuk Vinaver, Jugoslavija i Madiarska lg33_1g41, Beograd,,, 1,976.vuk Vinaver' 'Austriiski problem' i preorijentacijg^2porj11e potitike Jugosraviie1 9 3 3-I 9 34, Jugost6venskt iri.iii.r.r iarlrj E, 14 / t986, 123_14t.
tn
BRITANIJA, HRVATSKASELJAEKA STRANKA
I HRVATSKA1939-1945.*
lici teSko je promatrati izolirano izvani Sirih balkansko-podunavskih i jugo_njivo i uZi britanski aspekt te politikeratike. U dilemi o tome kako odrediti:lili smo se za \aznadavanje te proble-matizirajuii je u tri glavna razdoblja:lo razbijanja Jugoslavije, od 1941. do
PRVO RAZDOBLJE (1939_rs41\
oslavije prema osovinskim silama, bri-vog razdoblja nije prema njoj postav-voreno izja5njavanje za zapadne demo_potpuno potdinjavanje Jugoslavije Nje-lo ohrabrivanje Jugoslavije da ustrijeralno proglasila nakon izbijanja ratl.loslavije nije zadovoljavala ni biitansker strana pojadavale su na nju pritisakro opredjeljenje.goslavije vodila se tako da je sve vi5e
Kad je do5la u situaciju da se moraTrojnom paktu, izjasnila za Osovinu.
udjela i HSS. Vodstvo te stranke biloosovinskih zemalja i smatralo da se
rm koncesija. Odnos prema Britanijiopatija, koje su se, meilutim, u slul_
zamjeri osovinskim slama. rime je "irJii" TII|iI;I"'riX'li?3'"0il;ri::. .. .' ovaj je prilog referal Podnesen na Drugom okruglom slolu jugqslavensko-britanskih poviesnidara,KoJr Je odrzan u Kuparima- f9-21. ruina tszt]
"-ti;T Jugostau-e.nik6-brit'iiiii-iinosi u d'ueom st,iet-skom fatu' Referat o temi
' B7itryiii,-'i;r;^'i; I n-iiit*" y.tjac!3. stranka 1939-1945, s britahske sira_ne,_podnio.ie Stephen Clissold. fetsi t<oii-- ovai.i a'.iriJiimenutom skupu, S tim sio-iu dodane najnuZnije biliesl#o
identidan je onom koji je podntieri;; s;;-Objavljcno u CtLsopistt za surrentenrl poviiest, III/197g, 5_lg.
1 5 1
HSS-a postajala faktor utjehe ,za bolja vremena(. Takvim svojim drzanjem
ri"zl""l" prtitlu uss-a nije mogla biti pouzdani oslonac za britanske ciljeve
prema Jugoslaviji, ni onda kad Je trebilo Sto dostjednije provoditi politiku
heutralnoiti ni kad se trebalo otvoreno izjasniti protiv osovinskih sila' U
nastojanjima da se Jugoslavija Sto vi5e uklopi u britanske interese, teZi5te je
usmjereno prema opozlcijskim vojnim i politidkim krugovima u Srbiji' Hrvat'
ska je u cieiini u tome imala manJe znadenje, a akcije koje su se tu pokretale
pretlZno su bile locirane izvan okvira HSS-a, metlu drugim faktorima. Ta je
itranka Britaniju uklapala primarno u dugorodne planove. U takvim prilika-
ma faktori britanske politike u svojim kratkorodnim ciljevima uglavnom sumimoilazil i Hrvatsku i HSS.'
DRUGO RAZDOBLJE (r94r-r943)
sve do potkraj tog razdoblja Hrvatska nije imala neko posebno znadenjeu britanskoj politici i u osnovnim linijama prema njoj nastavljena je politikaiz prethodnog razdobtja. Razlozi za to bili su vi5estruki. Dogatlaji od 27. marta1941. stvorili su u Britanaca dojam o ispravnosti njihove orijentacije naSrbiju kao glavni oslonac. Masovni ustanak u Srbij i jo5 je vi5e zaokupionjihovu paZnju, ali ne samo kao otpor Nijemcima nego i s obzirom na komu-nistidki utjecaj, Sto je utjecalo i na britanske dugorodne interese. Srbija jeu tom razdoblju od svih podrudja Jugoslavije imala za Britance najvaZnijistrategijski interes, zbog vojnih operacija u Africi, interesa na Srednjemistoku, nastojanja da se pridobije Turska, ometanja njemadkih komunikacijaprema Grdkoj i opskrbljivanja iz Rumunjske. U prvo vrijeme Britanci i nisuradunali s masovnijim akcijama otpora u Jugoslaviji, ali su ih dogaclaji stavilipred gotov din i svoje su akcije morali prilagotlavati razvoju prilika. Iz svihtih razloga najveiu paZnju morali su posvetiti Srbiji. Za pokretanje otporau drugim dijelovima Jugoslavije u prvo vrijeme nisu bili jade zainteresiraniniti su ga mogli stimulirati i podrZavati. U tom smislu Hrvatska je ulazila uzonu relativnog zati5ja u britanskoj politici.'
Potkraj ovog razdoblja britanski interes za Hrvatsku podinje se poja-davati. To je bilo uvjetovano Sirim saveznidkim planovima u Sredozemlju.Bitka kod El Alameina moZe se oznaditi kao uvod u pojadani britanski interesza Jugoslaviju uopie, i unutar toga, posebno za Hrvatsku. Konferencija uCasablanki jasnije je formulirala saveznidke ciljeve u Sredozemlju. Okre-tanje prema Siciliji i u daljnjoj etapi prema talijanskom kopnu bilo jepraieno pomicanjem strategijske linije veieg interesa u Jugoslaviji premazapadu, Sto je zahvatilo i Hrvatsku.3
t O britanskoi polit ici u odnosu orema Hroatskoi. u sodinama uoCi "azbiiania Jueoslaviie, usp. Li.Boban, Maiek i pdti i ika Hreatske selj ittke stranke t9i8lt9{1, Zasreb, 1974, I,396-i d.,-II, 79 i d., 303 id; S. Clissold,
- Britqin, Croatia ind. the Croat peasant Party, l--6.
2 U prvim danima ustanka u Jugoslavij i u razlidit im britanskim sluZbama mnogo,se razmatralo.pita-njc kako i koliko pomagati ustaniciria. Osiovna je dilema bila: da l i ustanak Sto viSe stimulirali i p<r-dizavati ga raspolo2ivim'sredstvima i rnoguinostima il i se ogranidit i !a la\?y opseg podrlke da bi ujta-nici mogli ,priZivjeti" do pogodne situac-ije (usp. o tome pbdorobnije Public Record Office - PRO -
Foreign Office - FO 371, f. 30220).
,,,,ii,' io,:::t7i"':;lroflii)3L,otr",lii,,ti,"',',);::tL"iilit1f:for3:j;l'ck9Tn[3:iii!,t.tfr,''8Hilii;,'"1],'fii"if;' i,l i i 'ritii i i i-fdii-4i, lit.,-+j i a.; V. Klj-akovii, Promjena potitike velike Britaniie prema tusostuviii tr
r52
-,:Er''.1- tffiTii#
Pojadan interes za Hrvatsku proizlazio je joS iz jednog razloga. Britancisu se prilidno dugo drZali sheme po kojoj su u istodnim krajevima Jugosla-vije nosioci pokreta otpora bili, uglavnom ili gotovo, samo detnici, a u srediS-njim i zapadnim dijelovima, po njihovim procjenama, utjecajniji su biliparlizani. Zainteresirani, s obzirom na naredne operacije u Sredozemlju, zaintenzivniji otpor u Jugoslaviji, Britanci su se odludili za oslonac i na snageizvan detnidkog pokreta, tj. na partizane. Takva ih je orijentacija okrenulai na zapad, prema Hrvatskoj. Tako se pomicanje britanske linije veiegstrategijskog interesa u Jugoslaviji prema zapadw poklapalo s ukljudivanjemHrvatske u zonu pojadanog interesa i s orijentacijom ni partizane kao vo3ni
na Sredozemlju.sa HSS-om, kao najjadom polit idkom gru-mci, polazeii od njezine predratne reputa-'om i u buduinosti? Njezine desno orijen-: ili su sa simpatijama podrZavale ustaSkist te stranke bila vidljivo naru5ena. Nom dijela prista5a HSS-a u desni ekstre-c uspostavljena. To je pomjeranje, naime,nakon prvih mjeseci usta5ke vlasti, koja:istaSe iz redova HSS-a. Naprotiv, i onajodetku otvoreno ili sa simpatijama podr-je udaljavati. Ali potkraj 1942. god. unu-se vidlj ivo remetit i. Naime, sve veii brojiuduje u oslobodiladku borbu il i je pratiu 1943. god. granice triju osnovnih opred-ra rrsta5ama, NOP-u i polit ici sluZbenogasno odredene.ka u ovom razdoblju nije bila znatajnije;trategijske ciljeve i interese, ona je ipak
u britanskoj politici bi.la visestruko prisuiia. Razlit;ti britanski faktori imalisu u odnosu prema Hrvatskoj i politiikim snagama u njoj formulirana osnov-na glediSta i ciljeve. Posebno to vrijedi za britansku propagandu prema Jugo-slaviji i u njoj posebno prema Hrvafskoj. opcenito se ioLe ,ici du i"-tup nda bila viie motivirana britanskim kratkoroinim i dugoroinim cilje-
vima nego Sto se zasnivala na pravim odnosima u samoj Hrvalskoj i u redo-vima HSS-a. Procjene, gledista i cirjeve britanske propigande poklsat iemoilustrirati s nekoliko primjera.
a) fnteres britanske propagande bio je da se Sto nagla5enije istaknedojam kako ustaika vlast, kao dio osovinskog sustava, nije naisla na podrskuu hrvatskom narodu, nego, naprotiv, na sveopiu osudu, tiji je glavni nosilacHSS, kao reprezentant hrlatskog naroda. Da bi se taj dojam mogao ito
je, npr. instrukcija Political Warfare Executive (ured za polititki rat) od
Zagrtb, 1983.
153
Pojadan interes za Hrvatsku proizlazio je jo! iz jednog razloga. Britancisu se prilidno dugo drZali sheme po kojoj su u istodnim krajevima Jugosla-vije nosioci pokreta otpora bili, uglavnom ili gotovo, samo detnici, a u srediS'njim i zapadnim dijelovima, po njihovim procjenama, utjecajniji su bilipartizani. Zainteresirani, s obzirom na naredne operacije u Sredozemlju, zaintenzivniji otpor u Jugoslaviji, Britanci su se odludili za oslonac i na snageizvan detnidkog pokreta, tj. na partizane. Takva ih je orijentacija okrenulai na zapad. prema Hrvatskoj. Tako se pomicanje britanske linije veiegstrategijskog interesa u Jugoslaviji prema zapadu poklapalo s ukljudivanjemHrvatske u zonu pojadanog interesa i s orijentacijom na partizane kao vojnifaktor u strategijskom rasporedu na Sredozemlju.
Sto se u meduvremenu dogaila sa HSS-om, kao najjadom politidkom gru-pacijom u Hrvatskoj, s kojom Britanci, polazeii od njezine predratne reputa-cije, radunaju kao s glavnim faktorom i u buduinosti? Njezine desno orijen-tirane snage aktivno su se ukljudile ili su sa simpatijama podrzavale usta5kireZim. Time je fiktivna homogenost te stranke bila vidljivo naru5ena. NoravnoteZa poremeiena pomjeranjem dijela prista5a HSS-a u desni ekstre-mizam bila je relativno brzo ponovo uspostavljena. To je pomjeranje, naime,bilo brzo zavr5eno i prekinulo se nakon prvih mjeseci usta5ke vlasti, kojavi5e nije mogla regrutirati nove pristaSe iz redova HSS-a. Naprotiv, i onaj
tku otvoreno ili sa simpatijama podr-udaljavati. Ali potkraj 1942. god. unu-vidljivo remetiti. Naime, sve veii brojrje u oslobodiladku borbu ili je prati)43. god. granice triju osnovnih opred-usta5ama, NOP-u i politici sluZbenogo odreitene.
Iako, kao Sto je redeno, Hrvatska u ovom razdoblju nije bila znadajnijeukljudena u britanske kratkorodne strategijske ciljeve i interese, ona je ipaku britanskoj politici bila vi5estruko prisutna. Razliditi britanski faktori imalisu u odnosu prema Hrvatskoj i politidkim snagama u njoj formulirana osnov-na gledi5ta i ciljeve. Posebno to vrijedi za britansku propagandu prema Jugo-slaviji i u njoj posebno prema Hrvatskoj. Opienito se moZe reii da je tapropaganda bila vi5e motivirana britanskim kratkorodnim i dugorodnim cilje-vima nego Sto se zasnivala na pravim odnosima u samoj Hrvatskoj i u redo-vima HSS-a. Procjene, gledi5ta i ciljeve britanske propagande poku5at iemoilustrirati s nekoliko primjera.
a) Interes britanske propagande bio je da se Sto nagla5enije istaknedojam kako usta5ka vlast, kao dio osovinskog sustava, nije nai5la na podr5kuu hrvatskom narodu, nego, naprotiv, na sveopiu osudu, diji je glavni nosilacHSS, kao reprezentant hrvatskog naroda. Da bi se taj dojam mogao Stouvjerljivije argumentirati i sama pasivna rezistencija te stranke gotovo jeidealizirana. U tom se smislu tumadilo i Madekovo drZanje. Karakteristidnaje, npr. instrukcija Political Warfare Executive (ured za politidki rat) od29. l istopada 1941, u kojoj se daju smjernice za propagandu u Hrvatskoj, i,uz ostalo, kaZe: >Matchek's attitude can be used as proof of the firmresistence of the best element in Croatia - the Peasant Partv, with its
prvoj polovici 1943, isto, 25 i d.: isti, Jugosluvetska vluda u cmigraciji i Saveznici prema pitaniu Hrval'ske i94144, Casoiis 7ti suvremenu povijest, l1-llll l97l, I/t9731 Titb - Churchill, strogo taino uredioD Biber, Liubljana, l98l; D Scpii, Vladu lvtutu Subaiitn, Zagreb, 1983.
153
large majority." (Madekovo drZanje moZe se upotrijebiti kao dokaz dvrstogotpora najboljeg elementa u Hrvatskoj - Hrvatske seljadke stranke s nje-nom velikom veiinom.).' Istiduii Madekovo drianje u prvim danima rata,britanska je propaganda u pravilu imala na umu njegovu izjavu od 8. trav-nja 194I, u kojoj je, uz ostalo, istakao da ostaje u zemlji, kako bi s narodomdijelio dobro i zlo. Njegovu izjavu od 10. travnja britanska propaganda dugovremena nije uzimala u obzir. Svaki pokuSaj njezina spominjanja mogaobi dovesti u pitanje osnovni cilj propagande - naime, da su Madek, HSSi hrvatski narod apsolutno u cijelosti protiv usta5ke vlasti i osovinskih sila,a za zapadne demokracije. Za Madekovu izjavu od 10. travnja britanska sepolitika podela zanimati mnogo kasnije, ali ne viSe, prije svega, u vezi sodnosom HSS-a prema usta5kom reZimu, nego u momentu kad su se Brifancivi5e podeli uZivljavati u konfrontaciju izmeclu HSS-a i NOP-a. I tada subili radije skloni gledi5tu da je ta izjava plod usta5ke zloupotrebe i zlonamjer-ne propagande NOP-a. Kao 5to bi u ranijem razdoblju priznavanje postojanjate izjave znadilo davanje poena ustaskoj vlasti, tc, bi, u vrijeme sve naglasenijekonfrontacije izmeclu HSS-a i NoP-a, priznanje te izjave znadilo davanjepoena NOP-u. Britanci nisu ieljeli ni jedno ni drugo.'
Na temelju dosada5njih istraZivanja nedvojbeno je da je Madek u izjaviod 10. travnja pozvao svoje pristaSe da se novoj vlasti ne odupiru, a funkcio-nare HSS-a na razliditim upravnim duZnostima da s tim vlastima iskrenosuratluju.o o motivima i ciljevima takve Madekove izjave moze, dakako, bitira-zliditih mi5ljenja. MoZe se takoder raspravljati i o tbme je li Madek, dajuiitakvu izjavu, imao na umu sve elementi trenutne, a narodito buduie situa-cije. u svakom sludaju, bezobzira na sva ta i ostala moguia otvorena pitanja,jedno pak ostaje nesumnjivo, naime, takva je Madekova izjava imalJ veomaozbiljnih posljedica za ponaSanje dijela pristasa HSS-a u prvim danimaustaske vlasti, da je ona ostavljala dojam ovakve ili onakve podrske strankenoJ/oT stanju, da je ostavljala dojam kako to stanje ne treba bezrezewnoodbaciti i da ono ulazi u spektar moguiih rjesenja s kojima bi se HSS mogao
1 PRO, FO 371,30215, Bilten PWE za listopad l94l
6 Autentidnost Madekove izjave visestruko jo p(
l i t ika HSS, I I , 410 i d.
154
susresti u buduinosti. Posve je drugo pitanje Sto su ustaSe samo kratko-trajno eksploatirali takvo Madekovo drZanje i ubrzo pre5li na otvorenu kon-frontaciju s HSS-om, pa se i sam Madek morao brzo uvjeriti u potpun pro-
ma3aj svoje izjave od 10. travnja.b) Britanska je propaganda relativno dugo inzistirala na stvaranju dojma
kako je HSS saduvao svoju predratnu Sirinu. Popratna posljedica takvogstava bilo je neuodavanje procesa unutraSnje diferencijacije HSS-a, skretanjejednog njegova dijela udesno, a udaljavanje drugog dijela od politike pasiv-nosti. OptereCenost teZnjom da se oduva dojam kompaktnosti HSS-a oteLa'vala je britanskoj politici da se na vrijeme i s jasnim konzekvencijama uodidinjenica kako se prilike u Hrvatskoj sve vi5e razvijaju mimo HSS-a, da tougro1ava njezin poloiaj ne samo u trenutnoj konstelaciji nego i u dogatlajimakoji su predstojali.
c) Pribiranje podataka o aktivnom otporu u Hrvatskoj, koje su prikup-ljale razlidite britanske sluZbe, bilo je u ovom razdoblju prilidno nesistema-tidno, i, uglarrnom, parcijalno. Na temelju tih podataka stvarana je slika stanjau Hrvatskoj, koja se vi5e temeljila na Zeljama nego na stvarnosti. Te suinformacije stizale preteZno iz krugova izbjeglidke vlade i posebno oko nje'zina dijela oko HSS-a. Informacije su se ugraitivale u sliku koju su Britancivei otprije imali o HSS-u. Te su informacije bile viSe-manje drugorazrednei, uglavnom, nagla5eno obojene interesima njihovih interpretatora. S razlo-gom se moZe reCi da su Britancima bile dostupne i informacije, uglavnomiste kvalitete, koje su im nadelno omoguiavale da stvore i vjerodostojnijusliku o snagama otpora u Hrvatskoj, ali ih je njihova solidarnost s kru-govima izbieglidke vlade i posebno HSS-a usmjeravala u pravcu koji im jeuzaiamno bolje odgovarao. Britancima se dinilo logidno da nosilac otporamoZe biti samo HSS na temelju uvjerenja da on predstavlja gotovo cijelihrvatski narod. Zato su se takve informacije primale, uglavnom, kao vjero-dostojne i sa zadovoljstvom. Tako je u podetku stvarana slika na kojoj sekao glavni ili jedini nosilac aktivnog otpora vidio HSS. Tek se postupnona toj slici pojavljuju i partizani. U svakom sludaju, kad su se Britancipotkraj 1942. i na podetku 1943. podeli vi5e okretati prema Hrvatskoj, jo5su uvijek bili prilidno uvjereni da ie tamo uz partizane naii i "druge geril-ske gmpe", pri 6emu se po nekoj ustaljenoj navici smatralo da te grupepripadaju HSS-u.'
d) Britanska je propaganda, u pravilu, nastojala kod HSS-a narodito isti-cati njegovu demokratsku orijentaciju, pri demu se posebno Zeljelo naglasitida je ta stranka privrZena demokratskim nadelima i sustavima zapadnihdemokratskih zemalja, posebno britanskoj demokraciji. U ovom razdobljutakvi propagandni cilievi preteZno su bili sradunani na suprotstavljanje demo-kratskog profila HSS-a totalitarnim obilieZjima usta5ke vlasti. U kasnijemrazdoblju, kad se jade zao5travala konfrontacija izmettu HSS-a i NOP-a,isticanje demokratskog obiljeZja HSS-a bilo je sradunato na njegovo su-protstavljanje komunistidkom opredjeljenju oslobodiladkog pokreta. U takvojslici HSS-a nisu se vidjele njegove desnidarske snage, dinjenica da je tastranka u razdoblju Banovine Hrvatske nastavila dotada5nji nedemokrat-ski reZim, i konadno, da je ona, doktrinarno gledajuii, u svojim ideolo5kimosnovama kritidki odbacivala grailansku demokraciju (dakle i britansku) i
7 Potkraj 1942. i na potetku 1943. u raznim britanskim sluZbama uobidajio se naziv ,hrvatski gerilcii komunis t ie 'k i par t i zan i . ( i sp . : FO 371, Prcm.3 ,510/13 , te legram od 27 . VL [943)
i
1 5 5
Suprotstav l ja la jo j tzv 'se l jadkudemokraci ju .Podpr i t iskomekspanzi je fas is-tidkih zemalja vodstvo HS"S-a se uodi rataiz toga razlog-? i verbalno nastojalo
distancirati oa grueanike demokracije, istiduii seljadku demokraciju kao
,u"3 iO"ofoSki nioaet, politidki cilj i alternativu u dilemama suvremenoga
svijeta.'e )odnos iu jugos lavensko j i zb jeg l i dko j v l ad i . uve l i kesuzaokup l j a l i paZ -
niu #itanskih diplSmatskih i ostalih faktoia. Njihova osnovna orije-ntacija.u
tome bila je da se "iiu":u:"
sve krajnosti koje remete suradnju hrya5kih
i-srpstih p"otitienf, gt'pu.i3u, da se traLe i iavoriziraju elementi koji ie
vratiti atmosferu uza-jamnog povjerenja, suradnje i aktivnosti u skladu s
poir"Uu-u trenutka. i-l tot"- su pbgledu Britanci imali dovoljno razloga da
se kritidki odnose i prema ieanoi i pt"-u drugoj strani. oni su s izrazitim
nezadovoljstvom gledali na ekstiemizam velikosrpskih krugova koji su za
slom jugoslavensfe driave i ustaski teror okrivliavali uglavnom hrvatski
narod"u"cjelini. Britanci su s negodovanjem gledali,na ta.j ekstremizam ne
samo 2bog oditih pretjerivanja nego i zato Sto bi takva slika stanja u Jugo-
slaviji bili u snprot.rorti s biitanskim intencijama i otvoreno bi isla u prilog
osovinskoj propagandi. U uvjerenju da su nosioci otpora preteino Srbi,
Britanci su naJtojali da se uklanjaju sve smetnje kako bi se u otporu sto
viSe angaZirali i Hrvati. Isto talio, s jednakim negodovanjem Britanci su
gledali I na razdraLljivost i netrpeljivost dijela hrvatske emigracije oko K11je-
iieu, to3u je najveii dio svojih odluka o zajednidkoj politici izbjeglidke
vlade uvjetovala- razlititim gaiancijama. U medusobnim razradunavanjimaemigrantikih krugova Britanti su se desto nalazili u delikatnim situacijama
kad su morali gaiiti poZar koji su razbuktavali krugovi oko jugoslavenske
iruj"giiet" vladJ. Cvrsio orijentirani na obnovu Jugoslavije poslije rata, oni
su s nepovjerenjem gledali na sva onaHSS-a koji se nisu uklapali u takvu cobnova i konsolidacija Jugoslavije niiautonomiju Hrvatske. Razmi5ljanja iuZem, jugoslavenskom, i Sirern okvirurpodrZavana ne samo zbog rjesenja problema Jugoslavije nego i kao dio Sire
tritanske poslijeratne stiatbgije. Db podetka 1943. Britanci su, kao sto je
redeno, titi iskljutivo orijentirini na detnit<e i s njima radunali kao s glavnim
osloncem u organiziranju otpora u Jugoslaviji. U torn smislu oni su bili zain-
teresirani za uipostavljanje'povoljnije atmosfere i suradnje izmedtu HSS-a i
DraZe Mihailoviia, nasioleei ia se-HSS u zemlji pridruZi i suracluje s 6etnici-
ma. za HSS je odnos p."ma detnicima na neki nadin imao dvije_ strane -
jednu u emigiaciji i drugu u zemlji. Za emigrantske krugove HSS-ov odnos
pr"*u O. tUltraitoviiu nijuZe je bio povezan uz cjelovito stanje odnosa u
izbjeglidkoj vladi. Krnjeviieva g.r.tpa morala je voditi raduna o tome da Bri-
tanti"pruZaju punu podr5ku Mihailoviiu i da se u tome mora, bar u osnovi,
naii na triianstol liniji. Srpski dio izbieglidke vlade procjenjivao je drZanje
HSS-a i po njegovu odnosu p.e-a detnicima, traLe(i i na tom podrudju doka-
ze lojalntsti gbS-a u ratu i spremnosti za obnovu Jugoslavije, iznudujuii po-
nekab stavove na koje je Krnjeviieva grupa pristajala u okviru svojih takti
ziranja i igre uzala-.ritr usiupaka. Voaltvo HSS-a u zemlji nije uvijek
bilo ipremno prihvltiti gledista koja je u emigraciji imala Krnjeviieva.gruq?
zbog detnidkih represalilu pt.-u-hrvatskom stanovnistvu, a zatim sto bi
8 Usp. : Boban, Madek i po l i t i ka HSS, I I , 342 i d .
156
suradnja s detnicima vodila HSS u oruZanu borbu, na koju on u to vrijemenije bio spreman, ni protiv okupacijsko-kvislinSkih relirna ni protiv NOP-a.
Odnos NOP-a prema politici i drZanju HSS-a u tom razdoblju bio je odre-den, prije svega, gledi5tima o organizaciji, ciljevima i oblicima oslobodiladkeborbe, a manje, i samo u osnovnim linijama, problemima poslijeratnog stanjai pololaja HSS-a u njemu. Opii sklop svjetske i unutra5nje vojnopolitidke situacije vei je sam po sebi uvjetovao takav raspored problema. Iz kritike NOP--a o drZanju HSS-a izdvojit iemo tri grupe problema.
a) U kritici drflanja vodstva HSS-a prema okupacijsko-kvislin5kom reZi-mu isticana je odgovornost te stranke i u prija5njem razdoblju, zbog partici-piranja u politici pribliZavanja osovinskim silama te zbog tolerantne politi-ke prema usta5kim elementima u redovima HSS-a. Posebno mjesto u kriticiimala je Madekova izjava od 10. travnja 1941, koja se tumadila ne samo kaotolerancija i mirenje, nego i kao znak naklonosti ustaSkom reZimu u vrijerneprogla5enja ustaSke drLave. Za takvo drZanje vodstva HSS-a isticano je da jeono, samo po sebi, po objektivnim posljedicama, i5lo u prilog okupacijsko-kvislinSkom reZimu.
b) SuzdrZavanje od svakog oblika aktivnog otpora reZimu, koje je od po-detka provodilo vodstvo HSS-a, relativno je prilidno dugo znadajno utjecalona Siri krug prista5a ove stranke. To je u prvo vrijeme ozbiljno utjecalo naSirenje oruZane borbe hrvatskog stanovni5tva. Oslobodiladki je pokret u tomsmislu drZanje vodstva HSS-a oznadavao kao politiku koja je objektivno iSlau prilog usta5kom reZimu.
c) Odnos prema politici HSS-a sadrZan je bio i u opiem odnosu premaizbjeglidkoj vladi, isticanjem suodgovornosti HSS-a za politiku te vlade op-ienito, a posebno za drLanje detnika i njihovu suradnju s okupatorom.
Do proljeia 1943. HSS u zemlji nije imao neki razvijeniji unutra5nji Zi-vot, jer mu to s jedne strane nisu dopu5tali uvjeti djelovanja i opii tretmankoji je prema njemu imao usta5ki reZim, a s druge strane je to proizlaziloiz procjene razvoja metlunarodne vojnopolitidke situacije, za koju se smat-ralo da jo5 ne prula uvjete i posticaje za intenzivniju stranadku aktivnost naostvarivanju osnovnih ciljeva. No i u tom razdoblju postoji jada ili slabija po-vezanost meatu stranadkim prista5ama, cirkulirale su informacije, upute ismjernice. Odretlivanje odnosa prema Britaniji bilo je dosta prisutno, s op-iom karakteristikom sve veieg isticanja britanske uloge. Razlozi za to bili suvi5estruki. Prvo, bila je to posljedica sve dubljeg nezadovoljstva politikom us-taSkog reiima, o kojem su iSdezavali i posljednji ostaci svakih iluzija. Dru-go, ako su u podetku i postojale kalkulacije o moguinostima da bi ishod ra-ta mogao biti u korist fa5istidkih zemalja, nakon ulaska u rat SSSR i SAD otim se moguinostima gotovo viSe nije ni razmiSljalo. Razvoj vojnih operaci-ja na svjetskim frontovima potkraj 1942. i na podetku 1943. pruZao je za touvjerljive dokaze. O Velikoj Britaniji vi5e se nije preteZno razmi5ljalo kao ovjerojatnom nego kao sigurnom faktoru koji ie utjecati na poslijeratnu situ-aciju i poloZaj Hrvatske. Treie, razvoj oslobodiladkog pokreta s komunistid-kom orijentacijom i razmiSljanja o sovjetskom utjecaju nakon rata bili su inovi faktori koji su pojadavali orijentaciju HSS-a na zapadne zemlie, osobitoBritaniju.
Stavljajuii u prvi plan probleme oslobodiladke borbe i vodeii raduna ointeresima solidarnosti antihitlerovske koalicije, vodstvo NOP-a nije javnopodvrgavalo kritici orijentaciju HSS-a prema Britaniji. Ta je kritika bila pre-teZno posredna, sadrZana u kritici izbjeglidke vlade za koju se vi5e podrazumi-
t57
jevalo nego javno isticalo da u svojim osnovnim ciljevima ima britansku po-
irsku i d'jeluje u pravcu britanskih ciljeva prema Jugoslaviji. Ako se ta po'
dr$ka ponekad i iiridito isticala, u pravilu se oznadavala neodredenim poj-
mom podr5ke reakcionarnih krugova zapadnih zemalia. Ali u internim kalku-
lacijama, ocjenama i smjernicama vodstvo NOP-a uodavalo je spomenuto po-
na5inje HSS-a i to uklapalo ne samo u procjene trenutnog stanja, nego i u
dugorbdne planove. No rizvoj vojnopolitidkih prilika u svijetu i u zemlji nije
u ovom razaobllu bio takav da bi problem postao neposredno aktualan, pa niintenzitet njegove prisutnosti u politici NOP-a nije bio jate iztaLen.
TRECE RAZDOBLJE (1943-1945)
1 .
Da bi se mjesto Hr.vatske u britanskoj politici nakon proljeia 1943. odre-dilo u najosnovnijim linijama, poku5at iemo ocrtati konture te problematike:
a) U strategijskom smislu Hrvatska je dobila mnogo veiu vaZnost negou prethodnom razdoblju. To je imalo trostruku dimenziju: s obzirom na pGtrebe operacija protiv Njemadke, s obzirom na politiku protuteZe SSSR i sobzirom na ciljeve poslijeratne konstelacije u Jugoslaviji. U vojnim operaci-jama protiv Njemadke podrudje Hrvatske imalo je vaino mjesto kao bodnioslonac bilo da teZi5te saveznidkog udara bude okrenuto prema Grdkoj i odat-le dalje na zapad., bilo prdma Italiji i odatle prema istodnoj jadranskoj oba'li. Nadalje, to je podrudje moglo biti oslonac za eventualne saveznidke opera-cije prema Podunavlju i Srednjoj Evropi. Posebno znadenje Hrvatska je dobila nakon kapitulacije Italije, kad je njezino podrudje bilo izrazito vaino zasaveznidku frontu u ltaliji, kao regija preko koje je uspostavljena neposred-na vez s podrudjem Jugoslavije, Sto je bilo vaZno za realiziranje politike ko'operacije s NOP-om i za eventualne planove Sire penetracije na teritorij Jugo'slavije."
Sirina, opseg i intenzitet britanskih planova prema podrudju Hrvatskeovisili su o Siroj strategiji,prema istodnoj jadranskoj obali, o tome hoie li topodrudje sluZiti samo kao oslonac za potrebe operacija protiv Njemadke iliie ujedno biti i uporiSte za poslijeratnu konstelaciju. U britanskoj su politi-
ci nadelno bile prisutne obje varijante. To Sto su njihov intenzitet, prioritet
i operativna aktualnost bili razliditi, rezultat je vi5estrukog stjecaja razliditihokolnosti. Britanci su vei od podetka rata na razlidite nadine bili zaokupljenirazmi5ljanjima o vojnoj intervenciji na Balkanu, ili njegovim pojedinim re'gijama, pa tako i u Jugoslaviji. Takvih se razmi5ljanja, u razliditim varijan-tama, nisu oslobodili do kraja rata. To Sto Britanci svoje planove nisu ostva-rili nije proizlazilo iz njihove nezainteresiranosti, nego je to prije bila nemo-guinost da te ciljeve ostvare, Oni su u tome bili sputavani razilaienjima sAmerikancima oko odredivanja najvaZnijih ciljeva u Sredozemlju, s obziromna sovjetsku zainteresiranost prema tom podrudju, suodavanjem s dinjenicomda se u Jugoslaviij izgradio jaki oslobodiladki pokret o dijem je utjecaju isnazi trebalo voditi raduna. Prema tome, niz okolnosti radikalno je suzio re'
1 5 8
I
alnost britanskih ambicija da svoje pozicije u Jugoslaviji uspostave i branevojnom intervencijom. Kako je rastao intenzitet sporazumijevanja s NOP--om, tako se gubila i aktualnost britanske vojne intervencije.
b) Redeno je da se jada zainteresiranost Britanaca za Hrvatsku poduda-ra s priznavanjem partizana kao vojnog partnera. Vei samim tim HSS je gu-bio vaZnost u britanskoj politici. Nadalje, Britanci su se na samom terenumogli uvjeriti da HSS uopie nije nosilac aktivnog otpora niti je bio spremantakvu ulogu neposredno preuzeti. Zbog toga ne samo Sto nije mogao zadrta-ti glavni, nego nije mogao zadrLati ni ravnopravan pololaj s partizanima u bri-tanskim nastojanjima da pro5ire bazu i jadinu otpora u Jugoslaviji.
c) Proces dezintegracije HSS-a, koji je svoje osnovne dimenzije dobio veiu prijasnjem razdoblju, nakon proljeia 1943. postao jo5 ubrzaniji. Britancisu podeli realno uodavati dimenzije i posljedice toga procesa i korigirali susvoju sliku o homogenosti HSS-a. Postali su svjesni dinjenice da je i dio HSS-'a participirao u okupacijsko-kvislinskom reZimu i da se s tim dijelom u bu-duinosti viSe ne moze radunati ni u kakvim kombinacijama. Mas6vnijom ori-
bodiladkoj borbi od proljeCa 1943. za-', kao i dio kadra pri vrhu stranke. Po-luZbenog dijela stranadkog vodstva okoodito potkraj rata, jasno uodavali. Tak-i razlog zbog kojega je ta stranka gu-;ni sve vedeg slabljenja Madekova dije-tranke neie ostavljati Siri manevarskiadu da ie onaj dio HSS-a koji se orga-i postati valan dinilac i osnova za oli-e u skladu s novim okolnostima koje
ratnoj situaciji moci pruZiti organiziral"T::l'"H1tn*x??,t?,L"oni:i"t'fi:Iako;g bili svjesni wih posljJdica koje lu dezintegracioni procesi ostavilina flsu-u, ljrrtanci su vjerovali da on ipak ostaje glavni dinilac koji se mozepojaviti kao konkurencija komunistidkoh pokrelu.'-
-_^_d) Britanci su polazili.od procjene di im najvise izgleda za protutezuNoP'u.i za.osiguranje poslijeratnih ciljeva daje srLija. zito je i teziste njiho-ve akcije bilo u tom pravcu. pritome im je osnovno Lilo saduvati pozicije monarhije, uz uvjerenje d_a i9 rezultati kojl postignu u obrani monarhije samipo sebi imati Sire rl{g"jg za ukupnu konsteliciju u Jugoslaviji. U-skloputakvih kalkirlacija HSS je imala drugorazredno zniden3e. fato je HSS u bri-tanskoj politici, i u usporedbi s Nop-om i s diniocima starog stanja, gubiovaZnost.
e) Izbor subasiia, kao nosioca britanske politike sporazumijevanja i kom-promisa s NoP-om, bio je uvjetovan u prvom redu profilom dotadasnje su-basiieve aktivnosti. osnova obiljezja te aktivnosti bila su nastojanje da seuklanjaju sve prepreke koje otelavaju poslijeratu obnovu Jugoslavije i zala-ganje za sporazumijevanje i suradnju s NoP-om. To su bile intencije i britanske politike. No pri izboru subasiia nije bilo bez zna(enja ni to sto je pri-padao HSS-u i bio ban Banovine Hrvatske. Politika sporazumijevanla s Nbl--om i dinjenica da je njezin nosilac bio subasii omoguiavala je i vod.stvu
e O procesima diferencljacije. u redovima HSS-a i g.tome kak-o su ih ocjenjivali neki britanski ored-stawici u-Jugoslaviji usp.: D. Biber, otuoren rajni arhiv ttiitaniie aii,toindiiii,'i;i;;rii;";;iifi":'i;-.1059. 16. Vtfi-. 1972.'
r59
alnost britanskih ambicija da svoje pozicije u Jugoslaviji uspostave i branevojnom intervencijom. Kako je rastao intenzitet sporazumijevanja s NOP--om, tako se gubila i aktualnost britanske vojne intervencije.
b) Redeno je da se jada zainteresiranost Britanaca za Hrvatsku poduda-ra s priznavanjem partizana kao vojnog partnera. Ve6 samim tim HSS je gu-bio vaznost u britanskoj politici. Nadalje, Britanci su se na samom terenumogli uvjeriti da HSS uopie nije nosilac aktivnog otpora niti je bio spremantakvu ulogu neposredno preuzeti. zbog toga ne samo Sto nije mogao zadrLa-ti glavni, nego nije mogao zadrlati ni ravnopravan polozaj s partizanima u bri-tanskim nastojanjima da proSire baz't i jadinu otpora u Jugoslaviji.
c) Proces dezintegracije HSS-a, koji je svoje osnovne dimenzije dobio veiu prijasnjem razdoblju, nakon proljeia 1943. postao jos ubrzaniji. Britancisu podeli realno uodavati dimenzije i posljedice toga procesa i korigirali susvoju s,liku o homogenosti HSS-a. Postali su svjesni Einjenice da je i d.io HSS--a participirao u okupacijsko-kvislinskom reZimu i da ie s tim dijelom u bu-duinosti vi5e ne moZe radunati ni u kakvim kombinacijama. Mas6vnijom ori-
rbodiladkoj borbi od proljeCa 1943. za-:, kao i dio kadra pri vrhu stranke. Po-luZbenog dijela stranadkog vodstva oko:odito potkraj rata, jasno uodavali. Tak-i razlog zbog kojega je ta stranka gu-sni sve veCeg slabljenja Madekova dije-tranke neie ostavljati Siri manevarskiLadu da ie onaj dio HSS-a koji se orga-,i postati vaZan dinilac i osnova za oli-ie u skladu s novim okolnostima koje
ratnoj situaciji moci pruziti o.gu,,i,i.;1fi',t:[1[1to'Jfi1'"tt?i"nii,iii:Lli.liko::
bil svjesni wih posljJdica koje iu dezintegracioni procesi ostavilina flsJ-u, t ritanci su vjerovali da on ipak ostaje glavni dinilac koji se moiepojaviti kao konkurencija komunistidkoh pokreiu.'-_ _ d) Britanci su polazili od procjen
NOP-u i za osiguranje poslijeratnih tilve akcije bilo u tom pravcu. pritome iinarhije, uz uvjerenje da ie rezultati lpo sebi imati Sire znadenje za ukupnrtakvih kalkirlacija HSS je imala drugorazredno znadenje. Tako je HSS u bri-tanskoj politici, i u usporedbi s Nop-om i s diniocima starog stanja, gubiovaZnost.
e) Izbor subasiia, kao nosioca britanske politike sporazumijevanja i kom-promisa s NoP-om, bio je uvjetovan u prvom redu profilom dotadasnje su-basiieve aktivnosti. osnova obiljeZja te aktivnosti bila su nastojanj" du ,"uklanjaju sve prepreke koje oteZavaju poslijeratu obnovu Jugos6vije i zala-ganje za sporazumijevanje i suradnju s NoP-om. To su bile intencije i bri-tanske politike. No pri izboru subaSiia nije bilo bez znadenja ni to sto je pripadao HSS-u i bio ban Banovine Hrvatske. politika sporazumijevania s Nbn--om i dinjenica da je njezin nosilac bio subasii omoguiavala je i vodstvu
e O procesima diferencijac.ije u redovima HSS^a i -o. tome kako su ih ocjenjivali neki britanski pred-stavnici u Jusoslaviji usp.: D. Eiber, orvoren rajni arhiv tiitiiiiie-iilTondiiiE,'-niirili:;';iia;,'i;-.1059. 15. Vrfi-. 1972.'
159
HSS-a da se ukljudi u britansku politiku za3tite interesa snaga gradanske Ju-goslavije. Ciljevi koje su Britanci mogli postiii preko Suba5iieve vlade bilisu ogranideni snagom i utjecajem NOP-a i ukupnim stanjem odnosa u anti-hitlerovskoj koaliciji. Vodstvo HSS-a Zeljelo je ostvariti i vi5e nego 5to je bri-tanska politika mogla osigurati. Tako je drZanje sluZbenog vodstva HSS-a pre-n'ra5ivalo moguinosti britanske politike i nakon odreelene granice prelazilou oponiranje, suprotstavljanje toj politici. To je bio i nov razlog zbog kojegasu u Britanaca nastajale rezerve prema polit ici HSS-a.
2 .
Od proljeia 1943. podinje oZivljavati aktivnost HSS-a. To je bilo uvjeto-vano veiim brojem razloga. Razvoj vojnopolitidke situacije u svijetu, osobitou Sredozemlju, nagovije5tao je da je rat u fazi u kojoj je potrebno vei odre-denije razmi5ljati o poslijeratnom stanju. Intenzivnija unutra5nja previranjau stranci primoravala su uZe stranadko vodstvo da se prema tim kretanjimapostavi aktivnije. Aktivnija politika morala se voditi i zato Sto je i u pona5a-nju ostalih faktora, prema kojima se HSS morao postavljati, dolazilo do no-vih situacija, bilo da je rijed o usta5kom reZimu, izbjeglidkoj vladi ili oslobo-diladkom pokretu. Osnovno obil jeZje pona5anja vodstva HSS-a bilo je viSeu razmi5ljanjima kako se osigurati za buduinost, koja se od sredine 1943. sveneposrednije odekivala, nego kako se postaviti u ratu, koji je joS trajao. Po-ku5at iemo naznaditi osnovne konture pona5anja HSS-a u tom razdoblju, pre-ma razliditim pravcima.
a) Narodito je kapitulacija ltalije poticala uvjerenje da dogadaji neposre-dno ulaze u fazu kad ie Britanija moii odigrati priZeljkivanu ulogu u Jugo-slaviji i Hrvatskoj. U osnovi toga bilo je uvjerenje da ie doii do saveznidkogiskrcavanja na istodnoj jadranskoj obali. Oslanjajuii se na saveznidke i oso-bito britanske interese, pravili su se vi5e-manje svi planovi i raduni premasvim nosiocima tada5nje i buduie situacije. Dojam je da se meclu vodeiimdiniocima HSS-a iskrcavanje saveznika odekivalo kao ne5to samo po sebi ra-zumljivo. Zastojem operacija u Italiji taj je optimizam podeo spla5njavati, alise do kraja rata nije ugasio. Potkraj 1943. i na podetku 1944. podelo je svevi5e prevladavati uvjerenje da iskrcavanje saveznika ne treba samo pasivnoi5dekivati, nego ga posticati i aktivno, organizirano se u njega ukljuditi. Uvi-elalo se da planove s osloncem na Britaniju treba graditi i ne radunajuii nasaveznidko iskrcavanje, koje je sve manje bilo u izgledu zbog saveznidke po-lit ike sporazumijevanja s NOP-om.
b) U ovom razdoblju dolazi do novih momenata u pona5anju usta5kihvlasti prema HSS-u. Dok se on u prija5njem razdoblju u cijelosti odbacivao,negirao i bio podvrgnut represivnim mjerama, ova se stranka, narodito na-kon kapitulacije Italije, na razlidite nadine podinje tretirati kao moguii part-ner."' U prvo vrijeme sluZbena usta5ka politika poku5avala je pridobiti HSSkao partnera koji ie ojadati pozicije usta5koj vlasti. Vodstvo HSS-a, medutim,nije imalo razloga da se kompromitira suradnjom s ustaSkim reZimom, pola-zeci od toga da bi ta kompromitacija i pred masama i pred saveznicima bilai prevelika cijena za suraduju s usta5kim reZimom na suzbijanju utjecajaNOP-a. Od podetka 1944. proiiruju se dotadaSnje i uspostavljaju Sire i dublje
r60
t0 tjsp. Fikreta Jeli i-Buti i, Ustaie i NDH, Zagreb, 1977,280 i d
I
veze s disidentskim snagama u usta5kim redovima i redovima domobranstva.Podinju se stvarati kombinacije prema kojima HSS ne bi vi5e bio samo po-moini partner usta5kom reZimu nego bi preuzeo vodeiu ulogu, stvarajuii uv-jete za preorijentaciju NDH na stranu zapadnih saveznika. Pritom je u du-bini i dalje ostala osnovna motivacija da se stvore pozicije s kojih bi se mog-lo raditi na suzbijanju NoP-a. Sve tc kalkulacije polazile su od zamisli o sa-veznidkom iskrcavanju i zavr5avale na njoj.
c) Dolaskom subasiieve vlade za Krnjeviievu grupu nije vise bio prima-
11n vei ustaljeni problem, naime konfrontacija s velikosrpskim krugovima uizbjeglidkoj vladi. Pred HSS-om sc, medutim, pojavio novi teski problem -kako se odnositi prema vladi koja vodi polit iku sporazumijevanja i kompro-misa s NoP-om. To je bilo novo iskusenje koje je dovelo do podvajanj-a uemigrantskim krugovima HSS-a. Za Krnjeviia ie to bila nova priliki aa se
ut snagama iz vlastite stranke i Britan-5la se negdje izmeelu Suba5iia i Krnje-adi, ali poku5avajuii da iskoristi Sansetvarala i da se tako, u odnosu prema>lit ike.ttrOP-u narodito su odreilivala dva elav-do masovnijeg odliva pristaSa te siran-i konstituiranie u okviru NOp-a novos
centra s tendencijom da se staro stranadko vodstvo izolira i, drugo, okolnosida su Britanci iSli na..sporazumijevanje s Nop-om. Madek-Kosirtiieva gru-pa vodila je dvije varijante polit ike s bri jenracijom na Britance, sudjeluJuii:.J_1dj:
strane;1 .pr"q9yg.imi s NOP-o*, i s drugc ulazeii u zajednidke kom-
Dlnacue s ustaskim disidentima, s planovima oslonca na zapadne saveznike, sil i potpuno likvidira NOp. prva ie va_u skladu s opiim stnjem odnosa izme-nala gotovo nikakve realne izglede, jeraca i NOP-a. Izolaciju Ko5utiia na oslo_
zavjerenidkim planovima.,' protumjeru zbog sudjelovanja HSS-a u
U onom dijelu HSS-a koji se organizirano pridruzio Nop-u u toku vre-mena su se iskristalizirale dvije l inije - jedna koja je isla na usku suradnjus N_o_P-om i uklapanje u njegove osnovne cirjeve i airrgu, Magovieva, koja jeu NoP-u tralila okvir za konstituiranje stranke na suvremeniii- orrrouu-ui u konfrontacij i sa starim stranadkim vodstvom. Unatod prvotnom odludnomodbacivanju Magovdeve orijentacije, sluZbeno vodstvo HSb-a, ulazeci u prego-ygre s NoP-om, jasno je pokazaro Zelju da se osloni na taj dio HSS-a, da !aiskoristi kao legalnu bazu za regeneraciju stranke, oznadavajuii taj dio kioprethodnicu HSSa- u Nop-u. Magovca je u odnosu prema Ntip-u i u formuli-ranju njegove orijentacije ohrabrivala britanska politika voitena preko su-basiieve vlade, kao Sto su uostalom prozapadne simpatije dlanstva HSS-apoticale jedal njegov dio da se aktivno ukljudi r,r oslobodiladku borbu naopioj platformi antihit lerovske koalici je i s odekivanjem veieg britanskogutjecaja na poloZaj Hrvatske.
rr KoSutiC je na oslobodcni teritori jniahe grupe Vo-kii-Lorkovii, u koju sirHSS-a , o i cmu je NOP imao in fo rmac i jet t C l i sso ld , n . a j . . 22 i d . \ ,
1l Konlroverze iz povijesti Jugoslavije
dg:,?" p9it9 je. Pavelit.poduzco represivne miere protiv zavterc.. oill uKUucenl _t- nekl prcdstavnici uzega slranaikos vodstvr{o eKcrJr grupc Vokrc- t .orkovi i usp. : F. Jel ic-But i i , n. -d i . , 2gg i
l6l
a
S-a bila je mnogo intenzivnije prisut-
iz niza iazloga, kjoi su vei navedeni'atika bila prisutna na dva osnovna ko-
politike pasivnosti i kolebanja' S tim csvoju aktivnost na unutra5nju diferencdiferencijacija nije bila samo u funkcijgorodnih socijalno-politidkih ciljeva NOP-a.ii i . Nor je otvorio i odreclene moguinosti organiziranog djelovanja HSS-a i
oduvanja elemenata njegove individualnosti, na cil jevima koji su ujedno bil i
i ciljevi oslobodiladkog -pokreta.
Vodstvo NOP-a neprestano se nalazilo u di-
lemama do koje graniJele moguie tolerirati konstituiranje HSS-a u redovima
oslobodiladkog pokreta, da se tako stvori protuteZa prema sluZbenom stra-
nadkom vodstvu, a da se ujedno predusretnu tendencije i moguinosti da se
HSS nametne kao organizirani paitner sa svojim zasebnim socijalnirn i pgli-
tidkim ciljevima. Sloienost te dileme potvrduje i to Sto se organizirani dio
HSS-a u NOP-u pocijepao na dvije spomenute orijentacije.b) Drugi prauaC polit ike NOP-a prema HSS-u, naju7e povezan s prvi 'r,
bio je ur-j..".t prema sluzbenom vodstvu s Nladekom na delu. I dalje, kao
i u proSlom razclobliu, nastavljena je kritika vodstva te slranke zbog drZanjit
koje je kodilo pridruiivanje stranadkih pristaSa oslobodiladkoj borbi. U inter-
nim iazmatranjima i procjenama vodstva NOP-a sve su se kompleksnijeuzimale u obzii posljedice koje proistjedu iz ori jentacije HSS-a na zapadnesaveznike. Britanska je polit ika, u razlidit im varijantama, mogla ohrabrivatiHSS u njegovu drZanju prema NOP-u. U prqcjenana NOP-a bila je prisutnai misao o moguioj saveznidkoj vojnoj penetracij i , na demu je, kao Sto je
redeno, svoju polit iku uvelike gradio i HSS. I Sto je rnoguinost britanskogohrabrivanja i podrSke cil jevima HSS-a bila realnija, to je i ta problematikabila intenzivnije prisutna u polit ici i gledi5tima NOP-a prema HSS-u. U tomeje te$ko utvrditi dvrste granice, ali se st.iede dojam da su u tom pogledu
dva razdoblja bila jate izraLena. Prvcr je razdoblje bilo vezano za kapitulacijuItalije i moguie kombinacije koje ic ta kapitulacija otvarala. Drugo se zapa'La
u proljeie L944. kad, dolazi do nekoliko inicijativa HSS-a za povezivanje sazapadnim saveznicima, odnosno, odredeniie, s Britancima, 5to ie vodstvu
NOP-a u osnovnim linijama bilo poznato.' ' S ovim se, uglavnom, poklapa i
nova kvaliteta u ocjeni vodstva HSS-a. Tako je c-rd l jeta 1943' aktualna teza
da je to vodstvo glavni unutrainji neprijatelj, s obrazloZenjem da ono svojim
drZinjem kodi razvoj oslobodiladke borbe i da je postalo glavni centar kontra-revoluciie.' ' Zao$trena ocjena prerra vodstvr-r HSS-a aktttalizirana ie i u zavri-
noj fazi rata.MoZe se s razlogom reii da jc od svih gradanskil-r grupacija na tlu
jugoslavije HSS u ratu doZivljavao kvantitativno naj5ire, intenzitetom naj-
a"-Ut3" i usmjerenjima najraznovrsnije procese unutra5njeg diferenciranja.
Gotovo i nije bilo ideolo5kog i polit idkog opredjeljenia u koiem se manje'vije
r r Ovd je se pr i j c svcga in ra na umu ak t ivnos t l ' . .Tanc ' i kov i ia i pukovn ika Bab i ia u l ta l i j i , o demu. ie
ri led u narednom prilogu.
,^rr";,y;trti,ii,f I fti,-rltdtl%antifasistidko vijeic narodnog osloboclenja Hrvatske' Zbornik dokumenara'
r62
nisu nalazili i pristase HSS-a, koji su tu stranku u predratnom razdobljuslijedili, bilo uistinu ili nominalno. Ako bi se sloZena i kontroverzna politift.asluZbenog stranadkog vodstva HSS-a pokusala izraziti u najgrubljim linijama,mogla bi se, u osnovi, ovako naznaditi: uvjerenje da ie itranka bez veiihpotresa.preZivjeti situaciju koju je nametnuo rat, da ie njezina predratnareputacija i legitimacija ostati u osnovi neugroiena, da (e svata poilijeratnakonstelacija morati respektirati takvu reputaciju stranke. u takvoj vizijiposlijeratne Hrvatske vodstvo HSS-a nije bilo orijentirano na borbu ia stvi-ranje- novog, stanja nego u prvom redu na vraianje one uloge koju je tastranka imala prije izbijanja rata. vodstvo stranke bilo je urriereno du ."se ti ciljevi prije ostvariti pasivnom nego aktivnom politikom.
U uvjerenju da ie HSS, zbog "nsprolaznog kapitalao, u svakoj poslije-raJnlj konstelaciji igrati istaknutu ulogu, vodstvo stranke opredijeiilo se zataktiku podijeljenih uloga. U rakvoj politici i Velika Britanija imaia je istak-nuto mjesto. Njezina je uloga, prema procjenama vod.stva HSS-a, iz visestru-kih razloga morala doii do izraLaja. polalilo se od procjene da je interesBritanije za Hrvatsku tako velik i neosporan da ie se on pokazati sam posebi. Taj bi interes imao proizlaziti iz Zivotne strategijske zainteresiranoitiza Hrvatsku kao vazno bodno podrudje u osiguranju britanskih interesa uSredozemlju, balkansko-podunavskom i bliskoistodnom podrudju. velika Bri-tanija imala je sluziti kao faktor protuteze sovjetskom LtSeca;L i kao faktorza osiguranje graclanskog drustva i ureclenja poslijeratne
-Jugoslavije. ukrat-
ko, trebalo je da Velika- Britanija, prema procjeni vodstva llss-u,"ima naj-yaZnilu ulogu meclu velikim silama, i u metlunirodnom i unutrasnjem polo-Zaju Jugoslavije i Hrvatske.
osnovni cilj politike vodstva HSS-a u zavrsnoj tazi rat^ bio je da sestranka Sto dvrsie ugradi u poslijeratnu situacijrr, sto je zapravo znadiloda se 5to dublje potisne Nop. Glavni faktor s kojim je HSs u tome radunaobila je Velika Britanija uz sve veie prizerjkivanje da veiu ulogu u tomepreuzme i Amerika. Kao maksimalna moguinost u tim okolnostima vidjelase u pokusaju suradnje s disidentskim ustaskim krugovima, preuzi..rurrj"-kontrole nad domobranstvom i oslonom na zapadne Javeznike, posve mimoJj9P-u.Jl
je varijanta bila mimo moguinosri i kursa tadasnje biitanske po-litike. Tek frad je ta _moguinost otpala, jade znadenje dobila je druga variianl3 - uklapanje u britansku politiku sporazumijevanja s Nop-om.
"oui" t"
varijante NoP je procjenjivao s obzirom na njihov krajnji cilj i u skla"du stim prema njima se ponaSao.
163
UTJECAJ KAPITULACIJE ITALIJEI DRZANJE GRADANSKIH
U HRVATSKOJ*(Nacrt za obradu teme)
NA PLANOVESNAGA
UVODNE NAPOMENE
1. Ovdje se neie dati sustavno, integralno izlaganje- teme' nego samo
naznake osnovnih elemenata koji dine njezin sadrZaj. zbog toga neie biti
moguie ni sagledavanje svih elemenata, niti uodavanje sloZenih nijansi, kako
,ui.^u u cje-l ini, tako i zanjezine pojedine dijelove. Iznijet ie se samo naj-
osnovnije dimenzije, koie bi u cieiovitoi tazradi teme trebalo detaljnije i
nij ansirano analizirati.2. Pod pojmom graitanske snage obuhvaieni su: snage ustaskog reLima,
Hrvatska r"tiietu stianka, velikosrpske snage okupljene oko detnidkog po-
kreta i jugosiavenski ori jentirane snage. Dakako, ova podjela je samo global-
na, pri Semu 3e dalje pqirebno voditi raduna o heterogenosti pojedinih dijelo-
va, etapama kroz koje su pojedine grupacije prolazile itd.
3. Situacija stvorena u Hrvatskoj i, Sire, u Jugoslavij i nastala je utjeca-jem vanjskih faktora, kao rezultat Sire vojnopolit idke konstelacije. Stoga je
i .ur,r*iiiuo Sto je od. samog podetka sudbina tako stvorenog stanja ovisila
o razvojl vojnojolit idke situacije na Sirem prostoru. Pri tome je poloZaj
Itali je i*uo auoitruko vaZnu dimenziju: a) kao jedan od partnera Osovine,
Italija je imala znatajan utjecaj nacl stanjem ur Hrvatskoj, pa je i stanje u
Urvatsto; uvelike ovisilo o- s.tdbi.t i Itali je u latu; b) izbacivanje Itali je iz
ratnog stioja Osovine u pravilu se dovodilo u vezu s invazijom Britanaca u
Italijti, zai;n i dalje, na lstodnu jadransku obalu. S britanskim utjecajem u
redovima gradanskih snaga u Hrvatskoj radunalo se iz vi5estrukih razloga
i motiva. S ameridkim utj-cajem u prvo vri jerne se nije neposredno radunalo,
zbog prostorne udaljenurii. No nakon iskrcavanja ameridkih jedinica u Africi
i ameriek karta poiela je sve vise dobivati na cijeni, pa ie se u redovima
gradanskih snugaf osirn probritanskih, sve .iasnije uodavati i proameridki
ut jecaj i .4. U redclvima gradanskih snaga saznanja o r-rlozi komunista u posli je-
ratnom razdoblju proSla su kroz razlidite faze. Premda su sve gradanske
grupacije vi5e-rnanj-e od samog podetka uoiavale Sirinu, intenzitet i rezultate
i.rguZi.iniu komunista u otporu okupacijsko-kvislinikom reZimu, kao i ori jen-
tac"iju komunista nu p.o'ttod"nje druStvene transformacije, njihovo "mirenjens posli jeratnom ulogom kumunista niie teklo istim tempom. Etape i nijanse
titr procesa, u cjelir i i i kod poiedinih grupacilal, tesko.ie preciznije iskazati '
......-......-................................_' ou i
" ur j
" no u v o j t t o i s t o r i i s k o r n g I a s n I ku, Beo g t lr d, I / 198 4' 4 l7 - 425
164
, -a i IqT
pa, prema tome, i na njihovo daljnje drZanje.
5. Gledano iz Sireg konteksta ove teme, kapitulacija Itali je imala je vi5eetapa. Prva pada u proljeie 1943, kad se o moguinosti izbacivanja Itali je izratnog stroja podinje razmisljati kao o sagledivoj buduinosti, druga je savez-nidko iskrcavinje na Sicit i j i i pad Mussolinija, treia je sama kapitulacijaItali je i situacija koja je neposredno iza Loga nastala.
I .
Ovom razdoblju, u proljece 1943, bitno obil ieZ.ie dala su tri glavna doga-daja na frontovima: El-Alamein, Stalj ingrad, Tunis. Zakliudci koii su iz togasli iedil i , s obzirom na Itali ju, bil i su razlidit i, no svi su ipak imali iedansmisao - da ie to nesumnjivo utjecati na pol<lZaj Itali je u ratu. Prognozesu se kretale u rasponu od miSljenj a d,a ce to bitno otelati vojnidki poloZajItali je, preko mi5ljenja da ie to Itali ju dovesti bar u stanje neutralnosti, domi5ljenja da ti dogaclaii znade uvod u predstojeiu kapitulaciju Itali je.
I graclanske snage u Hrvatskoj izvladile su iz tih dogaelaja razlitite za-kljudke, na svaki nadin takve da su n torne vidiele vaZne razloge za izvladeniepouka u odreitivanju svojih cil ieva i pona5anja.
1 . USTASKI REZ IM
a) Saznanje da. jedan od b i t r r ih laktorar poloZaia NDH, I ta l i ia , idc u b l iskurneizvjesnost.
b) Iz tog su se saznan.la izvladil i zakliudci, ali oni nisu imali Sire znadenjeni dublje dimenzije, vi5e su bil i periferni, sporadidni, ali ipak simptomatidni.
c) U redovima ustaskog reZima sve su vidli ivi j i bil i znaci koii su poka-
zivali inkliniranje prema HSS-u, kao rezervnoi solucii i , premda to jos nije
imalo Sire razmjere i nile dostiglo nivo polit ike samih vrhova ustaSkog
re7ima.
2. HRVATSKA SELJACKA STRANKA
a) To je vri jeme uodlj ivih dinzrmidnih procesa diferencijacije u stranci,
u dvostrukom smislu, u odevidniiem demonstrativnom distanciranju od usta5-
kog rezima, Sto je, uostalom, bio proces koii niie vremenski situiran tek u
tom razdoblju i, drugo, sve masovnije ukljudivanje pristaSa te stranke u NOP.
To je vri jeme nakon I. zasjedanja AVNOJ-a, vri jeme priprema za konstituira-
nje ZAVNOH-a. Ti sr-r dogadaji, forn-ruliraiuii celieve i program NOP-a, unijeli
novi s t i r lu lans u p l 'ocerse unutraSrt ie d i ferenci . iz tc i jc u HSS-LI . To ie u iedno
165
znadilo i daljnji pomak unutar te stranke, kao i drugih graclanskih snaga, u
predviilanjima uloge koju ie nakon rata imati komunisti'b) PripremajuZi naiedne operacije u Sredozemlju, Britanci su bili zainte-
resirani za prosirenje opsega i pojadanje intenziteta oruZane borbe u Jugo-
slaviji, Sto ji ujedno Uito prai"no i njihovim pajadaniminteresom za zapadne
dijelove Jugoslivije, pa i Hrvatsku. U skladu s tim, rukovodeii se primarno
vojnidkim iazlozima,- britanske sluZbe su modificirale svoju politiku prema
Jugoslaviji. Dotada5nja formula jednostrane podr5ke detnicima D. Mihailoviiapr6Sir"tta je u formuiu podjednike podrske oobjema stranama(, tj. i detnicl
ma i partizanima. U Hrvatikoj, prema procjenama nekih britanskih sluZbi',obje strane. bili su >hrvatski gerilci i komunistidki partizanin. ,Hrvatske
gerilc.o imao je predstavljati u prvom redu HSS. No ubrzo se pokazalo da
i1 takva tormuti britanskih sluZbi bila defektna, jer osim NOP-a nije bilo
nikakvih "hrvatskih gerilacan.I nezavisno od britanskih nastojanja, u redovima vodstva HSS-a sve je
vi5e sazrijevalo saznan je da iz dogadaja na glavnim frontovima treba izvuiiodgovarajuie pouke i modificirati dotada$nju politiku dekanja. No ta su
saznanja-imalJogranidena praktidnaznatenja, jer se i dalje uglavnom ostaja-lo pri inertnoi potitici priprema za aktivnu politiku, za pogodan trenutak. Alini u tom smislu nije prirnarno bilo rijedi o aktivnoj borbi protiv okupacijsko'-kvislin5kog reZimi, .teg., o tome kako ie se osigurati poslijeratna pozicija.
Na taj nadin Britanci nisu uspjeli pokrenuti HSS u oruianu borbu, sto je
umanjivalo vri jednost te stranke u odima saveznika.
3. CETNICKE SNAGE
Odekivanje novih vojnopolit idkih dogadaja u Sredozcmlju bilo ic i uredovitna detnidkog pokreta povezano uz odekivanja britanskog iskrcavanjana istodnoj jadranskol obali, a to je znadilo i izbacivanje ltali je iz rata, skojom je detnidki pokret imao vei uhodanu suradnju. U vremenu do Zeljenepredstojeie britanske invazije trebalo ie Sto vi5e iskoristit i Tali iane, kako uzauzimanju Sto povoljnii ih strategijskih pozicija za dodek saveznidkih snaga'tako i za potiskivanje NOP-a.
I po vlastitoj inicijativi i na poticaj britanskih sluzbi, D. Mihailovii je uproljeie 1943. nastojao uspostaviti Siru suradniu s HSS-om, ali su ta nasto-janja ostala bez rezullata. Ova sc stranka u pogledu odnosa prema detnidkonrpokretu nalazila pod utjecajem oprednih faktora i motiva. Nagla5ena veliko-srpska orijentacija pokreta D. Mihailoviia nalagala je potrebu distance pre-
rnl njenru. U istorn smislu dielovali su i razlozi na terenu, zbog detnidkilrrepresali ja prema hrvatskom stanovni5tvu. S druge strane, potreba suzbiia'nja NoP-a i odekivani prcdstojeii clogadaji nalagali su potrebu iasnijegreguliranja odnosa s detnidkim pokreton. To su nalagali i britanski poticaji
u tom pravcu, te odnosi unutar jugoslavenske izbjeglidke vlade.Mihailovii je, nadalje, nastavi<-l sa svojim nastojanjima da udvrsti kontro-
lu nad detnidkim snagama u Hrvatskoi i odredi im ulogu u predstojedim
dogatlajima.
r66
4. JUGOSLAVENSKI ORIJEN.TIRANE SNAGE
Jugoslavenski orijentirane snage nisu dinile posebnu organiziranu cjeli-
nu. Opienito, one su slijedile iugoslavbile distribuirane: od >neutralne" po:pravcima postojeie stranadko-politidkepe iz ove orijentacije bil i okrenuti prneki od njih, na razlidite nadine, grarD. Mihailoviia, s vece il i manje udaljengsti. Ovo razdoblje je ujedno i vri jeme
kada se mogu jasnije pratiti i znakovi distanciranja od velik_o_srpske orijenta-
cije detnidkog pot<reta. Tako i unutar samog tog pokreta u Hrvatskoj sve sejasnije ispoljlva njegova heterogenost, podjeta na velikosrpsku i integralno'
i.rgoituu.ntku orijeniaciju. Oni integralnbjugoslavenski orijentirani pojedinci,
[oji s.r i dotada i odred-ene udaljenosti gravitirali preuta detnidkom pokretu,
tu su distancu u ovom razdoblju ioS vi5e pokazivali.
I I .
Ovom razdoblju glavno gbiljeZjc daverla su dva d<.rgatlaja: saveznidkoiskrcavanje na Sicil i i i- l pad Mussolinija. Ranija eventualna moguinost izba-civanja Italije iz rata sve sc izrazitije sagledava kao neposredna moguinost.U takvim pril ikarna svc ratniic kalkulaciie ko.ic su polazile od moguie kapi'tulacije Itali ie, u ovorn razdobliu dolaze cl<.r izraZaja io$ iasnije i konkret'nije.
I . U S T A S K I R E Z I M
a) Saznanje da ie izbacivanic Itali je iz. raLa imati kao posljedicu ozbil jnoslabljenie vojnidkog i polit idkog poloZaja ustaSke vlasti, a time i otvaranjeSirih moguinosti za jadanje poziciia NoP-a, niic vi5e samo izolirano mi5lje'nje pojedinaca u ustaSkim redovima nego i <lpienito priznata politika vrhovausta5kog reZima. Opieprihvaieno je bilo saznanje da se za to moraju traZitikompenzacije. Na toj l ini i i udinjeni su pokusaii kompromisa sa HSS-om. Podolaiku na vlast, ustaSe su vodilc polit iku cjelovitog ignoriranja te stranke,onemoguiavale svaku njezinu aktivnost i provodile represivnu politiku premanjezinim pristaSama koji nisu pruZali podr$ku ustaSkom reZimu. Redeno je
da je vei u proljeie 1943. u redqvima usta$kog reZima podelo sporadidnopomjeranje raspoloZenja prenta toj stranci. N<; to se uglavnom ogranidavalovise-manje na pojedince u ustaskom vojnom i civilnom aparatu. U _lj_eto1943. na Siroj bsnovi podinju pokuSaji revidiranja polit ike prema HS!-u,prema kojol se tada nastojao uspostaviti partnerski odnos .Vrhovi usta5kogreLima nastojali su tu stranku pridobiti kao partnera u vlasti, ali tako da
se njezinom podr5kom pojacaju pozicije postojeieg ustaikog reZima. Drugimrijedima, HSS se imao staviti u sluZbu tog reZima. Glavni poticaj za to
traiio se u saznanju o vei postojeiem, a narodito predstojeiem utjecajuNOP-a. Vrhovi ustaskog reZima smatrali su to dovoljnim razlogom da ta
stranka napusti svoju politiku distanciranja od usta5ke drZave i pruZi podrS-
ku reZimu.
167
Radi stvaranja dojma o prosirenju politidke osnovice reiilljla i njegove,demokratizacijeo, vrhbvi ust;ske vlasti poigrali su se idejom o formiranju
novog centra vlasti, uspostavom zasebne funkcije predsjednika vlade, kojuje aotada vrSio poglavnik Pavelii. To je bio i jedan od vaZnih elemenata
,, pr"gouorima s USS-om. Kontakti s predstavnicima te stranke nisu dali
Zefene rezultate za usta$ki reZim, ali je vei samo odrZavanje tih kontakata
trebalo ostaviti dojam >demokratskog otvarania" reLima.b) Kompenzacija zbog odekivanog gubitka talijanskog fa5istidkog partne-
ra traLena ii i na drugi nadin - u sve veiem osloncu na Niemadku, o kojojje ustaSka NDH i dotada vi$e ovisila. Sada nastaju jo$ veia pomjeranja, u
iivalstvu izmeclu italofilskih i germanofilskih raspoloZenia u staikim redo-
vima. Usta5ki je reZim vei poodavno u Berlinu gubio na cijeni zbog svoje
nedvojbeno iskazane nesposobnosti da stabilizira prilike u zemlji do granice
koja bi bila podno$lj iva za njemadke vojne i gospodarske interese. Raditakvog-takvog stabiliziranja ustaskog rezima Nijemci su vei poduze zago-varali sporazumijevanje i kompromis sa HSS-om, pa je i to bio jedan odrazloga ustaskih ponuda toj stranci. No ako ie ustaski reZim gubio naciieni u Berlinu, on je tu ujedno i dobivao na vri jednosti, jer se jasnopokazalo da je Paveli iev usta$ki aparat jedino dime su Niiemci mogli sigurnoradunati, i do kraja.
c) Usta5ki reZim je iz predstojece kapitulacije Itali je nastojao izvuci Stovi5e koristi u tom smislu Sto se javno mnijenje Zeljelo mobil izirati na pitanjuukljudivanja u ustajku drZavu teritori ja koje je anektirala Itali ja. Od vra-ianja tih podrudja ustaski ie reZim Zelio napraviti veliki kapital. To ie biloi iedno od pitanja na kojern se Zelio privuii HSS. No ciienu za dobijanjeobalc trebalo je platit i pojadanom zavisno$iu od Njemadke, bez koje usta5kivrhovi nisu n-rogli ni zamislit i da se dodeka cventualna saveznidka invazijana istodnu jadransku obalu, odnosno direnie utjecaja NOP-a na tim pr'rd-
rudjima.
2. HRVATSKA SELJAEKA STRANKA
a) Re6eno ie vei da su se u prethodnom razdoblju pristase te strankepodele tTru.ounij" prikljudivati NOP-u. Tai jc proces u l ieto 1943. jos vise
intenziviran. Pril iv pristaja te strankc u redove NOP-a tekao je na dva glav-
na nivoa: u obliku individualnog integralnog ukljudivanja u NOP, bez za-
drZavania stranadke opredijeljenosti i posebnosti, i pokusajima da se u redo-
vima NOP-a na odredeni nadin saduva individualnost stranke, uz nagla5ava-
nje onih elemenata njezinog programa koii su sc najvise mogli dovesti u
u.ru s platformon'r i ci l jevima NOP-a. Tc .ic tendenci,ic najizrazitt ie zastupao
B. Magbvac. Prikljudul.rCl t" NOP-u, Magovac je isao u konfrontaciju s poli-
t ikom dekanja, kbiu je vodilo uze stranadko vodstvo, ali nije pokadvao
spremnost aa iae "
Siru konfrontaciju s lom strankom i ukupnom polit ikom
njezinog vodstva.opienito, treba reii da je na proces masovniieg ukljudivanja pristasa
HSS-a u redove NoP-a, kao i spomenuter tendencije da se u okviru NOP-a
regenerira HSS, u naglasenoj mjeri utjecao razvoi dogadaja na glavnim
frontovirna, posebno dogadaii u Sredozemlju i odekivana kapitulacija Itali je.
b) Tendencija aktivnije polit ike iade se ispolj i la i u redovima uzeg stra-
nadkog vocls tva HSS-a. Z i r to ic b i lo v iSc t 'az- loga: Proccs d i fcrcnci lanjz t ' t ' ls i -
1 6 8
panja stranadkih redova i odlazak stranadkih pristasa u redove Nop-a primoravao je kunktatorsko vodstvo da ride za masamac; odekivani doga&ajinisu vi5e dopustali nastavljanje politike dekanja pogodnog trenutkal kojije_sve evidentnije nastajao; saveznidki interes, i o-njlmu je trebalo vodi-tiraduna
-ra.di stjecanja moralnog kredita za buduie dogattajel fiahio je aktiv-niju politiku.
Navedeni, kao i drugi razlozi, doveli su do toga da se i u redovima uzegstranadkog vodstva HSS-a podelo otvorenije govoriti o potrebi angaziranjlte stranke u oruzanoj borbi. Na tom osnovnom pitanju bila je pJstignuiapreteZna suglasnost. No kad se postavilo pitanje kako io opt.d3"li".rje- pro-vesti u praksi, pojavilo se nekoliko dilema.
Prvo, stvaranje posebnih oruZanih snaga. Ta bi solucija, iz vise razloga,U uvjetima kad se stranka podela na_
koliko je moguie izvrSiti mobilizaciiur, ta je solucija dovodila HSS u kon-in5kim reZimom, nego i s drugim posto-
.x ;:::,T ; :#j?ii#, iii?#'i 3l;i:pa., prema tome, i jo. dubrjem *,:llil:'"T*iJ"J,Hill":'?13:**JJ',:';solucija s posebnim oruZanim formaiiiama HS"S-a nije naisla ,r1 siri odjei,a sporadidni pokusaji da se takve formacije osnivaju ostali su uglavnom" na
azliditih strana inale zagovarana, nijesu postojale nagla5ene rezerve u pogle_ireta. Takva solucija nije imala ozbilj-
il'i;i",",1'"T",1ffi fliT',"Ti:r::l j:fJ_ Treie, podr5ka ili tolcrancija procestt ukliuiivanja str.anadkih prista5a u
redove NoP-a imala je, s gledista gss-u, i prednosti i nedostatke. Nedostaci:1^llgirt":ili.
iz. toga Sjo je. to vodilo iadanju pozicija pokreta s kojim jcposrue rata trebalo radunati kqo s najjadim faktorom. To bi, nadalje, jo5viSe. vodilo u osipanje stranadkih rearrua i gubljenje veze i kontrole nadprrstasarna. Prednosti od takve solucije ra itrantu bi proizlazile iz togai'o j." to znadilo igru na kartu koja je imala siroku popularnost i morarnikredit, u kojoj se mogro participirati i prikazati je i kao zaslugu HSS-a.Takva se solucija najbolje uklafala i u intencije saveznidke politike. Noova varrJanta aktivnog angaZiranja HSS-a u oruzanoj borbi nije, dakako,zami5ljana kao jednostavno slijevanje stranadkih pristasa u Nop. Radunalose s tim da ie se na taj nadin u Nop ugraditi pozicije HSS-a, iznutra udinitiNo5
1to h_eterogenijim i s njim graditi politiku partnerstva. postojale sunade da NoP neie imati dovoljno vremena da u cijelosti apsorbira iristaseHSS-a i da ie velik broj njih u Nop-u biti vazan oslonac vodstvu te stranke,S takvim kalkulacijama sada su i iz novih izvora dolazile tendencije, koje jevei- ranije zastupao Magovac, da se HSS unutar Nop-a izgradi kao samo-stalan faktor.
cetvrto, s domobranstvom se, kao uostalom vei i ranije, radunalo kaoznadajnom rezervom oruZanog oslonca HSS-a. U tom smislu su pojadanetendencije ugraclivanja pozicija u redovima domobranslva. za domobranstvo
169
je opienito pojadan interes kao za podoban rezervoar u koji su se mogleusmjeravati stranadke pristaSe, vei i zbog toga da se neutralizira proces
njihova ukljudivanja u redove NOP-a.- U praksi, uZe stranadko vodstvo HSS-a nije moglo ni da se sloZi ni
da osigura dominaciju jedne od spomenutih solucija ukljudivanja strankeu aktivnu oruZanu borbu. Tako su sve one postojale na terenu, na razliditenadine i u razliditom opsegu. Uostalom, takva neodredenost i radunanjes razliditim solucijama bila je i opia karakteristika politike uZeg stranadkogvodstva.
c)Ponude koje je u ovom razdoblju usta$ki reZim nudio HSS-u, vodstvote stranke nije moglo prihvatiti iz viSe razloga. Vrhovi ustaSkog reZimanudili su da ta stranka pojada pozicije reZima, ali bez neke veie stvarnekoristi za stranku, osim Sto joj se time nudila moguinost da se jade iorganizirano suprotstavlja NOP-u. Prihvaianje ponuda usta5kog reZima imalobi za stranku viSestruke nepovoljne posljedice. Suradnja s okupacijsko'kvis'lin5kim reiimom bila je i odvi$e nepopularna da bi se stranka u nju moglaupu5tati u makakvoj vidljivijoj formi. To bi produbilo ionako intenzivnudiferencijaciju u stranadkim redovima. To bi, dalje, znadilo gubljenje svakogugleda u odima saveznika. Ukratko, prihvaianjem ponuda usta5kog reZimastranka bi izgubila gotovo sve, a ne bi dobila gotovo ni5ta. No i samo pre-govaranje s vrhovima usta5kog reZima znadilo je da se ni taj reZim, naroditonjegovi disidentski redovi, ne iskljuduju kao moguii eventualni partner uneizvjesnim dogatlajima koji su se odekivali.
3. CETNICKI POKRET
.Odekivana kapitulaciia ltati je motivirala jc detnidki pokret za postizanjedvaju glavnih cil jeva: prvo, steci Sto povoljnije pozicije za dodek Zeljenesaveznidke invazije i, drugo, uz pomoi okupacijsko-kvislin5kog relima zada-ti Sto veie udarce NOP-u. Zato su detnidke snage tako revnosno i sudjelovaleu proljetnim ofenzivama protiv NOVJ. No sve se to zavr5ilo negativnim po'stieaic-ama za detnidki pokret: vojnidki poraz, novo kompromitiranje u zemlji
i pred Saveznicima. Zbog toga ie se smanjivati vrijednost detnidkog pokreta
kio faktora u vojnopolitidkoj konstelaciji u Jugoslaviji opienito, pa i u
Hrvatskoj.
4. JUGOSLAVENSKI ORIJENTIRANE SNAGE
Krugovi jugoslavenski orijentiranih snaga uglavnom su bili svjesni toga
da od jugoslavenske vlade nije moguie odekivati pozitivnu programatsku ori-
jentaciju. Ti su krugovi imali i dovoljno novih razloga da se distanciraju od
detnidkog pokreta i zbog njegove kolaboracionistidke uloge i velikosrpske ori-
jentacije.Porast uloge NOP-a bio je vidljiv iz vise pokazatelja: vojnidko jadanje,
priliv novih priita$a iz redova HSS-a i jugoslavenski orijentiranih grupa, voj-
nidka podr5ka koju su Britanci davali NOVJ. Sve je to ukazivalo i na ulogu
koju ie NOP igrati u zavrsnoj fazi rata i u poslijeratnoj konstelaciji. Toga su
evidentno bile svjesne i gradanske snage u Hrvatskoj, koje su iz toga izvladi-
170
le i pouke: ustaski reZim na tom saznanju pokusavao je probiriti svoju poli-tidku bazu i traLiti nove partnere u aktivnom otporu Nop-u, detnidki"poiret
sko-kvislinSki reZim za suzbijanje utje-snija toga da se s NOP-om mora radu-a su traZeni nadini kako u taj pokretu izgraditi partnerski odnos. Slidno susnage, o5tro konfrontirane prema us_
n i detnidkog pokreta i HSS-a.
I I I .
1. USTASKI REZIM
Usta5ki je reZim maksimalno propagandistidki nastojao iskoristiti pad>nevjernog saveznika<.,.okriviti gazaranliigubitak hrvatskih teritorija, prikaza-ti dobitak tih teritorija kao veriku zasiugu i kapital ustaikog reiim-a. zbogtoga je >trka pre,rna obali" postala osnovna preokupacija ustaskih vrhova. Taje. oslavau-ustaskog rezima bila zasjenjena potpunbm vojnidkom zavisnosiuod Njemadke, bez dije je podrske pbstizanje tih ciljeva biro nezamislivo.
Moglo se pretpostaviti da ie uJtaski rezim nakon kapitulacije Italije udiratizacije< i nuclenju koncesija HSS-u.ratizacij i< udinjeno je samo ono Sto jcremano, tj. imenovan je posebni pred_a vlade (Nikola Mandii) i status pred-t, pokazivali su da vrhovi usta5ke vlas-korak koji bi poremetio izuzetan polo-
Zaj poglavnika i ekskluzivnost usta5ke vlasti.vnicima HSS-a preuzeo je predsjednikpregovori vodili bili su u sklopu ono-
tr predstavnika te stranke bio je u ra_ionu vladu, dok su predstavnici HSS-akoj vladi, kao prijelaznom rje5enju. Iegovora.rstaSki reZim nije i5ao dalje u ponuda-uiinio i u prethodnom razdoblju? pri-
i: # .f ff T ::H' iTii,,?'j : l"f,,i Tl:zlogom za novu kombinatoriku usta5-
kih vrhova. S druge strane, prvi sok zbg kapitulacije Italije brzo je prosao.Uskoro se pokazalo da saveinidka invazija na istodnu jadransku obilu nepredstoji neposredno i da prema tome, poloZaj ustaskog reZima s te stranenije doveden u pitanje. Radunalo se vjerojatnoi s t im da"ie vodstvo HSS-a unovim uvjetima, zbog naglog porasta Nop-a nakon kapitulacije Italije, imatidodatne motive za sporazumijevanje s ustaskim reZimom. Z"bog svega togasu ustaske ponude vodstvu te stranke u osnovi ostale u okvirima iz prethol-nog razdoblja, dij i je smisao bio da HSS podupire ustasku vlast.
t7l
2. HRVATSKA SELJAEKA STRANKA
Ako je vodstvo HSS-a od podetka rata radunalo s raznim moguinostimaishoda rata, i na temelju toga s raznim moguinostima poloZaja Hrvatske, na-kon kapitulacije Italije moglo se radunati s pobjedom saveznika. U vezi s timdilema vi5e nije bilo, ali su nastala nova pitanja o tome koliko ie zapadni sa-veznici, prije svega Britanija, imati udjela u stvaranju poslijeratne konstela-cije na Balkanu, u Jugoslaviji, pa prema tome i Hrvatskoj, s obzirom na su-deljavanje njihovih interesa na tom podrudju sa Sovjetskim Savezom, u svjet-lu stalnog jadanja sovjetskih vojnopolitidkih pozicija i ekspancije NOP-a. Bit-nu ulogu u odgovoru na to pitanje imalo je to da li ie se nakon kapitulacijeItalije zapadni saveznici iskrcati na istodnoj jadranskoj obali. Glavne nadepolagale su se upravo u to. Pokazalo se, metlutim, da se na saveznidku inva-ziju ne moZe radunati kao na skoru realnost. A ta je dinjenica i opii poloZajHSS-a dinila neizvjesnim. Zbog toga se vodstvo te stranke u osnovi vrtjelo uistim dilemama, kako su u osnovnim linijama naznatene za prethodno raz-doblje.
3. EETNIEKI POKRET
Cetnidki je pokret, takoder, glavne nade polagao u saveznidko iskrcava-nje, za Sto se vei dulje pripremao. U vrijeme kapitulacije Italije detnidki po-kret se nalazio pred opiom mobilizacijom za otpor Nijemcima i dodek savez-nidkih snaga. Kako se ubrzo pokazalo da na saveznidku invaziju nije moguieradunati, detnidki pokret je od spremnosti za borbu s Nijemcima ulazio u su-radnju s njima, traleii u tome kompenzaciju za gubitak talijanskog koope-ranta.
4. JUGOSLAVENSKI ORIJENTIRANE SNAGE
U saznanju da saveznidka invazija, u koju su se polagale velike nade, us-koro ne predstoji, jugoslavenski orijentirane snage su se prilagodavale savez-nidkoj politici ujedinjavania svih snaga otpora u Jugoslaviji. Stoga se nakonkapitulacije Italije zapaLa daljnja etapa u prikljudivanju pojedinaca i gru-pa te politidke orijentacije redovima NOP-a.
Od kapitulacije Italije najveiu korist imao je NOP. Nakon kapitulacijeItalije, s obzirom na pozicije NOP-a, bitne su dvije stvari: prvo, jadanje oru-Zanih snaga i, drugo, jo5 stabilnija pozicija pred saveznicima. S tim dinjenicama su morale radunati sve graclanske snage. Iz toga su one morale izvla-diti i nove zakljudke o poslijeratnoj ulozi komunista. Predstojeie II. zasjeda-nje AVNOJ-a tu ie situaciju jo5 jasnije izraziti i u pogledu ciljeva NOP-a i upogledu sudbine gratlanskih snaga. Kapituacija Italije nije bila samo velikavojnidka prekretnica na jugoslavenskom ratiStu, nego i prekretnica u toko-vima i akcentima revolucionarnih promjena, u odnosima snaga i opredjeljivanjima Sirih slojeva.
U prilogu se donose dva dokumentaiz kojih se vidi drZanje vodstva HSS'-a uodi kapitulacije Italije. Ove dokumente potrebno je povezati s odgovara-juiim mjestima u narednom prilogu.
r72
I
1. GOVOR J. KRNJEVICA. 22. VII 1943.'
Hrvatska braio i sestre!
valjda nikada u svom zivotu nisam bio ponosniji nego danas, sto sam bioudenik braie Radiia i Sto je ogromna veiina hrvatskoga naroda d.usom i sr-cem prihvatila njihov nauk. Ternelj je toga nauka, da su postenje i pravdajadi nego li ikoja sila i nasilje. Podevsi od godine 1920. pa do danas hivatskije narod na svim obiim izborima gotovo jednoglasno minifestirao vjeru u tanadela birajuii predloZenike Hrvatske Seljadke Stranke za svoje politidke pret-stavnike. Ta su nadela bila hrvatskom narodu siguran putokaz 1 tompar i .,najmradnijim vrmenima, a vjera u njih udinila nas je itrpt3ivi-a, izdriljivi-ma i neslomljivima i u najteZoj borbi protiv brutalne sile i nasilja.
Iz svih tih razloga najnoviji razvoj mectunarodnih dogadaja donio narnje posebnu zadovoljstinu i posebno veselje. U velikom svietstom sukobu iz-meclu snaga slobode, pravde i demokracije s jedne strane i snaga tiranije, su-rove s_ile i nasilja s druge strane doslo je do odludnogu p.eok.eta. banasmora biti i posljednjem slijepcu jasno, da je jos samo pltatrje vremena defi-nitivna pobjeda slobode nad tiranijom i privd-e nad nasiljem. upruuo taj raz-v o j d o g a d a j a p o k a z u j e , k o l i k o j e h r v a t s k i n a r o d . b i o u p i a v u , t a a i etod sviju laskavih ponuda, Sto nam ih je neprijatelj udinio - uporno ustra-jao na stanovi5tu braie Radiia i u preaveeerje sadasniega oruZinog sukobai nak^on neprijateljske navale na Jugoslaviju.
, .otpo_r_ je zapodeo okupacijom nase d-omovine i obuhvatio je sve njezine
nTi,.u: Kvizlinski Paveliiev rLzim mogao se odrZati samo zat;, jer r" ., Hr-)d otpora nisu bili poStetleni ni sjeve-anide s Hitlerovim Reichom. Cak i na
T'l' *lfr? j;'#iln:jT? ;J,f, tSll;rine. Od svih hrvatskih krajeva najviSe
trpe oni dijelovi Dalmacije, Gornjeg primorja i Gorskoga Kotara, koji su'ane-ktirani.po fasistidkoj Italiji. prelioiedamdeset hiljada
"muskaraca, Lena i d.je-
ce iz tih krajeva nalazi se u koncentracionim logorima u ltaliji, gdje zive unajtezim prilikama. Sve te muke i patnje nisu riogle slomiti nasega otpora,jer nasa vjera u pobjedu pravde i pbstenia nije ni ilanog dasa bila uskoreba-na.
Tima mukama i patnjama sada se pribliZuje kraj. Nasa je duznost, da iu ovome dasu do skrajnih granica moguinosti pojadamo nas doprinos pobje-di Ujedinjenih naroda. Ne smijemo ni najmanJe zaostati za primje.o- .,r"ti-kih saveznika. Na zapadu a poimence na Sredo"Lmnom moru britanska i ame-ridka vojska idu od pobjede do pobjede. Njihovi veliki uspjesi na Sicilijisve vi5e ih priblizavaju hrvatskoj obali. Na istoku pak razvili je Rusija pros-le zime i upravo sada toliku snagu, da je zadivila cijeli svijet. A sjeiaie ii se,koliko ju je puta osovinska propaganda bila proglaiila slomljenom. Sada jedosao_das konadnog obraduna s fasistidkom Italijom i nacistidkom Njemad-kom. Kada se saveznidke dete pribliZe nasoj obali ni jednoga Talijanl i nijednoga Nijemca ne smije viSe biti na nasem teritoriju. talilane bacimo umore, a s Nijemcima obradunajmo na nadin, kako oni s nama postupaju, od
I Arhiv l l i ie Jukicra (ori-vrc,mc1o_g_-p991edg autora), Radio Biltcn. London, 23. 7. 43, pod naslovom:'covoR porpREDSJEDNixe rnurev.sxE vleoe oh. j0nnjn - ft ru-irvith-oonzAN -NA ib-NtoN:SKOM RADIJU 22,7. 43,"
173
kada su doSli u na5u zemlju. Sve $to budemo od danas udinili, dinimo tako,da saveznidke trupe nailu izvr5en posao, kada dodu na prag na5e domovine.
Danas je prvo i glavno aktivna borba protiv neprijatelja, koja nam je utoliko lak5a, Sto nam je osigurana bolja buduinost. Nije ovo viSe samo ob-rambeni rat protiv sila tiranije, nego je to i rat za novi poredak u Evropi, ko-ji ie garantirati evropskim narodima trajan mir i bolji Zivot. Mi volimo svo-ju domovinu, mi hoiemo slobodnu hrvatsku domovinu u slobodnoj Jugosla-viji, u zajednici sa Srbima i Slovencima. Vi ste sigurno duli na radiju prednekoliko tjedana rijedi kralja Petra II. Vi se joS sigurno sjeiate Njegova go-vora odrZanog podetkom prosinca pro5le godine. Ta dva govora pokazuju jas-nu i odretlenu politidku liniju, koja je u skladu sa nadelima, na kojima su ve-liki saveznici odludili preporoditi Evropu. Culi ste i izjave votla velikih sa-veznidkih naroda o poslijeratnim ciljevima. Sve nam je to garancija da o na-Sem poslijeratnom poloZaju neie biti odludeno bez na5ega pristanka i da ieposlijeratna Jugoslavija potpuno izvr5iti svoju misiju i prema svojim narodi-ma i prema meclunarodnoj zajednici evropskih naroda.
Meclutim, kako sam vei prije rekao, najvaZnija je u ovome dasu borba zaSto brZe dcikondanje rata. I u ovim danima dostojno izvrSimo svoju duinost,kako smo je sve do ovoga 6asa vr5ili. Pozdravljam sve one koji stradaju i kojise bore i preporudujem slogu i suradnju u borbi protiv neprijatelja sa srp-skim i slovenskim borcima.
2. IZVJESTAJ I. FAROLFIJA PREDSTAVNICIMA HSS.a UINOZEMSTVU'
VaSe posljednje pismo, dostavljeno mi putem Ekselencije i Gjigjia, pri-mio sam pred tri detiri mjeseca.
U smislu ovog pisma odekivali smo s najveiim interesom VaS plan i pred-log za atletsko natjecanje.' Kako tog plana nismo dobili, to smo prihvatili dru-gu ponudu za atletsku utakmicu, koja je imala uslijediti ve6 pro5log mjese-ca na podrudju zadruge' Cazma. Aranier je imao biti Josip BlaZak novinarov'prijatelj, koji je u vrSenju priprema nastradao od ruke trgovadkih putnika6koji ne trpe nikakovu aktivnost naSe zadruge niti na5ih zadrugara.
Buduii je tutor? zadnjeg momenta, iz nama nepoznatih razloga, odloZioodrZanje spomenute utakmice, to ie se ista odrZati dojduieg mjeseca, ali napodrudju srednjeg hotela.E Neka novinar stupi u vezu s atletidarima' i po njima nam se javi.
Odekivali smo najavljeno pismo novinara, koje do danas nije stiglo. Uslijed rezerviranosti novinara, odnosno pomanjkanja njegovih direktnih obavi-jesti o tamo5njoj siiuaciji, koliko na vanjskom, toliko na unutarnjem trZi5-tu, ned<lstajali su nam bitni elementi za utvrclivanje pravca i nadina rada za-
2 Boban, Hrvatska u arhivima, 131-134. Izvie5tai ie (pod Sifrom 666) poslan preko dr. St, Jak5eko.viia, koji je bio u Ziirichu. Pisan je potkraj srpnja 1943.
-
3 Rijed je o spu5tanju padobranaca, tj. britanske misiie kod Hrvatske seljadke stranke.1 Rijed je o Hrvatskoj seljadkoj stranci.s Rijed je o dr. Juraju Krnjevidu.6 Rijed je o partizanima.7 Rijed je o BritaDcima.
3 Padobranci, tj. britanska misija.e Podrudje krednjeg Jadrana.
r74
druge. Prilike ovdje su vrlo komplicirane, jer na nasem terenu djeluju raz-novrsne sile i faktori, -a posljedica je toga unistavanje nasega svijetl. Sve ovesile i faktori imaju jaka vanjskazaleda, u ime t<ojilr i nastupaju, pak je biloneophodno potrebno poznavati tamosnju situaciju, da se uimogne zauzeti snase strane takav stav, koji neie divergirati od tamosnje situac-ije, a niti iedovesti u nepriliku ni desavuirati novinara i drusove.
u pomanjkanju informacija o tamosnjoj s-ituaciji i u pomanjkanju na-putaka novinara, zadrugaje bila prisiljena lavirati i iapkati^iz bojazni, da sene eksponira u neodgovarajuiem pravcu.
Posljedica je svega ovoga pomanjkanje preciznog pogleda i neodludnostnastupa zadruge i zadr.ugara prema spomenutim silaml i faktorima. Uslijedov9g1 u posljednje
".Iij"*g trg. putnici postaju sve agresivniji protiv ,udru-
ge i Cice'o te vei i fizidki obradunavaju sa vaZniiim zadiuZnim-funkcionarima.Njihova je tendenca, koju otvoreno iitleu, da se zadruga mora prisiliti, da seuklopi pod njihovo apsolutno vodstvo i komandu. Idu dak tako daleko, da senajod_ludnije suprotstavljaju pokusajima osnivanja jedne nase zadruzne su-me." Unatod ovim teikim i kompliciranim prilikima aktivnost zadruge se jekretala u pravcu povezivanja nasih funkcionera i zbijanja zadruznih-redovl,ito izaziva_reakciju trg. putnika i mnoge bolne irtve najboljih zadrugara. po-znate su vam vei od prije obilne nase Zrtve od Fehimovih"" l iudi. ovi u tompravcu nastavljaju svoju djelatnost premda su r..rcl stranc siikara,, prividnoraspu5tene njihove formacije.
Aktivno-st za{ruqg nastavljena je takoder Lr pravcu podrzavanja uskih ve-za sa. zadruznim ljudima meetu.musterijama'', te Vam , ,ruo- pogled., mogujaviti odluku musterije,.da oni u svojstvu zadruznog organa, odiste ditavuDalmaciju od slikara. Pripreme u ,, plnor.r toku i u roku ocl detiri sedmiceie biti izvrsene. od novinara odnosno od tutora traZimo fiksiranje vremenaza.podetak akcije. Tog od-redenog vremena iemo se todno drtati, bsim u slu-daju da situacija u hotelskom potruiju'' i prilike na terenu budu traZile brzui neodgodivu akciju. Momenat ,u truitrrp neka bude saopien osam dana ra-l lt"_1" radio emisii i od 22. s. i t5 'r in. ri iedima: ,LJUBA'NEKA ODMAH pu-TUJE... Saopienje nek se opetuje tri dana zasebice.
Slikara u Dalmaciji- ima mnogo, ali su demoralizirani, pak se nadamo, daie ih i manji broj nasih.musterila uspjeri odistit i . uusteriie ce nastupiti spozivom narodu, da se prikljudi.Rodaka'o u Dalmacij i nema,_ali postoji vjerojatnost, da se nakon disienja
tamo spuste i dotlu na more. Ako bi to udinil i , a mogli bi, jer musterije ne.maj-u toliko_snage da th zad,rLe, oncla (e znatan aio mirsterija zasaditi zadruL-nu Sumu.' ' U ovom svojstvu bit ce muStcrijama te5ko duZJ vremena izdrLatiradi nepodesnosti terena, pomanjakanja hrane i izvora oruZja i mr-rnicije, kaoSto i radi neposredne blizine Fehimovih l judi i trg. putnika- Sve to traZi br_
ro Madek.t r M is l i se na s tvaran ie samosta ln i r ] ' r uzar r ih i cc r in ica l rod vocrs tvonr HSS-a12 D. Mihailovii.13 Tali jani.r{ Domobrani.ts Jadranska obala.16 Nijemci.17 Tj. domobrani ie se povuii u Surrru
zu i efikasnu pomoi tutora i protektora.ta lz razumljivih razloga mudterijeneie pri ovoj akciji uopie spominjati rodtake, jer nije nikako poZeljno, da oninastupe u korist slikara, a po moguinosti ni da se pojave na moru.
Neka novinar poduzme sve, da se ovaj poduhvat muSterije tamo isprav-no shvati i da mu se pruZi moralna, materijalna i svaka druga pomoi. Trebase pobrinuti da se stvari dade potrebni publicitet, kao stvari na5e zadruge.
Slidni podhvat ne moZe se za sada poduzeti na podrudju sjevernog hote-la i njegova leda," jer tamo ima malo mu5terija, a mnogo slikara i trg. put-nika. Ovo imajte pred odima narodito za sludaj, da bi se i tamo Stogod zbilonezavisno od naSe zadruge, a Sto se moZe vrlo lako dogoditi kao posljedicaopisane akcije na5e zadruge.
Sinoi sam duo poruku novinara na radiu.'o Ona je naravno odraz tamo5-njih prilika. Steta Sto prije, u ovom smislu, nismo od njega direktno bili in-formirani, jer su se mnogi zana5ali i vjerovali u druge kombinacije. Mnogine mogu progutati savez zadrugl," a nitko dinastiju. Ovoj poruci morat ie-mo stoga dat, pro foro interno, tako tumadenje, da i vuk bude sit i koza cijela. Pametni, razumni i realni ljudi razumiju smisao poruke vrlo dobro, jerona sadrZi realan politidki pravac i pruZa garanciju, da o nama neie biti ni5taodludeno bez na5eg pristanka. Primili smo na znanje i preporuku za slogu od-nosno suradnju s drugim borcima.
Opie je mi5ljenje, da je sada viSe nego ikada potrebna puna solidarnostnaSega naroda, koji mora nastupiti, u ovim odludnim momentima kao na-rodna cjelina za svoj drZavni suverenitet u okviru odreclene zajednice. U ovomsmislu ie nastupiti mu5terija. Kad je rijed o savezu zadruga sjeiam se razgo-vora sa Cicom neposredno pred njegovom separacijom," kad je kazao, da biu tom sludaju svakako trebalo, da u savez zadruga stupe i vrtlari" t.j. da bu-du uklopljeni, jer da bi nam bez njih bilo vrlo te5ko.
SadaSnje prilike traZe Sto uZi kontakt zadruge s novinarom, pak ovomekontaktu on mora posvetiti najveiu paZnju i brigu. To mu najtoplije stavlja-mo na srce. Bilo bi uputno, da barem svakog prvog i treieg utorka u mjesecuon dade za nas emitirati u brevirskom jeziku, koji mu je sigurno poznat,kratke obavijesti. Ove obavijesti neka na podetku nose brojku 333. Ako na ovopristaje neka nas ranije upozori ri jedima: "LAZA DOBRO..
t . . .1Prijatelj iz Rima u smecloj mantiji'n daje sugestiju, koja bi imala navod-
no poticati od na5ih tamo, da se zadruZni ljudi ovdje izjasne za princip de-mokracije, samoodrettenja naroda, distih nacionalnih teritorija i suverenihdrlava u okviru saveza zadrtga. Zna li Sto o tome novinar?
t . . .1Kako sam vei javio ranije ja sam pregovarao sa Fehimovim ljudima ov-
dje i kao preduvjet za suradnju traLio, da Fehim prekine odmah suradnju sokupatorom slikarom, te da to javno objavi i da odmah prestane s terorom,pljadkom i ubijanjem na5eg svijeta. Istom poslije izvr5enja ovoga moglo bise govoriti i preii na uvjete suradnje. Delegati su Fehima o tome obavijestili,
rE Britanci i Amerikanci.re Hrvatsko primorje i unutrasnjost.20 Odnosi se na prethodni pri log, t j. Krnjeviiev govor 22.7.1943.2rMis l i se na jugos lavensku dr lavu .2r Misli se na Madekovu izolaciju, najpri je u logoru Jasenovac, a zatim strogu kuCnu izolaciiu2r Bugari.rl Rijed je o fra D. Mandiiu (usp. Boban, Hrvatska u arhivima, 199 i d.)
r76
ali do ispunjenja ovih.-uvjeta nije praktidno nikad dosro. Fehim se je izgova-rao, da.nedjela ne potidu.od njegovih ljudi, ali je odkronio, aa takovl rr.liro"desavuira. Isto tako je odklonio, da oblavi sto se je oa njega trahilo u pogle-du slikara. Ovo neka novinar ima pred odima.
ovdje predstoji poostrenje ."}ima (ustaskog) i progona simpatizera tuto-ra,
12 Kontroverze iz povijesti Jugoslavije
177
IZ BRITANSKE POLITIKEPREMA HRVATSKOJ SELJACKOJ STRANCI
POTKRAJ 1943. I POCETKOM 1944. GODINE*
PREDGOVOR
Osnovni sadrZaj ovog rada dine tri misije koje su poduzete u ime vodstvaHSS-a u zemlji potkraj 1943. i podetkom 1944. god. Rijed je o misijama dr.Tome Jandikoviia, Zenona Adamida i pukttvnika Ivana Babiia. U sva trisludaja osnovni je cil j bio da se uspostavi veza s predstavnicima HSS-a uinozemstvu, a preko njih i sa zapadnim saveznicinra, pri je svega s Britanci-ma. Pozadinu i smisao tih misija nije moguie razumjeti ako se nemaju naurrlu osnovna obil jeZja tadaSnje polit ike vodstva HSS-a u zemlji i inozemstvu.Takoder nije moguce razumjeti ni reagiranja raznih britanskih ustanovaprema tim misijama ako se nemaju na umu osnovnc intencije tada5nje bri-tanske polit ike prema Jugoslavii i . U ovom radu nije rnoguie ulaziti u cjelovitarazmatranja tih problema. Moramo se ogranidit i samo na naznadavanje osnov-nih l inija. Literatura o toj problematici, i o jednom i o drugom pitanju,veoma je oskudna, dodiruje ta pitanja samo parcijalno, usputno. Njihova seslika tek podela postupno rekonstruirati. Iz t ih razloga bit ie potrebno viSeprostora dati izvornoj dokumentacij i, koja se tek podinje prikupljati i valori-zirati. Mnogi se problemi mogu samo nazirati. U tom smislu i ovaj rad trebashvatit i kao korak otvaranja problema britanske polit ike prema Hrvatskojseljadkoj stranci ur vri jeme rata, odnosno otvaranju problema polit ike testranke u to vri jeme. Britansku polit iku prema HSS-u treba promatrati uokviru britanske polit ike prema Jugoslavij i u cjelini. Zato ie u takvoj po-vezanosti i bit i naznadena neka pitania britanske polit ike u spomenutomrazdoblju.
1. BRITANSKA POLITIKA PREMA JUGOSLAVIJI DO JESENI1943.
Britansku polit iku prema Jugoslavij i u to vri jeme, gledajuii je u osnov-nim linijama, moZemo podijelit i na dva glavna razdoblja. Prvo razdoblje trajedo podetka proljeia 1943, a drugo se zavrSava saveznidkom konferencijom uTeheranu, krajem studenoga 1943. Upozorit iemo na osnovna obil jeZja te poli-t ike u svakom od dva navedena razdoblia.
" Objavljeno t 7'borniktt Zavotla za povijcsnc znanosti IstraZivaikog centra Jugoslavenske akademijeznunost i i unr jc rnosr i . s . 10 . Zagrc .h , 1980, l - i07 .
1 7 8
od osovinskog napada na Jugoslaviju i, zatim, od podetka omzanoe otpo-ra, paLnja Britanaca bila je okrenuta prije svega prema Srbiji, dok su drugapodrudja Jugoslavije praiena s manjim interesom. Takav britanski interesza srbiju bio je nastavak vei ranije ori jentacije, u kojoj se, u raznim britan-skim procjenama, s odreelenim snagama u Srbiji radunalo kao najpouzd,ani-j im faktorom otpora osovinskom prit isku na Jugoslaviju. Dogadij i od.27.marta 1941. davali su tim procjenama joS vi5e argumenata. Kad je doslo dooruzane borbe u Jugoslaviji, informacije o dogadajima u Srbiji, stjecajemraznih okolnosti, postale su Britancima mnogo pristupadnije nego informa-cije o dogatlajima u drugim dijelovima Jugoslavije. oiuzana borba u Srbij iimala je u podetku najSire razmjere, pa je vei i time privladila veiu paznjuraznih britanskih sluZbi. Nadalje, razlog za ve(u zainieresiranost Briianacaza dogadaje u Srbij i potekao je i iz njezina strategijskog polozaja u odnosuPrlma- tadainjim britanskim vojnim interesima na Bliskom istoku i u sjever-noj Africi. Ometanje njemadkih komunikacija preko Srbije imalo ie velikuvaZnost za britanske pozicije u tim podrudjima.
_ Druga bitna karakteristika britanske polit ike u tom razdoblju bila jebezrezetvna orijentacija na DraZu Mihailoviia. Britanci se u tome nisu kole-bali ni onda kad im je postajalo sve odevidnije da se detnidki pokret upustiou siroku kolaboraciju s okupatorom i da on ne ispunjava one zad,atke koje suod njega Britanci odekivali. Partizanski pokret je u tom razdoblju, i kaovojni faktor, ostajao potpuno po strani od britanskih planova i interesa uJugoslavij i . Rukovotleni polit idkim motivima, Britanci iu, unatod svom ne-zadovoljstvu s Mihailoviiem, bil i spremni da njegovo drzanje prime s ra-zumijevanjem i, kad-se ticalo njegova odnosa s partizanima, odobravanjem.Britancima je ostajala nada da ie se Mihailovii, kad im to bude potretno,ipak angazirati u borbi protiv okupatora. Do toga nastojali su ga toleriratii povremeno nagovarati na ogranidenu aktivnost protiv oklpatora.- U prve dvije godine rata u razne britanske sluZbe slijevalo se relativno
dosta informacija o pri l ikama u Hrvatskoj. No te su informacije najdesieostale neiskori5tene, razasute po raznim sluZbama, nesistematizirane.-Takose dogodilo da, i uz relativno velik broj irrformacija, britanske sluZbe, kojesu se bavile Jugoslavijom, nisu imale pravu sliku o tome sto se u Hrvatskoidogada, kakvog je razmjera oruzana borba i tko je njezin stvarni nosilac.Takvo se stanje djelomidno moze objasniti i t ime sio Biitanci, u prvim godinama rata, nisu imali vojnidki interes za Hrvatsku kao za Srbiju. Istina je daBritanci nisu imali takve organizacijske i tehnidke moguinosti da iz Hrvitskeprikupljaju informacije, kao Sto su to dinil i iz Srbije, ali je dinjenica da nidobivene informacije nisu dovoljno iskoristene. Bez posebno nagiasenog inte-resa da dublje i svestranije analiziraju pri l ike u Hrvatskoj, veiina brit inskihsluzbi zadovoljavala se povrsnim primamljivim informacijama da je gtavninosilac otpora u Hrvatskoj HSS.
Potkraj 1942. i podetkom 1943. god. naglo je poraslo strategijsko zanirna-nje Britanacazabarkanske zemlje, meclu njima i za Jugoslaviju. Bilo je to uprvom redu uvjetovano razvojem prilika na afridkom ratistu. poslije po-raza njemadko-talijanskih snaga u sjevernoj Africi, pred Britancima i Ameri-kancima otvorilo se pitanje novih strategijskih pravaca. Kao naredni cil jizabrana je sicilija. Iza nje se naziralo talijansko kopno i cilj da se Italijaizbact iz rata, sto je uskoro i formulirano kao ratni cilj saveznika u Sre-dozemlju. u tim planovima balkanske zemlje dobile su istaknutu ulogu.Znadajno je porastao interes saveznika za istodnu jadransku obalu. na ti
179
se olaksale operacije u sredozemlju, saveznicima je bilo potrebno da se na
balkanskom iati$tu veZe Sto viSe njemadkih snaga, da se u Sto veioj mjeri
oteza Nijemcima koriStenje balkanrkog p.o.tora za operacije u Sredozemlju'
U tat<vim prilikama "maksimalno
aktiviranje jugoslavenskog ratista po-
stalo je za Britance od prvorazredne vaZnosti. Oni su, me6tutim, do5li do
iasnog saznanja da to neie uspjeti ako budu radunali sa snagama na koje
iu se"dotada iskljudivo oslanji l i . Svi poku5aji da se Mihailovii pokrene u
akciji protiv okupatora ostali iu bez rezult-ata. Kod pojedinih britanskih sluZ-
Li poei"j" r" po-l5tluti i na ,druge grupe otpora<, Sto je u praksi znadilo na
puitirunl. Tako se, L oZujku 194j, Britanci odluduju da se orijentiraju i na
E"t.rik" i na partizane, da potpomaZu i jedne i druge. Jednostrana politika
iskljudive podrske detnicimi napustena je i prihvaiglu j: politika opomoii
objema stianaman. Iako i dalje izridito polit idki motivirani, Britanci su tako
u prvi plan podeli stavljati vojne razlogc svog opredjelj ivanja medu antago'
niit ietim srrigama u Jugoslavij i . Time je revidirzrna polit ika iz prethodnog
razdoblja, koja je bila u prvom redu polit idki motivirana'U britanikim sluZbama, koje su se bavile Jugoslavijom, uvrijeZila se
shema prema kojoj su se u Jugoslavij i , s obzirom na raspored snaga otpora,
razlikovale dvije glavne zone. Jednu je dinila Srbija, u kojoj su, prema nekim
britanskim o"j"ri*u, dominirali detnici. U drugoj (dio Bosne, Hrvatska i
Slovenija) dominirali su partizani. I kad su odludil i da uspostave kontakt
s parti ianima, to je za Britance ujedno znadilo i prosirenje zone njihova
poladanog interesa, t j. prosirenje veieg intercsa i na zapadne krajeve Jugo-
ituui3". P-rateii neprijateliske izvorc o rasporedu ustanidkih snaga, Britanci
su aosti do zakljudku au j" jedno od njihovih srcdiSta i podrudje Like. Tako
su prve vojne misije kod partizana bile spustcne na to podrr-rdje u drugoj
polovici tr ivnja 194:. Preto tih misija ugovoreno je spustanje i prve vojne
misije kod Vrhovnog Staba potkraj svibnja 1943.bvoju opiu formulu npomoii objema stranama< Britanci su Zeljeli pri-
mjenjivati i u Hrvatskoj. Tu jc ta formula mcldificirana tako Sto se pola-
zilo od stajaliSta da, osim partizana, postoje i druge gerilske grupe pod utje'
cajem HSS-a. Tako je formula za Hrvatsku glasila: ohrvatski gerilci i komu-
nistidki partizani<. Britanci sur namjeravali pomagati i jedne i druge.'
;Jifi'. t#i.""r?'"itlj'"ji:9,iiTit#H,lolna misija u Lici' postoiali stt planovi da se uspostavi veza
;K;;-"i"s. b.,i. rairo'@s. tb) "."id:lt5?*il!,Kopija: S o' E London '"Ey)""
btke za Hrvatsku (Pin'Points for croatia)
U vezi s nasim memorandumom 341 122/35 od 30. oiujka, aranZmani postigntlt i s Mirlcorrl su kao
Sto s l i jed i :- - i Podobtunce cc p r ihva t i t i i sk lon i t i HSS, Ci- ." pronad6 pogodo. tercn, trcba nas obavijesrit i o koordinatima, i l i putern posebnog kurira
il i kodiranim telegramom.
:";ilt'f#l *x.',"lilJg:'.1',,:1,,1 ""ti'5Yr',i:'.Lf%3ir',iP,l,liii" t'lhffiT,i3L"'.0%li:f,T";'""0'1"'e^'"i,:!tfito l i kd snaZna ko l i ko dopuSta s igurnos t , s i sprc l ( rdanrm sv lc l luc f ,n lcm'- -n
I-oii"i" koju trebaju dati oni koji Prihvaiatu: ,Stjepan R.adit ' ' . .
o*"u'"-l"u'.iii'lxr;9l'."',"t"'-,*i'gi;:lll.'ni;;::i",*ii\i i, ":?:vttir ;* fTidt,#i.l#H:ii;H5ir titru:-:ir*"r::iliY'5^".f i,%,ilil''".3'l' i';;':,";o5i ii.;; ;""-;.1;;;" 1" -p.lii'io' -
6 Avion treba oe"tir l i i 'Ja p.f"-"6ii (hrvatsko vri jemc) rradalje, u nudi kolu ie oznadena u poruci
B . B . C. , k roz naredne t r i noc i '- ' - ' tb'p"i.. i :a se neie obaviti pri ic pcrioda^mjmcdinc u svibn ju
l+!r:itr.":*'4#'.i;,::.glSL','l? "Ei6r,,i.r; ;n*'llili,f i\1,[ j;3l".,1#9.'i'',f :-'::1
.1." tfg""*'iil1'x*#*"* 11"n"',i:'"**li: *l"llrn!tr-; "xlni:"'?'';";*ilT'd'J:?'J 'fl3k;;;, k;ialil inianje blizir Dakdva-i aktivni ic patriot'
180
No ubrzo je pridama da je HSS aktivan nosilac oruZanog otpora do5ao kraj.Britanci su se suodili sa stvarno5iu koja se temeljito razlikovala od pre-dodZaba koje su dotada vladale o prilikama u Hrvatskoj. Vei i sama britan-ska orijentacija da se uz HSS pomaZu i partizani, znalila je slabljenj e val-nosti HSS-a u britanskoj politici. A kad su Britanci do5li do saznanja data stranka nema onu ulogu u oruZanom otporu kakvom su je oni dotada za-miSljali, to slabljenje vaZnosti HSS-a pogotovo je bilo izraileno.
Kapitulacija Italije nije dala one rezultate koje su Britanci odekivali uvrijeme kad su tek bile planirane operacije protiv nje. Tada se vjerovalo daie se zbog izbacivanja Italije iz rata Nijemci povuii s Balkana, ili bar snjegova juZnog dijela. To se nije dogodilo. Saveznidka fronta u Italiji jestagnirala. u takvim prilikama ratiSte u Jugoslaviji joS vi5e je dobilo naznadenju. vojni motivi u opredjeljivanjima Britanaca u jugoslavenskim pri-likama i dalje su imali dominantno znadenje. Radunanje s partizanima kaoglavnim vojnidkim partnerom sve se vi5e osjeialo. Takva je orijentacija svojupunu potvrdu dobila na saveznidkoj konferenciji u Teheranu. Tu je odludenoda se partizanima pruzi sva moguia materijalna pomoi, ukljudujuii i podrskuoperacijama komandosa. Ta je odluka znatila sluzbeno priznanje partizanakao vojnog partnera antihit lerovske koalici ie.'
2. DRZANJE HRVATSKE SELJAEKE STRANKE DO JESENI1943. GODINE
Ovdje pri je svega treba l 'asnije odrediti Sto se u tom razdoblju podra-zumijeva pod Hrvatskom seljadkom strankom. To ni izdaleka vi5e nije bilaona stranka kakvu je poznajemo iz prija5njeg vremena. Vei uodi rata tusu stranku zahvatila dinamidna unutrasnja previranja i diferenciranje ulije-vo i udesno. Nakon izbijanja rata ti su se procesi nastavili i jos vi5e pro-dttbili. Pri tom treba imati na umu da su ti procesi imali i odrettena regional-na obiljeZja, prema specifidnostima pojedinih krajeva. Dio prista5a HSS-aopredijelio se za oslobodiladku borbu, bilo aktivnim sudjelovanjem, bilo urazlidit im oblicima podupiranja. Drugi dio podrZao je ustaiki ,eiim, aktivnoil i, na druge nadine. To opredjelj ivanje uli jevo i udesno imalo je u daljemtoku razliditu dinamiku. Proces opredjelj ivanja dijela pristasi HSS-a zaustaski reZim imao je kratkotrajno djelovanje u prvim danima ustaske drza-ve. Nakon nekog vremena taj proces ne samo Sto je bio zaustavljen negopostupno dolazi i do raznovrsnog distanciranja od usta5kog reZima. ir[asuprottome, proces opredjelj ivanja za oslobodiladku borbu isao ie stalno uzlaznoml in i iom.
o nas je Mirko obaviiestio, da bi bilo opasno palit i
i l i , da se treba pridrZavati najveie diskreciie i da ni'1 j?oil jr"."?urjifi :?;:T.i:lxt"ogf 8iTo"'T js'?ll;
:a uspostavljanje veze s HSS-om kod-Cazme. Radiipremana iedna grupa oficira iugoslavenske voiske,
il?13-'r.);"$I*"d'$,1:'?,;llJ",#"r.:i'$"i#i#2 Usp : prethodni pri log; E. Barker, Brilattska polit ika na Balkanu u II svjetskom ratu, Zgreb, 1978.
1 8 1
Zbog spomenutih procesa diferencijacije, HSS se sveo na uZe dimenzije,ali joS uvijek zna(ajan tzv. "sredinski dio". Pod tim dijelom u osnovi i ra-zumijemo tu stranku u tom razdoblju. Osnovna, globalna orijentacija togclijela stranke bilo je distanciranje i prema usta5kom reZimu i prema oslo-bocliladkom pokretu, s razliditim motivacijama i specifidnostima u drZanju.No treba naglasiti da taj "sredinski dion nije bio ni organiziran ni homo-gen. U uvjetima usta5kog reZima stranka je mogla oduvati samo neke ele-mente svoje unutra5nje povezanosti, preteZno ilegalno i posve parcijalno,Sto osobito vrijedi za prve dvije godine rata. Vei i zbog toga nije moguiegovoriti o nekoj organiziranoj i sustavnoj politici te stranke u tom razdoblju.Ni samo vodstvo stranke nije moglo povezanije djelovati. Dio vodstva na-lazio se u inozemstvu, a dio u zemlii, s dosta tankim nitima uzajamnogakomuniciranja, raznim ilegalnim kanalima. Dio vodstva u zemlji bio je podstalnim pritiskom usta5kih vlasti, povremeno zatvaran, a sam Madek najveiidio vremena izoliran. Na taj nadin pojam vodstva stranke (odnosno njezina,sredinskog dijela") ima relativno znadenje. Okosnicu tog vodstva dine njegovizagrebadki dlanovi. No i u tom vodstvu postoje razlidita gledi5ta na votlenjestranadke polit ike, Sto ie se vidlj ivi je podeti ispoljavati od podetka 1943.godine.
Polit ika distanciranja prema ustaSkom reZimu i oslobodiladkom pokretu,koju provodi "sredinski dioo HSS, imala je preteZno pasivno obil jeZje. Onaie bila praiena tzv. polit ikom dekanja. Ta je polit ika imala razlidite nijansei interpretacije i razlidita obil jeZja u pojedinim etapama. U svojoj najkon-zervativnijoj varijanti, osobito u prvo vri jeme, ta je polit ika bila tako reiibez ratnih cil jeva i svodila se na otvorenost prema razlidit im moguiim posli je-ratnim rjeienjima, ali uvijek s uvjerenjem da ie HSS imati odludujuiurrlogu. Takvo shvaianjc pokazalo se oditim i u spisu Hrvatska i Hrvati, kojise pojavio podetkorn 1943.' Buduii da su u tom spisu iznesena karakteristidnashvaianja i da on najvjerojatnije potjede iz redova uZega stranadkog vod-stva HSS-a, pa lnu se prerna tomc pridavala i odredena teLina, donijet iemogzr ovdje u Sirim izvodima. Treba odmah napomenuti da u njemu ima i dostaproizvoljnih konstrukcija. Njih ovdjc necemo posebno analizirati, jer i nijebitno koliko su pojedina gledi5ta bila osnovana, nego je vaZno uoditi dasLl se ona prihvaiala u redovima HSS-a i da se na njima vodila stranadkapolit ika.
Po5to se konstatira da je hrvatsko pitanje >upravo danas u sredi5tusvjetskih dogaclaja", u spisu se nastavlja:
,Jedno od najvaZnij ih pitanja koje danas postavlja svaki Hrvat jest:
kakav ie poloZaj imati Hrvatska i Hrvati posli je ovoga rata? Na 'pololai
Hrvatske i Hrvata utjecat ie uglavnom ova 3 faktora:
1. Tko ie bit i pobjednik u ovome ratu.
2. U diju ie interesnu sferu (utjecajno podrudje) doii Hrvatska iza rata.
3. Sto hrvatski narod hoie i kako ie u odludnom dasu dodekati konacrata, te kako ie nastupiti u tom dasu."
3 Prema izvjeStaiu ,Zine. (Lcpe Perovii, dlana Povjerenstva CK KPH) CK KP Hrvatske, spis (nazivasc broiurom) Hiyatska i Hrvati napisali su Kosutii i Pernar (Arhiv Instituta za histori iu radnidkogIjokrcta Hrvatske - dalje IHRPII, KP-20/8q8, izr,. iestai od 18. III. 1943.). Na druge dokumente o tomeirisam nai5ao. I prema inislicn.iu nekih 6ivSlh dlinovi HSS-a taj . le spis napisao Koiuti i. Pisac inaderavod i da jc iavn i ladn ik , i ne pro fes iona ln i po l i t i i a r , s to mo2e 6 i t i i c teno i rad i kamuf laZe. Sp is iepotp isan pscudon imom n\ /c . r i l i r sn
182
Prvo pitanje, t j. tko ie pobijediti, ne ovisi o hrvatskom narodu. O tomeu koju ie interesnu sferu doii Hrvatska ,mogao bi hrvatski narod moLdaimati moguinosti i da ne5to kaZen. A treie pitanje, kako ie se dodekatikraj rata, "to ie ovisiti u velikom dijelu o Hrvatima samima(. U razmatra-nju svih tih pitanja polazno je gledi5te da su >sve ratujuie stranke sloZneu jednom, a to je: Europa ne moZe ostati nakon rata onakova kakova jebila prije rata<, pri demu "svaka ratujuia stranka ima svoje nacrte o go-spodarskom i polit idkom preureclenju Europen. Osnova svega je >namjeravelikih, tko ie pod svoj utjecaj dobiti vi5e malih, a time biti jadi od drugoga".Rat se moie zavriiti pobjedom Osovine ili saveznika, Amerike, Engleske iRusije, a manje je vjerojatno da bi se rat mogao zavrSiti djelomidnim il icjelovitim sporazumom. Ako dode do pobjede Osovine, Evropa bi u cijelostibila izuzeta ispod utjecaja anglosaskih zemalja i bila bi ureelena po nadelimanacionalsocijalistidkog pokreta, kao gospodarska i polit idka autarhijska cje-l ina, s centralom u Berlinu. >Austri ja, Slovenija, CeSka, Estonija, Letonija,Poljska i dio Rusije postale bi sastavnim dijelom Reicha, a sve ostale zemljebile bi u sklopu njegove gospodarske, kulturne i vojne polit ike sa onolikommjerom upravne i prosvjetne samostalnosti, koliku bi vei prema pril ikamaReich ostavio pojedinim zemljama.< Njemadka i Itali ja imaju razlidite pogle-de na buduii poloZaj Hrvatske. Itali ja bi htjela da ona u cijelosti dotle podnjezinu interesnu sferu, sa slidnim polozajem kao Albanija i l i kao nekadEtiopija. Nasuprot tome, Njemadka Zil i da cijela Hrvatska- bude u njezinojinteresnoj sferi, kao vazalna d,rLava ili kao protiktorat , slidno ceskoj. Razlozisukobima tih interesa .jesu u gospodarskom i strategijskom poloZaju Hrvatske,a osobito njezina jadranska obala.
Dalje se raspravlja o posljedicama koje bi imala saveznidka pobjeda.U tom sludaju svaka od tri saveznidke zemlje ima svoi plan. Tako je sovjer-ski plan >dobiti Sto veii dio Europe pod svoj utjecaj neposredno il i posred-no. Litva, Estonija i Letonija bile bi ujedinjene s Rusijom. U korist Rusijebi morala bit i takoder ispravljena granica prema Finskoj, Poljskoj i Ru-munjskoj (Besarabija, Bukovina).o Osim toga, ns interesnu pak sferu Rusijeimala bi doii barem: Finska, Poljska, Madarska, Ce5ka, Slovadka, Rumunj-ska, Bugarska i zemlje biv5e Jugoslavije. Tako bi Rusija doprla preko Bu-garske na Egejsko, a preko Hrvata na Jadransko more. Sve bi ove zemljebile u najuZoj vezi sa Sovjetskim Savezom te urectene na posve isti nadinkako je danas uredena Rusija. Taj je plan podjednak njemadkom, s tomrazlikom Sto bi mjesto Berlina bila centrala u Moskvi. MoZda bi se pojedinimudaljenim dijelovima dopustio neki l jevidarsko-demokratski oblik vladavine.Tako za ureelenje Balkana postoje 2 ruska plana. Prvi (maksimalni) predvidaSavez Sovjetskih republika Balkana, u kojem poloZaj, kao ni granice HrvatskejoS zasad nisu odreelene. Drugi nacrt predviela Republiku Jugoslaviju, sastav-ljenu od vi5e upravnih jedinica: Slovenije, Hrvatske, Dalmacije, Bosne iHercegovine, Srbije, crne Gore i eventualno Makedonije. Ta bi Jugoslavijabila i l i Sovjetska i l i demokratska republika, vei prema pril ikama i jakostiRusije nakon rata. Svakako bi u vojnidkom, gospodarskom, vanjsko-polit id-kom pogledu bila upravljana strogo jedinstveno, dok bi u prosvjetnom iupravnom pogledu pojedine pokrajine imale izvjesnu autonomiju.
Engleska, nastavlja se dalje, takoder Zeli doii do Sto veieg utjecaja uEvropi da oslabi Njemadku i da Sto manje dopusti pristup Sovjetskom Sa-vezu u Evropu. Ona Zeli evropske drZave tako grupirati da mogu biti pro-tttteza Njemadkoj i Sovjetskom Savezu. ,Tako se ima u sjevero-istodnoj
1 8 3
Europi osnovati sjeverno-slavenski blok drZava u obliku drZavne zajednice,koju bi dinile Poljska (poveiana na radun Njemadke), CeSka u svojim sta-rim granicama (sa Sudetima) i Slovadka kojoj bi Madarska morala vratitione krajeve, koje je u posljednje vrijeme uzela, Rumunjska bi imala doiiu interesnu sferu Rusije i, ako drugadije ne ide, Bugarska, tako da RusijamoZe doii preko Bugarske na Sredozemno more ne dirajuii u suverenitetTurske (Dardanele). Ovom dolasku Rusije na Balkan i obalu Sredozemlja(a to Engleska ne gleda oduSevljeno vei radi Sueza, kao i opie gospodarstvana Sredozemlju) Zeli engleski plan suprotstaviti svoj utjecaj, i to tako daGrdka ude u sklop Britanskog caxstva, Albanija pod engleski nadzor, a osimtoga Engleska Zeli jednu jaku Jugoslaviju, i to monarhiju kao protuteZusovjetskoj politici na Balkanu. Ta bi Jugoslavija imala biti u engleskoj in-teresnoj sferi, a uredena kao savezna drLava (Slovenija, Hrvatska,Srbija)tako da se poprave pogre5ke, udinjene Versail les-om 1918. Dakako da biEngleska rado vidjela i Bugarsku u toj jugoslavenskoj zajednici. Takova biJugoslavija imala biti poveiana na radun Italije (Istra sa Zadrorn i otocimate slovenskim krajevima), Austri je (korektura granice u Slovenij i) te Madar'ske (korektura u tzv. Vojvodini).u U takvoj federativnoj Jugoslaviji, >Hrvat-ska bi imala neosporno obuhvaiati ci jelo podrudje banovine Hrvatske (uklju-dujuii Meelimurje), hrvatski dio Istre sa Zadrom i otocima, dok bi pitanjepreostalog dijela Srijema, Bosne i Hercegovine te ostalih krajeva te zajed'nice, gdje ima Hrvata imalo bit i r i je5cno il i plebiscitom il i direktnim spora-zumom Hrvata i Srba.o
Sto se Amerike tide, ona predvida ,u jednom dijelu Europe svoje upo-riSte, kako bi onemoguii la Engleskoj, da bude jedini i potpuni gospodarEurope. Zato Amelika predlaie osnivanje podunavske zaiednice drZava nadelu sa Habsburziman. Habsbur5ka monarhija, kao savezna drLava, imala bibit i sastavljena od Hrvatske, Austri je, CeSke, Slovadke, Madarske, dok zaSloveniju joS nije odludeno da l i bi bila posebna jedinica i l i bi u5la u sastavHrvatske. Po tom bi planu, navodno, granice Hrvatske bile na Drini, bila bipro5irena u Istri i dobila bi Zadar s otocima.
Nakon razmatranja o planovima velikih sila, zakljuduje se: >Iz svega dosada spomenutog izlazi, da je Hrvatska podrudje, gdje se danas ukrStavajuinteresi petoro velikih sila: Amerike, Engleske, Itali je, Njemadke i Rusije.Odnose Njemadke i Itali je vidimo vei danas na na5em zemljiStu. U sludajupobjede Osovine (ako Itali ja naime ustraje do kraja na strani Njemadke),odludila bi se sudbina Hrvatskc prerna diktatu Njemadke, odnosno prema
njenom sporazumu s Itali jom.U sludaju pobjede Srueznika bit ie za nas odludno, u diju iemo interesnu
sferu doii: rusku i l i anglosasku. Anglosasi najavljuju, da ie nakon rata
okupirati ci jelu Europu svojim trupama, te ostati u njoj nekoliko godina,
dokle se Europa posve ne sredi i uredi.Rusi to znadu, pa, jer nije bar za sad izgleda, da bi mogli pravovremeno
sa svojim trupama doii u srednju Europu, a narodrto na Balkan, to oni
nastoje, da tamo5nje narode pretvore u svoje trupe, te organizacijom lokal-
nih revolucija stvore vei gotove situacije, rrarodito kod malih naroda, i da
lamo preteknu Anglosase.< Hrvatska je ,u oba anglosaska projekta jezidac
na vagi, jer nit i moZe biti Jugoslavije, a nit i podunavske monarhije bez
Hrvatske. Izgleda, da su Englezi bas radi toga, da dobiju Hrvatsku za svoj
184
plan, nadinili jak pritisak na Srbe prisiliv5i ih na federativnu Jugoslaviju. Nijemeclutim, nemoguie, da dode do nekog kompromisnog rjeSenja Lmedu engles-kog i ameridkog plana.n
U daljem dijelu spisa analiziraju se pogledi HSS-a. Konstatira se da jeustaska vlast bez podrske naroda i da su ustase uspjele dobiti vlast samosludajno, uz pomoi sa strane. ,Meerutim i u sludaju iobjede Njemadke nebi mogla u Hrvatskoj ostati trajno na vlasti sadica i1"ai, toiu ima za sobomsamo- sebe i koju drile na vlasti samo sire osovinl tako dugo dok im jepotrebna. u fazi normalnog Livota i rada morala bi se i Njeriadka oaluditihoie l i u Hrvatskoj suraelivati sa hrvatskim narodom te vladu povjerit i pra-vim predstavnicima naroda il i ie suradivati sa grupom nasilnika,
'toii oiim
sebe nemaju nikoga za sobom. To isto vrijedi, ak6 Hrvatska dode u interesnusferu Rusije.u Jedinim zakonitim predstavnikom hrvatskog naroda smatrase Maiek. "Treba otvoreno pogredati istinu u o(i i priznati di je oko Dra Ma-deka danas ujedinjen sav hrvitski narod i to ne samo sel.iastvo vei i znatan
veci broj cviieta hrvatske intdigencije,rena moZda drugadije misli la. U njegaZnosti - gleda s nepodijeljenint povjc-dek je danas najveia moralna i polit id-lvaju otvoreno il i mudke takoder svir." Polit ika Madeka i HSS-a formulirat iek i HSS nepr i jeporno dnnas iedin ia z.astupetju stanoviSle, da hrvatski na-n, histori jskom i polit i ikont teritori iuitLci se na hrvatsko drl.ctvno kao i. na)LL srtegu i voliu hrvatskog naroda drtrvutskog narodcL u pitanju svog driay_.edenia. To ce stanoviite z.astupati dr1 naroda i na buducoj ntirovnoi kon-
. _ ocjenjujuii polit iku izbjeglidkog dijela HSS-a, konstatira se: ,Hrvatsl<a!:i?r" bila je uvijek konadni-cil j b-orbe hrvatskog naroda te prema tome iHSS-a, pa se toga cil ja hrvatski narod nikacl nikome za volju neie odreiii -.samo imajuii sve drzavne atribute - moie uii u lednu od eur<lpskihzajednica. ovu polit iku moraju voditi i hrvatski predstavnici u inozemstvu,1\o .ho._9 biti pravi predstavnici naroda i tumadi njegove volie i njegovihteLnja. Koliko smo obavijesteni oni tako i nastupaju. 6ni traze za hrvatskinatod pravo samoodrealenja, pa ako to ne bi bilo moguie u potpunoj mjeri,onda neodstupno sli jedi to, da hrvatski narod sa dr Madekom na delu od-ludi u kojem ie odnosu Hrvatska biti sa ostalim dlanovima zajednice, s ko-jima bi trebala bit i u vezi. To stanovidte zastupa i dr Madek u domovini iIrrvatska emigracija u inozemstvu. Tko bi vani drugadije radio, taj ne radi uime hrvatskog naroda i narod (e ga osuditi. Konaiiu i i1"l o Hrvitskoj moieimati samo hrvatski narod. i dr Miiek!
,. ,Istina je, da je poloZaj hrvatske emigracije u Londonu bio isprva tezak,
ali hvala budi odludnom drZanju hrvatskog naroda u domovini, a naroditoherojskom i mudrom stavu predsjednika di. Madeka, te hrvatskih narodnihzastupnika, koji u veiini ostadose posteni (jer pladenidka polit ika raznihTorti ia, Berkoviia, Totha i njima shenm individuma te nji l iovih prirepinanema niSta zajednidko ni sa hrvatskim narodom, buduii da su se oni, pri-stupivsi u ustaSki pokret i poloZivsi ustaiku zakletvu za uviiek sami iskiiu-
185
dil i iz HSS-a), uspjelo je hrvatskoj emigracij i, da u borbi protiv velikosrpske
politike nekih dlinova iondonske jugosl. vlade pred meitunarodnim faktorima'Engleske
i Amerike izvojuje za hrvatski narod onaj poloZaj, koji mu po Bogu
i pravdi pripada."' O usiaskoj vlasti redeno je: 'Dakako da hrvatski narod ne priznaJe po
njega pogubne me<Iunarodne Lgouor", koje je nametnuta usta5ka vlast sklo-
phiA6rinanja, oylasti i volje h-rvatskog .taroda odrekavsi se narodnog terito-
iija i turivsi narod u gospodlrsko i poliiidko ropstvo. Tu ne pomaLe ni furtim--rutti.teut nezakonito-g i fulrifi.i.unog tzv. hrvatskog sabora sakupljenog s
brda s dola.Hrvatski je narod jednodusno osudio i sve one zlodine ustasa, podinjenih
nad srpskim pudanstvom kao i drugim gradanima Hrvatske,- s kojima narod
kao cj-elina nema niSta zajednidkog, pa je HSS prosle godine to sluZbeno
odsudila.Zbog svega toga dr. Madek i HSS ne mogu i neie suradivati s ustaskom
vlasti, toia 1e - da se najblaZe izrazimo - zajedno sa svojim pokretom
moralno, -kuiturno,
gospodarski, polit idki i vojnidki potpuno zakazala. Na
ponudu za suradnjul upuienu -.r pononno nedavno, odgovorio je dr Ma-
dek citatom dra Ante Stardeviia: 'Mi smo radil i dok smo s poStenjem mogli,
a sada kad je sve prodano i izigrano, mijesati se u to znadilo bi sramotit i
sebe. Neka tia ir3"a,t ka5u oni, toli su je skuhali? A mi - dodao je dr' Madek- idemo svojim narodnim putom neokaljani i pravedni ne dajuii se zavesti
ni desno ni l i jevo vei ravno kako to narod traLi""odnos pr.-u detnicima i partizanima odreilen je ovako: uAli tako ie HSS
isto najosti i je osudila i sve zlodine onih srpskih detnika, bez obzira pod
dijom se komandom nalaze, koji plaieni i naoruZani od talijanskih okupa-
tora i udruZeni s njim pale hivaiska sela, mude i ubijaju Hrvate i tako
istrebljuju hrvatski .tur,ra svuda gdje stignu, a narodito u ,hrvatskoj Herce-
govini i balmacij i. Njihov je jedini cil j uspostava Velike Srbije. Njihova zlo-
i i" lo .r" razlikuju se"po reZini i grozovitosli ni5to od onih ustaSkih. Hrvatski
ce narod biti uvijek j;dinstven, rpremutt i dosta jak, da odbije i velikosrpska
presizanja jednoga DraZe Mihajlovica bez obzira tko iza njega stoji. Hrvatskije narodprotiv wifr nasil ja i nepravda, dolazile one s bilo koje strane i ogrnu-
ie bilo tolom idejom. On neie da bude nidije oruZje u sluZbi tutl ih interesa'
Zato kod. "hrvatskog
selia$tva nije na$ao odziva ni korijena nadin borbe, gdje
se l judi ubijaju *Jdnrobno, palL Skole i opiine, razaraiu mostove, uniStavaju
usjeve, vrse atentate na vlakove, gdje strada nevino pudanstvo, te zalo - ono
ne ide s partizanima!<Spis zavr5ava ri jedima; oOvaj rat moZe potrajati joi dug<'t, moZe se pro-
tegnuii dak i u 1944i NaSa je najvaZnij a zadada, da biolo5ki saduvamo hrvat-
sk; narod tj. da saduvu-o Sto niS".rusitt Livota, obitelj i i gospodarstava- Na
sto bi nam posli je bila sloboda i drLava bez Hrvata i njihovih domova? Ne
smijemo ,-itnuii s uma da budemo uvijek spremni osigurati, braniti i odu-
vati nas narodni teritori j, pa r.r odludnom dasu, kad nas dr. Madek pozove,
budemo gotovi svi kao jedan, da konadno izvojujemo pod njegovim vodstvom
pravu stoboau hrvatske drZave i hrvatskog naroda, a pod geslom: Samoodre-
denje hrvatskog naroda i njegotto unutarnje uredenje na etitkim' socijalnim i
gospodarskim natelima hrvatskog seliaikog pokreta'<o
1 IHRPH' t""o *ol];,["] l',1^iLllnj'"1"'il,i.,'i,B'liT"s"i1!'# .".',",'"?iTl j;.iiJ;:,:. t6!;il"i i.Y
lll'i,i',T,i, $3::i-,ii'l3lj:,, r,\,' r': .r(ric-B'Lic, u,,us"'i"NDH, zii;"i;, riz7, zta_')
1 8 6
U proljeie 1943. >polit ika dekanja< doZivljavala je odredene korekture inove formulacije. Ispravnije redeno, opolit ika dekanja" podinje se sve viSenapustati i umjesto nje podinje se voditi aktivnija polit ika, pri lagotlena no-vim okolnostima. Porazi Nijemaca na istodnom rati5tu (Staljingrad) i poraziNijemaca i Tali jana u Africi ostavljali su jasan dojam da su izgledi osovineza pobjedu radikalno smanjeni. ' Na unutrasnjem planu, oslobodiladki je po-kret, posli je I. zasjedanja AVNoJ-a i osnivanja Inicijativnog odboraZAVNOH-a, poveo dinamidniju polit iku i prema pristaSama HSS-a, koji sesada masovnije podinju aktivno opredjelj ivati za oslobodiladku borbu.
odlazak B. Magovca i drugih istaknutih pristasa HSS-a na osloboeleniteritori j u proljeie 1943. bio je jedan od vidlj ivih znakova novih kretanja uredovima HSS-a. Magovac je napustio "polit iku dekanjau i odludio se za aktiv-nu oslobodiladku borbu. Takva raspoloZenja zahvacala su, osim stran5Ehgdlanstva, i dio niieg i srednjega stranadkog kadra. No to je vri jeme kad sei u uZem stranadkom vodstvu razlidito gleda na pitanje dalje stranadke poli-t ike, pa u vezi s t im i na pitanje Magovdeva odlaska na oslobocleni teritori j.Dogadaji koji su sli jedil i (zauzimanje Sicil i je, pad Mussolinija, a osobitokapitulacija Itali je) jos vise su dinamizirali unutrainja pregrupiranja u redo-vima HSS-a, praiena sve masovnij im pridruZivanjem nlego"itr pristasa narod-nooslobodiladkom pokretu. U Magovdevoj grupi to je stvorilo uvjerenje daje doSao pogodan trenutak da se odludniie krenc u akciju, vei ranije za-misljenu, za stvaranjem posebnog statusa HSS-a u redovima Nop-a i name-tanje NOP-u partnerskog, koalici jskog obil jeZja, ko.ie je tendencije NOpodludno odbijao.
Ustaske se vlasti u podetku nisu zadovoljavale samo formalnom zabranomHSS-a, nego su ujedno isle za tim da, razliditim mjerama pritiska, tu stran-ku potpuno rastroje i privuku ito veii broj njezinih pristasa. To je vri jemekada ustaske vlasti potpuno odbacuju i ignor-iraju g'ss tao nekakav samo-
Ltcg i l sk ih c i l j cva i opcrac i j sk ih zahvata t ih invaz ion ihka i t ime naSe dr2ave od osovinskih trupa sa cil ic,no ic b i t j jedan oc l na ivaZn i i ih i na isudobnosn i i rh
i,r'"?ii'l'JrT' i, ":r.'."0'l:'J1.ili'fl il,i"1,X,,$",i#-"il,!i;l p ravo za ta l motncnat p r ip rar l ianrc i to n to icn tQ i
Na tcmel ju ana l i zc po l i . t i i k ih p r i l i ka u sv i j c tu , zak l j r r iu je sc :
" ,uo- r t .
Da ne izg leda da 'b i N jemadk im.g6; ;b l i i ' r ; i i
o " r i i J - i - i p ro r ivn ik porpuno s i ru rc i i r r u svo j im
rpromisnu kap i tu lac i ju te da obz i rom na sada in j r r
i3' ?",Hi'; f;8', 1' "' j;" i#:; :H'ffi 3g?,[" ]5, h:,1
i padal l i i na baza za udarce na I ta l i ju i juznu Evropu, lo
iil ̂ , J i,ii""i,',5? " t L, lliu J,j" rTJSf :' "' ;,""J ll i s,rrv ,,1,rPf, i,i"i.:Til;,1?.,,Y']ifl',tt,,ffli'.l3li;,,P,1'*""^ i nasc driavc od srranc nicmai'kih trupa r,rcla
1 8 7
stalan faktor s kojim bi se uspostavljalo bilo kakav dijalog ili suradnja.Pod pritiskom Nijemaca, koji su bili nezadovoljni s ustaSkim reZimom ikoji su ieljeli proSirenje njegova oslonca, usta5ke vlasti podinju s HSS-omradunati i kao s moguiim partnerom. Takav pritisak Nijemaca osjeiao sejoS u jesen 1942. i u proljeie 1943.' To je postalo joS aktualnije u l jeto 1943,u vezi s novim dogaclajima u Sredozemlju. Tada su uspostavljeni kontaktiizmeclu A. Ko5utiia i M. Lorkoviia.' Ko5utii je predlagao raspisivanje izbora,Sto ie Lorkovii odbacio. Navodno je bila postignuta suglasnost o sazivuSabora, bez izbora, i donoSenju ustava. Lorkovii je traZio da u vladu udunajistaknutiji predstavnici HSS, dok je Ko5utii zastupao gledi5te o dinovnid-koj vladi, kao prijelaznoj. Podetkom rujna 1943. za predsjednika vlade imeno-van je N. Mandi6, Sto je trebalo olak5ati pregovore s HSS-om.' Pregovori su,ovaj put uz sudjelovanje Mandiia i KoSutiievo konzultiranje odreclenog brojadlanova vodstva HSS-a, nastavljeni nakon kapitulacije ltalije. Usta5ka stranaje i dalje inzistirala na koalicijskoj vladi, dok su predstavnici HSS-a govorili
r )o Usp. Jeli i-Butif, Usta|e, 278.
- . . 7 U jcdnom par t i j skom izv ie i ta ju s red inom sv i tdiielom uitasa. Sditind oresovoia ic sli iedeia: Ovo (piedadu vlast u zadniem d:asu. a"HSS" ie im omorUstaSe nude da netko od vodeiih HSS-ovaca utle rinude ko ju svo iu man iu l i tnos t . I zg leda, da . ie do laza lSuSiia ri vladu izvieina koncesii i HSS-u.o U izvie!Smoljan i neki strudnjak u Dr2avnoj riznici, posiedSercar i dr. Vrane5iC. Dosredno na'Artukoviia -Zasreb. CK KPH. 16. V. 1943). Prema drusom izvieSt.pofovicom lipnia dva Duta sastao s Pave'l icem. Ranl(PH ovako je"ociieniena polit ika HSS-a:
I I zda in idko 'vo-ds tvo-HSS-a pr izna je svo ju saradn ju s fas is t i i k im okupator ima. Ono.pregovara ,snjemadkim bkupatorima o l ikvidacii i usia5kog"reZima i itvaranju ,novog reZima' u kome bi uaestvovalli Dredstavnici vodstva HSS-a.-
z Saratlujuii s faSistidkim okupatorima, izdainidko vodstvo HSS-a istovremeno priprema teren zaokupaciju Hn-atske od strane amerid-kih i engleskih trupa u dasu sloma falizma.
3 Ono priprema polit idki teren i vr5i organizacione pripreme za preuzimanje vlasti posli ie rataa Vodstvo HSS-a ustaje protiv svake borbe protiv fa5istidkih okupatora i niihovlh slugu, nastoii na
sve nadine da obmane i zavara mase, da prikri je svoje djelovanje pred nama kako bismo. gg.pulti l i n-amiru' i t ime omoeuii l i da iza na(ih lcda
- nesmetano
-vr5i pripreme za ostvarenie svoiih izdainidkih ci '
l jeva< (Isto, KP-1E1829, okruZnica CK KPH, o polit ici HSS 9.- II. 1943. potpis Andrija [Hebranga]).E Jeli i-Buti i, 280U iednom izvieStaiu iz Crikvenice, potkrai srpnia 1943, "Za Ko5utii i ' se saznaje, da .ie bio pozvan
kod Pav;li ia i da jc ra:zgovarao 2 sata. - Koiutid ie posli je toga u uZem krugu iziavio, da niie bilapretresana nikakva"naroiita tema, i da on imade dojani, da ga j-e Paveli i zvao na rAzgovor, d4 se po-kaZe pred Nijemcima kako stoji s njimc u izvjesnim vezaria"-(IHRPH, KP-25/1462, izy.ie5tai_"Paie",29 . V I I .1943: 'uso . b i l i .38) . U r l rusod izv ies ta iu -DPaion ie iav l iao : "Danas ie s t ig la poruka izZagreba,da je 5. ov. mibs. f i iolovoza 1943] Pavcli i pozvao Ko5utidi i
-traZio od njega da obzirom na nastale
voinidkc i Dolit iake bril ike mora i intercsu'Hrvatske saradivati sa reZimom. Ko5utii je odklonio zaHSS i za s-ebe lidno' i stavio Paveli iu pri jedlog, da se sva vlast preda dinovnidkoi vladi. .- Ko5utiismatra, da 6e biti uhapien.n Na kraju izvjt i i taja stoji napomena: )Vijest se moze smatrati,vieroiatnom_(( I s t o , O S - 3 / 2 1 6 , R O C - R e i o n s k i o b i v j e i i h i n i - c e n t a i - ' C r i k v e n i c a , b r . 3 5 / 4 3 . 1 4 . V I I I . 1 9 4 3 ; u s p . : M .Kovatii, Otl Ratiitu (lo Pavitito, Mi.inclicn-Bercelona, 1970, 176. i d ).
1 8 8
o nadstranadkoj vladi. Tako su pregovori zavrsili bez tezultata'o Namjera
;r;;lk.; reZima bila je da direktnir-n -angaZiranjem HSS-a. u vladi pojada
,roj" plri"ije. Predsiai,nici HSS-a Zeljeli J.t du, bez ve(eg kompromitiranja
,uoj" 'rt.u"fi",
uklone, odnosno ublaLe, usta5ki reZim i da tako dekaju dalji
razvoj prilika.O pregovorima HSS-a s usta5ama
ove informacije:'o "Pregovori su poveden
poku5aj ostvarenja,polit idke koncentribkupljanju svih politidkih zdravih hrvatnakon sloma Italije. Pregovore su ispreod naSih gore spomenutfh povjerettiku imao je prilike da prodita i pismeni
oJgouor, k"o5i su HSS-ovci d-ali usta5ama. Taj odgovor je bio napisan u obliku
litJgrafiranog letka, po demu je naS dovjek 2akljudio da je.taj odg-o-v^or sigur-
no lat ,ru ,ruld izvjeenom brojl funkcionera i istaknutih prijatelja HSS. U od-
govoru se u prvom redu istide Zaljenje Sto potpisnici ne mogu pregovarati u
ime HSS-a, Uuauei da ta organizacijalegalno ne postoji, niti stvarno ima kon-
takta izmedu bivseg vodstia i narbda.-Dalje se istide da bi u ovim teskim
prilikama trebalo pieii preko svih formalnih razlika, a za spas hrvatskog na-
ioda trebalo bi, kako je jos prije istaknuto pristupiti slobodnim izborima, na
temelju kojih bi se aoUiL piavl slika o raspoloZenju naroda i mogle podule'
ti prave i potrebne mjere. balje se kaZe da je pretsje-dnik rlade Mandii izja-
vio ,aa se itanovist" ASS-a moZe braniti i d; ono moZe izdrlati najZe5iu kri'
tiku'. Osvrduii se na tu kritiku potpisnici istidu da su oni u ovo vrijeme ipak
uspjeli prikupiti misljenje svojih bivsih saradnika i pristalica i da su tom pri-
likorn konstatirali isiomisljenost njihovu u svim glavnim todkama. Iz odgo-
vora samog Mandiia proiilazi, prema mi5ljenju pisaca,.tj.. potpisnika, da je
i on nakloijen da tezu HSS-a smatra ispravnom. Kosutii je ustasama rekao
cla je nemoluie sastaviti koalicionu vladu izmedu dva partnera od kojih je-
dan ne portoSi, a to je HSS, te da oni nisu niti ovlasteni sto zakljuditi ispred
HSS-a. Sve sL izgteda svodi na to da HSS-ovi pregovaradi nisu imali kuraZe
da sasvim otvoreno odbiju prijedlog ustasa. Na kraju su predloZili ustasama,
da se obrazuje dinovnieia vta-aa. nlto je razgovora o partizanima, na sto je
Torbar po nj"egovim sopstvenim rijedirna rekao ustasama, da su oni svojim
postupcma oijErati .rurod u Sume, pa trebaju biti spremni da podnesu i Pgit3"ai.". Inade je Torbar nakon prtgovora rekao o Mandiiu, koji je
lspreduitaske vlade vodio pregovore, da je pravi naftalinac i rugao mu se kako on
svoj poloZaj sasvim ozbiljno shvaia i Eak vjeruje da bi on mogao nesto udini'
t i da se sada5nje stanje neSto promjeni.N a k o n n e u s p j e h a p r e g o v o r a s a H S S . o m P a v e l i i j e o d r Z a o s v o j g o v o r - u
Stardeviievom domu pt.alZ usta5ka prvaka, u kome je najavio distu usta5ku
vladu, koja je vei i obrazovana. U najnovije vrijeme kruZe u Zagtebu vijesti
o rekonstrukciji i novoobrazovne vlade'
Tvrdi se da su ustase bili odludili, ako pregovori s HSS-om ne uspiju do-
vesti na poloZaj ministra unutra5njih djela Didu Klaternika' Ta je nakana za'
sada navbdno odbad"r,u, ali ne definitivno, jer u sludaju da se prilike na bilo
koji nadin pogorsaju, t. j. da sama ustaska vlast u Zagrebu bude ugroZena, us-
taie bi kao zadnje sredstvo pozvale Kvaternika na vlast'
e Jelii-Butii, 281.r0 U uvodu izvjestaja konstatira se da ie o tome dobiven izvjestaj uod tri nala razna povjerenika i
sva tri se izvjestaja slaZun.
189
Tvrdi se, ali joS nije provjereno, da ie Madek biti uskoro pu5ten na slo-bodu, i da se u tu svrhu uretluje njegov stan na Prilazu. To je navodno potvr-dio i Mandii na jednoj vederi i rekao da je to trebalo udinit i jo5 pri je.o"
U drugom dijelu tog izvjeStaja ri jed je o "polit i tkoi l ini j i odredenoi odvodstvn IISS-an. O tome u izv.jeStaju stoji: oU vezi sa posljednjim dogatlajima izdalo je vodstvo I{SS-a nove upute, koje se samo najpovjerl j ivi je saop-Stavaju samo povjerljivim proku5anim dlanovima i bez odobrenja pretpostav-ljenoga ne smiju se nikomu saopiit i. T'e upute saopiio je jedan iz vodstva na-Sem dovjeku sa napomenom, da o tome ne smije nikome ni ri jedi kazati. Onje rekao: ,U posljednje vri jeme desilo se mnogo toga, Sto je za voctenje poli-t ike HSS-a dijelom neugodno, a dijelom ugodno i prema tome morarno za-trzeti neko korigirano stanoviSte. Neugodni dogaclaji jesu:
1 lzvanredna, Llpravo neugodna snaga Sovjetske Unije, koju nitko nijepredviclao.
2. Nagli porast snaga Narodno Oslobodiladke Vojske i Partizana, usli jednagle kapitulacije Itali je.
3. Dosta sporo napredovanje Engleza u Itali j i . '
,Ove tri dinjenice treba pred pristaSama HSS-a omalovaZavati i negirati,te svima dokazima ukazivati na snagu Engleza. Po mi5ljenju vodstva HSS-a,snaga partizana je samo prolazna i najjadi udarac zadali su im Englezi vei sa-cla, t ime Sto su partizani forsirali da zadrile Split, misleii da ie im Englezipo moru doii u pomoi, ali su ih Englezi napusti l i , ispridav5i se da tek mora-ju urediti aerodrome oko Foggie. Drugi znadajni udarac jest preseljenje Pe-trovo u Kairo, jer ie Englezi, iako su Sovjeti protiv toga, u dasu sloma Nje-madke, ubaciti Petra u Jugoslaviju, da jednim zamahom ojadaju DraZu Mi-hajloviia, jer je mnogo Srba ipak za monarhiju, a vjerojatno ie i vodstvoHSS-a u torne dasu, kao najbolje rje5enje prihvatit i ovakvu kombinaciju saPetrom, jer je Krnjevii javio da je monarhija sa Petrom najpopularnije rje-Senje u krugovima engleskih polit idara. Ipak ie HSS traZiti da Hrvatska utoj novoj drZavi zadrLi svoj posebni poloZaj, neke vrsti autonomiju i da novadriava bude zapravo federacija. o svemu tome zasada prista5e ne smiju nistaz.nati.'
,Ugcldne dinjenice jesu:
1. Pojava Engleza u srednjoj Itali j i .2. Udaljenost koja nas dijeli od Rusa, a ta je velika i3. Shvaianje pametnijega dijela usta5a, da je za njih jedino rje5enje da
vlast u danom dasu zauzme HSS.'
,PoSto je svima jasno da ie Njemadka izgubiti, to valja u momentu rasu-la paziti da se bilo uz pomoi Engleza, ili ako oni jos ne stignu samostalno za-uzme vlast. Po5to je vi5e kandidata za vlast, to ie se razviti borba i tu moraHSS biti vrlo oprezna. Partizani raspolaZu oruZanom silom i tu ie se oslabitiMadekovim pozivom, da se svi pravi Hrvati moraju vratit i kuiama. posto jeu zadnje vri jeme i5lo mnogo ljudi u Sumu, koji nisu komunisti, to ie taj po-ziv imati uspjeha. Ako niSta drugo, prisilit cc parrizane da pregovaraju saHSS-om. Prema detnicima ie se nastupiti da su oni Srbi i da samo HSS kaocjelina moZe s njima pregovarati. osim toga mora HSS u tome trenutku pri-miti pod svoju zastitu dio usta5a, koii ie zbog svoga spasa pomagati HSS a
r r IHRPI { , OS.1 /34 , GOC (C lavn i obav je i ta jn i cen tar ) , 3 l X 1943.
190
imati ce i oruZje. Iz svih tih razloga proizlazi za5to HSS vrSi_ pregovr-rre sa us-ta5ama. Pomoiu tih pregovora mora se u prvom redu spasiti Madek (to je veiosigurano) i mora se prestiii protivnika u zauzimanju vlasti, koju ie HSS-upredati ustaSe, da sebe spasu. Radi toga je HSS u permanentnim pregovori-ma sa vladom i to ie trajati sve do pada osovine. Nijemci to znaju ali to do-pu5taju, samo traZe da ih se bez smetnje pusti da odu odavde." Za taj postu-pak zahtjevano je odobrenje iz Londona, ali joS nije doSlo po5to je spojpreko Vatikana zasada prekinut, pa se traZio novi pomoiu masona, koji drZesvoj spoj preko Svicarske.' Na koncu je joS jedanput naglasio da su ova oba-v jeStenja samo za unutarn ju or ientac i ju i da zasada ne smi iu u javnost .u"
3. MISIJA DR. TOME JANCIKOVICA''
Dr. Tomo Jandikovii bio je istaknuti dlan vodstva HSS-a. Na parlamen-tarnim izborima 1938. izabran je za narodnog zastupnika na l isti te strankeza Novi Marof. U Zagrebu je imao odvjetnidku kancelari ju. ViSe puta branioje pred sudom i komuniste.' ' U travanjskom ratu 1941. bio je mobil iziran (udinu kapetana), i, po vlastitoj izjavi, nije zatraZio da bude izuzet od mobil iza-cije, na Sto je, kao narodni zastupnik, imao pravo. l l Zagreb se vratio 10. trav-nja 1941. Tri dana kasnije dvojica usta5kih agenata uhapsila su ga. Zajednos njim bil i su uhap5eni narodni zastupnik HSS-a za Osijek Ziga Scholl, te ured-nik Hrvatskog dnevnika Il i ja Jakovljevii i neki, Zidovi. U zatvoru je ostao tridana, a potom je bez saslu5anja bio osloboden. Tada su osloboileni i dlanovivodstva HSS-a inZ. A. Koiut i i , L i . TomaSi i i dr . ' "
- -^^ . r r Na- _gv-orn . i c mics [u napomena izv ie 's t ioca ; "V jc ro ia tno ic t .o kazao Hors tcnau sa ko j im vods tvol lSS in ra b l i ske vczc i za kogu on i tv rdc da ic pamctan iov jek tc c ia iasno v id i i p r i zna ie - da . je N;e-naCka izgub i la ra t .u
r r Kao nao, I INa la 'a ju ' !4y je i ta ja s to i i napomena: , ,Ova i ie i zv je i ta j sa 10 . X i sasv im ie pouzdan,n
. O.po l i t i c i . HSS-a u to v i i . leme usp. i d io t i in is i i i " f
. l i rn i i kov ic 'a , dokument lc i ju ko ia se odnos i nar rz (k )b l i c do n i (gova od laska u inozemstvo . Ta dokunentac i ja d ic lomi ino govor i o k re tan j ima u HSS-uopcc l l i to , a nc sam-o u Cr ikvcn ic i ; opSi rn i ie o I ISS-u u rac lu usp . F ik rc ta ie l i i -Bu t ic , Hrvu tska se l ju tka. . t r i l t ku , Zagreb, 1983.
r1 Ova j d io t i skan jc w Casop is t r ?a suvrematu pov i j t s t , I /1980 Ovd ic je i zv r ieno neko l i ko dopunal l z m l c n a
Na JanCikov i i cvu mis i ju ukra tko sc osvr ie S t C l i sso ld u svom rc lc ra tu : Br i ta in , Croat ia a t td tha( ru l t I ' ( l sa t t t Por t r 1939- i ,915, s t r .19 , podncscnom na Drugom okrug lom s to lu jugos lavcnsko-br i tansk ihnov iesn iCara , Kupa i i , ru jna tS?8. ru top i ! .
to Te podatkc Jand ikov i i j c dao kasn i j c kad su ga u Bar i ju sas lu iava l i Br i tanc i . (FO 536, f . l l . t Jr rvom dokumentu rez imi ran i -su podac i .o Jan i i kov i ievo j ak t i vnos t i od 1941. do r r jegova od laska u Bar r .nil tui l icmo sc dokument viSe puta pozilati.)
l9l
Odmah po izlasku iz zatvsra Jandikovii je otputovao u Crikvenicu, kojaje bila u talijanskoj okupacionoj zoni.'u" Smjestio se u vili industrijalca DurePredoviia iz Zagreba, koji mu se i sam pridruZio." U Crikvenici je odmah stu-pio u dodir s istaknutim funkcionarima HSS-a inZ. N. Brozinom, F. Boriiem,A. Vrkljanom i dr. Uspostavio je dodir i s karabinjerskim potpukovnikom P.A. Espositom. Sredinom kolovoza 1941. posjetila su ga dvojica talijanskih oficira, od kojih je jedan bio porudnik Hodevar, Slovenac, kao prevodilac. Izjavili su mu da je optuZen kao komunist. Jandikovii je to nazvao besmislicom iuputio ih na nadbiskupa Stepinca. Narednog dana posjetio je Esposita i snjim imao prijateljski razgovor.''
U to vrijeme s Jandikoviiem su u dodir do5li i predstavnici NOP-a. SamJandikovii o tome daje ovu verziju: dr. Ivan Sobol'' izjavio mu je da s njimLeli razgovarati dovjek iz Zagreba. Jandikovii je na razgovor i5ao sa dr. Fran-kom Winterom, odvjetnikom iz Bjelovara, koji je takoder Zivio u Crikvenici.Nepoznati dovjek, kako ga oznadava Jandikovii, predstavio se kao dlan OkruZ-nog komiteta za Primorje'o i izjavio da dolazi od Jandikoviieva prijatelja AnteDobrile. Kad se Jandikovii o tome savjetovao s Dobrilom, ovaj mu je savjeto-vao da sa strancem nema posla."
Sredinom srpnja 1941, kako u svojim sjeianjima navodi Sime Balen, onje u Crikvenici razgovarao s Jandikoviiem." Taj zadatak Balen je dobio odRade Kondara, koji mu je dao direktivu da s Jandikoviiem razgovara Du svo-joj dosada5njoj ulozi ,lijevog HSS-ovca' i priii mu s opiih hrvatskih nacio-nalnih, demokratskih, antifa5istidkih pozicijau. Nakon dolaska u Crikvenicu(gdje je imao sestru) Balen je stupio u vezu s A. Dobrilom, poznanikom iz ro-bijaSkih dana, u kojega je imao puno povjerenjeu. ,Cim sam se sastao s njim,u njegovoj kuii na obalin, pi5e Balen, Dupitao sam ga za dra Jandikoviia. Od-govorio mi je da Jandikovii Zivi povudeno, ali da ga ponekad posjeti da ie ra-do posredovati kod njega da me Sto prije primi. Upoznao me je, da je vei isam govorio s njim o potrebi organiziranog otpora okupatoru i usta5ama, alida Jandikovii odludno odbija i svaku pomisao na to.
- Za razliku od onih HSS-ovaca koji su prihvatili Madekov poziv da sepokoravaju vlastima' - rekao mi je Dobrila - Jandikovii je odludno protivtoga. Ali je isto tako i protiv organiziranja svakog otpora usta5ama i okupa-torima, jer ne vjeruje u njegov uspjeh. Njegova je osnovna parola: ,Treba iz-drlati, dok saveznici ne rije5e stvar'.<
U Crikvenici je Balen nai5ao na Josipa Derdu, takotler poznanika iz ro-bija5kih dana. Balenu je bilo poznato da Derda ima zadatak od Centralnog ko-miteta KP Hrvatske da uredi neke poslove u vezi s OkruZnim komitetom zaHrvatsko primorje, ali je od Derde saznao kako ima i zadatak da razgovara sJandikoviiem, kao komunist i u ime KP, koji mu je zadatak dao Andrija He-
. l6a Britancima ie JandikoviC izjavio da je u Crikvenicu otputovao 30. srpnia. Prema podacima Jandi-koviceve obitelj i , on je otputovao-oko 25.-travnja. U jednom kasnijem dokumentu GOC-a (GlavnogobavjeStajnog ccntra) Hrvatske navodi se da je Jantikovid u Crikvenicu do5ao u svibnju 1941. (Arhii lInstituta za histori ju radnidkog pokreta Hrvatske, dalje IHRPH - OS - Obavjestajna i luZba - l/52,GOC Hrvatske. bez-datuma. okb sredine 1943).
r? Inade, u Crikvenici i na okolnom podrudju nastanio se veCi broj pojedinaca nakon uspostaveNDH, traZeii tu skloniste od usta5kog reZima.
re Kao bil j . 16.re U spomenutom britanskom dokumentu (kao bil j . 16) stoji dr. Sobor (ubiien od Tali jana), sto se,
vjerojatno, odnosi na dr. Sobola, kojega su u prosincu 1941. ubil i Tali jani.20 U dokumentu stoji Dof the exccutive Committee for the Primorjen.zt Kao bil j . 16. Jandikovid je Britancima izjavio da ie Dobrila kasniie postao glavni komunistidki
predstavnik za Crikvenicu, sa zaiiatkom da se pe-netrira u-HSS.1r Balen ne navodi todan datum, ali bi prema sli jedu dogadlaja to bilo sredinom srpnja.
r92
i
b.ang. Balen je Dertlu upoznao s tim da po Kondarevu nalogu treba razg._varati s Jandikoviiem..Dertla, koji se na ,obiii istakao oar"t"o- borbom pro-tiv,petkovi(evaca<<, bio je iznenirlen kad mL j" B;iili;fu"io au ie s Jandi-koviiem stupiti u dodir preko Dobrile.,, No, naren ga l.-"'r:".r" da u Dobrilutreba imati puno povjerenje.Balen se od ranije poznavao s Jandikoviiem. O tome pi5e: ,Moje poznan_stvo s Jandikoviiem podelo je po mom izlasku r .oui;", luau ,u-, odlukomPartije, odreilen za rad, u HSs-a. Tu sam vrro brzo uoero ainamidnu pojavu dra
borbu protiv desnice u stranii (zajednor da se u stranku vrati Siroki demokrat-u se pribliZio i kao biv5i hrvatski robi_
ovora kazao, hrvatski se narod za sad,aLaSao, naoko se pomirit i s postojeiimIti ih da budu spremne za akciju u od_lino razumna politika. A sve drugo je;tati, i da znate _ podiZe glas _-svat-preuzima na sebe stra5nu odgovornost
Spomenuti Jandikoviiev navocl o o't"tu
je bez uspjeha'"
u ime KP odevidno se ne odnosi na B,len nije bio nepoznata osoba, a nema Ima krio njegovo ime. Uostalom, Balen igo, kao Sto je navedeno, kao uli ievi HSIDerdu il i nekog drugog tko je s Jandikc
0".".'i."i.t33,;i1""t"gt * Dobrila bio osu.len na I0 qodina_robije kao ,hrvatski nacionalni revolucio-p.irt,i,'-vii"iit!# zllll,il"-'r,kfti'l$':l3ii.l',l"Jfj:::t",*r,i:.tj'F".J[Y#"U']i.i:"-. .l!8iscii,ii,-li'1
2{ Balen prethod_no kaZe da je namierno sDomentiskreni pobornik zajednickog Zivota jugoslaven.t ih nu.o[;".Jugoslaviju, oier sam znao da .ie Jancikovii
6ic,,. " Bul"t ' n' dj, 4--8, 48-50, 56-66. Balen navodi da je s Jandikovicem razgovarao u hotelu ,Jvan-2s" Ne raspolazemo drugim. podacjma iz kojih bi se, moglo vidjeti da l i je Dertla zaista razgovarao sJaniikoviiem. Prenra istraziv"anlima MiiiGii i l t,"ir ' ' ic"' ipi.rno-auioru 10. sJibnj;i?.E0) s JandikoviicrrJe razgovarao vlado Mateti i,t lan o]ru2nog tt"miiLii] P^rerna Jandikovicevo.j. izj ivi Drrranclma razeor,rr
l.r?.",t1#?j.biriirfiopri1fi,","uoniievim p"odacima io ie bilo u listopadu iji siuaLnom 1941. (o vrenre_,io'i;i;;;i; ;'iitr{*i,$i'iitif ,'i,,ii,p;;,H; if:;:ir? r1:,utr::i: r;w-6friziic"iiiu,to kpH';" 'H;;:,,i
l3 Nontroverze iz povijesti Jugoslavije193
potkraj kolovoza 1941, navodi se u spomenutom.britanskom izvjestajtt '
Jandikoviia ;e totarstl piedstojnik informirao da ministar unutra5njih po-
slova NDH Leli da r" u.uii uZagreb, sto je on i udinio. Nakorr dolaska u Za-
g."u po.rouo je uhapsen- u zatvoru je naslo dlanove vodstva HSS-a Kosutiia,
to-.iieu, Kemfelju, Findrika i dr. Jandikoviiu i Toma5iiu redeno je da ie
n3itr auoiicu biti iadrLani kao taoci. Nakon nekoliko dana bili su osloboileni
i Jandikovii je oamatr -otputovao
u crikvenicu"o. Tu je odrZavao kontakte
s inZ. Brozinom i F. Boriiem. ocl supruge iz zagreba 9. listopada dobio je
p i s m o u k o j e m m u j e s a v j e t o v a n o d a n e - d o l a z i u Z a g r e b . K a s n i j e j e l a z l t q oia su tog dana utrapSeni Madek, Toma5ii i Jakovljevii' a-on, Jandikovii' bio
3e e"turtina l isti. PoSto ie tomaSii bio pu5ten izzalvota, Jandikovii je s njim
bio u neprestanoj vezi. tri do detiri dana svakoga mjeseca. kurir iz Crikveni-
."-p,,touuo je u"Zagreb. PreteZno su putovali dr' Josip Vizner, odvjetnik iz
iugr'"au, i Btri6, tcoii ;e bio odgovoran za te aranZmane' U prosincu l94l' Jan-
dik"ovii se preselio r.r uit,, dr. Vlznera, u Sv. Jeleni, 6 km od Crikvenice' U to-
ku sijednja i veljade 1942,kazuje Jandikovii, nije imao veie.aktivnosti, osim
sastanaka s Boriiem, kojima je glavna svrha bila da se odrZi moral naroda.
f"a j" u veljadi 194i. sizvan Hrvatski sabor, iz Zagreba je dobio uputu da
dlanovi HSS-a ne trebaju i i i u Sabor. Uostalom, istide Jandikovii, on je iona-
ko bio izuzet kao ,nedostojan hrvatske drZaveu' Prema podacima koje je dacl
Britancima, Jandikovii je napisao nekoliko letaka protiv ustasa. Letke je um-
noZio upravitelj Skole nranio signjar (u 1.50-200 primjeraka), a distribuirao
ih je Borii. U iravnju iti sviUnju lgCZ. it Zagreba su mu doputovali :uprug3i djeca. Putne isprave osigurao im je zeljko Divanovii, kotarski predstojnik
Crikvenice, inade dlan HSS-a.'oU svibnju 1942. Jandikovii je dob
greba da ispita pri l ike u srednjoj Dalrenciju lojalnih zastupnika HSS-a." Pot
li janskih vlasti propusnicu 'ntrl la ostao(i5. VI. 1942) otputovao u ogulin. Tu
zanimao koliko su usta5e pobile Srba
ie ga je zanimala snaga usta5a, detnika,ulinu se zadrLao dva dana i nakon togastao s Josipom Curkom, funkcionarom
- nastavio put u Split, gdje se sastao sa
zastupnicima HSS-a Petrom Mladineom, dr. Jakovom Grguriiem, Markom Su-
tonom i simom Podujem. Prema Jandikoviiu, jedan od cil jeva njegova posje-ugu poku5a nagovoriti da Me5trovii ot-
:sku stvar bio korisnij i , ali u tome nijeonadelnikom Jurom Juri5iiem'" U Trp-
3 :',,X';li"'} "j "B:*.""'"1?l t:t : :':l'j:stio kod Vlade Sviklkosa, ludkog kapetana, i i ja je supruga bila sestra dr' Be'
," ;;5*fi,3i1 ,i,i; i*lll f"'il:Llf^J3,1?5iJ'#""?''ifl:i#;3rl"l:"';*T,"n"'""i J,I"E1?;'"3"9:"J6.:'13zabil ieZil i n.icgovc iziave
"." *J'i: nU# ilT^.li'"?lif.!"iA;,illi""1''?'i"l3i'J'l;n'L*lJt*,: Ii1lT h: g:lf"f'."i3"*"'li#.5 i ' i 'Pd ; t ' i odrZavao ie vezu s Janc i *ov iccm' )
r- g ,,5lobodnoi plovidbi* u Dubrovniku Jandikovii jc imao dionicc-
r8 Heiimovi6a su zlostavliali usta3e, nakon Cega je postao invalid
:e Jurisii ie odrZavao vei.u rr Siniu s P. Krcom, N Sikiricom, I. Smoliiem te u Imotskom s Vuko-
r ; iem ( iz java p io f . A . B i l i i a ) .
194
lina. U Dubrovniku se Jandikovii sastao s prof. R. MiSetiiem, biv5im serlato-rom dr. Mihom Skvrcom, dr. Nikom Bjelovudiiem (koji ie dojao iz Metkovi-
ia) i s prof. F. Kolumbiiem.Iz Dubrovnika se Jandikovii vratio brodom u Split, a zatim nastavio vla-
kom do Knina, gdje se ponovo sastao s curkom. Tu je susreo i inz. Batusiia,preko kojega je poslao izvjeStaj dr. Vizneru. U Gospiiu se sastao sa simpatizerom HSS-a Skopalom. U Ogulinu je od I{eiimoviia saznao da su ga ttaLileustaSe.
U Crikvenicu se Jandikovii vratio 30. VI. 1942' O svom putu poslao je uZagreb izvjeStaj, u kojem je istakao da su partizani ! srednjoj Dalmaciji, ug-lavnom u Splitu, vrlo jaki i da su njihova organizacija, propaganda i dr' vrlodobri. U izvjeStaju je naglasio da partizani vr5e jak pritisak na vodeie lidnostiHSS-a. Za detnike je istakao da oni otvoreno suraduju s Talijanima i zahtije-vaju masakr Hrvata. Spomenuo je da predstavljanje Mihailoviia, kako to di'ni BBC, nema nikakve veze sa stvarnosiu. Izvje5taj je u Zagreb donio Diva-novi(,. Iz Zagreba je Jandikoviiu odgovoreno da je koalicija s partizanima pre'uranjena.to
U jesen L942, kako navodi Jandikovii, preko dr. Wintera partizani su muposlali poruku." Nuden mu je visoki poloZaj i pozvan je u Bihai, ali je on toodbio. Jandikovii kaile da mu je, takoder, bilo upuieno i nekoliko pismenihzahtjeva, ali ih je on odmah uniStio."
U to vrijeme CK KP Hrvatske upozoravao je na aktiviranje gradanskihgrupacija i potrebu odludnije borbe protiv njih. Potkraj prosinca 1942. CK jejavljao Pokrajinskom komitetu Dalmacije: oAktiviziranje reakcionarnih poli-titara iz raznih stranaka ne pojavljuje se samo kod vas, nego i u svim ostalimkrajevima Hrvatske. Narodito su aktivni reakcionarni vocle HSS-a s Madekonrna delu. Od njihove aktivnosti pri jeti velika opasnost. U cil ju suzbijanja teopasnosti treba mobilizirati partijske i sve masovne organizacije. Da bi se touspje5nije vr5ilo, sutra ie izaii naSa bro5ura o politici vodstva HSS-a, u kojojje analizirana njihova politika prije napada fa5istidkih okupatora na na5uzemlju, kod njihovog napada i dolaska usta5a na vlast, kao i njihova neprija-teljska i saboterska uloga prema narodno-oslobodiladkoj borbi. Ta ie vambro5ura u velikoj mjeri pomoii i posluZiti za raskrinkavanje saboterske i iz-dajnidke politike vodstva HSS.<" Ta je broSura svakako znadajno utjecala nanadin kako su kadrovi na terenu promatrali i ocjenjivali HSS. To, dakle, vri-jedi i za kadrove na podrudju Crikvenice.
Potkraj sijednja 1943, u jednom izvje5taju POC-a (Pomoinog obavje5taj.nog centra) za Hrvatsko primorje i Istru stajalo je:
"U zadnje vrijeme se mar-ljivo radi na organizaciji bijele garde u Crikvenici. Glavni kaponje jesu gos.Franjo Borii te njegov komandujuii Dr. Jandikovii. Isti izjavljuje da mu jeborba partizana simpatidna ali opasna i da je on pristasa miroljubive politi-ke.oto
Oko sredine oZujka 1943. Agitprop OkruZnog komiteta KPH za Hrvatskoprimorje pisao je:
"[...] pregledavajuii svoje ranije dopise uvidjeli smo claroKao bil j . 16. Jandikorii_.jq.Britancima izjavio da je u kolovozu 1942 poteo izdavati Potit itki
vjemik, koji je umnoZavao uditelj Signjar.r rU spomenutom br i tanskom izv jeSta ju . (kao-b i l j .16) ne nav-od i se todno v r i jeme kada mu je por r r
ka poslana, ali se prema dogadajima vidi da ie to bilo u iesen 1942.:I Kao bil j . 16. Ne vidi se da l i se to odnosi na isto vri jeme kad mu je poslana poruka pr,ko
\r I nlera.r IHRPH, KP-17 /660,23. XII. 1942 Bro5uru vid. F. Ieli i-Buli i. HSS, 309 i d.Spominjuii poziv i njcgovo odbijanje da dode u Bihai, Janiikovii dalje navodi da su partiz.rni
u i ' to i,r i jem-e poieli pisati-piotiv Mad6ka-, te je on, preko Wintera, uputio piotest dr. Pavlu Giegolirrr.t ' l Lr bi se moglo odnositi na spomenutu broSuru.)
I IHRPH, OS-3 /170, 29 t . 7943.
195
je sada potlpuno] izostalo obavje5tenje o kretanju i radu Jandikoviia, Bori-ia i kompanije [Sto ?] je u ovim momentima od najveieg znalenja. Eto upra-vo saznajemo da je ovih dana u CIrikvenici] boravila delegacija detnidkih ofi-cira na delu sa zloglasnim majorom Belajcem [Slavko Bjelajac]. Vodili supregovore s Talijanima i Jandikoviiem (naravno odvojeno). S njima da je bioi sreski nadelnik iz Otodca dije ime ne znamo a bilo bi veoma vaZno doznatiga. Saradnik iz Sv. Jelene" je ranije slao prilidno iscrpne izvjeStaje o tome,kada, gdje i u dijem prisustvu su se sastajali izdajnici HSS. Svakako bi tre-balo opet dobiti saradnika koji ie to raditi, jer je stvar najhitnija i neobidnovaZna. Osobitu paZnju treba posvetiti HSS-u koji je razvio veliku djelatnostu na5im krajevima. Da bi ih mogli pred na5im narodom i pred ditavim svi-jetom raskrinkati potrebno je da znamo konkretne primjere njihova izdajst-va, tj Sto rade, Sto govore, s kime se sastaju, s kime odrZavaju vezu itd.o"
O Bjelajcu, koji je bio detnidki komandant u Otodcu i vi5e puta navraiaou Crikvenicu radi pregovora s Talijanima, Jandikovii je govorio i Britanci-ma. Izjavio je kako mu je ponudu da se sastane s Bjelajcem ili Grdiiem daoDivanovii, ali je on to odbio."
Jedan od suradnika NOP-a u Crikvenici, koji je desto izvjeStavao o prili-kama u redovima HSS-a, nije se slagao s politikom koja se vodila premaJandikoviiu." U jednom izvjeStaju on je pisao: >U zadnje vri jeme bilo jeponovo viSe lidnih napadaja na Janka." Smatra se da ti napadaji ne sluZenikakvoj korisnoj stvari odnosno ba5 obratno 1 to iz ovih razloga:
l) Podaci sadrZani u tim napadajima o nekom Surovanju s tali janskimoficirima nisu istinit i.
2) Od Probudeoo se primjerice napada Janko, koji baS sa svoje straneprotivno od onog, Sto se u napadajima tvrdi pa dak i dosada unatod napa-daja stoji na stanoviStu, da Probuda treba pomoii narodno-oslobodiladkuborbu, a sam lidno sa svoje strane to i dini makar u vidu skromne materi-jalne pomoii. sto on dosada nije uspio, da to i stranka ne dini leZi jednim
3s Tu je, kao Sto je navedcno od prosinca 194t. boravio Janiikoviii (A).Itkraj oZujka 1943. stoii: 'Todne informaciie o radurmo se vide konture niihovog rada za koga znamobavjeireni.( (IHRPH, OS.3,,212, izvieItaj obivle5tajne
U jednom izvje(taju iz sredinc srpnja 1943. navodi se: oDanas ie opct do5lo do kontakta sa kotar.skim predstojnikom iz Crikvenice Divanoviiem i detnidkom komandom. On ie u uskom kontaktu sadetnicima i osim toga ,ideololki ' Londonac. On tvrdi da jc sa strane Belajca u nekoliko navrata Do-kusan kontakt sa Janaikoviiem, kao_predstavnikom HSS, koji nije uspio." (IHRPH, KP-25/1404, R'OCVa jui1.i- dio_Hrvat_sko^g.-primorja, POC-u za HN*atsko primorje, Gorski kotar i Istru, 19. VIL 1943, izvie.S ta j 'U jka . , 15 . V I I . 1943. )
37 Kao b i l j . 16 .r8 Ovaj suradnik NOP-a svoje jc izvjestaje potpisivao pseudonimom rPajo<. Rijed je o Franku Win-
teru.3e Rijed je o dr. JandikoviCuao Odnosi se na HSS.
196
d.ijelom krivnja u samim tim napadajima, jer oni sluZe onima, koji se pro-tive, kao argument, da kod takvog stanja stvari nema smisla podupirati one,koji neopravdano napadaju.
3) Preko napadnutog Janka mogu se doii [sic!] do dragocjenih podatakao stranadkom kretanju i politidkom kretanju u inozemstvu, sto se ovakvimnapadajima onemoguiuje."
izvjestaja se dalje vidi da su se u to vrijeme s Jandikoviiem u imeNOP-a vodili pregovori. ,Pajo( naime u svom izvje5taju nastavlja: ,4) Sanapadanim Jankom se vode neki razgovori o eventullnoj suradnji Lako si onzamiSlja o suradnji cijele Probude sa Nop-om. Na poltieanju njegovu po-ruku nema nikakva odgovora a neposredno na nju, podeli
-su ustileaivati
napadaji. sam on smatra to neozbiljnim. U dudu je, sto da od.govori iorumukoji ga je ovlastio na te razgovore i pomaro si iormira miSljenje, ne bi lisaopiio da je kolaboracija nemoguia.
. Postavlja se pitanje, da l i je to bas efekt, koji se zeli posti i i i nije Iivjerojatno da ie u tom sludaju probuda traLiti saveznika u drugim taborima' te neie li tako ona umjesto da posluzi kao jedna karika ostvarenjuradnidko-seljaikog fronta, posluziti kao kodnica i kao zadnj a rezerva starihvlastodrZaca (za to oni uostalom imaju sve preduvjete).
smatram da o tome treba voditi raduna kao i o tome da se tu radi onap.adajima na jednog predstavnika probude, koji barem zeli i nastoji akoji je l idno (moZda pogresno) uvjeren, da je moguie stvorit i valjanu ko-laboraciju. Smatram svakako da to nije lokalna stvir odnosno nije iokalnogzna(enja, jer se vei ocrtavaju obrisi posljedica tih napadaja ni opiu ori ljentaciju Probude. smatram da se nema namjera napuititi ditavu probuduonakvom, kakva ie ostati i koliko ie ostati kompaktna makar osjetl j ivo
) mogu otuda izaci u narudaj desniceda su ti napadaji vrlo nesretna stvar,i onemogucil i mnogo Sto ie pozitivnotava Probude i djelovanje istog. Akoje onda to pitanje: a) koje moZe od-
i# Jjt T:T;,iii,l,",'ff i, :X'#Iijl:posruZiti u dasu skrajnjega roma kao
":H:tlji;ffji :i,'l"J#1T:"T5;fiokupiti- dosljedni radiievci da bi posli protiv sluzbenog kursa, i c) da tre6araskrinkati one dlanove vodstva Probude koji dclista Suiuju sa svim i svakima kojih ima u zagrebu dosta kao i opiu politiku probude kao takvu upogledu narodno-oslobodiladke borbe tj.- poliiike dekanja.
smatram da je nuZno da ovo saopienje bude dostivrjeno i najvisem fo-rumu_kao i da je nuZno da se Janku saopii da l i su napadaji odgonor naponuclene pregovore i l i je do njih do5lo kako drukdije, pa-," p.ego*rori ipaki uz koje uvjete mogu nastaviti. Nagla5ujem da bi se razgovori vodil i u imeProbude danas stranadki aktivne..n'
o kontaktima s Jandikoviiem u to vrijeme govc,ri i jedan izvjestajokruZnog komiteta KP Hrvatske za Hrvatsko primorje, upuien cK Kp Hrvat-ske. U izvje5taju, uz ostalo, stoji: "HSS je sve aktivnij i . Jandikovii i kom-panija strahovito se ljute Sto ih napadamo u nasoj stampi. pozivaju nas nasastanak. unazad nekoliko dana dobil i smo od Jandikoviia pismo u kojem
1r IHRPH, OS-3 /177, i zv icSta j ,Pa jc< , 5 IV . 1943
t97
\rbrazlaZe neosnovanost na5ih napada i tvrdi da je voljan da suratluje snama, t. j . da on i sada pomaZe na5u borbu. NaSe je mi5ljenje da sa njimaprcgovarati znadi mlatit i praznu slamu, kad vei posjedujemo dinjenice koiegovore o njihovoj protunarodnoj raboti. Jandikoviiu smo poslali poziv cladode k nama to je lsiclJ mislimo jedina garancija da mu vjerujemo, Stoon svakako neie udinit i a mi iemo naravno njega kao i sve ostale i dalieu na5oj Stampi i preko organizacija raskrinkavati i napadati. Inade se nii-hove baze sve vi5e suZavaju i narodu postaju jasni njihovi cil jevi.""
O kontaktima s Jandikoviiem u svojim sjeianjima govori i Sime Balen,koji pi5e: "Dr Tomica Jandikovii je kasnije doista promijenio stav,o' pa jeljeti 1943. - mnogo prije kapitulacije Italijeo' - zalraLio preko OkruZ-nog narodnooslobodiladkog odbora z.a Hrvatsko primorje, razgovore saZAVNOH-om i CK KPH. Zamolio ie samo da meclu pregovaradima budemi ja. CK i Izvr5ni odbor ZAVNOH-a prihvati l i su njegovu ponudu i odredil iAndriju Hebranga u ime Partije, a mene u ime ZAVNOH-a za razgovore snjim. Hebrang i ja smo se uputil i iz Otodca preko DreZnice u Primorje (na-letjevSi putem na detnidku zasjedu iz koje smo samo pukim sludajem iznijeliZive glave, jer su detnici pucali u prva kola, misleii da smo mi u njima.).Nekoliko smo dana, zajedno sa dlanovima ONOO-a i OkruZnog komiteta KPHza Hrvatsko primorie dekali Jandikoviia na mjestu koje je sam predloZio,odmah povrh Vinoclola. Ali, uzalud. Nije do5ao."n'
Od proljeia 1943. pristaSe HSS-a masovnije ulaze u redove narodnooslo-bodiladkog pokreta. Na to su, kao Sto je spomenuto, utjecali razliiiti vojno-polit idki faktori, unutra5nji i vanjski. Takva se Zivlja kretanja u redovimaHSS-a mogu pratit i i na podrudju Hrvatskog primorja, Sto narodito vri jediza l jeto 1943. Otvaranje saveznidke fronte u Sredozemlju i pad Mussolinijaopcenito su izazvali Zivlja reagiranja, osobito u redovima vodstva HSS-a. Nato .ie zna(aino utiecala i Krnjeviieva izjava preko Radio Londona, potkrajsrpnja 1943, o potrebi aktivne borbe. S podrudja Hrvatskog primorja stizalcr.le tada dosta informacija o kretanjima u redovima HSS-a. S obzirom nanadin kako su te in formaci je nasta ja le, razuml j ivo, je da ih t reba pr imi t i spotrebnom krit idnoSiu. Te se inf<-lrmaci.;e inadc znzriajno razlikuju kvalite-tom i pouzdano5cu. No, opienit<-r, te informacijc pruZaju zanimljivu sliku okretanjima u redovima HSS-a, ne samo na podrudju Hrvatskog primorja,nego i Sire. Iako to u uZem smislu ne ulazi sve u sadrZaj ovog rada, teiemo informacije ovdje Sire prezentirati, jer one pridonose i cj l lovit i jemrazumijevanju vanjskopolit idkih inicijativa u polit ici vodstva HSS-a. oneuicdno pokazuju neka obil jeZja stava NOP-a prema HSS-u.
U jednom izvje5taju OkruZnog komiteta KPH za Hrvatsko primorje, pot-kraj srpnja 1943, stoii da se ,primjeiuje kome5anje u redovima narodnihizdajnika iz HSS-a koji traZe veze sa na5im predstavnicima. Osim one grupe
r r lHRPI I , KP-21 /995, 18 IV . 1943a! B l len mis l i u odnosu pren ta spomcnLt t im razgovor ima u l je to l94 l
,,,*^ , l l ,J#iit.vi i je, l0-12 l ipnia, napustio Crikvcnicu, te dogadai u kojcm Balen govori mora biti pri ie
iSlii: J""'ll.l:.'"u%'1"K1?i,' l'ii..1fi&,,',i,1,?'ll?"3,1.1ov i jedao, da je ono l ie t i 1943. b io s tvarno k renu<r
zbog iega ie pomislio da su mu Tali jani postar,i lr
. : rl',.'fl " #' I Ji' J""'i1t'J "' i 1"",5 fli, o i€,,'f 3'' I i ii ilpuca prijc nego mu Zrtva docle na cil j . Sjeianr sc
zanu mora la s lu ia jno opa l i t i puSka. (Ba len , n d j ,
198
ur.. Vintera dr. Polaka i Despota [D. Desputa] 9 kojoj smo govoril i , traZi
sastanak neki pop iz Ledenice pa neki HSS-ovac iz Krivog Puta t. j. Senja i
Novog. Takocler je traLio sastanak ing. Brozina koji je prije saratlivao ali
r-o ga izolirali. Osim njih traZi sastanak kotarski predstojnik CrikveniceGivanovii koji je inade bandit, vezan i sa detnicima, pa Talijanima i
HSS-ovcima a sada traZi nas. On je mnoge ljude spremio u zatvor i onder ihza novac iskupljivao t. ..1. Mi iemo s njima razgovarati da vidimo Sto Zelc.Moramo biti ipak oprezni jer po svemu izgleda da je to direktiva vodstvada se nekako poveZu sa nama. No to nas neie sprijediti da stvari postavimoispravno t. j. da nebi na5kodil i.
Takotler traLi vezu i nudi saradnju dr. car u crikvenici koji je svojevre-meno kriv za hap5enje dr. Sobola koji je stri jeljan.
Mi iemo sa svima njima nastojati da se poveZemo i da ih pozovemo upartizane.onu
U drugom izvjeStaju OkruZnog komiteta za Hrvatsko primorje govorise da ie prema informacijama IMladena] Ivekoviia >grupa Despot IDesput]i dr. sasvim zasebna grupa koja se odcjepila od dr. Jandikoviia s kojimda se ne slaZu i smatraju sebe ,l i jevim' HSS-ovcima zapravo oni sebe naz!vaju ,l jevidarima'. Drug Ivekovii je upuien da opiirno s njima razgovara ida ih pozove u partizane.o"
Kako se u Crikvenici nalazilo vi5e istaknutih funkcionara HSS-a, posebnoJandikovii, to su se od njih mogle pribaviti informacije o kretanjima u redo-vima HSS-a i izvan tog podrudja, narodito o kretaniima u redovima vodstvastranke. Postoji nek<-rl iko takvih zanimljivih izvjeStaja s tog podrudja, kojeiemo ovdje navesti u Sirim izvodima il i u cijelosti.
U jednom izvieitaju iz Hrvatskog primorja, sredinom srpnja 1943, ukojem se ne5to op5irnije govori o kretaniima u vodstvu HSS-a, navodi se dase centar HSS-ovske akcijc nalazi u Zagrebu i skuplja se oko ,narodnog za-stupnika Farolfia'. Veze istoga sa provincijom odrZavaiu se preko gostioneMarka Branice iz Zagreba, Nova Ves. Centar koji se skuplja oko FarolfiaodrZava stalan kclntakt s ,narodninr zastupnikor-n' Toma5icen.r i Franiom Ga-
46 IHRPH, KP-25/ l4 l7 , OK KP Hrva tskc zzr Hrvz l tsko pr imor je , Ccnt ra lnom ko ln i tc tu KPH, 22 . V I I .t943
Ag i tp rop CK KPH u to v r i i cnre p isao jc Ag i tpl jana i os ta l ih t reba po2ur i t i : Uop ie , p i tan le povcz i 'dob i ian . ie makar na icdno j . ied ino t l in i i i NOB - tovidi. Isto tako pozurite stvar IBlaial Poli ia i IAnte
U jednom pismu CK KPH OkruZnom komitctuvodstvo HSS-a posta.ic sve vi5e ccntar za okupljan.ieZato od niega priieti velika polit i ika opasnosi. "Boib
S i ru osnovu. U tom je pog lcd t r svako sck tasen je vHSS-a ima za c i l i suzb i ian ic n icso los Do l i t iekod u t il ini j i narodno-oslbbodilaakc borbi. U-poreclo s [amptako uporno raditi na pridobi.ianiu pristalica HSS-aban ie i s t rah pred sa iadn jom sa pr is ta l i cama HSS-a. Borbu pro t iv i zda in idkog vods tva HSS-a va l iapos iav i t i na Sto S i ru osnovu i p rovod i t i . i c p rvcns tveno preko N. O. O. -a a za t im-prcko USAO Hruatske
"1 l11 ; t r . l t " "
Ce se ta p i tan ia 'podro t ino 'p ie t res t i na prcds to ic icm sav je tovan ju .n - ( Is to , KP-24 l1343, 8 .
O is to . i p rob lemat ic i u j cdnonr p isnru Ank i Ber t rs s to j i : 'Na Grg inom lGrga Jankez?] sav je tovan juproudite dobro metodc rada vodstva HSS-a i nasc ncdostatkc u borbi za niegovu izolaciiu. Na temeliu
bu. Razbi.jte sektastvo i strah pred saradnjom saHSS-u ne smiiu teii bez naieg aktivnog iahvala.
.u u c i l iu suzb i ian ia u t i ca ja vods tva i kana l iz i ran . ia. Populariziraitc prelaz IFil ipa] Laku5a, pokretanje
,f f ,Td"3H:iJ%:iiY':t",J$,T"';J1'"13i#"oI"'*Hi"'?i,?.?li:'Toijl$3;i;I"..i&'"*""'r$X1, jn";l3, 7 VI I 1943, Andr i ia IHebrang], Anki IBerus] )
*r r , . ,1 'J f l : . i .51;25/1449' oK KPH Hn'atsko pr inror ic , Ccntra lnom komitetu KPH,27 vI I 1943, potPis
t99
l i jem iz koprivnidkog kotara. Taj centar drLi vezu s Madekom L...)." ZaHrvatsko Primorje i Dalmaciju te Hercegovinu glavni je rukovodilac HSS-ov-ske akcije Dr. Jandikovii, koji se sada nalazi u Dubrovniku radi stupanja uvezu s privrZenicima Dalmacije i Hercegovine. U Hrv. Primorju rukovode saHSS akcijom: za Su5ak - Vrkljan, za Crikvenicu- Borii, za Novi - Kralj i i ,za Senj - Mogu5, za Karlovac i cijelu Liku - kotarski predstojnik Vujii.Ovaj potonji odrZava vrlo dobre odnose sa detnicima, a dobio je od vodstvainstrukcije da i dalje podrZava. [.. .] HSS polaZe i dalje vrlo veliku paZnjuna predobivanje upravnog aparata NDH kao i predobivanje domobranskihdasnika. U vezi sa HSS-om stoji kotarski predstojnik Divanovii, koji je inadepo uvjerenju usta5kog stoZera u Senju, u tali janskoj obavjeStajnoj sluZbi. 'oDalje je u vezi s HSS-om kotarski predstojnik u Pagu,'o zatim komandantZandarmerije, Zandarmerijski kapetan u Senju. U zadnje vri jeme nastoji isenjski vel[iki] Lupan Dr. Nik5ii, da se priveZe uz HSS. Konadno stoji uvezi sa HSS-om i konzul NDH u Rijeci, dije je ime nepoznato.n"
U izvje5taju dalje stoji: ,Ako se opienito razmotri razvitak u postupanjuvodstva HSS-a pro5le jeseni na ovamo, sve se viSe ukazuje tendenca za svejade skretanje u sve otvorenij i protunarodni rad.
l.) U jesen pro5le godine raspravljalo se joS u vodstvu o tome, da l i bise domobranstvo i l i upravne ustanove mogle prema stavu HSS-a preuzetiu organizaciju nove vlasti i preovladavalo je mi5ljenje da to ne ie bit i mo-guie. Danas se stoji na stanoviStu, da domobranstvo treba da bude hrvatskavojska.
2.) U jesen proSle godine izdana je direktiva da se nikakve oruZane for-macije nemaju osnivati ni u kojern sludaju, izuzev samo za eventualnu za-Stitu od detnika, pogotovo da se ne smiju formirati oruzane forn-racije tamogdje imade partizanskih odreda, jer da su isti dovoljna garancija od detnidkihopasnosti. Danas se osnivaju oruZane formacije svugdje gdje ie to samomoguie."
3.) Do nedavna po pril ici pred 2-3 mieseca stajalo se na stanovi5tu, dase sa detnicima uopie ne moZe ni razgovarati. Danas se izdaju upute dapojedinci, kao na pr. kotarski predstojnik Vuji i podrZavaju s njima kontakta u Zagrebu za detnike redovita veza HSS,a kojom se mogu ako hoie slu-Z i t i I s i c ! ] .
4.) U jesen proSle godine i jo5 konac zime imao je dr. Jandikovii ovla-Stenje za pregovore obavezno sa NOP i KP o saradnji na temelju formuliraneplatforme. Danas ie to ovla5tenje povudeno i on prema sadanjem stanjustvari imade ovla5tenje jedino za informativne razgovore.
.5.) U zimi i rano proljeie HSS-ovska organizacija iz Londona je porudi-vala da se u Londonu usled DraLe Mihailoviia srozao do niStice. da HSS
18 U izv.jeStaju se dalje pogreino navodi da sc R. Biianii nalazi u Sovietskom Savczu On se inadcnalazio u Londonu.
ae Jandikovii Britancima nije mogao reii ic l i Divanovii uistinu bio pouzdan. Konstatirao je samoda je on ponudio svoje usluge (kao bil. i . 16).
so Rijed je o Dinku Suljaku.t r R i jed ie o konzu lu Mi ru Ca lc t i , ko . i i i c b io konzu l u Zadru , za t im u R i jec i . B io j c ina ie p r i ja te l i
Krnjeviiaiainika prof. Pezelja. Po pretpoJtavci A. Bil i ia, preko Cilete su odriavanc veie s Krnjcvii.-m,preko posrednika.
-
: i U izv ieSta iu sc qovor i o in lo rmac i iama da u Da lmac i i i pos to ic o ru2an i odrcd i HSS-a , a l i bez in fo r 'i lracije o tori ie gil ie se- oni nalaze. Navirdi se i tekst zak'leive koiu prjpadnici lakvih odreda polazu.
Isto- takvi oruzini odredi,,, kaZe se dalje u izvieitaju, ,nalaze sc u osnutku odnosno imade ih osnovatinavedeni kotarski predstoii ik Vuii i, na'teritori ju kirt ira Senja, Karlobaga i Like, koliko.ie to moguic.U zadn ic v r i jene n i je po ina to n i i ta -o p r i l i kami u cn t ig rac i i i . .
200
ernigracija imade sporazum sa slovenadkom emigracijom glede zajedniikognastupa protiv velikosrpskih militaristidkih ugovora vlade, da je SD-s Isamo'-stalna demokratska :trankal usvoji la stanoviste HSS-ovske emigraciie o po-gubnosti djelovanja DraZe Mihajroviia, i da si je HSS-ovska emigiacij i izraai-la kod velikih saveznika takav poloZaj, da ic u danom trenutku-pokidati sveteze sa velikosrpskom i vojnidkom klikom. pred par dana kod sastavanove vlade HSS-ovska emigracija usla jc u nju i ako je u vladi ostao DraZaMihajlovii i ma da !112a nije ri. jeii la'pitanjl federativnog uredenja zeml.jcza5to se je navodno HSS emigrnii. l" ,, glavnom borila..,
6.) osim svega toga HSS sve ' ise t 'azi i nove pristalice u redovima svo-jih starih otpadnika i ponov. sc sreplju.jc sa s.,c,jir-n tzv. zavedenim bivSimpristasama. s druge strane sve istinsk<.r nar.oclno i dcstito sve vise otpada odHSS;1, tako da njeggy sastav postaje i na taj nadin sve reakcionarnij i.
Medutim dok HSS ulazi u Londoru r-r vlidr-r koja se bezuslovno il javljujei P9g]gd" posli jeratne
_Jugosla'i. ie . ieclino u pitanir-r mo'arhije, dotie # "u
,Polit idkom Vijesniku' don<-rsi clanak: ,sto nri h'cc'ro' iz kojega <lpet sli jedidu.
:". zauzimlje drugi sta' od onoga ko.ji ic zaLtzet vei samim opstankonru izbjegli ikoj vladi. pokusava sc dikle i 'dal je imati otvorene obadvije mo-guinosti i na l i jevo i na dersno.
Svakako- je. glavni razl<-rg ,vak'rg 1rt-rstuparrj;r HSS-ovsk'g voclstva osnov-na opasnost koja se u samoJ stt 'ztnci nritazi, i 1.a.t" strane grielanskoj stranci,a s druge strane hrvatskol.
Mimo toga dolaze u obzi r kocr vodcrr . i : r ,ovakvc por i t ikc, i drugi moment ia to su:
l ')Potpuna nesposobnost sartloll rroclstvzt. Kacla sc to voclstvo m<tZe pro-matrati samo iz malo veic blizinc, irnclar sc vrlo lako opaZa potpuna polit idkanesp_osobnost t ih l jud i , ko i i le lc b i t i jcc l in i predstavnic i hrvatskog- naroda.
.2. ) Pouzdanje u Engreskr- r pocrrsku. t . . . r Nadzr l je je u pogled. i toga po-uzdanja u englesku podrsl<r-r karakterislidno i to, da HSb-ovsko vodsi,uo1u\9" S-to je u Zagrebu srupilo r-r kontakr sa pretstavnikorn engleske tajnesluZbe, koi i je dosao iz Londona' ' - ' i je naslo za vr i jedncl da n-r i jen ia svoistav u pogledu NoP i l i da i to ' isc lors i ra pokusaj sporazunra sa narodno-
rga HSS-<_lvsko vodstvo oduzimlie Dr.rregovorc i pristupa osnivanju <lruZa-ri u kom sludaju ni. je imalo namjerengleski izas lanik HSS vodstvo u tome
Potkraj srpnja 1943. ,pa.io. jc poslao c_rvaj izv.jeStaj:,Najnovije direktivc stigle HSS centra (oto Faroiria) upuiuiu HSS u
!{v, _P_riaorju, cla je obziro'r na Krn.ieviiev govor na rondonskom radiu22. vil 1943."^ HSS duZan uci r,r aktivriu borbi protiv ustasa i okupatorzr.Dala je opia direktivzr, da svaki krai ' .roze pri torr postupiti po svom naj-boljem.nahodenju, a prema pril ikama 'dnosirog kraja. Konkretne direktivekako bi se to imalo poduzeti nisu saopiene. JJdino je ios saopieno, da sene treba uzimati u obzir stav i misljenje Kosutiia, o kojem ie nize bitiizv je5teno, a koie mi5 l jen jc isk l iuduic saradniu sa NOp.
" r,llJ.',]?.jff1d31.;i:Til"'i :1"'i.:'?:lii,i:ii"t;1.,1'Jix,i.L,l"l-'",,i ocr.osi s(' ,,r rr' iinovnidku vracrn
' r Drug i i zvor i o ton tc n r .u I n l )u /n i r t i .t5 IHRPH, KP.24/1363, t .1 . V IL 19 ,1 l . R i i c t i c o i zv jc ( r : r ju r rckog po jcc l i r rca5 i ' f l s p . d o k u n t c n l r ' n l l . r r j r r l ) r ( , { l t o ( l n ( ) q D r i l ( ) ! t i r
20t
Kod ovog stanja stvari postoje teoretski uglavnom tri moguia rjeSenjaza daljnji postupak HSS u ovom kraju:
1) Pristupanje NOP-u i stavljanje pod direktivu vodstva HSS-a, koje seorganiziralo na oslobodenom teritori ju. -
2.) Samostalno organiziranje borbe protiv usta5a i okupatora. -
3.) Obzirom na dosada5nje ustrajanje u pasivnosti i dalje. -
Obzirom na okolnost, da sc sve HSS-ovadke veze <lvdje odrZavaju nakonodlaska dr. Jandikoviia preko Franje Boriia, nije bez njegovog pristankai aktivnog ude5ia moguie sprovesti preko tih veza dak ni posve odredene di-rektive vodstva, a prema tome io5 manje navedena ri je5enja pod I i l i 2.koja uz aktivno nastupanje predpostavljaju izvjesnu samoinicijativu. - Osadanjem stanju stvari protivi se Borii svakoj aktivnosti, i to bi bilo rje5enopod I i l i onome pod 2. r-ravodeii da on deka ,nareclenje' predsjednika Ma-deka, a rje5enju pod I protivi se posebice i zato jer da on usvaja spomenutoKo5utiievo mi5ljenje, mada mu je saopieno, da ga se nema uzeti u obzirprema poruci Farolfia. - Ostaje dakle rjeienje pod 3 tj. ustrajanje u pa-s ivnost i . -
Boriiu je saopieno, da je veza sa Madekorn prekinuta i da se sa njimenemoZe doii u kontakt, ali nit i ta dinjenica ne djeluje na njega. On upor-no ostaje kod svoga. - Nasuprot gore navedenom Borii istide kao naj-vaZniju stvar: Staran.ie za priredbu dodeka engleske vojske, kojom zgodom,da treba udesiti sve tako, da docle do izraLaia privrZenost ovog kraja dr.Madeku' . Bor i i Iu ] ie b i t i , ko l iko je poznato, ponovno savjetovano sa st ra-ne donosioca poruke Farolfia, da usvoji r jeienje pocl 1., no po svemu iz-gleda da ie se Borii i dalic tome opirati. - Za sada je prema tome situacijaova:
1.) Centar HSS-a okupljen <.rko Faroll ' ia prcnta poruci smatra, da je do5Iovrijeme za aktivnu borbu protiv ustaSa i okupatora, i dajuii opiu direktivu,da svaki kraj postupi po svojim pril ikama i nahodenjima ne iskljudurjesaradnju sa NOB.
2.) Ko5ut i i isk l . juduje saradn. iu szr NOP.3.) Bor i i se opredje l ju je i da l jc za pasivn<.rst i usvaja KoSut icevo mi5 l je-
n j e . -
Saznaje se da ,narodni zastupnik' T<lmaSii imadc neke oruZane odredei da bi t i imali stupiti u vezu sa partizanima. Svakako to treba primiti sarezervom, jer je Toma5ic vei od prije rata poznat kao reakcionaran tip. -
t . . . lKo5uticevo mi5ljenje o NOP najbolje obja5njava sljedeia njegova izjava
dana u intimnom krugu. Ta je izjava sli jedeieg sadrZaja:,Mi bismo i mogli saradivati sa NOP, kada se time nebi kompromitirali
za buduinost. Engleska sada traZi i pozivlje na opiu slogu no to je obziromna vojnidki momenat. Taj momenat nalale Engleskoj, da pokaZe sve one,koji se bore protiv osovine jer otuda direktna korist saveznidkoi vojnojstvari. Neie l i ali Engleska posli je rata smatrati nepouzdanim sve one, kojislr na Balkanu polit idki surail ivali sa komunistima i neie l i ona za sludajnitSe eventualne polit idke saradnje sa komunistima posli je rata favorizirativelikosrbe, a ako ie to o njoj ovisit i prepustit i im u ruke i situaciju uzernlj i. - To je osnovni uzrok zbog kojega se mi ne moZemo odluditi nasaradnju sa komunist ima n i t i sa NOP koi i on i vode? -
202
Ovdje bi se moguie moglo naci i razja5njenje za odluku za5to kod stupa-nja u aktivnu borbu vodstvo HSS usvaja princip, da se svaki pojedini krajmoZe odluditi sarn za sebe prema svojirn pri l ikama, kao i za5to je sadamoguia saradnja sa komunistima. -
l.) Ova potonja moguia je sada zato, jer to iziskuje vojnidki momenat- to ie Engleska razumjeti. -
2.) Svaki pojedini kraj, neka se zato sam za sebe odludi, ier onda neccbiti vrhovne glaveSine odgovorne radi saradnie s komunistima, koja je iza-zvana doduSe usljed vojnidke potrebe, ali usljed koje saradnje tako ipakneie doii do opieg polit idkog sporazuma sa kon-runistima, a ujedno vrhovneglave5ine neie bit i odgovorne, nit i radi one saradnje do koje je do5lo - onidakako neie bit i ni najmanje kompromitirani. - I to ie Englezi potpunorazumjeti. -
Cini se, da se iza svega toga kri jc uopic engleska polit ika. - Naslon napolit iku HSS-vodstva je dosta uodlj iv. U ciielom postupku toga vodstvamoglo bi [se] naii ovakvo rezonovanje: Sada se to moZe i mora dopustit i,jer to koristi engleskoj vojnidkoj stvari. Naii l judi koii ie uii u tu borbunece viSe imati vremena i pri l ike da se polit i iki stope i sl i ju sa NoP ujedno ti jelo. Borba koja predstoji iscrplj ivat ie sve energije i oni ie vjero-jatno i dalje ostati nasi. Da se je to provodilo pri je posljeclice bi u polit idkompogledu za nas bile nrnogo poraznije, jer bi mnogo vi5e l iudi otvorilo odi ipristupilo i polit idkoj l inij i NoB. - To bi bilo protivno interesa Engleskena Balkanu i t ime i prot iv nas, ier mi smo oni ko j i dekamo, da nam Engleskadade u zemlji situaciju u ruke. -
c i je l im pak ovakvim postupkorn rn i se kval i f ic i ramo pred n jom kao l jud i ,koje ona treba, a to je glavno. -
Inade se i dalje u Zagrebu smatra, cla vcliki, skclro preteZni di<-l domo-branstva stoji pod utjecajem HSS. - Smatra se dalje da u selima gornjeHrvatske, da bi se sela gornje Hrvatske [sic!] rnogla odupreti zavoclenjuvlasti NoP - radunajuii od sloma, pa dok stigne saveznidka engleska voj-ska ' - Smatra se dal je da ustase ne predstav l ja ju n ikakvu ozbi l jn i ju snag.r ,ali se tvrdi, da za sludaj <lpieg ustanka (koji prema svemu, ako su i <-rsti l ikrajevi dobil i iste direktive bi trebao doskora da izbije - kada HSS nebi bio HSS) - prema sporazumu Njemadke i Madarske imade 6 madar-s.kih divizija preii granicu i okupirati izvjestan dio NDH. Tvrdi se nadaljc,da su odnosi u londonskoj izbjeglidkoj vladi i dalje zategnuti. Veliko-srpskii mil itaristidki krugovi ne samo c1a ne pristaju ni fecrericiju, 'ego ne pri-1n1ju ni sporazum od 1939 i da ne smatraju ni teritori j banovine Hrvat.skedefinil iutri-, jer da narod nije po slobodno izabranim predstavnicima odobrioniti sporazum niti taj teritori j. -
Ti velikosrpski krugovi da stoie uporno na stanovistu, da se ta pitanjaimadu ri jediti posli je rata.(to
- Sutradan je ,Pajoo dostavio novi izvjeStaj, zapravo nastavak navedenoga.U tom je izvje5taju stajalo: ,Povodom Boriievog opiranja da se pridruZimiSljenju donosioca poruke Farolfia - Dr. Viznera Josipa, - postaje svejasnije stanje u HSS vodstvu. To stanje prema HSS informacijarna izgledaovako: sa dr. i4adekom su veze prekinute, i po svemu ih u dogledno vri jcncneie bit i moguie tako razviti, cla bi se od dr. Madeka moslo dobiti todncr
t IHRPH, KP-25/14L2, i r r j cs t r i , .pa jc " o r t 2q V i l Iq . l t
2()3
odredena ,nareclenja', kako ih traZi Borii. Potpredsjednik Ko5utii je pot-puno pasivan i u stalnom strahu za svoj fizidki opstanak. To ga ali nijeprijedilo da je svojim stavom i dosaptavanjem stalno kodio razvitak u HSS-uu pravcu svake aktivnosti i Sirio preko ljudi, koji su k njemu dolazili, ne-gativno stanovi5te spram NOP, te da to dini jo5 i sada. Za dr. pernara iTorbara vrijedi isto. Dr. Andres je u par navrata vodio razgovore sa njemad-kim generalom Gleise-Horstenau-om, i kaZe da je to smatrao junadkim dje-lom, Sto se bez znanja ustasa usudio s njime razgovarati. centar okupljenoko Farolfia sastoji se od mladih ljudi i stoji u vezi sa Tomasiiem i GaZijem,i to bi zapravo bilo sadanje aktivno vodstvo. s ovim centrom bio je u vezii dr. Jandikovi( za sve vrijeme svoga boravka ovdje," a taj [je] centar i po-drzavao vezu s Madekom, kad je to mogao. Yeza dr. Jandikoviia sa timcentrom bio je u glavnom uvodno navedeni donosioc poruke Farolfia, a uznjega i uditelj signjar. ovaj je potonji pred mjesec dana otisao u Zagreb iimao je iii Farolfiu i posebice Gaziu. Borii odekuje, da ie putem signjaradobiti vijesti, kada se ovaj povrati, Sto bi imalo uslijediti ovitt dana. Kik-o jevei izvje5teno sve postojeie veze u Hrv. Primorju odrzavaju se preko Boriiakoji je centralno mjesto za Hrv. Primorie i otoke.
__^_Borii se i dalje opire tome da HSS u Hrv. primorju u cjelini pristupiNoP,.kako mu to predlaZe navedeni donosioc poruke, dakako-ne diiajuii uautoritet dr. Madeka. Do sada je Borii postupao u toliko, sto kaze da jeuvidio potrebu da se sa NoP treba odrZavati dobre odnose. Koliko je u tomeiskrenosti, to je drugo pitanje. Nakon ponovljenog objasnjenja Boriia s do-nosiocem poruke spoznao je Borii konadno okolnost, da se od dr. Madekane moZe odekivati nikakvih naredenja, kada se s njime ne moZe stupiti upouzdanu vezu. Sada se Borii izgovara, da deka informacije, koje iL mudonijeti signjar, a ako mu ih navedeni ne bi donio, da 6e onaa staii nekogau zagreb po konkretne upute i to i Farolfiu i Kosutiiu, a Kosutiiu posebiiezato jer je on podpredsjednik, pa kada se ne moze s predsjednikom doii uvezu -da
je najmjerodavniji podpredsjednik. odito ie v1atjivo, da Borii una-tod donesene poruke i unatod Krnjeviievog gouo.a od 2i. vII 43. nastoji idalje naii opravdanja za ostajanje u pasivnosti. Donosiocu poruke se alisada najednom Zuri, pa je sazvao nekoliko formalnih prista5a I UivSitr funt-cionera HsS, koji su poznati kao l i jevi elementi u HSS (dr. Vinter, dr. polak,Drago Desput, Ante Dobrila) i koji su u stvari i otprije potpuno odani Nop,ali koji zajedno s donosiocem poruke bez Boriia-nijesu u stanju po dosa-danjem stanju stvari pokrenuti HSS aparat u Hrv. primorju G;kav on bioda bio, i u koliko ga uopie imade). u razgovoru sa navedenima ustanovio jedonosioc poruke, da su isti za bezuvjetnu suradnju s NOp, jer su mu ioneprikriveno rekli. U povodu toga namjerava donosioc poruke poslati saopie-nje ZAVNOH-u, da HSS odobrava NoB i da su voljni saraelivati po direktivama ZAVNoH-a, dok da se Borii nije konadno odludio, jer da deka uputeiz zgb. Konadno je donosioc poruke odludio da o tome obavijesti dr. Jandikoviia i da ga pozove ovamo, pa je to i udinio." preko dr. Jandikoviia mislion takotler djelovati na Boriia u pravcu odluke za saradnju sa Nop.
s7 Misli se - u Crikverrrcr.sE Od sredine l ipnja _1943,. kao_ Sto ie spomenuto, JandikoviC se ne nalazi u Crikvenici. Vieroiatno
s.e lt tq.por-uku odnosi Janiikovii.ev odgovor, g \ojem u jednom obavjestainom izviesta.iu sioii j ' ,DrJanctKovrc oogovorlo Je na saopc_en.le uernJeno odavle o promjenjenom stavu spram NOP da on to odo-Drava, da.Je vrlJeme za to-pogodno, ati da ne moZe z-a sada ovamo doii, ier da imade posebnu zadaiuna Jugu i
"da nu iz.Zagreba porudujq da__tamo ostane te da ie tamo doti ios neki iz-Zagreba. - lz
Zf,glcbn jo( trertrit orl lovora na poziv Farolfia, Gaiia i Tomaiiia da dodu ovamo [tj. n Crikirenici]. Oni
204
Prema svemu tome sadanjern stanju stvari, iza saopienja, koje ovda5njiHSS Salje ZAVNOH-u, od samog HSS odanog Madeku je jedino sam donosiocporuke, jer ostali navedeni HSS-ovci, s kojima je on vr5io razgovore bil i sui jesu zato i bez obzira na bilo kakvo drZanje HSS vodstva. Oni su vei do sa-da odobravali NOB i osudivali vodstvo HSS skupa sa predsjednikom dr. Ma-dekom. Mimo toga, kako ie vei navedeno, bez Boriia se ne moZe pokrenutini ono malo preostalog HSS aparata, Sto ga joS ne5to i eventualno ima. U ko-liko bi se mectutim dr. Jandikovii odazvao pozivu, vratio se i pristao na sta-novi5te donosioca poruke, tada bi vjerojatno i Borii Ipromijenio] stanovi5te.Donosioc poruke Farolfia smatra po svemu, da bi HSS svakako morao dje-lovati u pravcu po njemu predloZenom. Dobiva se dojam, da se time Zeli spa-siti barem koliko toliko reputacija HSS, dok to Borii izgleda jo5 ne uviclan.
U izvje5taju se dalje kaZe: ,Pripominie se, da za sludaj da Borii joS iz-vjesno vri jeme ustraje u svom negativnom stavu, intencije donosioca porukeza sad,a idu onamo da se poku5a mimo Boriia uspostaviti kontakt sa HSS ve-zama Lr Hrv. Primorju, i putem nlih predobiti postojeii HSS aparat za napu5-tanje pasivnosti.
Ako bi Z,avnoh s obzirom na izvesno stanje stvari odludio dati kakav od-govor HSS-u (u stvari donosiocu poruke Farcllf ia)"' moZe se to udinit i putenlobratnim, Sto bi bilo najsvrsishodnije, jer bi sc na tai nadin mogao i claljeimati potpuni uvid u daljnji razvitak stvarr.
Za bolju i lustraciju stanja u HSS, ovdje nadodaje se, da su spomenutibivSi funkcioneri HSS u kojima [ie] donosioc Farolfi jeve poruke razgovaraoo pitanju navedene aktivnosti, vei do sada poznati kao l i jevi elementi u HSS,i da se oni u cijelosti slaZu sa opiom polit idkom linijom NOP, te da su konad-no vei pri je izjavil i spremnost oti i i na oslobodeni teritori i, i da se o tome sa-da radi, a to sve bez <tbzira na ovLl sadan.iu akcijtr donosioca Farolfi jeve po-ruke.nou
Nastavljajuii na dva prethodna izvjeStaja, "Pajou .ie, 3. VII. 1943. izvieS-tavao: oA) Ko5utii podinje navodno takocler uviclati posli. jc Krnjeviievog go-vora potrebu aktivne borbe, ali i dalje daie utisak da on u toj slvari nebihtio ni5ta poduzimati, nit i organizatorno, ni inako, ali se viSe nebi protivio,da tko drugi udini: B) GaZi" se smatra u neku ruku glavnim predstavnikomseljaka u Seljadkoj stranci i on smatra, da se bezuvjetno mora zapodeti ak-tivna borba. Dalje smatra GaZi, kao i svi, koji se oko njega okupljaju (iskliu-kljudivo seljadki prvaci), da bi se noralo nastupiti zajedno s NOP-om. (GaZitvrdi nadalje, da je Magovac otiSa<l na osloboaleni leritori j s njegovim zna-njem i da mu je rekao u vezi s t ime, a povodom napada Stampc NOP, na dr.Madeka da on to te5ko podnosi, jer da jc predsjcdnik dastan i karakteran icla nije udinio ni5ta protiv interesa hrvatskog naroda, - ter cla on Magovac
r1e b i t i poZuren i c [ se ovarno uputc .u l . l J k ta ju in lo r tnac i ie s to i i na ] r ( ) rncna: ,V i i cs t . i c i s l . in i l .a i i zvorna . "U izv ies ta iu ie i ova in fo rmac i ia : oNaxrdn i zas tupn ik Fran jo Bor ic po sadan ienr s tan iu s tvar i da jc d r riam da se vi.\e obraca na put saradnie sa NOP. - Medu ostalim jc odluieno, da sa svojc strane d:ldcivo tu od 10 .000 kuna za po t rebe po lazn ika na os loboc lcn i t c r i to r i i . " Ne k ra ju in lo rmi rc i ie j c 'nupomer ta :'V i ies t ie i zvorna .n ( IHRPH, OS-3 /194, obav j ( ' s ta in i i zv ic i ta i ROC-a Cr ikvcn i ( r , l ) r ' . { r , t t - 'U . U111. l0 {3 ,POC-u za Hrvatsko prinrorje i Istrt l.)
sq U izvieitaiu stoji Farolfiu, ito je oiito grcika.60 Na k ra iu i zv ie l ta ia s to i i : ,Sazna je se jo i , c le su prcd izv j t ' sn ( ) \ ' r i i cmc (c tn ic i oko Kn ina u Zpb.
preko svo i ih v t i za s tup i l i u kor i tak t sa vods t lonr HSS i t ia l i l i od n icga, da im sc pr izna svo js tvo nac io -iralnih boiaca. HSS iin nije do sada dao konkretnog odgovora, vci je navodno prcko svojih l iudi, koieda imade u Sumi (oko Livna) trazio informacije u ko.iem odnosu ti detnici stoie spram tali ianskogukupatora. Namiera HSS vodstva ide navodno za tim, da se nc prekine svaki kontakt s tim aetnicinla,a da se u jedno- ( to du l je i zb jegne konkre tan odgovorn (kao b i l j .56 , i zv ie ( ta i od 30 , V I I .1943. )
6r Franjo GaZi, preSao na oslobodeni teritori. i, c' lan Izvrinog odbora _HSS_-a na oslr,hodt'ttonl tcrit()r i i t l ,z t i i l 1914. irredsjednik IzvrSnog odbora, zarrri jc'nivii na toj duZnosti B lVlagoveu
205
idc na clslobodeni teritori j, da se spasi Sto se spasiti dade. U vezi s t im saop-cuje se, da je Magovac pisao jedan list apotekaru Hraniloviiu u Novi sli je-deieg sadrZaja: Obavijestite T o m u (misli se Dr. Jandikoviia) da joSte uvijekimade vremena, a ako ne - da se ne da niSta pomoii. C) Farolfi poruduje,Sto bolje i Sto jade drZanje kontakata sa NOP i traii da mu se saopii glavnecil jeve NOP. - Spreman je doii ovamo [u Crikvenicu], oka ovdje HSS sma-tra da je potrebno. - U povodu toga zakljudeno je u prisutnosti i pristankomBoriia, da se ustraje na zapodetom putu u pogledu suradnje sa NOP, da sepo5alje traleni izvje5taj Farolfiju u kom se zagovara da cijeli HSS pristu-pi suradnji sa NOP i da se konadno pozove ovamo Farolfija i GaLia radi dalj-njeg postupanja cijeloga HSS-a.nu'
Kao prilog izvjeStaju oPajeu od 3. VIIL 1943. dostavljen je tekst izvje5tajapredstavnika HSS-a u Crikvenici Farolfiju, koji glasi: >Udovoljavajuii traZe-nom, a saopieno nam po osobnoj poruci - izvje5tavamo sli jedeie: jo5 prijekonadnog konstituiranja ZAVNOH-a (Zemaljskog antifaSistidkog vijeia narod-nog oslobodenja Hrvatske) objelodanio je Inicijativni odbor ZAVNOH-a u vezisa Glavnim Stabom NOV izjavu o ciljevima i nadelima NOV.'" - Ta je izja-va saopiena u Stampi NOP, a metlu ostalim u Primorskom vjesniku od 7-VI-1943, koji se pri laZe.
Izjava je kasnije usvojena na plenumu ZAVNOH-a i ponovno objavljenau Stampi. Iz te je izjave vidlj ivo, da su kako njezin sadrZaj tako i ostali ci l je-vi u cijelosti takovi, da se mogu dovesti u sklad sa na5im cil jevima. Provjere-no je na pouzdan nadin, da je sa tom izjavom i u njoj postavljenim cil je-vima miSljeno sa strane NOB i KP najozbil jnije. - Medutim da li ie se sastrane NOP i KP tako i postupati i neposredno posli je rata ovisit i ie ne sa-mo o dobroj volj i njihovoj, vei i o polit idkom omjeru snaga, koji ie postoja-ti u zemlji kao i o njezinoj meilunarodnoj situacij i. Dobiju l i situaciju u zem-lj i u ruke Velikosrbi i mil itariste sa detnicima, onda ie sav predmjevani raz-vitak u federativnom i demokratskom pravcu biti strahovito oSteien, a s timedovedeni u pitanjc i na5i vitalni interesi. Nijedna se stvar ne smije gledatistatidki, vei dinamidki u razvoju, pa tako i ova.
Narodno-oslobodiladki pokret je danas jedina ozbil jna polit idka i vojnidkasnaga, koja je u ovim krajevima dvrsto povezana sa narodom. Kako je dotoga do5lo, to smo mi odavde jednom op5irno izvjesti l i , pa pozivajuii se nataj izvje5taj smatramo, da nemamo mnogo Sta dodati, osim u tom pogledu, daje danas taj pokret uslijed dinjenice, da se u njegovoj sredini nalaze i engles-ki oficiri znao si pribaviti i vaLan medlunarodni znadaj. Vrijedno je u vezi stime istaknuti, da je prigodom formiranja ZAVNOH-a tamo prisutni predstav-nik britanske vojske major Jonesu'o meelu ostalim rekao, da vanjski svijet joinije todno informirao o dogaclajima u na5oj zemlji, ali da ie primitak njego-vih izvje5taja svakako dovesti do pomaganja te borbe. - Isto je tako s dru-ge strane vrijedno z-abiljeliti dinjenicu, da je jedno obliZnje selo dobiv5i poru-ku od odreda NOV, da po5alje kruh ispeklo nekoliko stotina kilograma kru-ha vi5e nego Sto je traZeno i da ga je dostavikl na traZeno mjesto. Kruh su
o IHRPH, OS- l /15 , ROC Cr ikvcn ica , b r .33 /943,8 . V I I I . 1943, POC.u Za Hruatsko Dr imor ie i I s t ru .i zv ic - i ta i ^ "Pa je( , < td 3 . V I IL l94 i . .Na k ra j .u i zv jc i ta ia s lo i i p r im icdba: 'V i ies t je po tpur io v je r6dos to ;na .1 . . .1 r .u .L . : 5 laTcmo se s p rcon j rm mls r len len t .<
z"r."i, #3f; 'rrrr"l, i t1i*o antifasisti iko viicdc narodnog osloboclcnia Hrvatskc, Zbornik dokumenata 1943,
6?b Major Wiliam Jones, Kanaclanin, Sef Britanskc voinc misijc- kod Glavnos Staba Hruatske. SDustiosc padobranom u travnju 1943. na osloboaleni tcritori i u Lici. Nekb vri ieme bori.vio ie medu partiz'animeu S lovcn i j i . Svo jg .uspomene-o ! i4v io i c u kn i i z i T \ t 'e lv . Month in to T i io 's Par t i sans , -Bedford ;1946. (S l " -vunski pri jcrod, Ljubljana, 1962. Usp.: B. Prpii, Preko Atlantikct u partizane, Zagreb, 1965.)
206
nosi lc d jevojke, a to je selo unutar ta l i j Ianske] i . ice. - Jednom r i jcd ju NO\rtako je obuhvatio ovaj kraj da i i i samo uz razkorak s njime znaii r iziki-rati sav svoj ugled i navuii na sebe bil jeg narodnog neprijatelja. - Tu se nepostavlja pitanje tko to in ult ima linea vodi, lei se pita tko ie nas ina(e za-Stit it i od detnika i tko ie inade u naSe ime zaposjesti Istru kada dode do veli-kog loma ako to ne bude NOV. - Ta se vojska sada snabdieva uniformama,koje dobiva zradnim putem od engleske voiske. Sa ubrzavanjem sloma Tali ia-na dolazit ie do sve veieg jadanja NOP.
Vei sada postoje Narodno-clslobodiladki odbori po cijelom Hrvatskom Pri-rnorju u okupiranom i anektiranom, ali i preko toga po Istri, tako posebiceu Poli i Trstu. Tamo se narodito ne pita tko je koje slranke, nacionalni mo-menat potisnuo je sve ostalo, a ist<-r tak<.r i Lelja za sl<-rbodclm potiskuje sveclstalo. Nama se ie do sada predbacivalo sa strane KP i NOP, da smo pasivnicla pu5tamo stvari da idr-r svojim tokom i da ne vodirno nikakve aktivne bor-be. Povrh toga predbacivali su nam i predbacuju nam joS i sada isto da naSipredstavnici se nalaze u vladi u Londonu. Mjeroclavni faktori bolje reii dobr<.rinf<lrmirani l judi kaZu rneitutim i to se moZc smatrati posve sigurnim, da jeNOV, a ZAVNOH posebice vol jan i danas sarael ivat i i sa HSS u HrvatskomPrimorju i <-ltocima i sa HSS r-r cjelini, dinr rni napustimo svoj pasivni stav.Tada bi se smjbsta promjenio odnos NOP sprarn nas. - Prema tome salrrona5e ostajanje u vladi u Londonu nebi viSe bilo neprcrnostiva zapreka za spo-razum i saradn.iu sa NOP. -- Kzrko sada opie stvari stoje u pogledu potrebeaktivne borbe situacija je viSe nego jasna. Govor Dr. Krn.ievica odrZan nalondonskom radi ju 22.VI l . 1943. ne ostav l jar n ikakve sumnie u tom pogledu.Mi smo dakle duZni pr is tupi t i akt ivnom voClcn. iu borbe i to na oruZani nadin,anal<lgncl kako to dini NOP. - Na ovom terenu to je ner-noguic bez saradnjesa NOP, vec iz . gore opisanog stanja stvar i , a os im toga loS iz ov ih raz loga: l )Mno5tvo inaie naSeg dobrc lg i lanstva ipr is tzrSa sudie lu je vec akt ivno u to iborbi, u sastavu NOP. 2) Samostalncl nastupan.jc bilo bi ovdje ut-lpce nemogu-ie, jer . je sav teren izvan Zice u rukama NOV. 3) Samosta ln im nastupanjemdclSlo bi usli jed toga d<.1 dva uporedna oruZana pokreta na jcdnom tc islonrteritori ju, Sto bi rnoglo d<-rvesti do ncZclienih sukoba, ko.i i bi cloveli do pc-rraz-nih rezultata nego da ostanemo pasivni. - Kako ali n-ri pasivni ostati nesmi-jemo, to nam ne preosta je drugi put ncgo da t ra i i r .no sarrac ln jL l sa NOP i l i k< ln-kretno ZAVNOH<.rm. - Poznavajuii opc'c dircktive, dar u dasu kad dode vri-jeme za aktivnr,r borbu svaki krai trkcll iko odmah nemoZe doii d<.r veze sa cen-t ronr postupi p<l pr i l ikama svoga kra ia i po svom najbol jerr r nahodenju, mismo udinil i sl i jedeie: Pretresli smcl nakorl Krnjevicevog govora nastalu situ-ac i ju i zak l jud i l i , da obavi jest i rno ZAVNOFI, da HSS funkcioner i u Hrv. Pr i -morju uvaZavajuii raspoloZenie pristaSa odclbrava.ju borbu za narodno oslo-botlenje i da su voljni saradivati sa NOP po direktivama ZAVNOH-a, ne napu-Sta ju i i dakako svoje st ranaike ic leologi jc i osta. jurc i i da l je pr is ta5e HSS-a.Saopi i l i smo dal ie da se Franjo [Bor i i ] n i ic l<onadno u ton-r pravcu odludio,ier da deka jcl5 konadne direktive vodstvzt, tc da srno o svemu obavijesti l iTIomu Jandikoviia] i pozvali ga ovan-ro. - Ta je poruka odaslana ZAVNOH-upred 4 dana. - Odekujemo odgovor kroz dalnjih 6 do 10 dana. - NaSa sarad-nja sa NOP imade se smatrati karo saradnia na borbenom terenu. t j. u pclgle-du provot lenja zajednidke akt ivne borbe prot iv usta5a i okupatora i detn ika,dok eventualni bilo kakvi polit idki aranZman prepu5tamo buduiem sporazLl-mu vodstva. -- P<icl borbclm protiv ielnika razumiienlo aklivnr-r obranu nrct-
207
tiv njihovih dalnjih eventualnih zlodjela. - Ovo Sto je sa na$e strane uiinje-no, udinjeno je samo za ovaj kraj, jer za HSS kao cjelinu niti smo bili ovlaS-teni udiniti, a niti smo to iz vlastite ocjene situacije bez ovla5tenja mogli udinit i. -
Smatramo metlutim, da bi neSto slidnoga bilo najbolje rje5enje za po'stupak HSS-a u cijeloj zemlji i to iz ovih razloga:
l) Ulaskom u saradnju sa NOP izvr5it iemo jednu od najpredih svojihduZnosti, jer iemo iskljuditi svaku moguinost gradanskog rata u Hrvatskoj.
2) Ulaskom u saradnju sa NOP na terenu, oruZane borbe ostvarit iemojedinstvo, da se tako izrazimo borbene Hrvatske, sto ie nam svakako sluZitikao prednost kod rije5avanja na5ih teritorijalnih i inih odnosa sa Srbima.
3) Ulaskom u saradnju sa NOP steii iemo i na srpskoj strani sigurne sa-veznike za federativno uredenje zemlje poslije rata.
4) Samostalni nastup je neopisivo tele organizirati i on moZe pokazativrlo slabe rezultate koji onda padaju iskljudivo na na5a leda.
5) Da ulaz u aktivnu borbu treba biti sproveden u saradnji sa NOP slije-di iz samog Krnjeviievog govora, koji poziva da se sve borbene snage u do-movini sloZe i koji pozdravlja osim toga sve one koji se bore.
6) NuZnost toga rezultira i iz valjane ocjene situacije nastale dosadanjimna5im neangaZovanjem u aktivnoj borbi. ObrazlaLemo to kako slijedi: dosa-da5nja aktivna borba organizirana je pod vodstvom KP - metlutim u tojborbi stvarno se nalazi veliki broj na5ih pristaSa. - Pristupajuii toj borbi, od-nosno ulazedi u sklop NOP mi iemo pojadati omjer snaga u NOP i NOV una5u korist i nastavljajuii tu borbu zajedno iemo se u cijelosti pozivati narezultate te borbe kao na5e vlastite, kao na stvar cijelog hrvatskog naroda. Or-ganizirajuii pak samostalno aktivnu borbu mi bi pred cijelim svijetom priz-nali na5u dosada5nju pasivnost i kod eventualnog neuspjeha ili postizavanjaslabih rezultata od NOV i na5u slabost spram NOP i KP.
7) Ulaskom samo ovog kraja u aktivnu borbu u sklopu NOP, a istodob-nim nastupanjem ostalog HSS samostalno, raspardat iemo svoje snage nepo-trebno, dok iemo zajednidkim ulaskom u suradnju s NOP moii kompaktnoutjecati na mijenjanje politidkog sadrZaja istog ukoliko bi on bilo kada ku-Sao se odreii svojih istaknutih demokratskih cil jeva.
Pro5irimo li kasnije ovu da se tako izrazimo predmjevanu saradnju navojnidkom terenu i na politidki teren onda nam se nadaje moguinost.obrazo-vanja Hrvatske vlade na oslobodenom teritori ju, koja se moZe obrazovati u po-godnom dasu, tako da ie velikosrpska i mil itaristidka klika u vladi u Londonuimati s tom dinjenicom radunati kao sa svr5enom stvari, jer ie u tom sludajubiti iza nas ujedinjeni borbeni front Hrvatske. - Bit iemo dalje u stanju for-mirati i novu vladu poslijeratne Jugoslavije na oslobodenom terenu uz potpu-no iskljudenje velikosrpske i militaristidke klike. - Perspektive koje se otva-raju u tom sludaju, tako su zamaSne, da bi one same po sebi morale biti mje'rodavne, da poilemo tim putem. ZaSto bi mi i5dekivali neku milost od te militaristidke srpske klike, kad. moZemo sami zahvatiti situaciju u svoje ruke?ZaSto bi mi dozvolili, da se s nama samo i poku5a joS jednom postupati natemelju nametnutog ustava i diktatorskih zakona? Za5to bi mi dekali da namneko posli je rata omoguii, da ri jeSimo svoje probleme, kada ih mi moZemorije5iti sami. - Ovo je zbil ja histori jska pril ika, koja se ne ponavlja stolje-i ima i mi je nesmijemo proigrati, jer iemo inade zato snositi punu odgovor-
208
nost pred hrvatskim narodom, a odgovorni funkcioneri posebice pred pred-sjednikom Dr. Madekom, koji nije u stanju da utide na dogadaje, ali ie pita-ti one, koji su u stanju bili, za5to nisu postupili sa potrebnom smjelo5iu. -Sve na5e osnovne zahljeve mi sada moZemo poluditi, mora se samo ispravnoprocijeniti situacija, i skupiti ne5to smjelosti, te se osoviti na vlastite noge. -Koga predstavljaju uostalom ti velikosrbi i militaristi u Londonu, da bi mitrebali od njih ne5to odekivati i s njima se o na5im vitalnim interesima naga-clati i cenkati. - Iza njih ne stoji nikakva snaga. - To se najbolje vidjelokod sloma Jugoslavije. - Njihova je jedina snaga u zakulisnim intrigama ismicalicama, ona bazira samo na uvjerenju protivne strane, da iza njih ne5tostvarnoga postoji, dega ali nema. - NaSa je pak snaga u narodu, pa ako stvo-rimo jedinstveni borbeni front onda je ta snaga neoboriva, a najmanje ie ju
Losti, da u ovako teSkom dasu po na5utvo Hrvatske i konadno, da mi tada ni_arod.
rz svih tih razloga predlazemo I) da se nas dosadasnji postupak odobri 2)da se stvori zakljudak, da cio HSS stupa u aktivnu borbu u sastavu Nop.- Tehnidka provedba sporazuma o saradnji, da se prepu5ta nama. -
PredlaZemo dalje, da se u najkraie vrijeme ovamo upute Rudolf'2" i Fra-njo"o radi potrebitog dogovora. - upozorujemo narodito na potrebu vrlo hit-nog postupanja, jer ozbiljnost vremena ibrzina odvijanja dogatlaja ne dopustai najmanje odlaganje. -oo"
ss
tta veza sa Madekom, koju je vezu po_driavao Farolfi, sve se viSe ispoljava nastojanje Kosutiia i ostalih da bi oni ustvari predstavljali neko politidko vodstvo, koje bi trebalo biti mjerodavno za
62" Vjerojatno treba biti Ljudevit [TomaSiC].62d Vjerojatno F. GaLi.6r" Prijepis dokumenta kod autora.
14 Kontroverze iz povijesti Jugoslavije209
62c Vjerojatno treba biti Ljudevit [TomaSiC].62d Vjerojatno F. GaZi.62" prijepis dokumenta kod autora.
14 Kontroverze iz povijesti Jugoslavije
209
Puno neaktivni kao Ko5utii' dr' Smo--
rpute od vodstva kao dr' Jlandikovii]
i*' g ff tffiI:" i?:i'iii i*lii' :lipred. - Medutim kako veze sa provin<jatno je, da ie taj imati i najvi5e uticaia
vinciji". - Kada se je do sada govorilo
nosilo se to u stvari na centar oko Fat
TomaSiia i sve ono Sto bi ovi svi zajed
Sutii, Smoljan i ostali navedeni s njimr
dolaze nikako u obzir. Izmedu njih i 1koji je nastao u Lepoglavi,-kada su bili
do-diobe na dvije grupe. Gospodu iz u
s druge strane. RazmimoilaZenje je izbi
su 6lanovi iz uLega vodstva nijekali, a s
spoda prilikom pu5tanja iz Lepoglave <
bil ima, dok je GaZi sa seljacima odbio --rlu tih dviju grupa
"tj; k;;;ij" uspostavljen kontakt, niti je uspostavljeno zbli-
Zenje. Svemu ovome"trebu ,ruaoa-uti da iu Ko5utii, dr. Smoljan, dr' Pernar i
ostali s njima u vezi navedeni i danasgrLlpa oko GaZija za saradnju, centar (
bi se vjerojatno mogao dobiti na tu stl
rojatno je da bi onda i dr. Jandikovii:radi se sada na tome, da se ovdje [u
kotarski predstojnik vujii daje izjave, da Kemfelja imade oruzane ljude, koji
da spadaju Lr sastav gS3' IstiVuji i izjavljuje joS, da 9n-dodu5e prima upute
od HSS zarad (kod toga odito misli na Jandikoviia) ali cla on radi i na svoju
ruku.DostavlJaseprepiselaborata,koj i jeDrJancikovidodaslaopodetkom1943'
vodstvu HSS u Zagtebu uz prijedlog da se po svim pitanjima sadrZanim u
tom elaboratu odrZf konferencija, toioj bi trebali prisustvovati Tomasii' Fa-
rolfi i dr Jandikoviil,] svi dlanovi vodsiva, koji su se do sada bili barem koli-
ko toliko stranadki aktivirali'o' Taj ela
lo saznati svr5io je kod Ko5utiia a da
do5lo. Taj elaborat posluZit ie, ali ni
podloga sastanku, koji bi se imao ov<
stane Farolfi, GaLi, Dr. Jandikovii i T
;;;;."k" ZAVNoH-u.* Sve u svemu nije iskljudeno u koliko bi se taj sasta-
.r"k doirtu odraao da sada na njemu dode do formiranja nekog izvr5nog od-
63 Tog sPisa nema tl Prilogtln Usp. b i l j . 58
2 1 0
b.ra.uz iskljudenje.[osu1i.ia i ljudi spomenutih u vezr s njime od daljnjeguticaja na tok stvari, Sto bi u tom sludaju moglo znaditi i kao neko ciieian.;EHSS."
-^.^UizvjeStaju se zatim nastavlja: "IzvjeSiuje se nadalje, da je dana g. VIII1943. do5ao Boriiu iz Senja Bosnii Marko biv5i tajnik kotarsle organizacijeBrinje, koji sada sluZi kao domobran u popunitbenom zapovjednisivu u sL-
domobranska posada u Senju od kojihnadsatnika pirkera. - Bosnii smatrai da su voljni sudjelovati u borbi pro
2e, da od tamoSnjih usta5a imade oko
mob ran i. s pom enu ti na d al j e ; e i zvi j e sltei or, :? f ; "r :'f iilTff-t'i:ilffi ,1";borbu. moglo. okrenuti jos doita tjuai iz kotara Brinje, r.uau ui on pristupioorganizaciji.ioga posla, pa je u vezi s time naveo da treba instrukcija u po-gledu drzanja spram naiodno-oslobodiladkog pokreta sa strane vodstva. ob-t-ilgP-^'lt ovdje vei stvoreni zakrjudak, o t6iim je izvjesieno i o kojem jezAvNoH obavjesien redeno je Bosniiu da se na r.i.o.p. !t"au kao na narodniP9k5et koji se bori za narodno oslobodenje, da se pr".tiu-io*e na partizanegleda kao na narodne borce i da samome terenu po ovdasnjem grebanju netreba biti nikakve razlike. skrenuta mu je paLnja na pr;;d, Glivnog itauaSavezniike komande, na pozive na opiu naroanu slogu^te"mu je kona"dno sa-opieno, da 6,e za kratko vrijeme moii dob
no da.je to pitanje koje jos nije rijeser nog ureclenja Jugoslavije kao i HSS'
poraditi. - Bilo bi nuZno, da ZAVNOIruku, jer bi pokretadi akciie za saradnvoljnijipoloZaj u daljnjem svom djelogovora ZAVNOH-a. pogotovo je pak nuCe se odriati predvitleni sastinik sa .iem] i Toma5iiem.<o'
. Tih_ dana predstavnici HSS-a iz crikvenice uputili su ZAVNOH-u ovu po-ruku: ou odgovoru na poruku od 2. VIII. rg43. iptzive "f"J"r"
pojedinim dla-novima za odrazak na oslobodeni teritorij saopSulemo irii"Jld, -
l) Poruku od 2. VIII. 43. primamo sa odobravanjem jednodusno do zna-nja, uvjereni da svi pristase rr-ss i Radiievog seljadkog niuka treba da potluputem bratsk-e sloge _i suradnje sa Nop. poriait "i"-r;J;;;danije ,u tb-",da se to Sto skorije zbude.
lincima da doclu na oslobodeni terito-rsvoje i u povodu toga dodi ie na oslo_
ll:ff j:#ift :?:".T,:.",H jif TrgSH:ije u stanju odazvati se pozivu, i to s
razloga Sto je njihova prisutnost ovdje neophodno potrebna obzirom na zaka-
os Usp. Zemalisko antifaSistidko viieCe narodnos oslobodenja Hrvatske, Zbornik dokumenata 1943,izd Institirra za historiju radnidkog pokreta Hn;tsRe;-2;-#6)'is6|','iii:i:ri,"161 svibnja 1943.e, IIIRPII, KP-26/1618, izvjestaj opaje" Centralnom komiretu KpH, primljeno f5. VIII. 1943.
211
zani sastanak sa Farolfijem, GaZijem, Toma5iiem i dr. Jandikoviiem, a Bori-
Ceva posebice radi izdavanja direktiva ostalom HSS aparatu u Hrvatskom Pri-
morju. Viznerova pak zbog odrZavanja veze sa Zagrebom.
3) Gledom na daljnji razvoj situacije u HSS upuiuje se, da ie se pod 2
navedenom sastanku itaviti prijedlog za formiranje novog vodstva HSS koje
bi prekinulo sa dosada5njom pasivno5iu i pozvalo sve prista5e na saradnju
sa NOP.<*Nekoliko dana kasnije ,Pajon jd iz Crikvenice obavje5tavao da su prista-
$ama HSS dane ove uPute:,1. Imade se obustaviti svaki odaziv u vojsku.
2. Svi za onti-je sposobni pristase imadu se uputiti, da se prijave u Na-
rodno-oslobodiladku voj sku.3. Imade se organizirati materijalna pomoi NOP-u u novcu, odjeii, obu-
ii i hrani.4. Imade se preporuditi odlazak na oslobodeni teritorij u Sto veiem bro-
ju istaknutih dlanova i funkcionera HSS-a'
U provoilenju toga zakljudka ove su upute danas vei dostavljene napr'
"ast,tpnikn HSS-a Matiji Mogusu iz Senja, koji ih je u cijelosti primio i
obavezao se sprovoditi ih'Sutra ie te upute biti odaslane u Karlobag, a zatim i ostalim vezama.
U savezu s time izvje$iuje se, da su dr. Matanii iz Karlovca i Baburii iz
okoline Karlovca, oba narodna zastupnika HSS zatralila mi5ljenje od Janka
Uandikovi6al o situaciji. U povodu toga zakljudeno je, da se ova dvojica
obavijeste o udinjenom ovdje, da im se javi da Jandikovii nije ovdje, ali da
se piimeno saglaiio i da se Matanid i Baburii pozovu, da se pridruZe akciji
ovdje pokrenutoj. Zakljudeno je nadalje, da se stime dostavi i prepis nave-
denih detiriju uputa i da pozovu da po njima postupaju.o"Nakon kapitulacije Italije, grupa bivsih pristasa HSS-a s podrudja crikve-
nice oti$la je na oslobodeni teritorij. U jednom obavjeStajnom izvjeStaju o
tome se kaZe: >Inade HSS se konadno odludio da aktivno stupi u NOB i u tu
svrhu otputovali su jude u Otodac slijedeii videni HSS ljudi: Franjo Borid,
Ante Vrkljan, Dr. Franko Winter, Mario Sarinii, Dr. Feldman i Sto je najvaZ-nije oti$ao je Dr. Svetozar Rittig, Zupnik crkve sv. Marka u Zagrebu i vrlo
videna i uvaZena lidnost u Engleskoj i Zagrebu. Oni ie u Otodcu izdati pro-
klamaciju na narod, a osobito na domobranstvo, i to ie biti znak za sveopiiustanak. Navedeni pristupit ie u NOB u ime HSS Primorja, a i cijele Hruat-ske, jer jezato daldsvoj pristanak vodstvo HSS (Kosutii) i Farolfi je u tomcilju otputovao iz Zagreba ovamo, kamo do danas nije stigao. Vjerojatno je
il i uhap5en il i je otiSao u Sumu..,"
c" Prijepis dokumenta kod autora, poruka od 13' VIII' 1943.6? Kao bilj. 58, izvjestaj od 21 (primljeno 23.) VIIL 1943. Na kraiu izvjestaja stoii napomena: ,Viiest
nizmedu 3-5 ruina imade odrZati u Karlovcu u tomihl zast[upnikai'gss ar, Matanita, Baburida i Ban',avesteni. te im ie porudeno da se sa ovim stavom,kciii pridruZen (IHRPH, OS-3/195, ROC Crikvenica,X.-19$, izviestai >Pajen od 31. VIII. 1943. Na kraiu
)rje i Istru, br. sluZbeno/I943, 16. IX. 1943' Glarngmvenice za rizdoblje 14-16' IX. 1943, izvjeStaj DTede(
rva HSS iavlia boiazan, ,da iemo se utopiti' u ,komu'male int6rese. U-toi brizi i propagandi naroeito se
212
U Novom je, 15. rujna 1943, odriana konferencija na kojoj su bili prisut-ni Borid, Vrkljan i ostale prista$e HSS-a, koje su 12. rujna bile u Otodcu, teMagovac i Hundrii. oPajou je o toj konferenciji izvje5tavao: oMagovac jeiznosio na konferenciji, kako je do5lo do njegovog odlaska na oslobodeni teri-torij, a zatim kakvu je poziciju za HSS stvorio na oslobodenom teritoriju.Isticao je, da on nije stupio u Zavnoh i da za sada jo5 ne ie, nego da ieprije formirati izvr5ni odbor HSS-a, koji da je jedino on ovla5ten formiratipo sporazumu s odgovornim funkcionerima NOP. Taj izvr5ni odbor zami5ljasi on sa neodredenim brojem (Sto veiim) dlanova, iz kojega bi opet 10 dlanovadinilo kao neki odbor izvr5nog odbora.
Kada se izvr5i formiranje tog izvr5nog odbora, pravije, kad ga Magovacpostavi, jer tako praktidki ispada, a to bi po njegovu prikazu moglo biti uroku od tjedan ili mjesec dana, onda bi se po njegovom mi5ljenju trebaoZavnoh reformirati, odnosno da se: 1) promijeni njegov lidni sastav, jer daje skalupljen iz lidnosti koje ne odgovaraju, i 2) trebao bi promijeniti ime,jer da ime ne odgovara za tijelo, koje ima biti politidko predstavni5tvonaroda.
Navodio je dalje, da Zavnoh nije sada stvarno politidko predstavniStvoi da je to glavni uzrok radi kojega ne ulazi u njega, a da ie uii onda kadato bude, tj. kada se reformira, pa je dalje nagovarao, da i narlodni] zastup-nici Borii i Vrkljan ne ulaze u Zavnoh, dok to ne bi udinili svi HSS-ovcinakon formiranja izvrSnog odbora HSS-a.
Nakon toga predloZen je konferenciji na uvid tekst izjave, koju su jo5 uCrikvenici najavili zastupnici Borii i Vrkljan sa ostalim funkcionerima HSS-ai tekst koje izjave je sporazumno redigiran sa Zavnohom u Otodcu. Prijenego Sto se je pristupilo potpisivanju te izjave, Magovac je zagovarao izmjenuteksta u pravcu, da se prista5e HSS-a ne pozivaju u aktivnu borbu za Na-rodno oslobotlenje, nego se pozivaju, da podupru borbu za Narodno oslobo-clenje i ne po direktivama Zavnoha (kako je prije bilo), nego po direktivamaIzvr5nog odbora HSS-a na osloboilenom teritoriju.
Nakon Magovdevog obrazlaganja o njegovim odnosima sa NOP koji suvrlo dobri i uvjerenja da ie se koliko bi do5lo do kakvog nesporazuma sapredstavnicima Zavnoha obzirom na mijenjanje sporazumno ustanovljenogteksta izjave, on to urediti, usvojene su najpri je te predlagane promjene, dodega je doSlo najvi5e radi toga, Sto je Magovac stvorio utisak, kako on svusituaciju HSS-a drZi iskljudivo u svojim rukama i da se samo preko njegamoZe kod NOP-a neSto postidi i da je on u stanju izgladiti nesuglasice, kojebi eventualno povodom toga nastale. Na konferenciji je bilo govora o omladin-skom pitanju u pravcu da bi jo5 eventualno preostala HSS-omladina trebalasaradivati sa svom ostalom vei organiziranom omladinom, pa je u tom prav-cu stvoren pozitivan zakljudak.
Nakon odlaska Magovca i Hundriia sa konferencije razmatrali su svi.ostali prisutni ponovno tekst izjave i odbacili sve promjerie, koje je predlagaoMagovac, te usvojili prvotni sadrZaj, jer su na predlog narlodnih] zastupnikaBoriia i Vrkljana do5li do zakljudka, da se tu radi o bitnim promjenama ida stoga potpisnici izjave ne mogu i ne ie da otstupaju od vei jednom de-finitivno stvorenog i pretstavnicima Zavnoha na uvid stavljenog teksta izjave.Na to je izjava potpisana sa prvobitnim sadrZajem, o demu je nar[odni] za-stupnik Borii oti5ao da izvijesti Magovca, ali ga nije mogao pronaii, pa ga je
o tome obavijestio preko Hundriia, te umoljen da te izjave kao i izjaveostalih potpisnika dostavi Zavnohu.
213
Pripominje se da je Magovac kod prikazivanja svog dolaska na oslobocte-
ni terit^orij nivodio, da mu je cilj bio spasavanje HSS-a. Kritizirao je daljepasivitet Ko$utiia i Toma5iia i podvrgao kritici izjavu dra. Madeka, kojomje ovaj upuiivao narod na pokoravanje i suradnju sa vlastima prilikom
bsnutka NOg. O NOp i Komunistidkoj partiji izraLavao se najpovoljnije.uu'
Jandikovii je u proljece 1943, prema uputama vodstva iz Zagreba, imaoprikupiti nove informacije, te se spremao za novo putovanje po Dalmaciji.
ba tuiiSuttrkih vlasti zatiaLio je vizu za Split. Talijanski vicekonzul iz Crik-
venice izjavio mu je da takvo odobrenji: daju vlasti u Zadru. Kako do lipnja
1943, navodi Jandikovii, nije dobio odgovor, odludio je putovati i bez tihdokumenata, ali s propusnicom talijanskih vojnih vlasti, koju mu je pribavio
kotarski predstojnlk Djivanovii.'o Jandikovii se izmeetu 10. i 12. lipnja 1943.
ukrcao ni brod, koji je pripadao Petru Dubokoviiu s Hvara, biv5em pristaSi
HSS-a, tada pripadniku NOP-a."U Splitu se, navodi Jandikovii, sastao s Dubokoviiem, u dijoj je kuii sta-
novao. iu se, takotter, sastao s Mladineom, dr. I. Tartagliom, dr. JosipomBrkiiem, Vladom Feljerom, Milo5em Jelaskom, dr. Milanom Curdinom iAntom Kuzmanoviiem. Njima je, izjavio je Jandikovi6 Britancima, savjetovaoda je sporazumijevanje s partizanima neophodno. PoloZaj HSS-a u Splitu,prema njegovoj ocjeni, bio je veoma telak i zato je lokalni sporazum bioprijeko potreban. Sugerirao je da bi Tartaglia mogao biti posrednik. Njegovesugestije, navodi Jandikovii, nisu bile popularne."
Jandikoviievu aktivnost u Splitu pratili su i organi NOP-a. Iz nekolikoizvjeStaja vidi se ne samo Jandikoviieva aktivnost nego se dobiva i bolja slikakretanja meilu prista$ama HSS-a u Splitu. Te iemo izvje5taje ovdje donijetiu cijelosti ili Sirim izvodima.
,Pred par danao, stoji u jednom izvjeStaju sredinom lipnja 1943. izSplita, odo5ao je u Split, izgleda polulegalno, iz Zgb;' nar[odni] zastfupnik]H.S.S. Dr. Jandikovii. Prvi njegov susret bio je sa Dr. Grguriiem zastfupni-koml HSS za srez Prozor. Na jednom sastanku kod Grguriia bio je biv5ipretsjednik HSS Slavko Roje i jo5 neki HSS-ovci. Tu je Roje o5tro napaopartizane, izjavio da ie oni u borbi sa okupatorom do invazije biti istreb-ljeni.
16. VI imao je Jandikovii sastanak s Mladineom, Simom Podujem i Dr'Grguriiem, Matuli iem (jo5 neznamo tko je to) i jo5 nekim. Po pridanjuGrguriia, koji je oduvijek bio sklon saradnji s partizanima, Jandikovii je tu
6t Isto, izvjestaj 'Paje( od 16 IX. 1943. Na kraju izvjeStaia stoji napomena: ,Viiest je izvorna'.zo Kao bil j . 16.
t izlazi da se on niic iskrcavao do dolaska u Split '16) stoji: nThe course taken was Pag-Bjograd rta
e. (niig izlazio na obalu). Medutim, u iedtlom par-J Prirhorju ne pokazuiu HSS-ovci aktivnosti medu
stanke
reCi da ie na miestu dok za Grabara koliko je tznaka di radi ni torne polju, ved nasuprot parl( Is to , OS-1 /17 , 13 . V I I I . 1943. )
/r KaKo bil l. lo.zr Jandil<ovii je, kao Sto je redeno, dosao iz Crikvenice
214
izjavio da donosi od vodstva direktivu za iskljudivu saradnju sa partizanima,Sto se u Hrvatskoj vei provodi" Da je veiina njihovih glasada i prista5a upartizanskim redovima ili simpatizira s njima, pa ako HSS hoie i dalje dabude rrz svoje prista5e mora saratlivati sa partizanima. Zatim Grgurii pridada se je rjeSavalo tko 6e biti pregovarad u ime HSS, da je Jandikovii pred-loZio njega ali da je on odbio jer nije iz Splita i ovdje je nepoznat, pa jeodludeno da bude Mladineo. Ukoliko bi Mladineo iz bilo kojeg razloga otpaood kombinacije, a njemu bi bilo opet predloLeno, da bi se tada prihvatio.
Iz izvora jednog starog Radiievca saznajemo da je na jednom sastankubio Mladineo, Grgurii, poduzetnik Ante Kuzmanii (stari Radiievac) i jo$ neki.(Neznamo dali je to isti sastanak od 16. VI). Tu je Mladineo pokazao jedanletak sa naslovom ,Hrvatski i Srpski seljaci '. Jandikovii je pitao Mladineadali ima vezu sa srpskim seljacima, naSto ovaj odgovara, da ima preko Jev-deviia. Na to primjeiuje Jandikovii: ,Pa Sto vi imate vezu sa tim krvnikomhrvatskog naroda'. Mladineo je na tcl Sutio. Zatim Kuzmanii pita kakav stavima vodstvo Zagreba prema partizanima. Jandikovii odgovara da vodstvonema ni5ta protiv parlizana, ali neie da se afirmira u partfizanskom] po-kretu, pa pita Kuzmaniia kako u Splitu stime. Nato mu Kuzma4ii odgovarada ie mu odgovorit i na drugom miestu jer da je tu opasno.(71
U mjesednom izvjeStaju POC-a u Splitu, u odjeljku Sektor izdainiikeMadekove frakcije /ISS-a stoji: "Usmena propaganda kreie se tadno u duhuuputa vodstva iz zagreba. Prema vani stvarati utisak potpune neaktivnosti.Veiina dlanova vodstva izjavljuje da se ne bavi politikom. Dr Pederin kaZeda priznaje partizane kao jedinu snagu i da je glupo bilo sto raditi protivnjih. Antipartizanska propaganda je indirektna, kreie se uglavnom oko rijedis. Poduje: ,Nema smisla voditi borbu sa okupatorom, ona iamo nanosi stetunarodu, a i onako ie naSom sudbinom odludivati saveznici'. Nemaju snageda otvoreno napadaju NO p<.lkret, tako da ga npr., ,Hrvatski Jadran' uopiene spominje.
Najvi5e se sada boje raskrinkavanja i pristupanja bivsih svojih pristasanarodno-oslobodiladkoj vojsci. Nakon odlaska grupe dr. Smoldiia sirili suvijesti da je njihov proglas falsificiran, a poslanlca- BoZidara Magovca, u ko-1oj ne sporninje Madeka, dala im je povoda siriti lazi o tome da je ,SlobodnaJugoslavija' podela hvalit i Madeka, sto su detnici odmah prihvati l i .
Diferencijacija na Madekovce i Radiievce sve viSe raste u korist Radiie-vaca. MiSljenja smo da bi se u tom pogledu moralo i moglo dim vise poraditi.
f-]dn9st stvarno€ vode Mladinea postaje sve vise nepopularna, radi njegoveklerikalne pro5losti (pristupio HSS-u tek 1935) i poslovnih veza sa ratifani-ma. Mislimo da je boravak Jandikoviia imao svrhu sprijediti daljne rispa-danje stranke (slidno ulozi Aiimoviia medu detnicima). on je dao podrskustavu radiievaca, ali nije sprijedio izdajnidko djelovanje vodstva. paiola ,sa-radnja sa partizanima'ubadena je s namjerom da se usutka Radiievce i da seNO pokretu oduzme oruZje za raskrinkavanje.
Medutim opala se sve Zivlja organizirana aktivnost. Vei ima 29 organizi-ranih omladinaca. [. . .] Kod provjeravanja novih dlanova pazi se nato dabude antipartizanski raspolozen. N.o. vojsku se smatra glivnim neprijate-l j e m . [ . . . ]
, . "a . IHRPH, 05-6 /632, Ce l ta r I I ods jeka za Da lmac i ju , Pov i . J l ods jeka Sp l i t , b r .66 /43 ,19 . V I . 1943.
Izv ies ta i nos i po tD is ,Grsa-Tonkan.
rt.,", BrY#3ilijilt-,'"'i-Xlrj?i?;^lo:"31{Xll,stoii tla ie na sastanku s randikoviiem bio i dr' Pederin'
215
Sa detnicima se povremeno odrZava kontakt (Sastanak Aiimovii - Mladineo, Dr. Pederin se interesirao za povratak Ive C. Saina iz Zadra). Mladineostalno odrLava vezu sa Nikom Ljubidiiem. Tom vezom se, po svoj prilicisprijedila zamjena starog radiievca Marijana Radiia.
Najjadi je saradnik biskup i kler. Vezu sa Qiskupom odrLava njegov lidniprijatelj Mladineo, a Mladen Giunio je jednom bio kod njega u audijenciji.Po crkvama se odrZavaju sastanci, u crkvama se polaZe zakletva pred razvije-nom zastavom na oltaru, u crkvama se odrZavaju zadu5nice itd. Plod te sa-radnje je poku5aj stvaranja katolidkog bloka, letaci ,Veritas' i ,Vera Veritas'i ,Hrvatski Narode'. Po crkvama i samostanima odrZavaju se sastanci Zenapod vodstvom popa Pilepiia (urednik ,Katolidke rijedi'). Te Zene se sve deSiebave denunciranjem rodoljuba.
ZapaLaju se pripreme oko organiziranja protu narodno-oslobodiladkihoruZanih formacija. Stoji se na stanovi5tu da treba sprijediti jadanje N. O. voj-ske i sa oruZjem u ruci dodekati saveznike, jer da ie oni voditi raduna samoo naoruZanim pokretima. U tu svrhu nastoji se od Talijana dobiti oruZje podparolom ,borba protiv komunizma'. Pri tumadenju ciljeva organizacije novimdlanovima govori se o pripremanju boraca. Ugo Miletii, jedan od aktivnihorganizatora, govori o oruZju koje je kod biv5ih dlanova za5tite i ,kod drugihizvora'. Vojko Krstulovii ispituje moguinost oruZanih akcija na Bradu. Porijedima tuma6a pri diviziji Bergamo Mladineo, S. Poduje i neki Sikiri6 (valj-da bivsi banski savjetnik, koji je bio uvijek ustaski raspoloZen) traZili su oddivizije oruZje i izgleda najprije za Brat..,,,'
U izvje5taju potkraj srpnja 1943. navodi se da je "nakon saslu5anja go-
vora Dr. Krnjeviia, u kojem je istakao da je jedna najvaZnija zadada aktivnaborba protiv okupatora, Dr. Grgurii, nar[odni] zastupnik HSS odmah posje-tio Mladinea i traLio da se odmah pristupi pregovorima sa partizanima i dase svakako docle do saradnje. Mladineo je na to dao polovidan odgovor, kazaoda on vei tri nedjelje odekuje odgovor iz ,Sume', ali kada se mora da ie tra-Ziti u Splitu hitnu vezu. Grguri( je traLio da se odmah pristupi konkretizi-ranju i pitao koliko bi ljudi oni mogli poslati u borbu i da bi te ljude trebaliopremiti. I ako je potreba da ie on sam iii. Mladineo je odgovorio da bimogli sakupiti oko 500 ljudi, a da ie vei naii sredstva da ih opreme.u Grguriije traZio da u eventualnim pregovorima s NOP-om prisustvuje zajedno sMladineom.to
U jednom izvje5taju s kraja srpnja 1943. govori se o sastanku omladin-skih povjerenika HSS u Splitu, kojima je rukovodio Vojko Krstulovii. Nasastanku se govorilo o stanju u redovima emigracije. Prema navodima u iz-vje5taju o odnosima HSS prema NOP-u govorilo se o ovom smislu: uDosporazuma nije moglo doii radi ideolo5kih oprednosti, a koliko bi u skorojbuduinosti radi same javnosti do toga i doSlo bio bi to obidan politidki ma-nevar rukovoden momentalnim interesima. Nagla5ava se da ie isti sludaj bitiu odnosu metlu detnicima i NOP-a. To bi uostalom bilo sve po programu idispozicijama iz Londona. Jer saveznici su zagovarali okupaciju Evrope svedo granica Sovj. Saveza i neie je napustiti do potpunog ureclenja.< Na sastan-
7s Isto, POC Spl i t , br . 8243,17. VI I . 1943, mjesedni izv iesrai 15. VI-15. VI I 1943.U jediom raniiem izvje5taju, uz ostalo, stoji da DDr. Grguiii sve otvorenije istupa protiv Mladinea
i Slme Poduie radi-njihovd izd'ajnidke politike.; (Isto, 05-61'645, Povj. II odsleka zh Split, br.76l43,8. VIL IzvjeStaj je potpisao 'Bo5ko".)
7o U izviestaiu se dalie navodi kako ie vise puta iavlieno da ie Grsurii 'stalno i uDorno urgirao sa-radniu sa paitiza-nima. Uviereni smo da je on iikrenir zi borbu protit okupatora da iimpatiziia sa N.o. pbkretoin, ali joS nije ivjestan izdajstva Madeka." Isto, 05.6/659, POC Sp-lit, br 88/43, 24 Vll 1943)
216
ku je, prema izvjeStaju, dalje bilo rijedi o odnosu prema domobranima. Otome se kaZe: >Odnos prema domobranima je vrlo prisan i uspostavljena jetijesna veza sa vodeiim. U programu je takoder predviclena Ziva akcija za in-tervenciju u sludaju sloma tj. nedati niposto domobranima prilike da ispusteorulje iz ruku. Domobranstvo je najjada karta na koju raduna HSS, poredtoga ustase koji vei sondiraju teren kod HSS-a. Njima ie se suditi samoukoliko su se okaljali krvlju i pljadkom prema narodu.."
U Splitu se Jandikovii, kako je sam izjavio, zadrLao dva-tri dana. Nakontoga krenuo je za Dubrovnik." Tu je dosao kod ludkog kapetana Svilokosa,',koji ga je nerado primio, te je otiSao kod vlahe Begoviii'o posredovanjemzastupnika HSS-a prof. Mi5eti ia i prof. Bil i ia Jandikovii je dosao u dodir sdomobranskim zapovjednikom u Dubrovniku. preko njega odrZavao je vezesa zagrebom. obavijestio je vodstvo stranke u Zagrebu da je proplgandaHSS-a u podrudju od Metkoviia do Kotora zanemarena, a smltrio je da bi9e qoslo mlogo napraviti meclu seljacima, kod kojih postoji povoljno raspolo-?gl-j".. Jandikovii je pokrenuo ilegalni tist Hrvatskr seqitii gtisnik. prekoMi5etiia s Jandikoviiem je ponovo poku5ao uspostaviti Lontakl D. Jevclevii,ali, kaL.e Jandikovii, on na to nije pristao.,,
Prema Jandikoviievoj tvrdnji, odnosi izmeatu partizana i HSS-a u Dubrov-niku bili su navodno izuzetno dobri. Partizanske novine nisu na tom podrudjunapadale Madeka, Sto je Jandikovii objasnio time sto je HSS u DuLrovnikubio jak. u izjavi Britancima on spominje i jedan sastanak u Gradskoj biblio-teci, na kojem su u ime HSS-a bil i prisutni on, Miseti i, Dabrovii, a i i Nop-aprof. Hrabak i jedna osoba s pseudonimom, za koju Jandikovii pretpostavljada je bio oklobdZija, bankovni dinovnik iz zagreLa. prema raneito"ieu, pt-stignut ie sporazum po kojem se HSS obvezio da ie financijski pomagatipartiz-ane, a u sludaju dolaska na vlast, vlast ie uzajamno dijeliti.' testoee sunastale, navodi on, kad je trebalo ri je5iti pitanje tko ie bit i ,gazda<, ali je topitanje <rstavljeno po strani. Partizani su, nastavl ja Jandikovic, trahil i da HSS
. ij.Llii;iP"?,'lu"t';.!.o,?.tl:1;![;^o14li:j3;,Y11;"'?o' Izviestai.ic potpisao povierenik oBoikon.
rii.'r'{;ririiirit'i1"n}';'.-:_l'irliru;,lj'i'5!**,i,?*":s'Bl'fiitJ:f';lJ,#''gtjr,t{il,i i lT"oi' i ' l l i i ' ] lr?.' i ;6/s]b. Vrr. re43; poc op. itaba Darmaciie , br. t/43, rs. vrrr. 1e43.
7e Usp str 198o Kao bi l i . 16.
, U izv je3la iu_ "Paie", potkrai srp-nia 1943, sto i i ; ,Dr Jani ikovi i ie ioS uvi iek u Dubrovniku. od kuda$'",ij"o|tl*lu",o5"r,"g'1i.-"I'*i:rni;d.";; i;;ll;'-si'"""ui15'1'3i,'"rri, pror" 15 ivraho.Be-
s r Kao b i l i . 16 .Jevdevii ie u Dubrovniku dva plta pokuiao doci udodir s Jandikoviierr. preko direktora bivseSrp-skc banke Ras'ete, apotekara sa.blciiii-i 'oa":"liiti"bJ.uiia. Jandikovii je octbio sastanak, a kao razlognaveo.jg ponasanie tetnika na poo.r'Clr Sri'"1i,,;,i...r"F".
'f;;6i"'i;."o*'L,r'""i.r'ioiutt" imao iz zandar_
l'l:.?l:l.ih izviestaja, koje.ie do6iv;; pi"r.-piiii"i"'Hs..s,; i;;b;;"ii1" "',."tniiii i
?Luii,i" i; i;;;k,,31ffit"1#'??;"t ff;t:?i;hi"*i::i:ti 'fi,'#i"'o ie odrzavao veie i iomor'ianitim generatinia lvinorn
Er Jan i ' i ko r i i t v rd i da ie MiSet i i c lavao par t i zan in ta 50000 kuna svakoga t jedna
2 1 7
objavi lctak u kojern bi se oglasio sporazum o suraclnji i da pozove seljake da
poi"uZ" partizane. Po mi5ljenju HSS;a to je interno tehnidko pitanje,te strarl-'ke
i treba ga njoj prepust;ti."nniSetie je uputio otvoreno pismo (u 40 kopija),
l<ojc je poti iruo,-tiaZiei aa seljaci pomognu >sve one \oji;e boreu'" U kolo-
"olu," iriuuio je Jan6ikovii, izUilo je to u javnost, ptgk-o..detnika ili nekako
clrukdije (sumnja se da je to bilo" preko Jevdeviia). Talijanske vojne vlasti
,.rt uprii" iu Mitetiia, Dabr'viia, Kolumbiia, a Jandikovii je uspio izbjeii
haplenje..'n Vijesti o io*" dospjele su i do organa -NO!;a u. Crikvenici' Tako
,, jeanom izvie5taiu iz Crikvenice stoji: osam dr. Jandikovii nalazi se jo5 u
Dubrovniku. zadnje vijesti stigle su oa tt3"gu preko zagteba javljaju, da je
tamo uhapSen nar[odni] zas[tupnik] 1
,da ne moLe izlaziti iz sobe', no dim muPrema izjavi Jandikoviia, u sijednjt
uputa da otputuje u London. Prepu5teie to udiniti. Redeno mu je da konzul lJandikovii je poslao Divanoviia u Rijevenicu. U veljadi-oZujku konzul je d
njega zatraLio d,a omoguii putovanje detvorici dlanova HSS-a u Svicarsku, le-
gatno iti ilegalno. Za dobivanje pasoSa imao se pobrinuti kotarski predstojnik
iz Paga Dinko suljak, koji je bio pristasa HSS.' Konzul je, prema Jan6iko-
viiu, odgovorio da ie vidjeti Sto moZe udiniti, ali je zatraZio da mu se poru-
ke vi5e ne Salju preko Divanoviia, za kojega je smatrao da je u bliskim veza-
ma s detnicima. Konzul je dalje izjavio da ima dobre odnose sa Svicarskim
konzulom u Trstu s kojim bi to mogao urediti preko pisma. U travnju 1943'
konzul je po drugi put posjetio crikvenicu. Izjavio je da je nemogui bijeg
E l K o b i l i . 1 6 .
nc ikuv ie snomin ic kao Ok lobd2 i iu b io i c Vo imi r -Mud 'anrie radio u Prvoi hruatskoj Stedionicj ' odveden ur r t i i sk ih fo ruma. Jdnd ikov iC i MudradZ i ia - razgovara l rf. Hrabak. Razgovaralo se o stavovima Kr u nacro-r piogianra, o
-gtediStima HSS-a pravu naroda ,
'ra
NOP'a. Snomenuti sDorazum o suradnll ' Koll le oro
ic HSS-a i NOp-a. Tc5ko .ie odretleniie reci kako lc
(prcko njega su dobivcnc i-informaciie iz..morna.ricc,n"ii-oj]-Edtiuuu<' t" '"
" Markom Maroiicom. (koii
>lu3iiem i Martinom Klariiem, koii su brl l clanovl
?i",d""3i.tfr r'H#"1t-*H::::"]'""''sff 3:'ti,i'0""'"53"";pod zaititom zapadnih- saveznil-a'i"r. 'o
-{"i i l i n'oiira, rodom s Pclieica, bivleg novinara
)ubrovniku i tu ic odrtavao vezc s Jandikoviiem' Po-
"eifot]i i ' i l t6ii1d, zajedno s Miseti iem' o kontaktima
,?i''JlfiJ'8;liL i", ooa datumom 16' X' 1e43' zapisao:, rirLlttle
"bt'ti3-i
brugi .razviiaiu veoma Tivu dielat'
" ;n, i#,ii*Al;:Y,J1%f:"'iff:, : fi ff ;1, Beograd, 481, 619.
s6 Rijed je o spomenutom konzulu M. Caleti' U ic 'dnom nedat i ranom izv ie i ta . iu GOC-a F l rva . tskc :Pgmi l ie sc c la i c Su l iak t r Pas don io Po l i r i t k t
r l , i I i i . i t l l o g l s : t t t to svo j i ln po \ ' . i c r l j i v i t l l osoba l ] la (Kro D l l l ' l l l '
2 1 8
legalnim putem, a sam se obvezao da ie one koji ZeIe iii u Svicarsku odvestido Rijeke i osobno ih automobilom prebaciti u Italiju. Sveienik Guberina izSibenika, koji je Zivio na granici, imao ih je prevesti u Svicarsku." O tomese dogovorio s konzulom iz Rijeke. Jandikovii je izjavio da ie to ispitati.Kasnije je konzulu poslao svog Surjaka B. Pilara s porukom da prihvaia pred-loZeni araniman, pozivajuii konzula da ponovo posjeti Crikvenicu. No kon-zul se nije pojavio ni za mjesec dana. U svibnju 1943. Jandikovii je poslaoDivanoviia, ali se konzul nije htio ni za i;to obvezati. Jandikovii je o svemuobavijestio Zagreb. lz Zagreba je dobio uputu da upozna prilike i prikupiSto viSe novih informacija. U skladu s tim on je poduzeo spomenuto puto-vanje do Dubrovnika.t'
Na podetku rujna 1943. Jandikovii je u Dubrovniku od Wintera dobioporuku u kojoj je stajalo da je sve uredeno za njegov put u Italiju i Svi-carsku. No Jandikovii to nije prihvatio.'o Tu informaciju potvrcluje i izvje5taj,Pajen iz Crikvenice. U njemu stoji: "Saopiuje se, da je od Ko5utiia iToma5iia stigla poruka, koju je donio za dr. Jandikoviia hrvatski konzulsa Rijeke Caleta. Po toj poruci treba dr. Jandikovii, da se smjesta vrati uCrikvenicu, odakle ie imati oti i i zajedno sa Toma5iiem preko Itali je uSvicarsku i to na poziv GaLia" (sin narodnog zast. GaLia" - inZinjer agro-nomije u konzularnoj sluZbi), Ljubidiia i KuZine (takoder neki diplom[atski]dinovnici), koji se vei od prije nalaze u Svicarskoj. U poruci se istide, danjihov dolazak trale i hrvatski socijalisti od kojih da se neki nalaze uItali j i , te tali janski socijalisti. Tu poruku primio je Borii, da je dostaviJandikoviiu.n"
Jandikovii je iz Zagreba dobio informaciju da bi zemlju mogao napustit ii preko Dubrovnika. On se povezao sa zapovjednikom Hrvatske seljadkezaStite u Dubrovniku eudkom, koji mu ie predloZio da se prebace na Lo-pud. Oko sredine ruina 1943. eudkova brata, dr. Pitareviia i suprugu te nekedruge, uhapsio je Gestapo kacl engleske agente. To je odgodilo planiranuakciju, zbog dega je vodstvo u Zagrebu bilo nestrpljivo. A. Ratarii, koji jejo5 ranije pobjegao iz Zagreba, prona5ao je kapetana Banca, koji je imaoneki damac i koji je obeiao da ie pomoii bijeg, ali je nedostajala posada.Jandikoviiev prijatelj Vlaho Begovii obeiao je da ie ih prevesti u Italiju.Begovii je redcvno odrZavao veuu s V. Svilokosom, koji se nalazio u bol-nici. Ratarii je uspio nabaviti darnac. Kad ie damac 10. rujna 1943. stigaona Lopud, Banac i eudko se nisu pojavili. Begovii se povezao s kapetanomTkaldiiem. Na Lopudu su se smjesti l i u kuii arhitekta Nikole Dobroviia.Kad su ga Begovii i Jandikovii upoznali s planom, Dobrovii je odludicrda irn se pridruZi sa suprugom. PridruZio im se i Aleksandar Bilii, biv5idopisnik Reutera u Srbij i, kojem su supruga i djeca bil i u Engleskoj. Takose skupila grupa od desetak osoba, koja se 28. l istopada 1943. damcem oSv.Ante< prebacila u Bari.t'
16 Za Guberinu se navodi da je -bio uvjereni ustaSa, ali ic krit izirao usta5ke pretjerdnosti i zbog toga
bio zatvoren. PoSto jc oslobodcn, pobjegao-je u Itali iu.a, Kao bil i 16.e0 Isto Foruka je nosila datum 3. IX. 1943er Rijed je o Stjepanu GaZiju, bratu inZ Franje GaZjja, koii je bio u Carigradu i Kairugz On nije bio sin zastupnika GaZija
. . q IHRPH, O$-3 l195, ROC Cr ikvcn ica , POC.u za Hrva lsko pr imur je i l s t ru , 3 . IX lS43 Izv ic i l r i i c
pu tp isao rPa jo<. Na k ra ju i zv je i ta ja s to . i i napomena: ,V i jes t j . J i zvor r ia i i s t in i ta . .o r Kao b i l j 16 .
2r9
U Bariju je Jandikovii dospio kod Engleza. Odatle je 1. studenog uputioKrnjeviiu ovo pismo: "Dragi moj tajnide, po nalogu predsjednika Dr Ma-deka, poslije veoma dramatidnog puta preko Jadrana u malom damcu, stigaosam ovdje s nekoliko prijatelja.
Ja moram odmah iii u London da bih se konzultirao s tobom i drugim,tako da bi se donijele stanovite odluke u pogledu nekih veoma vaZnih po-litidkih i vojnih pitanja. Molim, poduzmi potrebne korake tako da bih jatamo mogao doii Sto je prije moguie.
Mi smo ovdje bez ikakvih sredstava, do5avSi samo u odijelima, koje smoimali na sebi kad smo napustili Dubrovnik. Ja sam takoiler odgovoran zaprijatelje koji su do5li samnom.
Bio bih ti veoma zahvalan ako moZe5 urediti s B. B. C. da u nekoliko na-rednih dana u emisiji za Jugoslaviju uvrsti slijedeie:
,Flori jan je stigao'.o"O Jandikoviievu boravku u Bariju bili su obavije5teni i predstavnici
HSS-a u Kairu, gdje je bilo sjedi5te Puriieve vlade, koja je tamo doselila izLondona potkraj rujna 1943, da bi, nakon kapitulacije Itali je, bila bliZe do-gatlajima u zemlji.'u
Prvotni je plan bio da Jandikovii iz Barija dode u Kairo. Na tome jeradio osobito Jukii. Tako je on u svoj dnevnik 11. XI. 1943. Zapisao: "Biokod Stevensona od 6 do 6m. Govorio za Tomicu pa za kralja. On o tomgovorio s Puriiem." I Stevenson je zabiljelio da se Jukii kod njega zalagaoza Jandikoviia i dokazivao kako je poZeljno da on dotle u Kairo."
Nakon Jandikoviieva odlaska u Bari, oFungusn (britanska vojna misijau Hrvatskoj) dostavio je informacije da partizani optuZuju Jandikoviia zasuradnju s neprijateljem. Te su informacije bile vaZne pri razmatranju pita-nja o Jandikoviievu eventualnom odlasku u Kairo, o demu je doSlo do konzul-
. . : t Fq 371, L 44329, pr i log uz R 1512, or ig inal p isama na egleskom, rukopis; FO 536, f . 9, m/125/43,pruepls prsma.
r jesu li predstavnici HSS-a u Kairu o Jandikoviievu.. Bivsi sef Madekova kabineta (dok ie bio potpr€d-
71, t. 44367, R 6226,20. IV. 1944.)e7 Sutradan Jukii spominje Trumbiia [?] za kojega kaZe da je ,dobro s partizanima za sada. Obeiao
oomoii Tomici-u -
gs Kao bilj 95 FO 536, Stevenscnova biljeska od 22. XI. 1943, uz prijepis spomenutog pisma Krnie'v lcu.
220
tacija izmedu raznih britanskih sluZbi.s Jukii se trudio da kod Stevensonapobije optuZbe protiv JandikoviCa.''
Razne britanske ustanove razlidito su gledale na oportunost Jandiko-viieva puta u Kairo. Prema jednom mi5ljenju bilo bi razborito da mu sedopusti dolazak u Kairo, uz uvjet da tu bude saslu5an.'o' Jedan sluZbenik uBritanskoj ambasadi pri Jugoslavenskoj vladi u Kairu popratio je taj prijed-log mi5ljenjem kako se ne dini da bi Jandikovi(. za Britance mogao bitiposebno koristan. Smatrao je da treba ispitati kako na njegov dolazakgleda Jugoslavenska vlada.'o' Ambasadoru Stevensonu se dinilo da bi Jandiko-kovid mogao dati korisne informacije.'o' Kad je o prijedlogu za Jandikoviievdolazak u Kairo Stevenson upoznao Puriia, on mu je odgovorio da posebnone Zeli njegov dolazak, ali na to nema ni posebnih prigovora, dodav5i da muje poznato da Jandikovii nosi Madekovu poruku.''
Sutradan, po5to je Stevenson razgovarao s Puriiem, zakljudeno je dase Jandikoviiu ne dopusti dolazak u Kairo. S tom odlukom upoznat je iSOE (Special Operations Executive - SluZba za specijalni rat) u dijem jesastavu bio i "Funguso. SOE-u je skrenuta paZnja da se za Jandikoviievdolazak zalagao kod Stevensona Jukii, koji je poricao optuZbe protiv Jandikoviia. Po Stevensonovoj instrukciji, od SOE-a je zatraLena provjera infor-macija te sluZbe o Jandikoviiu, s obzirom na Jukiieva uvjeravanja i njegovuinformaciju da je Jandikovii navodno blizak prijatelj I. Ribara. Kako bi,prema mi5ljenju Stevensona, Jandikovii Britancima mogao dati korisne infor-macije, zamoljeno je da se nad njim drZi odretlena kontrola.'o' I britanskipredstavnici u Bariju, koji su saslusavali Jandikoviia, takoder su bili protiv
e1, 5. XII. 1943, isto, nedatirana biljeSka). U memo-Jandikovidevoj 4ktivnosti izvijestio roko tri miesecane, i prije JandikoviCeva dolaska u Bari, ili ie riroZda
rd Usp. 536, t. 9/m/125/43, Stevensonova bilielka od. 22. Xl. 1943.. .. _ Jukid je zabiljelio 22. )Kl. 1943. da je kod Stev-ensona branio Jandikovida od optuZaba da je oprista5abij-ele gardec. Pod2. XII zapisao je da-se "GaIi [inZ. F. GaZi] boji da nije i T6mica petljab Siogod sTalijanima-_(kao- da to nagovjeltaviu engleski organi).n Gati je spbminiao- i optuZbu cia j'e JanCikoviiobilazio talijanske garnizont (bilje5ka 9. I 12. XIL 1943).
l0l To se oznadava kao miSljenie MO (Military Operations), Sto je vierojatno u vezi s nedatiranornbilje5kom na istom mjestu u kojoj de navode poda-ci d Jandikovidu i ionltatira da je rFu.gus< dostavioinfbrmaciju o optuzbaha protiv-njega, te zakliuduie da bi bilo razborito odobriti mu dolaTak u Kairo,nakon dega mora biti saslir3an. Ddddie se da 5i ori mogao biti "ne5kodliiv. (He may be harmles. - FOs36, f .9,21112s/43).
t0: Isto, bilje5ka od 20. XI. 1943, B[road Philippe?].tot lsto,20/125/43, Stevensonova biljeska od 22. XI. 1943.tu Kao bilj. 101, Stevensonova bilje5ka od,22. X[.1943. Stevenson ie dalie zabiljeZio: oOn zacijelo ne
treba biti doveden avionom. Ako je pitovanje morem moguie on moi'e aoii..tos 1'O !16, f.9,21 /125/43, pismo Broada (Britanska ambasada u Kairu) brigadiru C. M Kebleu
(Kairo),23. XI. 1943. Takvu odlukir donio je Woriling Committee of S O. C
221
niegova odlaska u Kairo.'o'Jukiieva bil jeska od 2. XII. 1943, medutim, govori
o tJme da je Jandikovii vei bio na putu za Kairo. Jukii je, naime^ tog dana
zabiljeLio:,rri3e vedere rede mi Milan [Martinovii?]: Pera lzivkovii?] mu
danas telefonirio, da mu Stevenson kazao, da je Tomica vei na putu. Sinoi
i" u.e".uo kod Sievensona.< Nakon razgovora s GaZijem 5. XII' 1943. Jukiije zapisao da oTomica mora doii svakiko Sto pri je". \t, J. XII. 1943' on
iliri"zi GaZijevu informaciju da mu je uClark<'o' rekao da Tomica ne moZe
doei*, a 13. XII. o .urgonoto s GaZijLm i Milanom lMartinoviiem?] zapisao
je: uilark i S[eton]-Wfatson Hughlr Tomica ne moZe ovamo'"'o'
U razgovoru sa Stlvensonom Purii, kao Sto je spomenuto, nije bio po-
sebno zaiiteresiran za Janlikoviiev dolazak u Kairo. Meclutim, nekoliko
dana kasnije on je za to dao inicijativu. U pismu stevenso-nu, 7. XII, pozi
uuj"ei ," ru pr"lhodni razgovor, Purii je molio^ da nadleZni britanski or'
gani organiziraiu Jandikoviiiv dolazak u Kairo. Stevenson je s tim bio su-
f,lasan.*" Ranije odluka bila je revidirana i odludeno je da Jandikovii moZe
6iti doveden L Kairo, te su u tom smislu dane odgovarajuie instrukcije'"o
Stevenson je o takvoj instrukciji obavijestio Puriia, dodav5i da ne zna todan
datum Jandikoviieva dolaska, ili vjeruje da ie taj put morem biti moguie
brzo urediti." 'Iz pristupadnih podataka nije vidljivo jesu li bile poduzimane i kakve
kokretne mjere da se ta odluka o Jandikoviievu putu i realizira. JoS prije
Puriieve intervencije on se, potkraj studenoga 1943, javio Suba5iiu pismom
u kojemu je stajalo: >Prije mjesec dana dosao sam u saveznidko inozemstvo
pu trulog.t na5eg-predsjednika dr. Madeka, radi sastanka sa na5im u Londonu
ipo mJguettori i-Va*i, radi savjetovanja i stvaranja odluka o vrlo vaZnim
polit idkim i vojnidkim pitanjima.Na Zalost ni;e mi se uspjelo madi iz Bari-a, kamo sam stigao iz Dubrov-
nika preko Jadrana. Sjedim ovdje uzalud i beskoristan ne imajuii s nikim
oa naSitr veze i moguinosti saobraiaja. Moji su svi poku5aji da stupim u
vezu sa na5ima odnosno da otputujem ostali bezuspjeSni'MoZda bi Vi mogli sto u tom pravcu udiniti? Ja sam vei zdvojan da mi
ovako nekorisno prolazi vrijeme, dok bi trebalo rje5avati najvitalnija na5a
pitanja.n"t' ti. Biianiiu, koji se nalazio u Londonu, Jandikovii je 11. sijednja 1944.
pisao kako mu je vjerojatno poznato da se on nalazi u Bariju "jer sam se
vei nekoliko puta javio Krnjeviiu i suteju<, dodajuii da mu je sutej (koji
mu je dostavio novac) oprije mjesec dana javio da radi na morne putu u
t06 Memorandum I. S. L. D. Bari, kao bilj. 99. Na kraju memoranduma stojii DPrepofuka.' Trebaostati ved donesena odluka da mu se uskrati ulazak.n""*"U'iia"iii-Uitiisci (isto, t. ll, Zltl 14t,, q k_oj_o-j sq navo_de akti kqii s_e_odnose na JandikoviCa, spo-mi-nie sc ' i i l ioe ' r iz i iot t ja ' . ios, sastanak SOOC.l . XI I p ismo Starvel ln,30. XI , a l i na ta akta nisam naiSao.
r07 Riied jc o majoru Desmondu Clarku iz SOE-ator usp. bili. 100.r* pO 536. f. g. 26/125/43, Kraljevska jugoslavenska vlada, Ured predsjednika, pov. br. 3577,7. XII'
1943. Stevcnson ie 8. XII. napisao prinjedbu: oNeka dode morskim putem'(ilo Takvu odluku donio je 9. XIL SOC (usp. bili. f05).. Britanska amblsada ^otratila se Allied Liaison
starru tsaiiiiie-t<iil-it.u.i"id16i"i da omoduii Jantikovicu put morem (lsto,29/125/43, pismo Broadapotpukovniku H. G. Curranu).
'ii"t':? 3:#t{X1#"sftf,rt?S#ltl,}'1';,"utr.""e Middle-.East, General Headquarters Middre East
eu..".j,'iJji jE'l-ii"-inrnsl'ii li"lirioric" nakoi_dolaska u Kairo, zanimala Sto'ie udinieno na orsani'',ru'furjiiiiltilg:'aiif;il***:t;Aiirt-""*ili'g'u"t",t':1"ti"',HtS#d.Slji1'{1?ii,ii-'r'i#. i-6iiibsku Bioada i Stevensona,-20. xII. 1943')
t'r-1gpp11, Kp-29/1846, prijepis piSma koje je upudeno iz Barija 27. ]Kl. 1943. SubasiCu u Washingtonpr eko Jugoslavenske ambasade.
222
London". Jarndikovii se zali da, osim te obavijesti iz Londona nije ,primioniti jedne rijedi upute odnosno informacije. Ta okolnost me ozbiljno dudi izbunjuje, te si ju rastumaditi ne mogu nikakon. On nagla5auu du je one_ophodno potrebno da se s Vama sto prije sastanem i dogovorim, jir samradi toga poslan iz domovine". Na kraju rnoli Bi(ani(a d,i ga opsirno oba-vijesti >narodito Sto je sa mojim putem u London*.", Sutridan je pisao i9"t"jq, podsjeiajuii ga da se vei tri mjeseca natazt u Bariju \ iirazavaduclenje Sto je bez ikakvih novosti i instrukcija. Naglasava da je susretprijeko potreban, s-to je moguie prije, da bi mogao prenijeti instrukcijepredsjednika (Madeka) i informacije o prilika-a u Hrvatskoj. Moli sutejada susret odmah osigura.tt,
Jandikovii je molio britanske predstavnike da pismo Biianiiu bude do-stavljeno njihovim sluzbenim kanarima."' St. clisiold dostavio ga je Britanskoj ambasadi u Kairu da ocijeni treba ri pismo otpremiti."u U meclu-vremenu ponovo je zauzeto glediste da Jandikoviiu ne treba odobriti odla-zak iz -Barija."' U skladu s tim stevenson je preporudio da ni spomenutopismo Biianiiu ne treba otpremiti, nego ga treba^ zadr?ati. clissoldu je od-govoreno da britanski organi sigurnosti imaju informacije iz kojih se vidi9u
j".Janiikovii, prije nego sto je napustio zemlju, imio neke nepoZeljnekontakte i da mu zbog toga ne treba omoguiiti pogoanosti da dode ,, Kairo,niti otpremiti pismo Biianiiu.", Iz raspoloZivitr pioaataka ne vidi se kakoje prom_ijenjena raniia odluka prema kojoj je iandikoviiu bio dopustenput
-u Kairo, je li takva odluka doneseni nJ temelju ranijih informacijao. njegovoj aktivnosti u zemlji ili su stigle i nove intormaciie.',, pozivajl-ii se na pismo od 10. prosinia 1943, u tloiem ga je obaviiesiio aa je Jan-dikoviiu odobren put u Kairo, stevenson ie obavijestio puiiia da su nakontoga britanske vlasti dosle do informacija koje nigovjestaju da ie Jandiko-vii na podrudju crikvenice bio u vezi r .repiiiut"[em i dL u takvim okol-nostima britanske vlasti ne osjeiaju da bi bio fozeljan njegov put u Kairo.''u
Za Jandikoviia se zanimao i ministar vanjskih poslova A. Eden.',, Ste-venson ga je nesto kasnije izvijestio da je bila doneiena odluka da se Jan-dikovii dovede na Srednji (Bliski) istok, o demu je on, 10. prosinca 1943,
l 'r Fo 536, t. l l ' 7/67/44. Jandikovii spominje da se u njim nalazi i knii levnik Miroslav Feldman.r_rl_Fo 371. f. 44329. R 5091, t? I. 1944, dopisnica, na cngleskom,Jukii ic 13. I. 1944. zapisa6 da sC sus.bo
"' iu.t i6i, ic"* iVir,] i l j , kojem ie clao >poruke. (o programu)za Tomicun. IvanoviC je, dahe,
"jerojotno
-putouio'"- f jurr.
,n ,ri] ' ,?oX!lt"ica ie suteiu bila predana tek 28 III 1944 (kao bil i . l l4, Krnieviievo pismo cadoganu,
f r 6 F o 5 3 6 . t . l l . 7 / 6 7 / 4 4 ' C l i s s o l d B r o a d u , 1 4 . I . l g 4 4 . C l i s s o l d s p o m i n j < . i m e m o r a n d u n r o H s s - u ,za koji.dodaje-da je dijelom sastavUen I pi"-i-iir!bro;" Ji;;dli.;fii."be'"riijl.-, pise clissotd nakraju, da se u Kairir eniavite.s Jugosla.venirha, riri i8h"ogo.zanimtjivije-nij";t.;';; promatranie, protareljudi razlicitih vrsta i foloiaja, s-prilidno 1.f.6;;ita;'; ;;i-"r"iii"'a"iii"r.iji"r,'. '"(ii ' i..nraou memorandumvidi u prilogu.)rf7 U iednoi bilieSci. koja se poziv.a na pismo gener_ala Beaumenta Nesbitu od I. I.1944, navodi seda je SIME infcirmiiala ita j"e -na-t'emeljir tnsii,iiiJiii-li l""oo"a iiiir-i"n"-'Ji'juiEir"vic ne rreba orprF
lftt^i,jl Italije (Fo 536 f. 11.3/67l44).-Ni.ie iasno"oanosi rl;' i";;;it".u'n-ij-Jain"."nu takvu odtukullr posto Je ona ponovo donesena.tt| lsto.7 /67 /44. oismo Broada Clissoldu, 5. II. 1944. Takva uputa dana je u jednoj bilielci uz Bica.niCevo._pismo, koju je,-20. t. ISll, napiiao ul.i.oiat""'-Sieu.nson, a pod istim datumom s njom se sloZioB Iroad].rre U prethodnoi bilieSci kaie se da j.e Jancikovii nepoZg,[ian zbog n;egove suradnje s Nijemcima. OsLtradnji s-Nijemcimi go-vori se i u oita'tim-a-o["-ml-nit-u. ru Je, vieroiatno, riied-ci-om;;ft1;-6j;'r;
i..jliil,ll*.o.tru. Naimei prigovori 'u ie ,jiiiioJii';;.i;;i'ii.;,i;",i;'"ilti;;';r'i';.i 'pth.uriinii
!di'e-lti-rirlr20 FO 371, f. 44329, R 1147, Stevenson puriiu, t4. I. 1944 kopija
.." -ltlFd,.^tff-i:.,1?61 T-I. 1943..teleglqmom zanimao.kod Stevensona ima li kakve informacije o dva {.la-ll:r-lliL:?;^rj""tKovtcu r dr. Smoljanu. U vezi sa Smoljanom informacija .je bila pogre5na, jer 6n niie hio sJSnClKOVICem-
223
obavijestio Puriia. Nakon toga produle su se vijesti da je Jandikovii kola-
borirao s Nijemcima prije nego Sto je napustio zemlju, o demu sluZba SIS(Secret Inteliigence Service) ima informacije. U takvim prilikama nepoZeljnoje da mu se omoguii put na Srednji (Bliski) istok, o demu je obavijestio
Puriia."'Potkraj sijednja 1944. Krnjevii se obratio stalnom podsekretaru u Mini-
starstvu viniJtlfr poslova V. Britanije Alexanderu Cadoganu s informaci-jom da se Jlndikovii nalazi u Bariju i da je upu6en u .London u vaZnojpolitidkoj misiji.", Jandikoviievim dolaskom, naglasavao je Krnjevii, stvo-
iena je jedinstvena prilika da se iz prve ruke dobiju informacije o Made-
kovim pbgledima na opie prilike u Hrvatskoj i njegove sugestije o poli
tidkim i vojnim pitanjima. Madek ne samo Sto je ostao neosporni vcita
hrvatskog niroda nego je njegov autoritet i porastao odlukom da dijeli
sudbinu svoga naroda (time sto je ostao u zemlji), iako je to bilo opasno,i nepokolebtjivim odbijanjem da suraduje s okupatorom, usprkos njihovimponuduma i prijetnjama. Nedostatak stvarnih veza s Madekom razlog je
mnogim dogaclajima koji su za laljenje, a koji su se mogli izbieci u suradnjis njim i hrvatskim seljadkim pokretom u zemlji. U deset godina koje supreihodile ratu hrvatski seljadki pokret bio je kudikamo najjada demokrat-ska i konstruktivna snaga u Podunavlju i jugoistodnoj Evropi. Bila bi po-gre3ka ne odrZavati veze s njegovim vodstvom na samom terenu, pogotovou trenutku kad se moile zna(ajno pridonijeti pobjedi saveznidke stvari utom dijelu Evrope. Konstruktivnost i prijeka potreba hrvatskoga seljadkogpokreta joS su odevidniji s obzirom na poslijeratnu obnovu Podunavlja ijugoistodne Evrope zbog njegovih zdravih socijalnih i politidkih nadela injegove dvrste i rasprostranjene organizacije. Madek, nastavio je Krnjevii,Zeli direktnu vojnu i politidku suradnju te je radi toga Jandikoviia i poslaou inozemstvo, a Sto se moZe vidjeti i iz priloZenog Jandikoviieva pisma. Spo-menuv5i da Jandikoviia poznaje vei vi5e godina, Krnjevii izraLava spremnostda za njega preuzme svu odgovornost i moli Cadogana da se ubrzaju koraciza Jandikoviiev Sto brLi dolazak u London."'
U odgovoru Krnjeviiu Cadogan je naveo poznati slijed dogaclaja okoJandikoviia. On, naime, navodi da je svojedobno Purii od Stevensona za-traZio da se organizira Jandikoviiev put u Kairo. Stevenson je nakon togainformirao Puriia da su do britanskih vlasti do5le informacije koje su su-gerirale da je Jandikovii na podrudju Crikvenice bio u dodiru s neprijate-ljem. Zbog toga su britanske vlasti smatrale da nije poZeljan njegov dola-zak u Kairo te se u skladu s tim ne moZe preporuditi ni njegov dolazak uBritaniju."'
', FO 371, t. 44329. R 1147, Stevensonovo pismo Edenu, 14. L 1944r21 Krnievid ie priloiio i spomenuto Janeikovidevo pismo od 1 XI. 1943 Inade, on pogrelno navodi
da je Jandikbvid I Bariju ,oko-2 mieseca., jer je ved bio tri mjeseca.r24 FO 371, f. 44329, R 1512, Krnjeviievo pismo Cadoganu, 26. L I9M.
44. U pismu od 27. l. 1944. P. N. Loxley iz Foreignem niesova pisma od 26. l. 1944.l Britaisku imbasadu u Kairu o Krnjevidew pismu
l,ii'f if#Iitti:"f it#"Lr";"llr"li'fs'q'F:it':Fxli u Kairu, 11. l l . 1944, vjerojatno se odnosi na tai;e onjihov telegram" razmotren s Haldane Porterom! koristatirano-da ie on, iako britanski predstavnicit. u praksi slobodan. Jedan od razloga za to jest i to.U
takvim uvietima smatra se da bi bilo dobro Jan-oguCilo da
-se uvali preporuka Foreign Officea o
224
_,_ Potkruj veljade 1944. Krnjevii se ponovo obratio cadoganu u povodu
nJe-sova spomenutog odgovora o razlozima zbog kojih se Jandikoviiu n-e mozedopustiti odlazak iz Barija, odnosno da se ne moZe odobriti njegov put uLondon. Krnjevii nije vjerovao u rmente za svoj stav navodio je: 1. Ja(podzemrie) antisovjetske novine, aokupacijskih vlasti. Ako bi informartodne, onda Jandikoviiu ne bi trebatvrdi. dalje Krnjevii., Jandikovii je imao neprestano teskoia s okupacijskimuJl-rlj*u i svoju zada(u mogao jL izvrsavati samo uz podrsku lokainih pori-tidkih prijatelja. Jandikovii je taj posao obavljao uime vodstva strankl, aon_.mu je povjeren
-1!9g _tspjeSnog rada na izdavanju tajnih novina, na_rodito u razdoblju t93Z-1938. Jandiinate Zagreb, gdje mu je ostala obil
u svom pismu govori Jandikovii, do_reljem, Sto ne bi moglo izbjedi paznJrna osobno poznaje Jandikovida i Ca ,_ntinacistidkim i antifa5istidkim mi5lje-rio privatno i javno izloLen napadimaon naveo, dodaje Krnjevii, ne smatra
rome konzurtira bivsi britanski u"",",0:ttt;JiJlt'fi:'#:',.1oJ:oj3ti,"oi ',:"inim.dodirima s predstavnicima HSS-a i kojl pozna.ye ianeii<ovica. 4. Infor-macije koje su na terenu dobili britanski 6rgani o" rantitoviiu, zakljudujeKrnjevii, potjedu iz..neprijateljskih politidkitiprotivnika, to;i .*utr";" d"je u njihovom politidkom interesu da-se onemoguii usposiava direktnih veza
,da i velikih saveznika.r da se cijelo pitanje ponovo razmotriSavajuii da su direktne veze izmecluItrebne i s vojnog i s politidkog gle_
-Y l-q Cadogana.Krnjeviiu je odgovorio Orme Sargent, kratko napome-nuvSi da ie__to ispitati i da ie mu, dim mu bude imao sio ,"ei, javiti.',,To je Krnjeviievo pismo stiglo u Foreign office ., urij.*. kad se raz-matrala sugestija Britanske ambasade u Kiiru o p."arroiima Jandikoviie-
va dolaska u Kairo."o u Foreign officeu bio je piitrrraeen ovaj zakrjudak:
postuPku.prem.a njemu, osiguralo bi se da Jandikovii ne..napravi. kakvu stetu i olaksalo bi Britancimacla doznaiu kakve informacije mogu od niesa dobiti. predlozii. l"_aJ!""i^'t ir ' i igesti ja urruti Foreisnofficeu-(Fo 536,- f. 11, t /g iq+, uiljestri
"d-il.
-li'rs+i, vier"Jutn.i-niiai-or
-i!'.iri"r.tos dana Stevensonje dopisao: oSlalem se.o)
rzo JandikoviCeva se obitelj, kao Sto je navedeno, preselila u Crikvenicu.r27 Krnjevii ovdje upuduje na spomenuto Jandikovidevo pismo od 1. XI. 1943.r28 FO 371, f. 44329, R 3060, KrnjeviCevo pismo Cadoganu,.22. lI. 1944. Na pismu se nalazi napo-mena od 23. II: 'Not seen by Sir A. Cidogan" tCia"gan nift-vi. i iol. '
-- rlr 4!q vl
r2e Isto, Sargent KrnjeviCu, 2, IlI. 1944.lr0 Usp. bil i . 127. Ta su. razmatranja,registrirana pod. istim brojem pa su vjerojatno i razmatranajedinstveno s Krijevicevim pismom, i riozaiili-iiipT.fio i';iil'p;;;"Au'F.,itre'i"ititr;;-t,j i"i"'riiiij"uzme u razmatranie.
15 Kontroverze iz povijesti Jugoslavije 22s
nPremda ima dokaza da je Jandikovii suradivao s detnicima''' i zbog toga
indirektno s Nijemcimu, ,i-ri .t. vidimo nideg sto pokazuje da je on antibri-
tanski raspolozen ili Sto bi opravdalo da ga se drZi u zatvoru' cini se samo
da je on t^o3atan dlan HSS koji smatra dJ je stalna.prijetnja od komunizma
veia opasnost tt.go privremena neugodnost njemadke okupacije. To samo
po sebi nije dovoljai razlog da ga se drZi interniranim. Naravno, nema oz-
biti.r" opainosti za sigurnosi ako ga se pusti da se slobodno kreie, drLe6 ga'
ako je potrebno, neko vrijeme pod nadzorom.hto, tuo Sio Jandikovii kaZe, ima prijedloge od Madeka, mi bismo ih
voljeli duti.o"'U skladu s takvim zakljudkom neke britanske sluZbe izmijenile su -infor'
macije o Jandikoviievu polozaju i drzanju ! Bariju. Ambasada u Kairu
upozLravala je sluZbu SfUe k-ako Foreign Office .ye.zgulima tako strogo
siajaliste o dlkazima protiv Jandikoviia kio Sto to dini Ambasada. Od SIME
zatiaLeno je mi5ljenje o takvu stavu Foreign Officea, napose o gledi5tu da
Jandikovii treba -biti
slobodan, ati pod nadzorom."' Ta je sluZba potvrdila
da Jandikoviiu nije ogranideno kreianje unutar juZne ltalij.. Ol je neko-
liko puta bio sasiuSaian, ali nije govorio o Madekovoj poruci, 1 du- i.'vise informacija o prilikama u z-emt3i. Obeiano je da ie se od britanskih
organa u Bariju zatiaaiti da ispitaju nosi li Jandikovii uistinu kakvu poruku
odM"d.k". ',n kod britanskih siuZbi u Kairu stvorcn je dojam da Jandikovii
ne nosi nikakvu Madekovu poruku. Tako je Stab Force 133 obavjeStavao
britansku ambasadu u Kairu kako su iz Barija primljene informacije da
Jandikovii nije vidio Madeka otkada je on bio zatvoren (jesen 1941), ali je
izjavio da je njegova misija u ime dlanova vodstva TomasiCa, Kosutiia i
Farolfi ja. '"poikraj oZujka 1944. Krnjevii se ponovo obratio Cadoganu. Skreiuii mu
paZnju na-svoja ranija pisma,"' Krnjevii istide da sada$nja jugoslavenska
ritrru"iiu jo5 poveiava vaZnost Jandikoviieva otpu5tanja iz logora u Italiji
i njegov dolazak u Britaniju, kao Sto izlazi iz Jandikoviievih rijedi Suteju.
Kako bez Madeka i HSS-a nije moguie postiii nikakvo trajno rjeSenje pro'
blema Jugoslavije, vaZnost je Jandikoviieve misije posebno odevidna u mo'
guiim nepredvidivim okolnostima, zakljuduje Krnjevii." '
U Cadoganovu odgovoru Krnjeviiu bilo je ponovljeno ranije glediste
prema kojemu, s obzirom na prispjele izvie5taie s terena, Jandikoviiu nije
r1r U nacrtu ovog odgovom stajalo je^.'+lthqye\ therc is cvidencc that Jancikolic may have.col-
laborated- .. ' .( (da je'mol?a lurattivao)."SluZb^enik-Forcign Officea Bromley predloZio ie da se izraz
fi;r--h;"; ' ir"dt*i i . "fri i---"i ' .au'ode
u Cecilovu piimu od 24. l l (, i ir ihe wiev of the definite
ii- itdml:"i- in M. ce.i l 's letter c/5800 of 24/2") na koje inadc nisam naiSao
In FO 371, f 44329, R 3060, te legram br .150, Br i tansko j ambasad i u Ka i ru ,1 . I I I .19 /14 .
l t s FO 516,1 . l l , Broar l Ha ldane Por te ru (S . I M. E) , 7 . l l l 1944 Kop i ja je upuCena W. Deak inu .
rs Isto, D. L. Haldane Porter Blqadu, 20. III. 1944.Otoiavitit porloua uriuiiuae u fi iru obavijestio je Foreign Office da .ie od..sluZbe si4Inosti do-
uio oo"rJ.alr 'aa !"-j-,r"ei[ i i" ie-i ioU"ano krece na" jugu-Itali je. On je tamo u- dodiru sa slu-Zbom SOE.
l#:i5:ihrilrll,Eaii3i-rliiiiiiti'l"i"i*a"ile o navird-noj MaEekovoi-poruci (Fo 371, r' 4432e' R 't47e' br'
i, [?"11u0[i,j]#';o'?i:i]l.tiih.tlLjJT: j3'3'198u snrE p.rimla iz Barija neodreden o{Bovor uneri."ntilii!iir-i;;l ' i i;"Eii&id iaive od:redenL prijedloge od $adeka' Jandikovic.je iziavio da bi onz"["lci-,ii '.riiion aa i fr"ieuicem i BiCaniiem raslravi o ivoiim financijskim teskocama.*"-
Ti"bFbiid igj" rai'ii izi.-iii. lsa{ iistol pcitvrdio ie A-mbasadi u-K_airu svoje slediste.d? l"*lj,Ypriqovora dolasku JandikoviCa na Srednji (Bliski) istok, a-li sekc_ija te sluzbe..u [alru, vleroJarno, neceiaditi u vrijeme njegova dolaska te nc moZe poduzeti potrebne mJere cta ga prlnvatl.
116 Krnievid ie ovai put dostavio spomenutu Jandikovicevu dopisnicu Suteju, sto je, dini se, uzeokao fomalai povdd da ironovo piSe Cadoganu.
lt FO 371, f.44329, R 5091, KrnjeviC Cadoganu, 29' III 1944'
226
moguie dopustiti dolazak u London. on, kaZe se d.alje, u Italiji ima slobo-du kretanja, a redeno mu je da poruku moze priopiiti odgovarajuiim britanskim vlastima.ts'
. Y p5y" vrijeme, kao sto se mogro zapaziti, u prepisci britanskih sruzbioko Jandikoviia u sredistu paZnje ui-s" ,,r'uit" opt,riu"'p.rii" njega i oko to_ga se, uglavnom, i kretala argumentacija za "j"g"""
Z"iiuuuni" u Itariji.od oiujka 1944. u prvi pran ri" uis" Iruija pitffi k;kr;1" pravo znaienjeJandikoviieve misiil za -Britance
i "ori
ri" ori "irti";'k;k"r,i Madekovu poru-ku. Na podetku trivnja 1944.-Foreign orti.. :. -irri-au'ri nuri moZe otpu-tovati Ph. Broad, iz Ambasade u {.airu, razgovarati s Jandikoviiem i uvje-riti se.kakve su vrijednosti prijedlozi koje on nosi.,,,
oko sredine travnja tg++. ctavni 5?b_ snaga na Srednjem istoku (Gene-ral Headquarters Middle East Forces, s. I M-Ej ';;;;;'rvojim
predstav-li"iTu. u Bariju ovu instrukciju: 'u u"ri s;;s# ;rj;s;"';- slo/34 od 13.4' 44. ia sam Jandikoviigvo piianje raspravio s Ambasadom ovaje. oni istidu, a ja sam s niima potpuno suglasan,'da Jandikovie
"ruri-.. kategoriju rju-di s kojima , za sada,-m.i'nemam6 pruuogu nadina kako postupati (we haveno proper means of dealing).
Ako on dode na.srednji istok, s njim b-i_.trebalo postupati kao s izbjeg-licom, i kako se dini da je ieanako pr'"tir nrilrailovielJrli"srri" vlade kaoi partizana (potvrda, nealvni aokumeni o Jandikovid ; ;;rrr' je rijed u va-Sem tjednom pregredu bT'.rJ pur"!. 1), ol,vjerojatno,.r"-Ll z"no da se pri-druzi bilo partizanskim izbiegticafru ., Et s"rrattl uiii, e.t"ietim izbjeglica_ma u Tolumbatu. Ja utr, mea-utim, savjetovlo da ga se pita u koji bi on odta dva logora vise volio da.bude p.td;, objasnivii mu, nakon doraska ova_mo, da ie se s niim.morati postupati tuo r izbjegricom,-tj. a" ie biti kon-finiran u.izbjeelidki logor b.;,lo#;;ilietanja izvan logora.Ako je voljan da se.svrstl u jednu ,1 ,*-9.rij" f.u%gl.i:u, ja iu podu-zeti potrebne mjere ovdje s M. E: n. n. e. (Middie Euri-n"ri"r and Recon_
;:T[ij"3,*ilistration) da bude doveden ;. ailiii',"r. ' iaueom gr;-
Prema informacijama koje su iz Barija.dolaz'e preko jedne druge bri-tanske sluZbe, dini se g"y li"iikovii pomrrio s tim da se njegov put u Lon-don neie ostvariti. u_ inforplciji se daije q,.r;O:iy"-j" i" ,jr:"tovao pukov-niku Babiiu"' da uspostavi dodir s gerieralom Velebitom, a cini se da samnije ni5ta udinio da bi dosao
" aoair-r partizanskim rukovodiocima u Ba-riju' on jos uvijek, kaze se u to3 inloimaciji, zadrziva- woje uvjerenje daie srce Hrvatske, kao sto ie. Zagoije ilrturi i,ot;;irl;;;.ilod save, i darjebiti lojalno seljadkoj stranci. o;, ;akod;r, vjeruje da ie bezobzirnost i ciie-
136 Isto, 5. IV. 1944.^. . Nq spomenutom Krnieviiew pismu, na koie se (s',ili'i{.;ifu,#t#ii$$fk sr;ei{llr[ffi1"*1?*r*;,f'3],ffi"iir'it,;"!lr:"i"0,1
B Isto, FO, br. 21, 5. IV. l9/t4._^,,,,..P,1""9.
je ra suggstija iznenadiia, neobidno mu iezakrjucio da 3e to uc-initi narednih pit,uiiiiii-ai.,i-.,{b.t^:lilii?3i:.f,.ljsyf5_Hrp&kirtrl",ti fdijit*;,,j,::iiiil!*#J,fl""*i,ri L?..,r,rx[rlT#H*ii;;=ffi*:rt.r'"'i'jsu.ill;
'at Usp. bilj. 231.
I
227
na parLizanskih metoda ratovanja i pretjerana o5trina komunista u provo-itenju njihovih revolucionarnih metoda iii konadno u korist HSS-a, kad ze-mlja ponovo bude slobodna da izrazi svoje mi5ljenje.'o'
Na temelju informacija britanskih sluZbi iz Barija, Ph. Broad, u izvje5-taju ministru vanjskih poslova Edenu, naveo je ovo: 1. Organi sigurnosti uBariju, na temelju svojih istraZivanja, izjavljuju kako su uvjereni da Jandi-dikovii ne nosi nikakvu Madekovu poruku. 2. eini se (It would appear) daje prije napu5tanja Jugoslavije bio u bliskom dodiru s Farolfijem i KoSu-tiiem, koji su ga uputili u inozemstvo s ciljem da Krnjeviiu i Biianiiu pre-nese ovu poruku: oU vezi sa sadaSnjim prilikama u Jugoslaviji nastala jepotreba da vode HSS u inozemstvu pregovaraju s drugim jugoslavenskimstrankama, posebno s partizanima.n 3. Vodstvo HSS-a u zemlji, izjavio jeJandikovii, veoma je razo(arano i nezadovoljno zbog nedostatka bilo kakvekonstruktivne i realistidke politike svojih predstavnika u inozemstvu (Krnje-vii Sutej, Suba5ii, Jukii). 4. Jandikovii je izjavio da ne Zeli ni5ta raditi sasada5njom jugoslavenskom vladom, on Zeli produZiti za London da bi kon-felrrao s Krnjeviiem, Biianiiem i Sutejom, a ni5ta nije rekao o tome da biZelio doii u dodir sa Suba5iiem. 5. Jandikoviiev boravak u juZnoj Italiji do-nosi neprilike britanskim vlastima, jer je bez ikakvih sredstava. Kako sedini da prvotne informacije protiv njega nisu toliko Stetne kao Sto se u po-detku mislilo, organi sigurnosti nemaju primjedaba na to da Jandikovii bu-de doveden na Srednji (Bliski) istok kao izbjeglica. 6. Na osnovi tih infor-macija Broad smatra da je Jandikovii rnalo politidki vaLan za Britance imisli da bi bilo najbolje prihvatiti sugestiju da bude doveden na Srednji(Bliski) istok u jedan od izbjeglidkih logora. On bi kasnije mogao biti iz lo'gora osloboden, ako se s tim sloZe organi sigurnosti i vlasti u Egiptu. Onbi tu vjerojatno imao podriku I. Jukiia.'o'
U skladu s ranijim prijedlogom Foreign Officea, Broad je, podetkomsvibnja 1944, otputovao u Bari. Tamo je, 13. V. L944. imao duZi razgovor sJandikoviiem. O tome je razgovoru izvijestio: 1. Na pitanje je li osobno mo-gao uspostaviti kakvu vezu s Madekom, Jandikovii je odgovorio da je to bilo potpuno nemoguie. Do 9. XI. 1941. bio je mogui pristup do Madeka, anakon toga su uvjeti Madekova zalvora postali mnogo stroZi i sve $to semoglo napraviti, svodilo se na povremeno krijumdarenje kratkih ceduljica.M;rdek nje bio u moguinosti ni5ta slati osim nekoliko usmenih poruka osob-ne i opie naravi, koje jc slao preko l i jednika koji ga je posjeiivao, uz pri-
sutnost straZe. Tako, zakljuduje Broad, nema govora o tome da Jandikoviinosi ikakvu Madekovu poruku. 2. Yeze s Ko5utiiem, Farolfijcm i Toma5i-
iem, objasnio je Jandikovii, nije odriavao osobno, jer su oni Zivjeli u Za-grebu, gdje njemu nije bilo dclpu5teno iii, a njegove veze, uglavnom s To-maSiiem odrZavane su pismenim putem. 3. Jandikovii se trudio da osporipartizanske izjave o tome da imaju 300 000 vojnika, lvrdeii da tai broj neprerna5uje 120.000. Velik dio l judstva u partizanskim jedinicama, dodao je
i l2 FO 371, t. 44367, R 6226, E. Barker (Polit ical Intell igence Department) Ror:u (Foreign Office),20. lV. 1944 (usp. bil i . 96). Barkerova navodi da ie te informaciie dostavio oiedan od naSih l iudi" uBariju. U izvjesiaju ic govori o drzanju V. Vclebita, V. De<tiicia, R. Dermanoviia, M. Popovida, M.Feldmana. J. Smodlake.
r{r FO 371, f. 44329, Ph. Broad A. Edenu, 30. IV. 1944.Ured za polit idki rat (PWE) informirao je Broada 29. 1V.1944. da njegovi predstavnici u Bariiu
povlade svoje prigovore na JandikoYiiev put u London i moli da mu se put olakla (FO 536, t.1l/67,25. lv. lS+4l.Steibock se zanimao koct PWE-a iesu l i oni na bilo koii
-nadin zainteiesirani-za Jairdi-
koviievo prcbacivanje u London, na Sto je dobio negativan odgovor. 26o9 toga, zakljudio ie Stenbock,Jandikovic ncCe ii i dalje od Egipta, ako Foreign Office odobri gledi5te kojc ie u tom izvje5taju pred-lolio Broad (Isto, Stenbock, Britanska ambasada u Kairu, Broadu, Bari, 5. V. 1944).
228
on, pristase su HSS-a, ali je .pove sigurno da su oni tu zbog Zelje da se pri-druZe borbi- protiv neprijatelja, r ni-i".om da taj pokret napuste dim serat zavrsi. Jandikovii
_je nagiasio aa niieoan ,aj.i,r-r"i^^fredstavnik HSS-ane treba imati bilo kakve odnose sa sada5niose-ona u cijelosti smatra velikosrpskcludne upute. 4. partjzansko neprijateJandikovii, osniva se djelomidrro ,ru ,
andikovii nije ponudio nikakvu suses_njim okolnostima mogla biti odobr-.rruSto je izjavio da bi u interesu Brita-
i jo5 jednom postala aktivna. 6. Broad
Iogor na Srednjem (Bliskom) istoku.izgledom Jandikovii bio zadovoljar,, pko i postupi. 'nn Macmillan se s i i- 'o,njem i sugerirao da ambasada u Kairre.'45 Mettutim, odluka o Jandikoviievr
l"j"iry,9fJice je javljao da krarj petar namjerava poslati subasiia u Bari,crm bude rmenovan-za predsjednika vlade. U skladu s tim, Foreign officepredlozio je da do subasiievi dolaska Jandikovii ostane u Bariju.';
s Jandikoviiem je subasii razgovarao u Bariiu, 12. lipnja 1944, uodi od-3:_\:^:,1 Y_:,:u
razgovore s Titom.-"' O tom op5irnijem .urgouo.r, Suba5ii ielzvlJestlo tsritance: 1. HSS nema nikakav sporazum s partizanima, ali medunjima nema sukoba..Kad se rjudi susretnu,^oni, nuruurro, suracluju. Slidan jei odnos izmeclu partizana i domobrana. 2. Istiduii cla su kao bliiki priiatetii
.uaciji u Hrvatskoj u pogledu parlizan_, drZaniur hrvatskog naroda prema Sr_ii konstatira da su do5li do ovih za-tskoj moZe se opisati samo kao pakaolobodio. b) U Hrvatskoj, u stvarnosti,
ta. c) vodstvo HSS-a nije moglo ,ci " ,ii'?d?;i';"";:;ri*":fi?l;Hit"|;:-
' - - . r ' f Fo 37 l l ' 44329 ' R 8 , l ,81 , ,Rroac l (Bar i . ) . . . J3 v . 1944, Haro lchr \ lacmi l lanu , min is t ru L l s tabu savez-nrc l ( rh snaga (A l l i cd Force Hca<tqua i ie r i t , - i i i z i i x l ,p i i " i zv ie i ra ja d 's tav l l cne su Edcnu i o tp ravn ikuposrova ambasade u Kairu
;*r-?r,!i;,irf.,xii"# fi,til:r"#r1::: ,o3#,it",*:
;?i T I i,ib:?il $?8ln X, "r*'*il','n"oiri" ." rani i ko-vi i u
l 1Z l , L V I . 1944, Macmi l lanu , A l l i r O tomc su in .
ie oko_sred ine-sv ibn ja 1944. a p red lo i i l i su ie nek j
I"l'll ilil'! 31,'i, i ffi '!Ji i " f,1. ii[* H,, jl n, oij:dii i;
229
tizanima, jer su bili uvjereni da bi takav sporazum vodio u jo5 nepotrebnijenjemadke represalije nad civilnim stanovni5tvom. Oni su vjerovali da bi utom sludaju, prije svega, Nijemci ubili Madeka i sve zastupnike HSS-a. d)Vodstvo HSS-a u bliskim je dodirima s tajnim komitetom u Glavnom Stabudomobrana. a) I vojni i politidki faktori u cijelosti su pripravni stupiti u akci-ju pod uvjetom da im saveznici pomognu. f) Sve je pripravno, ali moraju bi-ti sigurni da, katl se narod jednom pokrene, neie biti prepu5teni njemadkombarbarstvu.ttt
Iz informacije Foreign Officea vidi se da je Suba5il zatraLio da se Jandi-koviiu omoguii put u V. Britaniju radi preuzimanja ,sluZbenog posla". Fo-reign Office se s tim sloZio i u tom smislu dao upute."'Uskoro je iz Barija stig-la informacija da je sve uredeno za skori Jandikoviiev put u Englesku."o Pe-tog srpnja 1944. on je avionom otputovao u London."'Tako je zaBritance za-vr5io sludaj Jandikovii. Na podetku rujna 1944. Suba5iieva vlada imenovalaje Jandikovi(,a za guvernera Narodne banke.
4. MISIJA ZENONA ADAMICA'"
Zenon Adamid rodio se u Ljubljani 1904. godine."' Prije rata bio je ak-tivni mornaridki oficir. ViSe puta je bio oficir za vezu kad su jedinice bri-tanske mornarice posjeiivale Jugoslaviju. Nakon izbijanja rata nastanio seuZagrebu, u kuii svoje supruge. U sijednju 1943. zaposlio se u predstavni5tvujedne austri jske tvrtke, koja je imala svoje fi l i jale u Carigradu i New Yor-ku."o
l { FO 371, f .44258, R 9407, b r . 147, Broad (Bar i ) Fore ign Of f i ceu , 13 . V l .1944, R 9899,23 . V I .1944,s kopiiom Suha(iieva izvje5taja.
Ova.i izvic*taj, kao i dio koli sc odnosi na razgovor s Topaloviiem, bio ie podnesen kao memoran-dunr nlinislra van-;skih poslova Edena Otrrambenoir komiteti Ratnog kabiricta (War Cabinet Defence('omrnittce - Public Recorct Office, Cab 66/52, WP (44) 361, 5. VII. 1944j.
, -Svojc poglcdc na situaci.iu i rn.jcrc ko.je bi trcbalo poduzeti JanCikovii je povezao s misijom pukov-n ika Bab i ia .
Josip Smodlaka, koji se u to vri jeme nalazio u Itali i i , zapisao je da se 30. travnja 1943. susreo saSto ianom Pr ib i i cv i iem, , .amcr idk im nov inarom, ko j i . ie narednbg dana imao pu tovat i -u Jugos lav i ju . Osv(tlr l razgovoru s Pribiieviiem Smodlaka je, uz bsialo, zapisa6: "Stojan se sastao u Bariiu s
-made-
krrrskim poslanikonr Tomom Janiikoviccm, i ovaj ga jc zamolio da odnesc Mateku nieg6vu poruku(fa ic krajnje vri jcme da Matek prijci le na stranu partizanan (J. Snrodlaka, Partizanski fnevnik, Beo-grarl, 1972, 10rt-105).
l+ 'FO 371, f .44258, R 9899, Forc ign Of f i cc ma joru W. T . Cau l f ie ldu , 29 . V I . 1944. Fore ign Of f i ce iettpozotio da trcba poduzcti miere da Jandikovii nakon dolaska u Englesku ne bude zatvoren-il i ometair.tsroad (iz Barija) obratio se AlZiru i Kairu u vczi s Jandikovidevim ,utom (Isto, 29. VI. 1944). Tih danaOrme^Sargent, iz--Foreign.Officla,_za_nimao -s_e _\qkg-jg Jandikovid hapustio Jugoslaviiu (Isto, f. 44329,R 10080, Foreign Office maioru E. C. Lastu, 27. VI. 1944),
rx 'FO 371, t .44329, R 10395, b r .248, Bar i , Fore ign Of f i ceu i Ka i ru , L V I I . 1944.ri l Isto, br. 266, Bari, Foreien Officeu i Kairu, 5. VII. 1944.Na pulu se zagubila Jandikoviceva prtl jaga, koja mu je nakon pregleda predana. (Isto, R 11530,
obav i . ies t i rpudena Rdedr r , Forc ign Of t i cc , -24 . -V I I .1944; Ree i ,27 . v I I .1y44, D. Pro t i iu , ' Jug6s lavenskaambasada. )
r52 Na misiju Zenona Adamida u spomenutom radu osvrnuo se S. Clissold (n. dj., 19-20), posluZiv5isc pri tom dvama dokumentima Foreign Officea.
rsl Britancima se prcdstavio kao rotlak Louisa Adamida, ameridkog kniiZevnika i publicista, sloven-skog porijekla.
15. Tc je podatke o sebi AdamiC dao Britancima (FO 371, 44245, R 991, 17. l. 19'14, sasluianjeAdamica, 30. XII. 1943 f.44337, R 1636, 24. L 1944, saslusanje 5. I. 1944; isto, General HeadquartersMiddlc East, SIME, 12. lV.1944, Britariskoi ambasidi pri Ju-goslavenskoj vladi, Kairo; FO 536, f. 10,20/19/44, nedatirano; ostavstina it i le JukiCa, >Potsetnik<, u kbiem ie Adamid iznio podatke o svoiojnrisij i , pisan neposredno nakon rata, bez potpisa i datuma).'Airstri iska'tvrtka.
kod koie ie'bio z'an6slen. iedanput se navodi kao ZeDDelzauer and Co.. a drueiput kao Fr6y and Co. Adamii ic" iziavio i la je njezin
'vlasnik Frev u Austri j i suradivao s Britancim-a
( 'Po tse tn ik " ) .
230
Britancima se Adamid predstavio kao potpredsjednik Slovenske radnidko--seljadke stranke za Hrvatsku, dije se vodstvo nalazilo u zagrebu i usko su-radivalo s Hrvatskom seljadkom strankom."' prema njegovim rijedima, vo-cla te stranke u Hrvatskoj Pavle Horvat optuzivan je zbog aktivne suradnjes ustasama, po misljenju Adamida, neopravdano. optuzbe su se temeljilena njegovu pozivu, neposredno nakon uspostave NDH, za aktivnu suradnjuprista5a te stranke s ustasama. Razlozi zi takvu izjavu, objasnjavao je Ada-mid, bil i su u pri jetnji usta5a da ie Slovence iseli i i , pa je Hoivat, pbzivom
i.'" Adamid je, dalje, izjavio da je pa-ao njega i Horvata i izjavio kako sui/u autonomne slovenske oblasti podanke. Horvat i on, tvrdio je dalje Ada-rg prihvatili samo ako se Nijemci po-
osobno. su vjerovali, izjavio je aa^mieltll? Yi'ffJ'"?l ill,"*""r1*'",?l?l;nisu bil i uznemiravani." '
Prema Adamidevoj izjavi Britancima, on je nekoliko mjeseci nastojao danapusti zemlju, s osnovnim ciljem da izbjegnL poziv u moinaricu Nnfi. Kaase pokazalo da ima izgleda dobiti putne-isprave, povjerena mu je polit idka
3tislja, utoliko pri je Sto vodstvo HSs-a nije bilo u^moluinosti da osigura iz-
lazak iz zemlje nekom svom istaknutom predstavnikul putnu ispravu dobioje zahvaljujuii nekim prijatelj ima u n.iemadkom poslanstvu, uz zalaganjepred_stavnika HSS-a, koji je u vladinim uredima imao svoje pouzdanike. BL-gutlkt.vizu d_obio je bez posebnih teSkoia. Zemlju je napustio sa Zenom idvoje djece. Nekoliko dana zadriao se u Beogradu, gaj" j" imao majku, bra-ta i udatu sestru. U Sofij i je tri t jedna deka6 aa aJuiie"tursku vizu. U pro-sincu 1943. do5ao je u Carigrad."'
Po dolasku u carigrad, Adamid je stupio u vezu s britanskim predstavni-cima, sluZbenikom Jugoslavenske vlade i Amerikancima. Kod Biitanaca sezanimao da li im je Sto poznato o boravku Jandikoviia. U nekoliko izjavaBritancima i u razgovoru sa sluZbenikom Jugoslavenske vlade D. petkoviiemAdamid je govorio o razlidit im pitanjima koja su se .dnosila na pril ike uzemlji, tumadio ih, dakako, s gledista svoje siranke, HSS-a i osobniir mislje-nja. Njegove izjave grupirat iemo premi pojedinim pitanjima, onako kakosu u dokumentima zabiljelene, u izjavami u carigraau i zatjm u Kairu."o
r55 Adamid ic Britancima izjavio--da su odnosi Slo..venskc' . ra,4nicko-seljadkc strankc u Sloveniii spartizanima blizi nego Sto su odnbsi HSSJI p;;ii;;.; ir.iii-6iri. rs+,-i).-rVllsa+j, o osnivaniu Stoven-ske kmedko-deravskd stranke usp. M. ttait.,z,'Si,iu?ct- 'i-itii i 't ' i l i 'triii i i,"
Liiii l i"i, l6iii, '316-*j;:-'-
156 Od ostalih dlanova vodstva Adamid .je spomenuo -dr. Fabinca, za kojega ie rekao da se tadanalazi. me-d' partizanima na zumbcrku_, tii-i.r-,itu-vril '.eiCi,'ii"pi"-,iit.iog"pi?iru"nita pundiia i od-v. iet r t ike Belsaka i .Malscna. za p.sr icdnicg J;- ; ; " . ' " ' ;^ .se,pred t r i mjeseca, zbos pr i ietn ie da ie , rai'11":t:tY,:il"iT's"'il'f""jil'3i,1'1'4;,la"tbiuii-vieruie .io i" p"a ii,i'-t.i'r.ii-taif,iii"'i3i.?ri-lfi,
U 'Potse tn iku" Adamid navoc l i da ie on po tprec ls jedn ik s r ranke od .1942,
l i7 Is to .Za sebe ic Adamii sDomc'nrc
!1 .ic pri je ncgo. sto s('. zaposlio uspio dobiti man.lu svotu no\rca izicdnog fonda iz Ljubliane, . iz koga se davala ponioc iugoslavenskim oficirima slovenske narodnosti. Uicdnom britanskom izviestaiu zap'ai.a sc at.G i; i" i;rd Sredstva oeeuiano'ao6ivao- od tati ianskih vlasti,a sam Adamid je izjavi<i aa i: to irile oi" "ijuii"lL'.'ilti.'iii,'rz."rv.'id+"+l]"""'"l :s Kao bi l i . 154.30. xI I . 1943, l l . L lg44,12. lV.1944. U "potsetniku< Adamia navodi da ie osimpomoii HSS-a i dobivaniu r,tutnih'isp1avg,'-dd'i"-jii i" i Tomasiia dobio i novdanu pomo6. osim redvoiicc, on navodi i Suteia . koii se nalazio u emigraciii, pa nije jasno kako ie on sudielovao u finan-ciraniu Adamideva pula' bsim iko iJ srii: ri ';; 'Ea;iil ,iuo Iii-d r"'iai-ii vleJ'natazio u emigraciji.
n.itu*'lrsRAfdJl,t'o".ir1"ri&T"t'a razsovarao t5 r. 1944, te o tome obaviiestio Britance (Fo 371, t.44247,
Dusan Petkovii'senesala^c,..bivsi nogometai, prgd fqt.bio je u jugoslavcnskom poslanstvu u Sofiji,kao prvi sekretar' lz caiisrada .je,. kao prcdsiai,nik iaji..griirt" rl,iiEl"LJJ"rr6"u"r, . pokretom D.Mihai tovi r la. rp,rdar i nrot . a i . O. s ip iCi , ' )Si1t l . - iSlg ' i
23r
l. Prema Adamidevim rijedima, HSS je dvrsto privrZen nadelima Ujedi-njenih naroda, protiv je Nijemaca i usta5a. Narod odobrava Madekovo dr-
Linje i 90oto Hrvita je uz HSS. Ustase nisu uspjele razbiti stranku. Neki poje-
ainii (kao J. Tortii) dobrovoljno su pri5li usta5ama, prilaZenje nekih lokalnih
organizacija usta5ama izvrSeno je pod prinudom, a neki pojedinci, pre-
mi Raumitevim rijedima, namjerno su usmjereni u ustaske redove. Dokaz
da stranka ima do-bre financijJke uvjete jest redovno petnaestodnevno izla-
Zenje ilegalnih novina slobodna Hrvatska (namijenjena inteligenciji) ! ery-
vtci (naitiienjena seljastvu). Madek je ostao vjeran seljadkoj ideologiji. Ne-
koliko 3e puta odbio ponude okupatora za suradnju. O1 je i dalje nominalnopre.lsjeanik stranke, ali, kako je dvije godine pod izolacijom, malo zna ojou.ro- mi5ljenju u Hrvatskoj i o radu stranke. Poslove stranke stvarno
vodi trojka, i to foS.rtii, potpredsjednik stranke, koji je pod nadzorom i
zato maio sudjeluje u voelenju stranadkih poslova, Ljudevit Tomasii, KoSu-
tiiev zamjenik za unutraSnju-politiku stranke. Bio je interniran u Jasenovac,
zatim ga le paveli i pustio i od njega traLio da HSS sudjeluje u vladi. Posto
;e foniaSie to odbio, ponovo je bio zatvoren, te u rujnu 1943. osloboden.zivi
u Zagrebu prikriven (under cover)' Onsa seljacima na terenu. Organizacije slvima. KoSuti(ev zamjenik za vanjskuneSto vi5e moguinosti djelovanja negodomobranstvo, osim stari j ih oficira, ko
ie uz HSS. Zaitita odekuje Madekov pgreba dim Nijemci oslabe.'uo
2. Objasnjavajuii polit iku HSS-a, Adamid je tvrdio da se Hrvati ne nalaze
ni na strani Niiemaca, ni detnika, ni partizana, nego su se u veiini oprediie-
l i l i za polit iku dekanja, kako bi se izbjcglo proli ievanie-.|<tYi' U podetku ratar'
izjavio ie on, Hrvati 'su svim srcem uil i-na strani D. Mihailoviia' on je, mc-
a"ti-, potpuno izgubio simpatije kad su njegovi l judi podeli provoditi ma-
sakr hivafskog pudanstva. bd podetka rata, prema Adamidevim rijedima,
detnici su ubif 5O OOO Hrvata i razorili na stotine sela."" Drugi razlog zbog
kojega je Mihailovii izgubio simpatije kod Hrvata iesu dokazi o njego-voj
r"LE":i s Talijanima, ioji su deinik"e naoruZavali i novdano nomag.ali. C-et-
nici se bore po-d srpsko-, u .r" jugoslavenskom zastavorn. Mihailovii je eks-
ponent velikosrpsk" pofitii". U Hriatskoj, izjavio je Adam.id Petkovi6u, kruZi
karta s granicama l;; l*" Srbije, s Mihailovi6evim potpisom' DraZa medu
i z iav io c la su us ta(c t r po ic tku b i l i dobro pr im l jen i '
i t-Jiu--i"-. primicniti iu narod se okrcnuo protiv
" lil ii* :,If, g' l" : 13':llil "?'i.'"'u11 i i'J ; Jfi i 8"lf i;
l^'J"%.[rla",""t",i]i,Jf ,I3'ii'l*::Y?;";il'J'"#:i;: i * i ' ' i , i . i ia i , a svoic pozic i ic odrZavao samo si lom
;'l:i'li" "r,t;1il1'i ""lXlilllr?,oil;';liff ','u:Li&:.'::'
slavi j i
232
' Antagonizam izmeclu Hrvata i detnikar o mostovima za sporazumijevanje. IJr je Adamid Britancima, nema nikakvei, koju smatraju zastupnikom diste sr-
Adamid je prigovarao londonskoj propagandi za Jugoslaviju, ier su ljudiumorni od njene odbojne prijetnje i Lele znati demu se treba naclati. Adamidje, naime, tvrdio, da nijedan pojedinac u Hrvatskoj ne moze a da u veioiili manjoj mjeri ne suraduje s Nijemcima i stalno denunciranj e zbog te su-radnje na veiinu ljudi nema praktidnog djelovanja.,u,
_3. objasnjavajuii odnos HSS-a prema partizanima, Adamid je izjavio dasu Hrvati, nakon razotarania s Mihailoviiem, svoje simpatije i
-podi5ku ok-
renuli prema Titu, oko koga su se okupile srpske Zrtve usta5a i detnika, ZrtveTali jana i Nijemaca. on je tvrdio da lSoto Hrvata podupire Tita, a 800/o snneodludni, ali, uz odreelene tezerve i bojazni, podupiru partizane.'6s HSS nemasvojih oruZanih grupa, nit i ih je ikada imala. Adamid je tvrdio da komesariu partizane primaju samo one koji su spremni izjavit i da su komunisti. HSSse prema partizanima nalazi u posebnom odnosu. Kao stranka ona s parti-zanima nema kontakata, ali njeni dlanovi izravno ili neizravno pomaZu parti-zane. Meclu domobranima npr. ima mnogo oficira, pristasa HSS-a, koji sabo-tiraju obrambene rnjere Nijemaca, informirajudi partizane o njihovu kretanj.r.Kompletne domobranske jedinice odlaze u partizane.'uu U ustaskom aparatuHSS takoder ima svoje l jude, koii pomazu sabotaze i daju informacije. Mudusu mnogi dlanovi HSS-a, izjavio je dalje Adamid, vei u partizanima, vodstv,.,rstranke osjeia da bi nepravodobna izjava ,da stranka kao cjelina pcldupireli i ta mogla udinit i rnnogo vi5e zla nego dobra. vode stranke su dobro poznatii velika veiina hrvatskog naroda ostaje lojalna stranci. Nijemcima bi bilo
f{<o aa zatvore ili pobiju votle i razore zagreb prije nego sto bi HSS mogaobilo kako pomoii partizanima. Stoga treba razmotrit i pitanje da l i bi losepripremljena akcija odmah bila korisnija od ustanka kasnije.,, ' Domobranisu gotovo ivrsto uz HSS i u njih se moZe pouzdari da ie podupri, ieti savez.nidke snage u sludaju invaziie.
t62 Ta j ie podatak Adamid izn io Br i tanc in ra , a pe tkov icu ie govor io o 30 i ,r6 l Na Petkov i i cvo n i tan . ie .S to Hrva t i Zc lc , Adami i . je_odgoro l io c lz r umics to pur ic ,c r r t . r . ladc u Ka i ru ,koia ir ' velikosrpska i ir tojo; sc
"c nit i i i i 'nir '^ti '-; "slovjncli, t."i i-o tuil ir i iuti uistinu jugostavcnsku
r ladu U to i b i -v lad i ,
na mie i to u i t t " i t J " i c i , i ; ; ' b ; " ' i rnenovat i d rugog min is r ra vo jskc , s v i ie nag la -scnom jugoslawenskom orijeniacijom. Takvom g";;;; i", tvrdio i i, ea#le , i ioi i 'c"'! i t i 'et^" iueosLu.i;!kcvladc, u koioj ie se nalaziti pridstavnici Srna] uivii i i sr"""nu.^,-piiar"z-i i ci ic svi Hrvari.. .
t ra .Pc tkov i iu je Adan l ia i z iav io - da .pr i ie tn ic i z Londona ima ju i z raz i to ncqat ivan u i inak . T i l r scpr i je tn i i p la ie i S lovenc i i mnog i .og I ' l i n ' ,_ t i t , i ' - .u 'mu govor i l i , rad i je Ce pr ihvd t i t i Ota l l IHabsbr ! rS .kogl nego Petra II lKaratlordeii i i j , i l i 'Si.""".i, tnLu.-., mLi goucji if i ,-v1ie--giavitira;u prcma Beiu.dami ieva r tzc rv i ranos t p rema T i t r r b i la je v i i c i z ra_avio da naiviie 100.0 Hivata podriava Tita. ito ie i13. Adanrid ic rekao da le blizu 900.6 hrvatskoga na_t'o Srba- i.Crnogoraca. Tvrdio je da ic pogreSnit vfc.
ni Mihailoviiu, nego ie zauzco stav i. idil ivania, a
tu i z iava ko . ic ie Adamid dao n j ima i on ih o ko i imau pr ikaz i r ran ju T j tova u t i cca ia . To sc p i tan ic ras ,
ev izv ie i ta i tendcnc iozan i da ie nas tao-na teme. l iu
,""' I xl i ", ;' i,1ii i^'' lT','*i f " o 3;;,,i, i?,1''f 5 :,.Ifr i,I :r!6 Takva. je Adamideva .tvrd.r.rja u- oievidnoi suprotnosti sa spomenutom njegovom tvrdniom da seu partizane primaju samo oni koii
-su komrrnisti.
167 Jedan br i tansk i s luZben ik na ovom je mics tu s tav io p r in t j c t l l tu : ,Upravo kao Man i r r .n R i ie i . j c uIuliu Maniu' .vodi Narodne seti ie te sirant"'-"--i i ;;-.,; i ; i ; l ' i" i i '- i . l" l i i i i i ; ;";"; l;
s Briruncinre i pt,r.n i rao koorc i i r i r .anc akc i ie s n . i i r i ra . tUrp . na , .kc , , - i r . - - i i l . r
233
objasnjavajuii rezerviranost vodstva HSS-a prema partizanima, Adamidiiu, HSS prema Titu odnosi s velikim'a te stranke postoji strah da, iako suoslobodiladka armija", njegovo otvore-lorificiranje Staljina i SSSR_a pokazujerarod neprihvatljiv kao i Mihailoviiev.,do je Adamii, da umjesto crvene zvi_;ke ambleme, HSS bi osjeiao vi5e po-nastavio je Adamid, izgubio odredenir partizani podinili prema mirnom se-lupiru partizane, jer su oni jedina or-Nijemaca. Dalji razlog za strahovanjaIitov reZim mogao postati velikosrpslii,i malo Hrvata. U jednom britanskomizvjestaju istide se da je.Adamid ponavljao da HSS nijJ protiv partizana iTita, nego protiv pojedlnih partizanskih grupa, spomenuvsi posebno one iz-medu Zagreba i Novske, zigreba i Varizdina, oko petrinie i na papuku.
Partizani, izjavio je M.amid, -ruse
skore, ;;kt; i ""ist"r"l"'
,piinske arhive,rpoznat. Hrvati se, nastavio je Adamid,ani Zele ako ru5e sve elemente stabil-je Adamid, u velikoj mjeri mogao po_uiu od ekstremnih elemenata koji dje-
4' Adamid je govorio o >smrtnom strahu< vodstva HSS-a da ie to sto suHrvati pruZili reiativno riro-usrr,r-f,r*arr1,, Titu i saveznidkoj stvari bitiprotiv njih upotri jebrjeno i da ie saveznici dopustit i r itu da uspostavi so-vjetsku republiku >sa distadima ulica itd.n na'sluZbenim poloZajima, i l i iesrpskoj vladi biti dopu-iteno da upravlja Hrvatskom. t "
j"i""* i u drugomslu.daju, prema Adamiievim rijedima, bio bi to gratransti-rat, u kojem biveiina hrvatskog naroda bila unistena. Gradanskirat ne ui uio samo sukob'vata sa Srbima, usta5a s partizanima,
,artizanima. Zbog toga, izjavio je Ada_i ameridke trupe okupiraju Hrvatsku' fl i'3J"#, :" t.i:5'nff i.,rli., i ll,"
kako objasnjava neskrad izmerru i,j".): :"i:?lulTb$: ?""l"ji ff:ttrT;komunizma, Adamid- je izjavio aa poitoii ru8ir".r strah mettu intelektualcimau gradovima da bi komunistidki radniii iz tih gradova i drugi neodgovornielementi mogli uii u gradove bez potrebnog Tito-va dopuste;ja, uvesti sovjet_s.ku. republiku i pobiti interektualce i bogitase. Ako bi zusiita, smatrao jedalje Adamid, uspjela zauzeti gradove odriah posrije niemJtog sloma, HSS
234
bi dosao u priliku da sprijedi urazak partizanskih razbijatkih grupa u gra-dove.. To bi, zakljudig. ie e.agid, mogio biti protumaeeio- kao izazov parti-zanskom pokretu u cijerosti, i to bi m-ogro dovLsti ;; g;e;"rkog rata. Da bise ta eventualnost izbjegla, HSS Zeli zniti invazijske flanove saveznika i ri-tove planove.'#
'edstavio kao predstavnik HSS_a i Slo-rvio je da mu je zadatak da ispita pla_rbavijesti o drZanju HSS-a i Siovenikevo HSS_a informira o gledi5tima savez_slijedili Zelje saveznika, ali nije jasno
rvaju Tita i Mihailoviia i priznaju iz_potpunom mraku Sto se tide namieraga je on prikazao, da sa saveznicimaAdamid je takoder izjavio da su voeledodir s britanskim oficirima u Hrvat-put."o Sugerirao je da britanski oficiripredstavnikom HSS_a u Dalmacij i prof.rrka moZe utvrditi radio-vezom ,- ui po-
aska, Adamii je Britan cima izjavio da,I odnosima Hrvata prema Titu i Miha_HSS dini, Zeli saznati planove savezni_
r Zagrebu, prenijeti poruku tog vodstvama, a po mogucnosti otputovati u Lon_o je bila od Madeka. Naime, premazoliran, dobro duvan od ustaSa (u Ku_
Lo posjeiuje, a koji je i sam navodnoda je poruka za Suba5iia stiela tim, objasnio je Adamid, dobio ie-od To_r Sifru za radiovezu sa Zagrebom. Tuagrebadkoj radiostanici imao svos do_viti veza svakog petka. Ako saveinicilod kraljem petrom, objaSnjavao jeju nenaklonost prema izbjeglilkoj vla-:li da se njegove prerogative ogrinide) strane Adamid je izjavio da je cijeli
iunati (make out with) s
f 6e u iednom brilanskom izvjesta.iu zabil iczcna ..ic Adamiceva iziava da, sc. Hrvati mogu samr obra-' (make out with) s Titom i saiieznici. i-ui af ,ii-rr,iihailovidi zatraze di-ie-povuee s hrvatskos^eJ.l:, u?,J, izjavu, a. i'tpj*l ni_ u" u i ii"p.-eaii,;'d# i;jli;, ,q;;G,,!- tE"pii,iii.aua kako svif,ruslovlJa_ pokazuju koliko je konfuzno misljen;e voas,i,
"ii.'tr.'uai,--"i?rjX'ri5s-u, a' re veoma pazrjiuo insutluili: i "'it""[T":::i i?itXltji '": i^p,T:'
podrudia. Uz tu iziavd. ata protuslovlia poliazuiura. p.roluslovlJa pokazuju koliko ie konfu:mJeoo l ,^nue.Hrva t , n i d lan HSS-a , a l i je;i.:tut,llri;']!.iiil'i,'i'?rJ,i'frlsll, lii":T1?#'.'',,i1/fi,
vocrstva Hss-a. Informator,-nastivlja '" "
p'i.$ilii^f4l'llitrF;#;i,f,,i,-menom, nego kao srou.nu.uorJll'tiy'i3!"".,"" liil""lTl; ,,""::6** g{:,m6niu eail'3';;';il;i;iJ tFHdi:iisi: i""!:SrJ,?';*t':k;i':!:li?!3..,"" lli3"riT:; ,,", ",:u.Tr";: $:[H.menata ocevidno je ira je iijed o Ada'micfi. _ FO i*,'i: rc. )OtiSAa.l-r70 Mish se na Britansku vojnu misiiu pri Glavnom Stabu Hrvatske
(saslu5anie 5. I . 1;-pt-^i'"til,iiJ-rsii Ju. naveo^ ' ^ . . r . : ' - : : . : ^ - 1 " ' ; l c n a v o;F"i':"#i6-'sii l'j""fiXi30,.'"%l:nosti, unistio na h
ll#1Ti: j,e inade spominiao t"T?:tfi:,-I"i3,rii" .iro l f i j a . i KoSur i ia .kao one s ko . j ima ic b io u dod i r . r
te o? Jq poruku ctobio od Tomasica, a u opotsetnikuono ooDto prsmcnu poruku, ko . ju le , zbog prcdos t ro i
b io u dod i ru
zbog prcdostroZ-
235
!ryatski narod protiv kralja Petra i politidara u izbjeglidkoj vladi, s izuzetkomsubasiia. Ako Hrvatska treba da bude pod Rusijorn, uss hoie to znati una-prijed, kako bi se mogao truditi da uspostavi srdadne odnose s Titom kaostranka, a ne neoficijelno kao dotada. Adamid vjeruje, navodi se u britan-skom izvjestaju, da komunistidki program partizana neie moii takvu surad-nju udiniti moguiom i da ie usprkos svojim miroljubivim namjerama HSSbiti natjeran u gractanski rat.
Osim spomenutih oiljeva svoga puta, Adamid, kako se navodi u jednombritanskom izvje5taju,"' nije imao konkretnih prijedloga u ime stranaka di-jim se predstavnikom odavao, mada je, kaZe se u izvje5taju, rekao da ako bise poslala poruka u Zagreb HSS-u da treba surailivati s partizanima, on bitako uistinu i napravio."' No iz drugih izvje5taja vidi se da je on govorio i okonkretnim prijedlozima. U navodnoj poruci Suba5iiu redeno je da "Madekodekuje od njega da dotle u Hrvatsku s prvim saveznidkim trupama i prekoradia zatraLi suradnju svih lojalnih Hrvatan."n
Kasnije, kad je do5ao u Kairo, Adamid je o svojoj misiji pridao Jukiiu,GaZiju i dr. Tako je Jukii 5. III. 1944. zapisao: oAdamid ispridao GaZiu uvlaku da Toma5ii porudio: ,Javite dija smo sfera. Ako smo ruska, onda iemose nagoditi s partizanima, i ako ih ne volimo i kontroliramo poloZaj; ako smoengleska moZemo ih likvidirati. Najbolje bi bilo da Amerikanci dodlu k nama.Neka naSi uilu u vladu i s DraZom (?). Ako ni5ta ne dobijemo,'" nagodit iemose s Nijemcima i duvat narod da nam ovako stra5no ne gine.' Ovakvu porukuu Sifri predao je on Englezima.,r"u
U prvim razgovorima s Britancima u Carigradu Adamid je odludno izja-vio da nema Sto priopiiti postojeioj Jugoslavenskoj vladi ili njezinim pred-stavnicima. Obavje5tavajuii o tome Foreign Office, sluZbenici u Carigradusmatrali su da bi neobavje5tavanje Jugoslavenske vlade o Adamidu mogloimati nepovoljnih posljedica. Tako Adamid moZe, ako se kao mornaridki oficir ne javi vladi, bit i smatran dezerterom. To bi, nadalje, za Britance moglo
r?: Kao bilj. 154, 12. lV. 1944.
, r7r U DPotsetniku(, dakle nakon rata, tvrcli da ie Subaliiu trebao preniieti poruku oda nikako nepaKt l ra s part tzanlma(.r74 U nPotsetniku< Adamit kaZe da .ic poruka glasila uda sc ima Dr. Suba5ii prebaciti u Jusosla-
viiu s prvim Anglo-AmeriCkim trupama i" dd po dohsku preuzrne vodstvo strintC ri .uoG r"L*--- -
17s Misli sc ako ne dobiju nikakav odgovor preko Adamida:w York and London 1974, 228) Jukii u ne5to skl.a-a se ne vole partizani, dio o dolasku Amerikanaca,navodi da je to pismo koie .ie on vidio 5. III. 19,14,b i l i . 1 7 1 ) .
:io iazgovor s Adamidem, koii je pripovijedao o sa-
,i""ii,i; yf-T*l"l"J o1 i.'ii".l,'*1 fi*:i ?|'3ffuostane na nasem programu".
iao: DKo5utii - Toma5ii: i5li bi u svaku federaciiukao personalna unija. Toma5i6 se boii ako bi pocl
slavlja. Englezima i Amerikancima [Adamid] to sveasi Zele engleske ili prvenstveno ameridke trupe. Tolokazi da suratlivao s Taliianima i klanie Hrvata odvata oko 300 000. Madek spomenuo Suba5iCa osobito.rha za.fednidkog priznamoi ako saveznici hode kralia
236
izazvati neugodnosti s Petkoviiem i njegovim nadleZnima, jer ie pctkovii,ako- Adamid pod britarrskim pokroviteljstvom ode u Kairo, zi njegov dolazaksvakako saznati. sluzbenici u carigradu zakljudili su da petkoviZa, vjeruju-ii__da on jos ni5ta ne zna, neie ni5ta obavjestavati prije nego sto od Foreignofficea ne dobiju mi5ljenje o tome sto ie s Adamidim-napriviti. No smatrilisu. da Sto god bude odludeno s Adamidem, to neie ostati bez odreclene pre-osjetljivosti Jugoslavenske vlade (za koju su Adamidevi pogledi nepovoljni),svjesni toga da to nije moguie izbjeii. Ako je Adamid koriitan za Britince,smatrali su u carigradu, ne smije se dogoditi da on bude upuien u jugo-slavensku mornaricu. U razgovoru s Petkoviiem Adamid se trebao pon-asititako kao da se Zeli vratiti u Hrvatsku. Uskoro je doslo do razgovora Adamidai Petkoviia."' Po svemu sudeii, ni Britanci ni Adamid nisu upoznali petkoviia s pravim ciljem njegova dolaska. Komentirajuii razgovor s Adamidem,Petkovii je smatrao da on nije dosao sarno zbog trgovadkih razloga (sto biznadilo da mu je Adamid samo o tome govorio), nego da je kod njega osjetiokako bi najradije i5ao u Ameriku, gdje bi koristeii se svojim vezama s I-.r\damidein, Zelio raditi na hrvatskoj propagandi, jer smatrao je Petkovic,Hrvati misle da u Americi mogu najlak5e braniti svoje pozicije i, osim toga,iz stanja obrane prijeii u napad, s cil jem cla se okrive Srbi a brane Hrva-t i . ' t '
7. Rezimirajuii Adamideve izjave, Britanci su <-rvako sistematizirali pro-gram HSS-a na kraju rata: a) uspostava hrvatske republike unutar jugosla-venske, slavenske, centralnoevropske il i balkanske federacije;,7, b) uspostav-ljanje oblika vlade, izbor politidkih voda i sluzbenika na apsolutno slobod-nim i demokratskim izborima; c) vojnidka okupacija Jugoslavije bilo odBritanaca bilo od Amerikanaca u trajanju od 10 godina; d) pod svaku cijenrrizbjeii ukljudivanje Hrvatske u komunistidku federaciju;''o e) detnidke sku-pine odmah se moraju povuii s teritorija Hrvatske; f) uspostava reda za-jcdnidkom akcijom zaitite, domobranstva i partizana s tim da Zastita i do-mobranstvo ne smiju biti pod Titovom komandom; g) uspostava konadnihgranica izmedu Srbije i Hrvatske. HSS ie se odreii svojih zahtjeva za gra.nicom na Drini za liniju uzduL Bosne i Neretve, uz izmjenu srpsko-hrvatskogstanovni5tva, a muslimanskom stanovniStvu dala bi se odgovarajuia manjin.ska prava. HSS takoder traLi veii dio Istre, Srijem i Badku, a ostale graniceBanovine Hrvatske ostale bi nepromijenjene.'o'
Kao Sto je spomenuto, Adamid je narodito isticacl da mu je zadatak is-pitati kakva je saveznidka politika prema Jugoslaviji. Britanski predstavni-ci, koji su ga sasluSali u Carigradu, izvje5tavali su kako su mu odgovoril i
. ^ . , r77 Car ig ra$ je u te legramima od 29 . i 30 . X l I . 1943. i p r igodom dos tav l jan ja sas lu lan ja od 5 . I .
1944. urgirao odgovor Foreign-_Officea u pogledu postupka s AdamiCem. Nisarn nii iao na podatke koiibl govoril i o stavu.Foreign Officea o Adamidevu razgovoru s Petkovicc'm. Iz propratnos d<ipisa vidi :reda.su Britanci izvjeStaj o PetkoviCevu razgovoru s-Adamiicm dobil i pod ditumom i5. l. tgq+. (taob i l i . 1 5 4 ) .
I7s Usp. b i l j . 161 .
, .. r?e Prema Adamidevoj izjavi, u Slo-venij i i -Hrvatsko_i raSjreno ie misl. ienie u pri log federaciic rih
dvuu, zemalja, qvenJua_lr-ro- rJnutar. Jugoslavii-e, ali jo5 bolje u nekoi jedinii i ko.ia 6i ra?i1e gledaia nazapad nego na istok..Madek i_njegovi qliedbenici, objalri javao ie Adamii, iesu'za obnovii J"ugoslaviic,jer.su shvatil i da federacija Hrvatska-Sloveni.ia nije prihvatl i ivi za saveznite, ali su svakako"za fede-rac i ju . HSS.da ie p rednost repub l ic i , a l i le spremna-pokor i f i se ie l jama savbzn ika , ako on i smat ra iuca Je monarntla potrebna.
rEo U istom dokumentu navodi sc i to da FISS nema prigovora ukliudivanju Srbiie i Bugarske nkomunistiCku federaciju, _ali s_e mora uvaZavati zapadna o'ri j6ntaciia Hivatske" i ona'mora
-bit i pod
c('ntralno-evropskom demokratskom federaci iom.rsrTako rezimirani. Progr.am ltSF gi spomen,lih britanskih dokumenata (kao bil j . 154) nalazi se
samo u-.dokumentu pod oznakom FO 536, t. 10, 20/19/44, Yusoslavia (Croatid. Poli i icat. Cotzditiottsx'Ithin Ctoati l and tl le Croat Peasant Partv, 6ez datuma, s oznakom ,Confidcntial cquals Brit ish Con-fidentialo.
237
da bi to trebalo biti jasno iz vi5e izjava u kojima je bilo redeno da ie savez-nici pomagati svakog tko se bori da je Lelja saveznika da ta borba bude Stoje moguie jada. Ako je bilo jasno, odgovoreno je Adamidu, da je HSS imaopodrSku preteZne veiine hrvatskog naroda, nije se trebalo bojati Titove do-minacije. Da su se prista5e te stranke pridruZile Titovu pokretu u dovolj-nom broju, oni bi mogli osigurati da se njihov utjecaj osjeti i dak da izmije'ne politidka mi5ljenja. U svom izvje5taju o saslu5anju Adamida u Carigra'du predstavnik Force 133 zakljuduje kako nije smatrao da Adamidu trebadati bilo kakav odretleni odgovor s britanske strane, osim op6e ozbiljne opo-mene da se treba boriti protiv Nijemaca svim raspoloZivim sredstvima. Noon je dopustio moguinost da je to otvoreno pitanje taktike, za Sto on nijenadleZan, obeiavSi Adamidu da ie izvidjeti da li bi on mogao nastaviti putza Kairo. Izvje5tad je, nadalje, smatrao da Adamideve izjave daju povoda dase ne treba kruto drZati opiih instrukcija o postupcima prema razliditimemisarima, nego je potrebno ispitati neke vaZne detalje. U Carigradu osje"iaju da bi najbolje mogli rije5iti Adamidev sludaj i zbog toga predlaLu daon bude saslu5an u Kairu."'
U Carigradu su Adamida primili s odretlenim sumnjama, ali je ipak pre-vladao dojam da je on, bez obzira na jo5 nedovoljno jasne okolnosti podkojima je mogao napustiti Hrvatsku, vjerojatno iskren i pouzdan."' Dostav-ljajuii Foreign Officeu saslu5anje od 30. XIL 1943. predstavnik Force 133 izKaira pisao je da nije moguie, a da se ne pita nije li Adamid iz zemlje izi5aopod okriljem Nijemaca. On je, nadalje, isticao da u Adamidevim izjavamaniSta nije spomenuto o reformiranom HSS-u, o demu su Britanci vei dostaduli, i koji se sada nalazi s partizanima. Iz drugih se izvje5taja mohe zaklju-dit i da je taj HSS istisnuo stari HSS, za koji se dini da je izgubio velik diosvog utjecaja nad hrvatskim seljaStvom."' Situacija, istina, nije joS posvejasna i ostaje da se vidi koja ie se od te dvije grupacije pokazati potenci-jalno korisnijim pokretom s britanske todke glediSta."'
I u Britanskoj ambasadi pri Jugoslavenskoj vladi u Kairu smatrali suda Adamid ostavlja dojam iskrenosti i pouzdanosti, ali dinjenica da je slo-bodno izi5ao iz zemlje, s odobrenjem Nijemaca, stvaraju dojam zamke. Ktome, njih je jo5 zabrinjavala i opasnost da bi razgovor s predstavnikomHSS-a mogao biti uzet za zlo i od Jugoslavenske vlade i od partizana. Dru-ga bi stvar bila, mislili su u Ambasadi ako bi Madek osobno mogao doii van,za Sto nema izgleda. U Ambasadi su sumnjali u podobnost odluke da se Ada-midu dopusti put u Kairo, kao i njegove Lelje da produZi u London i SAD.Sto se britanske politike tide, Adamidu bi trebalo prosto reii da sve Sto Bri-tanci Zele jest da bi svaki lojalan Jugoslaven za vrijeme trajanja rata trebaoostaviti po strani stranadke razlike i da bi najbolje udinio da, gdje god bio,pomaZe zajednidku borbu protiv neprijatelja."u
Foreign Office nije imao prigovora na Adamidev put u Kairo i smatraoje da ga u Ambasadi treba sasluSati i iznijeti mu britanska gledi5ta o jugo-slavenskim prilikama. U Foreign Officeu su takocler mislili da ni Tito ni Ju-
tu Kao bil j . 154, sasluianje 30. XII. 1943.tE3 Is to .rE{ Odnosi se na formiranje Izvr5nog odbora HSS-a na oslobotlenom teritoriju.rE5 FO 371, f. 44245, R 991, Last, 17. l.1944, Roseu (Foreign Office). Na kraju Last spominje da
mu loi nista nije poznato da l i je Adamidu dopusten put u Kairo.t66 FO 536, t . 10 ,5 /19 /44 , l l . l . 1944: FO 371, f . 442U, R. 6n , n . l . 1944.Stevenson je nekolikb dana kasnije u telegramu Foreign Officeu izrazio mi5ljenje da je Adamid
kompromitiran i dinienicom Sto je bio upoznat s Jandikoviievim kretanjsm i vjerojatno s njegovim ve-Tama s neprijateljem (FO !71, t. 44245, R 1058, 19. I. 19441.
238
goslaverlska vlada ne bi imali bilo kakvo pravo na prigovore, jer Adamidev<-rotvoreno priznanje da su mu Nijemci pomogli da izicle iz zemlje ide u nje-gov prilog.'e Phil. Broad, u Britanskoj ambasadi u Kairu, nije se slagao stakvim gledi5tem Foreign Officea. Lako je, primijetio je on, reii da ni Titoni Jugoslavenska vlada ne bi imali pravo prigovoriti ako Britanci razgova-raju s Adamidem, ali ie oni, mislio je Broad, stvarno to udiniti. Mislio je dapostojeiim komplikacijama u Kairu ne bi trebalo dodavati i problem do-vjeka za kojega je odevidno da je iz zemlje izi5ao uz pomoi neprijatelja. Me-dutim, zakljudio je nezadovoljno Broad, nema druge nego se obratiti na For-ce 133 da Adamida posalje u Kairo, upozoravajuii na problem sto s Adami-dem udiniti nakon toga, jer smatrao je on, odevidno nije moguie dopustiti muda se vrati putem kojim je dosao.'" Ambasadora Stevensona nisu toliko bri-nuli problemi na koje je upozoravao Broad. on je mislio da Adamid trebadoii u Kairo i da treba biti sasluSan. Stevenson ie konstatirao da mora tra-zit i instrukcije Sto bi Adamidu trebao reii, primjeiujuii da su pogledi bri-tanske vlade na pril ike u Jugoslavij i do krajnosti nejasni (nebulous in theextreme) i mnogi od njih ne mogu se Adamidu priopiit i . pitanje dalje Ada-mideve sudbine, smatrao je stevenson, ovisit ie o tome sto ie on reii i dali moZe biti koristan Britancima.",
Broad je o instrukcijama Foreign Officea upoznao Force 133 u Kairu imolio da ta sluZba poduzme potrebne mjere za Adamidev dolazak, dodaju-ii da osobno misli kako je Steta Sto Adamid dolazi u Kairo.'* Spominjuii, nadrugome mjestu, da Jandikovii ima punu slobodu u Bariju,'n, Broad konsta-tira da je s Adamidem drugi sludaj. Po5to ie primljen telegram Foreign Offi-cea, u kojem se predlaZe Adamidev dolazak u Kaircl, na svjetlo dana, doda-je Broad, do5le su nove informacije, iz kojih se vidi da je on zaobi5ao Bri-tance i pokusao uspostaviti radio vezu sa Zagrebom uz pomoi ameridke sluZ-be OSS.'" To je, prema miSljenju Broadovu, dovoljan razlog da se Adamidudalji iz carigrada, ali je rezerviran prema moguinosti da mu se dade potpu-na sloboda. SluZba s I M E izrazila je Zelju da Adamida zadrzi u Kairu isaslusa ga prije nego Sto bilo s kim drugim dode u dodir. Broad je vjerovaoda ie informacije, koje se saslu5anjem dobiju od Adamida, dati dovoljnoopravdanja da ga se za odreileno vrijeme pritvori. s I M E je izrazilo sprem-nost da Adamida pod pratnjom dovede u Ambasadu radi saslusanja, dimebi se udovolj i lo spomenutom gledi5tu Foreign officea. U svakom sludaju,smatrao je Broad, ne moze biti govora o tome cla sc Adamidur dopusti povra-
l u FO 536, t 10 , l9 /1 ,2 . I l .1944; FO 371, f . 44245, R 991.'s FO 536, t. 10, 19/19/44, bil je5ka Broada, 2. I l. t914r8e Is to , p r im jedba Stevensona, 4 . I1 .1944, uz gorn ju Broadovu b i l i c5ku
. , .rt i l FO.536, f. 10, 19/.1, Broad' Deakinu (Force I33) 5. I l. 1944. N:r narcdnoj stranici stoji oznakaiz kojc se-vidi da su dva l ista ovog predmeta zatvorcna do 2020 godinc.
Predstavnici Force 133 misli l i su da AdamiCu nc bi treb'alo dopustit i put u Ameriku. sdic bisamo pridonio postojedim srpsko-hruatskim sukobima (FO .371, f . 4424i: R 2064, pismo e. M,'n6sdu -Foreigir Office - 4. II. t944)
Jukid^je, u-vri jeme d-ok se Adamid io( nalazio u Carigradu, zapisao kako mu je inZ. F. GaZi preniorzjaru H. Seton-watsona da Jc Stcvcnson protiv Adamiteva odlaska rr SAD, icr mu ne vieruie. bitaiusc,kako je mogao izi_Ci iz zemlje (18. I. 1944). Nekoliko dana kasniie (24. l. i94q Jukii ponbvo-sp*in"iE(;aii iev razsovor sa Seton-Watsonom, zapisavsi: ,Adamida neie puatit i yani. Stevenson iazvlaci a vojni"cicngleski for-siraj u rje5en je.o
rer Usp. s t r . 51 .
^ .. re! Vcza sa T.agrebom, _medutim,- nije bila uspostavliena, navodno zbog malog dometa radiostanice.
blrtansKr organl slgurnostl rnaee-su bil i protiv toga da se veza sa Zagrebom uspostavlia (usp. FO 371,t.44247, R.2064, pismo Force 133, q. il. isq+, RosEu - Fo..ig" oitii.iFo-slr, ri ++jli,-t'1+?0,-sr"id,30 IV. 1944. Edenu).
239
tak u carigrad, kad jednom dotle u Kairo. on bi mogao pokupiti previse in-formacija i mogao bi nastati velik rizik u sludaju njegova povratka na teri-torij pod kontrolom neprijatelja. s tim Broadovim gledi5tem slozio se i Ste-venson.t"
SluZba s I M E saslusala je Adamida u Kainu. rz saLetog izvjestaja te sluz-be vidi se da je on uglavnom izjavio sve ono Sto je bilo sadrzano i u izvjesta-jima o njegovu saslu5anju u Carigradu. SluZba S I M E jo5 je izraLavala strn-nju u Adamideve dobre namjere."o
Obavje5tavajuii Foreign Office krajem travnja 1944. da je sluZba sigur-nosti sasluSala Adamida Broad napominje kako se iz sasluSanja vidi da suHSS i Slovenska radnidko-seljadka stranka uputile Adamida da govori u nji-hovo ime s namjerom da se saveznicima pokaZe kako su te dvije stranke bi-le i potpuno naklonjene saveznicima. Broad zakljuduje da je Adamideva mi-sija poku5aj reosiguranja i, posebno Sto se tide HSS-a, poku5aj opravdanjadugog perioda neaktivnosti. On je smatrao kako nema potrebe da Ambasadaposebno sasluiava Adamida, izralavaju(i spremnost da se to udini, ako sesmatra potrebnim. On je Foreign Office ujedno obavje5tavao da su organisigurnosti u meduvremenu oslobodili Adamida i da se on poku5ao ponovoukljuditi u kraljevsku jugoslavensku mornaricu."'
Podetkom lipnja 1944, u kontaktima s Foreign Officeom u Londonu, Ste-venson je zastupao mi5ljenje da bi bilo korisno da se S'uba5ii sastane s Ada-rnidem. Namjeravao je to pitanje pokrenuti sa Suba5iiem prigodom susretanarednog tjedna, ali se iz raspoloZivih podataka ne vidi da li je prigodomtog susreta o tome bilo govora."u Adamid je i sam telegramom obavijestio Su-ba5iia da se Zeli s njim osobno sastati i izruditi mu Madekovu poruku. Broadje u povodu toga iz Barija obavijestio Macmillana u AlZiru kako ne izgledavjerojatno ,da Adamid stvarno ima neku porruku takve vrste, navodeii da jeon bio ispitivan u Carigradu i Kairu i da nema dokaza za takvu njegovu tvrd-nju. Jandikovii je priznao, dodaje Broad, da Madek od studenog 1941. nijeu moguinosti komunicirati s vanjskim svijetom i stoga nije vjerojatno da biAdamid mogao dodati ne5to sto vei nije Jandikovii rekao Suba5iiu. Broadje ponovo upozorio na sumnjive okolnclsti u kojima je Adamid napustio zem-l ju . ' "
_. . . , : : Fq 53^6, f . l l , 7 /67 /44 , b i l je ika B[ roac la ] , 11 . I I . 1944 Po( l i s r im da tumom svo ju sug lasnos tzab i l iez io ie i S tevenson.
.^., ,_rn Fb 371,_t..,44337,.Haldane Po.rter Britanskoj ambasad-i. pri-Jugoslavenskoi vladi u Kairu, 12. IV.
1944.^Iz^ra.spoloiivih po4jr.taka..ne.vidi se. kada je nastao__opSirhii i prrikaz Adamidevih izjavi inO SSO, i.10 , 20 /19 /44 , kao nap. l8 l ) , a l i d in i se da ie nas tao u Ka i ru , a ne u Car ig radu.
t rs p6 171, f .44337, R 7471, Broad Edenu, 30 . W.1944.- U spomenutom 'Potsetniku" Adamic navodi da je bio aktivni kapetan i bivsi komandant kraljev.
skoga pomorskog sastava u Egiptu.
.. .1" FO.371, t. 44337, R 7476, Stevensonova bil. ieSka 3. VL 1944. Foreign Office je o Stevensonowprijedlogu da sc Subaii i sastane s Adamidem u Bariju obavijestio Ambas-adu u Kairu, uz napomenuda _se orga-ni sigurnosti upoznaju da ie moZda biti potrebno Adamida poslati u Bari (isto, 5. VI. 1944,H. Stenbocku).
tel FO 371, t 44337, R 10261, Broad (Bari) Macmillanu, AlZir, 28. VI. 1944._ U spomcnutom ),Potsetnikuo Adanrid se osvrde na plan o njegovu sastanku sa Subasiiem u Bari-ju, ali pri tom navodi neke nctoinosti. On naime pi3e: ,Jedino hprila 19,f4. nekoliko dana ored saiti-n.ak D1'. Su.basiia.po prvi.puta.sa_Titom na. Visu [bilo je to sredinom lipnja] dobio sam preko Britan-skog Security-a obavest da neka budcm odmah spreman za polazak avionom u Bari da'se sastanemsa Dr. SrrbaSicem. Do sastanka -nijg- o-pe1 doSlo i._saznao _s,an1 da je bio spreden po McMillanu, pukov-niku i Sefu misije kod Tita [Adamid brka Macmillana i Macleana]. Da bi-tai sastanak usledio i-da bimogao usmeno predati poruke donesene direktno iz Domovine moZda bi Dr. SubaSiC drueadiie ori ien.tirao svoj daljnji rad
240
Podetkom srpnja u- Foreign officeu .ponovo je razmatrana moguinostAdamiieva susreta sa subasiilem.'" suba$ie meauiim, ,r1" z"rio da Adamid
je on od bilo kakve koristi i mislio jenego koristi. '0,
T.#j'fi *T,lnil,lJl,1.';l ;:f :.:"!lru ku.'o' poi e t kom k or ovoz a Fo re i gn o rl, l""Ti3"i" i1'#"1-:ilj"rtTi:il: %";subasiiu prenese Adamidevu poiutu, iako se ii"i a" l"--iiue.tova porukasumnjive autentidnosti.'o' Time je s britanske strane ui".oiuirro zavrsen slu-daj Adamid.
5. MISIJA PUKOVNIKA IVANA BABICA
rgoslavenske vojske. Kao potporudnikkon zavrSene Visoke Skole Vojne aka.
;5;'t.;" :Tffi *:,; J" STT"#, ffff :novine Hrvatske banu. subasie,, auuuS!:,
t'r1ill?H::*:"#: Y;m:#:skim prijedlozima koji su se odnosili t u uJlrru pitanja. "nio
i. u dobrim od-nosima s R. Biianii:Ta , kojim se poznavao iz Skolskih dana. preko njegaodrzavao je vezu s HSS-om, a sam Biianii predstavio ga;e-[,Iaeeku. Veze sf{ss-9m odrzavao je..diskretno,-slo mu 3e nalagao njego'v uoirrier.i poziv. Bioje u dodiru i s pojedincima iz HSS-a, t<oii su uiti etanovi ili simpatizeri usra-Sko€ pokreta. od prvih dana stupio je u sruZbu ustaske NDH, na funkcijamau domobranstvu. Bio je u dobrim odnosima s ustaskim uoirtouoaom slav-kom Kvaternikom (1941. bio je sef vojnog ureda vojskovocre Kvaternika uMinistarstvu domobranstva), kojega ie \s+t. pratio
"u uo;isi" u sovjetskom
tca SluZbenik Foreisn officea.Reed.pitao se u jedno,j.biljesci,_moZe li se reci sto_ subasic smatrada^bi tr%9alo udiniti s adamidem.i aa r^ui-ie isplat'iio "r"t,
ga u Bari u vrijemeposjeta. stevenson je na to zabiljeZio aa ee on i'oliiiioztir, ri""io'i'!'ii:"s'i",'uJi datuma, stevensonova ,'tt,"lli:, **i.;tiH;'Js=#'""#?i31"1,t:t#iff:tr:legram Foreign Officea Bariju g. VII. 1944.ostima
^Madek_ove izolacije, o sadrZaju navodne Ma_ana obavJcstavao da su orsanispeqrcnuia rani:a_iJpiiiiaij;:i', tffjE8;:i #i3:t,rE:telegramom Su6aSiCu.lacmillanu, AIZir, 25. Vfi. 1944.
itififlt:) stevensonu, e. vrrr. 1e44. U prilogu su
16 Kontroverze iz povijesti Jugoslavije
II
<
241
Savezu. Obavljao je duZnost Sefa Staba za vezw domobranstva s njemadkimopunomoienim generalom u Hrvatskoj, bio je zapovjednik centra za obukudomobranstva u Stockerau kod Beda i komandant SrediSnje domobranskeSkole u VaraZdinu.'o'
U redovima domobranstva, medu oficirskim kadrom, na5lo se dosta po-jedinaca, bivSih prista5a HSS-a ili simpatizera te stranke, koji su smatrali daje potrebno biti u stalnim kontaktima s tom strankom u iSdekivanju novihsituacija. Glavninu jedne takve grupe metlu domobranima u Zagrebu dinilisu visoki oficiri, metlu kojima je bio i Babii. Kontakti te grupe s HSS-om,kao i meJusobno,odrZavali su se na razlidite nadine i razliditim kanalima, bezneke formalne organizacije i dvrSie povezanosti. U prvo su vrijeme kontaktis HSS-om bili samo sporadidni, izolirani. Cvr5ie veze s uZim vodstvom HSS--a bile su uspostavljene sredinom 1942. god. Glavnu ulogu u tome imao je Fa'rolfi. On je od domobranskih oficira fiaLio razlitite podatke vojnidke i poli-tidke naravi, koji su sluZili vodstvu stranke u Zagrebu ili su posebnim kana-lima dostavljani u inozemstvo predstavnicima stranke u jugoslavenskoj iz-bjeglidkoj vladi. U drugoj polovici 1942. god. Babii je, kako sam navodi, nazitriiev predstavnika HSS-a izradio informaciju o vojnidkom slomu jugosla-
venske vojske. Ta je informacija nadinjena na temelju ankete koja je biloprovedena mettu domobranskim oficirima, a odnosila se na razvoj prilika upojedinim podrudjima, od' 27. marta 1941. do proglasenja NDH. Rezime te
ankete, koji je potajno izradio Babii, imao je cilj da pokaZe neosnovanostpropagande i2 redova srpskih vojnih i politidkih krugova u izbjeglistvu d1
i.t iu itom Jugoslavije kiivi Hrvati. Informacija je bila upuiena Krnjeviiu i
Suba5iiu.'* Informaciju o vezama Babiia s HSS-om potvrduje i Jandikoviie-
va izjava Britancima. U ozujku 1943, izjavio je Jandikovii, od Tomasiia je do-
bio ivojerudno napisanu informaciju da je HSS uspostavila dobre odnose s
domobianima, a jidan od vodeiih medu njima je pukovnik Babii. U infor-
macij i je dalje stajalo da ie Babii izradio izvjestaj o domobranima, koji je
otpremljen Krnj eviiu.'o'- U ljeto i jesen 1943. Babii je pregovarao s predstavnicima narodno-oslo-
bodiladicog pokreta. Babiieva verzija tih pregovola je ova: Do kontakata je
dollo u lipnju 1943, na inicijativu predstavnika NOP-a. Yeza je uspostavljen-apreko bivieg gradonadelnika VaraZdina odvjetnika Vladimira Milkoviia.'*
ilazgovori su Je vodili u Zagrebu. U njima su u podetku bili kao preds!1y;
nici NOPa- Brkii i Snidardii, ali se kasnije pojavlj'ivao samo Snidar6ii.''
S prekidima razgovori su se vodili do prosinca 1'943. O samom podetku pre-
20r UsD.. I. Babid, Moia nisiia kotl saveznika godine 1944, jubilarni br. Hreatske reu,ije, 19JJ-1975,Zq. i a]-'irriisii-re:rii",' Slt}tt, +t+: B.- Krizmai, NapornenE o nekim _uspektima politike Hrvatskeiiii"St i
'tii"id-ti'-mea.ulra'tnoi riidottt'itr, Casopis zd suvretnenu poviiest, 111i1978, 24: Fo nl, f . 44245,
ii' in4o: Iii,ii l{iit-n".""ich Departmcnti Foreig; Officca, 11. II.-1944, Roscu, u Southern lepartmentu' fo.e- i i i i t j * ic t i . j fo fz t , t .44249, R 3-164, Stevcnsonov izv jc i ta j 19.11.1944, Edenu, o saslu laniu Ba-
bida; -Clissold,
n. dj., 25-26.z0{ prema Babiievim navodima, Krnjevic mu je kasnije izjavio da tu informaciju nikada nije pri.
mio. Usp.: Babi6, Moja misdla,' Nova Hrvatska, 2, 3, 4/1976, razgovor s pukovnikom Babiiem.ros FO 536/11. izvieStai od 5. II. 1944. (kao bili. 16), o saslusanju JancikoviCa. U ovoi JandikoviCe-
voi iziavi navodi ie di je Babii dlan HSS, ali se Cini da to formalno nije bio. Sifra za BabiCa bila ie,Si'etil (rotlen u Svetom Ivanu Zabnom),
206 U interviuu Novoi Hrvatskoi Q/1976, l3) Babii izridito navodi Milkoviia kao posrednika. Uspomenutom dlariku o svojoj m_i-siji.kod. saveznika.(str. 355) kaZe da su kontakti uspostavlieni DprekoiSdnog prijatelja iz gratlanitva (dije ime iz razuml.livih razloga ne spominjem)."
207 U interriuu Novoi Hrvatskoi Babii spominje Zvonka Brkiia i Znidarli(a. U spomenutom dlan-ku sovori o Brkiiu (bez navodenja imena) i o ZnidardiCu, spominjuCi da nije siguran da li su to bilai niihova prava imena. Vicroiatno je da se radi o Ivanu SnidardiCu, koji je radio u obavje5tainoi sluZ-bi i{Op-a u Zaercbu, zaririeniv5i na toj duZnosti h,ana Krajaiiia. Henrik ZnidardiC, dlan PovjercnstvaCK KPH u ZaErebu ubijen je u logoru Jasenovac, do sredine 1942 (usp.: N. Lengel-Krizman BorbenrZtgreb, Zagreb, 1980, 119).
242
govora i o njihovu toku Babii se konzultirao s nekim domobranskim ofici_rima, te s Kosutiiem, Tomasiiem i Farolfijem. u dogovoru s trojicom izvoclstva HSS-a bila _je izradena platforma za pregovore-, koja je poiazila odstajalista da su u Hrvatskoj dvi glavna faktora:"uss,'toii ima i formalnulegitimaciju predsravnika hivatskog naroda, i Nop, r..i:i lli srvarni vojnidkii politidki faktor, mada nema formalnu legitimaciju. Izmdau ta rd.va faktoratreba doii do sporazuma, a domobranstvo- ee tai
"rpo.-rr- slijediti. prema
Babiiu, predstavnici NoP-a Zeljeri su pregovarati s domobranstvom, a ne sfllsom. U dogovoru s predstavnicimi tJ stranke dogovoieni su uvjeti uzkgje je domobranstvo Zeljelo suradivati i ti su uvjeti izioaeni predstavhicimaNQfa-a. uvjeti su sadrzali ove osnovne todke: l. bomobrani su spremni su-radivati s NoV-om, ali samo kao posebne jedinice, s hrvatskim oznakamai domobranskim oficirima i podoficirima. 2. Radi usklatlivanja operaciia, fiiGlavnom Stabu NoV-a formirao_ se posebni odjel za domo"branstvo, ";;"k,kojega bi ono 'dobivalo zapovijedi za- vojne opeiacije. Taj bi odjel bio nad-leZan i za personalna pitanja domobranslva. j. u domobianskim- Sedinicama
:litidkih komesara, a ako bi oni i biliri ih birali sami oficiri i podoficiri. 4.jivali da li ie se ukljuditi u partizanskc
e priljevom novih boraca stvori dovoljan:a da one mogu samostalno izvoditi ope-
racije na. vedim podrudjima, s tih bi se podrudji povladile snage Nov-a usv-oja zavidajna podrudja.'o' Te su prijedloge, tvrdi Babii, predsta-vnici Nop-aodbacili. Podetkom prosinca 1943. snidardii je Zelio da pregovara s pred-stavnicima HSS-a. Babii u tim pregovorima vise nije sudjelovao, a do nje-gova odlaska odrZana su jos dva - tri sastanka snidardiial Tomasiia.,o,
o razgovoru s Babiiev_or!_ gr_upom govori i jedan izvjestaj ,Zineu (LepePerovii), koji je upuien cK Kp Hrvatske sredinom studenog il+r. tr"pstuije djelomidno Sifriran pa se u cijelosti ne moZe razumjeti, ali se vidi osnovnismisao. I:rvjestaj je glasio: oPovodom razgovora, koje imo imali sa vodstvomI, drug II je kraiim putem odgovorio da mi sa III ne mozemo voditi nikak-ve pregovore, ali da moZemo sa nekim drugima. Takotler je odgovorio daoficiri, koji hoie da saracluju, mogu to jedino, bez veze sa tatvim politidkimpartijama, a jedino kao vojska koja se dosada protiv nas borila, a sada hoieda poloZi oruZje ili da se bori zajedno sa nama.
Poslije ovoga odgovora, koji je saopiten vodstvu I, oni su opet traZili sanama dodir i ponudili d3..l1.plge9vo1e pocle IV i v iz vI kod vil. za miestopregovora oni su ponudili VIII ili IX. od nas su jedino kao uslove tiaZilipunu diskreciju i da ih prebacimo na mjesto pregovoia.
. oni odavde polaze izmeclu 23 i 26 ouogi m3es"ca, pa bi vjerovatno veioko prvoga decembra mogli biti u VIII iti lx. M_9lim-""s positiit" pi"!ouu-rade. sa._njima- je ovdje razgovarag dr"g Gorski [I. snidar8iet, bt""i"--t'1u""Krajadiil zamjenik, ali im je naglasio da nije orrlust"n pregovarati i da sepregovori mogu voditi samo sa vama. Ovana i drugu II kraiim putem. Ako dobjski' o nekim slidnirrr stvari,ma, to od31mjenik.. U postskriptumu izvjestajzVI kod VII) trebate poslati na5ega dor
208 Takav zahtiev bio je formuliran na pretpostavci da se medu jedinicama NOV.a nalaze crno-gorske i srbijanske -jedinice.
20e Babid, n. dj., 255-256; Nova Hrvatska, 2/rg76, 13, razgovor s Babicem; usp. str. g4, todka 30.
243
ma. To su oni molili, jer je on bliZe vama i to valjda za sludaj da ga oni nestignu obavijestiti. Njemu treba priii sa rijedima" ,Pozdravio vas je Stipica'i on ie znati da moZe imati povjerenja u dotidnoga dovjeka.."o
Dok je bio komandant Sredi5nje domobranske Skole u VaraZdinu, Babiije imao kontakt i s predstavnicima Kalnidkog partizanskog odreda. U spo-menutom svom radu on te svoje kontakte ne spominje. S predstavnicimatog Odreda sastanak je odrZan 10. rujna 1943, u stanu upravitelja Skole, uselu KaStelanac kod VaraZdina."' S partizanske strane u razgovorima su sud-jelovali JoZa Horvat, politidki komesa,r Odreda, Valent Horvat, obavje5tajnioficr Odreda, Rade Bulat, nadelnik Staba IL operativne zone i borac PetarHaralovii (sada potpukovnik JNA), koji je drLao osiguranje. Prema poda-cima Bulata i Horvata, inicijativu za razgovore dao je Babii preko odvjet-nika Milkoviia, koji je takocler prisustvovao razgovorima."' Babii se zani-mao za suradnju domobranstva s NOP-om, nadin prelaska domobranskihjedinica tz Yaraildina na slobodni teritorij, poloZaj domobranskih jedinica uokviru NOVa-. >Kad je razgovor otpodeo odmah smo vidjeli da ie dominirati dva osnovna pitanja - proporcionalna zastupljonost Hrvata u ruko-vodstvima NOP-a Jugoslavije i odnos prema,domobranskim jedinicama, kojeie prijeii na stranu NOV (nadin komandovanja, postavljanje borbenih za'dataka). Babii je zahtijevao da se komandna organizacija ne mijenja, da do-mobrani i dalje zadrLavaju svoje ambleme na kapama s hrvatskim troboj'kama bez petokrake, dok je za komandovanje predlagao da se vr5i prekooficira za vezu. Sto se tide izvrSavanja borbenih zadataka Babii je smatrao,da to takoder mora biti iskljudivo pravo domobranske komande, uz sagla5endogovor s partizanskom komandom.o Takva Babiieva gledi5ta su odbijenas obrazloZenjem da one moZe biti nikakvog dvojstva u komandovanju, nitidomobranske jedinice, koje prijeilu na stranu NOV, mogu vi5e postojati iizvoditi borbene zadatke po vlastitom nahodenju. Isto tako rekli smo muda je za NOV neprihvatljivo da se domobrani i nakon stupanja u NOV idalj-e svojim formalnim obiljeZjima razlikuju od partizanske vojske, diji je
simbol bila crvena petokraka zvijezda." Sto se tide proporcionalnog pred-stavni5tva, odgovoreno mu je da to vi5e nije praksa stare Jugoslavije. U jedl
nom momentu Babii je primijetio: ,... pa to sam vei duo od vasih l judiu Zagrebu!<, misleii nl stavone o poloZaju domobranskih jedinica'u NOV-u.Kad mu je postavljeno pitanje za5to je tralio razgovor, Babii je uzvratio:oHtio sam duti Sto misle partizani u najhrvatskijim krajevima.""'
Odnos prema Babiievim pogledima i zahtjevima odretlivan je u skladus tada5njim nadelnim glediStima sadrZanim u platformi NOP-a. Ta se gle'di5ta ilustrativno pokazuju i u jednom pismu CK KPH Anki Berus, potkrajlistopada 1943. U njemu se polazi od stajaliSta da odanas ZAVNOH i NOVzaista i potpuno predstavljaju na5e narode u Hrvatskoj i da mi, kao i nitkodrugi, vi5e ne moZemo ni s kim pregovarati na ravnoj nozi, nego se jo5 jedi-
no moZe postavljati pitanje da li ie neka grupa htjeti jo5 pravovremeno dase prikljudi Narodno-oslobodiladkoj Borbi ili ne. Prema tome se danas vi5e
2r0 IHRPH, KP-29/1818, 15. XI. 1943.2rl Ne5to prije toga, 5. rujna 1943, iedna grupa konjanika domobrana iz varaZdinskog garnizona,
pod komandom porudnika B. CikojeviCa, pre5la je partizanima.2r2 Usta5e su saznale za MilkoviCevu vezu s partizanima. Preobudeni u partizanske uniforme doSle
su jednom do Milkovideva vinograda na Varaidin-bregu i ubile ga. Kod Krizinana se pojavljuje odretlc-na sumnja u Babidevu ulogu te mu se, izmetlu redaka, namede pitanje, nisu ti ustas'e
-bile upoznate s
Babiievirir vezama s partizanima (Krizman, n. dj., 24).2fr Pismena iziava R. Bulata i J. Horvata autoru, 26. I. 1980: usp. i: V. Smeh. O dielatnosti kom*
nista i antitalista -u
garnizonima NDH, Sjeverozapadna Hrvatska u inrodnooslobodilatlioi borbi i soci-listitkoi revoluciii, VaraZdin, 1976, 618 i d.
244
niti pred koga ne smije postavljati pitanje hoie li se odazvati pozivu dapristupi NO Pokretu ili neie, nego mu se mora odaziv predstaviti kao obaveza.To jednako vrijedi za mobilizaciju pojedi,naca, rako i za politidku orijenta-ciju prema radiievskim grupama.< Po5to su spomenuti i drugi elementi plat-forme NOP-a, u navedenom se pism'u nastavlja: ,Mislim da ie Ti ova na5apolitidka orijentacija u rnnogome pomoii kod rje5avanja tamo5njih proble-ma."n Tako iete moii na pr. mnogo o5trije i snaZnije postaviti pitanje miro-tvorstva kod narodnih masa, koje inade mrze i usta5e i Nijemce, a Zele ostatiu sukobu neutralne. Kod njih naime iete morati razviti osjeiaj duZnosti premanaciji viSe nego Sto je to do sada ratleno. To ie oslabiti utjecaj HSS-a i joSvi5e izolirati reakcionarne Spekulante. Jednako ie to jade lomiti bezobraz-luke Babiieve i pitanje sada5nje ,borbe' HSS-a i domobranstva kao hrvatskevojske. Danas iemo viSe nego ikada moii g. pukovniku kazati da ima ilipristupiti ili ie ga se pozvati na odgovornost kao petokolona5a i Svapskogslugu." Zatim slijedi dio pisma iz kojega se upoznaje sadrZaj pregovora sBabiiem. U nastavku se, naime, kaZe: To naravno ne iskljuduje mog,uinostrazgovora s njrim, ali samo na toj bazi. Mi naravno ne bismo iskljudili stva-ranje posebnih jedinica vojnih s njihovim kadrom, pa dak i bez na5ih kome-sara, ali i to samo na bazi beskompromisne narodno-oslobodiladke borbe.Kod toga ne bismo mogli dopustiti nikakvog neodreclenog stava prema sta-rom HSS-u i prema ulozi domobranstva u njemadkom petokolona5kom sklo-pu."t
Jedno od spornih pitanja u odnosima NOP-a i Magovca bilo je i pitanjekako treba ocijeniti politiku uZega stranadkog vodstva HSSa-, do koje mje-re i kojim argumentima treba iii u njezinu kritiku i osudu. To pitanje,dakako, bilo je prisutno i u razgovorima koji su vocleni preko Babiia. Uspomenutom pismu Anki Berus sadrZano je nadelno gledi5te NOP-a i o tompitanju. U njemu se dalje kaZe: ,Naravno ,da se na ovakvoj bazi s HSS-om nemoZe raspravljati o toboZnjoj pravilnosti njihovog dosada5njeg stava, koji jetoboZe bolje odgovarao gledanjima hrvatskog setjaka, kao ni pitanje poslirat'nog ureclenja. Mi moramo svagdje i svakome jasno kazati da se HSSupravo za to raspala Sto je imala u svojim redovima ili petokolonaSe ili ku-kavice na rukovodeiim poloZajima i da je priznanje toga dokaz iskrenostio ude5iu u narodno-oslobodiladkoj borbi. Jednako tako treba pred sve ot-voreno postaviti da je pitanje tko ie graditi novu domovinu ovisno o drZanjudanas, kad naS narod proZivljava najteZe momente. Prolivena krv za slobo-du i bolju buduinost ne dopu5ta da tu slobodu i buduinost grade petokolc-na5i i Spekmlanti, kojima nije do narodnih interesa.n'''
. Podetkom sijednja 1944. Babic je avionom preletio u Italiju. o tome oniznosi ovu verziju: u srpnju i l i kolovozu 1943. Tomasii je primio poruku
:la Odnosi se na podrudje sjeverne Hrvatske.2rs ZAVNOH, zbornik dokumenata 1943, 502-503.216 I s t o ,513 .
245
Hugha Seton-Watsona."' 'Poruka
je do5la preko Carigrada, a donio ju jejedan od poslovnih ljudi, koji je u Tursku, s kojom je NDH odrZavala priv-redne odnose, putovao poslovno."' U poruci je bilo predloZeno da predstarrnici HSS-a i domobranstva dotlu u inozemstvo, gdje bi stupili u dodir spredstavnicima HSSa- i sa saveznicima radi uskladivanja suradnje sa savez-nicima. PredloZene su dvije varijante za njihov izlazak iz zemlje. Prema pr-voj varijanti, oni bi redovnim putnicama bili prebadeni preko Maclarske,Rumunjske i Bugarske do Turske."' Po drugoj varijanti, britanska bi ih poC-mornica preuzela negdje na Jadranu i prebacila do Malte, odakle bi biliupuieni dalje."o Po5to je poruka primljena, nastavlja Babii prvotno je od-lu6eno da u inozemstvo idu on i Toma5ii. Naknadno je Ko5utii traZio daToma5ii ne ide, s obrazloZenjem da u inozemstvu ima dosta predstavnikaHSS-a. Babii je, po njegovim rijedima, bio odretlen zbog toga Sto se osobnopoznavao sa Suba$iiem, Krnjeviiem, Jukiiem i Jandikovi(ern, za kojega sepretpostavljalo da je negdje u Italiji. varijanta putovanja preko Turskeodbidena je zbog opasnosti od njemadkih agenata u zemljama preko kojihje trebalo putovati. Putovanje podmornicom izabrano je kao povoljnija mo-guinost. BiUiiev plan bio je da otputuje u Hercegovinu, u inspekciju, dase sakrije negdje kod Dubrovnika i tu sadeka vezu. Meetutim, ministar oru-Zanih snaga Navratil nije ga pustao na taj put, pa je plan odbaden. Odlu-deno je da avionom pobjegne u Italiju. Pripreme su, po rijedima Babiia,bile dovr5ene u listopadu 1943. i trebalo je dekati prigodu da se plan ostvari.Babii je odrZavao veze s pilotom Paveliieva aviona ,Dorniern, kojim se destosluZio I ministar Navratil. Podetkom sijednja 1944. taj je avion putovao doBorova i Babii je odludio da tu prigodu iskoristi da pobjegne u Italiju. Za-
traLio je dopust i zajedno sa suprugom otputovao za Borovo, a zatim, pod
izgovoiom da treba obaviti neke poslove, odletio prema Zemunu. Kurs iepromijenjen i Babii se spustio u Itali ju."'
2f 7 H. Seton-Watson radio je u SOE. Do sijeinja 1942. bio je u Carigradu, a zatim u Kairu
218 Vieroiatno ie ri ied o L Raiteru, prof. Visoke ekonomsko-komerciialne Skole.]r Zag:ebu. On je u
Car is rad-putovao-v ise"puta . S n i im ie u Car ig radu s tup io u vezu inz . Fran jo Gaz i ' ko) l mu. lc . p req '
to?l"--ai J.i"-". iobi,it i- iomisiSri it Zae."t. R?iter ie tb u podctku odbio' a'nakon tosa posto ie -nro'vierio veie u Zaeiebu. Dristao ie da prdnosi poiuke,- kojc su tim kanalom -slane- u oba pravca uaz-l lea'.,l"J
"'-ai'a'i.TT-iJttf.ii:i,?ir"t t*.'.i-,F6g".ct",i--[oii ,i"r ic donosio -poruke od.Tomasiia, ali sc Gaii
od njega distancirao, jer je Petek odrZavao vtzc i s majoronr Pcriiem, koii ie radro za rzblcqllcKu Ylaou(izjava inl. F. GaZija autoru)'
2re Na tom kanalu vezu ie imao inL. GaLi. U Budimpcsti je bio g vczi -s _Franjom -Glazerom,trgovinskim lil-s"o-- rubn. f#t;;;-;"[;A;.-;;i;rio i N. .lisinsti (vidi Prilog, bili. 6). Gaii ie vezuimao i u Bukure5tu (izjava inl. F. CaZiia autoru).
(Babii, n. dj., 258).' Ovdie "i6. vieroiatno. riied o porukama koie ie, preko svojih veza, slao in? GaZi. Naime' u pro-
fieCe iSaJ]-tl-o St'"-1.'"-j"6a"i", sritaniia" uiii ' jainferlsirani za"intenziviranje oruTanog.otpora u.Jugo-ii"iii i.-ij 't."i ii i i iJt" ;u;;-;ii ipoiritie-voaitw HSS-a u zasrebu, s uputama da trcba iii u Sumu.-?ld"oaior.ii; '
j;;";-;d iih-p.t-;ki;rosutic jJ poJtao sp<iinenuti spis 'Hrvatska i Hrvatiu (iziava
ini. F. GaZija autoru).22r Babid, n. di., 259; Nova Hrvatska, 2/1976, 12, razgovor s Babidem. Osim spomenutih predstav-
nika HSS-a Babii nt spominje koji su oficiri domobranstva bili upoznati s ciiclim ovim planom I nlc-
246
.. B_abiiev avion spustio se 9. sijednja 1944. na ameridki aerodrom kod Ba-rija. Babiia su saslusali ameridki oriCiri, kojima je objasnio svrhu svog do-
, Amerikanaia, ili-kod Britanaca, Eabiivi razliku."' Kako je od Toma5iia imao>meryja, odludeno je da bude predan
od Britanskih oficira, Babi6 je bio
Snlii,33Jii?; i,li, Iili.T *il3 LxH:nadan po dolasku, navod,i Babii, podeli
su ga redovno i udestalo saslu5avati britanski oficiri. Sa sobom je -donio
tajnu Sifru za vezv sa Zagrebom, gdje su se na radiostanici na Gridu nalazileos"rbe s kojima je dogovorena veza. Predvicleno je bilo cla se preko jedne odradtostanica (Bari, London ili Kairo) emitira Sifrirana poruka l"Oorde zdrav*)o Babiievu dolasku. Ta je poruka i emitirana 12. sijednja. Kad su sutradansami Britanci, na temelju Sifre koju im je dao Babii, pokusali uspostavitivezu sa zagrebom, nisu uspjeli. Babii im je otkrio da sifra ima i iajni do-$lJu_k, bez kojega se veza sa Zagrebom ne moze uspostaviti (bez dodatnogkljuda sumnja se da je Sifra u nepoZeljnim rukama) i odbio da im taj doda--tak priopii prije nego Sto se rijeSi njegov status.
Prema Babiievim rijedima, u prvim razgovorima britanski su mu pred-stavnici izjavili da ie se razgovori voditi samo o vojnim pitanjima dok nestigne strudnjak za politidka pitanja. Babii je pruZio trazene podatke o nje-ry:5oi vojsci, ali je odbio da, kako spominje, govori o vojnim jedinicama
\DJf dok se ne rijeSi njegov status. Nakon nekbliko dana- razgovarao je sF. Macleanom, koji se zalagao da se ,domobranstvo poveZe s N-ov-om i- an-gaLira u borbi protiv Nijemaca. Babii je smatrao da je potrebno prethodnoutvrditi politidku platformu, u dijem bi utvrclivanju sudjelovali i saveznici.I S. Clissold, koji je radio u propagandno-prisluSnoj sluZbi u Bariju,',0 zaloliose za to da Babii pozove Domobrane da se pridruZe borbi protiv Nijemaca.Babii je to odbio."-
I A,merikancima i Britancima Babii je izjavio da dolazi kao predstavnikgrupe 'domobranskih oficira i predstavnika vodstva HSS-a. Naknadno je izzagreba dosla potvrda njegove misije u ime HSS-a. Naime, podetkom travnja1944, odgovarajuii na jedno pitanje u parlamentu, Eden je izjavio: ,Mi smonedavno preko agenta ,c' u svicarskoj primili poruku od dr. Farolfija i dr.TomaSiia iz Hrvatske seljadke stranke, koji nas pitaju da l i smo pripravnistupiti u dodir s Hrvatskom seljadkom strankom u Jugoslavij i posredstvompukovnika Babiia i da l i smo za suradnju izmetlu Hrvatske seliadke strankei Tita."'
- |
gov im pre l i je taq ts tn . " . l ta l i iu . .on ncodredeno govor i o nek im c lomobransk im krugov ima. posebno b ibrlo^vazno utvrditi da Ii. je i koliko.ustaska oblvjestajna sluzba bil i lni; i l i ; ;;; d Babiievim vezamas nJJ-om, pa I s nJegovtm preli jetanjem u Itali ju.222 U spomenutom interujuu^ i dlanku Babii dosljedno ponavl.ja tvrdn1u da ie do niegova putadoslo na- poZiv Britanaca pretb .seton-wair"na-- st"-i"dei ou i" Gu6- s' luin"-oiieee"i- planom. zato
i: ;:fl:lr.*X "j"gova tvrdnj-a da je Amerikancima izjavio tit o'n"-"p*ul i-i-rrir,irl*oe" ii-briili xoa nlii
zr Babii ie donio i Dismo za Sclon-Walsona, koje mu jc nakon nekog vrcmena bilo predano uKairu,_gdje se-narazio na iluzbi. For"rii ii,-po;i"3ffi; s;1.;vi;G;;",^iui?zuru-'p."poruku za Babica(se ton 'watson, n . d j . ,6 ) . Bab ic j c don io i - p i imo ia- in tc i l ig ln ie S ; ; . i ; ;d ; ; ; ; ra pandakov i ia i z Za-sreba.- 2{ Clissold ic do rata raciio u Britanskom generalnom konzulatu u Zagrebu.22t Usp.: Nova Hrvatska, 3/1976, l l-12; Babi(, n. di,260-264; Clissold, n. clj.,24_26.16 Fo 371, f. 44270, R 5923, Edenov odgovor na pitan.ie poslanika Rileia (usp. str. 90).Juk i i i c u dncvn ikLr tz l . l t . tg+c) , por juu i rc i ie '
"a ba l i ia , ,ap is - , - - - ,ne iG i ' s t i luo- i i 'Car ig rad ;
tckao njegovoj gospotli da jc Babic srigao proti i, mil l jenji;;a;i l"; l '";;. Uifl.-)i"r.
247
Prvi izvje5taj Foreign officeu o saslusanju Babiia poslao je ambasadorStevenson iz Kaira, 20. veljade 1944. Izv jeltaj glasi :
"1. Jedan hrvatski oficir po imenu potpukovnik Babii dosao je nedav-no u Bari iz Zagreba u avionu Dornier, u pratnji svoje supruge.
2. Prethodnirn saslu5anjem utvrtleno je slijedeie:a) on je viSi oficir domobranstva i vrsio je duinost glavnoga oficira
za vezu s njemadkim snagama.b) 9n je komandant l:ogora za obuku domobrana u gtockerau, blizu
Beda, posjetio je n'ski front i bio je u Berlinu u posljednjem mje-secu.
c) Tvrdi, d" Tg je povjerena vaLna poritidka misija od grupe visihdomobranskih oficira i nekih vocla Hrvatske sefadke rt.anke. ongdbija ,da o tome raspravlja s bilo kojim britanskim oficirom.."TraLio je da bude poslan u London radi razgovora s Krnjeviiem.On takotter Zeli vidjeti Jandikoviia
d) Ne r'.efi da se susretne ni s jednim predstavnikom bilo kraljevskevlade ili partizana. Tvrdi da ne6e razgovarati ako bude poilan uKairo,'' niti je spreman pruZiti vojne informacije sve dok ne budeodludeno o njegovu statusu kao emisara.trt
e) Premda se poziva na kontakte s grupom votta Hrvatske seljadkestranke, osobito s Ko5utiiem i Toma5iiem, on dodaje da sam niiedlan te stranke.
f) Izjavljuje, da je njemadki vojni predstavnik u zagrebugeneral Glai-se von Horstenau anti-nacist, i da on ima tajnu poruku od genera-Ia."o
3. Karakteristidno je da Babid mole znati za prisutnost Jandikoviia uBariju!' (Sto se tide ,dodira ovog posljednjeg s neprijateljem molim da sevidi moj izvjeStaj br. 30).
4. Britanski oficir za vezu kod partizanskog Glavnog staba telegrafiraoje da Tito trazi da se Babii uhapsi kao izbjegli ratni zrodinac.", ova porukatakotler potvrtluje gornje pojedinosti pod 2. a) i b).u",
-. .227 Babid ovdie primieCuje da nije..todan navod kako nije htio razgovarali o tome s hriranskimg,l]."j"i l",_t",... iq, doddje.,.$ri ie- ovoi iz.i jeSiaju-uei-iuig""u.uo s'UiCieano--.-bti i ioraom i rrr. Iz rasrrolo_zrvrn se podataka ne vidi kad. je Stevinsori u Kairu dobio te informaciic, pi-.] i" vidti ivo do koicgnse razdoblja BabiCeva saslu5ania" one oanoie.
22E Tamo se nalazilo sjedi5te iugoslavenske izbjeglidke vlade.22e Babii primjecuje da se to odnosi samo na uskracivanje informacija o voisci NDH.lo BabiC Dotvrduie iziavu o Glaiseu vorr Horstenau .kao antinacistu, ali poride da ie govorio oikakvo.i poruci
-Glaisea, koji navodnJ'niSla
"l:e- oiu"
-o nlegovot mrsrtr.
rdikoviia u nodetku niie znao, neso se u Zaqrebrrtisao iz zemlie, nalazi u Bariiu Kid ie o tome qn-/ao, doznao ie da ie Jandikovid doista u Bariig. fa63nekoliko puta omoguieno u siedi5tu FSS (Hrpatska). Jukid ie u dnevnik (10. V. 1944) zapisao GaZiievu3t Duta. Prema istoi informacii i, Babii ie navodno. l l l . 1944, Robert Yovce (pri ie nrvi sekretar Ame-Kairu) iziavio ie JukiCu da- prituie u Bari. gdie Ceie BabiCevu iziavu da Zeli i i i u London Krli ieviiu.ito ie Jukii uzvratio da su to radil i i drusi i za5too s tim sloZio.
__ , _i ' l_\4lg 'Slobodna Jugoslaviian u svojim emisiiama vi5e ie Drrta napadao Babiia. optuZuiuii ea
i1,_I11!9I1"tlP..i za-.I(ontrarevoluciona_rne planove IISS.a i izbjeglidke vlade (usp. ZAVNOH. ;bor;ik:9l_Y,_l!]t_1,1t"^,l.944',235). .Babii navod^i_ 4a -cq ..ie vei pruih dana,- irigodom saslirsdnia, o tim viiestima991]U9i]l1.urr::ord {tsab-ic, n- dj.,.263). fukjc je 3t-. t- 1944. u Kairu u dnevnik iapisao: oKod kuiecrrao vuestI; 'Slobodna Jugoslavija'_napada Ivana Babiia, pukovnika, da je stigao u'JuZnu Itali iu dastupl u vezu s reakcionarnim hroatskim emigratima. Sto to znafi?(
233 FO 371, t. 44245, Stevensonov telegram, br. 66, 20 L 1944; BabiC, n di., 264
248
_ . . Na kraju telegrama stevenson pita da li u Foreign officeu Lele d.a Ba-bii bude upuien u. I ondon radi daljeg sasrusavanja. Ako se to ne zeli, onsugerira da se Babii uputi u Kairo. [l odgovoru ia to iz Southern Depart-menta-Foreign officea -stigla
je jedna ranije primljena informacija, koja seodnosila na Babiievu aktivnost. Tu se naime upuiuje na informaci3u tog oa-iela iz travnja 1943, u^kojoj je stajalo da je i i ,desnog kri la HSS" priirt ie.na ova informacija: oStranka je uspostavila bliske s vaZnim elementima- udomobranstvu, osobito s pukovnikom Babiiem.,,n Babii i njegovi drugovi,odevidno s odobrenjem generala prpiia, poduzimaju korake
-di oeiste lsta-
roaustrijske' oficire i da ih zamijene povjerljivim piistasama HSS i da opie-nito usklade domobranstvo s HSS.
cilj je HSS i Babiia da usklade domobranstvo i HSS-ovske poluvojnid-,ec snage i t. d.). U vezi s ovim udinjeniave i Drave.
!l,",Tf;i1",'i:'"1:?"1.ilff 'lifff "#?j:
o.vc. f e snage takorrer pruziti eu,rti oipio.oi:T*::illitl'::l*:#J?ti:fl X-nistidki nadahnutim partizanima.<
uz tu informaciju u komentaru southern Departmenta se kaze da nemadokaza d1 je- taj plan inspirirao aktivan otpor Nijemcima. Genilske opera-cije izmedu Save i Drave, dodaje se u komentaru, pod ritovom su kontro-lom. Po mi5ljenju Southern Departmenta, nema korisnog razloga da se omo-gLrLji razgovor Babiia s Krnjeviiem. S obzirom na ono Eto ie iedeno u Ste-vensonovu telegramu pod 2. a) i b), najbolje bi bilo da Babiia saslusaju od-govarajuie vojne vlasti, bilo na Bliskom istoku bilo u Engleskoj.,,' u tele-gramu Fgreisn officea od 25. I takoaler je ponovljeno glediste da nema svr-he slati Babiia u London, nego ga radi saslusanla trJba poslati na Bliskiistok. IzraZeno je gledi5te da se prema njemu trba odnosii i sa sumnjom.,',
Prema Babiievim podacima, sustavno saslusavanje o njegovoj misiji po-delo je 1S._sijednja, kad su podeli razgovarati s prof. tituotom-Riceom, p"t"*nikom u S o E.237 u toku razgovora s Babiiem Rice je s vremena na vrije-me putovao u Kairo radi referiranja i prikupljanja informacija. Vei u fr-vim razgvorima, navodi Babii, doslo je do nesporazuma i nepovjerenja. Ri-ce je, naime, tvrdi Babii, najpri je negirao postojanje navodnog-poziva Se-ton-watsona, a zatim je, nakon povratka iz Kaira, prirn"o da je takav pozivpostojao, dodavSi da je od vremena tog poziva do Babiieva dolaska nastalanova situacija tr brrranskoj politici prema Jugoslaviji i unurar toga premaHrvatskoj, odnosno
fl-ss-u, tako da je doSlo i do izmjene osoblja toje-1'e vo-dilo raniju politiku."' u osvrtu na Babiiev intervju Slton-watson je dotakaoi ovo pitanje. >sto se tide brita,nskog stava prema pukovniku eabiiu i nje.govim prijedlozima", pi5e seton-wation, >sasvim .ie todno da su podetkom
234 Usp s t r . 71 .xs FO 371, t. 44245, R 1040, informacila Loxleya iz Southern Departmcnta, 21. | 1944.x6 Fo 371, t 44245. R 1040, tele-gram Foreign officea Stevensonu, 25. L 1944. Kopiia tt ' legranrrposlana ie i poiedincima u drugim st"Z6i-i.2r7 Seton-watson sovori .o. Talbotu Riceu kao pukovniku SoE, a Babic< navodi da ie on raciio tr,politidkom odjetjen iu laveznidkog'stat",l' Si"al?i:rfi i,i.NIle vldlllvo da li Dodaci -o sa-sluianju Babiia koii su izneseni u sDomenutom Stevensonovrrtelegramu, od 20. siiein.ia, potjedu ra iirii"ir-ni"."? tri
^ta- a-giti'o-i.u"-t.ili"Ji, saslusavale Babiia.
. - , .^- ' j t - Kui Babi ia . ie ' i u spo-ment l tom interv iuu i u navedenom Clanku, naolaicr)o Dnsutna ()nru; l ) lbrr tanaca zboq v ierolomstva. Babi i naimc .Br i tani imi p."at i i . i ie" i r ' i i i ' "^ ip. r i " , ip , i t i i i n i r i iu nss.u idomobranima. lr oncla sc prcma njegovoj -lriil ,i"ii ' i l it".esrrano Doniieti.
249
1944. savezmdke vlasti imale malo interesa za bilo koju vojnu silu u Hrvat'
lorpuna suglasnost o potrebi da se par-
tizanima osiguraju sredstva za nastavali borbe protiv Nijemaca u okupira-
noi Jugoslarrl3i.., "S"t"rr-Watson
zatim nastavlja: ,Istina- je takoder da se nit-
ko"odg-ovoran u orrim organizacijama_ne bi usudio riskirati suradnju,s par'
uzani#a zUog magtovii"," pu *uku. kako dobronamjerne ponude skupine
dasnika Domobranstua. ouo se ne odnosi samo na moje uvjerenje, nego i na
uvjere,nje mojih pretpostavljenih dasnika i svih ljudi koji su tada na bri-
tanskoj strani bili zaokupljeni jugoslavenskim problemima'<prema Babiievim iriuiu^i, Rice ;e zastupio tezu da se_domobrani treba-
ju pridruZiti NoV-u, ili izbjeglidkoj vladi (detnicima DraZe^Mihailoviia), a nije
uzimao u obzir alternativu o-suradnji domobranstva i HSS'a, pod okriljem sa'
veznika.t"Sredinom veljade 1944, ambasador Stevenson dostavio je Edenu opsirniii
rezime o Babiievim izjavama u vezi s prilikama u J,ugoslaviji, posebno u Hr'
vatskoj. Izridito se ne narrodi, ali je odito da je taj izvjeStaj napisao Talbot.Ri
ce. Izvle5taj se odnosi na niz pitanja. Ovdje ga donosimo u cijelosti da bi se
Sto potpunije vidjelo Sto je Babii izjavio Britancima'
>1. Prije sloma Jugoslavije Hrvatska seljadka stranka dr Madeka bila je
,stjegonoia,polit idke b6rbe, koju je hrvatski narod vodio protiv Beograda.
2. Premda je ustaski pokret bio jedva Poznal u masama hrvatskog naro'
da prije njemaSkog nupudu u travnju 1941,6olazak Paveliia bila je tada po-
zdravljen oa veiinJ naioda s osjeiajem olak5anja Sto je nestala Jugoslavija'
3' Taj se osjeiaj, metlutim, uskoro promijenio u gorko. razodaranje, kad
je postalo iasno ai usta5e, koji su svoje redove napunili svakom vrstom
,r"poZ"tlt i ft elemenata, namjeravaju vladati zemljom bez naroda i ' Stovi5e'
protiv naroda.
4. U sadaSnjem momentu ustaski reZim nema uza se vise od jedan posto
Hrvata.'no Paveliiev,u uZu kliku sadiniava grupa usta5kih pukovnika, uklju-
dujuii Moskova, Serwatzyja, Herendiia, Bzika, Pednikara i Lisaka.
2,e Nova Hrvatska, 3/1976, 12, razgovor s Babiiem; Babii, n. d.i., 2!5-26.u
'pi!iii"- uiiia.isiu"' li"i,b
'ii^''itfii,- uia oag"ui.i na primiedb6 Seton'watsona, Babii ponavlia
t"rani"u ta''m-u i; T.iili Ri;;'Liiuio tit.i 1e grupi, koia ie foslala poruku Tomasicu' u metluvremenuil''iij'"ii!i'"'ji.i;;'"6j"';; 'i'iliii" i,oiiiti'a.-u-tieiii p.jiit;i."'(Babiicv odgovor, 23. rrr. te76' usp. bili.22t).--- ' '
2no u dokumentu stoji: ,At the present t ime the ustashi.rdgime has no morc tbqn 9Il9 pe-rcent of
the Croals tir i i"a it.. stt i;"i"."i i i , '12-9i-to -;"rto prevodi: iU ovom momentu Usta5ki reZim ir-na
samo mali Dostotak roroau riu'.. i ..,, '(o["-'"ngf"rti
t.t t i-ni-aaic povoda za dvojbu, ostaic prctpostavka
da ic 1a rail ika kocl Babiia nanicrno udin.iena.
2-50
5-. Prema procjenama hrvatskih i njemadkih vojnih izvora, partizanskaarmija broji nekih 120.000-125.000 naoruZanih boraia.", Njihova le vojnidkaorganizacija dobra. oni uzimaju u obzir teren na kome se bore, tradiciju iborbene osebine naroda, i posebne potrebe gerilskog ratovanja.
6. Vodstvo partizana je komunistidko (Tito, Mosa pijade, Ribnikar, i t.d.). unutar partizanskog pokreta kornunisti su jedina potitieta grupa s or-ganiziranom i potpuno utemeljenom politidkom masinom. Kao iezllltat ne-sumnjivog utjecaja Ko,munistidke partije, cijela organizacija. partizanskogpokreta bazirana je na komunistidkim nadelima i prJvilima. komesari u voj--nim jedinicama imaju veii utjecaj nego oficiri koji komandiraju i ,narodno--oslobodiladki odbori' u selima, gradovima, i t. d., koji todno odgovaraju,sovjetima', cjelokupni propagandni aparat je pod voditvom i kontrolomKomunistidke partije. crvena zvijezda, dekii i irp prihvaieni su kao parti-zanski amblemi.
7' Predstavnici nekadasnjih stranaka u partizanskom pokretu (npr. Ri-bar-otac, Smodlaka, ze(evi6, i t. d.) imaju za sobom samo Jvoj osobni ugled.Njih ne podupire nikakva stranadka organizacija. oni nemaju prilike ni Jred-stava za propagandu i prenosenje programa svojih odnosnih stranaka. onidjeluju kao usamljeni pojedinci u sjeni Komunistidke partije. lz ovoga raz-loga nema na partizanskom podrudju stranadke aktivnosti u skladu s demo-kratskim idejama.
8. Postotak komunista u partizanskoj armiji procjenjuje se na 15-20posto. Preostali dio sastoji se od lj'udi koji su se pridruZili partizanskim re-dovima, da bi izbjegli njemadki, usta5ki ili detnidki pri,tisak, da bi izbjeglisluZbu na Istodnoj fronti ili regrutiranje za rad u Njemadkoj, ili zato Stosu smatrali da je partizanski pokret po svojoj naravi zaista demokratski.
9. omjer kormunista u partizanskim redovima smanjuje se kako se ,elita'postupno eliminira u borbi. Simpatija koju je narod u podetku pokazivao zapartizanski pokret u opadanju je, zbog raznih razloga, npr. sveopieg raza-ranja nevojnidke imovine od strane partizana, nasilna regrutiranja mladihljudi i Zena, spaljivanje svih opiinskih arhiva, spisa i dokumenata, koji ure-duju privatne odnose, i t. d.
.10. Po miSljenju pukovnika Babiia partizans,ko vodstvo moglo bi, u sta-novitim okolnostima, ignorirati Zelje naroda i pretvoriti narodno-oslobodi-ladki pokret u stranadkudiktaturu.
11. S druge strane, ako bi bilo moguie ukljuditi u oslobodiladki pokretdruge nacionalne snage koje, premda one takoder zele boriti se profir, ne-prijatelja, stoje sada po strani (Babii vjerojatno misli ,d.omobrani-' i Hrvat-ska seljadka stranka) stvorila bi se osnova- za suradnju svih rodoljubivihelemenata i borbena snaga naroda pojadala bi se do te mjere, da bi invazi.iaDalmacije postala lak vojnidki problem. To bi takotler, usput, pomoglo dase uspostave potrebni uvjeti za normalni politidki iivot nakon rata.
12' Metlu Hrvatima detnici se smatraju najomraZenijom srpskom orga-nizacijgin. u 1.941. godini i u prvom dijelu 194). &tnici i partizani su suia-tlivali..Kad su se njihovi putovi razisli, partizani su znatno uveiali svoj broizahvaljujuii sposobnosti njihovih voala, ,dok se detnidki pokret raspao. Je<t-na d.etnidka grupa za drugom zakljudila je pismene sporaznme s Nijemcima,ustaSama ili Talijanima.
. . 24 tU. izv jeSta ju s to j i 120000-125000, a u p r i jevoc lu kud Bab i ia 120000-150000. p rcma podac in ra
Y:.lF: t",:,fti!"3f,%'d6 Jil;fif..oe.aa. iqi3, 7a7t-pijuiiii- reqT Nii".i.;ir,lr,6aii"rti 'oiili-r,ic-*ri;ii,:
251
13. Draza Mihailovii sa svojim stabom i nekim manjim grupama povu.kao se u neaktivnost u planine zapadne srbije i S;J#k; dok'su njigovejedinice, koje saveznici smatraju ,j,ugoslavenskom vojskom u otadZbini,, ve.zane ugovorima s Nijemcima, Talijanima i usta5ama.
14. Meclu hrvatskim narod.om jugosravenska vlada u Kairu, koja je uproslosti slavila fiktivne detnidke pouSeae _nad neprijateljem, poistdviecui-
se s koncepcijom velikosrpske hegemonije u Jugoslaviji"pod"velom ,lugoiave;stva'.
15. Nakon uklanjanja hrvatskih i slovenskih ministara iz jugoslavenskevlade,'o'ovoj nije ostao ni trag autoriteta ili ugleda u Jugoslaviji.
- -
16. PoloZaj kralja i dinastije potresen je do tog stupnja, da se oni viSene mogu smatrati kao predstavnici nekog politidkog autoriteta. Republikan-ska ideja, s 'druge strane, udinila je velik napredak.
-
lJ. !tq-" nepotvrctenim vijestima, pro5log prosinca odrZana je konfe-rencija Mihailoviia i Nijemaca, na kojoj ;e posiignut sporazum tako da biovom prvom bilo dopusteno da mobilizira srbe i obrazuje jedinice koje bile, uz bok Nijemaca i Nediievih odreda, borile protiv partizana u Hrvatskoj,Crnoj Gori, SandZaku i Makedoni ji. Za uzvrat ia tu pomoi, Nijemci bi Mi-hailoviiu predali na upravu Srbiju, Makedoniju, Crnu Goru, Bosnu-Herce-govinu i Srijem.
18. Hrvatska seljadka stranka, koja je prije njemadke okupacije Jugo-slavije vodila borbu hrvatskog naroda piotiv Beogiada, i koja-je postiglauspjgh u okupljanju oko sebe velikog bloja Srba, bila je raspusiena aetie-tom 6im su ustase dosle na vlast. Dr Madek je odmah bio inteiniran, zajednos cijelom svojom obitelji. Neki od stranadkih voda bili su zatvoreni a nekidak ubijeni. Drugi, npr. Tort,ii i ,dr Berkovii, bili su pridobije,ni od ustasai njih je slijedio stanoviti broj manje vaZnih stranadkih ljudi. Veiina, medlu-tim, odbila je svake odnose bilo s ustaSama bilo s Nijemcima.
19. Kad su partizani otpodeli svoje aktivnosti u Hrvatskoj, objavili su dato rade u ime Hrvatske seljadke stranke.'o' Na partizanskim lastincima por-treti staljina, Tita i Madeka bili su izloLeni jedan pored drugog.,.n Kasniie,kad su partizani vidjeli, da se vodstvo Hrvaiske selladke strlnfe nece io-istovjetiti s njima, otpodeli su ostru kampanju protiv stranke i dr Madeka.Kad, medutim, taj napadaj na dr Madeka nije-proizveo zeljeni udinak nahrvatski narod kao cjelinu, partizani su promijenili svoju ta-ktiku. umjestonapada na vodstvo Hrvatske seljadke stranke u cjelini, oni podinju izluSivatipojedine osobe meclu vodama. Partizani su izdali pismene uputi da napatiina Madeka trebaju u potpunosti biti prekinuti. To je sadasnje stanje.,,i
:ar Odnosi se na tzv. administrativnu vlaclu Boiidara puriia2ar Dthat they were working on behalf of tho Croat peasant partvr.
.,_,^_,1, Jl}.ro tvrdnja ne odgovara -stv.arn-gltj: \Op .ie od poCetka olrivliavao Madeka zbog nlegova:lz:allayt]o,cl..rata "i
u vriieme proglaSeqja NDH.-U podetku rita nisu se pojavliivati portreti Tita: Kas-nr.te moze blti riJee samo o portretima Stjepana Radiia, a ne Ma6eka.
Sto su Pernar, Reberski, Kemfelia i drugi. To da.gre5ke i protunarodnu rabotu bivSeg vodstva HSS
"i'l';Ti',S:T3*l,.l"Tlii::;:iS'.f#I"fi ;"AI^:,",*:252
20. cinjenica je, da su hrvatske mase ostale vjerne Hrvatskoj seljadkojs.tranci, ko-:g 91da pod'Firu takotrer i oni Hrvati koji su ranije pripadaridrugim politidkim strankama, i Srbi iz Hrvatske. cat i Srbi ii siuip gr._daju- s povjere_njem
I M"i"tl. cjelokupno hrvatsko d.omobranstvo stoSi ia-nas dvrsto iza Hrvatske seljadke stranke.
. 21. qyi -p.9tcu_s_aji dinjeni od strane Nijemaca i kasnije od strane ustasada se pridobije Madeka i vodstvo Hrvatslie seljadke stranke kao cjeline fo-stojano su ostali bezuspjesni. posljednji pokusaj udinjen od strane ustaiabio je u rujnu 1943."0
. 22:.Hrv-atska seljadka stranka postupno je obnovila svoju djelatnost, ko-ju vodi mali izvrsni odbor, koji se sastoji od Kosutiia, Tomasiia, Farolfijai smoljana. Nedavno su objavljene ilegalne novine nazvane pravijca,u seb.sko pudanstvo i druge novine, nazvane Slobodna Hrvatska za intelektualneredove.
. 23. Hrvatska seljadka stranka danas je jedina organizirana i politidki ne-kompromitirana demokratska stranka na podrudju bivse Jugosiavije. onabi se mogla upotrijebiti, kad bude vrijeme, kao osnova za ra-d. i za ,norma-lizaciju politidkog Livota' u Jugoslaviji.
24. Brojdana snaga hrvatske regularne vojske (domobrana) je oko 150.000ljudi, a ustaskih formacija oko 30.000. Posljednji zavise od regularne vojskeza opskrbu, zdravstvenu sluZbu, transport, i t. d. ustase, madi bolie plaieniu cjelini su nedisciplinirani"' i bezuspje5ni i ne mogu se smatrati k-ao po-uzdane vojne snage.
25. Domobrani su sada u procesu reorganizacije, koja se provodi neizahtjev Nijemaca i treba biti dovr5ena do svibnj a 1944. potitieta brijentacijadomobrana je jasno antifasistidka, veiina oficira i ljudstva su prisiase Hr-vatske seljadke stranke. Jedno vrijeme bilo je udestalih sludajeva pribjega-vanja domobrana k partizanima, ali u posljednje vrijeme takvi su itueiievlpostali mnogo rjeili. Osim toga, dobar dio onih, koji su ranije pobjegli kpartizanima, vratio se svojim starim jedinicama, jer su se razodarali sa svo-jim iskustvom u partizanskim redovima. Domobranstvo, koje je protivno ko-munistidkim tendencijama u partizanskom pokretu, zeli spasiti hrvatski na-rod od komunizma i tako, dok sluZbeno kolaborira s Nijemcima, poku5avaodriati ravnotezu, odekujuii povoljan razvitak dogaclaja, da bi djelovalo kaonukleus za koncentraciju svih antifaSistidkih snaga ili da, konadno, poduz-me nezavisnu akciju, bez da bude umijeSano u bratoubiladki rat.
26. Postoji stalni dodir izmeclu domobranstva i voda Hrvatske seljadkestranke. Sve politidke odluke poduzete od strane Hrvatske seljadke stiankeu odludnom momentu bit ie poduprte od strane domobranstva.
27. Bugari se ponasaju s velikim obzirom prema srpskom stanovnistvuu podrudjima koja su anektirali ili okupirali.
28. U srbiji su prilike veoma teske. Kao rezultat njemadkog terora sva-ka pomisao otpora ili politidke aktivnosti izumrla je i narod je- u veiini iz-
a manje demo naglaSavati ,izdajstvo' Dr Madeka. i slidno-. Treba nastoiati da hrvatske mase same dotludo z.akljudka tkoje-.bio-yi naiod_ u_momentu i"vali:e _rlslst-iet<iii-iruin*'ri*rilt'ri'zemtiu, a tko ie bioprotiv naroda.n. (ZAVNOH, zbornik.dokumenata 1943,- 389; gsq.. str. SSi=+'_- SAI-N; 6-ife-.iiiio'iu"ii!.t-vrijerne Babiieva.odlaska u Italiiu takva uDuta i,irc i,rijehila u.cijetoitiji i ip. ro-sii, ]-."+izii, iil(x4, Stevensonov relesram Edenu, 12. I. 1944,-gdjc sc govorr o raztozrma partizanskih-;;;ada;;-i\,t;:deka).' 2.6 Usp. str. 12.
,{t Nastavak ove redenice (,and inefficient and cannot be considered as a reliable militarv force<)BabiC (n. dj.,271) u prijevodu izostavlja.
253
gubio svoju orijentaciju. Mada Nedii ne_uziva veliki ugled, narod priznajeda je,. zahvaljujuii njegovoj ,suradnji s Nijemcima, srbija ie spasili od ra-zaranja. u sadasnjem trenutku ne postoji autoritet u sibiii, to.li ui mogaodjelovati kao zariSna todka za narod, kojl luta od. nacionatniii tenaenci;a"Jotradicionalnih simpatij a za ,Majku Rusiju', ne praveii razliku izmeclu ne-kaciasnje Svete Rusije i sada5njeg kom,unistidkog s. S. s. R.-a. Njegova se ko-nadna odluka ne moZe. predvidjeti, jer moZe stiieaiti iz trenutadie pobude;tko prvi tamo dode moZe uspjeti u tome da ga narod slijedi.
29. U toku 1943. godine uspostavljen je dodir izmedu emisara DraZe Mi-hailoviia i Hrvatske seljadke stranke.'o' u toku diskusije delegati DraZe Mihailoviia formulirali su stanovite prijedloge, diji je tekst, odevidno (appa-rently), metlu papirima koje je pukovnik Babii ,donio. pregovori su se, me-€tutim, razbili, jer ni jedna od dviju strana nije bila spremna prihvatitizahtjeve druge, tj. s jedne strane da Hrvatska seljadka strarnka prizna DraLuMihailoviia kao vrhovnog zapovjednika cijele jugoslavenske vojike, ukljudu-juii domobranstvo, a s druge strane da se Mihailovii odrekne svih detnidkihgrupa, koje su odgovorne za masovna ubojstva hrvatskog pudanstva.
30. U 1943. uspostavljen je dodir izmeelu vi5ih domobranskih oficira ipartizanskih voda s ciljem zajednidke borbe protiv Nijemaca. U srpnju us-postavljen je kontakt s Titovim delegatima, ali direktni pregovori niiu na_stavljeni, jer su domobranski oficiri stavili partizanske emisare u dodir spredstavnicima Hrvatske seljadke stranke s ciljem da bude postignut spo_razum izmetlu pattizana i Hrvatske seljadke stranke. Podetkom prosinca blloje odludeno da se odrZi sastanak izmeclu predstavnika Hrvatlke seljadkestranke i partizanske vrhovne komande, ali kako su Nijemci u to vrijemepodeli ofanzivu u kraju izabranom za ove razgovore, sastanak je bio odlozen.To je bilo stanje u momentu Babiieva odlaska iz Hrvatske.,o,
31. Pukovnik Babii zakljuduje svoj izvjestaj traledi, da moZe biti stav_ljen u ,dodir s dr Jandikoviiem u Bariju i dr Krnjeviiem u Londonu, tvrde_ii da mu je povjerena slijedeia misija od stran€ Hrvatske seljadke strankei domobranstva:
rre Usp. str 242. i d,
254
objasniti saveznicima i predstavnicima Hrvatske seljadke stranke uinozemstvu sadaSnju opiu situaciju u Hrvatskoj.Uspostaviti kontakt s Hrvatskom seljadkom strankom i domobran-stvom pomoiu pripremljene Sifre, da se poruke prenesu preko po-stojeiih hrvatskih radio stanica.Uspostaviti kontakt izmetlu saveznika i domobranstva za eventualnusuradnju s ciljem i u vrijeme koje trebaju utvrditi saveznici.Staviti se na potpuno raspolaganje saveznicima u sludaju da postojedruge namjere od strane posljednjih, koje su nepoznate domobran-stvu i Hrvatskoj seljadkoj stranci.<""
Ambasador Stevenson popratio je ovaj izvje5taj o sasluSanju Babiiaovim rijedima: ,Poglodi pukovnika Babiia su, naravno, sumnjivi, ali je nje-gov izvjeStaj od interesa, posebno gdje on ukazuje na detnidku suradnju sneprijateljem, politidke tendencije partizanskog pokreta, prilike u Srbiji ipolitidku ulogu koju odekuje za Hrvatsku seljadku stranku.2" Sto se tideposljednje, pogledi pukovnika Babiia mogu biti, u velikoj mjeri, rezultatsamih Zelja (the result of wishful thinking)o."'
Prema Babiiu, Riceov izvjeStaj "prilidno vjernon sadrZi >glavne stvari<.On dodaje da neke stvari, o kojima je bilo rijedi u toku razgovora, nisu sa-dri.ane u izvjeStaju."' Treba, metlutim, imati na umu da su razgovori Riceai Babiia nastavljeni i nakon spomenutog izvjeStaja od 20. veljade. Prema Ba-bidevim rijedima, razgovori su vocleni i u toku oZujka 1944. Zasad nemamopodataka o tim razgovorima i ne znamo pouzdano da li oni postoje. Naime,dio ,dokumentacije u Public Record Officeu, koja se odnosi na Babiiev slu-daj, danas joS nije pristupadna istraZivadima."u Zanimljivo bi svakako biloznati o kakvoj se dokumentaciji radi, da li su u pitanju i drugi izvjeStaji osasluSanju Babiia i da li se tu nalazi dokumentacija koju je Babii sa sobomdonio."' No, bez obzira na to o kakvoj je dokumentaciji rijed, smatramo daona neie utjecati na osnovnu ocjenu Babiieve misije, kako pozadine i ciljevanjegova dolaska u Italiju, tako i drLanja Britanaca.
Potkraj oZujka 1944, Britanci su Babiiu priopiili da mu nede dopustitirazgovor s Krnjeviiem u Londonu, te da se moZe opredijeliti izmeclu ovih al-ternativa: da se pridruZi izbjeglidkoj Jugoslavenskoj vladi u Kairu; da stu-pi u kontakt s partizanima radi zajednidke akcije, ili ie biti smatran bje-guncem iz neprijateljske vojske i smje5ten u logor za ratne zarobljenike.Babii je zatraLio da izjavu o tome dade u prisutnosti dr. Jandikoviia, kaosvjedoka, Sto mu je bilo udovoljeno. Prvi je prijedlog odbacio, a za drugi jerekao da to mora biti rije5eno u dogovoru s predstavnioima HSS-a u Lon-
x0 FO 371, t.44249, R 3364, Stevcnsonov izvjeItai Edenu, 19. \L 1944, u pri logu izvieStai o sasluSanjuBabida; BabiC, n. dj,,269-272.
r5r )and the polit ical r6le in store for the Croatian Pcasant Party(.
. 2i2.Isto. U Foreign-Officeu Rose je izvje5taj popratio primjedbom: ,Irna vrlo mnogo interesantnog
maleruala u ovom rzvJestaJ.g I m9l Je_utrsal(, da_-on dosta todno (pretty accurately) predstavl.ia l iniiu istanje u hroatskim misljenjima" (Babii, n. dj., nr.
.2s3 Tako np_r. izvjeStaj, pg BabiCu, ne sadrZi konkretne priiedloge kojc .ie on podnio u vczi sasurad.njom domobrana i saveznika, ne spominju sc njegove infomaciie-o dolasliu V. Velebita u Zagreb.Narlalje - Rabii se ponovo vrada na. _to pitanje- - nije spomenuto ila ie Rice priznao da je post-o.jalospomenuto pismo Seton-Watsona (BabiC, n. di.,273).
. 2s. U.PRO, WO, f: 202!l+ zatvorena.ie za.istraZivaCe do 1994. SadrZai fascikla oznaden je kao
uinterrogation reports( (izvjeStaj o saslulaniu BabiCa).
, .. 25s Babid..(n. dj., 260) navodi da-je sa sobom ponio nekoliko fotokopija i pri jepisa dokumenata
koji su govoril i o sporazumima detnidkih komandanata s Nijemcima i usiaskim -vlisi ima
te nekolikodokumenata o ponasanju partizana i Cetnika prema hrvatskom puCanstvu.
a)
b)
c)
d)
255
donu. Nekoliko dana poslije toga Babii je, zajedno sa suprugom, bio smjej'ten u logor za civilne internirce u Paduli, s nekim beneficijama u odnosuprema drugim internircima."u
Na pnt.t za Vis Subasii se, kao Sto je spomenuto, u Bariju sastao s Jan-
dikoviiem 12. l ipnja 1944. Jandikovii ga je tada upoznao s Babiievom mi-
sijom. Nakon tog iazgovora Suba5ii je od Britanaca zatraLio sastanak s Ba-
bic,cm."' U informaciji, koju je o razgovoru s Jandikoviiem podnio Britanci
m:r,"' Suba5ii navodi da su odredeni faktori u Hrvatskoj imenovali Babiia
kao svog oficira za veztr kod saveznika i, posredovanjem hrvatskih dlanova
vlade, k-oa Jugoslavenske vlade."" Suba5ii zatim nastavlja: oOn lBabii] je
spleman da mi kao banu Hrvatske i dlanu vodstva Hrvatske seljadke stran-
ke pruZi sve pojedinosti koje su mu povjerene. Pukovnik Babii je veoma
r,aZna osoba J obzirom na problem rje5enja ne samo hrvatskog pitanja, ne-
go i pitanja Jugoslavije u cijelosti. Britanske vlasti znaju da je on sa sobom
itonio Sifru, alikl jud od Sifie poznat je samo njemu. On !i ga, meilutim, si-
guran sam, meni otkrio. Preko ove Sifre britanske vlasti i ja mogli bismo go-
*lorit i direktno s l judima u Zagrebu.o SubaSii na kraju zakljuduje: ZV c_ij9'
le dugadke rasprave s Jandikoviiem ja mogu p_odvudi samo jedan zakljudak:
neka pukovnik Babii smjesta bude kod mene'tt'ooSuUaSie je razgovario s Babiiem nakon povratka s Visa.'u' Razgovor je
trajao oko tii sata-, u prisutnosti ambasadora Stevensona.'u' Babii je u os-
novnim linijama pottouio ono Sto je vei govorio Britancima. Iz Suba$iieva
clrianja nakbn tog .azgouora vidi se da on Babiievoj misiji nije pridavao ono
256 Nova Hreatska, 3 /76, 12, .razg.gvor .s. Babiiem; Babid, n' d'i ' ' .?74' .luriic'" &,id""iri 22.'fii '. isa+. bTt3ezi izlavu dr. ilranka'Cubrilbvica da-je ,p-ab!! dopremlien.ova-
-o.. ii."ii K^i;;-, !i; ni5e'riir"-io8"q'p.q li to' V..zapisao i netodnu tvrdnju M' Tunanianina da ie,Babic u London odvede", Jiii."ii. 'ftkid j; il tu.a"i,i-aua dana kilnijC pienio Milanu Martinovicu.
2r7 Iz raspoloZivih podataka ne vidi se Sto je SrbaSiC priie tosa znao o Babiievoi misiii 'Br6ic^i;::ii.;')til 't"1?J^i'u.ilrli 'ai i"
"-.iiuriu i9s.'ndtazidu bolnici u Noceri i kad ic iz no'
uino .iiiui iil jE 3uuasic i"6i"-iti"a"irl rirtuu .viide. zataLio ie da bude otpusten iz bolnice, vraccn
"'i"g"rl-Eai" 1"" piimeno z.i*iio'a.--mn ie odobri sastanak sa Silba5iCem, ali niie dobio odgovor.
x8 Usp. str. 56.kom izvieStaiu, Babii iziavio da se ne Zeli susresti
frlioli,r, *o-utaanata' u veliadi 19214' britanskim rat-p.;i;'d;;ij;; tiaiio te u Jugoslaviiu' Bio je bliski
2 0 F o 3 7 l , f ' , 4 4 2 5 E , R 9 4 0 l , i z v j e S t a j b e z d a t * r m a , v i e r o i a t n o n e p r i i e 1 3 ' v I ' 1 9 , | 4 . N a i m e ' S u b a s i iie s JandikoviCrm .argouui.ao iZ. VI, o demu ie eroaif t"i' VI. izviiesiio Foreign Office' SubaSiC ie ve6
i4. vI. bio na Visu.261 Babii, koii nastoji dokazati nekorektno. drZanje Britanaca'..tv.rdi da je SubaSiC zatra'io razgovor
, "ii-'pifi!'".jai9'1t";;-ii;;ii-iJ
fri, b-.iiu"ci "auod""
iag"v"iiii aa se-on nalazi Dnegdje na Bliskom
Istoku(, Sto Je JancrKov*'-i"5iir.-SuEiSiZ je-na.to nivbano"interoenirao kod saveznidkoe komandanta
sredozemlja senerara *,,.of,XJ u'fi iJ uiii pi"ti"tt,j *iifi;i;'a-;'"itt'-r! dotle. Iz rasp6loZivih britan'
skih izvora ne vrdr-se-.;'i;i '":ii.fll i if 'di6iei" sJiiiiit SubatiCem' Britancima su dotada bile po-
znate sve okolnosti Babiceve mrsrJe'2 6 2 B a b i c i o v d j e g o v o r i o n e k o r e k t n o s t i B r i t a n a c a . o _ n t g d i d a j e ' . d v a . t r i d a n a l u t a o d o k s e u
caserti konacno ru...o "u'5uia-siiiiii,-p-ii,-+_".rgg"v
iraiitit. Babic to tum-adi kao smisljen plan Britanaca,
iiti, rii"tiligi,"-rargou". sto kraie trajao (Babic, n' dj', 276)'
256
-
l
:aZio sastanak s Babiiem. Na njegovoprema Nacionalnom komitetu osloUo_porazuma na Visu.
6. BRITANSKA POLITIKA PREMA JUGOSLAVIJI NAKONSAVEZNICKE KONFERENCIJE U TEHERANU
odluke Teheranske konferencije, ukoliko su se odnosile na narodno_-oslobodiladki pokret u Jugosraviji, znadile su korekturo aot"ausrrje britan_ske politike >jednake- pomtci obi"*u stranama<, tj. Nop-u i Mihailoviiu.Britanci se podinju jos vise tt"go dotuau..orijentirati ,ru purtirurre kao vojnogpartnera u Jugosraviji. U odnosu na Mihailoviia toj"gJ ;i-"akon svega nisu uspjeli pokrenuti u borbu protiv okupatora, Britanii ie iii sve do povra-lenja svojih vojnih misija. Naiedni im je cilj bio da se o', ukroni iz jugosra-venske vrade, dime bi se otvorio p"orio, za poritiku sporazumijevanja sNoP-om' u nastojanjima da rtuor" sto rci manevarski prostor u pokusa-jilrra da spasu monarhiju u Jugoslaviji, Britapci su ocijenili da je Mihailo-rii u tome ozbiljna prepreka. iato si titi.odt,rerri au-g";;t""ju, u uvjere-rju da im to donijeti mnogo veie koristi. z.ad,atak riusuuu.r;u monarhijesporazumijevanjem s Nop_om dobio je Suba.ii, k;j;;-;;ovjeren mandatza sastav nove vlade.
Posrednidku ulogu kod NOp_a Submi5ljalo na njegovo postavljanje na drjednja 1944. Stevenson je ii Klira oAzupoznao kako je od State Departmentrtjevu da posjeti sredozemno iati5te. Srmoi ameridke sluZbe O S S (Office ofgijske sluzbe) prebaci na partizanski teritorij u Jugoslaviji, gdje namjeravaosigurati suradnju HSS-a s partizanskim pokreto-. stut" Department nije
i,r?.. ,{A:.1e44. i Stevensova bilje5ka, 28. Vr. 1944;
jJ5fl,":r nru ie SubaSiC obeiao da ie traZiti niesovo
tCeva inicijativa. ima veze sa spomenutom navodnomnicijativa razlikovala s. i-su5i:ieii"u. poruke.
'--- -- ' -'-Jrm osnovnim ciljem
l7 Kontroverze iz povijesti Jugoslavije257
imao politidkih prigovora da subasii dode na sredozemno ratiste.'?o5 Ame-
ridki imbasador obavijestio je, 'dalje, da nisu dane nikakve izjave o tome
da li je Suba5iieva infiltraciji na partizanski teritorij poZeljna, niti Sto dru-
go r-, io* pogledu. U instruicijama State Departmenta redeno je, medutim'
ia se poauziiraju koraci da se ispita Titovo stajaliste o tome. Stevenson je
molio da mu Foreign Office dade upute 5to treba odgovoriti svom amerid-
kom kolegi.Ameridki ambasador clob'io je nalog State Departmenta da o Subasiie-
voj inicijativi informira i svoga sovjetskog kolegu. Sovjetski ambasador od-
govorio je da ie o tome obavijestiti sovjetsku vladu, a kao svoj osobr]i s^tav
Iznio je hiStien;e da je partizinski pokret vei apsorbirao veliki dio HSS i,
kako ie veliki dio uodu t" stranke v:ei nalazi u tom pokretu, on ne vidi ko-
risnu svrhu subasiieva odlaska u Jugoslaviju. Po njegovu misljenju, svaki
Suba5iiev poku5aj da izmiri Madeka s Titom bio bi beskoristan' Steven-
sorr se s tim mislienjem sloZio, ali je smatrao da, ako je Tito spreman pri-
miti Suba5iia, on ne vi,di prigovora da se Suba$ii prebaci na oslobodeni
tenitorij, uz uvjet da se Biitanci ni na koji nadin ne smatraju pokrovitelji'
ma njegove aktivnosti."'Ide"ju o Subaliievu prebacivanju na oslobocleni teritorij razmatrao je
Foreign office. Rose je primjeiivao da subasii nije dlan Jugoslavenst: :ll-de i imatra da je u ivoloi finkciji bana izravno podloZan kralju. Subasii,
pii.":"e"j" dalje Rose, nii. .tpteten s Mihailoviiem i velikosrbima. S druge
itrun", ot i" to;ut.n Madekov-sljedbenik i zbog toga ne moZe meelu partiza-
nima 6iti popuiarniji nego drugi dlanovi vlade. U ratu se HSS razjedinio,r s6 partizanima, dio prista$a desnog krila vi5e
liievim reZimom, a veii, umjereni dio stranker polit iku. Tito, zakljuduje Rose,-nijea manje-viSe napada "Slobodna Jugo-
, 11i'L? # o:"'i :: ?!il',T . il',Ti' :'nii:Lacivanje u Jugoslaviju jer nije vidio razloga zaSto
bi trebalo bit i previ5e oprezan i podupirati SubaSiievu aktivnost' Glavni je
cit j nritanaca, istide Rose, da se-ujedine razlidite strane u Jugoslavij i .Sa'
lo" 3" to Subasiiev cil j , moZe ga s. spre-no podupirati. Buduii da se Su-
UaSie Zeti prebaciti na"partizaniki teritorij, zakljud-uje Rose, trebat ie kon-
zultirati Tita, pri demu treba imati na umu da bi Suba5iieva posjeta mogla
biti korisna i od pomoci za uiedinienje cijele Hrvatske pod parti skim
vodstvom.'u' Jedan drugi sluZbenik Foreign Officea zabllielio je uz taj pred-
met da se Britanci u tome moraju rukovoditi onim sto Tito ZeIi, jer se Suba-
$ii ne moZe ubaciti na partizanski teritorij bez Titova odobrenja, a niti se
SubaSiieva aktivnost s britanske strane moZe podupirati, jer, kad ry jed-
nom natte u Jugoslavirj i , on se moZe odati aktivnostima nad kojima Britan-
ci neie imati kontrolu'"'
26s U dokumentu stoji: "State f)epartment see polit ical objectionsu, ali .fe na margini postavljeno
pitanje tieba i i i i t l . i gia.it i ,sce no objections(, s obzirom na smisao teksta.
ft6 FO 321, t. M2g4, R 195, Stevenson Foreign Officeu, 3. I. 1944. Telegram ie poslan i ambasa'
dama u Moskv'utl"HTTtrfi j"partmenta javlja,la ie i Britanska ambasada u washingtonu.(Halifax), da-
ruei "it"-a-opunt-f-iumadenja'ameridkogd
gledi5ta, a_li ie Foreign Office odgovorio da tai.telegram.neiiri #ii" ,ii'n-ii'"i.laii.t-c,i.orti-J ietiiin. iIsto, n l2l_5, Halifa-x Foreign. oificeu, 21. I. 1944; ForeieniirlGJ-fi"tir"fr.- zj. t. 9qc. O tomc je obaviiesten i Stevenson u Kairu')
26? FO 3?1. t .44294, R 195, b i l jeska Rosea, 5 . I 1944. Rose le zab i l je t io da se o tome konzu l t i rao
i s Dewom.ftE Isto, bil jeska od 6. I. 1944
258
.. Nakon razmjene misrjenja Foreign office je stevensonu odgovorio daprijedlog moze biti razmatran samo ako se stozi rito, troji u pivom redumora biti konzultiran. Stevenson je zamoljen da na .,rr,ijeme izvijesti o ,.r,rl_tatima sondiranja koja se kod Tita poduzimaju preko O."S. S.",
o svojoj Zelji da^ide u Jugosravilu suuisii je, nesro kasnije, u washi'-gtonu govorio R. I. campbelru. smatrao je, mada bez pretjera'irr naaa, aabi on u tome momentu mogao osigurati o^dledeni stupJnj iazumijeva,nia iz-medu partriza,na, i kako stoji u izvjestaju, srba. Mislio l" au ima stvari izme_du partizana i Madekove_-stranke
loje bi on mogao iigraditi. u jedinicamaustaske,vlade brojni.su dlanovi seljadke strankel on b-i, izjavioje s,ubasii,moZda bio u stanju izvesti da oni dezertiraju .. *ut.*u. po suuis,ie"* ,ru-jerenju, Srbi iz stare Srbije (sumadija i Vojvodina) jesu iza Mihailovica, ko_i: i" Zg njih tradicionalni vocla u planinama i sumama i simbol njihovih sa-dasnjih i proslih borbi za nezavisnost. To ne znadi, smatrao je sluasie, aaoni kad bi Rusi dosli u- Beograd i rekli im da je on izdaj,ica, to ne bi odmahprihvatili. Kao Hrvat, koji je u proslom ratu- bio rrpri.i oficir, subasiJ jeosjeiao da ima dosta povjerenja medu Srbim_a i da bi mogao utjecati ,ru ,rji-hovu suradniu s partizanima i suradnju s Hrvatima i dlugima u buducojobnovlje_noj Jrrgoslaviji.
.subasii .je zagovarao podjelu driive na detiri je"-'dinice (slovenija, Hrvatska, srbija, Bosna i Heicegbvina), s tim da ui sr6ija bila podijeljena na pokrajine - samu Srbiji, crrr., Goru i Makedo-niju, za koju je smatrao da predstavlja tezak problem. cijela Dalmacija bi-la bi pokraj.ina Hrvatske. Bosna i Hercegovina, smatrao j! on, bit ie velikproblem. Za Hrvatsku i srbiju najbolje ui uito da prihvjte Bosnu i Herce-govinu kao samostalnu federalnu jedinicu, dajuii taio Zrtvu na oltar pomi-renja i jugoslavenskog patrio_tizma. Njemu se nije diailo nemoguiim ia biu ta,kvgj soluciji, koja uktjuduje i posebnu makldonsku pokraji"", n"luriqo.sti _ur!i spremni pridruZiti se federaciji, ali dosta toga t;, bez" sumn.ye,"ia-visi od Rusije. Suba5ii nije strahou"o dr ie JugoslavJrri f"luutiti komuni-zam i smatrao je da ie oni Zeljeti da nastave gledati pr.mu zapadnim demo-kracijama i u isto vrijeme zadrLati svoje tridicionalne simpiti3e za Rusiju. subasii, izvjestavao. je Halifax 9 njegovu razgovoru s campbelllom, nijeumanjivao teSkoie, ali je smatrao da bi irenutak-mogao biti povoljan ,u po_stizanje sporazuma u takvim okvirima i da bi ott to ilogao potaknuti ako biijao u_ z91nlju, on je Zelio iii u Bari da bi stvari mogao f,romatrati iz blizine.campbellu nije odretleno mogao reii da li bi izravnJisab u Bari, sto bi mog-lo stvoriti dojam da on radi iza lecla kralja petra, ili bi prije Barija isao
"uLoldon, Sto bi moglo stvoriti dojam kao da za to ima odobrinje kralja, a tobi kralju, molda, stvorilo neprilike.,'o
osvriuii se na ovaj izvjestaj, Sargent je zapisao: ,Bojim se da je BanmoZda malo zastario u svojim shvaianjima jugoslavenskog probrerna. Jasumnjam da on jos uvijek gleda na njega kao na nastavaklredratne borbeizmedu Hrvata i Srba. Medutim ono se, zasad., pod utjecajim rata, razvilou nesto bitno drukdije. u stvari, sto se srpsko-hrvatskbg ipora tide, briga_dir Maclean istide da Tito tvrdi kako ga je rijesio unutai svoje vlast'ite v"oi_ske, gdje se Hrvati i srbi bore rame uz .ame, i odekuje aa ee uiti u stan3lkonadno primijeniti na cijelu zemlju to jedinstvo, koje je izraslo u n;egt-voj armiji, kao rezultat borbe protiv zajednidkog n"pr13ui"t3u. tito mozelti
26e FO 371, f. 44294, R 195, Foreign Office Stevensonu, T. l. 1944.:;0 FO 371, t 44325, Halifax (Washinton),26. lV. 1944. Foreign Officeu.
259
ne moze biti u pravu u tom predvitlanju, ali u svakom sludaju to ne mora ni-Sta znaditi za na5 neposredni problem, koji se sastoji u tome ka-ko postiii jedinstvo izmetlu komunista, koji upravljaju partizanskom armi-jom, i antikomunistidkih elemenata Jugoslavije, od Slovenije do Srbije, kojisada, iz straha od komunizma ostaju neaktivni ili stvarno suracluju s Nijem-cima.
Pitam se da li Ban jo5 uviila stvarni karakter i Sirinu ovog problema.Ako konadno Ban postane ministar kralja Petra, mi trebamo, mislim,
ohrabriti zarnisao njegova odlaska u Bari i po moguinosti dak u Jugoslaviju, da bi se ispitala moguinost pregovora i modus tivendi s Titom.."'
Osnovne smjernice tada5nje britanske politike prema HSS-u naznadioje Eden u svom odgovoru na jedno pitanje u parlamentarnoj debati, podet-kom travnja 1944. Naime, poslanik Riley postavio je Edenu pitanje da li sa-veznidke vlade ili saveznidke komande u Sredozemlju imaju kakav kontakts HSSom i njegovim vodama, te da li saveznidke vlasti vode politiku po-
maganja suradnje izmeclu Madekove stranke i oslobodiladkih snaga podmai5alom Titom, radi uspostave zajednidke akcije meclu njima'
Odgovarajuii na prvi dio pitanja, Eden je izjavio da su Krnjevii i Sutej,do formiranji Puriieve vlade, bili dlanovi Jugoslavenske vlade i da je tako
br.itanska vlada imala normalne kontakte s HSS-om. Otkako te stranke nema
u vladi (tj. u Puriievoj vladi), britanska vlada nema neposrodan kontakt s
HSS-om, osim povremene prijepiske izmetlu Cadogana i Krnjeviia (u vezi s
Jandikoviiem).12 Jugoslavije su, izjavio je dalje Eden, dosla trojica, lnpfiko-
vii, Babii i Adamid,lzjavljujuii da predstavljaju HSS. Sva trojica su, metlu-
tim, britanskim organima sigurnosti sumnjiva. Babii je oficir regularne hr-
vatske vojske, oficir za vezu s njemadkim snagama, i tako u bliskim vezama
s neprijat"el jem. Za Jandikoviia postoje podaci da je suratlivao s detnicima i
tako je moada bio u posrednim vezama s Nijemcima, a Adamid je napustio
Jugosiaviju uz znanje i odobrenje Nijemaca. S obzirom na sumnje u njih, iz'jariio je Eden, nije ie smatralo ispravnim da se s njima radi kao s predstav-
hici-i HSS-a. Bioadu su dane instrukciie da ispita kakve prijedloge ima
Jandikovii od Madeka, o demu jo$ nije dobiven odgovor. Krnjevii je nekolikoputa pisao Cadoganu o Jandikovi6u.
odgovarajuii na drugi dio Rileyeva pitanja, Eden je izjavio da ne posto-je direktni kontakti s HSS-om te se ne moZe reii'da se vodi politika pomagir'
nja suradnje izmeclu dviju strana. Nedavno je, dodao je on, preko agenta >c(
ii Svicarsk-e primljena poruka od Farolfija i TomaSiia, u kojoj se plta da lisu Britanci spremni uspostaviti kontakt s HSS-om preko pukovnika Babiiai da li su za suradnju izmedu HSS-a i Tita. oS obzirom na kolaboracionali-stidku reputaciju pukovnika Babiia", zakljudio je Eden, >i otvorenu T,itovuosudu njega i Jandikoviia, mi smo odludili jednostavno odgovoriti da mi po-dupiremo suradnju, ali moramo to ostaviti aranZmanu strana kojih se to ti-de.,.ttt
Informacija o Edenovu odgovoru do5la je i do HSS-a u Hrvatskoj. U jed-
nom letku te stranke, koji je Siren u travnju 1944, navodi se uz ostalo:
27r Isto, biljeska od 7. Y. 1944.272 FO 371, t. 44270, odgovor od 6. IV. 1944
260
)o FISS u britanskom parlamenut biro je ovih dana govora. To je za nasvrlo vaZno. Jedan ie n1lme engreski zastuprrik upitao britlnsku vladu, sto mi-sli o HSS-u i NOF;u,
l{1 ro j? pfo"J" obgouo.io ministai vanjskih poslovaR3"i;l"rrilrJ:t
u ime britansi<e uraJJ-a' i'i vlada-."d" plraravila suradnjuTaj odgovor ie ponovni dokaz: r. da britanska vrada dobro znade, da jeHSS s pretsjednikom Madekom na Seru istinski pretstavnik hrvatskog naro-d'a,2' da se bez HSS,-koja i" ortuiu-".;erna
_srobo_darskoj i d.emokratskoj hr-vatskoj misli, a kamo li pioti.' HSS - ie mo2e u Hrvatskoj stvoriti ni5ta traj-na i pravedna.<r',Potkraj lipnja 1944. subasiiu je, qleko svicarske poslana poruka, radiuspostavljan ja veze s domobranstim'oticiri*u.," gr-oua'.;'el tomentirajuii tu
smatrao da ne treba raditi sa starijim oficirimanjuii^da su jed_inice hrvatske vojske (ij. domobran-e- u. formacije Wermachta. Svrhi misije pukovnikaL,d, jest poku5aj da se hrvatska vojs"ka
^,"orig"iu
Broada,v jerojatno_i"o"itluJ;u"#rurn"?".1T?.iiiiT;;*i#r#*se osigura naklonost sarr"2nika. poLnato je, napominje on, da oni imaju ve_zu preko svicarske^
-i-.da je Babii marone otiSao tamo umjesto u Italiju.,?6sluZbenik Foreisn officea Reea "r
ii-uaov telegram napisao je 30. VI: ,G.stevenson mo'J se mozda pouri*ti-Ja se ova poruka saopii g. subasiiu,s upozorenjem koie je sadrZano u reregramu ;, T;ij; a*r'. zzs.* stevensonje istog d'ana uz to zapisao: >Ja iu ru.i i"ro to udini# ato'ie to odobreno.oJedan drugi sluZbenik Foreign oiii;; ;"; lrrt"-';;d;;m, primijetio je:oJa ne vidim Stetu ako ,. tJ pr"rr"i"-b"tuSiC.r. St."L"rr" je sutradan za_pisao:. >Ja sam prenio poruku s"uuJic" zajedno s upozorenjem. Dr subasiine p-rri'daje vaznost poruci i namjeravu .uditi ,, ,poiurr-u s Titom sto setide hrvatskih snasa, t j. on je oaruer" J" Babii moze biti upotri jebljen samoako je Tito suglasin..u-to vrijeme razvijaju se aktivnosti vezane za tzv. pud Lorkovii-vokii.U analizu tog problema neiemo se ovdje upustati, jer to prelazi okvir ovogarada' ogranidit iemo se samo na neke napomene.
-o sam^om tzv. pudu, nje-govim inicijatorima, glavnim nosiocima, iigledima i ,l.
--porto:" razfitita i
n J a H r v a t s k a , l e t a k H S S - a D o r t n , c t . r , ^ m . . . N r ^ - ..ema napomeni "oe |ti.l1f.$ lfl*X'T; :Tfil:?,ffi Tf??g'""1??',.,:
"t!?I:.i?ti';1?jka-
uspostavio kontakt s NoP-om na oslobodenomeu,i" -ii"zi" "J,i" ;i;ti 5l1t J i; olii,:j;,":u", :' j.io j_?,**t, ilf ; *,iI rada.
"r.r" i'jrY-"u"1i'."l"f3jii,:*il";^d this has been discredited by<, ali dalji dio niie deiifriran, pa se ne:;6 Isto, Broad (Bari), br. 225, 2g. VI 1944 i lreien Officeu
26r
kontradiktorna shvaianja'"' Opienito s
tanske Pol'itike.
ZAKLJUEAK
U proljeie i l jeto 1943' do5lo je do-znadajnih kretanja u redovima tzv'
,sredinskog dijelao iSt. -Ur.""i
,L to Uiti ,., u"ot tu raznoliki, vanjskopo-
litidki i unutra5nj.p.firiiti' s*3"'ovi i Jit5ez;a tih pr.egruprTl:.. bili su
"ilIr""g"j"i. Treba'ufozoriti orobito na tri dimenzije rih prom;ena'
: i programatske poglede koji su omo-
:dernokiatskim elementima platforme
-^,'il,Y&;:tr:z:;,:t:Iiei,"'6r'':'r.0,'rk'.'1"!.: K""frtf;"f'?'if3: CJ:i;' Pta'il-"'!J;'^tt ?8ii:l . 434446i Jclid-ButiC, n. dJ' ' t66-ztc
262
NoP'a. uz kritiku politike pasivnosri, to je bilo ,drugo podrudje na kojemje Magovdeva.grupa ulazila u konfrontaciju s uzim strLa'dkim vodstvom. Taje konfrontacija bila selektivna i nije u svom dometu dolazila do onih granica do kojih je za to bio zainteresiian Nopr koji je, nailelto ,., oarror' i..-Itia' okupatorsko-usta5kom reZimu, traZio i Siru
" i"radikalniju konfrontaiiju
s politikom uZega stranadkog vodstva HSS-a. To je bio i jeaa., od otvorenihrazloga..za neslaganja izmedu NOp-a i Magovdeve gi,rp".
Prihvaiajuii suradnju s Nop-om, Miggvqg iJ zetio iii putem koji bi ga-rantirao da se u okviru Nop-a oduva iniiviauilnost gSs-a. Niegoul ;e T"-tencija bila da u tom okviru obnovi i reafirmira tu stranku ,ra mbdifi"iranim,demokratskijim temeljima. Takva, transformira,na HSS-a imala se afirmiratikao ravnopravan partner NOP-u i na tom se nivou, kao organizirana stranad-ka snaga, pojaviti.diniocem poslijeratne konstelacije. u toir pogledu postojeodrettene zajednidke crte izmeclu Magovdeve gr.tp. i politike ,r-z"gu ,trunud-
rugom sludaju cilj je bio da se ta stran-rata. Nordilo prijIagovievaIako je uie stranaiko vodstvo HSS-a
raglaSenim distanciranj em (zbog surad-ta grupa bude sredi5te za okupljanjet moguCnost preko koje bi se ta stran-
tan ostaviti veii manevarski prostorotivan afirmiranju HSS-a kao samo-ndenciie da se NOP-u dade koalicij-vio kao ravnopravan faktor. NOP seHSS-a na osloboclenom teritoriju, po-elovanjem predstavnika HSS-a u or-bio protiv tendencija da se ide dalje
dodirerenci jaci jeusamomrzvrsnomJtX'.i"tT:?'lf tX'jfi ;"n[*?*no?3t"idencija. I takav, ogranideno konstituiran HSS u NoP-u imio je znadajnu ulo-gu, s jedne strane u privladenju prista5a na pozicije Nop-a i, s druge strane,u razgradiuanju
"sredinske politike" i potiskivanju utjecaja uilega stranadkogvodstva HSS-a. Britanska je politika, u svojim piocjenami i opiedjeljenjima,tim kretanjima u Hrvatskoj pridavala znaiajnu-paZiju.
2. ULe stranadko vodstvo HSS-a posebno je, iz tri glavna razloga, od pro-ljeia 1943. vodilo aktivniju, dinamidniju i elastidniju f,olitiku p."ilu Nop-u.
a) Masovnije ukljudivanje pristaSa u oslobodiladku borbu nametalo jevodstvu stranke potrebu da ,ide za masaman, da se traZe nadini kakobi se medu tim masama osigurala veia prisutnost. Na pitanju odnosaprema ukljudivanju stranadkih pristasa u oslobodiladku borbu podinjuse, u uZem vodstvu stranke, pojavlj ivati sve nagla5enije razlike, od miSljenja pojedinaca, koji vi5e ne gledaju s takvim rezervama na uklju-divanje stranadkih pristasa u redove NoP-a, do otvorenog zalaganja zatakvu orijentaciju. Pojedinci u tome vide moguinost da se organizira-no utjeie na unutrasrnju strukturu i politiika raspoloienja unutarNOP-a.
b) Razvoj meetunarodnih i unutrasniih volnopolitii.kih pritika sve !e vi-
263
NoP-a. Uz kritiku politike pasivnosti, to. je bilo ,drugo podrudje na kojemje Magovdeva.grupJ urazira u konfroniaciju s ,zrm sirta?tim vodstvom. Taje konfrontacija bila selektivna i nije u svom dometu dolazila do onih gra-nica do kojih je za ro bio zainteresiian NOp, koji j;;;.;;&" u odnosu pre-rria- okupatorsko-ustaskom rezimu, trailio i siru "
i"radikalniju tontrontaiilus politikom uZega stranadkog vodstva HSS-a. ro 1. uio-i j.iu" oa otvorenihrazloga.za nesla.ganja izmeelu trtOp_a i Magovd"u" gi,rp".Prihvaiajuii suradnju s Nop-om, Mag_9v-a9 je Zerio iii purem koji bi ga-rantirao da se u okviru Nop-a oduva individuitnost uSS-i. Nlegovl je Tn-tencija bila da u tom okviru obnovi i reafirmira tu stranku na modificiranim,
demokratskijim temeljima. Takva, transformira,na gSS-a imara se afirmiratikao ravnopravan partner Nop-u i na tom se nivou, kao organizirana stranad-
re konstelacije. U tom pogledu postoje;ovdeve grupe i politike uZega stranad_ugom sludaju cilj je bio da se ta stran_ata. No bitna je razlika bila to Sto jelilo prije svega na ranijoj stranadk;jagovdeva grupa to gradila na aktiv,nomIako je uZe stranadko vodstvo HSS_aaglaSenim distanciranjem (zbog surad_ta grupa bude sredi5te za okupljanjer moguinost preko koje bi se ta stran_
man ostaviti veii manevarski prostorrrotivan afirmiranju HSS-a kao samo_tendencije da se NOp-u dade koalicij-
Tl', Y:"'ili;;ia:ffi "l L?l; il3 l,?:ganima Nop-a (ZAVNoH-u i dr ), ari jiti:i?i:il H*i:H*e t"t?;: :"i::?d lggu u dograilivanju samostalne siranadke organizacije. U tome je dosiodo diferencijacije u samom Izvrsnom odboru i p6tist i.uanja Magovdevih ten-dencija.
-I takav, ogranideno konstituiran HSS u NOp-u imao ie inadajnu ulo_gu, s jodne strane u p.riv-ladenju pristasa na pozicije Nop-a i, s druge strane,u razgraalivanju
"sredinske poritik_en i potiskivanju utjeca ja uLega siranadko!vodstva HSS-a. Britanska je politika, u svojim piocienama i opiedjeljenjimaltim kretanj' ima u Hrvatskoj pridavala znaeijnu^paZnju.
2' uLe stranaiko vod.stvo HSS-a posebno je, iz tri glavna razroga, od pro-ljeia 194i. vodilo aktivniju, dinamidniju i elastidniju politiku prema Nop-u.
a) Masovnije ukljudivanje pristasa u oslobodiladku borbu nametalo jevodstvu stranke potrebu da ,ide za masama(, da se traZe nadini kakobi se meclu tim masama osigurala veia prisutnost. Na pitanju odnosaprema ukljudivanju stranadkih pristasa u oslobodiladku-borbu podinjuse, u uZem vodstvu stranke, pojavljivati sve naglasenije raztrike, od mi-Sljenja pojedinaca, koji vise ne gleaaiu s takvim ,"rJruu-u na uklju-divanje stranadkih pristasa u redove Nop-a, do otvorenog zaraganja zatakvu orijentaciju. pojedinci u tome vide moguinost da se organizira-no utjede na unutrasnju strukturu i politidka rasporoZenja unutarNOP-a.
b) Razvoj medunarodnih i ,unutrasnjih vojnopolitidkih prilika sve je vi-5e pojadavzro pozicije i ulogu Nop-a i sasvim uvjerl j ivo nagovjestavao
263
ishod i skori kraj rata. za te se dogadaje bilo potrebno sto organizira-nije pripremiti. U tom pogledu vodstvo HSS-a je vise i sve odiedenijebilo zaokupljeno pitanjem kako se sto spremnije i sto djelotvornijesuoditi s naraslom snagom NOp-a.
c) Na odnos vodstva HSS-a prema NoP-u znadajnu je ulogu igralo drZa-nje Velike Britanije. Od proljeia 1943. Velika Britanija se orijentiralana suradnju s partizanskim pokretom kao vojnim partnerom. Ta je su-radnja i5la uzlaznom linijom. Intencije te politike bile su poznate ne sa-mo izbjeglidkom dijelu vodstva te stranke nego i stranadkom vodstvuu zemlji. Polit ika prema NOP-u morala je uzimati u obzir britanskodrZanje.
3. U redovima domobranstva na5ao se znadajan broj pristaia HSS-a. Vedod prvih dana rata djelovanje u domobranstvu bilo je vazno podrudje stra-nadke aktivnosti. To je narodito vazno postalo u vrijeme kad su sve vi5ebile prisutne pretpostavke o skorom kraju rata, Sto je vidljivo vei u ljeto1943, u vezi s razvojem vojnih prilika u Sredozemlju. Jadanje domobranstvapostalo je jedan od primarnih ciljeva stranadke politike. Usmjeravanjei organiziranje prista5a u domobranstvo trebalo je, uz ostalo, usporiti pro-ces njihova opredjeljivanja za NOP. Domobranstvo je u odludnim trenucimaimalo odigrati presudnu ulogu u protuteZi prema ustaSkom reZimu i premaNOP-u i u orijentaciji prema zapadnim saveznicima.
Ostavljajuii po strani pitanje koliko je Babiieva grupa uistinu bila$premna i sposobna da izvede znadajniji preokret u drZanju ,domobranstvai same HSS, koja je iza toga stajala, uodava se da ona nije u prvi plan stav-ljala aktivnu borb,u protiv okupatora, nego osiguranje samostalnog, organi-ziranog utjecaja HSS-a. Tim ie krugovima u prvom planu bilo osiguranjepoloZaja te stranke u zavr5noj fazi rata i nakon njega. Zato kontakte Babiie-ve grupe s NOP-om u prvom redu treba shvatiti kao ispitivanje i sondiranjeterena, kao poku5aj prilagodavanja novim okolnostima, kao pripremu za pri-like koje su se odekivale, kao jednu od moguiih solucija, a ne kao stvarnuspremnost da se domobranstvo i HSS u to vrijeme ukljudi u aktivnu borbuprotiv okupatora i ustaSkog reZima.
Razvoj vanjskopolitidkih prilika u svijetu i zemlji, u proljeie i ljeto 1943.pojadao je te5koie pred kojima se nalazila usta5ka vlast. U takvim prilikamausta5ki reZim podinje mijenjati svoju polit iku prema HSS-u, nastojeii u njojpronaii partnera, diji bi zadatak bio da ojada pozicije usta5kog reZima. Pred-stavnici HSS-a vi5e su puta sudjelovali u pregovorima s nosiocima usta5kogreZima. Odevidno je, medutim, da HSS nije imao motivaciju, kako u odnosuprema prilikama u zemlji, tako ni prema saveznicima, da se upu5ta u kom-promis s usta5kim reZimom. Zahtjevi koje je poStavljala ta stranka uistinusu i5li za uklanjanjem osnovnih pozicija usta5ke vlasti. Odevidno ie bilo dausta5ki reZim te zahtjeve nije mogao prihvatit i, kao Sto je odevidno bilo ito da je HSS u te pregovore ulazila vi5e iz taktidkih razloga i da je, madadosta oprezno, iskazala svoje potpuno neslaganje s usta5kom vlaSiu. NOPje na te pregovore gledao u skladu s opiom procjenom intencija politikeHSS i vidio u njima jednu od moguiih kombinacija uperenih protiv NOP-a.
Razgraclivanje ustaikog pokreta otvorilo je i Sire moguinosti za komu-nikaciju izmedu vodstva HSS-a i ,disidentskih usta5kih snaga. Eventualnikompromis s oficijelnim snagama reZima nije HSS-u davao veie izglede zaafirmaciju kod saveznika. Suradnja s ustaSkim snagama otvarala je, nadelno,za to vi5e moguinosti. No ta je suradnja, mada ogranidenog znadenja, vi5e
264
podela dolaziti do izraLaja u rjeto 1944. B,o je to u vrijeme kad su, bez ob-3:X,ffJJ;i:tX,ii;%lb t" porit*e u zemrji, rr u,it."Ji.j portici b,,t.:"n
pridavalo je nagla5enu vaZnost britan_
onoga njegova dijela u emigraciji, tema, dije je namjere i ci l jeve u odnosuna temelju toga prilagoditi drZanjesvoje posebnosti. No zajednidki im jeaju za stanje u Hrvatskoj i da se, uzrnaca, uspostavi Sto djelotvornija pro_,i ieve i Babiieve misije je jasnija, dokneke nejasnoie. No, po svemu sudeij,i, s istim osnovnim cil jevima, koji suju .c.ienjivao poglavito sa tri osnovna sta_
a) Po. od.nosu prema okupacijsko-trnedvojbeno negativan. No bn sevaaju protiv tog reZima, nego prtakva drZanja vodstva USS_"a fifO
tSS_a prati lo je s mjeSovitim osieia-g vodstva, postojale su odreelen" ,i__va_nje, a s druge strane rezerviranost,rodito s oibzirom na nosioce te borbe
ono oteZava razvojoslobo<ii ladu. fr$t""ju vodstva HSS-a bila je da
265
c) U skladu s prvim i drugim obiljeZjem drZanja vodstva HSS-a bila jeprvenstvena orijentacija te stranke prema poslijeratnim ciljevima. Toje za NOP bilo posebno vaZno s obzirom na njegove socijalnopolitidkeciljeve. Tako je obradunavanje s HSS-om u ratu bilo ujedno i u fturk-ciji obradunavanja s njim s obzirom na poslijeratnu konstelaciju.
NOP je od samog podetka rata s velikom paZnjom promatrao orijentaci-ju vodstva HSS-a prema zapadnim saveznicima, pratio oblike, intencije i in-tenzitet te orijentacije. U prvoj fazi rata angaliranost NOP-a u tom pravcuimala je vi5e izraZene dimenzije. U kasnijem razvoju, kad je, zbog novih pri-lika, vodstvo HSS-a jade i otvorenije pokazivalo takve tendencije, i angaLira-nost NOP-a u tom smislu bila je intenzivnija i otvorenija. Takva se angaZi-ranost nadograclivala na pretpostavke, uvjerenja i znakove da bi se saveznicimogli iskrcati na tlu Jugoslavije i da bi mogli otvoreno intervenirati u koristnosilaca predratnoga dru5tvenopolitidkog sustava.
Iz raspoloiivih podataka vidi se 'da je NOP bio informiran o Jandikovi-ievoj i Babiievoj akciji i ocjenjivao ih u skladu s opiom ocjenom intencijavodstva HSS-a u njegovoj politici prema zapadnim saveznicima. Nema po-dataka iz kojih bi se moglo vidjeti da li su organi NOP-a bili upoznati i sAdanr,idevom misijom.
U vrijeme kad su se, zbog vojnih razloga, u proljeie 1943, jate orijen-tirali i na Hrvatsku, Britanci sr.r, u skladu sa svojim nadelnim stavom premaJugoslaviji, bili spremni podupirati i HSS i partizane. To se gledi5te osniva-lo na pretpostavci da je i HSS jedan od inspiratora i nosilaca aktivnog otporaprotiv okupatora. Pokazalo se ,da to niie bilo todno. Britanski poku5aji da seta stranka pokrene u aktivnu borbu nisu dali rezultate. Tako je HSS u britanskoj politici brzo izgubilo svoje znadenje kao moguii vojni partner. Toje pojadavalo bnitansku orijentacij,u prema partizanskom pokretu.
HSS je u Britanskoj politici gubio na znadenju i zbog procesa svojegaunutra5njeg razgratlivanja. U podetku Britanci te procese nisu dovoljno poz-trar ali. Kad su o tome vi5e i potpunije saznali, podeli su revidirati svojaranija mi5ljenja o homogenosti unutra5nje organizaaije i Sirini utjecaja testranke. Postalo im je jasno da se dio stranke vei u podetku rata angaLiraona strani ustaSkog reZima. Centar stranke svojim drZanjem nije davao stva-ran doprinos vojnim naporima saveznika i s tog stajali5ta taj je d,io strankeu saveznidkoj politici imao malu vrijednost. Proces or'ijentacije stranadkihprista5a prema NOP-u imao je Sire razmjere. Kod Britarnaca se stvaralo uvje-renje da bi taj dio HSS-a, s tendencijom da se samostalno organizira u okviruNOP-a, mogao imati znadajnu ulogu nakon rata. Zato su oni, osim pozitivno-ga gleda,nja na aktivno ukljudivanje HSSa- u oslobod,ila6ku borbu, pridavaliznadenje osnivanju Izvr5nog odbora HSS-a na oslobodenom teritoriju i iz-gle'dima da se organizacijsko konstituiranje te stranke u redovima NOP-a Stovi5e razgrana. U toj snazi oni su Zeljeli vidjeti i realnu protuteZu NOP-a na-kon rata.
U razdoblju o kojem je ovdje ri jed, u jesen 1943. i proljeie 1944, u bri-tanskim opredjeljenjima prema prilikama u Jugoslaviji, dominirajuiu ulo-gu imali sm vojni motivi. Njima je u prvom redu bilo do toga da se u Jugo-slaviji stvaraju Sto povoljniji uvjeti za razmah oruZane borbe protiv Nije-maca, Sto je trebalo saveznicima olakSavati pozicije u Sredozemlju. VodstvoHSS-a nametalo je Britancima umjesto vojnih prije svega politidke motive,urnjesto angaZiranja u oruZanoj borbi, odmah i neposredno, nagla5avani supolit idki problemi koji ic nastati nakon rata.
266
. zbog vojnih i p-olitidkih razloga Bnitanci se nisu mogli u veioj mjerivojno angaZirati na tlu-Jugoslavije.2ato im je i bio tako vaian efikaru., uoSrripa'rtner.u samoj Jrrlgoslaviji. To su bili partizani, s kojima sru Britanci molliradu'nati kao s pouzdanim i djelotvornim'vojnim p.ri"r.ro*. vodstvo HSS-asvojim je planovima nudilo moduinost takve suradnje, uz pretpostavku da
tlu Jugoslavije. Brita,nski iibor izmeclu
orijentirali na suradnju s partizanskim
i ?l*:ii ",ffH.'",fr 31. "#;li,I g''.,1posrjedicama na odnose u antihit,".l'*?,T"ili:1i:1jit';,iJ3t;1"x,;t?Tr ali. prednost prvoj soluciji, radunajuii, u rezervi,- i prema razvoju prilika,i s drugim moguinostirna.
ama u ime HSS-a utjecale su i njihoveotovo u prvo vrijeme dok se pozadina
di."#: Hii; "*11ff*: :il,H'xT T:llteresima britanske potritike u rugosrafijlt8;?;#:1f11"X,#:-Hi:iHTpridonijela je i urnutrasnja pocijepanosf u redovima HSS-; i teskoie Brita-naca da su u svem{u tome snaclu. Njihovo bi drZanje odevirdno bilo drukdijeda. su misije dolazile izravno od samog Madeka. treba upozoriti i na razlidiiipristup. tom pitan_ju razliditih britanskih sluZbi. U rezerviranorn drzanju pre-ma emisarima HSS-a, osim obzirra prema Nop-u, u britanskim sluZbimi iene-sumnjivo bio prisutan i obzir prema izbjeglidkoj vladi. Britanci su .rurto-jali izbjegavati sve ono Sto bi moglo pridonijeti unutrasnjim razmiricamau,izbjeglidkim kr.ugovima, narodito izmeclu njihova hrvatskog i srpskog di-le Ia.
PRILOG
. 9 prilogu donosimo rnemorandum o Hrvatskoj seljadkoj stranci, koji jeizratten u Kairu, u PICME (political Intelligence centie tuiaate East - po.l it idki obavjestajni centar na Srednjem ist6tu), u sijednju 1944. Autor me-moranduma je st. clissold."' Memorandum pokazuje kakve su informacijei ocjene tada kruzile u britanskim sluZba-i, koi"-ru se, na razne nadin-e,bavile Jugoslavijom."' Mjestimidno se neposrednq crdnosi na ulogu Jandiko-1ii1 i nj:Coyl migiju u inozemstvu.',0 Tiko memorandu- upotfu"rjuje po.datke o Jandikoviievoj misiji i o britanskim pogledima na iturr;.
"i -ulogu
Hrvatske seljadke stranke u to vriierne.2s'
278 Usp: C l i sso ld , n . d j , b i l j . g9 . Usp. b i l j . 116 u ovom radu.m Memorandum je bio dostavlje. no gotoro tridesetak raz_nih adresa.260 Usp. bil j . 116 u ovom radu
, " ^ - - '11 9uu j p r i jevod, .nad in jen je p rema p l im jerku memoran<ruma ko i i se naraz i u Fo 536, r . r0 , r /1g44rs eng lcskog prcvc la V i$n ia Svab t -
267
HRVATSKA SELJAEKA STRANKA (HSS) I PARTIZANI
.._ 1. Kada je osovina napala Jugoslaviju u travnju 1941, najsnaZnija politidka grupacija u zemlji bila je bez sumnJe Hrvatska seljadka siranka"(H-SS),predstavljajuii, tvrdilo se, oko devet desetina hrvatskog naroda. Ipak, za ne-koliko dana Hrvatska se pojavila kao ,nezavisnau drZaia, pod nadzorom no_ve stranke, usta5kih terorista Ante paveliia. stranadki apaiat HSS se raspaoi njezine votle zasutjele. U tijeku iduie dvije i po godine, drugi pokret, na-rodnooslobodiladki ili, kako se opienito spominje,
-partizanski-pokret, uzdi-
gao se kao moina vojna i politidka snaga. Iako je nlstao u srbiji, podrudje' sada leZi, uglavnom, unutar podrudia= da partizanski pokret ukljuduje gru-ranadki program prilagodili potrebamaistovjetili. Ali stare votle HSS jo5 sutav je kolebljiv. Istina, nije ih mnogodini da voile u cjelini nisu pridonijele
mnogo saveznidkoj stvari. Razlog njihova nestanka s politidke scene i njihovneuspjeh da vode bilo kakav pokret, stupanj podrske koju jos uzivaju, opsegdo kojeg je stranadki aparat jos saduvan, moguinost njihove eventualne in--tervencije u aktiwroj vojnoj i politidkoj ulozi na strani saveznika i njihoviizgledi da povrate vlast poslije rata - sve su to veoma vaZna pitanja zl sva-ko procjenjivanje polit idke situacije u Jugoslavij i .
POCECI I OBILJEZJE HSS
2. HSS su osnovala na podetku ovog stoljeia dva brata seljadkog podri-jetla: Ante Radii, filozof, i'deolog i pokietad pokreta i njegov 6rut Stj"pun,koji. ga je dopunjavao organizatorskom sposobnosiu i dinimidtom privtae-nosiu izvanrednoga govornika i dominantne lidnosti. cilj pokreta, t<o.ii niiebio samo politidka stranka nego i prosvjetna i gospodirika snaga, bio jeda.probudi seljastvo kako bi postalo politidki i dlusiveno svjesno] da orga-nizira seljake u disciplinirani savez i tako radikalno izmijeni politieku rtlit-turu i praksu dri,ave, kako bi osigurao da njezina politika bude usmjerenaprvenstveno u skladu s njihovim interesima, i da ie stvaraju predstavnicikoje sami izaberu.
Juj j9 p_ro€ram zahtijevao ,dvostruku revoluciju: nacionalnu, jer je Hr-
vatska tada bila podloZna Madarskoj, i drustvenu, jer je vlast biia u ruka-ma.b-urt'oazije, koja nije imala ni najmanje simpaiija za potrebe i teznjeseljaStva.
3. Tek nakon stvaranja Jugoslavije, Selja6ka stranka se pojavila kao oz-biljan politidki faktor. Kako je nova drzava bila zamisljena na izrazito cen-tralistidlcim osnovama, narodne mase su se Zestoko podele protiviti onomeSto se smatralo da je hegemonistidka verikosrpsku politiku Blograda. stran-ka je zbog toga nastojala usredotoditi svoje snage na nacionalnu vise nego nadrustvenu stranu svoga programa. Time je privukla u svoje redove znatanbroj konzervativnih, pa dak i reakcionarnih krugova, koji su je rado prihva-tili kao vrijedno (valuable) oruzje protiv prevrasti Beograda. Taj je iorrr.r-vativan elemenat ostao u osnovi protivan stranadkoj politici dru5tvenerevolucije i uspio je da je odrzi dobro u pozadini. posljedica je toga bila daje stranka odavala impresivan, ali ponesto pogresan izgled, siinoga nacional-
268
nog jedinstu.a. gry je okupila u svom vodstvu pojedince kojima su, po osje_guj." i odgoju, bile strane osnovne drustvene i ekonomsk. t"z.ri" r"t.lustuukoje su imali predstavljati.
^ 1. rq -je razlog koji objasnjava iznenadni raspad Stranke nakon napadaosovine 1941. Strasilo srpske prevlasti, koje je obuzimalo umove i odludivalopolitiku voda HSS, iznenada je zamijenjeno oruZanom snagom Njemadke.BurZoaski oportunisti, ljudi poput Janka Tortiia i dr. Dragutlna Totha, naslisu probitadnijim da napuste HSS i priklone se Paveliievri reZimu. pokazalose_ da su 'drugi, Ber,kovii iz_ lRlita na primjer, tajno radili za ustase cijelovrijeme dok su bili dlanovi HSS. Nekolicina, narodjto dr. J. Krnjevii, dr. su-basii i dr. Biianii, pobjegli su u inozemstvo s Jugoslavenskom-vladom. ve-iina voda stranke, meitutim, ostala je u zemlji, nJti od njih prosli su krat-kotrajno zatodenje i zatim bil i pusteni da zive mirno u suoiim domovima.
ULOGA DR. VLADKA MACEKA
. .5. p-ftgfan_ utjecaj na politiku HSS imata je lidnost njezina predsjednika dr. Vladka Madeka. Madek je imao malo kviliteta svog prethodnika- stje-pana_Radica. Gdje je Radii bio nagao, Madek se pokazao opreznim; gdjejeRadii davao oduska svojim stvaraladkim talentima, Madek se odtit<bviotvrdoglavom ustrajnosiu u oponiranju. Ali nema sumnje da Madek ni u komsludaju nije hrvatski separatist. on je bio u stvari islireni Jugoslaven. Sklo-pio.je poznati sporazum sa srbima uodi izbijanja rata 1939; i, nakon njemusvoj_stvenog oklijevanja, dok se nije uvjerio da ie polozaj Hrvata zajamdenim sporazumom biti i nadalje prizsrat, pridruzio se vladi-generala Simoviiaposlije pula 27. ozujka 1941. Nakon napada osovine imenovao je dr. Krnje-viia svojim opunomoienikom u vladi u izbjeglistvu, ali je izabrao da ostaneu zemlji >da dijeli patnje svog narodau. Ta mistidna crta svojevoljnog prih-vaianja patnje zdruilene s pacifistidkom odvratnoSiu prema ,rpotreUi silelznr-zita je crta Madekova karaktera i mirotvornog udenja Ante Radiia. To, ta-kocler, pomaze da objasni pasivnost votla HSS pod paveliievim reZimom injihov neuspjeh da se stave na delo pokreta oruZanog otpora.
6. Pokazalo se da je dr. Madek, nakon napada na Jugoslaviju, igrao sa-svim pasivnu ulogu. Nekoliko dana posto je zapodeo njemadki napad, radio-p_oruka, koja je navodno potekla od njega, upuiena je Seljadkoj i Gradan-skoj za5titi, potiduii ih da suraduju s ustasama. Postoji dbbar razlog da (eta vijest smatra laZnom."' Zna se da je dr. Madek odbio ponude koje su muu nekoliko prilika davali Talijani i Nijemci da uspostavi neki oblik vlade podnjihovom zastitom. Govori se ,da je proveo nekih sest mjeseci u ozloglasenomkoncetracionom logoru u Jasenovcu, a zatim zivio, pod raznim stupnjevimanadzora, bilo na svom imanju u Kupincu ili u svojoj kuii u zagrebi. Svaka-ko mu sluZi na dast da je odbio sve pokusaje prilaZenja osovini. S drugestrane, ne dini se da je upotrijebio svoj veliki ugled da pokrene narod naaktivan otpor niti je udinio ikakav pokusaj da ponudi djelotvornu suradnjusa saveznicima. Njegova pasivnost sigurno je smanjila njegov ugled u zem-lji, ali da je to jos uvijek faktor s kojim treba da radunaju dak i partizanskevotle, takoder je jasno.
rsz Rired ie o Macekovoj y^jgli.!Q, travnja 1941. koja.je au_tenricna (usp.: Li. Boban, Maaek i politika Hrvatike ietiatke stank-e tiz8ilr4t, niila, isji.'-irl +do i a.i. -
269
OSTALE VODE HSS-a
7. Nijedan od ostalih votla HSS nije nikada uzivao ugled koji bi se iolepribliZio ugledu dr. Madeka. Zamjenik predsjednika stranke ini.- A. Kosutii,zet stjepana Radiia, dini se da po temperamentu i sklonostima pripada des-nom krilu Stranke i da dijeli strah srednje klase od svakog pokreta koji bipodsjeiao na komunizam. o njemu se politidki nista nije dulo od travnja1941. Druge vode desnog krila, kao Sto su Reberski i Pernar, bile su uhapse-ne i zatvorene neko vrijeme od ustasa, ali su kasnije pustene i sada zivemirno u Zagrebu. Dr. Juraj Krnjevii, glavni tajnik Stranke, pobjegao je izJugoslavije s izbjegl,om vladom 1941. Svojim ukljudivanjem u istu vladu ukojoj je bio DraZa Mihailovii, svojim propuStanjem da vodi hrvatski narod,osim nekoliko usamljenih poziva na otpor p,reko londonskog radija, i svo-jom obuzeto5iu drZavnopravnim glediStem i apstraktnim teorijama o >sto-ljetnom hrvatskom drZavnom biiun, pokazao je nerazumijevanje za prakti-ian i revolucionaran narod i mora da je sasvim izgubio njegovo povjerenje.Njegov kolega, dr. I. Suba5ii, ban ili guverner Hrvatske, takoder je pobje-gao iz zemlje i otada je akt,ivan u Americi. On se pokazao osjetljivijim zastvannost situaci,je i izjasnio se u korist partizanskog pokreta.
8. Od dlanova HSS koji su se poistovjetili s Paveliievim reZimom, zanijednoga, moida s izuzetkom dr. Dragutina Totha, ne moZe se redi da jepnipadao uZem vodstvu Stranke. Toth, koji je bio jedan od osnivada eko-nornske organizacije HSS Gospodarske sloge, drZao je poloZaj ministra in-dustrije i trgovine u Paveliievoj vladi, a kasnije je bio poslanik u Slovadkoj,direktor Hrvatske narodne banke i, konadno, ministar drZavne riznice. JoSjedna ranije istaknuta lidnost HSS, za koju se sada govori da je aktivna uinteresu Osovine, jest Duka Kemfelja, u svoje vrijeme votla Seljadke zaStiite,koji sada poku5ava potaii seljadku straZu da se bori protiv partizana.
9. Buduii da su ,desno krilo i centar votla HSS bili pasivni ili povezaniu razliditim stupnjevima s Pavelriiem, u jednom se trenutku dinilo moguiimda bi vodstvo Stranci moglo dati lijevo krilo, kojega su duhovni pokretadibili Ljudevit Toma5ii, Jasinski, Tomo Jandikovii i Rudolf Biianii. Biianii,jedan od najo5troumnijih i najsposobnijih ljudi u Stranci, napustio je Ju-gosiaviju 1941. i prema tome nije bio u stanju utjecati na dogaclaje u zem-lji. On se postupno udaljavao od svog Sefa dr. Krnjeviia u svojoj simpatijiza partizanski pokret i sada je jedan od predsjednika novoga Jugoslavenskogkomitieta u Engleskoj, koji je osnovan u opoziciji prema izbjeglid,koj vladis progrzrmom pune podrSke partizanima. Jasinskog, Biianiieva kolegu u Go-spodarskoj slozi, uhapsile su usta5e, pustile, i di,ni se da je politi6ki neakti-van."' Toma5ii je bio imenovan u Pavel,iiev sabor, ali se povukao
"zbog lo-Seg zdravlja i poodmaklih godinao. Jednom se govorilo da je oti5ao u Sumui postao votla gerile, ali je kasnije utvrileno da nije nikada, u stvari, napuS-tao Zagreb. Jandikovii, ranije odvjetnik i narodni zastupnik, stekao je svojimponavljanim obranama komunista, kojima se sudilo zbog protudrZavne ak-tivnosti, reputaciju da je izrazito lijevo orijentiran. znatno zanimanje je zatoizazvala vijest da je pobjegao u Bari u listopadu 1943. kao izaslanik dra. Ma-deka i vjerojatno, zbog svoje ranije reputacije pripadnika lijevog krila, kaoistaknuti i objektivni promatrad s jakirn simpatijama za partizanski pok-ret.
270
2Er Nakon izlaska iz zatvora Jasinski je otiSao u Budimpestu.
. .10. Jandikovii je u razgovoru dao slijedeii izvjeStaj o svojim vlastitirrraktivnostima i o tome tgo j" smatrao politikom suoie stranke. prva potrebavotla HSS, tyrdlo je, bila je da se saduvaju, a timl i stranadki aparat, odopasnosti koja im je prijetila od Paveliieva reZima. Zato su osuelivlli svakopoticanje seljastva na pobunu, sto su dinil,i partizani jos 1941, jer bi takavs{ljer ukljudivao veliko krvoproliie. odrZati Stranku zivom bil,o 3e najbit-nije. u tu svrhu, svaki vocla HSS imao je svoju vlastitu ulogu. Neiri su-tre-bali ostati pasivni na zauzetom podrudju, drugi su se trebali"prikljuditi par-tizanima, treii opet trebali su se pridruZiti siveznicima. opienito, smatialose- najpametniiim prepustiti oruzani otpor partizanima, toji su bili najspo-sobniji za to. on sam izdavao je ilegalni lisa HSS 1942-lgh. i uglavnoir'sepovukao u Hrvatsko primorje.
_ ll. Takav izvjestaj o politici HSS izgleda u skladu s njihovom tradicio-nalnom taktikom pasivnosti
"dekaj i vidio, i samooduvanjem putem zadrLa-vanja polozaja u svirn redovima. Poznato je, meclutim, dj su ia Jandikoviiaizvje5tavali raniji i nezavisni izvori da je u odreclenoj mjeri suraclivao s Tali-janima i da je slobodno putovao Dalmacijom s njihovim odobrenjem. Takavstav u stvari nije u osnovi razlidit od stava detnika u Dalmaciji, osim sto tasuradnja nije iSla tako daleko da b,i pokusao pruziti oruZanu pomoi. u sva-kom sludaju jasno je da je ne samo I'ijevo krilo i centar HSS vei takotleri des.no knilo, od kojeg bi se moglo odekivati d,a (e zauzeti aktivniji stav, pre-pusti lo da suraduje, a joS manje da vodi, sa snagama otpora u lemlji i nataj nadin potpomogne interese saveznika.
ODNOSI S DOMOBRANIMA I NAVODNIM GRUPAMA OTPORA
12. Tijekom posljednje dvije god,ine nerijetko se navod.ilo da jea) HSS stvorila svoje vlastite dete otpora i gerilu ib) bila u vezi s drugim takozvan,im grupama otpora, kao Sto su detnici
Mihailoviia ili Slovenska zveza, ilic) prodirala u hrvatsku vojsku ili metlu domobrane s namjerom da ih
u danom trenrtrtku pridobije za saveznidku stranu.U svjetlu na5ih sada5njih informacija a) se moZe odbaciti kao u velikoj
mjeri neistinito, b) se moZe prihvatiti kao vjerojatno, ali pod uvjetom dasu navodne ,,gnrpe otpora< djelovale vi5e u interesu osovine nego saveznika,a c) se moie smatrati moguii,m, iako nije vjerojatno da bi pruZilo bilo kakveodludujuie koristi saveznioima.
13' a) Todno je da su znatni dijelovi hrvatskog seljastva, uglavnom du-gujuii zahvalnost HSS, bili od podetka protiv paveliieva reLima, aneki od njih uzeli su oruzje da bi se suprotstavili. Te su gerilske detebile poznate kao Zeleni kadar."' Za razne votle Seljadke stranke, na-rodito Toma5iia, govorilo se da su na njihovu delu, dok se za drugePernara, Reberskog itd. tvrdilo da organiziraju tajni pokret otpora ucjelini. Sada se vidi da su ti izvje5taji bez osnova i da ovocle., o kojima se rad,i, Zive sigurno kod kuie. Seljadkog otpora je sigurno bilo,ali on je dvrsto koordiniran unutar narodnooslobodila6kog pokreta
- -'r' Takve formacije, kao nosioci aktivnog oruZanog otpora protiv okupatora, nisu postojale, (Usp.:U, .99!"q, B.ritaniia, Hrvatska i Hrvatska seliatka srrinxh tili-1iit,-ZiioilfL" suvremenu poeiiest,r r r l t 978 ,9 -10 . )
271
b)
c)
OBJAVA POLITIKE
14. Pokusaj da se procijeni politika HSS proudavanjem.nekih politidkih
,rprrtu ili deklaiacija, koje su izaivati tajno tijekom_posljednjih dvije i po-c9-
J--., oi"Zu" je utvitlivanjem njihove auientidnosti. Takve spise moZe lako kri-
votvoriti svaia stranta kbja jedva deka da diskreditira HSS i njezinu politiku'prema Svedskom izv36Stiju, HSS je nedavno izdala list Ptavicu, koji ob-
znanjuje ove glavne todke programa Stranke:
u; tttpottuuljanje slobod,ne i demokratske Hrvatske,
b) jednakost prava za sve narodnosti u Hrvatskoj,
c) priznanje hrvatskog suvereniteta,d) nastavljanje agrarne reforme,
"j .ttpo.tuuljinje opieg socijalnog osiguranja (general national instrran-
ce).Takav bi se program, zapravo, slagao s tradicio'nalnom politikom Stranke
, nalhsto* na iottJtit.tcionilnom suverenitetu Hrvatske, demokraciji i refor-
*i, r"""aortatkom bilo kakvog upuiivanja na preduvjete za takve mjere - iz'
hacivanja njemadkog osvajada.
15. U proljece !943. partizani su objavili da je HSS izdala tajnu uputu svo-
jim stranidkim vodama, dija je kopija pala njima u ruke. Uputa, prema par-
272
tizanskim izvorima, bila je poku5aj da se opravda pasivnost votla HSS kaovjeSt poku5aj da se saduva Zivot nacije. Saveznici, dokazivalo se, morat iedobiti rat i ustaSki relim te biti zbaden. Kakva bi imalo smisla poku5ati ot-por Osovini prerano? Partizani se mogu boriti, ako oni to Lele, ali HSS, kojaima svoju Seljadku za5titu, koja se reorganizira u Hrvatskom zagorju, i vezeunutar domobranstva, trebala je saduvati svoje snage za >adrZavanje reda".U mecluvremenu, Stranka je trebala da razvije veze u svim moguiim smje-rovima. ,Ako dujete da su neki dlanovi stranadkog vodstva otpali i pridruZilise vladi, nemojte biti iznenatleni, jer svatko ima svoj cilj<, uputa se nastav-lja. Na isti nadin moraju se uspostaviti dobri odnosi s partizanima. "Stekni-te njihovo povjerenje svojim djelima. Prepustite njima svu inicijativu i oniie vas ostaviti na miru. Ako ne, dajte im novac ili bilo Sto drugo, ito zatraie.Recite partizanima da se neiemo boriti jer nismo u stanju.(
Vjerodostojnost tih up'r..rta jo5 nije potvrelena ali je jasno da politika ko-ju one zastupaju usko odgovara onoj koju iznosi Jandikovii i drugi izvori.
GRUPA HSS S PARTIZANIMA
16. Vrlo razlid,ita od objavljene politike HSS bila je akcija druge grupeprija5njih stranadkih votla, koji su, za vrijeme 1942. i 1943, odludili da sepoistovjete u potpunosti s partizanima, ali i da saduvaju individualnost HSSunutar pokreta. Najistaknutiji u toj grupi bili su Filip Laku5, jedan od prvot-nih osnivada Stranke, i BoZidar Magovac, koji je bio urednik stranadkogorgana >Dom* i sabranih djela Ante Radiia. Ni jedan ni drugi nije u po-sljednje vrijeme bio u uiem vodstvu Stranke. Laku5 je sada star dovjek odpreko 70 godina, a Magovac je udinio sebe nepopularnim zbog svojih eks-tremistidkih pogleda. HSS je posljednjih godina zapravo naginjala sve vi5ei vi5e nadesno, a Magovdeva grupa je tvrdila, s odredenim razlogom, da sirse oni, poistovjeiujuii se s partizanima, samo vraiali prvobitnom revolu-cionarnom programu seljadkog pokreta i socijalnim idejama Ante Radiia.Desno orijentirane vode HSS mogle su se prema tome oZigosati kao izdajiceprvobitnih nakana osnivada Stranke, a partizani predstaviti kao pravi na-sljednici njihovih tradicija.
17. Ljeti 1943, dvrsto stajali5te grupi HSS unutar partizanskog pokretadano je ponovnim izdavanjem stranadkog organa pod nazivom ,Slobodnidom< od strane njegova ranijeg urednika Magovca. Pokret je imao velikiusp.;eh. U rujnu je u Bugojnu, na osloboctenom podrudju, odrLan sastanakHSS, kojemu je prisustvovalo 1.500 osoba i 40 lokalnih tajnika HSS, odlu-dilo je da se pridruLi partizanima. Iduieg mjeseca je obavijeSteno da supredstavnici HSS u mnogim dijelovima Slavonije, i u slobodnim i u oku-piranima, potpisali u ime svojih okruga partizansku izjavu o ciljevima. UDalmaciji i u Hrvatskom primorju, takotler, mnoge vode HSS, neki od njihizuzetnih sposobnosti, kao Sto je Ante Vrkljan, pnidruZili su se partizanimanakon pada Italije. Dr. Jandikovii tvndi da su to udinili prema uputama vodlaHSS KoSutiia, Toma5iia i dr. u Zagrebu.
stav tih partizanskih dlanova HSS prema vodstvu njihove stare strankeima odredenu vaZnost. Iako opienito osuduju6i reakcionarnu i kolaboracio-nistidku kliku u Zagrebu, oni joS govore s po5tovanjem o dr. Madeku i prikazuju ga kao bespomoinu Zrtvu nasilja Osovine.
18 Kontroverze iz povijesti Jugoslavije 273
PARTIZANSKA KRITIKA MACEKA I DRUGIH VODA HSS
. 18. U partizanskim redovima, medutim, Madek je sada predmet opie kri-tike i svrstan je zajed,no s paveliiem, Nediiem i Mihai6i?em mo izdajniksvo.ga naroda. ovaj izvod iz vijesti Slobodne Jugoslavije od 21. kolovoza 1943.tipidan je za optuZbe uperene protiv njega:
Madek stupa dalje u ustasko brato i njihove intrige i planove. Ni jednomone koji Salju hrvatske vojnike- proiiv Rusije i protivie, partizana. Madek nije iskljudio iz HSS biojne^ peto_..koji_ :-" Zurno prignuli glave-poglavniku i preistavnici
:ijskih snaga. Naprotiv, danis on poku-
ruzi -gangsterski terorizam ustasa t%1.t"'Jr"',1!,,:?rT"*:1'ftT:t ,i$#H;,i;srpsko stanovni5tvo u Hrvatskoj, vei je iadijJi dalje mudro sutio. Ali kadaje doslo do pitanja. kompromitiranja narodne borbl za slobodu, otvorio jeusta . . . on suracluje s ustasama u borbi protiv partizana i pomaZe DutiKemfelji da organizira teroristidke dete.o
19 Kritika Madeka jd-e jo; mnogo dublje. Iako je u razdoblju od prekodvadeset godina HSS dobivala mandat od-hrvatskog naroda di rijesi pro-bleme njegova poloZaja u jugoslavenskoj drZavi i nljegove odnose sa srbi-ma,_ ona se pokazala potpuno nesposobnom da to udini. Na taj je nadin na-vukla na se ne mali dio odgovornosti za slom 1941. i sadasnje painie narodaJugoslavije. ovo je sluZbeno formulirao protiv HSS marsai rito ,'r j"drro-dlanku o nacionalnom pitanju u Jugoslaviji u ,proleteru< u prosincu 1942:
pryoT mjestu<, pise Tito, oljudi koji su vodili HSS b,ili su ljtrrdikoji su .rjesenje hrvatskog pitanja promatrali sa stajalista podjele vlaiti iinteresnih podrudja izmedu sebe i vlastodrzaca u Srbiji. Drugo, ove hrvatske
aroda u borbu protiv oijeloga srpskogh hegemonista. Oni su pokazivali istu;ti pokazivali protiv hrvatskog naroda.
I'IXX'"X tt'*, ffij:l ""ff&.'j." : ", *";jeli iste sovinistidke sklonosti
" "jiho"rsj"J3il?tit llli t'l "* T.i'X'ft:1""#3:
vlastodrsci Srbije i vlastodrsci Hrvatske mislili su da ie, sjozivsi se da po-dijele moi izmedu sebe, moii skinuti nacionalno pitanje s dnevnog reda."
u _sluZbenom partizanskom stajalistu, Madet< i staie vode HSJ prematome dvostruko su diskreditirane neuspjehom njihove polit ike pri ie ie+t. injihovim kasnij im mirenjem s ukupacijom Osovine.
ZAKLJUCAK
20. Odnos izmeilu HSS i partizanskog pokreta moZe se prema tome uk-ratko saZeti kako slijedi
Do 1941. Seljadka stranka, koja je bila osnovana i sa socijalnim i nacio-nalnim programom, telila je da naglasi drugi na rad,un prvoga. Time je na-rasla do impresivne ali neprirodne velidine, a mnogi od njezinih voela nisuu osnovi imali simpatija za njezin pravi seljadki karaktei. Nakon raspadajugoslavenske drzave Stranka je zato naginjala podjeli u svoje sastavne ele-mente, s time da reakcionari i oportunisti predu paveliiu; centar, srednja
274
klasa i oprezni elementi da ostanu pasivni; nasljednici prvotnog radikalnog1^.."_"oly9t_o"arnog zara stranke _da se poistoviete s partizanim"l oa i."""121941.. HSS nije pokazivala ni.kakav rnik konitruktivne potitiet. aktivnosii,niti je razvila bilo kal<av vlastiti djelotvoran p.okret otp6ra. oNapredni kru-govi" q stranci (Jandiko-vii.i njegova grupa) niiu udinili'nista stobi upuiiva-lo na to da bi oni mo.gri diniti jezgri za neku grupu otpora, koja bi'mogLdobiti podrsku saveznika, kao alteinativu pomoZi partizanirna. fartizani,
"sa
re veii broj pripadnika HSS. Ta gmpa:i stranadki organ unutar partizanskogzadrLao odrectenu mjeru ugleda mettu
,,"," ": "X'.j??; "#j:ilt1: 3j:.ff 'll: ljl'j^ eljaStvom i privuii selja5tvo potpuniije u otvo
renu aktivnost protiv osovine. U svakom sludaju, *oze re sa sigurnosiu recida su dani politidkog- ufpona Serjadke stra,nke kao prevladuu"fue" politidkesile u Hrvatskoj prosli i malo. je vjerojatno da ie se vratiti. partizanski fo-kret, njegov ugled poveian v,ojlim
-uspjesima i njegovi redovi ojadani uklju-
divanjem aktivnih elemenata HSS vei le otiiao aate-to u osvajanju pune vjlr_nosti hrvats,kog naroda
21. u dodatku ,An je popis istaknutih votla HSS koji su sada s partiza-nima.
U dodatku ,B" je kopija ,deklaracije dlanova HSS iz Hrvatskog primor-ja .
U dodatku uCn je izvod iz pisma objavljenog u oslobodnom domu< 19.rujna 1943, koje daje stav seljaka u odnosu na-partizane i politiku HSS.*.
28. sijednja 1944.
2E6 Ti se dodaci ne donose u prilogu.
275
POLOZAJ I DRZANJE GRADANSKIH STRANAKAU HRVATSKOJ T944,*
U razmatranju mjesta, uloge, drLanja i ponasanja gradanskih stranakau Jugoslaviji u vrijeme rata nuZno je svaki put preciznije utvrditi Sto se
u danom momentu smatra gradan5kim strankama. Isto je tako potrebno
utvrditi koji faktori, osim opiih i kontinuiranih problema koje je nametnuorart, posebnb utjedu na polozaj i pona5anje gradanskih stranaka u odreitenomrazd;blju. Tako treba postupiti i u razmatranju drZanja grailanskih stranakau Hrvatsko j 1944. godine.
I .
Stranadko-politidka konstelacija u Hrvatskoj u ratu ima, dakako, svoiepretpostavke i bdretlenja u predratnom razdoblju, sa specifidnostima koje su
iu konstelaciju modificirale uodi rata. Rat je raniju stranadko-politidku konste'
laciju radikaino rastrojio. Okupacijsko-kvislin5ki reZim onemoguiio je legalnoposiojanje i djelovanje svih politidkih stranaka koje se nisu poistovjetile -s re-
li*o*. Organizacijst<i i taaiovski politidke stranke su se razdrobile, osule ili
potpuno izlubile. Dileme koje je donio rat potencirale su_ ranija ili uvjetovale
irouu i dub-oka politidka p.eitroiananja u bivSim gradanskim strankama i do-
vele do rasipanJa njihovi pristasa u svim pravcima vojnog i politidkog parce'
liranja. fo je bita opia kirakteristika vei u samom podetku rata, a stalno sc
i radikalno produbljivala u njegovu toku. Posljedice takvih promjena razlidito
su se odrazile na po5eaine giatlanske grupacije. Opia je karakteristika da su
sve te strukture aoZivlete temeljite perturbacije u tolikoj mjeri da je njihovupredratnu fizionomiju bilo teSko uopie prepoznati ili se sasvim izgttbila' Zbog
ivega toga o gratlanlkim strankama u Hrvatskoj u 1944. godini, u smislu nji'
hovl predratnog odretlenja, moguie je samo relativno, uvjetno govoriti. Poj-e-
dine gratlanske grupacije oZivjelen su u razliditim oblicima: neke su donekle
oduvale elemonte svoje ranije organizacijsko-politidke strukture s moguino5iuoZivljavanja i obnavljanja u povoljnim okolnostima, dok se o drugima moZegovoiiti samo kao uspomeni koja je razbijeno Zivjela u glavama i opredjelje-
niima njihovih ranijih prista5a. I kad govorimo o grailanskim strankama u Hr-
vitskoj -u
1944. godini, shvaiamo ih u raznolikosti njihova ,Zivljenjan.
Predmet razmatranja nisu one gradanske grupacije i organizacije kojesu se uklopile u okupacijsko-kvislinSki reZim. Ovdje nas zanimaju one sna-
. Obiavlieno u zborniku Narodnooslobodilatka borba i sociialistitka revolttci ja u Hrvatskoj 1944.goitine. Zalreb, 1n6, $7-217.
276
na bile izvan tog sustava, koje su bile:atnog dru5tva i koje su s te osnovneprema okupacijsko-kvislin5kom reZimu
lbinu i opredjeljivanje u toku rata, gra_promatrati u dva glavna dijela: manjesrpsko stanovniStvo i manji broj pri_rcije medu Hrvatima, te Hrvatska se_
rata. ajutjecajnija gradanska stranka prije
t .
acije, pogotovo uzete pojedinadno, nirisu predstavljale veiu politidku snagu.r na velikosrpskim, Sovinistidkim osno-ane na razliditim mjestima - u detnid-likalnoj zajednici, Jugoslavenskoj nacio-lobrojno, u usamljenim grupicama Ljo-;ke narodne stranke. Ostaci integralno-1 snaga (dijelom u JRZ-u i JNS-u kao ibili organizacijski dvr5ie povezani) svo-:iju izvodili su iz integralno-jugoslaven-di5noj ideolo5koj osnovi razgranidavalirgama. U redovima Samostalne demo.rSe srpsko-hrvatske stranadko politid,keganizacije drlave.h grupacija u danima uodi rata doZiv-:ncijaciju i vidljive znakove meclusob-i na dinamiku i smjer pregrupirnja u
ra. To, metlutim, nije bio primarni fak-;udbinu u ratu. Odludujuia je bila po-stanovniStvu. Teror, frontalno uniStava-:bijanje politidkih stnuktura metlu srp-'oj oruZane borbe imali su kao poslje-Iapaju i prista5e bivSih politidkih stra-
;:' j:l?"ff i"'T,l:"',ff i;'?;lil $i::nti koji odgovaraju novim uvjetima u
u kojima se ta ideologija nasla. PoloZaj srpJkog itu.rorrttistna u ustaskoj dr-zavi, organiziranje i djelovanje detnidkog pokrela, razvoj oslobodiladke bor-be - sve su to faktori koji su prista5e tih politidkih stranaka vrlo brzo natje-rali na opredjeljivanje, na razvrstavanje, mnogo prije i radikalnije nego stoje to bio sludaj s Hrvatskom seljadkom strankom i njezinim prisiasama. Za-to su se srpske i integralno-jugoslavenske politidke grupacije vei u podetkurata morale radikalno opredjeljivati prema dilemama koje ;e donio rat i oku-pacijsko-kvislinski rezim. prihvaiajuii ovu ili onu dilemu, te su graclanskegrupacije ujedno gubile i svoju fizionomiju. Na taj nadin one u 194a. god. nisu prisutne sa svojom stranadko-poritidkom strukturom pa1 gledajudi s togs:ajaliSta, ne bi ni bile predmet razmatranja ponasanja jradanskil snaga titoj godini. Metlutim, ne bi bilo ispravno
"urui*ru.r"rnuriti"rrjihovu prisutirost
277
na politidkoj sceni u toj fazi rata. Naime, njihova se prisutnost oditovala nadva nadina: prvo, na taj nadin Sto su te biv5e gratlanske strurkture dijelomunijele ideologiju u rasporede koje je donio rat, pa su, dakle, nastavile Zivje-ti u dmgim oblicima i, drugo, Sto su u glavama jednog dijela svojih bivSihprista5a Zivjele kao si,rnboli predratnog graclans'kog dru5tva i uvjetovale nji-hovo pona5anje. Tako je preko pnistaSa tih stranaka stari reZim dijelom 6u-vao svoju personalnu i idejnm osnovu.
Spomeuuti stranadko-politidki smjerovi nisu se u toku rata podjednakoponaSali. Metiutim, svaki pokuSaj svodenja tih ponaSanja na samo odretleninazivnik, nosi u sebi sav rizik pojednostavljivanja, zanemarivanja sloZenogspektra individualnih ponaSanja i sl. lpak, uza sav rizik, poku5at iemo naz-naditi osnovnu karakteristiku pona5anja svakog od spomenutih smjerova.
Ekstremistidke velikosrpske snage u uvjetima rata razvile su svoju po-litiku do krajnj'ih konzekvencija. One s,u dinile kadr.ovsku jezgru i davale idej-nu osnovu vojnopolitdkoj strukturi detnidkg pokreta. Istina, detnidki pokretje u nekim situacijama zahva(ao i redove umjerenijih elemerrata, koji su, me-tlutim, ostajali na periferiji i bili podloZni dinamidnijoj diferencijaciji. Nisam detnidki pokret nije bio politid.ki potpuno homogen. Za detni5tvo u Hr-vatskoj u pravilu je bilo karakteristi6no rda je otiSlo mnogo Sire u suradnju sokupatorom (narodito s Talijanima) nego Sto je to bio sludaj s detni6kim sna-gama u nekim drugim krajevima. Takvo je pona5anje bilo uvjetovano dinjeni-com da je detnidki pokret u Hrvatskoj traZio savezni5tvo s okupatorom i pro-tiv ustaSkog reZima i protiv narodnoslobodiladkog pokreta. Cetni5tvo je nataj nadin u Hrvatskoj brzo >istjerano na distac" i kroz vlastitu kompromita-ciju uvjerljivo pridonijelo kompromitiranju starog dru5tva diji je reprezen-tant bilo. To je ujedno bila i kompromitaci,ja bivSih graclanskih grupacija ko-je su se idejno i kadrovski slile u detnidki pokret, s njim se poistovjetile i unjegovu oblik'r.r nastavile svoje Zivljenje. Neke stare grailanske strukture bilesu dakle i u 1944. god. organizirano prisutne na vojnopolitidkoi sceni u Hr-vatskoj, iako ne u svom ranijem obliku, nego u fiziononiiji detnidkog pokre-ta. Cetni5tvo u Hrvatskoj (kao uostalom i u Jugoslaviji opienito) toliko jesvoju sudbinu vezalo uz okupacijski reZim i kontrarevolucionarnu politikuizbjeglidke vlade da je i njegova "vrijednost" i sudbina bila najuZe povezanas ,vrijedno5iu< i sudbinom tih dvaju faktora. U torn pogledu detnidki pokretu 1944. godi,ni u najpovoljnijoj soluciji politike kompromisa zapadnih savez-nika prema narodnooslobodiladkom pokretu nije mogao naii svoje mjesto.S njim su sudbinu dijelile i stare gratlanske politidke stru:kture koje su gaidejno i kadrovski oblikovale.
Integralistidko-unitaristidke snage, uodi rata bez vede organizacijske iidejne povezanosti, u ratu su bile jo5 viSe razdr.obljene. Ukoliko se vei usamom podetku rata nisu ukljudile u detnidki ili narodnooslobodiladki pokret,one su svoj )autonomnin Zivot nastavile uglavnom u razliditim oblicima kon-spirativnog dogovaranja i grupiranja, u nekoj formi salonskog zavjereniStva,u odekivanju situacije koja 6e ih izbaciti na povr5inu. Igrajuii se nezavisneuloge, te su grupice u isto vrijeme traLile savezni5tvo na raznim stranama:u redovima prista5a Hrvatske seljadke stranke (u ostacima stranadkih organi-zacija i u domobranstvu), u detnidkom pokretu DraZe Mihailoviia te, ne5tokasnije, izgubiv5i Sanse na svim stranama, osobni spas traZile ukljudivanjemu oslobodiladki pokret. Oni pojedinci koji su oklijevali sa svojim "opredjeljivanjem<, sve su nade polagali u to da ie se naii u prethodnici koja ie dode-kati zapadne saveznike. Na taj nadin integralistidko-unitaristidke snage u Hr-
278
v?rtskoj.f l.{{. eo$.. nisu pokazivale nikakve znakove samostalnog organizacij-skog politidkog zivota. one su samo individuarno p"p"":.*r" druge fronto-rtjecale.
,kreta veiinom su se na5li u njegovimidkog pokreta i beznadajne ulogJ inte-ka orijentacija Samostalne demokrat_ginosti utjecaja metlu srpskim stanov_
pokretu. moguinosti utjecaja i oslobodiladkom
i Jugoslavenska naoionalna stranka uih stranaka dije su se centrale nalazilesu bile posebno zastupljene u izbjeglid_h vodstava. Za razliku od njih, Samo-Hrvatskoj i svoje vodstvo i teZi5te svo-predstavnika (Budisavljeviia i Kosano_izbjeglidkim vladama. Ti su se samo_
judili u zapadnu politiku kompromisar, oprodijeliv5i se na kraju za uZu su-oZivljavanja SDS-a pod njezinim rani-god. - bile su u okviru te politike su-r se individualni pokuSaji opozicijskog
tnoj fazi rata ,osiroma5enau je za dvaielili za ustaSki reZim ili oslobodiladku
I"'#1T:,XX'ffiJ : Jn,;ru';,iili;:l?,-":,iy"" kamp an j u za r azb i j ani. H J8z-;-i ?ffi :r];.:# " l,: "tJ#
"f ;ir?:":u toJ l€mpanji neke pristase te stranke, meau koiima i-neki,
-uglavnbm dru-gorazredni funkcionari, pritupili su ustaskom rezimu. uglavnom se radilo o
T?li:- broju onih pristasa Hss-a koji su i ranije nagin.jili a;snidarskoj stru-ji i-bio im je potreban samo mari korik da bi se nasli-na pozicijama ustaskogrezima. Treba, meclutim, imati na umu da je dio pristaSa HSS-a koji je usltasku drZavu u prvo vrijeme prirnio s nekim iluzijama, razodaran reterirao.Time je spomenuta kampanja ustaikog reZima., i l .to r94r. za njega u cje-lini bila posve negativna. No, s druge ,irun", dio pristasa bio je prisilno stav-ljen u sluzbu ustaskog rezima, kao lto je bio sludaj s mobilizacijom u domo-branstvo.
UZe stranadko vodstvo i najveii dio dlanstva HSS_a zauzeo je osredinskoodrZanje, opredjeljuju(i
:e za tzv. politiku dekanja. S obzirom na ponasanjevodstva ta je politika imala dvije nijanse, uvjetovane podjelom uroga: d.io
279
vodstva nalazio se u emigraciji, 'djelujuii globalno u sklopu politike izbjegl,id.ke vlade i politike zapadnih Javeiniki, a -rugi dio vodstva ostao je ,, i.irtlii svoju politiku ,dekanja" uskladivao s uvjetiria u zemlji.
r slijedili politiku uZeg stranadkog vod-n rezervom odnosio prema oslobodilad-, mettutim, voditi raduna o specifidnos-ranost imala razlidita obiljeZja: negdjeItivljenja, a u drugim sludajevima obli-,upiranja. Iako je te5ko odrediti neku
rivnog .ukrjudivanja pristasa (p.irtusu'3r'Jlo'ilXtl:"';r"jt$i
"irtrl?'T
:'.lT.l5:oslobodiladki pokret intenziviran potkraj 1942, da bi u proljeie i ljeto 1943.poprimio sir_e razmjere..Tako je od tog vremena preostaii dio HSS-; (tj. nje-gov >sredinski" dio) >osiroma5en< za Sirok val onih prista5a koji su napustilipolitiku
"dekanja" i aktivno se ukljudili u oslobodiladku borbu. Taj se procesjo5 vi5e intenzivirao od jeseni 1943, nakon kapitulacije Italije, ,t .tui"tirnu no-ve meilunarodne vojnopolitidke situacije. Tirne su sg,sredinsken siage HSS--a radikalno suzile.-To nije znadilo sa'mo poveiavanje opsega oslob6diladkeborbe, nego ujedno i suzavanje osnove za poritiku kontrar^evolucije, sto je biopravi smisao politike >dekanja". S takvim dakle poloZajem, s ostacima >sre-di$!q:, linije, susreiemo se 1944. god. No, ni tadi ona, kao Sto iemo vidjeti,n_ije_bila jedinstvena. za razliku od drugih spomenutih stranaka u Hrvatstoj,HSS je, i nakon svih etapa u procesu raslojavanja, donekle saduvala pritaje-ne-elemente svoje organizacijsko-politidke fizionomije koji su pred krij ratapokuiavali izbiti na povr5inu i na Sirokoj osnovi se poveiati.
- u valu pristasa HSS-a koji su se 1943. god. uklju8ivali u oslobodiladki po-kret treba razlikovati i dva izrazena smjeri. prvi jL obuhvaiao pristase HSS--a koji su se individualno prikljudivali pokretu, prihvaiajuii u cijelosti nje-gov Drogram, kidajuii praktidki svaku organizacionu i idejnu vezu s HSS-om.Drugi je onaj smjer koji je i5ao za tim rda se HSS konsiituira i statuira usklopu oslobodiladkog pokreta. Taj je smjer imao dvije varijante. Prva var!janta vodila je prema ulijevanju HSS-a u oslobodiladki pokret, pa se ona u
:. Druga varijanta teZila je za tim dardi vlastite pozicije. Tu je varijantu
fri'prekirruo na pitanju odnosa prema'litiku odekanja" i pe2yao prista5e HSS-
-a u aktivni otpor u sklopu narodnoslobodiladkog pokreta. Na piianju aktivneoluZane borbe on se sa svojim pristaSama nasao na istoj plitformi s Nop-om. No njegovi su ciljevi i5li i dalje od toga. On je ielio di u okviru NOp-anatle dovoljan prostor i za HSS kao stranku. Da bi to postigao iz progra-ma te stranke izvukao je elemente koje je mogao uskladiti s oslobodiladkimi socijalno-politidkim ciljevima NoP-a Magovac je polazio od teze da je HSSpredstavnik hrvatskog naroda, da se moralno i politidki kao cjelina nije kom-promitirala, nego su od nje otpali samo pojedinci. osnovni Magovdev ciljbio je: plasiranje i afirmiranje programa HSS-a (u njegovoj demokratskoj,
"radiievskoj< varijanti) u okviru NoP-a, organizacijsko obnavljanje te stran-ke, nametanje partnerskoga, koalicijskog odnosa narodnoosrobodiladkom po-kretu. Transformiran na demokratskoj osnovi i angaZiran u oslobodiladkojborbi organiziran HSS u okviru Nop-a trebalo bi da posluzi kao jezgra ziponovno povladenje ranijih prista5a te stranke koje je rat rasuo na razlidite
280
strane. Magovac je bio konzekventan u osnrdi onog dijela biv5ih prista3a testranke koji su se stavili u sluZbu ustaSkog reZima, ali le suzdrZljivo i s okli.jevanjem ulazio u konfrontaciju sa osredinskomn liniiom vod.stvi HSS_a okoMl:gkl' Tako je ostavljao otvorenu moguinost sauernistuu s tim snagama upolitici protuteZe NoP-u. Magovdeva koncepcija svojim osnovnim cil-jevimapredstavlja u stvari jednu varijantu ,sredinskeo polilike, koja je, za razlikuod politike ,,dekanjan, svoje ciljeve Leljela ostvariti aktivnim sud.lelovanjemu oslobodiladkoj borbi.
Aktiviranje Magovdeve linije bilo je uvjetovano nizom medunarodnih iunutrasnjih dogadaja, od kojih su najvaZniji bili: porazi osovinskih sila iotvaranje jasne perspektive za skoru pobjedu antihitlerovske koalicije. p,redplitidke grupacije time se postavilo aktualno pitanje trahenja mjesti i pozi-cija u poslijeratnom stanju. Nadalje, znaran 6roj pristasa gss-a pridiuZiose oslobodiladkom pokretu mimo i protiv stava vodslva. U toj situaciii stran-ka je morala oiii za njima". Osnovne intencije Magovdeve politike do5le su,do.izraLaja vei u podetku njegova prikljudivanja ttoe-u, ati ftr je odludniiepodeo razvijati u jesen 1943. To je bilo uvjetovano, u p!'vom redu, ovim okol-nostima: kapitulacija Italije i dolazak zapadnih saveznika pred granice Jugo-slavije stvarali su dojam da su pojadane pozicije i sanse piedratnoga gractin-skog druStva prema oslobodiladkom pokretu. U toj atmosferi predraine po-lif idke grupacije dobile su impuls za svoje oZivljavanje i aktivnije djelovanjei otvorenije postavljanje pitanja svoje participacije u poslijeratnim prilika-ma' sredinom i u jesen 1943. zna(ajan broj niZih i srednjih funkcionara, kaoi veii broj dlanstva, pridruzio se oslobodiladkom pokretu. Magovac je procje-njivao da mu sve to pruia Siru osnovu za okupljanje pristasa HSS-a na l iniji partnerstva s NOP-om. Sredinom te godine, u skladu s ranijom zamisli i'prema sporazumu s organima NOP-a, ko,nstit,uiran je Izvr5ni odbor Hrvat-ske seljadke stranke, zami5ljen od NoP-a kao nosilac polit ike negacije strankepod Madekovim vodsrvom.
Narodnooslobodiladki pokret ostavio je ogranidene moguinosti manevraMagovdevoj politici dopu5tao manifestaciju samo onih programatskih ele-menata te politike koji su se mogli uskladiti s i'nteresima oslobodiladke bor-be. odludno su se suzbijali pokusaji reafirmacije HSS-a koju je sadrzavalaMadekova koncepcija. Na temelju opienarodne, sirokodemokratske i izvan-stranadke fizionomije i platforme NoP-a, odbadeni su svi pokusaji nametanjapartnerstva, koalicijskog odnosa. Suprotnost izmedu Magovdeve politike iNOP-a nije u prvo vrijeme jade izralena. U vrijeme uspostavljanji suradnjes.Madekovom grupom NoP je bio elastidnij i i tolerantnij i prema nekim ma-nifestacijama te politike. Kad su Magovdeve namjere oatuenile dosle do iz-ralaja, NoP im se odludnije i usprotivio. U isto vri jeme razvoj medunarodnesituacije postavljao je i pred NoP odludnije pitanje posli jeratnog uredenja.U vri jeme II. zasjedanja ZAVNOH,a, kad je doslo do ostri jeg dijaloga s Ma.govcem, pripremale su se odluke IL zasjedanja AVNoJ-a koje su udarale te-melje poslijeratnog ureclenja. lz toga je za Nop proizlazila i potreba da sesuZavajtr moguinosti za oLivljavanje snaga i programa gratlanskog drustva.Masovno prikljudivanje pristasa HSS-a oslobodiladkom pokret,u traZilo je injihovo Sire participiranje u organima Nop-a. Tako je jedan od vaLnih zad,ata-!a II. zasjedanja ZAVNoH-a bilo njegovo prosirenje novim funkcionarima
ls9-" koji su se pridruZili Nop-u. To je, s druge strane, trebalo stimulativnodjelovati na pridruZivanje novih pristasa te stranke oslobodiladkom pokretu,Sto je ujedno znadilo i osiromasenje onog dijela te stranke koji je ive visc
281
pokazivao tendenciju da se konstituira kao glavna snagl. kontrarevolucije'
i'red NOP ,. portuuilo bitno pitanje: da li ie nasovno prikljudivanje ptistl'
iai voditi prosirenju osnove za Magovdevu politiku reafirmacije HSS--a ili ie
se oni u iijelosti pridobiti za socijllno-politidki program oslobodiladkog po-
kreta.U 1944. godini susreiemo se dakle s dva HSS-a' Jedan je predratni'-sa
ma a i ideolo5kom tradicijom, u odlu-
okvirima oslobodiladkog pokreta. Prerrostvariti kompromis izmedu predratnepravnog partnera u vrijeme latu i tuu,.ti Sto utjecuiryii. poloZaj nakon oslo-
foA""3I, gradeii svoju poziciju na demokratski modificiranom programu te
stranke ii ranijeg.uiaott3u. Suodavanje NOP-a s Magovdevom politikoT po'
kazalo je da tlkiva orijentacija nije dobila Sireg oslonca-mectu prista5ama
HSS-a u redovima oslobodiladlog potreta, kao ni u uZoj Magovdevoj. okolini'
U izvrsnom odboru HSS-a dvrsto se nametnula ona orijentacija koja se op-
redijeli la za uLu suradnju i sl i jevanje u NOP, a ne stranadf<o partnerstvo i
konirontaciju s njim. [l takvom svom usmjerenju taj je HSS postao most
koji je povezivao narodn,oslobodiladki pok."t i pri ita5.e HSS-a, pospjesio
n3itrovo uktiu.ro ukljudiva'je u oslobodiladku borbu i prihvaianje programa
NOP-a. Formalno i ia se stianka donekle 'oslanjalau na graclanski HSS' uto-
l i k o S t o j e i z n j e g o v e t r a d i c i j e i p r o g r a m a u z i m a l a o d r e c l e n e e l e m e n t e , p ap r e m a t o m e i s a m a b i l a , g r a i t a n s k a u s t r a n k a . I s t u p a n j e o u i m e u p r e d r a t n o gHSS-a i preuzimanje njegJvih demokratskih obiljeZja i njihovo produbljiva-
nje, nije, meilutim, bil l usmjereno na obnavljanje te stranke i njezino po-
stavljanje prema NoP-u. ona je zamisljena kao najpodobnij i organizacijski
oblik i programatski sadrZaj pieko kojih se mogla ostvarivati preorijentaciia
masa od gradansxog rrss-" na ptatfoirnu NOP-a. Po takvoj svojc.rj usmjere-
nosti narodnoosbb&iladki HSS gubio je prividne oznake svog ogractanskogu
odretlenja pa ga stoga i ne uzimamo u raimatranje drzanja-gradanskih.stra-
naka u 1944. godini. ogranidavamo se samo na ostatke osredinskeu Iiniji oko
Madekova vodstva, dalle onaj dio pod kojim se uobidajeno i razumijeva
HSS.
I I
Za cjelovito razumijevanje drzanja gradanskih grupacija i nosilaca gra-
danske p-otitit "
u vrijeme rata potrebno je razjasniti njihov odnos u raznim
pravcima - prema lkupacijsko-kvislin5kom reZimu, prema politici antihit-
ierouske koaliiije (u tom kontekstu i prema politici izbjeglidke vlade) i prema
narodnooslobodiladkom pokretu. Da ti se posebno uodila karakteristika nji
hova drZan ja 1944. go,dine, potrebno je, osim opiih relacija, naroditim na'
glaskom u razmatrin3e ut<tjueiti one faktore koji daju specifidnu karakte-
iirtit u vojnopolitidke konstelacije u toj godini. TeZiste razmatranja bit ie
okrenuto na HSS, koji je, kao Sto je naglaseno, za razliku od drugih gratlan-
skih stranaka, najviSl, 'natod svim razgradivanjima, oduvao organizacijsko-
282
i,',iIl r
Il i
t;IIil !
i
-politidke karakteristike i utjecaj iz predratnog razdobl.ia.lJpoznrit ie se istotako.-i na opiu karakteristiku L refleksijamZ p'gr.rir"trf"g mentaliteta idrugih gradanskih grupacija, u obrici,ma i ma,niiest"aci;ama [*o ih susreie-mo i Sto su one znadile u 1944. godini.
1 .
a prema HSS-u moZe se razlikovati ne-r podijeliti na dva glavna razdoblja. U>roteie do sredine 1943. god., opienito:ma HSS-u jest potpuno odbacivanje i[i na tvrdnjama da ta stranka ne posto.:a nju u okviru usta5ke vlasti nema nil. ne samo da se pre5utno priznaje po.
,,' :1',L J' ff n:, ;".j' Ax# ;Tj:,', j:""T;koatrici j e na i s todnom i af ridkom *,tn;"j'ijii.";j b?51 T'i5:ifljtit#1'*:
:tske vojnopolitidke situacije na Stetuh snaga u Italiji i njezina kapitulacija>ribliZava potpunom porazu Njemadke.
::fr JJ3$*XT,.,';.,1?f;'JjT""o,'""""?t e mer j ito j e po t re s en u sp on o m ""
j "du' o: [TJti:ii
"Tlllfi'r
t:'J':Tj""td""" ffrodnooslobodiladkog pokreta. ustagki iezim uio je p.i-o..r, tiailiti kompen.zaciju.za.pogorsanje svog vanjskog i unutrasnjeg polozaja. To se odrazilo ina mijenjanje pona5anja prema HSS-u.
Vodstvo HSS-a sve vi5e se suodavalo s procesom naglog raslojavanja onogvi5e i l i manje discipline sli jediti poli-
:manja za situaciju kada ie ta stranka,lom prijeii u akciju. Za vodstvo stran-iu" u 1943. god. bio je u spredavanjulki pokret. To je bio interes i ustaSkogo je otvorene moguinosti partnerstvaii kad je vojnopolitidki razvoj nagovi-
;j:'il'i'i:?l;']fl oill?'uq':"i'"'l'";'';:i potiskivanje narodnoosrobod'adk", ;""il1ij'1"'"itl3Xi,::11lx1t,fi:'T'""'.:kon toga. I ustaski reZim je u tim naitojanjima mogao ijrati odretlenu ulogu.Suzbijanje i razbija,nje narodnooslouoaitaekog pokreta] kao zajednftki citj,ostavljalo je i pored svih oprednosti, dovoljno moguinosti rda i. ,rrportarr"mostovi uzajamnog komunioiranja izmetlu kvlstinstcog r.lstaskog reZima i nje-gove prozapadno orijentirane opozicije. Kontakti i pokusaji koordiniranjaaktivnosti protiv Nop-a, s kojima se 1943. god. susiei"-ol to i praktidnopotvrcluju.
otvarajuii se za partnerstvo s HSS-om 1943. god.., dio snaga ustaskog1ei.i.ma
nije pomi5ljao na koncesije koje bi ugrozavie njegove pozicije. Tra-zeii suradniu s HSS-om, rezim iL .r p.rrorn redu Zerio kompenzirati posrjc-
283
dice koje mg j-e nametnuo__ryrzvoj vojnoporitidke situacije u Sredozemlju.osnovni_je cilj bio da se HSS uvede
" rt.rzu.t ustasko! i"zittr". Nosioci ie-
zima polazili su p-ri tom od procjene da su interes ru Spr"Euuutrje narodno-oslobodiladkog pokreta i postizanle >zaslugao za ujedinjlvanje hrvatskog te-ritorija nakon kapitulacije Italije i osig:uravanle arzavne individualnostidovoljno privladni motivi za vodltvo HSS-a da ie stavi u sluZbu ustaskogrezima. ustaike vlasti traZile su od HSS-a puno angaziranje, s punom odl
y'odstvo HSS-a, dakako, nije bilo motiva osnovna preokupacija bila je vezana. Suradnja s ustaSkim reZimom moglaolucija, prijelazna taktika, za koju se,r cijena, izralena u identifikaciji s us-o iz ponuda s usta5ke strane. Vodstvoi vladi uzvratilo je prijedlozima o neu-i se eventualno na5li i manje istaknu-
gjje-,.1i s manjim rizikom poritidke *:fr::'fiT,TliJtrlitl;:r?t'",,i::i"i11:litidkim kapitalomn u odludujucoj fazi ,utu. Ta bi solucija, nadalje, ublaZa_vala, razvodrrjavala ustaski reiim- te ubrzala i olaksala priiogoaivanje NDHvojnopolitidkim prilikama u Sredozemrju.' S neposrednijim o]dekivutri"m ra.veznidke konadne pobjede u Sredozemlju rasla je i oaturnost vodstva HSS-a
f,gram relima temeljio se na stabiliza-SS-a trebao voditi njegovu postupnom
ili.:i;,ll 1 *llH*":,',,T: llt 3;l;,H?"1rinacije. Od jeseni 1943. do proljeia
1944..uojna. situacija u Sredozemlju nije se bitnije mijenjala. Moguinost sa-veznidko€ iskrcavanja na teritoriju NDH nije se neposiednije s-agledavala.Takva >inertna< situacija u Sredozemlju nij! znadajnije utjecala ni ponasa-nje.usta5kog reZima prema HSS-u i odnosi-izmettu"njih osiali su ,lgiuurro-u dimenzijama kakve su bile od sredine i u jesen 1943. godine. prod-or Nije-maca na jadransku obalu ohrabrivao je ustaski rezim, loji je pokazivao imanje sklonosti za koncesiie HSS-a.
Godina 1944. donijela je radikarno pogorsanje poloZaja kvislinskim sna-gaTa
l H.rvatskoj u sklopu opieg pogorsanja potozaia Njemadke. posebnotreba istaii ove dogatlaje: saveznidko napredovinje u Itaiiji, iskrcavanje uNormandiji, d-ogadaji u Rumunjskoj, ispidanje Bugarske ii njemadkog rat-nog stroja, dolazak sovjetskih trupa niistodnih dijelova Jugoslavije i preno5eiim dijelom na teritorij NDH. Stijedrazlidite faze. Svaka je od njih imalata5kog reZima, a opda im je karakterist;djelovali na pogor5anje njegova poloZaja.
Temeljito poljuljan polozaj ustaskog reLima u 1944. god,. izazvao je i si-ra- previranja u njegovim redovima. sustina svih tih prev-iranja nalveiim di-ielom se svodila na pitanje:. fqk_o na najbolji, najpovoljniji, najsigurniji na-din dodekati predstojedi neizbjeLan slom uitaske^vlarti. u'tom smislu sve
t usP. str. l6E i d.
284
I
vi5e maha dobivah je zamisao o potrebi ,,demokratske transformacije< NDHradi prilagoclivanja predstojeiim dogaelajima. Na toj osnovi razradivao se,zavjerenidki. pl11 s ciljem "prevoilenjao NDH nu it.un,, zapadnih savez-nika (tzv. pud Vokii-Lorkovii).
smisao "demokratske transformacije< trebao je osigurati HSS svojimaktir,-nim sudjelovanjem u ozavjerenidkom. planu i preuzimanjem vlasti. Zavojnidko provodenje tog plana pripremalo se domobranstvo. pian o partner-stvu ustaskog reLima i HSS-a iz 1944. god. bitno se razrikovao od sp^omenu_tih kombinacija u 1943. godini. Prema planovima iz 1943. god. ustaS-ki reZimtrebao je zadriati dom'inantan poloiaj, a partnerst.ro s HSS-om trebalo ieu. tome osigurati podupiranje. Prema ozavjerenidkomn planu iz 1944. godinevi5e se nije radilo o spasavanju ustaskog reLima. zato ie dominantia ulo-
stranke na putu >demokratske transformacije" NDH. Tako je partnerskipoloiaj HSS-a bio izrazito povoljniji nego 1943. godine. Kako sL i svi ranijirazlozi koji su motivirali HSS na istraiivanje moguinosti zajednitke ru.ui-nje protiv oslobodilaikog pokreta u 1944. god. djelovali pojatanim intenzi-tetom, naielne pretpostavke za sudjelovanje HSS-a u sponenutim planovi-
ma u toj godini bile su iirom otvorene.,,Zavjereniiki" plan zahvatio je vojne, upravnc i politiike strukture us.
taike vlasti, a izvjesni podaci upuiuju i na zaktjuiak da je u toku bio i sampoqlavnik Paveli i. Sama zamisao i pripreme trajale su u proljeie i l jeto 1944.Potkraj kolovoza Paveli i je >otkrioo planovc i izvrsio protuudar, za st<-r ieimao vi5e razloga.
Planove o preorijentacij i prema zapadu ne treba gledati izolirano, samou granicama NDH, nego kao jednu epizodu i varijantu, nastalu u atmosferi;i1ih. qreyilanja koja su zahvarila vojne i politidke krugove same Njemadkci kvislinskih relima. Potkraj srpnja 1944. izvrlen je neuspio atentat na Hit-lera, nakon dega je usli jedio drastidan obradun si zavjeienicima. Neuspjehatentata ohrabrujuie je djelovao na Paveliia i njegovu vjeru u Hitlera. Gla-sovi o novim oruZjima koje priprema Njemadka jos su vise poveiavali pa-vdi1evo pouzd e. Mogutnost da Ni.iemci otkriju 2;lvjereniike planove uNDH i Paveliievu vezu s njima prijetila je ostrom odmazdom kakvu su do-iivjeli i zavjerenici u Njemadkoj. Paveli i je pozurio da izbjegne takvu sud.binu. Iskrcavanje saveznidkih snaga u Normandij i upuiivalo je na zaklju-i lak da ne predstoji iskrcavanje na Balkanu. Tako se NDH nije nasla u nc-posrednom dohvatu saveznidkih operacija. Time se ni problem njezine ,de.mokratske transformacijen nije neposrednije nametao. Tako su presjedeniplanovi o partnerstvu HSS-a i ustaikog reLima u toj transformaciji. slomomtih planova nisu, medutim, presjedene i sve moguinosti zajednidkog kon-frontiranja s NOP-om.
2-
ciljevi prve,nstveno locirani u situaciju nakon rata. Osnovni cifi sastojao seu wrztc<;t4-itz na silttac-ijtt i lmzici-ie koje- f<'-ttr:tnka itnala zta\i r:zta.,Za ostva-
a - i v a n i e t o g c i l . i 4 i z a L t r a r l . r i L ' s t - a t c g i j a i t i r k t i k a - c - c ' k : r n - l a - . S v c ' r r a d e 2 . , v r - aCanje Dsta Slanja slvar- i* bi le su vez.r t lL- uz 1><>b.ic<l t t z.r lda. l t t i i l -s.rveznik:r ,
jer se taj cilj nije mogao ostvariti ni pobjedom osovinskih sila, ni pobjodomnarodnoslobodiladkog pokreta. Strategija i taktika odekanja< nije imala ap-
L--
285
viSe maha dobivala je zamisao o potrebi ,demokratske transformacijen NDHradi prilagotlivanja predstojeii,m dogaclajima. Na toj osnovi razradivao seozavjerenidki" plan, s ciljem >prevodenjao NDH na stranu zapadnih savez-nika (tzv. pud Vokii-Lorkovii).
Smisao >demokratske transformacije" trebao je osigurati HSS svojimaktivnim sudjelovanjem u ozavjerenidkom" planu i preuzimanjem vlasti. Zavojnidko provottenje tog plana pripremalo se domobranstvo. Plan o partner-stvu ustaSkog reZima i HSS-a iz 1944. god. bitno se razlikovao od spomenu-tih kombinacija u 1943. godini. Prema planovima iz 1943. god. usta5ki reZimtrebao je zadriati dominantan poloZaj, a partnerstvo s HSS-om trebalo je
u tome osigurati podupiranje. Prema ozavjerenidkomn planu iz 1944. godinevi5e se nije radilo o spa5avanju usta5kog reZima. Zato ie dominantna ulo'ga trebala pripasti HSS-u, a ustaSki reZim samo bi se stavio u sluZbu teJtranke na putu odemokratske transformacije" NDH. Tako je partnerskipoloZaj HSS-; bio izrazito povoljniji nego 1943. godine. Kako su i svi ranijiiazlozi koji su motivirali HSS na istraZivanje moguinosti zajednidke surad-nje protiv oslobodiladkog pokreta u 1944. god. djelovali pojadanim intenzi-tetom, nadelne pretpostavke za sudjelovanje HSS'a u spomenutim planovi'
ma u toj godini bile su Sirom otvorene.
"Zavjerenidki" plan zahvatio je vojne, upravne i politidke strukture us'
ta5ke vlalti, a izvjeini podaci upuiuju i na zakljudak da je u toku bio i sampoglavnik Pavelii. Sami zamisao i pripreme trajale su u proljeie i ljeto 1944'iroikraj kolovoza Pavelii je ootkrion planove i izvr5io protuudar, za Sto je
imao vi5e razloga.Planove o preorijentaciji prema zapadu ne treba gledati izolirano, samo
u granicama NDH, nego kao jednu epizodu i varijantu, nastalu u atmosferiSirIh previranja koja Ju zahvatila vojne i politidke krugove same Njemad-ke
i t<visiinSt<ih ieZimi. Potkraj srpnja 1944. izvrilen je neuspio atentat na Hit'
lera, nakon dega je uslijedio diastidan obradun sa zavjerenicima. Neuspjeh
atentata ohrabiujuie je djelovao na Paveliia i njegovu vjeru u Hitlera. Gla-
sovi o novim oruZjimi koje priprema Njemadka joS su vise poveiavali Pa'
veliievo pouzdanje. Moguinost 'da Nijemci otkriju zavjerenidke planove u
NDH i piveliievu vezu s njima prijetila je ostrom odmazdom kakvu su do-
Zivjeli i zavjerenici u Njemadkoj. Pavelii je pozurio da izbjegne 1uftvq srrd-
binu. Iskrcivanje saveznidkih snaga u Normandiji upuiivalo je na zaklju-iiak da ne preditoji iskrcavanje na Balkanu. Tako se NDH nije nasla u ne-
posrednom dohvatu saveznidkih operacija. Time se ni problem njezine ,,de'
mokratske transformacije< nije neposrednije nametao. Tako su presjedeniplanovi o partnerstvu HSS-a i usta5kog reLima u toj transformaciji. Slomom
iih ptanouu nisu, medutim, presjedene i sve moguinosti zajednidkog kon'
frontiranja s NOP-om.
2.
Vodstvo HSS-a oko Madeka nije imalo svoje >ratne ciljeven, nego su ti
ciljevi pruenstveno locirani u situaciju nakon rata. Osnovni cilj sastojao seu vraCanju na situaciju i pozicije koje je stranka imala uodi rata. Za ostva-rivanje tog cilja izabrana je strategija i taktika >dekanja<. Sve nade za vra'
ianje >starog stanja stvari( bile su vezane uz pobjedu zapadnih saveznika,jer se taj cilj nije mogao ostvariti ni pobjedom osovinskih sila, ni pobjedom
narodnoslobodiladkog pokreta. Strategija i taktika >dekanja" nije imala ap'
285
solutno nego relativno znadenje, tj. ona je mogla odgovarati u odretlenojetapi rata, do trenutka kada zapadne sile preuzmu inicijativu u ratu i kadana taj nadin opii razvoj ratnih prilika omoguii nosiocima politike "dekanjaoda se aktivno ukljude u stvaranje poslijeratnog stanja, od,nosno u vraianjepredratnog stanja. PribliZavanje zapadnih saveznika granicama Jugoslavijebudilo je nade u redovima graclanskih snaga da ie time biti osiguran Dza5tit-
ni zido oko predratnog gradanskog rdru5tva.Vezivanje sudbine uz pobjedu zapadnih zenr'alia, u prvom redu Velike
Britanije, Uito 5e pri vodstvu HSS-a gracleno prije svega na ovim procjena-
ma: prvo, aa ee Vetita Britanija zbog svoj'ih tradicional,nih strategijskih in-
teresi biti iivotno zainteresirana za odludujuii utjecaj na Jadranu i Balkanu;drugo, da ie u skladu s tim, odludno poraditi na vraianju predratnog stanja,pruiajuii gratlanskih snagama punu podr5ku protiv revolucionar'nog preob-
raLaji; tre?e, da ie Velilia Briianija, u sklopu svoje Sire strategijske kon-
froniacije sa Sovjetskim Savezom, pruZiti odludan otpor Sirenju njegova
urjecaji na Balkanu. Tako uvjerenje pojadano je u 1944. Bo9:, t vrijeme pri
UirZavanja sovjetskih jedinica jugoslavenskim granicama. Uvjerenje da- ie
se Britanija odl.tdtto uiprotiviti-sov3etstol penetraciji u to vrijeme nije obu'
zimalo samo prozapadne gratlanske snage, nego su na tim kalkulacijama svo-je manevre giadili-i neki ustaSki krugovi, izratlujuii na tome pla^nove o lge'mokratskoj lransformaciji" NDH. Potkraj 1944. i do kraja rata gradan-skim
snagama u Hrvatskoj i nosiocima kvislin5kog reZima vjera_u raspad antihitle-
rouike koalicije i otvaranje moguinosti'da se ubace u meiluprostore njezinih
sukoba bila je jedina preostala Sansa.Godine 1944. Sovjetski Savez je u
pozicije i utjecaj. Britanija je moralaprisutnost na Balkanu, boreii se da ttna gra,nici fifti-fifti' Snaga narodnooskjerljiva da su zapadni saveznici pri s'stanju u Jugoslaviji morali polaziti od tkog pokreta prema zapadnim saveznicnarodnooslobodiladka vojska bila jedin
osloniti na tako vaZnom sektoru. Zatomarnih ratnih interesa i potreba odnosili prema NOP-u kao prema savezniku'
Odr;r prema NOP-u sa itajali5ta interesa.obrane starog poretka Britanci su
rnorali iotisnuti u drugi plan. Doda li se tbme jo5 i dinjenica da su Britanci
f."t"u itOp-,r taktiziraii iadi njegove Sto veie samostalnosti prema Sovjet-
ikom Savezu, onda se opienito mdie konstatirati da je NOP pl9m1 zapadf-m
saveznicima odobro ttuluo", neusporedivo bolje nego Sto je to bio interes i Ze'
l.ja gradanskih snaga. Nasuprot poziciji NOP-a, snage graclanskog drustva,
gieaino s britanskii primarnih ralnih interesa, imale su Dmalu cijenu<. Ras-
komadane u metluosbnim sukobima, dijelom u neposrednoj sluibi okupatora,
te su snage za zapad,ne saveznike bile bez ikakve znadajnije >operativne upo-
raben i ogranidavale su se samo na "potencijalnu vrijednost"'
Umjeito dominacije, na kojoj pretpostavci su gratlanske snage gradile
svo3u politiku, zapadni saveznici su u prilikama u Jugoslaviji 1944. godine os-
tvarivili samo odrealenu participaciju. Gratlanske snage odekivale su maksi-
malno, a mogle su dobiti samo ogranideno britansko podupiranje. Umjesto do'
rninacije, britanska politika i5la je linijom kompromisa i protuteie. Takvo sta-
nje imalo je rdalekoseZne posljedice za planove i Sanse gratlanskih grupacija,
pa tako i HSS-a. Umjesto generalnog, frontalnog i neposrednog podupiranja
286
lgarna ostavljena je suZena marievarskarje je odretlivala politika kompromisa.o nosioca politike kompromisa, dodeka_u realne okvire. Zato ie vedina gratlan-iv te vlade, a samo neke od njih su tuledati i upotrijebiti kao jedinu preosta-
obito povoljan ni u moguinostima kojenisa, u prvom redu zbog wih razlogl:r imali Srbija, monarhija i detnici. Onira primarno rjeSava problem Jugoslavi_rbiji, gdje su bile koncentrirane detnid_
t(e snage DraLe Mihailoviia, najviSe sr9uji "
Srbiji u ljeto i jesen 1944. god.le;iio u drugi plan u traZenju osloncaji; drugo, vodstvo HSS-a u zemlji odbesa, pa ni zbog toga ta stranka nije moplomacija mogla oslanjati, nego ju je, naprotiv, osjeiala kao smetnju u pro-voilenju svoje taktike. Britanci su u obzii uz,imali uglavnom onaj dio uSs-au emigraciji.koji je bio spreman nositi i slijediti noui btitattsku politiku pre-ma Ju€oslaviji: treie, ocjene britanskih poznavalaca pri,lika o polozui., gSs-apolazile su od uvjerenja da se ta stranki u ratu uistinu ,urpuia, da le njeaindio priSao ustasama, najveci dio 1944. godine nalazio se u ridovima narodno-
rieka predstavljala je samo ostatke tei oko pitanja odnosa prema britanskojrce nije predstavljao ,vrijednost< zbog
il ilfl ij x',':' :h'*'jffi fl**lilli,,lil ;voriti sukob s Nop-om i dovesti " or.Xlj3 X:i:,.o"'olltJ"itlttll,"nlHiflH,3j.u tom svjetlu treba promatrati i reirnosi spbmenutih irutrouu o ,demokrat-skoj transformaciji< NDH. Arhivska istraZivinja tek treba da utvrde kakve sustvarne dimenzije ti planovi dobili, clo koje etape s.. bili izvedeni, kakva jep tgT" bila uloga zapldn-i! obavje5tajnitr ituzui, koliko je to bilo pris.,tno ,,kalkulacijama sluZbenih faktora saveinika i ,dr. U svakom sludajuj ti su pla-novi mogli biti ostvareni. samo uz pretpostavku znadajnije promjerr" ,uurrbt"-ze prema sovjetskom utjecaju, uz saveznidko iskrcavan;! ria teritorij NDH iuz radikalnu konfrontaciju s narodnooslobodilaikim pokr"to*. v 1944. god,.to je bila samo potenciialna, a ne realna moguinost. U tom okviru kretalisu se i izgledi HSS-a.
3.
Tezi5te odnosa H-s.f-a_ s izbjeglidkom vladom nosio je onaj dio strankekoji..je bio-u_emigraciji. Vodstvo stranke u izbjeglistvulotovo neprekinutoje bilo u sukobu s vladom, b-ilo-da su predstavniii itranke"u utuai ,,ro;"lovali,bilo da su bili izvan nje. Politika vlada razlikovala se samo u intenziietu, ot-vorenijem ili prikriveniiem podupiranju detnidkog pokreta i njegove veliko_srpske_usmjerenosti. Takva politika sadrZavala je"u sebi i opasnJsti za pozi_cije HSS-a nakon rata. Tako je za vodstvo te stranke stalno Lito otvoreno pi
287
tanje u kolikoj ie mjeri moii vratiti svoje predratne pozicije u okviru samoggraclanskog druStva. To je bio i dodatni motiv vodstvu te stranke u opredje-ljivanju za politidku udekanja".
Godine 1944. bile su dvije vlade - Puriieva i subasiieva. Puriieva vla-da sastavljena je u kolovozu 1943. kao tzv. administrativna vlada u kojoj nisu bile zastupljene politidke stranke, ali je u njoj i dalje ostao kao ministarvojske i mornarice DraLa Mihailovii kojega je zastupao sam Purii. Vlada je,iako formalno >nepolitidka" odludno vodila politiku orijentacije na detnike inastavljala, ne5to suzdrZlj ivi je, velikosrpsku polit iku. Potkraj 1943, kad jechurchill otvarao novu taktiku prema narodnooslobodiladkom pokretu u Ju-goslaviji, osnovno sporno pitanje bio je poloZaj DraZe Mihailoviia. Radi otva-ranja pretpostavke za svoju politiku kompromisa, Britanci su morali Zrtvova-ti Mihailoviia. Na tome je otvoren dijalog Britanaca i Puriia. PotiskivanjeMihailoviia ukljudivalo je i potiskivanje velikosrpskih tendencija u vladinojpolitici Sto je odgovaralo interesima HSS-a.
Osnovni zadatak Suba5iieve vlade bio je da ostvari sporazumijevanje sNOP-om. Britanci su bili uvjereni da je to jedini realni natin za osiguravanjeSansi za monarhiju. Graclanske grupacije nisu u to bile uvjerene, niti su setime mirile. Suba5ii na tom zadatku nije mogao osigurati njihovo podupiranje, nego preteZno suprotstavljanje, umjerenije ili radikalnije. Snage kojesu se okupljale oko detnidkog pokreta DraZe Mihailoviia bile su u tome naj-odludnije. Svi protivnici Suba5iieve politike bili su suglasni u tvndnjama daon daje velike koncesije Sovjetskom Savezu na medunarodnom planu i na-rodnooslobodiladkom pokretu na unutra5njem planu.
Suba5ii nije do5ao na poloZaj predsjednika izbjeglidke vlade kao pred-stavnik HSS-a, iako ni taj momenat ne treba posve zanemariti, narodito i sobzirom na njegov poloZaj i bana Banovine Hrvatske. Britancima je on za tajpoloZaj i zadatak bio podoban prvenstveno zbog svog dotada5njeg drZanjaprema NOP-u. Preuzimajuii misiju sporazumijevanja s NOP-om, Subadii jepreuzeo i sav rizik razila/,enja s vodstvom HSS-a.
Za vodstvo HSS-a odnos prema Suba5iievoj vladi ne postavlja se vi5e kaoproblem sukobljavanja s velikosrpskom politkom izbjeglidkih vlada. S togagledi5ta Suba5iieva je vlada odgovarala interesima HSS-a. U dijelu vodstvate stranke prikriveno su se pojavljivale nade da ie preko Suba5iieve vlademoii odludnije utjecati na poslijeratnu situaciju u dijalogu sa srbijanskimpolitidkim faktorima. Konfrontacija vodstva HSS-a sa Suba5iievom vladomotvorena je na pitanju njezine politike NOP-u, uglavnom zbog istih onih raz-loga zbog kojih su vladu s nezadovoljstvom primile i druge graclanske grupa-cije.
Vodstvo HSS-a u zemlji odbacivalo je SubaSiievu politiku prema NOP-u,polaze(i od uvjerenja da ona radikalno suZava pa i sasvim dovodi u pitanjepozicije i Sanse te stranke i samoga gradanskog dru5tva. Perspektiva koju jeotvarala (odnosno ogranidavala) politika te vlade bila je u radikalnom rasko-raku s ambicijama koje je imalo vodstvo HSS-a. Britanska politika kompro-misa bila je izraz saznanja da se stari druStveni poredak u Jugoslaviji moragrdevito boriti za opstanak sa sasvim odreclenim moguinostima da bitku po-sve izgubi. Politika kompromisa izabrana je kao najpodobnija taktidka varijanta.
Vodstvo HSS-a u emigraciji podijelilo se na pitanju SubaSiieve misije.U subasiievu vladu usao je dr. Juraj sutei. Krnjevii je zauzeo nepomirljivodrZanje. No njegova nepomirljivost imala je i svoje taktidke ciljeve: s jedne
288
II
-
II
sti:ane odb_acivanje ylqd., a s druge strane nastojanje da se iskoriste odredcnepredn,osti koje je vladina politika pruZala, s aiiirir ciljem da se ta politikaSto vi5e revidira u korist gracranskih snaga. cijepa,nje ..r6drtrru HSS-a ir" pii"_nju.-oko stava prema subasiievoj vladi bila je jos ledna etapa u nizu dota-Snjih dezintegracija te stranke.
-Sastavni dio politike vodstva HSS-a prema izbjeglidkim vladama bila jei relacija prema detnidkom pokretu DraLe Mihailoviia-. politiku HSS-a p.",ri"detnicima odredivala je ne samo njihova politika prema hrvatskom stanov-nistvu u vrijeme rata nego je ona bila uvfetovunu i korrcepcijama detnidkogpokreta o poslijeratnom uredenju. Velikosrpska koncepciii Uia je primarniprogramatska oznaka tog pokreta. Bez obzlra na sve iverzije piema takvojpolitici, HSS je morao radunati s tim snagama nakon rata, pod pretpostav:kom-vraianja gradanskog drustva. Zato se pred vodstvo HSS-; poitavljao za-clatak stvarania protuteZe detnistvu i politlckim snagama koje su izi njegastajale. Druga bitna odrednica - koja je uvjetovala njihorre meclusobne odno-se -_ hio je zajednidki. interes u suibijinju narodnooilobodiladkog pokreta.
. Relacija HSS-a i detnidkog pokreta braie Mihailoviia historlografski je,osim posve parcijalnih podataka, u cijelosti nedirnuta. zato je u t-oj oulaititesko izricati odreclenije zakljudke. sto se 1944. god. tide, na temetil d3elo-midnih.podatka mogu se uoditi konture dviju osiovnih varijanti toie su sepojavljivale_kao moguie osnove njihovih metlusobnih odnosa. premi jednojvarij.anti, odnosi bi se gradili u uvjetima bez participacije Nop-a i primarno
i bi se odnosi izgratlivali uz sudjelova-vrSnoj fazi rata i u politidkom ZivotuHSS-a radunalo je s NOp-om kao fak-drugim polit idkim faktorima u Srbij i.
i se u nametanju federativne organiza-a u takvoj drZavnoj strukturi. premaa neku vrstu posredni5tva izmedu det-a je i drugu stranu svojih ciljeva. Na-S-u sluZiti kao oslonac za potiskivanjeie bio da tekovine oslobodiladke borbenuma.
4.
odnos oslobodiladkog pokreta i snaga gradanskog drustva u 1944. god.primarno. je bio .uvjetovan mjerama osrobodiladkog p6kreta koje su udaialetemelje fizionomiji i karakteru poslijeratnog ureaenil. To se, u prvom redu,odnosi na odluke II. zasjedanja AVNoJ-a, odluke IrI. zasjedanii zavNoH-ai organizacijsko uoblidavanje Jedinstvene narodnoslobodiladke fronte.
odlukama IL zasjedanja AVNoJ-a i formalno je na dnevni red postav-ljeno pitanje poslijeratnog uredenja. To se, prije ru"gu, odnosilo na oblik vla-davine i oblik drZavnog uredenja, dok samo pitanje-drustvenog sustava nijeformalno postavljeno. cjelovito gledano, odluke II. zasjedanja AVNoJ-a izvr-Sile su radikalan udar po cjelokupnom gractanskom r,.rrtuu,, Jugoslavije. ot_varanjem pitanja monarhije i stvaranjem temelja i perspektive federativnomuredenju zemlje, ruserre su dvije temeljne institucije staiog reZima - monar-hija i trnitaristidko drZavno ureclenje. osporavanje legitimiteta izbjeglidkojvladi bio je jos jedan aspekt osporavanja starog drustva. AVNOJ se ionstitu_
l9 Kontroverze iz povijesti Jugoslavije289
irao kao organ revolucionarne drZavne vlasti. Ako se jo5 ima na umu i subjek-tivna volja i programatska usmjerenost snaga koje su te odluke inicirale, on-da je bilo posve jasno da su te odluke nedvosmisleno i beskompromisno izra-Lavale odludnost revolucionarnog pokreta da se na tekovinama oslobodilad-kog rata izvrSi i radikalna dru5tvena transformacija nakon rata. Na taj nadinodluke II. zasjedanja AVNOJ-a znadile su ne samo otvaranje pitanja oblikavladavine i drZavnog uretlenja, Sto je manje tangiralo poloZaj HSS-a nego i pi-tanje druStvenog sustava, Sto je HSS viSe tangiralo. Posljedice odluka lL za-sjedanja AVNOJ-a sa svim su se intenzitetom osjeiale 1944. god., a s obziromna razvoj vojnopolitidke situacije u svijetu i u zemlji, taj je intenzitet bio joSnaglaSeniji i aktualniji nego u vrijeme kad su te odluke donesene.
Odluke III. zasjedanja ZAVNOH-a znate, s obzirom na Hrvatsku, novuetapu u provoclenju odluka II. zasjedanja AVNOJ-a i priprema narodnooslobo-diladkog pokreta za poslijeratnu situaciju. Odlukama III. zasjedanja ZAVNOH-a ustavnopravno i zakonodavno su fiksirane sve osnovne tekovine oslobodi-ladke borbe: prava na samoopredjeljenje, ravnopravnost naroda i federativnaorganizacija driave, konstituiranje federalne Hrvatske u okviru federativneJugoslavije, nadelo slobode i ravnopravnosti naroda i gratlana u Hrvatskoj,nadelo narodnog suvereniteta. Tim je odlukama odredten polozaj Hrvatske uzajednidkoj drZavi i utvrtlena osnovna nadela njezine unutrasnje organiza-c i je .
Do sredine 1944. godine Narodna fronta Zivjela je kao polit idki program,kao narodnooslobodiladka platforma, kao politidki pokret. Sredinom te godi-ne NF se organizacijski uoblidava. Time se, osim programatskih, ostvarujui novi organizacijski oblici za mobilizaciju masa u oslobodiladkoj borbi. or-ganizacijsko uoblidavanje NF imalo je i druge cil jeve i posljedice. Preko NFnarodnooslobodiladki pokret je rastrojavao ostatke graclanskih grupacija, po-spje5ivao njihovo unutrasnje razgradivanje. Na taj nadin se suzavao manevar-ski prostor za oLivljavanje i djelovanje gratlanskih grupacija. osim gradtan-skim grupacijama koje su, ostajuii na pozicijama starog dru5tva, svoje dje-lovanje pokusavale razviti u okviru NF, nametnuto je kontrolirano ponusa-nje. organizacijsko uoblidavanje NF ujedno je znadilo i stvaranje dvritih te-melja Sirokog politidkog organiziranja nakon rata, na revolucionarnim teko-vinama oslobodiladke borbe. NF je tako stvarala organizacijsko-politidke os-nove za revolucionarne druStvene promjene nakon rata.
Navedene mjere narodnooslobodiladkog pokreta produbljavale su njego-vu konfrontaciju s graclanskim snagama, i to manje na pitanju odnosa piemaokupatoru, a vi5e na klasnim osnovama, na pitanju opasnosti za revolucio-narne tekovine oslobodiladke borbe i perspektive revolucionarnog preobra-zaja nakon rata. Narodnooslobodiladki pokret, medutim, zbog taktidkih raz-loga i zbog neposrednih potreba oslobodiladke borbe, nije Zelio prihvatiti kon-frontaciju sa snagama grailanskog drustva na primarnbm pitanju druStvenetransformacije nakon oslobotlenja, nego na pitanju njihova sudjelovanja usamom djelu oslobotlenja, na terenu njihova odnosa prema osnovnim teko-vinama oslobodiladke borbe.
Institucionaliziranje tekovina oslobodiladke borbe i stvaranje dvrstih te-melja za poslijeratni revolucionarni preobraLaj, izazvali su i intenzivnija pre-grupiranja u redovima gradanskih snaga. Dio tih snaga ostao je pasivan, iner-tan u. pitanju voclenja oslobodiladke borbe. Kad je neposrednije postavljenopitanje starog drustva i buduieg politidkog i drustvenog sustava, i t" t.t rnu-ge, motivirane klasnim razlozima, iz dotada5nje zavjetrine izlazile na politid-
290
ku scenu. Zbog Sirine revolucionarnil
eta prema grailanskom druStvu. S dru_
Sine ogranidavale. Sporazum je izazvao;a i time slabio njihovu otpornu snagu,razum je izvodio gratlanske grupaciJe:ih grupacija koji se Sporazumu proii
Tfiil ?i'; ;"'I;il: xliii:F ::T;t":rdiladke borbe. Zato su one gratlanske
snage koje su svoje pona5anje pokuSavale uklopiti u politiku koju je otvoriosporazum imale veoma ogranidene legalne moguenosti za otvoreno kontra-revolucionarno djelovanje. Formalno, sporazum j1 implicirao pol,itiku kompro-misa' stvarno, svojim posljedicama on je ujednb prosirio moguinosti Nop-uza legalistidke oblike provoclenja revolucionarnih promjena. on je stvaraomoguinosti za oiivljavanje i konsolidaciju gradanikih irr"gu, ali je ujednobio i^okvir u kojem se pospjesivao p.oc.i rrlhouu rastrojarlnla i steriiizira-nja. Sporazum je svojim posljedicama sam neutralizirao potencijalne sansekoje je otvarao gra<lanskim grupacijama.
Politika narodnooslobodiladkog pokreta prema HSS-u, tj. njegovu dijeluoko Madekova vodstva, 1943. i 1944. god,. gradila ," ,ru ouir,, temeljnim ocje_nama: politika
"dekanja., koju je zagovaralo vodstvo te stranke portutu l"glavna prepreka u mobilizaciji sirokih masa za slobodiladku borbu. od sre_dine 1943. god. vodstvo stranke napusta takvu taktiku, ali ne da bi se aktivi-lafo u borbi protiv okupatora, nego u borbi protiv Nbp-a. Narodnooslobodi_ladki pokret polazio je od ocjene da je HSb svojom poritikom
"t"z^ii"1uoslobodiladke borbe, a zatim aktivnim suprotstavlj;je; njoj, ostao kao naj_jada rezerva okupacijsko-kvislinskog rezima, gravna irrugu i centar kontrare_volucije, pa u skladu s tim i glavna opasnost za tekovirie oslobodiladke bor-be. Takve su se ocjene gradile na postojanju potencijatne moguenosti surad_nje te stra,nke s ustaskim rezimom protiv Noi-a (na te moguinosti ukazivaiisu kontakti 1943. I 1944), kao i na orijentaciji na zapadne siveznihe.
291
Dalja karakteristika politike NOP-a prema HSS-u proizlazila je iz stavada ta stranka stvarno ne postoji. Takvo stajali5te uvjetovano je s jedne stra-ne dinjenicom da je proces razgradivanja te stranke radikalno suzio njezinedimenzije, koje su se svakodnevno i dalje suZavale. S d'nuge strane, razgradi-vanje te stranke imalo je primarno znadenje za osiguravanje revolucionarnogsadrZaja oslobodiladke borbe, pa interes NOP-a nije bio da prizna njezino po-stojanje i status relevantnog politidkog faktora. lz toga je proizlazila taktikarazbijanja a ne dijaloga i kompromisa s tom strankom. Tom osnovnom ciljuodgovaralo je i osnivanje IzvrSnog odbora HSS-a u sklopu oslobodiladkog po-kreta.
U proljeie 1944. kontakti s Madekovom grupom preko Ko5utiia imali suposve epizodno znadenje. U skladu sa spomenutom generalnom linijom NOPniie Uio osobito zainteresiran za dijalog, a posebnu motivaciju nije imalo nivodstvo HSS-a. Sporazum Tito-Suba5ii ulio je jadu motivaciju i rukovodstvuNOP-a i vodstvu HSS-a. NOP je bio zainteresiran da se ponaSanje vodstvaHSS-a svede u okvire koje je odredivao Sporazum. Kontakti su omoguiavalidrZanje te stranke >pod kontrolom(, kao i veiu moguinost za prisutnost uproceiu unutra5nje diferencijacije u redovima prista5a te stranke, koji su joS
uvijek gravitirali prema stranadkom vodstvu.Iakb je vodstvo HSS-a nadelno bilo protiv Sporazuma Tito-subaSii, mo-
ralo je voditi raduna da je on tu i da treba iskonistiti moguinosti koje pruia
u naltojanju za okupljanjem razlivenih pristaSa te stranke. Interes za kon-taktiranje I Nop-om pojadan je joS vise nakon propalih planova o ,demo-
kratskoj transformaciji* NDH.U pregovorima s NOP-om Kosutii je kao temeljnu ideolo_Sku osnovu pre-
zentirao nbka osnovna tradicionalna programatska nadela HSS-a, a u prvom
redu nadelo o primarnoj ulozi selja5tva i o seljadkoj drZavi kao obliku orga-
nizacije cjelokupnog drustvenog, gospodarskog i politidkog Zivota. oSeljast'
vo, nj-egova narav, shvaianje i potrebe, ima biti osnovica ditavom na$em na-
rodnori, drustvenom I poilt iefom Zivotu<, pisao je Kosutii. oSocfijalna]
pravda traZi, da svi staleZi u Hrvfatskoj] usklade svoj rad sa potrebama
ielj ladkog] naroda, koji je u Hrvlatskoj] u ogromnoj veiini, a seljastvo glav-
ni nbsioc-weukupne nirodne politike. Na taj nadin ie pomoini staleZi oPrav:
dati svoj obstanik i osigurati svoj napredak. Za provedbu nadela soclijalne]pravde iadni5tvo je u Hrvatskoj prvi i glavni saveznik selja5tva, koje svom
iadniStvu osigurava istodobno rianieto pravo po osnovu najnapredrnijeg rad-
nidkog zakon-odavstva sa dodatkom da po programu HSS soclijalno] osigu'
ranje-ima obuhvatiti cijeli nar,od." KoSutiieva je teza bila da tradicionalniprogram te stranke najbolje odgovara i suvremenim uvjetima. Dalja je nje;govi t ra bila da je HSS kao stranka u proslosti bio, i do kraja ostao, jedi$
Iegitimni predstavnik hrvatskog naroda. HSS je, tvrdio je on, d'inio unutra5njufr6ntu uslaskom reZimu, i time stekao ravnopravan poloZaj prema NOP-u,
koji je dinio vanjsku frontu. U tome, kao i moralnom kapitalu iz pro5losti,
on je traZio argumente za svoje zahtjeve za koalicijskim partnerstvom HSS-as NOP-om. Kosutii je one pristase HSS-a koji su se pridruiili NoP-u uklju-dujuii i IO HSS-a, smatrao prethodnicom te stranke. Na taj nadin se politi-kaMadekove grupe nastavljala na onu liniju koju je vei ranije zastupao Ma-govac, s tim da je ta linija trebala biti konzekventnije provedena, radi obnav'ljanja HSS-a oko Madekova vodstva, Sto bi omoguiilo stvaranje Sire fronteprema narodnoslobodiladkom pokretu.
Ko5utii je nastupao s tvrdnjom da nije primarno dobiti rat, nego kakoosigurati mir, te je u skladu s tim teZi5te stavio na pitanje poslijeratnog ure-
292
tlenia i izbjegavao razgovore o neposrednom aktivnom angaziranju stranke uoslobodiladkoj borbi. Prema Kosutiievim zahtjevima osigiiran;e-mira mogu-ie je samo na pretpostavci priznavanja HSS-a" kao glavn"oj prldstavnika f,r-vatskog naroda.
od konkretnih programatskih zahtjeva vodstvo HSS-a isticalo je posebnoove: pravo naroda na samoopredjeljenje, federativno uretlenje Jlgbshvije,pitanje slobodnih izbora i garanciJu-poiitietin prava i sloboda. Federativnoureclenje po prijedlozima HSS-a u-,reki*
sebi neprihvatl j iva osnovna idejno-polir5utii, tj. ,koncepcija o primar.noj ulozi:gitimni predstavnik hrvatskog naroda.Tl partnerstvom, u skladu s koncepci-e koalicijska politidka struktura negostajali5te da je aktivno sudjelovanje upreduvjet sudjelovanja u stvaranju po-
se izjasni za citjeve i tekovine ,r,ro"i,o,'.'r",i" Til;:,tjil:'""J li"l1tH.ilreZim i ustasku drZavu kao fasistidku tvorevinu, osudi sve pomagade i surad-nike okupatora i ustaikih vlasti, uputi poziv pristasama za akti-vno ukljudi-vanje u oslobodiladku borbu.
o'dgovarajuii na neke konkretne programatske zahtjeve vodstva HSS-a,predstavnici NoP-a isticali su da se u iumo- ratu rjesaviju temeljna pitania
avije i u tim pitanjima se ne Zeli i i i s;arancija u situaciju nakon rata. Teme-NOJ-a odlukom o federativnom (a neije. Na III. zasjedanju ZAVNOH-a uda-ive tekovine ne mogu biti predmetom
;' uL", "' j " o;T:;5;lj: )T3'1ffit,il3il:j
posruzi. Na r r r. zas j edan j u ZAVN o H-a ;:.!il*ti,nF j ";?? jXffi -tjT"?:XHt
no i tajno izborno pravo.Na sve osnovne probleme koje je u svoiim konkretnim zahtjevima istica-
Io vodstvo HSS-a NoP ie dao ne samo nadelne odsovore neeo i konkretnarjesenja, stvarajuii i garancije za njihovo ostvarivan-je i u rati i nakon rata.u nekim rjesenjima NoP je bio radikalnij i (radikalnij i odnos prema monar-hiji, Sira primjena nadela federativne organizacije drzive) od siavova koje jeiznosilo vodstvo HSS-a.
vei i povrsan uvid u programatsku orijentaciju i drzanje vodstva HSS-au ratu (a Sto je uodljivo do izralaja doslo i 1944) jasno pokazuje ,da je vod-stvo te stranke bilo u prvom redu okrenuto prema proslosti, bez realitetnogsaiivl javanja s novom situacijom i novim perspektivama. Stranka je imalaprogram i zasluge iz proslosti, a ne program i zasluge koje bi proizlazile izdrianja u novoj situaciji i shvaianju te situacije. u neaostaku jasnog progra-ma prilagodenog novim prilikama vodstvo HSS-a nudilo je stari ideoloski ar-senal i isticalo autoritet stranke iz proSlosti. Strategija i tuttit u vodstva testranke u osnovi se svodila na ad hoc poku5aje ,zai-iept3ivanjan na situacije
293
koje su se same nametale i na rje5enja koja su nosile druge snage. Eventual-ni aranZmani s usta5kim reZimom bil'i su unaprijed osucleni na propast sa-mom sudbinom koja je taj reZim odekivala. Radun s antikomunistidkom po-drSkom zapadnih saveznika sveo se samo na nerealna priZeljkivanja. VodstvoHSS-a je Sansu moglo traLili u kornpromisu s NOP-om. No i ta je solucijaizgubila svaki realitet. Ideolo5ka osnova koju je vodstvo HSS-a suprotstav-ljalo NOP.u ostavljala je tom pokretu (i radnidkoj klasi koju je on ideoloikii politidki predstavljao) samo uzak prostor >pomoinog staleZa". Vodstvo HSS-apona5alo se tako kao da se u ratu ni5ta nije dogodilo. Ono nije bilo u stanjuponuditi program koji bi se s uspjehom mogao suprotstaviti programu na-rodnoslobodiladkog pokreta, niti je bilo spremno ponuditi program na kojetnbi se mogao ostvariti kompromis s tim pokretom.'
PLAN IVANAS MACEKOM
SuseSrcaU LJETO
ZA SASTANAK1945. GODINEX
I .
,. R11d-oblje ,na koje se ovaj pri log odnosi svojevrsno je pri jelazno razdob-lje, prijelaz od zavrsetka rati do Jaska u zavrsnu etapu razgranidavanja sdojuderaSnjim us;1ys2nic_ima. i suputnicima, naime , orrim snagama graelan_skog. drustva koje su takav status stekle prvenstveno u meclunarodnim okol-nostima, u uvjetima koji su biri pri je svega diktirani potrebama borbe protivfa5izma i dovrSenia rata.
. Tor. razdoblju, s obzir'n na sadrzaj ovog priloga, obiljezje daje nekoli
ko vanjskopolit idkih i unutrasnjopolit idkih cloga&aia i rutto.L.
t .
Od vanjsk<-rpolit idkih Iaktora treba upozorit i na ovc:a) Zaostravanje od'osa sa zapadnim saveznicirna, pri. ie svega s Britanci-
ma. To je zaoStravanje b i lo uv ietovano:
loslavije prerna SSSR.u. Za vodstvo no-nia stabil iziranja tekovina rata i revo-bilo do toga da se osigura i stabil izira
:'li" i,fg"ffi[#:' fJlf ; J u go s ravii e,
Spomenuto zaostravanje na sire'r planu bilo je praieno zerjama i nada_tna (prikrivenim il i otvorenirn, ogranidenij im it i raaii"i"i: i*i za destabil iza_:i i9-. novog. stanja u Jugosravij i . zato ie -se podesto rado ,t,rsuti informacijekoie ie moii bit i smatrane nagovjestajem il i potvrdom takvih lelja i nada. prinrocjgnl informacija i- ocjena L p.it i t u*a u iugoslavij i , koje su prit jecale odraznih britanskih sluZbi, to trebi imati na umu.
b) Saveznidka konferencija u potsdamu (16. vII - 1. VIII.1945) pobutri-vala je interes, odekivanja i nade gotovo svih faktora koji su l it i ,ru polit idkojsceni u Jugoslaviji. opozic-ijske snage, koje su 'a razliditom nivou bile suprot_stavliene novom stanju, Zerjele sr-r i vjeiovale da ie saveznidko uplitanje uunutrasnje stanje u Jugosiavij i saduvaii postojeii i otvorit i novi manevarskiprostor' Ishod Potsdamske konferencije, u dijelu koji je imao neposrednije
Objav l i cno u zborn iku Os lobot la t t j c I l t t ,u tskc 1915, Z .agr .c l t ,19g6, 2 .13_255
295
tangirati Jugoslaviju, za NOP je imao biti kriterij za odmjeravanje granicedo koje se moZe i mora ii.i u >popu5tanju" grattanskim snagama. Opienito go-voreii, ishod Konferencije nije iSao u prilog snagama gratlanske opozicije;posve je sigurno da su njihove nade i odekivanja bili daleko iznad onoga Stosu im rezultati Konferencije pruZali.
c) Konferencija Savjeta ministara vanjskih poslova velikih sila u Londo-nu, u rujnu 1945, bavila se pitanjem jugoslavenskih granica, dakle, pitanjemteritorijalnog integriteta nove Jugoslavije, zadirala u njezin opii meclunarod-ni poloZaj. To je sluZilo i kao faktor pritiska na unutra5nja kretanja u Jugo-slavij i .
2.
Od unutra5njopolitidkih dogaclaja spomenut iemo tri:
a) Pitanje konstituiranja, kompozicije, koncepcije i uloge Narodne fron-te. Opienito govore6i, pogledi graclanske opozicije u tom pitanju svodili suse na osnovno gledi5te da NF (ako se ona uopie prihvaiala) treba biti koali-cija samostalnih politidkih stranaka. Takva fizionomija i koncepcija NF ot-vorila bi grattanskim snagama Sirok prostor za legalno suprotstavljanje tekovinama NOP-a na temeljima socijalistidke revolucije. Temeljno polaziSte NOP--a bilo je da NF nije koalicija stranaka, nego ukoalicija pojedinaca", opiepo-litidki pokret na temeljima tekovina NOP-a. Intenzitet sukoba tih dvaju gle-di5ta uvelike, ako ne i prije svega, bio je uvjetovan stupnjem uingerencije<saveznidkih sila u mije5anje u unutra5nja pitanja Jugoslavije.
b) Pitanje sastava AVNOJ-a, njegova pro5irenja predstavnicima starogrelima, te pitanje njegova saziva. Ta je obveza proizlazila iz Sporazuma Tito-Suba5ii i zahtjeva saveznidke konferencije na Jalti. To je pitanje vi5e negoprethodno zavisilo od metlunarodnog poloZaja Jugoslavije.
c) Na podetku rujna 1945. raspisani su izbori za Ustavotvornu skup5tinu.Time je otvorena etapa zavrSnih pregrupiranja, razgranilavanja i konfronta-cija, koje su bile nametnute i meclunarodnim okolnostima, uplitanjem Savez-nika u unutra5nje pri l ike u Jugoslavij i .
3.
Spomenimo neke od karakteristika Suba5iieva poloZaja i njegove politike:
a) Vei i ranije (moZe se ta granica pomaknuti vei na 1942, a sigurno nasredinu 1943) Subaii i je polazio od uvjerenja da su komunisti najodludnij ifaktor, koji djeluje na razvoj vojnopolitidkih prilika u Jugoslaviji i da ie toimati odludujuie znadenje i u zavr5noj fazi rata, kao i nakon njegova zavr-Setka. To je bilo njegovo polazno stajaliSte u gratlenju vlastite politike. Alibio je ujedno i uvjeren da jo5 ostaje dovoljno prostora i za djelovanje gra-tlanskih snaga. Nadao se da ie se, kako vrijeme od rata bude odmicalo, tajprostor sve v15e proSirivati, do potiskivanja komunista izvan sredi5nje uloge,ako ne i njihovo potiskivanje na perifernu poziciju.
296
b) u skladu s prethodnim, subasii je uporno zastupao stajaliste o ko-alicionom obiljeZju NF, koja 6i o.ig.t.uiu piostor za- rlSuoanije djelovanjegraclanskih snaga.,
tkazala da je Suba5iiev oslonac mecluuZen. Onaj dio.lijevih grailanskih snaga:rirao s. njim, nije imao previ5e razlo|:lvu poziciju i polit iku, jer je on kreti<.rrda afirmacija njegove polit ike nosila u,ge.
desnije od SubaSiia s niim nisu bilepreviSe vude u kompromiie s NOp-om.globalno potiskivanje snaga oslobocli_
a ne kompromis s niima.,
ku svibnja 1945, preko Austri je, Madeku tim danima narodito eksponirao ak-kaziva.o nesumnjivo negativin stav pre_
Madekovom poloiaju i aktivnosti nakon
sredinom svibnja 19a5. .Steer
je izvjestavao da je, zajedno sa sv.i im ame-ridkim kolegom, poiletio Madeka, .r" i'l"go' zahti'e:v. Ai;J;k im je detaljnopridao o svojoj sudbini nakon travnja ig+t. priduo im je da su mu Nijemciu dva navrata nudili da se ustas e raLontLaju i da o., p*.rr-" vlast u Hrvat.su mu takav prijedlog Nijemci udinil i
coro nakon toga usta5e su ga uhapsil i,. Zivio je na svojoj farmi (Kupinei) iz-t i zadrian u koncentracionom logorurroilog tjedna, kad je u posljednjidasrm stigao u Salzburg. Madek je izjaviortakata.
:X'J^;9:p.,li.fj'"9ru$:.Xgil'ti1*r;SltT3iii,,l.,1"I;:,,," le saziv konre-rcnciic sari.n r'inistara vani.iil't"id,.i' (u;p'-'8."-Fe"d"o'icl-FJi,',,?ti i"';;;;,:""';:,'tfri"":l'nr,;,o'F:iif]?,:;,,ii"'i',\?";iil,J *fii
Diplontatska igra oko Jugoslavijc t94.!_45, 154_156.
t I " " I i : rs l - " b i ieea iz zeml ic ._ p isao ic . t l ru Sr icpanu
,ilifl{*1,;f ,"'f ;l,Sllxit.,ll:J",it5*""'.,,rffgl ii Hr % sls r ::f.'. i,T,.,f
' "r.T?i!* t d ro i ", ll;? 3
n
297
Ma6ekova je telja, izvjeStavao je Steel, da ide u Veliku Britaniju, kakobi se tamo susreo sa SubaSiiem, u vrijeme njegova povratka iz San Francis-ka (gdje je sudjelovao na osnivadkoj konferenciji Ujedinjenih naroda). Kaorazlog Madek je naveo Zelju da pregovara s Titom ,pod slobodnim uvjetimao("on a free footing"), izjaviv5i da se o njegovom zamjeniku, potpredsjednikuHrvatske seljadke stranke (Ko5utiiu), koji je pobjegao pro5le godine da sepridruZi Titu, otada ni5ta nije dulo.
Steelov je opdi dojam bio da je Madekov nazor, iako nije kolaborirao sNijemcima il i usta5ama, sasvim balkanski ograniden, on odaje dojam da bimogao suratlivati s Titom, ako bi mu on osigurao slobodne izbore, ali to nebi prikrilo njegovu o5tru antipatiju i preziranje Tita i komunista. Madeksmatra da je Titova vlada potpuno komunistidka (u demu ie se, smatra Steel,i drugi s njim sloZiti). Madek je izjavio da bi on, u sludaju slobodnih izbora,joi uvijek dobio 800/o hrvatskih glasova, te da ga njegova odobra demokrat-ska pro5lostu ("good democratic recordn) sigurno dini prihvatl j ivim za Sje-dinjene DrZave.
Steel je Madeku obeiao da ie njegovu poruku prenijeti Foreign Officeu.Madek mu je dodao da bi bio u pratnji svojc supruge, dvoje djece, svog taj-nika i njegove supruge.o
Nekoliko dana kasnije Sef Foreign Officea A. Eden, odgovarajuii minis-tru predsjedniku Churchillu na njegovo traLenje informacija o Madeku, pret-postavio je da je Churchill moilda vei vidio spomenuti Steelov izvje5taj, do-dao je da informacije Foreign Officea potvrduju ono Sto je u pogledu Ma6e-kova poloZaja prema Nijemcima i usta5ama redeno, i u Steelovom izvje5taju.Eden je dostavio i ne5to opSirniju informaciju o Madekovu drZanju u tomsmislu. U informacij i se zakljuduje da Madek joS uvijek ima znadajan osobniutjecaj u Hrvatskoj.
Uz spomenutu informaci.ju Eden konstatira da je Madek rnirotvorac pouvjerenju i rda je smirujuie djelovao sve do njcmadkog napada. Odludio ieostati pod okupaoijom sa svojim narodom, ali je odmah bio uhap5en, a ostaoje u konfinacij i do nedavnog bijega.
Ne rnoZe biti r i jedi o tome, zakljudujc Eden, da se Matdek izrudi Titu.Njemu treba dopustiti da bez ikakvog ogranidenja ide kanro Zeli, Sto 6e zna'dit i da ie morati pronaii utodiSte, gdje 6e provesti vri jeme izbjegli5tva. Edennije smatrao da Britanci mogu Madeku ponuditi azil na britanskom tlu. Za-kljudio je: oS kraljem Petrom, princom Pavlom, Stojadinovicem u na5imrukama, da se ne spominlu manje vaZne sitne ribice (lesser fry), mi, kakostvari stoje, imamo dovoljno anti-Titovih Jugoslavena."'
Na podetku l ipnja 1945. ambasador S. Stevenson izvje5tavao je o svomrazgovoru s. M. Martinoviiem, je'dnim od istaknutih pristaSa HSS-a, tadajugoslavenskim poslanikom u Kairu. Prije povratka iz Beograda u Kairo,Martinovii je nazvao prvog sekretara Britanske ambasade u Beogradu i kon-zula Stenbocka, izjaviv5i im:
Dr. J. Sutej, koji se prije nekoliko dana vratio iz Zagreba, opisao jeprijem Jugoslavenske armije od Hrvata kao izrazito rezerviran, 6ak hladan.Sutej je tvrdio da preteZna veiina hrvatskog selja5tva jo5 uvijek stoji izaMadeka i da je ta dinjenica dobro poznata novoj jugoslavenskoj vladi. Vodeie
a PRO, Prem 3, f. 513/10, War Cabinet Distribution, izvie5tai Steela (br. 65, od 17. V. 1945) prekoS H. A. E. F. - Supreme Headquarters of All ied Expeditionary Forces (Vrhovni itab saveznidkih ekspc-dicionih snaga)
s l s to , P . M. /45 /193, b i l jeSka oc t 23 V. 1945.
298
rvoj vladi (kao Sto su F. Frol i F. GaZi),le napadima na Madeka, jo5 nisu otpu_tm q9 nriRisuje strahu od moguiih re-sljedbenika. Za Mateka, perna-ra i Re-
Lagrebu, izbjegavali nakon Sto je prekonovom reZimu. Sutej je dalje izjavio
;reb bilo tamo jo5 oko 25 bivSih zastup_rZao sastanak, sutradan ih je vei polo_napustio Zagreb oni jo5 nisu bili oslo-
ednika D. Law je skrenuo paZnju na; Washingtonom, postignuta suglasnostrd koji oblik kontrole od SHAEF i daga se izrudi kao izdajiou treba biti od-
,u informaciji se darje navodi da se Madek obratio ambasadi u parizuza dozvo\u,da moze doii u Veliku Britaniju, raai razglvora s kraliem pet-
ioji se tu nalaze, ukljudujuii i Kinjeviia.smatra se cla bi takav Madekov zaht_
ediSte Britanaca o Madekovom Dona5a-ti da je jugoslavenska vlada ocrtavalajatelja jugoslavenske drZave. DopuSte_iju moglo bi samo biti smatrano kao;koj vladi.
petar, uz britansku podr5ku, planira
,ixt;i",."ai:'H";'jir*:l;",,:?,";ske strane ne bi trebaro ni jednoj
"i-.f,1T'J,ffi,.31;:ffit;' ;l ,:lJif;:prigodu za susret.'
- Potkraj kolovoza 1945. Madek je nov'm britanskom premijenu laburistuClementu Attleeu poslao iz parizi otvorenom po5tom ovaj telegram:
>U teSkim danima, koje sada proZivljavaju svi narodi iugoslavije, VaSaizjava, koju ste dali u- britanskom parlamentu, a koja se tide pomoii za stva.ranje dernokratskih
llulur koje podivaju na demokratskim izborima, bila jeza sve nas prva zraka jedne sretnije bu,duinosti. samo zaista demokratskavlada, koja je proistekla iz slobodnih irbo.u u Jugoslaviji, omoguiit ie namda sudjelujemo u rekonstrukciji evropskog kontinJrta.'
r^,.. 6 Isto,. R 101.74/6/s2,
llg 19_6- q44/5/4.5), Srevels-onov izvjestaj Ectenu, Z. Vrfl3Hi#i:::?ji.','"Tf,i;',"i? gi.t"i;:ili.r.*{'"i'1..il'#i;.1i;2i,{;,i,1 ,liil?;.1{"Ti-:3lii",l:7 Isto, P. M./45/259, tZ. VI. tg4i.E pRO, FO 371, t. 48877, R 11219, 24 VIII. 1945
299
Iz kabineta premijera postavljeno je pitanje Foreign Officeu da li i Stoodgovoriti na Madekov telegram. Iz Foreign Officea je odgovoreno da bi Ma-deku trebalo odgovoriti, i to putem Ambasade u Parizu, a ne redovnom poS-tom. PriloZen je i nacrt odgovora. Po5to je kabinet premijera dao suglasnostna tekst odgovora, o Madekovu telegramu obavije5tena je Ambasada u Pa-rizu, i JuZni odjel Foreign Officea od Ambasade je zatraLio ,da Madeku predapremijerov odgovor, koji je glasio: "Zahvaljujem na Va5em ljubaznom tele.gramu. Iskrena je Zelja naroda ove zemlje, da narodima Jugoslavije budeomoguieno da pronaclu pravi izraz svoje volje u istinski demokratskoj vla-di u kojoj ie sudjelovati svi najbolji elementi zemlje.o'
e) Kljud za svoj poloZaj Suba5ii je traZio, prije svega, u uvjerenju daima punu podr5ku Churchilla i Staljina, svakog od njih iz drugih motiva,razloga i ciljeva. Uvjerenje u tu podriku budilo je u njemu osjeiaj samo-pouzdanja i ,dovodilo ga u iskuSenje da i prema "bazio koju je predstavljaopokuSava igrati 'neku svoju posebnu ulogu, posebnu misiju. Rezultati Pots-damske konferencije nisu ga u tome mogli previ5e ohrabrivati, najprije ti-me Sto je Churchill, izgubiv5i na izborima, izgubio i moguinost da ostvarujesvoju politiku prema Jugoslaviji, i time Sto ie poslije Potsdamske konferen-cije opienito smanjen pritisak na unutra5nje odnose u Jugoslaviji. U takvimpril ikama Suba5ii je glavne nade polagao u Stalj ina, u diju je punu podr5kubio dvrsto uvjeren. U tome nije mnogo ni gri je5io. ViSe je, moZda, gri je5iou ocjeni motiva Stalj inove podrSke, a vjerojatno i u procjeni dokle ie onatra jat i .
I I .
Sredinom srpnja 1945. britanski ambasador u Beogradu S. Stevenson,izvjeStavajuii o tome da se odekuje saziv Kongresa Narodne fronte Jugosla-vije, informirao je i o svom, privatnom, razgovoru sa Suba5iiem, koji mu jepotvrdio da ie dobio poziv da sudjeluje na Kongre5u i bude ukljuden u Pred-sjedniStvo (Steering Committee) Kongresa. Suba5ii je Stevensonu izjavio dana taj poziv jo5 nije dao odgovor, da o tome namjerava razgovarati s Karde-ljem. Stao je na stajali5te da poziv ne prihvati ako bude pozvan kao pojedi-nac, jer bi u tom sludaju bio upotri jebljen samo kao figura za dekoraciju.On bi, naprotiv, mogao igrati konstruktivnu ulogu na Kongresu ako bi mubilo dopuiteno da sazove IzvrSni odbor Hrvatske seljadke stranke, odnosnoda se sastane s Madekom, kako bi ,dclbio mandat za sv<-lje sudjelovanje naKongresu NF. Nadao se da ie d<lbit i odobrenje za jedno, i l i i jedno i drugo.Smatrao je da mu, kao supotpisniku sporazuma s Titom, duZnost nalaZe dau tome sudjeluje.'o
U razgovoru sa Stevensonom, potkraj srpnja 1945, Suba5i6 je izraziomi5ljenje da je vitalno vaZno za buduii mir u zemlji hoie l i se njemu i dru-gim stranadkim votlama dopustiti da obnove stranadku aktivnost. U tom pitanju, izjavio je SubaSii, on vr5i neprestano prit isak na Kardelja, koji ga je
e Is to , p ismo S.R. Co lv i l lea N. Hendersonu, , r . Ur r r . 1945; R 14219/180/92 , p ismo HendersonaColvil leu; pismo Colvil lea Hendersonu, 28. VIII. 1945; telegram Juinog od.iela Foreign Officea otprav-niku poslova Britanske ambasade u Parizu.
r0 Public Record Officc (clalje PRO, Forcign Office (FO), poz 371, f 48K7, R 11863), Stevcnsonovi z v i c i t a i o t l l l V I I . 1 9 4 5 ; i s t o , R 1 2 2 0 8 , N o 1 1 3 4 , S t c v c n s o n o v i z v i c i t a j o i l 1 7 V I I 1 9 4 5 U s p N c i o v i c t ,n d j . , 163.
300
upravo tih ,dana uputio da o tome razgovara s Franom Frolom, iz vodstvaHrvatske republikanske seljadke stranke, koja djeluje u okviru NF. On, do-dao je SubaSii, namjerava s Frolom o tome razgovarati, ali nije optimist upogledu ishoda razgovora.
Stevensona je Suba5ii obavijestio i o razgovoru s Titom o pitanju Na-rodne fronte. Na pitanje hoie li NF biti politidka stranka ili koalicija stra-naka, pri demu bi svaka od njih saduvala svoju individualnost i nezavisnost,Tito mu je, izjavio je Suba5ii, odgovorio da to neie bit i ni jedno ni drugo,nego asocijacija pojedinaca, koji imaju istrr ideju, a to je spas njihove zem-lje. Suba5ii nije mogao Stevensonu objasniti koja bi bila moi i duZnosti NF,a sAm je mislio da to ima biti koalici ja stranaka, ali nije znao hoie l i se toi ostvariti. Suba5ii je iznio i svoje poznato stajaliSte da, s obzirom na struk-turu stanovni5tva, u Jugoslaviji treba osnovati ,dvije stranke - seljadku iradnidku. Njegova je ambicija da organizira koalici ju Hrvatske seljadke stran-ke s agrarnim strankama u Srbiji i predstavnicima seljaka u Sloveniji. Rad-nidke stranke, dodao je SubaSii, jo5 nema, a bit ie je te5ko organizirati pouzonr na trade unione,tt
Osnivadki Kongres NFJ odrZan je 5-7. VIIL 1945. Na kongresu je su-djelovao i Suba5ii. Izabran je za (lana lzvrSnog odbora NF." Kao Sto jenaprijed redeno, Suba5ii je svom angaZiranju u NF pretpostavljao prethod-nu suglasnost vodstva HSS-a u zemlji, odnosno Madeka. No za sudjelovanjena Kongresu NF i izbor u njegovo najviSe ti jelo tu suglasnost nije prethodnodobio od stranadkog vodstva. Odobrenje je pokuSao naknadno dobiti, ali nesamo s obzirom na angaZiranje u NF, nego i za svoju ukupnu djelatnost, na-pose i za predstojeie izbore za Ustavotvornu skupStinu, za koje se trebalopripremiti. To je, dini se, i bio glavni cil j SubaSiieva posjeta Hrvatskoi ukolovozu 1945. U to vri jeme odrZan je i njegov sastanak s predstavnicimavodstva HSS-a. Sastanak je odrZan ur Hotelu "Esplanade<, na Suba5iievu ini 'ci jativu, ali svakako s obostranonr Zeljom, i Suba5iia i grupe zastupnikaHSS-a.
Prema podacima Pavla Pocrniia, tada SubaSiceva osobnog tajnika, i inZ.Franje GaLija, na sastanku u ,Esplanadin sudjelovali su joS J. Sutej, IvanAndres, Karlo Zunjevii, Andrija Papo, Ivan Stefanac, Tomo Baburii, AndroPavli i i Tomo Jandikovii. Suba5ii je podnio izvjeitai o svome radu, nastojaodobiti odobrenje za,dotadaSnji rad, ali i potporu za predstojede izbore, dak-le da za svoju proteklu i buduitr aktivnost, dobije odobrenje i mandat stran-ke. Dio prisutnih (Pocrnii, GaZi, Stefanac, Jandikovii) bio je za to da se Su-baSii smatra predstavnikom stranke. Drugi sudionici sastanka tome su seprotivil i . Polarizacija oko toga joS je vi5e do5la do izraLaja na sastanku uPalmotiievoj ulici (kod isusovaca), gctje je joS viSe naglaSena teZnja da se naizbore ide izvan, odnosno protiv, Narodne fronte. Neki od zastupnika takveorijentacije (npr., Pavli i, Zunjevii) smatrali su da nosilac opozicijske l isteima biti Marija Radii (udova St. Radiia), odnosno nadbiskup Alojzije Ste-pinac.
Sudionici spomenutog sastanka ipak su bil i sloZni u jednome - da Su-baSii treba putovati u Pariz na sastanak s Madekom. Njega je Suba5ii, osim
rr Isto, R 12%6, No 184, Stevensonov izvieStaj Edenu, 26. VII. (prispio 2. VIl l. 1945), 2t2 Borba, b r . l9 l , 8 . V I I I . 1945, 2
30r
ostalog, imao inforrnirati o tome kakva su gledista zastu_p-ana na spomenu-
tom slstanku. Subasii je, pak, sa svoje strane, Zelio od Madeka dobiti ono
Sto nije uspio dobiti. od vodstva stranke u zemlji'"
suuasie se s puta po Hrvatskoj vratio nezadovoljan, dvostruko nezado'
voljan. Bio je raio(aran time Sto u vodstvu stranke nije dobio podrSku za
svolu politilg ("popljuvali su me u Zagrebu(, znao je reii). NeraspoloZen je
bio'i zbog prilika kbje je vidio u Hrvatlkoj, posebno u Gorskom kotaru, od-
nosno taf,iv je dojam dobio o postupcima s prista5ama njegove stranke, nje'
govim osobnim poznanicima.'o Ambasador Stevenson izvjestavao je da se Su-
6aSii s puta po Arvatskoj vratio s prilidno jadnim (rather unhapy) dojmovima.
NavodiS je ia je od 65 uglednih Elanova stranke oslobocleno njih 61." Suba'
Sii ie bio nezadovoljan Sto su u zatvoru zadriana detvorica glavnih stranad-
kih'voda, meelu kojima su bil i BariSa Smoljan i August Kosutii. 'u
Opie dojmove nakon puta u Hrvatsku Subasii je Stevensonu sazeo u
tri glavne todke: a) da je Madekov poloZaj jak _ka9 i uvijek, b) da "republikanlka frakcijau HSS-a-pod vodstvom Frola i GaLija nema sljedbenika koji
bi bili vrijedni spomena, i c) da stanovni5tvo opienito Zivi u strahu pred Ze-
stinom (violence) novog reZima."Na podetku rujna lg+S. SuUaSii je odludio Sto prije otputovati u Patiz
radi susieta s Madekom. Odludio je o tome tazgovarati s Titom i Kardeljem,
da bi od njih dobio suglasnost za taj susret. Prenoseii to Stevensonu, Suba-
Sii je izjavio da bi, ako od Tita dobije suglasnost, u Pariz otputovao striktno
incognit"o. U Parizu bi ostao dva dana, nakon dega bi se vratio u Beograd'
Britincima se obratio molbom da mu za to stave na raspolaganje avion. Fo'
reign Office se s tim suglasio i rezidencijalni ministar u Caserti stavio mu je
na raspolaganje avion.' 'Stevenion je, 10. rujna, izvjestavao kako ga je Subaii i informirao o
svom razgovoru s Titom i Kardeljem. Prema Suba5iievim informacijama,
ri podaci o sastanku u 'Esplanaclin prema izjavama Pavla Pocrniia i ini. Franje GaZija autoru
zt. rx.-rdf{.-z"pirnii nu ."it i"rif i ' f t] i i i i ir i6d^. l" Siit i i ict u "Espt'madi. pgig je Poirnic. On navodi
la G-Liio lauil i 'cz.ro gutouo i00oo dil ondga stci sc na sastanku iovorilo..Original zapisnika.nalazio.sc
tia'sii6'"siZi,-i ioii i" ]ut."z.io u vczi s pulom u Pariz, da sc sacini i pri jepis, sto je.PocrniC-i udinio.
Jcdan primicrak 2airisnika dospio je u rukc organa drzavne slgurnostr,- a clrugr J-e bro Koo J. sureJa,
i nekori njelove smiti kod sina Zdravka od ko.icga ic dospio do trece osobe u Zagrebu.
ra pocrnii (navedena izjava autora).spominje da ic Subaii i, kad ic saznao informacije o nekim
stranadkim pristdSama i poznanicima, plakao.
16 prcma spomenutoi Pocrniievoj izjavi autom, Subaii iu ic naroeito bilo do toga da se iz zatvora
os lobod i A . Kosut i i , ko i i b i imao preuzet i pos love s t r rnkc
r? pRO, FO 3?1, f .48870, R 15261, S tevensonov izv ie ( ta i Fore isn Of f i ceu , b r . 1588, od 8 . . IX . 19 '15 .
subasiieva-<iciena- pri l ika "
H;;t-.k"j '"gfivnom-se trklipa u opcc-linilc raznih britanskih sluZbi kojc
su rado slusalc informacijc ncpovoljne za novl rezlmrB Isto, R 15245, telegram S Stevcnsona rcziclenciialnom ministru u Caserti, !r. 1945r--8. -IX. 1945;
tclceran iJiidi"ci]; i ;" 's ff i i ; i ; i .; ; a;;;.t i Bri ian.sl:o.; ambasadi tt Beogradu, br. 514, 8. IX. 1945
302
njegovom planu nije bilo prigovora, osim Sto je Kardelj izrazio mi5ljenje dase nikakav rezultat time neie postiii. Suba5ii zbog toga nije bio zastraSen,izvjeStavao je Stevenson.''
Svoj prvotni plan o odlasku u Pariz i susret s Madekom Suba5ii je izne-nada dopunio i planom da iz Pariza put produZi do Londona. Stevensonu jeizrazio hitnu Zelju da u Londonu provede dva do tri dana i da ima nesluZbe-ne konzultacije sa Sefom Foreign Officea (Ernest Bevin). Zelio je da to budestrogo incognito.'o
Stevenson je u spomenutom telegramu od 10. rujna rnolio Foreign Offi-ce za instrukcije Sto da odgovori Suba5iiu, prije nego >otputuje sutra". Istogdana Sef Foreign Officea odgovorio je da bi Suba5iia rado vidio, ali mu tonije moguie zbog zauzetosti konferencijom ministara vanjskih poslova. Za-to bi radije da Suba5ii svoj put odgodi za kasnije. Eventualnu poruku Suba-Sii moZe predati preko otpravnika poslova u Parizu. Ako bi SubaSii ipakosjeiao potrebu da nakon Pariza dode u London, to bi moglo biti samo stro-go uz uvjet da njegov posjet nema veze s konferencijom ministara vanjskihposlova, odnosno s mirovnim pregovorima s Talijanima. Sef Foreign Officeanaglasio je da SubaSiia treba upozorit i: ako se za njegov posjet Londonusazna, on ie biti primoran javno izjaviti da se sa Suba5iievim dolaskom su-glasio samo uz gornje uvjete. Inade bi moglo bit i nepril ika s Tali janima iGrcima, koji se drZe podalje od Konferencije."
Istog dana Stevenson je obavijestio Ured rezidencijalnog ministra zaCentralni Mediteran u Caserti da Suba5ii namjerava u Pariz otputovati na-rednog dana, tj. 11. rujna. Molio je da avion dotle u Zemun istog dana u 7 i30 po lokalnom vremenu. Javio je da ie se u pratnji Suba5iia nalaziti Sepiii Pocrnii."
Ured rezidencijalnog ministra u Caserti istog je dana odgovorio da jeizdan nalog da avion sutradan bude u Zemunu. No, vojne vlasti (RAF) nisusigurne hoie l i avion, zbog loSeg vremena, moii sti i i u Zemun prije 8 satinarednog dana, tj. l l . rujna, ako se vri ieme ne pobolj5a, a mo/,e se dogoditida avion uopie i ne uzleti. Avion ie Suba5iia odvesti u Pariz i dekati do nje-gova povratka."
Sutradan (11. rujna) kad je trebalo da avion bude u Zemunu, F. Broadje telegrafirao Britanskoj ambasadi u Beogradu da se avion, zbog loSeg vre-mena, morao vratit i s pola puta, te je njegov dolazak u Zemun odgoden zanaredno jutro, u isto vri jeme, jer se odekuje pobolj5anje vremena.'n
Istog dana pukovnik W. Deakin, prvi sekretar Britanske ambasade u Be-ogradu, javio je Foreign Officeu da je Suba5iiu tog dana ujutro prenio stavSefa Foreign Officea u pogledu puta u London, na Sto mu je Suba5ii odgo-
-; i; S,evcnsonov telegram Foreign Officcu, naihitniic, strogo p()vjerl j ivo, br. 1596, 10. lX. 1945.
Tadainii SubaSiiev sef kabineta D. Sepic u izjavi aut()ru (10. IX. lq85) navodi kako mu je Subasii
i;ii,l'ifaJflf"d.1o"J"",r*r"tJ"ilrput dobio odobrenie Tita iKardelia' subaiiiev plan' spominje sepic' bi.
r( Isto, Stevensonov tclegram.,r PRO, FO 3?t, f. 48870, tclegram Foreign Officea Britanskoj ambasadi u Beogradu, br. 1361
10 IX . 1945.22 Isto, R 15343, Stevensonov telegram, br. 952, 10. IX. 1945. Prema izjavi D. Sepida auton (10.
lX.1985), odluka o njegovom ukljudivaniu u SubasiCevu pratn.iu donc_sena_je_u posljednji-. ias. Prv.otnoie u nlaiiu bilo da nd iut ide Teodor Durtlevid, koji ie raniic inacc bio kraljev tajnik, ali ga je kraljudali ib. Sepii misli da
-ie Durtlevii bio podobnij i za sludai da se ide u London, s obzirom na njegova
oozrianstva'tamo. Sepii- spominie da mu Subasii inadc niie govorio o eventualnom putu u London.' Iz uvida u putne isfrave u posjedu P. Pocrniia, vidi se da su francuska i britanska viza zatra-
Tcnc 10. IX. 1945. i da su izdane istoga dana.21 PRO, FO 371, R 15390, telegram Broada, br. t5390, 10' IX. 1945.l I s t o , R 1 5 4 2 1 , t e l c g r a m B r o a d a , b r . 5 2 0 , l l . I X . 1 9 4 5 .
vorio kako u cijelosti uvida situaciju, dodav5i da njegov eventualni put uLondon ovisi o rezultatu razgovora s Madekom, pa ie o tome konadnu odlukudonijeti u Parizu. Put u Pariz, informirao je Deakin, odgoclen je zbog lo5egvremena i SubaSii se nada da ie otputovati sutradan, 12. IX.'?s Deakin je, 13.IX, javljao da je SubaSii s pratiocima joS uvijek u Beogradu, da u Pariznije otputovao zbog loSeg vremena."
Suba5iiev put u Pariz nije se ostvar:io. Tih je dana za javnost izdano ovosaopienje:
,Dana 10. rujna o.g. u toku noii ministar vanjskih poslova dr. Ivan Su-ba5ii iznenada je obolio od moZilane kapi s oduzeto5iu desne polovine tije-la, narodito ruke, kao i lakim poremeienjem govora. Osim toga dr. Ivan Su-baSii boluje vei duZe vremena od Seierne bolesti. Poradi ozbiljnosti stanjaodreGlen je bolesniku od strane lijednika apsolutni mir. Bolesnik se nalazipod stalnim nadzorom profesora.n"
Nekoliko dana kasnije oTanjug" je prenio ovo saopienje:
"'Njujork tajms' objavio je vest iz Pariza da je dr Ivan Suba5ii interni-ran, zajedno sa svojim Sefom kabineta Sepiiem, i da dak gospoda Suba5iinema prava pristupa svome muzu.
OvlaSieni smo 'da izjavimo da je ova vest potpuno izmi5ljena i tenden-ciozna. O stanju zdravlja dr Suba5iia izdaju se redovno lekarski bilteni i ovihdana je i britanski ambasador u Beogradu posetio dr Suba5iia, dije se stanjeznatno popravlja.""
Sutradan je izdano saopienje:,stanje zdravlja ministra dr. Ivana SubaSiia i dalje se popravlja. DopuS-
teno mu je povremeno i kratkotrajno ustajanje.o" IPrema izjavi Suba5iieva osobnog tajnika P. Pocrniia autoru, tih dana se I
Suba5ii doista lo5e osjeiao, ali, kako je bio kronidni bolesnik, to stanje nije Ismatrao posebno izuzetnim, premda se vidjelo da teLe govori.'o Sef Suba5iievakabineta D. Sepii spominje da je Suba5iia, kad ga je posjetio kod kuie, na-Sao izvan kreveta, s dojmom da se ne osjeia dobro.
Je l i SubaSiieva bolest bila razlog Sto nije otputovao u Pariz? Sto o tomestoji u raspoloZivim podacima?
Dr. ing. Nikola Petrovii izjavio je autoru (18. IX 1985): Na sjednici Po-Iitbiroa (ne moZe se sjetiti todnog datuma) raspravljalo se o problemimaopskrbe. U toku sjednice ulazi ordonans i ne5to Sapie A. Rankoviiu. Ovaj'ulazi
van. Kratko nakon toga vraia se i kaZe: ,DruZe Stari, prekini jedandas sjednicu. Imam vaZno saop5tenje.u I nastavlja: oNa aerodromu se nalazi
25 Isto, R 15454, Deakinov te legram Forcign Off iceu, br ' l ( r12, l l . IX. 194516 Isto, R 15541, Deakinov te lcgram Foreign Off iceu, br 1621, 13. IX. 1945.
16. IX. 1945. Saopdenje su potpisali: prof, V. Ognjev,/ujii, general-maior dr. Goiko Nikoli5.
u svojstvu ministra vaniskih poslova, u vriiemer i ministar narodne odbrane marsal Tito (Viesnik,
isitisijffitiJ8fi 1i""fi?i','3.3i!#if il?'jiT'\3;'.1*.,ii2E Borba. b r . 233. 25 IX . 1945.2e Pctl i l iktt,27. IX 1945. Saopienje je potpisao isti l i jeinidki konzil i j .r0 Pocrnii navodi cla je SubaSida posjetio sovjetski l i jeinik, propisao mu li jek, ali se i nakon toga,
imao jc Pocrnii dojam, Subaii i osieiao loii je.
304
I
britanski avion i britanski ambasador, kao i subasii. Ima indicija da bi su-basic zeleo otiii u inozemstvo, u stvari pobeii.u riio-ieagira: ,To se morasprijediti, ako treba i silom.n Obraia se i.ankoviiu: olzdainaretlenje.u g3s!_nica se nastavlja.3'
D. -sen-ri u izjavi autoru (10. IX. r9g5) sjeia se: Britanski ambasadornazvao je Suba5iiev kabinet i zatralicneta Sepii je odgovorio da je Suba5ida Suba5iia posjeti kod kuie. Kad jeSepii mu je po5ao u susret. SluZba simo s udaljenosti. Rekao je:
"Zao mi jeprimiti." Iz automobila mu je odgovo:kon izvjesnog vremena iz Eritanikesa Zeljom za telefonski razgovor sa Srba5ii bolestan, da leZi..,
.Inz. Franjo GaZi u izjavi autoru (22. IX. 19g5.) navodi: on i r. Jandikoviiposjetili su subasiia da ga pitaju zasto nije otputovao u pariz. Kad su dosliu subasiievu vilu, primijetili su da se u dvoristu nalazi vise pripadnitra oi-gana sigurnosti. uspjeli su_uii uz pomoi subasiieve supruge. subasir: im jeobjasnio da je telefonirao Titu, da provjeri zasto mu je fuii blokirana. Kakonije_uspio uspostaviti vezu s Titom, obratio se Karderju,.'koji ga je uputiona Rankoviia. No, ni s njim nije uspostavio vezu.
Prema izjavi dr. N. petroviia, kao sto je navedeno, na aerodromu u Be-ogradu vec se nalazio britanski avion, a tamo je bio i Subasii. Moze se pret-postaviti 'da je avion doletio, ali nema elemenata, prema raspoloZivirn po-dacima, da bi se tamo vei nalazio i subasii. Tako izfieito tvrde i sepii i iro-crnii.
_ ..-Prema podacima N- Petroviia proizlazi da je postojala sumnja da bi su-basii namjeravao ostati u inozemstvu. pocrnii
-odiudno odbacuje pretpostav-
ku da bi Suba5ii namjeravao ostati u inozemstvu.,o_ Iz vi5e prethodnih podataka proizlazi da je subasiiev plan za odlazak
u Pariz i sastanak s Madekom bio odobrio sam vrh nove vlaiti. proizlazi, na-dalje, da je s te strane i taj plan onemoguien. Kako to objasniti ? proizlazili to iz dinjenice da je suglasnost za taj plan dana u jednim okolnostima, aput zatim sprijeden u ,drugim okolnostima? Koje su to nove okolnosti bile,opienite ili konkretne? Treba se, npr., prisjetiti da su u to vrijeme vei biliraspisani izbori, kad se ulazilo u otvoreniju diferencijaciju i konfrontacijus "dojuderaSnjim saveznicima", kad se, prema tome, nije imalo Sto odekivatiod suba5iieva sastanka s Madekom, pa ni u taktidkom smislu. Je li na toutjecala informacija da subasii ieli iii i u London, pa da njegov pran, prematome, prelazi prvotni smisao - sastanak s Madekom? Je liulstinu portolutuozbiljna pretpostavka da bi subasii mogao ostati u inozemstvu? Moglo bi seovako postaviti i vise drugih pitanja i pretpostavki, ali bi ispravnij" uito duse o tome pribave novi podaci.
3r Prema podacima potit ike.(br. 12092, Zt. lX. lgl,S\,vidi se da -.je. t ih. dana osnovana lzvanredna
itTi:ea&l'f_f i.";"i,:y't*yiiJ:,x;":l#'"."',r*::,mHiill,f:fx, {?i;,'"" g'&*1.f1*mf$uif,l ili;..,"
se poklapa s razdobljem spohenute sirujsiefve iliili; il#;i,;,i.ii'rl"_u za njegov odrazak.
rz Deakin je kasnije, posli je rata, priCao Sepidu d:", n"imi, i'oi'di'$fiii'i;ii mosao vidjeti rko je u ur,o?ol"uilir.u"tomobilu
bio on, a ne ambasador' Bila33 To bi znadilo da je to- moglo biti prije Kardeljeva odlaska na spomenutu konferenciju u London.a Kao argument za tvrdnig da subasii nije naiajeravao ostati u irore-stur. pocrnid navodi i tcsto u Subasicevoj prarnji nije bita i nl-ego"i1ri'i,iug,i]"'.
/Q Kontroverze iz povijesti fugoslavije305
Na podetku listopada Suba5ii je dao ostavku na svoj poloZaj.,' No, o to-me ovdje neie biti rijedi, jer je to pitanje znatno sloZenije. ogianidili smo:9 lamo na jednu epizodu koja je vremenski prethodila subasiievoj ostavci.Koliko je i to eventualno utjecalo na Suba5iievu ostavku, treba tek utvrditi.
3s Prema iziavi P. Pocrniia autoru, na formuliranju ostavke radili.su. on,- SubaSiC,.Sutej, Iandikovic. Bile su dvije varijante ostavke. ci:et'j ne8.iuit.j-i; ;ffii;;';;""1iiito^to'.-rr.ur1..
306
KAZALO IMENA
A
Abramii, M., l07b, 110b, il6, It7b. l27bAco, 196bAdimovii, 215, 216Adamid, L., 230b, 237e{19i, 2., r78, 224b,230,230b, 231,23rb,
?3-?, ?32b, 233, 233b, 234, 234b, 23s',, 23sb"?19, 2lgg, )77 , 237b, 238, 238b, 23s, 23eb',
. 240, 240b, 241, 241b, 257b, 260, zos, zotAdZija, 8., lglbAleksandar I. Karadlortlevil, 9, l3b, l4b,
?9,?1,?3, 24, 2s, 3s, 44b, 46, 47, 66b, s0',91, 123b, 126, 127b, 129, 130, 146, 1'80b,380
Aleksandar, 8., 191bAndres, I., 204, 209, 301Anii, N., 422bArlov, l96bArtukovid, A., 188bAttlee, C.,299Avakumovii, A., 434, 434bAvramovski, 2., 409b
B
Baburii, T.,212,301Badinii, R., 110bBaiovid, P.,256b, 4lLbBakarii, V.,302b,370Bale^n, S., 191b, 192, 192b, Ig3, 193b, lgg,
198bBanac,2l9Barad, J., l l9Barbi(.,217b
Barbijeri, 2l7bBarii, S., 117Barker, E., 154b, t}lb, 220b, 22gb, 233bBartolii, M., 37btsatusii, 195Baauer, A., 22, 100, ll8, 136Begii, V., 26lbBegovii, V., 194, 217, 2l7b,2lgBelin, L, 194Bel5ak, 23lbBenedikt XV, papa, 98, 99Benzler, F., 340, 341Benzon,232bBerkovii, J.,113, 113b, II4,1I4b, 115,135,
136b, 185, 252, 269 314, 322Bertil 2., 14, 14bBerus, A., 199b,244,245Betoy,222bBetranovii, B., 9bBevin, E., 303Biber, D., 153b. 159b, 346, 378, 40SbBiganii, R., 200b, 222, 223, 223b, 226b, 228,
241, 269,270Bili i , A., (profesor), 194b, 195b,200b,217,
217b, 2l8bB']LA, A.,2t9Binidki, F., 98b, 99, 99b, r00Birdanin, L T., 42lbBjelajac, S., 196, l96bBjelovudii, N., 194bBlaiak, J., 174
BodroZii, M.,74bBombelles, 362, 363, 364, 365, 392Borelli, 134
I
)
l443
BoriC, F., t92, 194, 195, 196, 2ffi, 202,203,204, 205, 205b, 206, 207, 210, 2ll, 212'213,214b, 2r8, 2r9
Borkovii, M., 340, 341Bosnii, M., 211Bo5ko, 2l5b,2L7bBo5kovii, D., 34, 37, 41Brajevii, V., 117b, l34bBran, 3(XbBranica, M., 199Breccia, A.,362, 362b, 363,364bBrki6 J.,214Brkit., 2., 242, 242bBroad, P]n., 221b, 222b, 223b, 226b' 227,
227b, 228, 228b, 229, 229b, 230b, 239b,240, 240b, 241, 241b, 254b, 260, 261, 261b,303, 437b
Bromley, 226bBrozina, N., 192, 194Budak, M, 22, 34, 34b, 37, 41,65, 65b,
232b, 314, 3r9, 320, 32r, 323Budisavljevii, S., 57, 57b, 58, 58b,62, 62b,
68, 68b, 69,70b,76b, 279Bulat, E., 316, 317, 318
l36bBzik, 250
Clark, D., 222,222bClissold, S., 151b, 152b, l6lb, lglb, 223,
223b,242b, 247, 247b, 248b, 267, 267bColid, M., 318, 319Colville, S. R., 300bCrkovii, 2l4bCurran, H. G.,222bClzti, 134, l36bCvetkovid, D., 220b, 3ll, 3t2, 317, 317b,
320, 323,325, 330, 331, 332, 333, 334,335, 340, 341, 342, 343, 344, 345, 346, 352,354, 356, 358, 361, 372, 373, 3E2, 384b, 392'393, 394b, 396, 417
Cvij i i , J., 104
cCubrilovii, 8., 256bCudak, 219Culinovid, F., 107b, 315, 319, 325, 326, 327 ,
327b, 328, 329, 330,339b, 340, 346, 349,350, 350b, 353, 373,378, 393
cCaleta, M., 200b, 218b, 219Curdin, M.,214Curdin, P., 134Curk, J., 194, 195
D
Dabrovii, 217,218Damjanovii, P., 310Davidovii, Li.,36,37, 38, 50b, 54, 58, 59,
62b, 63, 63b, 66b, 69, 70, 70b, 76, 76b, 107Davies, R. J., 16bDeakin, F. W., 152b, 224b, 226b, 239b,
302b, 303, 304, 304b, 305bc
Cadogan, A., 223b, 224, 224b, 225,226, 226b, 227b, 260
Campbell, R. I., 259cariE, J., 102, lo2b, 103, lo3b' 119Carnelutti, 362, 363,364' 365Caulfield, W. T., 230bCecil, M., 226bCesarec, A., 191bChurchill, R., 153b, 154b, 437, 437b Dobrovi6, N., 219Churchill, W., 288, 298,3m, $6 Dokii, 218Ciarro, 323, 353, 356, 362, 363, 364, 365, 374, Donovan, 438
375,376,382, 383, 385, 391, 392,398 Dragutinovid, 43lbCico (alias Madek), 175, 176 Drinkovii, M., 125, 126, 126b, 127,lXl
Cikojevii, 8.,244b Drljevii, S', 37, 48' 48b
444
DebeliC, 317, 323Dediier, V ', 228b
225b, Demitrovi6, 12Desput, D', 199, 204, 2llDevdii,180bDeZman, M., 130, l31bDew, A. R., 241b, 258bDimitri jevii, M.,l27bDjivanovii, 214Dbbrila, A, 192, 192b, 193, 193b, 204
Dubokovii, P., 214, 2l7bDulibid, 98b, 100, 101, lllDumandZid, 316, 317, 323, 339Duplandid, A., 103b
D
Dermanovii, R., 228bDerda, J., 192,193, l93bDivanovii, 2., 194, 195, 196, 196b, 200,
2nb,217,2 lgDotde,247Durdevii, T., 303bDureti6, V., 6, 399, 399b, 400, 400b, 401,
40tb,402, 402b, 403,403b, 404, 404b, 405,405b, 406, 406b, n7,408, 408b, 409, 4r0,410b, 411, 4ltb, 412, 413, 414, 415, 416,416b, 4t7, 418, 419, 420, 422, 422b, 423,424, 424b, 425, 426, 429, 430, 432, 434,435, 436, 436b, 437, 438, 439, 440, 440b,ut, 442
Duridid, M., 59DuriSiC, 424Durovid, M., 309
E
Eckert, R., 99Eden, A., 223, 223b, 224b, 228,228b, 229b,
239b, 24frb, 242b, 247, 247b, 250, 253b,254b, 255b, 260, 261, 298, 299b, 30rb,302b
Ekmedii, M., 309Eror, S., 37bEsposito, P. A., 192, l96bEterovii, K., 103Evans, A., 17b, 133, 134, 134b, 135b, l36b
F
Fabinc, 23lbFarolfi, I., 174, 199, 201, 202, 203, 204,
204b, 205,20sb, 206, 209,2r0, 2rr,2r2,226, 228, 231b, 232, 235, 235b, 236, 243,247 ,2s3 ,2 f f i
Fehim (alias D. Mihailovii), 175,176, 177Feldman, M., 212, 223, 228bFeljer, V.,214Filippo, A., 323Findrik, 194Florijan, 220Foretii, V., 1l7bFranekii, 19lbFranjo Josip, l19Freundt, 313, 317b, 3l8b
Frey, 230bFrol, F., 299,301,302
G
Galli, 38GalogaLa, l9lbGattin, J.,254bGavrilovii, M., 37GaZi, F., l8lb, 199, 244, 204b,205, 205b,
206, 209, 2t0, 2n, 212, 2r9, 219b, 221b,222, 236, 239b, 246b, 247b, 248b, 256b,299, 301,302, 302b, 305
GaZi, S., 2r9, 219b, 329bGiunio, M.,216Givanovii, 199Gizdii, D., 2l8bGjigji, 174Glazer, F.,246bGleise-Horstenau, l9lb, 204, 248, 248bGligorijevii, 8., 10b, 104b, 107b, 349, 406bGlojnarii, M., 354Golu5ii, M., 2l8bGorski, 243Giimbos, 36Grabar, 214bGrtlii, 196Gregorii, P., l95bGrgin, 127b, 136Grgur Ninski, l38bGrignono, H., 71.9, tZIGrisogon, P., 347, 385Grol, 229bGrga-Tonka, 2l5bGrgurii, J., 194, 214, 215, 216, 2l6bGubec, M., 249, 415Guberina, 219,2l9b
H
Habsburgovci, l0l, l l9, 139, 140, l4l, 142,143, 144, r45,146
Hagen, W., 363Halifax, 258b, 259, 259bHarrison, H., 302bflebrang, A., 188b, 192, 198, l99bHeiimovii, G., 194, 194b, 195Henderson, N., 300bHeren, fon, 357, 359Herendii, 250Hitler, A., 139, 140, 142, 145,173,285, 314b,
323,356,357, 360, 361Hodevar. 192Hoptner, J., 361, 363, 395Horvat, 101
,
--
445
Horvat, J., 244,244bHorvat, P.,231Horvat, V.,244Howard, D.,427, 428, 428bHrabak, 8., 102b, 217, 2l8bHrabak, F,,217,218b tHranilovid, 206HundriC, 213
I
I3ek, T., 107bIvandevii, 188bIvani5evii, L., 135, 136bIvani5evid, M., 117bIvanovii, V., 223,248bIvekovii, M., 191b, 199
J
Jakovljevid, 194Jak5ekovii, 5., 174b, 297bJandikovii, T., 162b, I78, 191, l9lb, 192,
192b, 193, 193b, 194, 194b, 195,195b, 196,r96b, r97, 198, 198b, 200, 200b, 202, 204,zmb, 205, 206, 207, 209, 210, 2tt, 212,212b, 214, 214b, 215, 215b, 2t7 , 217b, 218,2t8b, 219, 220, 220b, 221, 222, 222b, 223,223b, 224, 224b, 225, 225b, 226, 226b,227, 227b, 229, 229b, 229, 229b, 230, 230b,231, 238b, 239, 240, 242, 242b, 246, 248,248b, 254, 255, 256, 256b, 260, 265, 267,270, 271,273, 275,301, 305, 306b, 394
Jankez, G., l99bJanko, 196,197Janjii, V., 68Jareb, J.262bJasinski, N., 246b, 270,270bJeglid, 98, 98b, 99,103Jelaska, M.,214Jelid, 101JeliC-Butii, F., 160b, 161b, 186b, 188b,
1E9b, 191b, 195b,262b,294b, 314b, 318b,319,370, 404b, 4t4, 439b
Jevtlevii, D., 196b, 215, 217, 217b, 218,403b, 411b
Jevtii, B., 89, l36t 434,434bJezevid, 110Jones, K. W.,222bJones, W., 206, 206bJovanovii, D., 43b, 45, 58, 70, 70b,74, 397Jovanovii, J. M., 54b, 63bjovanovii, S,, 432Jovanovii-PiLon, J.,36, 37,37b, 38, 63Jukii, [., 154b, 173b,220, 220b,221,221b,
446
222, 223b, 229, 229b, 230b, 236, 236b,239b,246, 247b, 248b, 256b
Juras, 135bJuretit,,297bJuri5ii, J., 194, 195b
K
Kaas, 323Kadavenda, P., 309Kaliterna, 1l2bKaradtordevifl, 47 , 64, 99Karaman, Lj., 127, 127b, l3lb, 132, 133,
134, 135b :
Kardelj, E., 300, 302, 303, 303b, 304b, 305,305b
Keble, C. M. ,22lbKecmanovii, D.,34, 4lKemfelja, D., 194, 210,252b, 270,274Kisii, 218bKlarii, M., 218bKljakovii, V., l52bKolumbii, F., 194, 218, 218bKondar, R., 42b, 191b, 192, 193Kopinid, 410bKoreni i , S. , 11, 11b, 12KoroSec, A., 28, 28b, 37, 38, 39, 46b, 47,
49b, 50b, 60, 62, 62b, 63b, 74, 75, 75b,83, 98b, r22, r37b,409b
Kosanovii, S., 15, l5b, 16b,34, 41,279Kostii, M., 13, l3b, 37, 37b, 38Ko5ak, 317, 322KoSutiC, A., 37, 65b, 154b, 16l, 161b, 182b,
188, 188b, 189, 19r, r94, 201, 202, 204,205, 209, 210, 2ll, 212, 214,221b, 226,228, 232, 235b, 236b, 243, 246, 246b, 248,253, 261b, 270, 273, 292, 293, 294b, 298,302, 302b,315, 316, 322, 354, 360, 370,384b, 428b, 436, 437, 437b, 438, 439
Ko5utii, M., 370Kovadevii, B., 130Kovadii, M., l88bKrajadii, 1., 242b, 243Kraljii, 200Kramer, 28Kra5, J., 191bKrce, P., 195bKrebek, 1., 436, 436bKrek, 98,98b, 100,234bKristovid, 218bKrizman, 8., 102b, 125b, 242u,244b, 314b,
3t7, 3t7b, 318, 319, 346, 370, 378
ff.rizman, H., 34, 41, 42b, 43b, 46b, 49b,67b, 346, 378
KrleZa, M., 191b
-
Krnjevid, J., 37, 156, 16l, 173,173b, 174b,fl6b, ln, lgE, 200b, 201, 2M, 2o5,2UI ,208, 209, 216, 220, 220b, 222, 223b, 224,224b, 225, 225b, 226, 226b, 2nb, 22E,236b, 242, 242b, 246, 249, 249b, 249, 254,254b, 255, 260, 269, 270, 288, 297b, 320,322, 358, 429, 439,
Krstdlcivi6;'Y,, 216KurelidllS., 98b '
Kuzmanid, A.,; 215Kuzmanovii, A.,214KuLina,219Kvaternik, D., 189Kvaternik, 8., l2lKvaternik, S., 154b, 241, 313,314, 315, 316,
317, 318, 320, 32t, 323
L
Lagin ja,98,98b, 100La,krc,2., 399, 425, 441Laku5, F., 199b,273Lalo5eviC, J., 42bLameSiC, M., 316, 317, 323Lammer,322Lasanes, T.,2L7bLast, E. C., 230b, 238bLav XIII, papa, l16bLaza, 176Law, D,299Lengl-Krizman, N., 242bLisak, 250Loiseau, C};^., 122,122b, 123, 123b, 124Lorkovii, M., 161b, 188, 261, 262,e85,316,
317,323, 436Loxley, q. N., 224bLuburii, 321Lukas, 101
IJ
Ljuba,175Ljubidii, N.,216,219
M
Maclean, F., 154b, 240b, 24t, 248b, 259,437b
Macmillan, H., 229, 229b, 240, 240b, 241,24tb
Madek, V., 9b, 10b, l l , t lb, 12, tzb, 14,14b, 15, l5b, 16, l6b, 17b,24,30, 34b, 37,38, 39b, 41, 57,58, 58b, 59, 60, 62, 62b,63, 63b, 65, 6,66b, 6E, 68b, 69, 69b,70,74, l3lb, 132, 136, 136b, 152b, 153, 154,154b, 155, 157, 159, 162, 175b, 195b, 182,r85, 186, 190, 191, 192, 194, 195, 195b,200, 202, 203, 204, 205, 209,2r4, 215,
2t6b, 2t7 , 218b, 220, 220b, 221, 22tb, 222,223,224, 225, 226,226b,227, 228, 229,230, 230b, 232, 233b, 235 236, 236b, 237b,238, 240, 24r, 241b, 245b,250, 252, 2s2b,253, 253b, 254b, 257b, 259, 259, 260, 261,261b, 267, 269, 270, 272, 273,274, 275,281,285, 297, 291, 292, 297,297b, 298,299, 299b, 300, 301, 302, 302b,303, 303b,304, 305, 310, 311, 312,313,314,3t5,316,3t7, 317b, 318, 318b, 319, 3m, 322, 323,324, 32s, 32sb, 326, 327, 330, 33r, 332,333, 333b, 334, 335, 336, 340, 341,342,343,344, 345, 346,347, 347b, 349,352, 353, 354,35s, 356, 3s8, 3s9, 360, 361, 362, 3$, 3e,364b, 36s, 368, 369, 37 1, 372, 37 3, 37 4, 37 5,376, 377,378, 379,380, 381, 382, 383, 384b,390, 391, 392, 393, 394, 394b, 395, 396,397,398,409b, 411b, 4t3, 414,415, 416,416b, 417 , 427 , 428, 436, 437, 438, 439
l\'Iadiraca, 214bMagovac, 8., 16l, 168; 169, 187,205,205b,
206, 213, 2r4, 215, 245,262, 263, 273, 280,281
Mahnii, A., 98b, 99, 100, 100b, 101, l0lb,I 02b
M a j c e n , 2 3 l bMaksimovic, 8., 128Maletke, W., 317, 317b, 318b, 393Mandii, A., 98b, l99bMandii, D., l76bMandic, N., l7l, 188, 189, 190, 438Maniu, I., 233bMarinkovii, 60Marjanovii, J., 152b, 403bMarkhan, 229b,236bMarojica, M. 2l8bMartinovii, M., 220b, 222, 236b, 256b, 298,
299Marul i i , M. , l l lMatanii,2l2Matetii, V., 193bMatkoviC, H.,29b,104b, 349, 350Matulii, l3lb, 216NlaZuranii, 2., 126Me5trov i i , l6b, l3 l , 134,136,138b, 194Mihailovii, D., 156, 166, 167, 175b, 179,, 180, 186, 190, 195, 200, 20r, 227, 229, 229b,
231b, 232, 233, 233b, 234, 235, 235b, 236,236b, 250, 252, 254, 254b, 256b, 257, 258,259, 270, 27r, 272, 274, 278, 287, 288, 289,403b, 406b, 4tlb, 413, 414, 415, 421b, 426,428, 435,437
MikuZ, M., 231b, 234b, 309b, 310Milak, 8., 6, 379,379b, 380Milanovii, 8., 98bMildetii, I., l03bMiletii, M., 45
t
,
447
Miletid, P., 193bMiletiC, U.,216Milkovii, V., 242, 244, 244bMilo5evii, J., 98b, 99,99bMilovanoviC, N.,262bMirko, 180b, 18lbMi5etii, R., 194, 217, 217b, 218, 218b, 235Mitrovii, M., 107bMladineo, P., 194, 214, 215, 216, 2l6bMogu5, M.,z0f,212Montgomery,247Moscatello, N., 432Mo5kov, 250,26lbMudradZija, V., 2l8bMussolini, B., 36, 38, 130, 146, 165, 167,
187, lg8, 314b, 323, 379, 393, 392
N
Navratil, 246Nedii, M., 252, 254, 274, 329b, 340, 341Nesbitu, 8.,223bNeSoviC, 297b, 300bNiksic, 200NindiC, M., 38, 38bNovak, V., 98b, 329, 337, 338, 339, 346, 378,
389
oodii, s., 262bOgnjev, V., 304bOrSanii, I., 320ostojii, M., 37bOto II Habsbur5ki, 233b
P
Pajo, 188b, 197, 197b,201, 203,205,212,212b, 213, 214b, 217b, 219, 2t9b
Pandakovii. 247bPapo, A., 301PaSii, N., 30, 69b, 102Pavelid, A., 15, 54b, 55b, 100, 101, 154b,
l6tb, 16g, t7t,173, lg8b, tg9, 221b,232,232b, 246, 250, 258, 269, 269, 270, 271,272, 274,295, 314b, 319, 320, 323, 329b,340, 346, 347, 363, 364, 375, 379, 380, 392,435,436, 438
Pavle Karadtortlevii, 298, 322, 352, 353,356,357,361,362,363, 365, 382, 383, 384,395
Pavao Leon XIII, papa, 432Pavlii, A., 301Pavlovii, K.,432
448
Pednikar, 250Pederin, 215,215b,216PejnoviC, N., 346; 346b, 347b,405b, 4l6bPele5, 8., 62Pele5, D., 62Perdec, 55bPeri6, 246bPernar, 41,66, l l4b, 182b, 204,209,210,
252b, 270, 271, 299, 315, 316, 322, 332Perovii, L. Zina, 182b,243Pe5elj, 8.,297bPetar II. Karaelortlevie,20, 174, 190,229,
233, 233b, 235, 236, 259, 260, 298, 299Petek, 246bPetkovid, D., 231b, 232, 232b, 233b, 237,
237bPetkoviC, T., 2l8bPetranovii, 8.,294b, 297b, 382Petrinovii, I., 380bPetrovii, N., 304, 305, 305bPezelj, 200bPi jade, M. ,251Pilar, B., 219Pilepid, 216Pio XI, papa, 346, 433Pio XII, papa, 346Pirker, 211Pitarevii, 219Pledkar, S., l80bPleterski, J., 98b, 100Plovanii, M., l93bPocrnii, P., 297b, 301, 302b, 303, 303b, 304,
305, 305b, 306bPoduje, S., 194, 214,215,216,216bPoincard, R., 103, 118, 118b, l l9,ltgb, t20,
t2l,122, 123, r24, 126,127bPolak, 199,204,211Polii, B., 199bPopovii, M.,228bPopovii, P., 45Popovii, S., 37Popovii, V., 313, 315, 317, 318, 322, 392,
392, 394Porfirogenet, K., l9Porter, H.,224b, 226b, 227b, 240bPredavec, J., 34,37, 39b, 41, 68Predovii, D., 192Pribiievii, R., 37bPribidevid, Stana, 14, l4bPribidevii Stojan, 230bPribiieviC, Svetozar, 10, 10b, ll, llb, l2b,
14, 15, 16, 24,28, 31, 34b, 37,38, 39, 39b,56, 62,81, 87, t04, 107, 107b,124, 132,r35b, 329,349, 350, 351, 370
Prica, l9lbProdanovii, J., 41bProtid, D., 230b
II
Prpii, 8., 206b, 249, 272Ptry!, B-., 20rbi 220, 220b, 22r, z2rb, 222,
?21, ?23b, 224, 224b, 233b, 2s2b, 2s4b',260,288, 437b,438
R
Radii, J., 110, tt0b, 125Radki, F., 127b, t31bRadica, 8., 126Radid, A., 268, 269, 273, 320, 37s, 380Radii, I., 98b, 99,99b, t02bRadid, M. ,216,301Radii, P., 380Radii,_ S., 10, lt, 14, 24, 28, 29, BO, 31, 59,
fl,^.6r,_6?, 82,87, 108, rr}b: rr4b,'r73',l!gb1 l88bf r93, 2n, zrs, 2s2b, 26ti, 26s,
- 270, tDr, 320, 349,3s1, 370, 379; 380Radojdii, 256bRajdevii, V., 349Raj ter , I . ,216bRankovid, A., 304, 305Rapp, 225Ra5eta, 2I7bRatarii, 218b. 219Reberski, 209, 210,252b, 270, 271,2g9Reed, 230b, 257, 257b, 261Reiter, 247bRendel, G.,427, 428, 428bRibar, I., 101b, 102b, ZZt, 2SlRibarZ, O., l0lbRibbentrop, fon, 313, 316, 317b. 323Ribnikar. 251Rice, T., 249,249b, 250,250b, 255Richard, 123, 124Riley, B., l6b, A47b, 260Ri t t ig , S. , l0 l , 118, 119, t3 tb.2t2Rogulja, P., 99Roje, S., 214Ro19 E. M., 154b, 220b,238b,23sb,242b,
25sb, 258, 258bRosenberg, 3l8bRoter, R., 2l8bRotermer, 36Roubaud, L' 397Rubdii, l91bRubii, 136Rupnik, 234b
S
Saje, F., 234b
lTegl,, o.,22s, 22sb, 230b, 2ss, 437bScholl, 2., l9lSenjanovii, l17
fp l(ontroverze iz povijesti Jugoslavije
Serwazy, 250Se191-Wat9on, H., 222, 239b, 246, 246b,- 247b, 249, 249b, 250, 250b, 255b, 26rSikirii, 216Skopal ,195SiTov4 D. ,269,313, 314, 3 lS, 3t6, 3r7,
320, 321, 322, 323, 336, 416Smeh, V., 244bSmith, 438Smodlaka, J., 103, 228b, 230b.2SlSmoldii, 215Smolii, L, l95b$m_oljan, 8., 41, 41b,188b, 209, 210,223b,
253, 302Sobol, I., 192, 199Sobor, l92bSpaho, ry., 37, 39, 49b,50b, 62b, 63b, 75,
75b, 135, 13sbSpindii, V., 97, 97b, 98b, 100, 100b, l0l,
101b, 131SrSkiC, 74StalJin, J. V., 252, 300Stanojevii, A., 66, 66b, 67Stanojevii, M., 304bStardevii, A., l2l, 186Stardevii, M., 100, l0lStawell, 222bSteel, 297, 298
Stevo (alias I. Krajadii), 243
I
1 Stipica, 244Stojadinovi i , A.,
7 0 , 7 0 b , 7 5 bStojadinovii, M., 14b, 48b, 57, 62, 62b,
63b, 68, 68b,69,69b, 80, 81, 89, 90, gt ,93,94, 140, l4 t , r45,298,325b, 351,352,353, 356, 357, 360, 361, 363, 395, 409b
Stojkov, T., 9b, l0b, 43b, 46b, 50b, 54b,62b, 63b, 66b, 350, 369, 369b, 396. 397
Storm, 227bStovel l i , L . ,2 l7bStrossmayer, J. J., 121, 130, l3lbStuparii, D., 342, 343, 344Su5ic, L., l88bSuton, M., 194,218bSvilokos, V., 194, 217, 219
{E
449
sSain, I. C.;216Sambek, I.,2l7bSarid, J., 22Sarinid, M., 196b, 212'SegviC, K., 118, I19, t21b, 122, 122b, 129,
130b, 131, 131b, 132, 132b,133, l35bSepid, D., 153b, 231b, 303, 303b, 304, 305'
305b, 438 :Sercar, 18EbSignjar, 8., 194, 195b, 204, 212bsisic, F., l07bSkrivanid, M., 9Eb, 99,99bSkunca, 2l7bSkvrc, M., 194Snidardii, 1., 242, 242b,243Soljan, 136bStambuk, 136Stefanac, I., 301SnbaSiC, I., 153b, 159, 160, 16l,222,222b,
228,229, 229b, 230, 230b, 23s, 236, 236b,210, 240b, 241, 241b, 242, 246,256, 256b,257, 257b, 258, 259, 260, 26r, 261b, 269,270, 287, 288, 289, 291, 292, 296, 297,297b,298,300, 301, 302, 302b,303, 303b,304, 304b, 305, 305b, 306, 306b, 320,322,436,437,438
Suflaj, 22Suljak, D., 200b, 21E, 218bSuSoviC, M., 310, 344, 345, 367, 368, 369,
369b, 370,371, 372, 373, 374, 375, 376,376b,377,378, 381, 382, 384, 385, 386,387, 38E, 389, 390, 391, 392, 393, 394, 394b,395,396,397,398, 417
SuSterSiC, 98, 99, 101bsutej, J., 34, 41, 220b, 222,223, 223b, 226,
226b, 228,231b, 2ffi, 288, 298, 299, 30r,302b, 306b, 320, 322, 354
Sutej, 2., 302bSvab, V., 267b
T
Talleyrand, 121Tartaglia, L, 108b, 109, ll0, ll0b, ll4b,
rl7b, 125, 127b, 136,214Terzi6, V., 309, 309b, 310, 311, 312, 313'
315, 316, 317, 318, 319, 322, 323, 324,324b, 325, 325b, 326, 327, 329, 330, 331,332, 333, 333b, 334, 335, 335b, 336, 337,338, 339, 339b, 340, 341, 342, 343, 344,345, 346, 346b, 347, 347b, 348,349, 350,351, 352, 353, 354, 355, 356, 358, 359, 360,361, 362, 363, 3&, 365, 366, 367, 369,370,371, 372, 373,974, 375, 376, 377, 378,
450
304b, 305, 435, 436, 437, 440Titulescu, 140Tkddii, 219Tomasevich, J., 404bToma5evii, L,26lbT'oma5ii, Lj. 100, lOlb, 191, 194, 199-,202,
204, 2O4b; 209, 209b, 210,21t,212,21'14,2lg, 226, 228, 229, 231b, 232, 215, 235b,236i, 236b, 242, zffi, 270, 271,273
Tomislav, 19Topalovid, 2., 229b, 230bToibar, 189, 204, 209, 438Tortii, J., 185, 232,252,269,313,314' 1119'
315, 316, 317, 319, 320, 321, 322, 327, 327b,34r,37r, 392, 393
Toth, D., 185,269,270Trifunovii, M., 13, 13b, 58, 61,63,63b,73,
74 , 75
380, 3E0bTrumbii, N., 134Tupanjanin, M', 256bI'urkovii, R., 199b
I)
Urukalo, S., 112bUzunovid, 60, 68, 74, tO8
V
\alendii, 23lbVasii, M., 309!eesenmayer, E., 313, 314, 316,317, 318,
323,393Velebit, V., 227, 228b, 255bVilder, V., 11, l2b, 13, 14,l4b, 15b,34,37 '
39, 39b, 4r, 68Vinaver, V., 309, 310Vizner,'J., lg4, 194b, 195, 203, 2ll, 212,
2l2b
--,*.
Vlajii, 8., 61
JlJi:, Y, 2n, 2nb, 2r0, 304vuxrcevii, 60Vukovii, 195bVuku5ii, S., l l5b
W
Weizsiickek, 357*,ii:;,|, ts2, tss, resb, re6b,Wilson, H., 256b\A'ilson, W., 102, 103, 34g, 356
Y
Yoyce, R., 24gb
zZafiris, N., 24
iiTi,f;,Y: Ll'b,4'Zuech,2lTb
zZanii, 316,'!i;3;rY.iJr3, 3r4, 3rs, 3re, 322, 371,Zivkovii, D., 405b!:y\y.-e, .\., ?2, 63b, lr3t, 222,',"ij0T",ff;,?;rJro, es; sti, r00, r00b,Znidardii, H., 242bzujovii,272Zunjevid, K., 301
199, 2M,
-*
451
SADRZAJ
E
kf;
f
Predgovor
PRVI DIO
DRUGI DIO
Britanija, Hrvatska i Hrvatska seljadka stranka lgjg_ts4s
o7796
\9
t'l,I
j
ii
f
i . r . tUtjecaj kapitulacije ltalije na planove i <
skojIz.brita;nske politike prema Hrvatskoj selj
kom 1944. godinePoloZaj i drZanje gratlanskih stranaka u FPlan Ivana Suba5iia za sastanak s Madekom u ljeto 1945. godine
TRECI DIO
rzvod iz stro€io povjerljive kombinatorike velimira Terzi(a. A ponelto i o dru-gim kombrnatorikama
Multikonrbinatorika Terzii-Su5ovii, odnosno Su5ovii_TerziiEnes Milak i separatizam Ante TrumbiCaTerzif i SuSovii - po treCi putSrpska ratna drama Veselina Duretida
3093673793EllSO
( A A 2 I\::/
Kazalo imeua
