101 Stranica o Buducnosti Radija

7/31/2019 101 Stranica o Buducnosti Radija

1/50

101stranica o

budunostiradija101


2/50

zanoviuspjeh

tekst:

dragoperi


3/50

6 7

budunostradija 101ak i najbolje tvrtke nisu u stanju preivjeti a da pritomtrinaest godina ne inoviraju svoje proizvode, poslovneprocese, usluge i odnose prema kupcima.

Radio 101 je medij koji ima izuzetnu tradiciju, ali tradici-ja nije dovoljna. Nije dovoljno prisjeanje na slavne dane,osamdesetih i devedestih godina. Nakon to smo sepopeli na balkon i digli se iznad sluatelja/graana, bezobzira na znaaj i neospornu veliinu dogaaja, dogodilose da je jedna izuzetna prilika proputena. Fascinantnapodrka sluatelja i graana, nevjerojatan doseg sluano-sti i interes svih medija uskoro se pretvara u uspavljujuesamozadovoljstvo. Umjesto da se iskazano povjerenjeiskoristi za nove programske iskorake, sve je ostalo istoiduih trinaest godina.

Aktualna Uprava imala je u rukama najbolji medijskiproizvod u tom asu i nije iskoristila priliku da zajednosa svim suradnicima, novinarima, glazbenim urednicima,voditeljima i drugima, nastavi na valu uspjeha proizvoditijo bolji program. Desilo se upravo suprotno. Iako, mora

se priznati, prihodi su rasli, ak po vrlo solidnoj stopi.

U mandatu ove Uprave prihodi su, kao to vidimo i uizvjetaju priloenom u pozivu za skuptinu, narasli sa 9mil. kuna na zavidnih 23 mil. kuna u 2008. godini. Me-utim, ovaj rast nije praen programskim inovacijama,

kao ni ozbiljnijim iskoracima u druge medije. Svi bene-fiti rasta prihoda posve su se izgubili neumje-renim rastom trokova i kontinuiranim rastomdugovanja prema dravi. Ukoliko se pitate kako jeonda bilo mogue ostvariti ovakav rast, odgovor je vrlojednostavan: raslo je i ukupno trite oglaavanja.

Bez ikakve razvojne politike, bez ulaganja u tehnologiju imodernizaciju svih procesa, od proizvodnje programa doemitiranja, nemogue je bilo oekivati da se moe proibez teih posljedica. Konkurencija je zato iskoristila prilikui danas imamo lidera koji ima dvostruko veu sluanost sprogramom koji je, bez obzira na svoju povrnost i jeftinuumivenost, ponudio novost koju su sluatelji prihvatili.

Kad nema ciljeva, nema niti strategije. Kadnema ciljeva onda niti ne znamo kamo idemo. Kad brodtone, ne saziva se zbor, ve se izdaju nareenja (PeterDrucker). Poslovnim rjenikom kazano, donose se odluke.

Nakon vie od desetljea imamo konano priliku pokazati

da smo sposobni za promjenu dosadanjeg naina uprav-ljanja Radijem 101. Ukoliko na promjenu gledamo kao naprijetnju, nikada neemo izai iz samoskrivljenih finan-cijskih, ali i programskih gubitaka, a osobito neemo nitainovirati. Novost odavno ne stanuje u Gajevoj 10 i to senaravno uje u eteru, ali i vidi na zavrnim raunima.


4/50

8 9

ponuenarjeenjaaKtuaLneupraveU Izvjetaju o Radiju 101 kojeg je pripremila sadanjaUprava nekoliko je navoda koje je potrebno komentirati:

1) takva strategija poslovanja je u drugi red plaanjastavila obveze prema dravi. Nezavisni medij, koji stav-lja svoje obveze prema dravi u drugi red plaanja timesigurno ne moe garantirati svoju nezavisnost, ali nitifinancijsku opstojnost.

2) Drava je zbog imena i ugleda radija kao i dobrekomunikacije Duspera s njima, tolerirala dug koji inaene tolerira ostalim poduzetnicima. Ugled radija sene moe i ne smije koristiti kao opravdanje za

neplaanje obveza prema dravi. Ugled Radijakoristi se za jo vei probitak na tritu, a jo nitko nijepodigao ugled neplaanjem i proao neoteen takvomstrategijom.

3) Prihodi su iz godine u godinu rasli, premda je pro-gram bio jednak, a ukupna sluanost u stvari manja zbogpojave velikog broja postaja koje se uju u Zagrebu. Po-java velikog broja postaja koje se uju u Zagrebu trebaoje biti signal Upravi da postoji trite koje omoguavarast i Radiju 101. Program je bilo potrebno mijenjati nanain da se zadre sadanji i privuku novi sluatelji. Izja-va premda je program bio jednak govori sve.

4) moe se rei da su sadanje financijske dubioze ustvari cijena vlasnike i programske neovisnosti. Sada-nje financijske dubioze su posljedica desetljea sustav-nog neupravljanja radijem, zadravanja statusa quo i

nemijenjanja programskog sadraja.

5) Zadravanje jednake programske logike kao i navikaiz razdoblja prije 1991. Kao i dogaaji koji su vezani uz


5/50

10 11

demonstracije na Trgu a koji su dali na dodatnom zna-aju vanosti programske orjentacije i stava Radija 101doveli su do cijelog niza negativnih efekata (trokovno).Kako je mogue da povijesne demonstracije na Trgukoje su dodatno podigle vanost i vrijednost Radija 101dovedu do negativnih trokovnih efekata? Pa trokovi sudio svakog poslovanja, ali i prihodi. Nije li velianstveniuspjeh novinara i urednika koji su organizirali demonstra-cije zajedno s velikim brojem suradnika i kolega, javnihosoba i, iznad svega, fantastinim brojem graana, tre-bao poluiti upravo suprotan efekt - rast prihoda. Nikadakao tada Radio nije imao takvu sluanost (ak i do70%).Takva prilika deava se jednom i nikad vie.Propala je u poslovnom smislu i pretvorila seu NEpriliku. Umjesto uspjenog inoviranja programa iuspjenog poslovanja, dobili smo konzerviranje svega topostoji i uredno se posvetili obljetnicama umjesto napret-ku i PROMJENI.

7) veliki broj djelatnika niska efikasnost, nerealnezarade (uglavnom prevelike, a ne premale) djelatnika uodnosu na obavljeni posao, status te mogunosti radija,

nepostojanje preduvjeta (a ponekad volje i hrabrosti) zakanjavanje nerada, nekvalitetnog rada i radne neodgo-vornosti i nekvaliteta, neadekvatni cjenici obavljenihposlova i emisija. Uprava je zapoljavala veliki broj

djelatnika, Uprava je bila ta koja je definirala honoraredjelatnicima za obavljeni posao, Uprava je morala defini-rati preduvjete za kanjavanje nerada i definirati cjenikeobavljenih poslova ili emisija. Ili moda mislite da je tobio zadatak vlasnika i Skuptine?

8) Nije bilo mogue razvijati paralelne djelatnosti jerje djelovanje tvrtki keri bilo vlasniki onemogueno, asam radio nije efikasno u sklopu svoje osnovne aktivnostirazvijati paralelne izvore prihoda-djelatnosti, pa se svesvelo na cijeli niz pokuaja i inicijativa. Bio sam infor-miran o namjeri Uprave od strane Darija Duspera, a ikolegica Vrabec se pokazala kao ona koja je izrazito po-ticala Upravu na irenje djelatnosti. Prihvatio sam ideju ina njihovu zamolbu napisao nacrt za pokretanje nekolikomanjih sestrinskih tvrtki koje bi dugorono znaile razvoj-ni iskorak. Osobno sam mislio da treba ii postepeno, alisam napisao nacrt koji je spominjao nekih, ini mi se,pet djelatnosti. ak sam dobio poziv da se pridruim kaodirektor projekta ili neke od tvrtki. Ljubazno sam odbiotakvu mogunost, ali sam ponudio svoju aktivnu podrkubez ideje o vlastitom financijskom probitku. Smatrao sam

to svojom suvlasnikom pristojnou i osobito radi uvje-renja da dobar posao moe koristiti i svim suvlasnicimau budunosti. Nakon toga nitko me vie nije kon-taktirao, ali su ipak tri tvrtke otvorene. Na prvoj

um g-m, bl m kg


6/50

12 13

sljedeoj skuptini neupueni suvlasnici, ne sjeam seda li se radilo o jednoj ili dvije osobe, iskazali su skepsupred injenicom da se otvaraju firme za koje skuptinanije obavijetena. Posve normalno i uobiajeno. Nitkonije rekao zatvorite firme, a Uprava ak nije pokualaopravdati svoj potez ve je bez razmiljanja rekla dae staviti firme u mirovanje. Odgovorit u i zato. Nijeznala to bi s tim firmama, nije imala hrabro-sti, ideju i ciljeve, imala je samo imenovanogdirektora i neke suradnike.

9) Obraun s nekvalitetom i prije svega neradom, kao isa cijenama rada bio je i ostao vrlo teak, jer je upravaprocijenila da je 101 u biti stalno u opasnosti da moguinezadovoljnici javnim istupima (mjeanje vlasnikih iuposlenikih prava) dovedu do brzog poslovnog uruava-nja i katastrofe izazvanog gubitkom povjerenja u brandRadija 101. Primjer su bili medijski natpisi nakon odla-ska dijela kljunih djelatnika 1988. godine (npr. Radio

101 je mrtav i sl.) to je dovelo do znaajnih financijskihproblema. Vidim jasno definiran problem (nekvaliteta inerad), no je li Uprava ponudila rjeenja? elim naglasitisljedee, Upravi nije palo na pamet da razrijei problemeunutar kue, ali je zato optuila neke ini se prilino zna-ajne odnosno kljune djelatnike za stvaranje financij-skih problema Radiju 101.

10) ...nastavak opredjeljenja vezanog uz program javnog,a ne nuno komercijalnog karaktera doveli su Upravu upoziciju da odnose unutar 101 prije svega rjeava sa pozi-cije dobronamjernosti, socijalne osjetljivosti i suradnje saurednicima. Javno ili komercijalno, besmislena je dilema.Format nam je sve donio i loe upravljanje formatom i po-zicioniranjem, moe nam sve odnijeti. Format treba svakih3-4 godine ozbiljno inovirati (ne i mijenjati, izgubili bismoIDENTITET) jer to rade sve uspjene tvrtke na svijetu kadarazvijaju svoje proizvode, procese i usluge.

rk fm b k3-4 g , k k


7/50

14 15

proBLeMi izproLosti(uLoviMo Krivca)Problemi na sve strane, teko ih je sve i pobrojati. Prviproblem je regulativa koja je omoguila vlasnicima dabudu vlasnici, ali istovremeno onemoguila moderne ipoeljne metode financiranja. Metoda financiranja nijei ne moe biti jedina metoda upravljanja Radijem 101,bez obzira na vlasniku strukturu. Ozbiljan poduzetnikprvo odlui osnaiti brand svojim programskim i poslov-nim inovacijama, zatim jasnim poslovnim i marketingplanom nastoji privui to vie oglaivaa, a tek zatimtrai model financiranja svog poduzetnikog pothvata.Naravno pod pretpostavkom da je uspio privui prijesvega sluatelje. Sadanja Uprava radi upravo su-protno, trai modele financiranja (ili bolje ree-no, saniranja), ali ne nudi poslovna rjenje.

Glavni izvor financiranja ili ako hoete najvei kapitalRadija 101 su sluatelji i ljudi koji rade program. A nebanke, ulagai, strateki partneri, pekulanti i ostali drugi

koji e Upravi omoguiti da nita ne poduzima i da nijeodgovorna za svoje rezultate.

Ono to se u trinom i marketinkom svijetu strunozove POZICIONIRANJE, Uprava smatra kljunom dile-

mom i nesporazumom koji onemoguava poduzetnikepotencijale Uprave. Umjesto poduzetnitva bavimo sesocijalnom politikom prema istim onima koji to, kao tosmo vidjeli, ne zasluuju jer ne rade (vjerojatno se misliloipak samo na odreeni dio suradnika).

FORMAT Radija 101 je neto to je u tom asu bilo zate-eno, a taj je format uvjetovao pozicioniranje. Radio 101je, najire kazano, formatiran kao govorno-glazbeni pro-gram koji se temelji na snanom informativnom, glazbe-nom i zabavnom programu. Zainjen sportom i kulturom.I to se zove pozicioniranje. Druge radio stanice se pozici-oniraju drugaije. Pozicioniranje i format nisu i ne mogubiti naa mana, ve suprotno, pozicioniranje je prednost,naravno, kada nije pogreno i kada je jedinstveno.

Istina, takav program kota, ali takav program i donosi,kada doista dobro radi, sluatelje koji su uvjerljivo najvei

kapital Radija 101 uz talente koje posjedujemo. I kolikogod se loe upravljalo injenica je da lojalnost sluateljapostoji i dalje.


8/50

16 17

sadanjost(koja je ve pojela

dio budunosti)Aktualna Uprava tvrdi da je vrijednost branda ouvana.Na temelju ega moemo govoriti o ouvanoj vrijednostibranda? Znam, autor selektivno razumije pojam. Mislida se kod vrijednosti branda zapravo ne govori o mate-rijalnoj injenici nego iskljuivo o emotivnoj. Meutim,valja dopuniti, vrijednost branda (brand equity) govori ovrijednosti na tritu, dakle o onome to bi netko mogaoponuditi, dakle o materijalnim i emotivnim faktorima kojidaju procijenjenu cjelinu. Ta vrijednost nije ouva-na, ona je u padu ve niz godina, a sada je dove-dena u pitanje. Brand koji se bori za svoj opstanak, nemaouvanu vrijednost.

Poduzetnik i zagovornik ulaska krupnog kapitala (kolikokrupnog?) spominje nam mogunost ostvarivanja priho-da od koritenja dvorane kao i proizvodnje sadraja zadruge. Zar se naa dvorana zove ARENA? Koliko emo

namaknuti od ovog velikog posla i da li je velika dvoranazapravo velika da bismo je iznajmljivali.

Slijedei biser je proizvodnja sadraja za druge. Nadamse da se ne misli na onaj skromni set prepisanih vijestiiz novina i s portala koje ambiciozno netko naziva newsagencijom i namjerava ponuditi partnerskim radio stani-cama. Zar i s tim trebamo naruiti ugled branda ili emoga tako moda ojaati?

Profesionalnost u ovom projektu je posve zakazala iUprava ne moe poticati neto to nije autentian pro-izvod Radija 101, samo zato to treba zakrpati rupe.Preprodaja tuih vijesti, bez obzira to je legalizirananavoenjem izvora, posao je prekupaca i posrednika natrnici, a ne ozbiljnog medija koji je nekada imao NAJ-BOLJE VIJESTI I INFORMATIVNI PROGRAM U DRAVI.


9/50

18

Kriza (iLipriLiKa?)Rei o krizi da je kriza, nije dovoljno. Ostaju gole inje-nice i nigdje IDEJA kako da se s krizom nosimo, osimono najgore u izboru svih traljavih tvrtki. Kriza je nekimaiskljuivi krivac i jedino PRILIKA za prisilno smanjenjetrokova. Onih istih kojih je odavno trebalo smanjiti(reprezentacija, automobili, honorari, kreditne kartice,telefoni, putovanja, preveliki izdaci u niz toaka), ali senije imalo hrabrosti odoljeti (ne)ugodi (ne)od-luivanja i (ne)odgovornosti. I evo vam odgovor, uistoj toj krizi, jedna radio stanica, neki bi rekli apage sa-tanas, istog naziva kao jedna naa tradicionalna emisija,Antena, pokazuje rast od 60%.

Kako to da se prvo puni marketing Antene? Odgovor istie, jer je izrazito najsluanija. TKO je nama kriv zapad prometa u prvih 9 mjeseci za 2,5 mil. kuna? KRIZA.A to je zasluno da Antena u istoj toj krizi bude prvi iz-bor oglaivaima koji pune njen marketing? SLUANOST!Zamislite netko je u krizi ugledao priliku!

Potreba da se osvrnem na prolost ovdje prestaje. Da-

kako, mnogo toga se moe rei, ali previe izlaganja oneemu to je nadam se definitivno iza nas ne moe do-nijeti koristi koliko pogled prema naprijed.

Ve

go

dinamas

lu

amod

as

kup

ti

nanezna

toh

o

ei

daupornoned

ajeOKVIR

uprav

i.Je

r

ka

da

bi

skup

ti

nazna

laon

da

bi

uprava

iradila

.

Ka

da

bi

skup

ti

nare

klak

ojifo

rma

tR

adij

a101

ho

eon

da

bi

upravato

sprove

la.

Ka

da

bi

sku

p

tinazna

lak

ak

oseure

uje

program

ond

abi

gauprava

iuredil

a.

Ka

da

bi

sk

up

ti

nazna

laraz

lik

ova

tirad

od

nerad

aon

da

bitoi

upravapo

ti

va

la.

Ka

da

bi

sk

up

ti

nazna

lak

ako

netr

eb

apo

tro

iti

nareprezen

tac

iju

600

.000kn

on

daupravato

ne

bi

radil

a.

Ka

da

bi

sk

up

ti

nazna

lak

ak

onetr

eb

aim

ati

dese

tkeau

tana

leas

ing

on

daih

ne

bibil

o.

Ka

da

bi

sk

up

ti

nazna

lak

ak

onetr

eb

aru

iti

ug

ledR

adij

aon

dagaupravane

bi

ruil

a.

Sk

up

ti

naneznapanemora

ni

uprava

.

Kr

ivisu

d

ruGi

pozna

ti

sihij

atrij

ski

ro

ble

mk

oje

gna

lazim

oum

nog

imo

bli

cim

at

zv

.orem

e

aja

oso

bnos

ti


10/50

20 21

FinancijsKaiZvjeaFinancijska izvijea Radija 101 ve se godinama neprikazuju vlasnicima, ak ni nakon ponovljenih zahtje-va, a godinje izvijee za 2008. godinu donekle nudii odgovor zato aktualna Uprava pokuava izbjei uvidsuvlasnika.

Naime, izvjee ponovno na potpuno netransparentannain prikazuje poslovanje tvrtke pa tako meu brojnimstavkama posebno iznenauju vrlo visoka potraivanjaod 7,8 milijuna kuna, pri emu nije jasno zato ta po-traivanja nisu naplaena, jesu li stvarna, niti je Upravaiskoristila priliku da objasni to jest ili nije poduzela kakobi potraivanja naplatila. Jo je manje jasno to zapravoine ostala potraivanja, od 2,2 milijuna kuna.

Izvjee navodi i trokove budueg razdoblja u iznosu od1,3 mil. kuna bez specifikacije o kakvim je trokovimarije, a dok to ne znamo moemo opravdano sumnjati

da je rije o poznatoj raunovodstvenoj praksi skrivanja,odnosno prebacivanja gubitka iz ove u sljedeu godinu.Iznenaujue su visoki i iznosi primljenih predujmova,1,4 milijuna, koji su po svoj prilici ve i potroeni, no bilobi zanimljivo saznati jesu li avansirani i trokovi od istogposla.

Netransparentnost izvjea oitava se i u sklonosti skla-njanja u OSTALE STAVKE pa je tako gotovo polovica svihtrokova u 2008. godini, dakle

11,8 milijuna kuna

svrstana u OSTALE VANJSKE TROKOVE bez specifikaci-je istih te jo 1,5 milijuna kuna u OSTALE TROKOVE.

Istovremeno drutvo je za 2008. godinu prikazalo tro-kove od 1,1 milijuna koji se odnose na kamate. Blagobankama koje posluju s Radijem 101.

Zakljuke neemo izvlaiti, revizija e pokazati stvarno stanje.


11/50

22 23

budunost s novoMupravoMRjeenja koja su pred nama nisu lagodna niti lakonska, alije prva pretpostavka za mene osobno i kolegu Tomljano-via jasna. Obojica smo uvjereni da PROJEKT MEDIJSKEKUE 101 predstavlja izazov kojem ne moemo odoljetii kojem pristupamo s uvjerenjem da Radio 101 posjedujesnagu i mogunosti koje ekaju da se ostvare. Na namaje samo da uinimo sve to je potrebno da se to dogodi.Ovdje u navesti okvire koje elimo predoiti prije svegaskuptini, ali i svim kolegicama i kolegama na Radiju.

Prvo, ne vjerujem da postoje oni koji navodno jedva e-kaju na potop kako stoji u tekstu aktualnog predsjedni-ka Uprave. Upravo suprotno, znam da postoje mnogi kojie podrati projekt izvlaenja Radija 101 iz problemai razvoja koji se dogaa u naim glavama jako dugo, asada ga zajedniki moemo i ostvariti.

Strateki partner u ovoj situaciji ne dolazi uobzir. Prodavanje obezvrijeene imovine je in poraza,a ne in koji vodi prema uspjehu. Krenimo prvo sreiva-njem stanja meu nama i u konanici izgradimo ozbiljnu

medijsku kuu. U ovom projektu se ne radi o tome tkoje manje ili vie vaan, nego tko je za to vaan. Dakle,vani smo svi.

Tri su kljuna argumenta za optimizam kojim se rukovo-dimo. Prvi motiv uvaava injenicu da jedino mi, mislim

na sve suvlasnike, zaposlenike i ostale suradnike, imamotoliko snaan profesionalni i emocionalni interes, koji moebiti upotrebljen za ostvarenje PROJEKTA 101. Da bismose izvukli iz problema, taj prvi motiv bit e glavna poluga.

Drugi motiv je suvlasnika struktura. Svi zajedno imamoveliko medijsko iskustvo kojeg smo stekli na Radiju 101.Suvlasnici su tu da iskoristimo njihovo znanje i drugemogunosti koje e nam se otvarati u budunosti. Res-pektabilne karijere i konkretni rezultati mnogih od nas bite razvojna poluga.

Trei, ali ne manje vaan, motiv lei u injenici da enova Uprava raditi svoj posao, dakle upravljatii odgovarati za sve to radi. Da e tome biti tako uvje-reni smo i zbog budueg Nadzornog odbora u kojem suosobe koje svi dobro poznajete i koje sasvim sigurno neebiti produena ruka Uprave ve institut kontrole kojuzahtjeva skuptina. Ja im samo mogu estitati na anga-manu i uvjeren sam da e suradnja biti izuzetna. Nad-zorni e odbor imati sve neophodne informacije i provodit

e nadzor nad svim relevantnim procesima u drutvu, aza koje je odgovorna Uprava.

Ne traimo okvire od skuptine nego vjerujemo danudimo rjeenja koja e, nadamo se, skuptina potvrditiizborom nove Uprave.


12/50

24 25

proGraMsKapoLitiKaU daljnjem tekstu Igor Tomljanovi e se baviti osnovnimnaelima programske politike koja prije svega nee bitidonesena odozgo nego smo uvjereni da e u pripremi irealizaciji nove programske sheme sudjelovati sve kole-gice i kolege na Radiju 101. Mi emo naravno ponuditiorganizaciju i kadrovska rjeenja.

razvojnapoLitiKaSvi radimo na tome, ali poseban osvrt napisao je kolega,suvlasnik, nadamo se budui konzultant za multimedij-ski razvoj, Nino Banti, jo uvijek nastanjen u Londonu.Vehementan i upuen tekst pokazat e sve to zajednikivjerujemo kada govorimo o mogunosti razvoja i u kona-nici stvaranja PROJEKTA 101 u obliku moderne medijskekue koja raspolae znanjima i mogunostima proizvod-nje sadraja za multiplatforme.

U ovom dijelu aktivnosti uvjereni smo da emo dobiti po-drku mnogih drugih lanova, a neki od njih su i dalekovei specijalisti i strunjaci od nas samih. Naa je obvezada ih potaknemo na suradnju. Bez obzira to najbolji odnas ive i na Novom Zelandu. Moram rei za informa-ciju svima da je Igor ukina ozvuio radijskim valovimapola Novog Zelanda i zaveo vladu te daleke zemlje da gauzme za savjetnika. Pored svih naih ideja pojedinanihi skupnih, glavni oslonac nae razvojne politikesu ljudi i njihove ideje.


13/50

27

Imamo

Kra

lja,

imamo

Feu

da

lce

iimamov

iteze.

Imamo

Sre

dn

jiVijek

iliSre

dn

jiPrs

tuzra

ku,

itodanasgo

dine

gospo

dn

je20

09

.Kra

ljjenaravno

bo

les

tan.

Ta

kopo-

injeisre

dnj

ov

jekovn

im

ito

Pars

ifa

luilijopozna

tiji

po

filmuoK

ralju

Art

huru.

Vitez

io

bezg

lav

ljeno

lutaju

upo

traz

iza

Gra

lom

do

kjezem

ljaopus

toena.

Gra

lje

naravno

Stra

tekiPartner

iliD

.D.

Prispo

doba

nijen

ima

los

lua

jna,

pra

ksa

juve

10i

viego

dinaupornopo

tvru

je.

Kra

ljiKra

ljicama

jka

vo

desvoje

kra

ljevs

tvo

bez

bri

no

ine

kompe

tetno(jer

kompe

ten

cijau

laz

iusv

ijes

ttekunovo

do

ba

)tako

da

sugapo

dije

lilina

feu

de

(ita

jre

dakc

ije

)smo

n

im

Feu

da

lcima

(ko

jiima

juSponzore

).S

va

ko

jes

lobo

dan

ilizaro

bljenusvom

Feu

du,

adanak

mu

jeu

m

iren

ju

nao

bao

ka

ka

dag

leda

juu

Kra

ljai

Kra

ljicuma

jku.

Sv

i

za

dovo

ljn

ido

ksezem

ljan

ijeosui

la.

Za

topan

ino

juri

a

juupo

traguza

Gra

lom

davra

teze

len

ilousvo

je

oi.Stra

tekijepartnerpre

dvra

tima

jera

lterna

tive

nema.

Barem

nepo

Kra

lju

ko

jivo

liD

.D.

U

pri

isusamoza

borav

ljen

istvarn

iv

lasn

iciko

jise

nena

lazeusre

dn

jov

jekovnomm

itu.

Feu

d1

01

orGani-zacijaOrganizacija, koja uvaava moderne principe proizvodnjeprograma, od prikupljanja do organizacije informacij,te od ideje do realizacije odreenih programskih cjelinai konkretnih emisija, dobrim e dijelom biti iznesena udijelu teksta Igora Tomljanovia, a kadrovska rjeenjaemo donijeti tek nakon razgovora sa svim zaposlenici-ma. anse moemo pruiti svima, a povjerenjesamo najboljima. To je jedan od naih prvih zadata-ka.

U poslovnom dijelu sigurno emo traiti jasno diferen-ciranje funkcija i prirodnu podjelu posla. Ne mogu sviraditi sve. Primjerice, biti novinar i baviti se marketingomili biti spiker i pisati tekstove reklama i slino. Za svakudjelatnost postoje profesionalci, a ako ih nemamo ondaih moramo pronai i angairati.

Outsourcing je takoer danas posve uvrijeeno rjeenje inema razloga da ne funkcioniramo kreativno i produkcij-ski u suradnji s drugim kuama, ali ne s onima u kojimaUprava ima privatni interes.


14/50

28 29

Naa pozicija ostat e ista u temeljnim principima, a toje potpuna otvorenost prema javnosti i svim relevantnimtemama koje traumatiziraju ili relaksiraju ovo drutvo.Sve negativno i sve pozitivno bit e ponueno sluate-ljima koje smo sauvali i uvjereni smo da emo uskorozapoeti uspon po ljestvici sluanosti.

U tome nas nema tko sprijeiti, osim vlastita inercija. Kon-kurencija e biti temeljito analizirana, mogu rei da ve ijest, ali e svejedno jedan od prvih zadataka biti relevan-tno ISTRAIVANJE sluanosti i ponaanja potroaa odno-sno naih sluatelja. Radio 101 takoer je pruatelj uslugei ta usluga mora biti IZVRSNA. Izvrsnost e nam do-nijeti rezultat kojeg prieljkujemo. Sluatelje!

Oekujemo da radio funkcionira po principu JEDINSTVE-NOG GLASA (ONE VOICE). Sluateljima ne moemonuditi sva lica nacije i na taj nain gubiti FOKUS i gu-biti jedinstveno pozicioniranje. To ne znai da emo sebaviti neuvaavanjem RAZLIKA, ba suprotno. Zato topriznajemo pravo na razliitost svakome, moemo zvuati

principjelno i sa stavom koji je jedinstven. Nezavisnost idemokratinost radija kao medija na je privilegirani alat

pozicioniranjei one voice

u komunikaciji prema javnosti koju imamo i koju proizvo-dimo. ODGOVORNOST je kljuna rije.

Moderne tvtrke, najbolje tvrtke, ne die se niim kolikojasnom porukom koju alju: od Just do it, Intel inside,Connecting people, The real thing, do niza drugihporuka. Kada nam sluatelji prestaju vjerovati onda toine zato to ih zbunjujemo vlastitim ponaanjem. To jedakako ozbiljna tema za raspravu o korporativnim vrijed-nostima koju emo voditi unutar Radija i ponaosob sasvakim suradnikom.

Pozicioniranje nije ono to mi radimo proizvodu negoto proizvod radi u svijesti potroaa/sluatelja. Za nasje bitno istraiti kako nas vide sluatelji i to moemouiniti da naa poruka bude jedinstvena, da ima BITNUKONKURENTSKU PREDNOST. I vrlo brzo ete vidjeti daodnosi na ljestvici sluanosti nee biti isti, a mi sigurnoneemo morati stvarati drugorazredni program i naivoditelji nee svakog asa s osmjehom na licu tvrditi daje ivot lijep i da sunce sja, a usput jo ponuditi i koju ti-

suu kuna za peceraj. Ali zato emo morati sluateljimaponuditi dodanu vrijednost.


15/50

30 31

radio 101je zvijezdaRadijem 101 prole su mnoge sjajne osobe, povijest ra-dija bogata je imenima i medijskim zvijezdama. I danassu, sreom, jo neke zvijezde tu. Pored svega, najveazvijezda uvijek je bio Radio 101 i to zato to su na njemuradili i rade mnogi novinari i urednici, glazbeni urednicii inenjeri tehnike, koji nisu prvi do mikrofona, ali ijirad je bio i ostaje temelj profesionalog izazova koji Radio101 danas zahtjeva od svih suradnika.

Profesionalizam, kompetencija, ideja i inicijativa morajuse nagraivati, a ne neprofesionalnost, nekompetencija,bezidejnost i pasivnost ili nedostatak interesa za posao.Izvrsnost je jedini ozbiljni kriterij kojim se moemo ru-kovoditi u onome to je na primarni posao, a to je prijesvega proizvodnja sluatelja. Sluatelje se ne smijetjerati jer jedan otjerani proizvodi veu tetu nego koristkoju ini jedan privuen. Lo glas se ne ispravlja lako.

FinancijeUpravljanje financijama samo je jedan od poslova kojisu vani za Upravu. U ovom asu to je prioritet pod po-vealom. Nakon revizije koju je predloio i Dario Dusper,svakako emo znati vie i detaljnije o ukupnom stanju.Neemo unaprijed zakljuivati ni o emu. Osobito nee-mo tvrditi da je netko neto znaajno skrivio ili pronevje-rio. Nadam se da to nee biti sluaj jer po mom osobnomuvjerenju, nae financijsko stanje rezultat je kri-minalno loeg upravljanja svih ovih godina, a

ne nuno posljedica kriminalnih radnji.

S druge strane, Uprava je duna uvjeriti drutvo ali i zapo-slenike i druge suradnike da ima paket mjera koji e omo-guiti da drava ne aktivira OVRHU nad drutvom ili danam banke ne uskrate suradnju nakon to nas dobavljaiodnosno vjerovnici zamole da vratimo njihov novac, na ovajili onaj nain. Svoje financijsko umijee ne mogu svrstati umaioniarsko i to je nadam se svima sretna okolnost.


16/50

32 33

FinancijsKisavjetniKAngairat u za nau financijsku savjetnicu gospouNevenku Cerovsky, ija je karijera obiljeena prije svegaizvoenjem Plive na Londonsku burzu. Dokazala se i uNevi, Podravci, Atlantic grupi, a trenutno radi na pripre-mi Getroa za mogue preuzimanje. Angaman NevenkeCerovsky je za Radio posve besplatan.

dg k :

pm zh al fk

p m m h m m

rg pm m mm f

p z fc z ( z z l)

pravnisavjetniKAngairati emo odvjetniku kancelariju iz reda najus-pjenijih na podruju Trgovakog prava. Svoje poslovanjeemo u svakom segmentu nastojati uskladiti s pozitivnimzakonima RH.

pm 2010. -m dm m:

iz z

pl m dg g

u s zm

o m s r 101 gl klg l r 101

G l l lg kk lk fk k


17/50

34 35

MarKetinG,prodaja istriptizBavim se marketingom dugo i neu zloupotrijebiti ovajprostor za prekomjerno granatiranje. Umjesto toga, naja-vit u ozbiljnu promjenu principa u marketingu.

Tehniki je problem upravljanja marketingom i prodajomprimarno nepostojanje marketing plana za tekuu godinukao ni za dugoroni period. Izrada profesionalne prezen-tacije svojih proizvoda i struna evaluacija istraivanjatrita. Izrada novog cjenika marketinkih usluga Radija101. Nedovoljna paleta ponude. Nekoritenje web-a.Internet oglaavanje rapidno napreduje, najsveija jevijest da je u Velikoj Britaniji oglaavanje na internetuprestiglo udio televizije. Rije je o veoma jasnom trendukojem se u kratkom roku moramo prilagoditi i pripremiti.

Danas se sve sponzorira kao da je Radio 101 puki vla-snik odreenog dijela etera kojeg daje u najam. I kao da

svatko moe iznajmiti termin za svoju ubitano dosadnu

emisiju. Marketing je bio osamdesetih, kad su ga vodilipravi igrai, jednako vaan igra u naem programu, zatojer smo bili MODERAN MEDIJ. Reklame su bile zatitniznak i najvie nagrada je stiglo na radio radi reklama.Govorli li vam to neto? Znam da je i u posljednjih dese-tak godina bilo uspjeha i to pokazuje da se moe odlinoraditi. I ne treba traiti razloge pada udjela sluanosti ipada interesa oglaivaa u krizi i slinim izgovorima. Uvremenu kada je netko drugi rastao 60%, mi priblinotoliko padamo u prihodima.

Nije kriv nerad u marketingu, jer znam da se radi, krivje model rada marketinga i potrebno ga je hitno druga-ije organizirati. Marketing treba sudjelovati u procesustvaranja proizvoda pa ak i planiranja, o tome nemadileme, ali na posve NOV i DRUGAIJI nain. Modernimarketing i prodaja razumiju proizvod kojeg

prodaju i uspjeno rade na njegovom plasiranju na


18/50

36 37

trite. Marketiranje je proces koji pored strunosti za-htjeva i ukljuivanje svih segmenata poslovanja. Osobitoje rije o kreiranju sadraja koji donosi rezultat.

Ovog trenutka svatko sebe prodaje i sve se prodaje (striptizpred klijentima moraju obavljati poznati zabavljai s radijai najbolji novinari), a ipak nam prihod od oglaavanja dra-stino pada. Radi se o nedostatku sadraja jer oglaivairado plaaju da se nau uz dobar sadraj odnosno uzdobar medijski paket. Mi niti nemamo paket, nudimo krtomeso. web se sakrio od javnosti u Teutonskim umama ine pada nam na pamet da sinergija dvije platforme nudidodanu vrijednost. Naravno, nije samo marketing kriv zatakvo stanje. Ali marketing, onaj kompetentan, dobar, kojiodluuje, itekako je pokreta zdravih poslovnih odluka. Ukonanici, sad se svi bave marketingom, ali kako?

dobar Marketing Znai baCitiBoMBu u dvorite KonKurencije

i ponuditi novost sLuateLjiMa

GLavne poLuGe MarKetinGa

Orijentacija prema sluateljima (svaki zalogajje nezaboravan)

Brand znai POVJERENJE i DOBAR OSJEAJ slast

Coca-Cole nije eer nego OSJEAJ koji vrijedi 100milijardi eura

Oglaivae dovode sluatelji, ali je izuzetno vano tomisli onaj tko plaa

Kreativnost je uvijek bila i bit e snaga umarketingu i prodaji

Vrhunski proizvod

Vrhunska distribucija (multiplatforma; web,dogaanja, video)

Dizajn

Najbolji prodava je program i profesionalci koji se svakidan pitaju to sam danas uinio da se moj klijent zaljubiu mene, moj proizvod, moj Radio i moju emisiju

Strunjaci koji se bave marketingom i prodajom (svakunabaenu loptu znaju zabiti u gol)

Konkurencija postoji da bismo bili bolji i da bude izanas ako je mogue, moemo biti samo prvi ili drugi.BUDIMO RADIJE PRVI.

Svi stvaramo svoj proizvod i uslugu.


19/50

38

tehniKa=

inovacijaRadio 101 je nastao kao sinonim za biti DRUGAIJI. Ra-zlog tomu je novost koju su donijeli ljudi s novim idejamai profesionalizmom, jednako su novost proizvodili novina-ri, glazbeni urednici, voditelji, urednici, kreativci, kao i in-enjeri tehnike. Tehniari su bili nai pravi strunjaciznanja i njihove inovacije i sposobnosti uinile su istoto su radili drugi u programu. Sluatelj je uivao!

Nema glazbe bez novaca, ulaganja u tehniku su bila limi-tirana uvijek, a posebno sada. No, bez obzira na novac,tehnika je esto bila ispred svega. Ima li razloga da nevjerujemo kako e to biti i dalje? Nema, jer i dalje vjeru-jemo u znanje i talent.

Naa tehnikla baza je zapravo impresivna, ona se ne nalaziu golim tehnikim sredstvima nego u glavama, ali i u inje-nici da su nai kolege suvlasnici razvili svoje tvrtke od kojih

su neke lideri na tritu, pa ak i na inozemnom. Vjerujemda je sinergija mogua i da e donijeti uzajamnu korist.

ANTENA ZAGREBRADIO SLJEMERADIO 101OTVORENI RADIONARODNI RADIOPLAVI RADIOHRVATSKI RADIO 2HRVATSKI RADIO 1

HT MREA

d g zaGreBa (ll 10-74)


20/50

40 41

rad upraveliCa Zdrave analiZe

i poLa Litre LjuBaviNema kompanije na svijetu koja svoj uspjeh zahvaljujesamo analitiarima i financijerima. Tvrdoglava racional-nost kako navodi Tom Peters, guru modernog menad-menta, cvjetala je u Vijetnamu, gdje se uspjeh brojaomrtvim tijelima.

Analiza i racionalnost nas ne pouavaju da volimo slua-telje i kupce, da su svi koji dobro rade pravi pobjednicii da se svatko moe identificirati ako dobije barem dioovlasti. Ali bez analize se takoer ne moe. Kompanijabez jasnih temelja, od temeljnih alata koje donosi skup-tina do financijskih pokazatelja, bez dobrih kvantitativ-nih pokazatelja i slike svojih sluatelja, trita i konkure-nata, takoer ne vidi kuda ide. Meutim analiza ne moeprocijeniti dodatnu energiju i nae umijee i nae talente.Profesionalnost i talent za novu e Upravu bitiustavna kategorija.

i km m m

:. Usmjerenost na akciju

b. Potpuna orjentacija na bliskost sa sluateljima

. Bliskost s kupcima

. Autonomija i poduzetnitvo (ukljuuje i pogreke)

. Produktivnost uz pomo ljudi

f. Zajednike vrijednosti

. Raditi ono u emu smo najbolji (svatko od nas i svizajedno)

f. Jednostavna struktura i mala Uprava

g. Optimalan i stvaran odnos centralizacije i decentrali-zacije (odgovornost na svim razinama, svi moramo znati

to i za koga radimo)

Netko bi mogao rei da je to lako napisati, ali teko pro-vesti. U tom sluaju nema uope smisla raditi, a osobitone za Upravu koja ne vjeruje. Bit u drzak i rei da znamda se to moe.


21/50

oBLjetnicaradija101

Udarnasnagaosobnepromocijeusuradnjisjavnimdob-rom,tzv.javna-privatnainicijativa.

Poznatoje,ponavljaseesto,dajebrandjavno,aliiosob-nodobro.Odnospremabrandujeprijateljski,osobni,akintiman.Ljudiradipovjerenjaizauakinaulicu,dostojan-stvenopokazujuidasuponekadvezenepoderive.Osobnajepromocijautakvimsituacijamapitanje(ne)ukusa,alinepretjerujmo,jernitatojeljudskonijenamstrano.

Problemnastajeondakadanakondogaajakojinajvanijeaktereimanaulici,ostajesamoredovitogodinjeprisjea-njenanjegaigledanjevlastitihslika.Novihdogaajanema.Novepraksenema.Imasamosnaneosobnosti.Obljetniarskikarakterjednogizuzetnogmedijarasprujesvakuiluzijuoistojtojizuzetnosti,jeronotojebilona-predno,inovativno,tehnolokiiprogramski,odjednompo-stajeKONZERVIRANO.KonzervativniRadio101nije

zapisanuBrandCode-u.Ipaksedesilo.Idemoikorakdalje,nismosamokonzervativninegosmoiiskljuivi,druginasjakonervirapagaizbacujemoizetera.IskljuivanjejeterminkojijepoznatuHrvatskojmodaiponajviepopokuajuprimjenenaRadiju101.Onodrugoiskljuivanje,urodnomobliku(nacionalnom,vjerskom,spolnom...)diojenaetradicije.

UpravojeRadio101pokazivaodatonesmijebititako.Ividivraga,basezapleoosamogsebe.akdotemjeredamuivlastitisuvlasnicismetaju.Itrebaihiskljuiti.OdkadajeDrugipostaoprijetnja?Pa,odondaodkadaseneslaesPrvim.Ilijetoipaklakeprotumaitisukobomintere-sa,jojednadomaanormalnost.

deMaGoGijadeMoKracije


22/50

44 45

za noviuspjehNadam se da je posve jasno da emo se prije svegaosloniti na vlastite sposobnosti i energiju, jer najbolje totreba uiniti pripada svima nama. Svi smo vani, a slua-telji su nam podrka i kapital kojeg se ne trai u banka-ma i meu pekulantima. Svaka sekunda programazasluuje pripremu i vrhunsku realizaciju. To e biti naatemeljna snaga. Core business, na radijski program,ostaje u naem fokusu, ali emo se upustiti u nove izazo-ve i proiriti ponudu Branda 101.

Traim Vau podrku da nova Uprava krene raditi svojposao i ubrzo emo iznijeti pred skuptinom na dugo-roni poslovni plan kojim emo obiljeiti mandat i po-vjerenje koje trebamo opravdati. Ovdje smo bili slobodnipokazati smjer.

Znam da su mnogi u dvojbi radi nepovjerenja ili vlastitenesigurnosti, zbunjenosti, otpora promjenama, svega toovakvu situaciju ini stresnom i neizvjesnom. Izvjesno jesamo jedno, promjena je potrebna svima.

Predloeni Javni natjeaj je jo jedan alat zaodugovlaenje i odgaanje promjena. Kada bi gai bilo niije se strepnje ne bi umanjile, nije teko pred-vidjeti da bi se zapravo poveale. Kakvu bi izvjesnostmogao ponuditi Javni natjeaj? Novog igraa na eluUprave? Da li bi on upravljao na slian nain kako je

upravljano do sada? Strunjak za ekonomiju i financijekoji ne bi bio osobito zainteresiran i vezan za program, zasvoj vlastiti proizvod, kojeg ne razumije ali e ga svojimfinancijskim umijeima izvrsno prodavati. Koji ne poznajeljude s kojima radi i ne zna njihove mogunosti, specifi-nosti, talente i nedostatke.

Sa svojim sam suradnicima spreman podijeliti vrijeme ienergiju za uspjeh ovog projekta i graditi na temelju IZ-VRSNOSTI, a ne stvarati lanu sliku o sebi i imati umjet-ni socijalni mir koji nikome ne donosi sigurnost. Najveasigurnost svima nama je prihvatiti izazov, baenu rukavi-cu, ponuditi najbolje od sebe i uspjeti.

I da nam se vie nikad ne ponovi reenica javno izreenaa koja glasi: MI NISMO NEWS RADIO! MI NE IDEMO ZATIM DA NETO PRVI OBJAVIMO!

Upravo suprotno: Mi idemo za tim da neto prvi objavi-mo jer smo NOVINARI! Objava ne znai itanje teletek-sta, portala i prepisivanje vijesti. U naem brand code-u

je izvornost, autentinost, originalnost, posebnost. Ali vito sve znate, a osobito nae kolegice i kolege s Radija jerje to posao od kojeg i za kojeg ive.

I ne dvojim da je svima stalo.Veselim se novom izazovu.


23/50

46 47bolji,bri,Z

abavniji,

sLu

aniji...

kako

eMot

opostii?

teKst:

igortoMljanovi


24/50

48 49

sapunaro-vo proKLet-stvoProgram radijski je iv program, on se mora mijenjat,on se mora prilagoavat, ova reenica notornogdoktora Marka Sapunara, u vrijeme kada je izreenabila je besprizorna i posve besmislena floskula, koja jetrebala posluiti da se opravda neto to se nije mogloopravdati suvislim argumentima oduzimanje koncesijeRadiju 101. 13 godina kasnije ta ista reenica ovogozloglaenog profesora zvui gotovo proroanski.

Program Radija 101 u tih je 13 godina, najveim dijelompod decentnim vodstvom lanice Uprave zaduene zaprogram, Tamare Pavlice, praktiki hiberniran pa je idalje podijeljen na jutro, poslije podne i veer, i danasga ine praktiki iste emisije, u istim formatimai istim terminima, s istim voditeljima i urednicima.Koji nisu primijetili da se svijet medija i komunikacija umeuvremenu dramatino promijenio.

No, moda je to ipak primijetila direktorica programakoja je godinama inila ba sve kako ne bi uinila banita pa se tako, konano, i povukla, dajui ostavku bezijedne rijei obrazloenja ba kao to svih ovih godinanije imala niti jedne suvisle rijei obrazloenja za svoje(ne)injenje i ba kao da se to nje zapravo uope ne tie.

elimo li da Radio 101 ipak preivi i drugih etvrtstoljea, moramo prihvatiti promjene koje su se dogodilei prilagoditi im se. Medijsko okruenje danas je znatnobogatije, ivlje, kreativnije, agresivnije i kompetitivnijenego u vrijeme kada je Radio 101 nastao (kada mu jekonkurencija bio tek okotali Radio Zagreb). O tomegovori i injenica da je Stojedinica u tih 13 godina smjesta trinog lidera u Zagrebu kliznula na tree, a uZagrebakoj upaniji na ak esto mjesto. Zadatak noveuprave je da se vratimo na vrh.


25/50

50 51

KaMoideMo?Radio 101 poeo je kao generacijski radio i s vremenomse pretvorio u mainstream instituciju, zadravajui pritome neke karakteristike generacijskog radija (organi-zacija, odnos prema radu), a neke odbacujui (polet,entuzijazam, eksperimentalizam, hrabrost, drutveniangaman) i pretvorio se u tek blago otkaenu kopijujavnog radija, to jo uvijek ponekad rezultira ponekimarmantnim momentom, ali mnogo ee tek obinimneprofesionalizmom.

Cilj novog Radija 101 upravo je u izokretanju postojeegstanja. On vie ne moe biti generacijski, ali moe ponov-no generirati neke odlike takvog programa, dakle upravo

ak km ,m m g..., kineska poslovica.

one koje je odbacio (beskompromisnost, angairanost, po-let, energija, medijska prodornost, eksperimentalizam...),dok tek treba uvesti profesionalne standarde u orga-nizaciji samih redakcija, programa, planiranja i izvrava-nja te odgovornosti prema radu, ali i prema javnosti.

Dugoroni je cilj nadoknaditi proputene godine i Radio101 od malog lokalnog medija pretvoriti u multimedijskukuu 101 u kojoj e biti objedinjeni razliiti mediji (radio,tv, web, print, muziko izdavatvo, eventi...), a samomRadiju vratiti poziciju lidera, ali to je jo vanije povratitiimid trendsettera, ozbiljnog igraa, medijski snanog, anovinarski relevantnog.


26/50

52 53

Radio 101 ve je etvrt stoljea gradska i nacionalnamedijska institucija koja je utemeljena na nezavisnoj po-litikoj poziciji, provokativnom informativnom programu,inovativnim formama zabavnog i dramskog programa,jedinstvenom nainu komunikacije sa sluateljima i teh-nikoj kreativnosti.

Iako su ga u odreenim aspektima pojedine nove radiostanice stigle ili prestigle, format javnog radija jo je uvi-jek za veinu konkurencije nedostian.

S druge strane, zbog relativno malih sredstava potrebnihza pokretanje i rad glazbenih radio stanica konkurencijameu njima je iznimno velika i snana pa je i njihovatrina pozicija iznimno krhka. Stoga su mogue brze ilake promjene u pozicioniranju to se nerijetko i dogaa,a aktualno je preuzimanje liderske trine pozicije Antene

Zagreb i pad sluanosti Otvorenog radija. Za razliku odglazbenog radija, format javnog radija kakav je Radio101, iznimno je teko i skupo odravati, no to nije samo

zatoGovorniradio?

Contentis the King!, stara medijska poslovica

mana, ve i njegova prednost jer je zbog financijske iprogramske zahtjevnosti konkurenciji mnogo tee napastitakav radio nego glazbeni radio.

Iako skuplji i zahtjevniji, format javnog govornog radijaima i mnoge prednosti.

Govorni radio zahvalniji jeza oglaivae jer istraivanja pokazuju da se on sluamnogo paljivije od glazbenog radija (za koji se kae dase slua s jednim uhom) te da su zbog toga i oglasi mno-go zamjetniji. Naravno, stoga je oglaavanje na govornomradiju u pravilu skuplje nego na glazbenom radiju.

Takoer, zahvaljujui vlastitoj proizvodnji contenta, kaoi izgraenom brandu, govorni radio omoguava lakedograivanje novih platformi (web, print i knjievno iz-davatvo...) nego to je to sluaj s glazbenim radijem.Izgradnja multimedijske kue na bazi govornog radija i

brandu Radija 101 stoga itekako ima perspektivu i nunoje kako bismo opstali (umjesto da se svedemo na bezna-ajnu lokalnu stanicu s glazbom i agencijskim vijestima).


27/50

55

radio 101 Mora ponovnopostati GLas javnosti,one iste javnosti Koja

Ga je svojedoBno oBra-niLa na trGu, a danasMu raZoarano okreeLea i sKaLu na radioprijeMniKu

dan neza-visnosti jesvaKi danRadio 101 treba ostati (ili tek ponovno postati)javani neovisan medij. Neovisnost nije bjeanje od zauzi-manja pozicije, ve upravo omoguuje zauzimanje vlasti-tih, autentinih stavova o svim relevantnim drutvenimproblemima. Vano je da naa kua makar oko kljunihtema ima jedinstvenu platformu (one voice) po kojoje biti prepoznatljiva u medijskoj kakofoniji raznoraznihinteresa (za zajedniki stav nije potrebna deklarativnost iformalizacija, ali kreativna jezgra radija trebala bi dijelitimakar osnovne svjetonazorske stavove i naine ponaa-nja).

Neovisnost takoer omoguuje i znaajniji angamanna poljima koja smatramo drutveno vanima. U tomkontekstu, potrebno je napraviti pomak od uobliavanjapolitikog programa iskljuivo kroz prizmu politikih stra-naka, a umjesto toga pojaati suradnju s nevladinim or-

ganizacijama ije djelovanje cijenimo, a stavove i ciljevedijelimo. Ne bjeei od dnevno-politikih tema, vano jepojaati programski angaman i na drutveno relevantneteme ireg spektra, otvarati nove prie i davati specifiandoprinos ve aktualnima.


28/50

56 57

Mediji u Hrvatskoj sve su sliniji jedan drugome, kakotiskani tako i elektroniki te internet mediji. Objavljujuiste vijesti u isto vrijeme, na vrlo slian, sve trivijalniji,povrniji i neodgovorniji nain. Iako medijski slika danasnije ni izbliza tako suhoparna kao u vrijeme kad je Radio101 pokrenut, odreene slinosti ipak postoje: i danas,kao i 1984., veina je medija nalik jedan drugo-me, to nama daje priliku da pronaemo vlastiti nain,ton, jezik i stil kojim emo na pametniji, zabavniji, radi-kalniji ili neki drugi nain nai put do sluatelja.

Radio 101 ne smije podlei opoj poasti prepisivanja iuvijek istoj, banalnoj interpretaciji svega postojeeg vepokuati biti jedinstven, uvijek drugaiji i svoj.

totaLnodrukijiod druGih

Kriterij ve dugo nije rije koja se rabi na Radiju. Ba kaoto je u poslovnom smislu posljednjih desetak godinaRadio 101 obiljeio nedostatak bilo kakvog upravljanja,tako je na urednikom planu uoljiv nedostatak ureiva-nja, osobito po jasnim profesionalnim kriterijima.

Jedan od prvih zadataka nove Uprave i novog urednitva bite uspostaviti transparentne kriterije kvalitete programa, jerupravo kriteriji kvalitete i sluanosti, umjesto kriterijaosobnog interesa ili simpatije, moraju biti temeljni nain od-luivanja o svim programskim i kadrovskim pitanjima.

Kriteriji


29/50

58

naproGraMje naproizvodNedostatak elektronskih medija u odnosu na tiskane iweb, jest u tome to oni nemaju brzu povratnu informaci-ju s trita. Za razliku od novina koje svaki dan, tjedan ilimjesec izlaze na trite i prodaju se te dobivaju povratnuinformaciju o uspjenosti (broju prodanih primjeraka),radio tu informaciju dobiva s neto veim vremenskimodmakom, to moe usporiti njegov refleks. Upravo,zbog toga Radiju 101 nuno je potrebna promjenaparadigme, odnosno korjenita promjena naina razmi-ljanja i razvijanje svijesti da je ono to radio proizvodinamijenjeno tritu, odnosno prodaji te da je jedini praviuspjeh napraviti kvalitetan proizvod koji e nai kupca(sluatelja). Svijest o tome moraju imati svi, ne samoUprava i Marketing, i ona mora biti ukljuena kod pisanja

i najmanje vijesti, snimanja jinglea ili odabira glazbenogbroja. Svi djelatnici moraju biti svjesni da svaki putkad sluatelj promijeni stanicu, svi migubimo novac.

d g zaGreBa (ll 18-49)

ANTENA ZAGREBRADIO SLJEMERADIO 101OTVORENI RADIONARODNI RADIOPLAVI RADIOHRVATSKI RADIO 2CIBONA NETHRVATSKI RADIO 1


30/50

60 61

nova orGa-nizacijaTrenutna vrsta sektorska (apr, drutvo, kultura, sport,gradska...) organizacija rada u novinarskom dijelu staraje 25 godina i, pokazalo se, onemoguuje bolju komu-nikaciju meu redakcijama te bilo kakve ambicioznijeprogramske iskorake osim rada po ustaljenom redu vo-nje. Te redakcije su meusobno fiksno odvojene (fiziki,organizacijski, mentalno), a komunikacija izmeu njih jeslaba, nerijetko i nepostojea.

Za produkcije dinaminijeg i fleksibilnijeg programa po-trebna je mnogo jaa i jednostavnija komunikacija meuredakcijama stoga je plan stvoriti vru redakcijskustrukturu,to je mogue postii po vertikali, jaanjemproducentsko-urednike strukture (uvoenjem dnevnihproducenata), i po horizontali, ukljuivanjem ljudi iz raz-nih redakcija u pojedine programske projekte (ponajvieu jutarnjem programu, ali i u posebnim projektima).

Kljuna organizacijska novina usmjerena ka jaanjukohezije urednitva i boljeg planiranja programa bit euvoenje dnevnih kolegija, to je institucija svake

ozbiljne redakcije, a na Radiju 101 nikad nije zaivio.Dnevni kolegiji sluit e za dnevno planiranje i usklaiva-

nje programa te evaluaciju emitiranog programa, dok ese na tjednim kolegijima dogovarati program na tjednojrazini i strateki planirati dugoroni projekti.

U konanici, radio mora poeti funkcionirati kaojednourednitvo s podurednitvima, a to znai da u klju-nim programima (jutarnji program, Aktualni 101, govornei dokumentarne emisije) sudjeluju novinari iz svih redakci-ja, ovisno o potrebama programa, te mogunostima, talen-tima i afinitetima samih novinara i urednika. To e omogu-iti i kvalitetniju pripremu cijelog urednitva, producenata,urednika i novinara za prijelaz na rad na vie platformi,to je zahtjev koji e se vrlo brzo pojaviti, u prvom redu nanews portalu.

Plan je stvoriti sasvim novi suvremeni newsroom,centralni redakcijski sustav koji bi povezao sve redakcije,sve platforme, reiju i studio te tako omoguio puno brukomunikaciju izmeu novinara, urednika i producenata,efikasniju i bru realizaciju tekstova, priloga i emisija temogunost rada vie novinara i urednika na istom mate-

rijalu (tekst, audio, video) i pripremu za razliite platfor-me (radio, web, mobile, tv...).


31/50

63

aKo nastaviMo raditiisto to i svi druGi, onda

nikad neeMo postatiBoLji od njih

proFesio-naLizacijaRad na Radiju 101 i dan danas u nekim segmentimapodsjea na rad na studentskom radiju, bez vrstih obve-za, radnog vremena i odgovornosti. elimo li stvoriti mo-deran medij spreman za trinu kompeticiju, preduvjet jepostizanje visokih profesionalnih normi rada, ponaanja iodgovornosti.

Kako bismo to postigli, prvi je korak napraviti katalogi-zaciju radnih mjesta koja e odgovarati stvarnosti, radnenormative, donijeti

novi pravilnik o radu, te na osno-

vu njega pristupiti potpisivanju novih ugovora o radu.

Novi zahtjevi interdisciplinarnog i multiplatformskog radanameu pak svim djelatnicima potrebu stalne edukacije iprofesionalnog usavravanja kako bi odrali korak sa svebrim tehnolokim promjenama.


32/50

64 65

Shema programa nije se znaajnije promijenila vie od20 godina i vrijeme je da se kreira nova programska she-ma koja e se oslanjati na istraivanja sluanosti i navikesluatelja koje govore o prime-time terminu ujutro idrive-time terminu poslijepodne, u automobilu pri po-vratku s posla. Najvei kreativni potencijal bit e usmje-ren na jutarnji program, kao najsluaniji dio programa, anaglasak e biti na bogatije produciranom programu, kra-im i dinaminijim formama, ispreplitanju informativnog izabavnog programa i veoj ponudi servisnih informacija.

Oglaivaki najpotentniji termini moraju biti ispunjeni inajatraktivnijim sadrajima, no to ne znai da sponzorikupuju termine, kao to je sada esto sluaj, a jo manjeda se zahvaljujui sponzorima u program mogu verca-ti posve marginalni i neatraktivni programski sadraji.Trenutno se Stojedinica, kao i sve druge stanice, najvieslua ujutro, poslije podne sluanost se smanjuje, a str-moglavi pad dogaa se oko 19 sati (dok je to kod nekihkonkurenata ipak neto kasnije). Stoga je na zadatak,osim dizanja prosjene sluanosti tokom cijelog dana,

pokuati i produiti trajanje marketinki interesantnih ter-mina tijekom dana.

Svakako emo izbjei prevrstu programsku strukturu sazakucanim programskim sadrajima koji onemoguujubrzo reagiranje na aktualne dogaaje. Diktatura program-

proGraM-sKa sheMa

ske sheme ispunjene dugim govornim emisijama tijekomkojih gotovo ne postoje mogunosti za programske in-tervencije mora se dokinuti i umjesto nje osmisliti cje-lodnevni radijski program zasnovan na fleksibilnoj shemiu kojoj, naravno, postoje fiksni termini (za vijesti i svedruge emisije), ali i dovoljno manevarskog prostora zaprilagoavanje dogaajima, za ubacivanje specijalnih pri-loga, emisija i javljanja s lica mjesta. Programska shemane smije biti iznad ivih dogaaja, budui da se dogaaji(osobito oni iznenadni i neoekivani) nikada nee moiposve prilagoditi programu, program se mora prilagoa-vati njima.

Unutar dogovorene programske sheme, u odreenim ter-minima, omoguit emo autorsku kompeticiju po naelunajbolje ili ekskluzivne prie, ideje, teme ili koncepta.Dakle, tko ima najbolji materijal, ide u eter. Uobiajen na-in rada u veini novinskih redakcija. Na taj nain povisitemo motivaciju zaposlenih i podii kvalitetu programa.

Veer je za radio odavno izgubljen dio dana i za sada,

osobito u trenutnim financijskim okolnostima, nema rezo-na investirati u taj dio programa. No, u blioj budunosti,kada Radio ponovno postane financijski stabilan, svakakobi trebalo napraviti nekoliko eksperimenata s veernjimprogramom koji je osobito prikladan za radikalnije glazbe-ne, svjetonazorske i lifestyle tematske emisije i spektakle.


33/50

66 67

jutarnjiproGraMKlju za uspjeh svakog radija je jutarnji program, uvjer-ljivo najsluaniji dio dana (od 6 do 10h), dakle terminu koji treba uloiti najvie truda, znanja i novaca te,naravno, angairati najkvalitetnije ljude, ispred i iza mi-krofona. Osim uobiajenih i oekivanih formi kao to suvijesti, vremenska prognoza i stanje na cestama, jutarnjiprogram treba ukljuivati i mnoge druge krae forme, pri-loge o dogaanjima u gradu, javljanja uivo, komentarena najvanije jueranje dogaaje te otvoriti nove temedana. Takoer, program treba osvjeiti dobro producira-nim kratkim lifestyle rubirkama i entertainmentforma-ma (kviz, game-show, kratke dnevne dramske forme...).

U programu se trebaju izmjenjivati gosti (iz politike, zna-nosti, sporta, kulture...), njih nekoliko po 5-10 minuta,uivo ili telefonski, plus ankete, komentari, dopisnici,sport, burze... Program mora prtati dinamikom,informacijama, ivou i feel good atmosferom.Potrebno je kombinirati razliite medijske forme, ali izbjeida se jutarnji program pretvori u emisiju koja ide u pred-vidljivom redoslijedu, svaki dan isto.

Takoer, za produkciju ovakvog programa postavlja sezahtjev discipline, preciznog planiranja i izvedbe, to neukida mogunost voditeljske improvizacije i kreacije, nounutar predvienih vremenskih okvira i naravno pod pa-skom producenta. Osim voditelja i producenta, potrebno jeuvesti i copywritera koji daje vaan kreativni zain u konci-piranju ali jo znaajnije u samoj izvedbi programa (live).

Jutarnji program, kako onaj u prime-timeu od 6-10, takoi onaj kasnije, ne smije se zakriti dugim govornim emisi-jama, ve upravo suprotno - kratkim formama koje omo-guavaju brzo reagiranje na sve to se dogodi (u gradu,zemlji ili svijetu) kako radio vie ne bi kasnio za internet-skim portalima jer za to nema niti jednog razloga.


34/50

68 69

inForMativ-ni proGraMZadravanje formata govornog (javnog) radija nameeobvezu produkcije snanog informativnog programa, kojije uostalom od samih poetaka zatitni znak Radija 101.Bez takvog programa, postaje upitno i samo usmjerenjeka govornom radiju. Informativni program vaan je diosadraja branda Radija 101, koji ga je neko i uinioprepoznatljivim, drutveno relevantnim i utjecajnim, todanas, na alost, vie nije sluaj. Danas se vijesti Radija101 od konkurencije razlikuju tek u duini i ponekomprodukcijskom detalju, vrlo je malo ivog novinarstva,a previe koritenja agencija ili, potpuno neprihvatljivo,prepisivanja s drugih medija. Ako radimo isto to isvi drugi, onda nikad neemo postati bolji oddrugih. Da bismo u tome uspjeli, sve informativne emi-sije, vijesti, Aktualni 101 i autorske emisije, osim pu-kokolskih kriterija 5W pitanja, moraju ispuniti i drugekriterije kvalitetnog novinarstva.

Relevantnost je temeljna kvaliteta svakog uspjenogmedija, neovisno o anru ili formatu. Relevantnost infor-mativnog programa dokazuje se utjecajem koji on ima

meu zainteresiranim skupinama, meu sluateljima (tose oituje u njihovim reakcijama na program), u samomcehu (mjeri se uestalou citiranja) i meu zainteresira-nim pojedincima ili skupinama na koje se sam programodnosi (stranke, politiari, tvrtke, institucije, poduzetnici,umjetnici, sportai...).

Autentinost je prioritet ne samo u informativnomprogramu, jer upravo nas autentinost programa inirazliitima i zbog ega sluatelji odabiru nas, a ne nekogdrugog. U informativnom programu Radija 101 to seoduvijek iskazivalo na nain da se vijesti nije prezentiralona hladan i nezainteresiran (kvaziobjektivan) nain poputdravnih medija, ve obiljeene stavom. Vano je da tajstav bude na stav, a ne stav neke zainteresirane strane(druge stranke, tvrtke ili pojedinca), dakle da je on auten-tian, te da je po mogunosti plasiran na provokativan,duhovit i produkcijski zanimljiv nain.

Iako se obino podrazumijeva to nezavisnost unovinarstvu znai, to nije uvijek sasvim jednostavno.Pretpostavka nezavisnosti novinara je nezavisnost sa-moga medija i zadatak je nove Uprave omoguiti svimurednicima i novinarima mogunost nezavisnog miljenjai proizvodnje programa, a to znai omoguiti slobodu dase othrvaju utjecajima ne vie samo politikih elita, ve uprvom redu utjecaja kapitala (koji se manifestira krozPR-ove kompanija, lobista i slino).

Kriterij zanimljivosti moe se initi kao posve subjekti-van kriterij koji se ne moe propisati, no sreom u naemje poslu on lako mjerljiv - sluanou programa. Ukoliko jeneto zanimljivo sluatelj e sluati, ukoliko nije promijenite program.


35/50

70 71

No, i bez istraivanja sluanosti moe se s velikom dozomsigurnosti rei da nije zanimljiv onaj program koji produci-ra identine sadraje kao i konkurentski programi i ini tona jednak nain. A upravo je tako, na alibi principu, sadakoncipiran informativni program Radija 101. Nitko mu,doista, ne moe prigovoriti da nije aktualan, jer on donosisve aktualne, vrue teme, vijesti i intervjue, u isto vrijeme ina isti nain kao i svi drugi mediji.

Mogue je, dodue, da se dogodi poneki propust da seneka vijesti ispusti, ponekad s nekim prilogom zakasniili se u nekom intervjuu ne postavi neko pitanje, no nijeto najslabija karika ovog programa. Njegova je dalekonajslabija strana u tome to on ne donosi vijesti kojedrugi nemaju, ne namee teme koje drugi nisu otvorili,ne dovodi zanimljive sugovornike ako ih drugi ve nisupredstavili, ili reeno novinarskim argonom, on nikadnema vlastitu robu, a upravo je to kriterij zanimlji-vosti svakog programa. Radio 101 ubudue mora proi-zvoditi svoju robu.

Da bi mogao ispuniti kriterije modernog informativnogprograma, potrebno je promijeniti nain razmiljanjanovinara i urednika, odmaknuti se od koncepta pukogpraenja vijesti i informiranja graana te, umjesto toga,

inzistirati na kreativnom pristupu koji svakoj vijesti, pri-logu ili emisiji daje odreenu dodanu vrijednost a to jeono to ini razliku.

Novinari moraju, umjesto da sjede u redakciji i ekaju davijesti stignu na monitor, izai iz redakcije na teren, poetitraiti, proizvoditi i dokumentirati vijesti. Takoer, iako je ri-je o skupoj produkciji, inzistirat emo na pokretanju istra-ivakog novinarstva, kao i na temeljitoj novinarskoj pripre-mi svake emisije (research), to danas nije uvijek sluaj.

Informativni program mora ponovno radikaliziratiprostor politike i drutva na nain na koji je to ui-nio tijekom 80ih i 90ih, i ponovno postati glas javnosti,iste one javnosti koja ga je svojedobno obranila na Trgu,a danas mu razoarano i nezainteresirano okree lea.

Radio 101 mora ponovno postati predmet razgovora naulici, prepriavanja, oduevljavanja, politikog i svjeto-nazorskog zbliavanja. To je sada, uz daleko veu konku-renciju i manje radikalno drutveno i politiko okruenje,

mnogo tee postii nego prije 10 ili 20 godina, ali jedinotakav informativni program ima svoj razlog postojanja,odnosno jedino e takav informativni program stei slu-anost kakvu elimo da Radio 101 ima.

r 101 m m g l...


36/50

72

zaBavniproGraMZabavni program ve godinama nije jaa strana Radija101, tonije on gotovo da i ne postoji, iako su upravo za-bavne emisije poput Zloeste djece, Blentona, Pieka i Ci-guli Miguli u velikoj mjeri stvarale dobar imid ovog radija.

Namjera nam je ponovno otvoriti eter ovakvom progra-mu, stvoriti nekoliko novih emisija zabavnog,dramskog i kviz programa na tjednoj, ali i na dnevnojbazi. Moe se oekivati da e s normalizacijom hrvatskogdrutva (osobito ulaskom u EU), informativni programprestati biti sam po sebi ovako spektakularan kao danas(kao to uostalom ve danas nije tako intrigantan kao uprethodnom desetljeu), pa entertainment dobiva sve viena vanosti.

Zabavni program jedan je od najveih izazova za novuupravu, jer je rije o izrazito ambicioznom i produkcijskizahtjevnom programu za koji elimo pruiti prilike no-vim talentiranim autorima, copywriterima, scenaristima,dramaturzima i zabavljaima, ali i pozvati sve uspjene ikultne radijske autore na suradnju s novim idejama.

pruit eMo prilikuMLadiM i taLentiraniMautoriMa, copYWri-

teriMa, scenaristiMai ZabavljaiMa, ali ipozvati na suradnjuve dokaZane i kultneautore radija 101


37/50

74 75

GLazBeniproGraMGlazbeni je program u slavnoj prolosti Stojedinice zamnoge generacije bio svojevrsni prozor u svijet, putemglazbenih emisija i DJ-eva informirali su se o novostimau svijetu, glazbeno sazrijevali i formirali vlastiti ukus.Na alost, dananji glazbeni program ne ispunjava nitijednu od spomenutih funkcija. Zapravo, moglo bi se reida glazbeni program danas na Radiju 101 i ne postoji,postoje samo glazbeni urednici koji emitiraju glazbupo vlastitim afinitetima i raspoloenju. U glazbenomprogramu ne postoji nita to bi se moglo nazvatiprogramskom orijentacijom ili barem idejom, a kamoliglazbenom programskom politikom.

Naravno, danas, u vrijeme interneta, downloada ineusporedivo jae radijske konkurencije, Radio 101 viene moe imati onakvu prosvjetiteljsku ulogu kao to jeimao nekad, ali si jo manje moe dozvoljavati luksuzalternativne ili avangardne glazbene politike, ponajmanjeispunjavanje najsluanijih dnevnih termina marginalnimglazbenim pravcima.

Nije namjera prejudicirati glazbeni smjer Radija ubudunosti, niti ga nametati odozgora, ali je potrebnoomoguiti najboljim radijskim glazbenim urednicima dau suradnji s upravom i urednitvom utvrde kakvu glazbuRadio 101 eli i treba emitirati, dakle da osmislimoglazbenu politiku koja e se, kad bude donesena,provoditi neovisno o pojedinanim glazbenim ukusimapojedinih urednika.

Potrebno je postavitivrste kriterije za emitiranjeglazbe (po anrovima, aktualnosti, terminima,

tematski...) i zatim po modelu unaprijed pripremljenihplay lista dogovoreno i provoditi. Radio 101 ne moraslijediti trend nekih radio stanica koje emitiraju glazbukao rezultat opsenih ispitivanja sluatelja te odlukuo broju emitiranja donosi software umjesto glazbenogurednika, no ipak se trebamo pridravati elementarnekomercijalne logike i ne gubiti sluanost ekscesnimpotezima pojedinaca bez elementarne urednikeodgovornosti.


38/50

76 77

tiMsKi radUmjesto principa moja redakcija, moja emisija, novoe urednitvo inzistirati na projektivnom radu, odnosnookupljanju timova oko pojedinih projekata (emi-sija, specijala, multimedijskih dogaaja...) Klju svakogproizvoda (u naem sluaju emisije, teksta, videa...) jestdobra ideja, no da bi se ona razvila u kvalitetan (multi)medijski proizvod potreban je tim ljudi (producent, ured-nik, novinar, glazbeni urednik, copywriter...) koji e ra-zviti sve njezine potencijale.

Dio tima treba biti i marketing koji ima zadatak razraditifinancijske potencijale projekta i na taj nain dobit emoozbiljan, multimedijski osmiljen i komercijalno poten-tan proizvod. Dakle, elimo inaugurirati nov nain radau kojem neemo ovisiti tek o pojedinanim bljeskovimainspiracije ili pak izostanku iste, ve iskljuivo o dobrojorganizaciji, odnosno suradnji kompetentnih medijskihprofesionalaca.

Kreativ-nostDanas svaki menader koji dri od sebe trai od svojihzaposlenika da budu kreativni i da misle Out of theBox, a Radio Antena tu sintagmu prisvaja i uzima zasvoj moto, no ako netko ima povijesno pravo da se po-nosi programom koji je out of the box onda je to upravoRadio 101 i stoga je na zadatak vratiti se poecima ipoelima Stojedinice, a to zapravo znai ponovno dovestiu pitanje svaki segment radijske produkcije, ponovno po-eti kriti pravila i kreirati nova, odnosno ponovno poetiinovirati radijski zvuk i nametati trendove umjesto da ihlijeno prepisujemo od drugih.


39/50

78 79

audioredizajnVeina postojeih programskih formi i emisija ve segodinama emitira bez znaajnijih promjena, makar i koz-metikih, a to ukljuuje kako same formate emisija, takoi njihovu zvunu opremu (pice, jingleove, podloge...).

Neki formati su zastarjeli i potrebno ih je napustiti, neketreba sadrajno i zvuno osuvremeniti, no istovremenokrenut emo i u potragu za novim formatima, osobitoonima koji se oslanjaju na multimedijalnost, odnosno nasinergiju radijskog programa s web portalom. Takoer,potrebno je to prije napraviti sveobuhvatni zvuniredizajn Radija, drugim rijeima konano napraviti i au-dio tranziciju iz 90ih u sadanje vrijeme.

otvaranjeprozoraVe mnogo godina Radio 101 nije lansirao novu voditelj-sku, novinarsku, DJ ili zabavljaku zvijezdu. Ba kao tone moe vjeno ivjeti na staroj slavi, tako ne moe ivje-ti ni od bivih zvijezda. Mlae generacije sve su manjeokrenute Radiju, a sve vie internetu koji je njihov prvi iprirodni medij, no ne moemo to pasivno promatrati.

Moramo proaktivno poeti otvarati prozore, pokrenutikomunikaciju s mladim ljudima (i putem novog mnogoatraktivnijeg i interaktivnijeg web portala) i pozvati ih dadou, da se okuaju u eteru, da se igraju s medijem i ot-kriju uitak u toj igri.

Na taj nain, s vremenom emo stvoriti nova voditelj-ska i novinarska imena koja e sasvim sigurno sasobom donijeti i nove, mlae sluatelje, koje smo po-sljednjih godina u velikoj mjeri izgubili.


40/50

80

radio (101)nije Mrtav!Iako ve desetljeima za radio govore da je star (nekimisle i mrtav) medij, on itekako dobro dokazuje svojuilavost. A to je posebno dolo do izraaja upravo u po-sljednjih godinu dana kada je uslijed globalne financijskei ekonomske krize buknula i dosad neviena kriza medijakoja je ponajvie ugrozila tiskane medije.

Sve bri razvoj interneta, irenje broadbanda i stasanjegeneracija kojima je internet prirodno okruenje, ozbiljnoje zaprijetio tisku, a za oekivati je kako e sljedea rtvabiti klasina linearna televizija. Istovremeno,jedini me-dij osim interneta koji doivljava rast je upravoradio koji se najlake prilagoava internetu i koji je mo-bilniji od drugih medija (moe se sluati u uredu, u autu,u etnji, na biciklu), a istovremeno jo uvijek ima produk-cijske trokove koji su znatno nii i od tiska i od televizije.

Stoga, nema razloga za defetizam, radio je medij koji tra-je, a vjerojatno i raste, to je na medij kojeg poznajemoi volimo, i imamo veliku ansu da u sljedeih 25 godinauivamo u emitiranju najboljeg programa u dravi. Samo

ako tako odluimo.


41/50

82 83MuLt

iMedijs

Ki101

tekst:ninobanti


42/50

84 85

nostaLGijasreebudunostSvaki pogled u budunost izgraen je donekle i na pogle-du unazad. I zato prije nego to ponemo s - u ovo dobave uobiajenom - mantrom o suvremenom svijetu Fa-cebooka, Twittera i Podcastova, mobitela i web portala,vratimo se sjetno u prolost, premotajmo traku do prvogblanka: Radio je 80 godina stari medij.

Prije pojave Radija 101, radio stanice na naim su pro-storima upravo tako i zvuale, staro i umorno. Svepri-sutno uvrijeeno miljenje je bilo da se radio kao medijistroio, da ga ne slua mlaa publika, da su iscrpljenesve postojee forme.

Pojavom naeg radija prije 25 godina percepcija tog me-dija u potpunosti se promijenila: jingleovi, muzike pod-loge, direktno sudjelovanje sluatelja, nov pristup glazbi,nekonvencionalne reklame... sve su to neupitne tekovine

Radija 101, danas sveprisutne i nezaobilazne na svimpostojeim radiostanicama na prostoru bive Jugoslavije.Na alost, tadanja tehnologija bila je uistinu ograniava-juim imbenikom provedbe mnogih kreativnih ideja kojesu se stojediniarima motale po glavi, tako da moemo

samo s uzdahom zamiljati kako bi zvuale (i izgledale)neke tadanje emisije raene dananjom tehnologijom.

Usprkos injenice da se sadraj stvarao Unisovim pisa-im strojevima, robusnim Uherima, zastarjelim gramofo-nima i magnetofonima, radio je bio pokreta novih ideja,postavljao je nove trendove, na drugima je bilo da gaprate i imitiraju.

Zlobnici e rei da je bilo lako odskakati od drugih u mo-notonim i depresivnim vremenima. Iako je neupitno da sunam vremena ila na ruku, svi mi znamo da odgovor leiu injenici da se - djelomice igrom sluaja, a djelomicedobrom urednikom politikom - na jednom mjestu skupilagrupa kreativnih i mladih ljudi koji su radio shvatili kao od-lian i nedovoljno iskoriten prostor za svoj izraaj.

Nije mi bila namjera da vam ovim uvodom kaemo onoto i sami znate, ve da vas podsjetimo da je to bilo vrije-me u kojem smo vie uivali u stvaranju tradicije nego upukom pozivanju na nju.


43/50

86 87

nova Medij-sKa sLiKaNae osnovno polazite u osmiljavanju nove multime-dijske strategije lei u naim poecima, lei u tadanjemimidu Stojedinice kao nekonvencionalne i smjele me-dijske kue, kao pokretaa promjena i promotora novihideja. Iako su takve odlike radija ve dobrano izblijedje-le, one su tada bile toliko jake da i danas, dvadesetakgodina poslije, ine bitan dio vrijednosti branda kojegasmo vlasnici. U narednih nekoliko pasusa pokuat emoukratko oslikati viziju budunosti koja se zasniva upravona tim vrijednostima.

Prije no to ponemo s nekonvencionalnou, pogledaj-mo to se danas u veini sluajeva zapravo podrazumi-jeva pod multimedijskim pristupom. ivimo u burnimmedijskim godinama: televizije gube gledateljstvo, a no-vine itateljstvo. Vjerni itatelji, gledatelji i sluatelji svojulojalnost tradicionalnim medijima podreuju raznoraznimweb portalima, web forumima, internet televizijama.

Tradicionalnim medijima, neovisno o tome nalaze li seu Keniji ili Americi, zavladala je panika. Svi pokuavaju

pronai svoj prostor na internetu, zadravajui staru pu-

bliku istovremeno privlaei novu. Novine rade portalena kojima objavljuju svoje lanke, televizije svoje emisijestavljaju na web. Uspostavljaju se nove web redakcije,gase se mnoge stare novinske redakcije, nova mantra jemultimedijalnost, tradicionalni novinari dobivaju otkaze,a oni koji ostaju rade puno vie za puno manje plae.Novac od klasinih oglaivaa ide tamo gdje je publika, aona se rasprila po internetu. Web portali bujaju, lake ihse odrava, manje kotaju i oglaivai ih vole jer je ogla-avanje jeftinije. I da stvar bude jo depresivnija sve seto dogaa usred najvee svjetske recesije u povijesti.

Bilo bi smijeno negirati negativnosti ovoga trenda. Vrije-me je da smireno i poteno sagledamo i njegove predno-sti. Tehnologija obrade i prijenosa informacija omoguilaje da se kvalitetni video, audio, tekstovi i fotografije moguu vrlo kratkom roku objaviti u bilo kojoj formi. Ta je po-java razvila novu vrstu korisnika tih informacija, novugeneraciju koja je nauila informacije doivljavati neline-arno, kao spoj slike, teksta, videa i grafike. Najvanije odsvega je, meutim, da su svi ti novi konzumenti nauili

sudjelovati, komunicirati i objavljivati na webu. Uz sve to


44/50

88 89

neprekidno je prisutna i njihova potreba, gotovo ovisnosto uvijek novim i brzim informacijama...

U toj i takvoj bitci za sada najvie gube oni koji nisu na-vikli na objavljivanje vie od informacije jednom ili dvaputa dnevno. To su u prvom redu novine. Ne shvaajuijo potencijale novog prostora u slaboj mjeri koristemogunosti novih medija. Televizije su, pak, prezauzetespaavanjem skupocjene proizvodnje vlastitog programada bi imale dovoljno energije i resursa za kvalitetan pre-ustroj.

Pitanje je dana, ipak, kada e se novine pretvoriti u24-satne operacije i kada e se televizije poeti sve vieoslanjati na nove naine vizualizacije na webu.U Hrvat-skoj je situacija jo dodatno zagaena tabloidnou svihmedija, tako da trenutno svi novinski portali nalikuju jed-ni drugima, vrlo esto svaki od tih portala ima zasebneurede i zasebne kadrove, a zapravo su svedeni na pukeweb izloge matinih novina.

p z z-bl b m

usprKos toMe tosMo proGraM radiLina unisoviM pisaiMMainaMa, zastar-jeLiM GraMoFonMa

i teKiM uheriMa,radio 101 Bio je po-kreta noviH ideja,postavLjao je tren-dove, a druGi su GasLijediLi i iMitiraLi


45/50

90 91

MedijsKaaGreGatnastanjaZa razliku od ustaljenog pristupa, mi vjerujemo da trebakrenuti sasvim drugim putem. Zaboravimo na trenutakuobiajenu podjelu na radio, web, e-mail, TV, IPTV, mo-biteli, publikacije... Naa je osnovna postavka da svi gorenavedeni formati trebaju biti jednako vanim razliitimpojavnim oblicima, nazovimo ih platformama, jednogsnanog i prepoznatljivog multimedijskog branda - me-dijske kue 101. Jednom rijeju, elimo stvoriti medijkoji e ii i razmiljati dalje od granica klasinog radija iklasinog news portala.

Umjesto postepenog face-liftinga - kroz kojeg, vrlo estobez jasne koncepcije i strategije, prolaze ostali hrvatskimediji predlaemo promjenu koja e dovesti do novedimenzije Stojedinice.

Poput vode koja mijenja svojstva mijenjajui agregatna

stanja, svaka informacija proizvedena u medijskoj kui101 mora imati sposobnost prelaska iz jednog agregat-nog stanja u drugo. Mogunost brzog prebacivanja izformata u format, mogunost brzog mijenjanja oblika isvojstava sadraja kljuni su preduvjeti za istinsko multi-platformsko djelovanje.

Zamislite jedno centralno mjesto, mi emo ga nazvaticentralnim deskom, na kojeg se slijevaju sve informacije,ideje, u svim moguim oblicima zvuk, glazba, tekst,fotografije, video, grafika i animacije - na tom centralnomdesku urednici odluuju kako e i u kojoj mjeri sve tobiti pretvoreno u radijski program, sadraj na webu ili usadraj za korisnike usluga mobilne telefonije. Teme seobrauju vieslojno - slikom, tonom, tekstom grafikom -svatko tko ponudi novu temu ili projekt, trebao bi o njojrazmiljati viedimezionalno, dalje od granica radijskogmedija ili portala.

Platforme djeluju samostalno, ali su zapravo najee usinergiji jedna s drugom, meusobno se nadopunjuju i po-tiu sluatelje/korisnike da u potrebi za punim doivljajemkliknu na portal, ukljue radio i posegnu za mobitelom.

Timski rad i izmjene ideja su kraljenicom tog procesa...govorimo o majstorskoj radionici za kreiranje sadraja iobradu informacija, a ne o mjestu u kojem se odraujeosrednji radijski program ili dosadni web portal.


46/50

92 93

centraLninervnisustavPrednosti platformskog pristupa su vieslojne. Glavnoogranienje radija jest u tome to se jednom izgovorenovie ne moe vratiti, posluati, prelistati. Vrlo esto kva-litetni tekstovi i dugi audio zapisi izgube na atraktivnostizbog toga to ih sluateljstvo ne moe ponovno uti ili pro-itati, jednom rijeju imati dovoljno vremena da na njegaostave utisak. Izgovorena rije na radiju potroi se jedno-kratnom upotrebom. ivotni vijek i iskoristivost radijskogsadraja traje toliko dugo koliko traje njegovo emitiranje.

Vie platformi omoguit e veu protonost informacije,poveati obim i iskoristivost sadraja, otvoriti novi prostorza izraaj i, da ne zanemarimo vanu injenicu novi pro-stor za graenje publike i generiranje zarade. Prelaskom izradijske u druge platforme sluatelji postaju sudionici, onisudjeluju, glasaju, istrauju interaktivne karte, piu, sni-maju i objavljuju. Osjeaju pripadnost Stojedinici.

Pokretanje promjena trebalo bi zapoeti osnovnim kora-kom koji se zapravo trebao dogoditi jako davno i za ijiizostanak donekle svi snosimo dio odgovornosti. Povijesnii kljuni trenuci, intervjui, humoristike serije... sati i satidragocjenog materijala nestali su sa mnogim trakama iotili u zaborav zbog nae nebrige, a mnogi kljuni doga-aji ak nikada nisu ni snimljeni.

Poetak multimedijalnosti na Stojedinici trebao bi, dakle,zapoeti s pokazivanjem stvarne panje agregatnomstanju koje radio ini radijem. Svaki zvuni zapis, svakiprilog, svaki govorni program trebao bi se snimiti i pohra-niti na serveru.

Usporedno s digitalizacijom zvunih zapisa, trebalo bipoeti s uspostavom centralnog nervnog sustava neop-hodnog za ostvarenje naeg multimedijskog koncepta.


47/50

94 95

Takav centralni operativni sustav koncipiran je na nainkoji odgovara zahtjevima suvremenog newsrooma, sve suradne jedinice umreene, sustav povezuje sve platforme iredakcije, sve reije i studije.

Sadraj je pregledan i lako dostupan; svaki novinar,redaktor i urednik odmah moe vidjeti koji je novi ma-terijal pristigao u kuu; redaktori mogu gledati tekstoveu nastajanju; u sustavu se lako mogu nai svi digitalnizapisi (fotografije, grafike, audio, video); u njega su inkor-porirani programi za audio i video montau i program zaweb-publishing.

Svaki digitalni zapis, bilo da se radi o slici ili tonu istovre-meno moe obraivati neogranien broj novinara. Svakaradna jedinica, terminal, sastoji se od nekoliko meusob-no povezanih monitora tako da novinari u svakom trenut-

ku mogu istovremeno obavljati nekoliko radnji.

s z z

k lg m b -

na naMa Kao suvLa-sniciMa je odGovor-nost da nau Me-dijsku kuu i ljudeu njoj osposoBiMo

KaKo Bi u potpuno-sti MoGLi isKoristitipostojeu teHnolo-Giju za svoj Kreativ-ni iZraaj i tako Za-ploviti u budunost


48/50

96 97

MuLtiMedij-sKi novinariSvaka takva tektonska promjena u nainu rada zahtijevalabi, naravno, dodatno obrazovanje novinara teajeve vi-deo montae, web publishinga i drugih potrebnih vjetina.

elimo od novinara Stojedinice stvoriti vieslojno sposob-ne profesionalce na razini svakog multiplatformskog za-datka. Jer, naravno, bez respektabilnog broja kvalitetnihsuradnika - kojima Radio 101 uglavnom nije oskudijevao ne moe se ostvariti niti bitno manje ambiciozan planod naega.

ivimo u zanimljivim i turbulentnim vremenima medijskerevolucije u kojima se briu granice starih i novih me-dija. Oni oprezni meu nama rei e da je moda boljepriekati s promjenama, da se vidi u kojem pravcu e semediji razvijati. Mi im odgovaramo da nije uputno kasnitiu ivotu.

Oni koji su zapoinjali sa Stojedinicom nisu prije 25 go-dina imali vremena ekati na pojavu cd playera, dvd-a imobitela... ve su krenuli u plovidbu eterom. Na nama jekao vlasnicima dunost da nau medijsku kuu i ljude unjoj osposobimo da mogu u potpunosti iskoristiti postoje-u tehnologiju za svoj kreativni izraaj i onda zaploviti ubudunost.

Bilo bi neodgovorno i smijeno rei da moemo predvi-djeti kako e se mijenjati slika medijskog svijeta i kakoe zavriti nae putovanje: da li e nestati radio, da li enestati TV, kuda ide internet. Vrijeme koje dolazi zbunite mnoge koji su skloni klasifikacijama, podjelama i ka-tegorizacijama. Ali pustimo drugima da predviaju, danas svrstavaju... Jedino to elimo je da se i u iduih 25godina ponovno pria: to smo prvo uli, proitali i vidjelina Stojedinici.


49/50

(Rijeka, 29.4.1960)

Diplomirao sam na Vioj grafikoj koli u Zagrebu 1982.godine, zatim studirao i apsolvirao Filozofiju u Zagrebu i

Beogradu gdje sam uoi rata predao diplomski rad (Ha-bermas versus postmoderna).

Na Radiju 101 poeo sam raditi 1985. godine i uz pre-kid od dvije godine radio sam do 1994. godine. Bio samkoordinator (producent), urednik Antene, urednik redak-cije kulture, urednik emisije Prozor u dvorite, krae vri-jeme urednik APR-a, producent popodnevnog i veernjegprograma, producent kazalinih predstava, izlobi, doga-anja, nekih izdavakih projekata (stripovi Danijela e-elja) i suorganizator gostovanja multimedijskog projekta100 zagrebakih umjetnika u Kopenhagenu (1993.). Upauzi sam predavao u srednjoj koli i na Evangelkomfakultetu Uvod u filozofiju.

Poetkom 1994. postajem direktor produkcijske kue Tunafilm gdje, izmeu ostalog, produciram film s reiseromHrvojem Hribarom Between Zaghlul and Zaharias za ko-jeg Tuna film dobiva 1995. nagradu Oktavijan. Poetkom1996. osnivam propagandnu agenciju TF Marketing u kojojostajem kao suvlasnik i direktor do 2005. godine. Agencijaje svih tih godina bila jedna od najuspjenijih lokalnih agen-cija. U ljeto 2005. naputam TF Marketing i osnivam novu

agenciju Kreativni razred gdje radim do sada kao direktor.

U karijeri sam suraivao s najveim domaim tvrtkama po-put Plive, Neve, Podravke, Saponije, Zvijezde, Zagrebakepivovare, Gastro grupe i mnogih drugih.

drago peri(Zagreb, 23.12.1967.)

Diplomirao filmsku i televizijsku montau na Akademijidramske umjetnosti u Zagrebu 2000. godine.

Poeo sam raditi na Omladinskom radiju 1989. godineu redakciji kulture, kao novinar i filmski kritiar. U deveti pol godina koliko sam proveo na Radiju 101 bio samurednik ili kourednik nekoliko emisija, emisije o filmu101 Light & Magic, kviza Ciguli Miguli, urednik dnev-ne emisije iz kulture Antena i urednik redakcije kulture.

Po odlasku s Radija 101, na poziv Mirka Galia, tada-njeg glavnog urednika tjednika Globus, poetkom 2000.godine dolazim raditi u Globus prvo kao redaktor i filmskikritiar, a kasnije i kao urednik mnogih sekcija i rubrikaunutar asopisa - Kulture, Revije, Feljtona i TV priloga.

2003. godine prihvaam poziv Sanoma Magazines dau okviru ove velike multinacionalne izdavake kue po-krenem televizijski tjednik TV Story. Kao glavni urednikformiram redakciju i lansiramo novi list koji vrlo uspjenofunkcionira, no zbog strukturnih poremeaja na tritu,nakon dvije godine mijenjamo koncept, ulazimo u rediza-jn i rebranding te tako nastaje Stars, tinejderski gossiptjednik s TV programom koji i danas vrlo uspjeno izlazi,kao jedan od najnakladnijih hrvatskih tjednika.

2008. naputam Stars i na poziv Borisa Trupevia do-lazim Styriu, u Poslovni dnevnik, na mjesto pomonikaglavnog urednika, no na svoj zahtjev nakon godinu danaodlazim iz lista i zapoinjem rad na nekoliko projekatacustomer publishinga i B2B izdavatva.

igor toMljanovi


50/50

Ksenija,

Silva,

Vesna,

Zlatka,

hvala

na itanju,

kritikama

i sugestijama.

Tisak: Profil International

Dizajn: Lena Telenta

Documents

101 Stranica o Buducnosti Radija