101 način da poboljšate pamćenje

Svi povremeno imamo manje probleme s pamćenjemGdje sam stavio ključeve? Gdje su mi naočale?

U koju sam ladicu stavio pismo?To može biti izuzetno frustrirajuće. Međutim, nije kraj svijeta!

Bez obzira na godine, ti se problemi mogu izbjeći!

Testirajte se, vježbajte mozak!Vaše pamćenje ima potrebu za vježbanjem.

U ovoj ćete knjizi pronaći 352 stranice pune zabaves tri odvojena poglavlja igara, više od 500 igara riječima,

logičkih zadataka, vježbi opažanja, testova znanja iz povijesti,geografije i kulture, kao i upitnika koji će vam pomoći

da spoznate svoju mentalnu snagu i slabosti.

Razvijte pamćenje!Vaše je pamćenje uvijek aktivno, radeći na stvaranju slika i asocijacija.U ovoj ćete knjizi naći sve što je potrebno znati o načinu funkcioniranja

pamćenja te kako ga poboljšati, i sve to kroz zabavu!Za nekoliko ćete tjedana poboljšati sposobnost pamćenja

imena, riječi, brojeva i još mnogo drugih stvari!

101 način da poboljšate pamćenje

pamÊenje101pamÊenjeda poboljšateda poboljšate

naËinnaËin101

101 n

ačin

da po

boljš

ate p

amće

nje

101 n

ačin

da po

boljš

ate p

amće

nje

IGREREBUSIKRIÆALJKE

IGREREBUSIKRIÆALJKE9 7 8 9 5 3 1 4 0 6 5 1 2

ISBN 978-953-14-0651-2

www.mozaik-knjiga.hr

101-MEMORY-COVER-CRO-TISK:101-MEMORY-COVER-CRO-TISK 24.11.09. 11:58 Page 1

001003IM_CRO 11/20/09 1:08 PM Page 3

Naslov izvornika: 101 Ways to Improve Your Memory

Prvo izdanje knjige izaπlo je na francuskom jeziku u izdanju Reader's Digest, SA, FrancuskaCopyright ∂ 2005 Reader's Digest (Australia) Pty Limited

Copyright ∂ 2005 The Reader's Digest Association (Canada) LimitedCopyright ∂ 2005 The Reader's Digest Association, Inc

Copyright ∂ 2005 The Reader's Digest Association Limited, LondonCopyright za hrvatsko izdanje ∂ Mozaik knjiga, d.o.o, 2009.

ZA NAKLADNIKAAlen Bodor

UREDNICA Aleksandra Stella ©kec

AUTORI ZAGONETAKABoris Nazansky

Borivoj Boπnjak (osmosmjerke, cik-cak)

PRIJEVODJanko Valand

Boris Nazansky

ILUSTRACIJE (rebusi, str. 230-231.)Borivoj Boπnjak

LEKTOR I KOREKTORJakov LovriÊ

PRIPREMA ZA TISAKGrafiËki studio Miπ

TISAKKorotan, d.o.o., Ljubljana, Slovenija, 2009.

ISBN 978-953-14-0651-2

CIP zapis dostupan u raËunalnom katalogu Nacionalne i sveuËiliπne knjiænice

u Zagrebu pod brojem 722823.

Sva prava zadræana. Ova je knjiga zaπtiÊena autorskim pravima

i ne smije se ni u cjelini ni djelomiËno reproducirati, pohraniti u sustavu za reproducijranje ili prenositi u bilo kojem obliku, ni na koji naËin bez pisanog

dopuπtenja autora i izdavaËa.

Reader's Digest zahvaljuje svima koji su sudjelovali u radu na ovoj knjizi: THE MEMORY AND LIFE ASSOCIATION, posebno Martine Soudani, specijalistici gerijatrije i Yvesu Ledanseursu,psihologu.

Tekstovi za knjigu napisani su uz vodstvo Marie-Christelle Fiorino, kliniËke psihologinje specijalistice za psihogerontologiju i medicinsku psihologiju.

SAVJETNICI Bénédicte Diedonné, kliniËki psiholog, specijalistneuropsihologijeElsa Galan-Kouznetsov, kliniËka psihologinja i gerontologinjaSophie Martineau, psihologinja, specijalistica gerijatrije ipsihoterapije

Zahvaljujemo i Régine Nuriec, Monique Tartreau i Anne-SophieVuillemin na suradnji na igrama i zagonetkama.

MOZGALICE Fabrice Bouvier, Colman Cohen, Philippe Fassier, AurelienKermarrec, Fabrice Malbert, Bernard Myers i Claude Quiec.

ILUSTRACIJELaurent Audouin, Emmanuel Batisse, Philippe Bucamp, JacquelineCaulet, Marc Donon, Philippe Fassier, William Fraschini, SylvieGuerraz, Nicolas Jarreau, Jean-Pierre Lamérand, PatrickLestienne, Claude Quiec, Carine Sanson

DIZAJNDidier PavoisKAZALOMarie-Thérèse Ménager

Zahvaljujemo i Mathiasu Durvieu, Sylvie Guerraz, Evelyn Stive,Véronique Zonca (prijelom) i Céline de Queral.

004005IM_CRO 11/23/09 2:07 PM Page 4

Urukama dræite i listate ovu knjigu, zamjeÊujete naslove,gledate slike i uæivate u lijepim bojama... Po svoj pri-lici sami sebi govorite: Ovo je upravo ono πto mi tre-

ba. Ova knjiga bavi se svim mojim brigama koje se odnosena nepouzdano pamÊenje: zaboravljanjem imena prijateljakoje dobro poznajem, nemoÊi da se prisjetim naziva gradakroz koji sam proπao proπloga ljeta, neprestanim gubljenjemautomobilskih kljuËeva...

PamÊenje utjeËe na naπ æivot. Koristimo ga tijekom cijelogadana, a da ni ne mislimo na to, isto kao πto koristimo rukei noge, a da na njih ne obraÊamo posebnu pozornost ∑ svedok se ne dogodi kakva nezgoda... Ako nam nedostaje kojiod udova, postajemo onesposobljeni; ako nam je pamÊenjemanjkavo, moæemo se osjeÊati kao da nam je cio æivot izbaËeniz ravnoteæe. PamÊenje nam je previπe dragocjeno, a da bis-mo dopustili da slabi s godinama. Ono Êe se vjerojatno mi-jenjati kako postajemo stariji, ali to je potpuno prirodno. NekasjeÊanja iz proπlosti mogu postati puno æivljima, dok namnedavni svakodnevni dogaaji mogu pobjeÊi. Takav je æivot∑ ne ostajemo zauvijek dvadesetogodiπnjaci. Ali, iako namse pamÊenje mijenja, ono ne mora slabjeti. Na nama je dauËinimo sve πto moæemo kako bismo osigurali neprestani raz-voj pamÊenja. PamÊenje nije vremenski ograniËeno. Kao isrce, i ono bi trebalo biti uz nas do posljednjega daha. Ali,potrebno je brinuti se o njemu, trenirati ga iz dana u dan.Jedino πto otupljuje pamÊenje jest njegovo nekoriπtenje.Zato, ne oklijevajte ni trena. Otvorite ovu knjigu gdje godvam se svidi. PoËnite s onim πto vas zanima, πto vam priv-laËi pozornost. Potom postupno krenite u nova, nepoznatapodruËja. OsjeÊat Êete se ponovno oæivjelim, pomlaenimi puno viπe Êete uæivati u æivotu.

YVES LEDANSEURS

004005IM_CRO 11/23/09 2:07 PM Page 5

6

Predgovor 5Kako se koristiti knjigom 8Test: Kakvo je vaπe pamÊenje ∑ dobro ili loπe? 10

12

Mozak i pamÊenje 14Pet osjetila 20PamÊenje informacija 28Mjera pamÊenja 34Pozornost 38Pozornost i koncentracija 48Maπta, izvor pamÊenja 54

60

Rjeπenja 105

112

Oblici pamÊenja 114Proceduralno pamÊenje 118SemantiËko pamÊenje 122Epizodno pamÊenje 128Tri faze pamÊenja 131Zaπto zaboravljamo? 137

148

Rjeπenja 194

006007IM_CRO 12/2/09 3:17 PM Page 6

7

330

Rjeπenja zagonetki 332Popis igara i zadataka 344Popis okvira Moje pamÊenje i... 351

202

Mentalne slike 204Logika i struktura 212Organizacija i kategorizacija informacija 220PrisjeÊanje uz pomoÊ asocijacija 228Ponavljanje i rutinsko uËenje 234Komunicirajmo ∑ kako bismo upamtili 240

244

Rjeπenja 288

296

PamÊenje i naËin æivota 298PamÊenje i æivotna razdoblja 304PamÊenje i æivotni dogaaji 314PamÊenje, stres i tjeskoba 320Kolektivno pamÊenje 327

006007IM_CRO 12/2/09 3:17 PM Page 7

8

Kako funkcionira pamÊenje?Zanimljivi tekstovi pomaæu vam da

razumijete kako pamÊenje funkcionira.

U tekstu se nalazeobjaπnjenja raznih

faza procesapamÊenja.

Zadaci sadræavajui rjeπenja tesavjete kako

poboljπatipamÊenje.

PiktogramioznaËavaju

zadatke kojevalja rijeπiti.

008009IM_CRO 11/20/09 1:11 PM Page 8

9

Vjeæbajte mozak uz pomoÊ zabavnih

zadataka (tri skupine zadataka

Mozgalica, raznihstupnjeva teæine), uzpomoÊ kojih moæete

provjeriti svojusposobnost pamÊenja,razmiπljanja, opaæanja

i koncentracije.

Popis svihzadataka i igararazvrstanih pokategorijama

i temama.

Uz pomoÊ testovamoæete ocijeniti svoje

sposobnosti i naÊijake i slabe toËke.

U posebnim okviriÊima(Moje pamÊenje i ...)moæete naÊi savjete

kako svoje pamÊenjeu svakodnevnomæivotu joπ bolje

i uËinkovitije koristiti.

Ako imate viπe odgovoraDA, ne osjeÊajte se krivima. Iako Ëesto koristimo podsjetnikeu svakodnevnome æivotu, to nijenuæno znak mentalne lijenosti.Nemate puno povjerenja u svojepamÊenje i razvili ste obiËajpomagati mu. Usprkos tome,pamÊenje vam se nije pokvarilo i ne znaËi da postoji ikakvanaznaka da vam ono nefunkcionira ispravno. Morate mu dati priliku da pamtiinformacije.

Ako imate viπe odgovora NE, svome pamÊenju iskazujetepovjerenje i zadovoljni stenjegovim radom. Nastavite tako!

DA NE1. Koristim brojeve upisane u adresaru mobitela i nisam nauËio

napamet one koje zovem svakoga dana. � �2. Sustavno koristim adresar kada πaljem Ëestitke

rodbini i prijateljima. � �3. Napiπem listu i kada trebam kupiti manje

od sedam stvari u trgovini. � �4. Moram imati zapisane sve svoje PIN-ove ∑ za mobitel,

bankomat, kreditne kartice... � �5. Moram zapisivati sve svoje ideje kako ih ne bih zaboravio. � �6. BuduÊi da Ëesto zalupim vrata stana s kljuËevima

ostavljenim iznutra, sakrio sam komplet kljuËeva u vrtu. � �7. Redovito gledam u rokovnik kako bih vidio

πto sve trebam uraditi. � �8. Viπe od dva puta na dan pogledam kalendar zbog datuma. � �9. Prije nego πto nekoga nazovem na telefon,

uvijek zapiπem πto mu hoÊu reÊi. � �10. »esto veæem Ëvorove na svojoj dæepnoj maramici. � �11. Zapisujem sve ono za πto se bojim da Êu zaboraviti. � �12. PloËa za zapisivanje visi na istaknutome mjestu u mojoj kuhinji. � �

Test Identificirajte svoje podsjetnike Odgovorite DA ili NE na pitanja. Moje pamÊenje i...lista za kupnju

Popisivanje stvari koje trebamo kupitine znaËi da nam je pamÊenje lijeno ∑

ukoliko sve vrijeme dok kupujemo ne za-bijamo nos u listu. To bi jednostavno tre-bao biti samo inventar onoga πto æelimokupiti. Dobar je naËin popisivati stvari poredu, onako kako su rasporeene u trgo-vini. Ne oklijevajmo prije kupovine proËi-tati listu naglas pa Êemo za koji tjedan bitiu stanju kupiti i do 30 artikala ne pogleda-vajuÊi u popis. U svakom sluËaju, niπtanas ne sprjeËava listu dræati u dæepu,kako bismo, prije dolaska na blagajnu,posegnuli za njom i provjerili jesmo li πtozaboravili.

008009IM_CRO 11/20/09 1:11 PM Page 9

10

Mnoge svakodnevne navike, postupci ili stavovi mogu biti znakovi manjih problema pamÊenja.Ovaj upitnik, na koji biste trebali odgovoriti πto je moguÊe iskrenije, zamiπljen je da vam

pomogne prepoznati ih. OznaËite odgovarajuÊu kuÊicu, temeljeÊi odgovor na iskustvima u proteklihmjesec dana.

NIKAD PONEKAD »ESTO

1. Ne mogu se dugo koncentrirati na ono πto Ëitam. � � �

2. Ne mogu se lako sjetiti imena ljudi s kojima sam se upoznao. � � �

3. Teπko mi je pridruæiti ime nekome Ëije lice dobro poznajem. � � �

4. Ne mogu se lako sjetiti imena glasovitih ljudi. � � �

5. Kasnim na sastanke. � � �

6. Moram se osloniti na rokovnik da bih se prisjetio dogovorenih sastanaka. � � �

7. Moram napisati listu kada idem u kupovinu. � � �

8. Zaboravljam πto sam trebao napraviti kada idem iz jedne sobe u drugu. � � �

9. Teπko se prisjeÊam telefonskih brojeva koje redovito nazivam. � � �

10. Zaboravljam danaπnji datum. � � �

11. Teπko se na dulje vrijeme koncentriram na posao koji obavljam. � � �

12. Imam problema pokuπavajuÊi se sjetiti gdje sam stavio kljuËeve ili naoËale. � � �

13. Potrebno mi je izvjesno vrijeme da se prilagodim bilo kakvoj promjeni. � � �

14. Zaboravljam roendane svojih najmilijih i najdraæih. � � �

15. I najmanji problem lako me dekoncentrira. � � �

16. U razgovoru se muËim pronaÊi pravu rijeË. � � �

17. Imam problema u pronalaæenju pravoga puta kroz svoju Ëetvrt. � � �

18. Imam osjeÊaj da me pamÊenje pogreπno upuÊuje. � � �

19. Nije mi lako govoriti o filmu koji sam juËer gledao. � � �

20. PreinaËujem stvari koje sam veÊ obavio. � � �

21. Zaboravljam zgode o kojima rijetko razgovaram. � � �

22. Pamtim nekorisne informacije. � � �

23. Napreæem se kako bih se prisjetio PIN-a svoje bankovne kartice. � � �

010011IM_CRO 11/20/09 1:12 PM Page 10

11

0 do 15 bodovaImate dobru moÊ koncentracije ∑ osim akoniste podcijenili svoje teπkoÊe. Ali, nemojtese uspavati. Odræavanje fiziËkih i mentalnihsposobnosti najbolji je naËin oËuvanjadobra pamÊenja.

16 do 35 bodovaImate manje probleme pamÊenja, koji vasne bi trebali posebno brinuti. Vjerojatnospadate u ljude koji imaju problema skoncentracijom. Kako biste te manjezapreke onemoguÊili da postanu veÊe,usporite. Iskoristite sve raspoloæivo vrijemeza obavljanje odreenoga posla i prisilite sekoncentrirati na ono πto upravo radite nemisleÊi na ono πto slijedi. Istodobno naiteneki oblik opuπtanja koji vam odgovara,buduÊi da ne moæete odræati koncentracijudok ste pod stresom.

Viπe od 35 bodovaMoæda imate tendenciju sebe osuivatipreviπe strogo ili ste nepravednopesimistiËni. Ali ako ste doista zabrinutiza svoje pamÊenje i osjeÊate da onoprikriva puno dublji problem, zaπto se ne biste savjetovali s lijeËnikom? PostojelijeËnici i specijalisti psiholozi koji mogutestirati vaπe pamÊenje i analiziratirezultate. Oni vam mogu savjetovatikako Êete pristupiti problemima koji vas tiπte.

NIKAD PONEKAD »ESTO

24. Imam teπkoÊa u prisjeÊanju bilo Ëega πto me neposredno ne zanima. � � �

25. Napreæem se kako bih se prisjetio cijena stvari koje sam kupio. � � �

26. Brzo zaboravljam naslove knjiga koje sam netom proËitao. � � �

27. Ne mogu uopÊe zapamtiti nijedan broj. � � �

28. Potrebno mi je puno viπe vremena nego prije da bilo πto nauËim napamet. � � �

29. Istoga trena zaboravim πto sam upravo gledao na televiziji. � � �

30. Teπko mi je rjeπavati kriæaljke. � � �

Zbrojite sve oznaËene kvadratiÊe u svakome stupcu, upotrebljavajuÊi ovaj kljuË:NIKADA: 0 bodova, PONEKAD: 1 bod, »ESTO: 2 boda. � � �

Sada unesite ukupni broj bodova. ��Rezultati testa

010011IM_CRO 11/20/09 1:12 PM Page 11

012013IM_CRO 11/20/09 1:12 PM Page 12

• Mozak i pamÊenje 14

• Pet osjetila 20

• PamÊenje informacija 28

• Mjera pamÊenja 34

• Pozornost 38

• Pozornost i koncentracija 48

• Maπta, izvor pamÊenja 54

012013IM_CRO 11/20/09 1:12 PM Page 13

TeæeÊi gotovo 1,5 kilograma, s astronomskim brojem neurona i milijardamaneuronskih veza, mozak predstavlja kljuËni dio srediπnjega æivËanog sustava.

On kontrolira sve, od pokreta maloga prsta i rjeπavanja matematiËkih jednadæbi do sjeÊanja na sretne dane. Ali koja je veza izmeu mozga i pamÊenja? U stvari,upravo je mozak mjesto gdje je smjeπteno pamÊenje, a takoer i mjesto gdje seodigrava veÊina naπih aktivnosti. PamÊenje Ëini dio naπega identiteta, naπe inteligencije i naπih emocija. Ali, gdje se ono toËno nalazi?

Istr

aæiv

anje

pam

Êenj

a

14

TO»NO NETO»NO1. NETO»NOMozak se sastoji od gotovo stotinu milijardistanica, koje se zovu neuroni. Svaki neuronmoæe u kratkome roku uspostaviti vezu s 10.000 ostalih neurona.

2. TO»NO PoËetni broj neurona ne moæe senadoknaditi. Meutim, u dobi od 80 godina,uz normalno zdravstveno stanje, bit Êeizgubljeno samo oko deset posto neurona.Ostalih devedeset posto, koji ostaju naraspolaganju, ne propadaju i mogu i daljeuspostavljati nove veze s ostalim neuronima.

3. NETO»NOSvaka hemisfera mozga razdijeljena je u Ëetirizone, Ëetiri cerebralna reænja, a svaki od njihkontrolira specifiËne aktivnosti. Sve Ëetirizone meusobno su povezane.

4. NETO»NOMi koristimo samo oko 30 do 40 postoneurona, buduÊi da Ëesto ponavljamo isteaktivnosti. Ne koristimo li mozak pravilno ili pak smanjujemo ili izostavljamo njegovustimulaciju, mogu nastati problemi upamÊenju ili teπkoÊe u nalaæenju pravih rijeËi. Zbog toga je preporuËljivo imati πto jemoguÊe πiri opseg aktivnosti ∑ primjericeËitajuÊi, piπuÊi, baveÊi se vrtlarstvom ilisportom ∑ kako bismo mnogostrukimnaËinima prisilili svoj mozak na rad.

5. TO»NO Mozak koristi oko 5 grama glukoze (ili πeÊera) na sat. Kako bi se osigurala ta potrebna koliËina goriva, mora postojati stalna opskrba krvotoka glukozom. Zbog toga iz svoje prehrane ne biste smjeli izostaviti brzooslobaajuÊe ili sporooslobaajuÊe πeÊere.

6. NETO»NO Polovina ljudi starijih od 50 godina æali se na probleme pamÊenja. Iako moæe bitiistinito da sa starenjem sporije prihvaÊamoinformacije i nailazimo na probleme u pronalaæenju podataka iz pamÊenja, ipaksposobnost skladiπtenja novih informacijaostaje neoslabljena.

7. TO»NO Danas znamo da je tijekom sna cerebralnaaktivnost vrlo velika. Za trajanja takozvaneREM faze sna (Rapid Eye Movement), mozak uËvrπÊuje informacije primljenetijekom dana.

8. TO»NO Ako smo pod stresom ili umorni, puno jeteæe koncentrirati se ili zadræati pozornost.Kao rezultat toga, informacije koje dolaze do vaπega pamÊenja neÊe biti takodjelotvorno zapaæene i puno Êete ih lakπe zaboraviti.

9. TO»NO Najraπireniji poremeÊaj funkcije mozga jest Alzheimerova bolest. Nju karakteriziraprogresivna, stalna i nepovratna intelektualnanesposobnost, a prvo se zapaæa u pojavispecifiËnih problema s pamÊenjem.Zdravstvena pomoÊ koja nam je danas na raspolaganju moæe usporiti tijek bolesti, ali izgubljeno pamÊenje ne moæe se vratiti.

10. NETO»NOPamÊenje nije smjeπteno u jednomodreenom mjestu u mozgu, iako znamo da podruËje hipokampusa igrakljuËnu ulogu u pronalaæenju sjeÊanja.PamÊenje ukljuËuje razliËita podruËja mozga.

1. Mozak je sastavljen od nekoliko tisuÊa stanica. � �

2. Roeni ste sa stalnim brojem neurona. � �

3. Dvije hemisfere mozga podijeljene su u puno reænjeva. � �

4. U svakodnevnome æivotu koristite sve neurone. � �

5. Glukoza je glavni izvor energije mozga. � �

6. Sa starenjem, djelotvornost pamÊenja se smanjuje. � �

7. Celebralna aktivnost nastavlja se tijekom spavanja. � �

8. Stres, tjeskoba i umor utjeËu na funkcioniranje mozga. � �

9. Neke patoloπke okolnosti koje utjeËu na mozak nepovratne su. � �

10. SjeÊanja su smjeπtena u posebnome dijelu mozga. � �

Nepoznati identitet mozgaProvjerite svoje poznavanje strukture i funkcije mozga.

014019IM_CRO 11/20/09 1:13 PM Page 14

Hipokampus igra vitalnu ulogu u prijenosuinformacija iz kratkoroËnoga u dugoroËnopamÊenje, odnosno u uËvrπÊivanju informacija,koje koriste razna podruËja mozga.

Danas znamo da oπteÊenje hipokampusarezultira potpunom nesposobnoπÊu pamÊenjanovih informacija, neovisno o tome odnosi li se tona rijeËi, lica ili slike.

15

Rasprπeno pamÊenjeNasuprot dugo odræavanom vjerovanju, pamÊenje nijesmjeπteno u odreenome dijelu mozga. Umjesto toga, ono djeluje putem mreæe neurona koji procesuiraju ipohranjuju razliËite vrste informacija, a koji su πirokorasporeeni izmeu razliËitih podruËja mozga. »im jedandio informacije bude odreen za pamÊenje, brojne se vezesimultano aktiviraju i velik dio mozga ukljuËuje se u proces pamÊenja.

Zbog toga je pogreπno govoriti o srediπtu za pamÊenje.PrisjeÊanje i pretraæivanje informacija ovisi o razliËitimmemorijskim sustavima i osjetilima (sluh, vid i sliËno). Zato, umjesto tvrdnje da je pamÊenje koncentrirano u jednom odreenom podruËju mozga, moæemo govoriti da je ono "rasprπeno".

•Gdje su smjeπteni razliËiti oblicipamÊenja? Kao rezultat znanstvenih pokusa i usavrπenih tehnologija promatranja,znanstvenici poËinju shvaÊati kojasu podruËja mozga ukljuËena u razliËite procese pamÊenja.Ukratko:∑ krakoroËno ilineposredno pamÊenje(vidi str. 132) ukljuËujesustav neurona u korimozga (neokorteks ∑ 4 i prefrontalni korteks ∑ 1), a posebnokortikotalamiËne veze∑ semantiËko pamÊenje(vidi str. 122) traæiintervenciju neokorteksa (4),obuhvaÊajuÊi obje hemisferekoje pokrivaju moædanu koru∑ proceduralno pamÊenje (vidi str.118) ukljuËuje strukture ispod korteksa(moædane kore), kao πto je cerebellum ∑ malimozak (6) i zupËasta jezgra (5)∑ epizodno pamÊenje (vidi str. 128)oslanja se na Ëeoni reæanj (1), a takoerna hipokampus (3) i talamus (2) kojizajedno Ëine diolimbiËkoga sustava.

Kako tvrdeneurobiolozi,hipokampus igra vaænu ulogu u procesu pamÊenja.Smjeπten u unutraπ-njosti mozga ∑ ulimbiËkome sustavu ∑na istom nivou kao isljepooËni reæanj, onosigurava ostvarivanjeveza izmeu razliËitihcerebralnih podruËja.

Istr

aæiv

anje

pam

Êenj

a

14

6

5

32

3

2

a

b

d

c

Moje pamÊenje i...moja inteligencija

Inteligencija nije nasljedna. ©to znaËi bitiinteligentan? Testovi kvocijenta inteli-

gencije (IQ) mogu biti korisni u procjeni in-teligencije, ali se u njihove rezultate nemoæemo potpuno pouzdati.

Vaæno je, stoga, naÊi ravnoteæu izme-u osobnih moguÊnosti i naπega okoliπa.Imati dobro pamÊenje, biti psiholoπki do-bro uravnoteæen, pronicljiv i snalaæljiv ∑ tosu vaæne kvalitete koje se ne mogu izmje-riti nikakvim IQ-testom.

Mozak i pamÊenje

•LimbiËki sustavSastoji se od hipokampusa [3],amigdale [a], parahipokampalnoggirusa [b] i cingularnog girusa [c], corpus callosum [d], dio je mozga.

014019IM_CRO 11/20/09 1:13 PM Page 15

16

Istr

aæiv

anje

pam

Êenj

a101 naËin da poboljπate pamÊenje

Zbrkane "mozgalice"Slova u ovim nizovimaporedajte tako da otkriju rijeËi

koje pripadaju mozgovnom nazivlju.

DITREND ........................................

PASIANS ..........................…...........

SHOKIPUMPA ...............................

URENNO .….....................................

AFRISHEME ........….......................

SKRETKO .…..................................

ATEIMPULSA ...............................

KRVILO ...........................................

INGLAJG ..…..................................

INTERVULK ...................................

KAPTOLU .....…..............................

AZEIFPI ..…................................….

RebusOtkrijte πto je to bez Ëega mozak ne moæe djelovati.

Rjeπenje na str. 332Rjeπenje na str. 332

OptiËkiæivci

3. Zadræavanjesignala uhipokampusunekoliko tjedana.

4. Signal jedugoroËnozapamÊen u korteksu.

2. ProjekcijaæivËanih signalana primarnivizualni korteks.

Moje pamÊenje i...moji roditelji

PamÊenje nije dio genskoga sadræaja iligenskoga nasljea koje se prenosi s

roditelja na djecu. Nije to ni Alzheimerovabolest. Mnogi ljudi stariji od 50 godina za-brinu se i traæe specijalistiËko miπljenje usluËaju da je netko iz njihove obitelji doæi-vio bilo kakvu bolest koja mu je utjecalana pamÊenje. Meutim, taj oblik pore-meÊaja ne prenosi se s generacije na ge-neraciju. Bez obzira na to, ako æelite bitisigurni, konzultirajte specijalista ili sluæ-bu koja se bavi tim problemima.

•PraÊenje puteva vizualnoga pamÊenja Prije svega, vizualna informacijapogaa retinu, gdje se pretvara u æivËane impulse. U nekolikomilijuntih dijelova sekunde, ti se impulsi prenose u podruËjevizualne projekcije, koje jesmjeπteno u okcipitalnomekorteksu. Informacija se tadaobrauje na viπe razliËitihnaËina, ovisno o njezinojspecifiËnoj osobini (oblik,boja i pokret).

Nakon toga, informacijaÊe privremeno biti zadræanau hipokampusu gdje Êe seusporediti s prijaπnjimpodacima iz razliËitihpodruËja korteksa.KonaËno, a ovisno o njezinoj vrijednosti,informacija Êe bitizaboravljena ili spremljena i uËvrπÊena. Pozitivna ili negativna vrijednostinformacije odreuje kako Êe ona biti registrirana i saËuvana.

16

1. Primanje slike naretinu.

014019IM_CRO 11/20/09 1:13 PM Page 16

•Hipermnezija se odnosi na neuobiËajenusposobnost pamÊenja podataka odreenoga tipa

(primjerice, pamÊenja stranica u telefonskomimeniku ili dugaËke liste imena). Nema veze s

intelektualnim nivoom i moæe biti trajna iliprivremena. Privremena moæe nastati tijekom

epileptiËkoga napada ili za trajanja intenzivnihemocija, a prati je proæivljavanje dogaajaiz proπlosti.

•Paramnezija se odnosi na iluzije stvorenepamÊenjem: impresije déjà vu (veÊ vieno), déjà vécu(veÊ proæivljeno) ili obrnuto, osjeÊaj da se nalazimo u nekom nepoznatom okruæenju (mjestu). Kratkaparamnezijska epizoda moæe nastati tijekomepileptiËke krize temporalnog reænja (mozga).

•U ekmneziji se prisjeÊamo kratkih dijelova(odsjeËaka) proπlosti na naËin kao da se sada

dogaaju.

17

Mozak i pamÊenje

Istr

aæiv

anje

pam

Êenj

a

17

Amnezija je najËeπÊi problem pamÊenja, ali takoerpostoje i manje uobiËajeni poremeÊaji, kao πto suhipermnezija, paraamnezija i ekmnezija.

•Amnezija je nemoguÊnost uËenja bilo Ëega novog, a manifestira se u nemoguÊnosti pamÊenja svakodnevnihdogaanja. Inteligencija ostaje netaknuta, kao i prostorno--vizualne i spoznajne moguÊnosti. Drugim rijeËima, vaπeprostorno snalaæenje i sposobnost uËenja nije naruπeno.TipiËan je primjer hipokampalna amnezija koja jeuzrokovana oπteÊenjem ili boleπÊu Papezov krug (koji vezuje hipokampus i amigdalu s hipotalamusom).Amnezija takoer moæe nastati zbog oπteÊenih ili bolesnihkrvnih sudova, zbog Alzheimerove bolesti, oπteÊenjaglave, neurokirurπkih zahvata ili zatajenja srca i obiËno je nepovratna.

•Retrogradna amnezija ima oblik nemoguÊnostiprisjeÊanja dogaaja koji su se zbili prije bolesti. ObiËno jeprati amnezija, koja joπ viπe pogorπava problem ometajuÊiuËvrπÊenje staroga pamÊenja. Vremenski opseg koji jeugroæen ovim oblikom amnezije moæe varirati odnekoliko dana do nekoliko godina. U veÊini sluËajeva,pohranjena pamÊenja nisu izgubljena, ali su nedostupnajer se ne mogu pronalaziti. Ovaj oblik amnezije nastajezbog elektroπokova ili oπteÊenja, a moæe dovesti doKorsakove psihoze ili do Alzheimerove bolesti, ali moæebiti i puno blaæa.

•Potpuna amnezija udruæuje nesposobnost uËenja biloËega novoga s nemoguÊnoπÊu dostupnosti znanju koje jeprethodilo nastupu bolesti. Ona moæe biti povezana s teπkim oπteÊenjem korteksa i sliËna je demenciji, kao πtoje Alzheimerova bolest.

•Amnezijski napad ili zamraËenje je kratki napadamnezije koja iznenada pogaa osobe dobi izmeu 50 i 70 godina. ObiËno je posljedica emocionalnoga πoka i ograniËava se na zaboravljanje svih novih informacijakao i na zaboravljanje dogaaja od prije nekoliko satido nekoliko dana. Bolest traje od nekoliko satido nekoliko dana, ali poËinje slabjeti nakon 24 sata.

Lakunarna amnezija, nemoguÊnostprisjeÊanja dogaaja neposredno prije nastupa napada, kao i samoganapada, ne popuπta.

Najvjerojatniji uzrok amnezijskognapada jest spazam krvnih sudovakoji je povezan s migrenom. Vjeruje se da zamraËenje nastaje u hipokampusu (πto uzrokujeprobleme u kodiranju iuËvrπÊenju pamÊenja). Ako se ponavlja (πto se dogaa u 15 ∑ 25 postosluËajeva), mora se istraæitimoguÊnost pojave krvnihugruπaka, zaËepljenja arterija ili Ëak epilepsije.

Problemi pamÊenja Slavni lijeËniciPopunite kriæaljku prezimenima slavnih lijeËnika s popisa.

Rjeπenje na str. 332»ije prezime jedino nema mjesta u kriæaljci?

ASKLEPIJEAVICENABARNARDBROCACHARCOTFLEMING

GALENHIPOKRATJENNERJUNGKOCHLISTER

LIVINGSTONENELATONPARACELSUSPLINIJE©TAMPAR

014019IM_CRO 11/20/09 1:13 PM Page 17

PamÊenje i bolest

• Alzheimerova bolest, najËeπÊa bolest koja napadasrediπnji æivËani sustav, obiljeæena je progresivnim i nepovratnim slabljenjem mentalnih sposobnosti. Ona je ujedno i bolest pamÊenja, a prvi simptomi sunesposobnost pamÊenja novih informacija kao i nemoguÊnost prisjeÊanja. Izraz hipokampalni napadajovdje se koristi zbog toga πto su napadnute obje stranehipokampusa (lijeva i desna). Nesposobnost se πiri i naostale mentalne funkcije, dovodeÊi pacijente u stanjepotpune ovisnosti o obitelji i prijateljima. U toj se fazikoristi izraz "demencija". U pojedinim podruËjima mozganestaje mnoπtvo neurona, poËevπi od hipokampusa, uz slabljenje dovoda acetilkolina, neurotransmiteraukljuËenog u procesu pamÊenja. Postupak borbe protivovog nedostatka puno je uspjeπniji ako se poËneprimjenjivati prije nego πto bolest uznapreduje.

• Ateroskleroza je uobiËajena cerebralna bolest kojapogaa krvne sudove πto opskrbljuju srce, bubrege, udove i mozak. Kolesterol ili naslage masnoÊa taloæe se na stijenkama arterija, suæavajuÊi ih i stvarajuÊi na njimaoæiljke. To moæe dovesti do progresivnog ili iznenadnogsmanjenja dovoda krvi u mozak uz rizik ishemiËkog udara. U drugim sluËajevima moæe doÊi do pucanja krvnihsudova, izazivajuÊi moædano krvarenje (hemoralni udar ili aneurizmu). Simptomi variraju, ovisno o mjestu i obimuozljede, a mogu se manifestirati u privremenom ili trajnomgubitku funkcija, kao πto su funkcije hodanja ili govora.

»ak i najmanje oπteÊenje cerebralne arterije moæe imatiteπke posljedice. Ozljeda posteriorne komunikativnearterije moæe izazvati anterogradnu amneziju praÊenuproblemima u komunikaciji, kao i retrogradnu amneziju.Poznati Ëimbenici rizika navedenih bolesti su duhan,alkohol, æivot s premalo kretanja, visoki kolesterol,

18

Istr

aæiv

anje

pam

Êenj

a101 naËin da poboljπate pamÊenje

18

RebusOtkrijte znanstvenu Ëinjenicupovezanu s funkcijom mozga.

AlzheimerovabolestBolest koja je urazvijenom svijetugodine 2000. zahvaÊala18 milijuna ljudi.Pretpostavlja se da Êebroj oboljelih 2025.godine biti 34 milijuna.

CVA Cerebralno-vaskularnenezgode (aneurizme iudari) ubile su viπe od17 milijuna ljudi πiromsvijeta 2004. godine,πto iznosi jednu treÊinusvih smrtnih sluËajeva.

OtroviLijekovi (medikamenti),alkohol i droga izazivajucerebralne ozljede (na priloæenoj sliciprikazan je rezultatuæivanja kokaina).

Rjeπenje na str. 332

visoki krvni tlak i dijabetes. Prevencija ukljuËuje zdravnaËin æivota, prestanak puπenja i prekomjernog uæivanjaalkohola, redovitu kontrolu razine triglicerida i kolesterola,kao i odgovarajuÊe fiziËke vjeæbe.

Normalan izgled Bolestan izgled

014019IM_CRO 11/20/09 1:13 PM Page 18

• Korsakovapsihoza pojavljuje se kod ljudi koji piju velike koliËinevotke i u kroniËnihalkoholiËara. ObiËno se javlja oko 55. godine æivota i ukljuËujeanterogradnu amnezijukao i vremenskui prostornu dezorijen-taciju, a takoer inaruπeno snalaæenje u okolini. Nastupubolesti moæe prethoditi

retrogradni jaz (praznina) od nekoliko mjeseci do nekolikogodina, uz konfuziju, probleme u ravnoteæi i hodanju kao i paralizu motorike vida.

Pojava ovog sindroma katkada je nezamjetna buduÊi da jedini vidljivi simptom moæe biti perifernaneuropatija. Sposobnost razmiπljanja Ëesto je netaknuta.Rijetka bolest amnezije moæe imati uzrok u nedostatkutiamina povezanog s alkoholizmom, koji remeti dovod,apsorpciju i koriπtenje vitamina B1, s nedostatkom vitamina PP (nikotinamida) i folne kiseline. OπteÊenjauglavnom zahvaÊaju frontalne reænjeve. Bolest se tretirapoveÊanim unosom vitamina B1, ali rezultati nisu potpuno uvjerljivi.

• Parkinsonova bolest posljedica je gubitka neurona upodruËju mozga poznatom kao crna materija (substantianigra) koja kontrolira motoriËke funkcije i proizvodineurotransmiterske dopamine. Smanjenjeneurotransmitera dovodi do drhtanja,rigidnosti miπiÊa kao i do usporavanjaintelektualnih funkcija i motorike.Pogorπanje mentalnih funkcija javlja se u 30 do 40 posto svihsluËajeva. Informacije i sjeÊanjazadræani su, ali se do njihdolazi vrlo sporo i s velikimteπkoÊama, tako da jepogreπno mijeπati ovu bolest s amnezijom.Suvremeni naËin lijeËenjaje dopaminska terapija,koja smanjuje gubitakneurona i ponovnouspostavlja ravnoteæudopamina u vitalnimpodruËjima.

Mozak i pamÊenje

PamÊenjei depresija

»ak i ako ljudi koji pate od kroniËnedepresije ne pokazuju iste probleme

pamÊenja kao i oni koji pate odpatoloπkoga spoznajnog pogorπanja,

oni ipak pokazuju teπkoÊe u zapamÊivanjunedavnih dogaaja. Nedostatak motivacije i energije kojirezultira depresivnim stanjem, kod njih rezultira manjkomvolje za novim spoznajama. BuduÊi da informacije neregistriraju pravilno, nesposobni su prisjetiti ih se.

Depresija takoer smanjuje usklaenost u registriranju i procesuiranju informacija. To izaziva selektivno prisjeÊanje,u skladu s pacijentovim negativnim raspoloæenjem ipatniËkim osjeÊajem.

Danas znamo kakorazlikovati utjecaj depresije na pamÊenje od patoloπkihstanja kao πto je, primjerice,Alzheimerova bolest.Depresiju karakteriziraopÊenito nizak nivo motivacijekoji dovodi do ozbiljnogporemeÊaja koncentracije, dok je Alzheimerova bolestporemeÊaj pamÊenja kaotakvog, a izaziva patoloπkepromjene u prepoznavanju,pohranjivanju i pretraæivanjuinformacija. Kad se osobeoporave ili su izlijeËene od depresije, ponovnouspostavljaju svoje nekadaπnjeintelektualne sposobnosti.


Istr

aæiv

anje

pam

Êenj

a

DepresijaPrema podacima Svjetskezdravstvene organizacije(WHO), depresija zahvaÊa10% svjetske populacije, a lijeËi se psihotropiËnimlijekovima (antidepresivima).

19

U labirintu mozgaPronaite jedini put kroz ovaj labirint kojimÊete povezati dvije crvene strjelice.

Moje pamÊenje i... stimulansi

Mnoge ljekarne, prodavaonice zdravehrane kao i kompanije (internet-

ske) za narudæbe isporuËuju proizvo-de za koje tvrde da pomaæu pamÊenjui potiËu ga. Takvi proizvodi mogu senabaviti bez lijeËniËkoga recepta, anekima se pridaju uistinu ekstrava-gantne osobine. Meutim, æalosna jeistina da ne postoji pilula za pamÊenje.»arobne kure koje se reklamirajuobiËno sadræe odreene koliËine vita-mina ∑ ukljuËujuÊi vitamin C, za koji semisli da oæivljuje tijelo i poboljπavakrvni optok ∑ i minerala, uglavnomizdvojenih iz egzotiËnoga bilja za kojese opÊenito dræi da ima magiËne moÊi(ginkgo, jojoba, ginseng, soja, papa-ja). Za mnoge od njih, meutim, utvr-eno je da nemaju nikakva uËinka napamÊenje.

014019IM_CRO 11/20/09 1:13 PM Page 19

Istr

aæiv

anje

pam

Êenj

a Vid, njuh, okus, opip i sluh ∑ pet osjetila su kanali kroz koje informacije iz okoline pritjeËu u naπ mozak. Upravo seosjetilima pojedina informacija unosi i postupno akumulira kako bi postala bogato i plodno tlo koje saËinjava naπe

pamÊenje. Prema miπljenju svetoga Augustina, osjetila su "povlaπtena vrata" koja vode do razliËitih odaja u "palaËipamÊenja".

Pitanja koja slijede, njih 30, pomoÊi Êe vam doznati na koja se osjetilanajviπe oslanjate u svakodnevnom æivotu. Odgovarajte πto je moguÊespontanije, stavljajuÊi kriæiÊ u odgovarajuÊi stupac. Za svaki potvrdanodgovor zaokruæite slovo na poËetku toga retka.

Test Koja osjetila najviπe koristite?Imate najviπe odgovora DANe zanemarujete svoja osjetila, nego ih u potpunosti koristite u svakodnevnom æivotu.

Imate najviπe odgovora NEPridajete prednost pojedinim osjetilima na raËun drugih i posebno se sjeÊate stvari koje ste primili kroz ta osjetila.To nikako ne znaËi manjkavost procesa registriranja, nego upuÊuje na to da su podaci moæda manje utvreni (fiksirani), jer ste obuhvatili samo dio raspoloæive informacije.

Imate gotovo isti broj A, B, C, D i E odgovora Vaπa se osjetila meusobno ne iskljuËuju, nego djeluju zajedno.Napominjemo da se osjetila mogu istrenirati u bilo kojoj fazi æivota, a takoer upoznavajuÊi jake kao i slabe toËke na kojimatreba raditi da ih poboljπamo. ©to viπe utvrujemo informaciju koju æelimo upamtiti ∑ vidom, sluhom, opipom, okusom ili njuhom ∑ to Êemo ju uËinkovitije zadræati.

Imate barem pet odgovora ADefinitivno dajete prednost vidu pri zapamÊivanju informacija.

Imate barem pet odgovora BKod vas dominira osjet sluha, iako moæda niste toga svjesni. Vi ste jedna od onih osoba koje su, na primjer, impresioniranefilmskim isjeËcima i pridajete im veÊu pozornost nego πto je tosluËaj kod ostalih ljudi.

Imate barem Ëetiri odgovora C Spadate u gurmane, u one koji doista uæivaju u pripremanjudelicija. SjeÊanje na odreeno jelo ili poseban obrok moæda Êe vas vratiti u njihov kontekst ili vam Ëak pomoÊi da oæivite i ostala sjeÊanja povezana s tim. Taj proces ovjekovjeËio je Marcel Proust: okus kolaËiÊa "madeleine", uronjena u Ëaj, evocirao mu je mnoπtvo zatomljenih uspomena.

Imate barem Ëetiri odgovora DPridajete prednost opipu, koji moæe izazvati mnoπtvo sjeÊanja. On je takoer povezan s intimnim odnosima. To je jedno odosjeÊaja koje se najduæe zadræava u sjeÊanju. Dokaz su bebe koje se lakπe uspavljuju kada ih se grli ili miluje ili vrlo stari ljudi koji mogu komunicirati s okolinom jedino putem osjetila opipa.

Imate barem Ëetiri odgovora EPridajete veliku vaænost mirisu, koji je Ëesto povezan s osjeÊajemokusa. U vaπem sluËaju, mirisi vrlo vjerojatno izazivaju mnoπtvosjeÊanja iz svakodnevnog æivota.

DA NE

C Mogu se sjetiti okusa odreenih jela iz svoga djetinjstva. � �

D Uæivam hraneÊi se prstima. � �A Znam koju boju kose i oËiju imaju moji prijatelji. � �B Mogu se sjetiti izgleda brojËanika svoje budilice. � �E Prilagoavam miris parfema svakom danu. � �B Mogu prepoznati osobu prema njezinu

ili njegovu glasu. � �D Kada promatram kakav kip, poæelim ga dotaknuti. � �A Zapaæam ugoaj u filmovima. � �D Pri kuhanju volim koristiti ruke. � �B Lako prepoznajem kompozitora

odreenoga glazbenog djela. � �B Prepoznajem glasove pjevaËa i glumaca. � �E Mirisi me mogu omesti. � �A Lako se snalazim u okoliπu. � �D Mogu prepoznati predmete samo dodirom. � �C Uæivam u Ëitanju kuhinjskih recepata i vinskih karti. � �A Lako prepoznajem put kojim

sam proπao samo jednom. � �B »esto kod kuÊe sluπam glazbu. � �A Mogu dati detaljan opis svoje dnevne sobe. � �C Mogu prepoznati glavne sastojke svakoga jela. � �D Moram opipati odjeÊu prije nego πto je kupim. � �C Osjetljiv sam na vrlo zaËinjena jela. � �B Prometna buka me uznemiruje. � �E Povezujem neke mirise s odreenim sjeÊanjima. � �D Volio bih se podvrgnuti masaæi. � �E »esto kupujem upadljivo cvijeÊe. � �C Uæivam kuπajuÊi razliËita jela. � �C »esto odlazim u restorane. � �E Svjestan sam mirisa pri kuhanju ili uæivam u njima. � �A Mogu se odmah sjetiti izgleda lica glavnih

glumaca nakon gledanja filma. � �E Viπe volim miris nego okus pojedinih jela. � �

20

020027IM_CRO 11/20/09 1:15 PM Page 20

Istr

aæiv

anje

pam

Êenj

a

21

Pet osjetila

Biologija pet osjetilaU srediπtu ljudskoga tijela postoji obiman splet æivaca s nastavcima koji su tako konstruirani da mogu prihvaÊatiporuke koje neprestano cirkuliraju uokolo tijela. To"hvatanje" dogaa se pomoÊu osjetila.

Svako od osjetila usklaeno je na odreeno podruËjevalnih duæina. Ti se valovi prihvaÊaju pomoÊu razliËitihorgana ∑ organa vida, sluha, okusa ili mirisa ∑ ovisno o danim okolnostima. Oni mogu biti prihvaÊeni pomoÊuorgana koji pokriva cijelo tijelo i aktivira osjeÊaj dodira:pomoÊu koæe. Informacija prihvaÊena organimaprepoznaje se, neprestano se analizira i procesuira u posebnim podruËjima mozga. Ona se naziva ekstero-ceptivnom kada dolazi izvan tijela. Ali informacije se moguprihvaÊati i iz tijela, kao πto su bol ili zadovoljstvo. Njih nazivamo interoceptivnim informacijama.

Opip To je prvi osjet koji primjenjujete: fetus osjeÊa svojuokolinu pomoÊu kontakta sa stijenkama majËinematernice. Taj osjet je u stvari prvi oblik komunikacije s vanjskim svijetom.

OsjeÊaj opipa koristi puno razliËitih receptora:Meissnerove, Pacinijeve i Merkelove korpuskule, koje su rasporeene po cijeloj koæi. Ti receptori reagiraju na podraæaj kao i na promjenu ili ponovljeni pritisak. U prosjeku je 50 receptora po kvadratnom milimetru koæe, ali oni su neujednaËeno rasporeeni. Velik brojkoncentriran je, primjerice, na vrπcima prstiju, πto pruæavelike moguÊnosti opipne (taktilne) percepcije.

Senzitivna sferaPrima taktilne (dodirne)informacije, od glavedo pete.

Asocijativna sferaSve osjetilne informacijeudruæuju se da bi sestvorila toËnasveobuhvatna percepcija.

Okusna sferaOvo je podruËje gdje se interpretiraosjet okusa.

Njuπna sfera (u pozadini): to jepodruËje u blizinihipokampusa, gdje se mirisne informacijesintetiziraju.

Auditorna sferaOvdje se analiziraju(na)dolazeÊezvuËne informacije.

Vizualna sferaDolezeÊineposredno izretine, poËetneslike postupnopoprimaju konaËanoblik.

SluhSluh je drugi osjet koji se javlja kod fetusa, koji tako moæe Ëutiπumove i raspoznati neke niske tonove u maternici. Zvuk seprenosi vibracijama u zraku i u prvome redu to je val kojiprolazi kroz vanjsko uho i uzrokuje vibriranje timpanumasliËno razapetoj koæi na bubnju. Ta vibracija dalje uzrokujepokretanje sitnih kostiju u srednjem uhu. Oni dalje aktivirajumikroskopske dlaËice (cilije) u unutarnjem uhu i vibracije setada pretvaraju u elektriËne impulse, koji se πalju u mozak.

NjuhKronoloπki, to je treÊi osjet koji ulazi u vaπ æivot. Pri roenju,dijete je veÊ sposobno raspoznati majËin miris. OdrastaoËovjek sposoban je u prosjeku razlikovati viπe od 10.000razliËitih mirisa, iako, meutim, nije nuæno da ih sve moæe i identificirati. Ovaj osjet potpuno je ovisan o disanju, jer mimiriπemo dok udiπemo.

LebdeÊe molekule specifiËnih mirisa proæimaju nazalneprolaze (kanale) iza nosnog mosta. Nakon toga, oko petmilijuna dlaËica receptorskih stanica apsorbira te molekuleunutar nazalnih prolaza. Ove dlaËice πalju signale naolfaktornu jabuËicu u mozgu koja ih razvrstava u mirisneskupine ∑ cvjetni mirisi, mirisi moπusa, smolasti mirisi, loπimirisi, gorkasti mirisi, mirisi kiselina i sliËno.

OkusTijekom æivota, vaæni trenuci i sveËane prilike svakako Êe bitiobiljeæene prigodnim jelima. Osjet okusa koristi otprilike10.000 osjetilnih pupova u ustima, detektora okusa koji seprosljeuju mirisom. Ti okusni pupoljci obnavljaju se svakihdeset dana tijekom cijeloga æivota. Svaki od njih sadræi okopedesetak stanica koje neuronima u mozgu πalju vrlo preciznuinformaciju o kategoriji okusa: slani okus, gorak okus, sladak i kiseo.

VidMozak prima oko 80 posto informacija putem osjeta vida,iako se taj osjet u novoroenËadi razvija posljednji. Vid jeobiËno osjet koji se najviπe koristi, pa Ëak i na πtetu ostalihosjeta.

Odraslo oko registrira milijune elemenata informacijasvakoga dana u obliku svjetla koje se reflektira od predmetai prodire u oko sve do retine. PutujuÊi brzinom od 300.000kilometara u sekundi, svjetlosni valovi prvo prolaze krozroænicu, koja je zaπtiÊena konjunktivom i koja pokrivazjenicu (iris). Potom prolaze kroz pupilu, to jest otvor u srediπtu oka, prije nego πto Êe proÊi kroz leÊu koja im, uz pomoÊ cilijarnog miπiÊa, moæe promijeniti zakrivljenost.KonaËno, svjetlosni valovi prolaze kroz staklasti dio (kojizauzima 80 posto volumena oka), da bi svoj put zavrπili u dnu oËne duplje, gdje je smjeπtena retina. OptiËki æivactada, u neznatnom vremenskom trenutku, prenosi svjetlosnisignal u mozak.

»ak 800 tisuÊa niti optiËkoga æivca prenosi tajkoncentrirani dotok informacija u mozak, πto predstavljanajguπÊi komunikacijski kanal u svemiru!

Oπtrina osjetila nije unaprijed odreena. »im dostignemopotpunu svijest o svojim percepcijama i osjeÊajima, osjetilase mogu prilagoivati i fino usklaivati.

020027IM_CRO 11/20/09 1:15 PM Page 21

Istr

aæiv

anje

pam

Êenj

a

22

Zvuci oko nasPoredajte navedene zvukove po njihovoj jaËini na ljestvici od 1 do 8.

b. ubrzanjemotocikla

c. mlinac za kavu

d. uzlijetanje zrakoplova

f. treskanje vrata

e. lom stakla g. zvonce bicikla

� Sluπanje i osjetljivost na zvukoverazliËita je od osobe do osobe.

Ljubitelji glazbe, primjerice, imajurazliËito miπljenje o idealnoj glasnoÊiza sluπanje glazbe. Klasifikacija jaËinegornjih zvukova, koju Êete naÊi nastr.cama s odgovorima, moæe se,dakle, razlikovati od vaπe.

1. ..................

2. ..................

3. ..................

4. ..................

5. ..................

6. ..................

7. ..................

8. ..................

OznaËite 7 razlikaOve se dvije slike razlikuju u toËno sedam pojedinosti.Moæete li ih pronaÊi?

a. zvonjava telefona

h. ptiËji pjev



101 naËin da poboljπate pamÊenje

020027IM_CRO 11/20/09 1:15 PM Page 22

23

Istr

aæiv

anje

pam

Êenj

a

Pridruæite miriseUsredotoËite se kako biste pronaπli veze izmeu ovih mirisa i dogaaja ili osjeÊaja πto ste ih iskusili.

Svijet zaËinaPronaite koji od zaËina ili mirisnih trava oznaËenihbrojkama prevladavaju u kojem od kulinarskih

specijaliteta oznaËenih slovima.

� Okus potiËe tek. ©to ukusnije jelo, to veÊi uæitak. Primijenite li to naËelo na sva jela πto ih pripremate,

uoËit Êete da Êe se i oni sa slabijim tekom vratiti po joπ.

� Mirisi potiËu sva osjetila. ©to je razvijeniji vaπ osjet mirisa, to Êe æivlja biti vaπa osjetila. Pokuπajte oponaπati æivotinje, koje

su zadræale izvrstan osjet mirisa, prelazeÊi granice samo vizualnih ilisluπnih osjeta kako biste svome mozgu omoguÊili da odgovori na svevrste informacija koje dopiru do vas. OdabiruÊi dinju, na primjer,nemojte se ograniËiti samo na gledanje ∑ pomiriπite je!

Pet osjetila

1. cimet

2. πafran

3. bosiljak

4. Ëeπnjak

5. muπkatnioraπËiÊ

6. kumin

7. papriËice

8. korijandar

9. paprika

10. estragon

11. origano

A. kus-kus

B. tajlandski zeleni curry

C. gulaπ

D. paelja

E. medenjaci

F. pizza

G. umak béarnaise

H. umak beπamel

I. quesadilla

J. namaz

K. umak aïoli

1.........

2.........

3.........

4.........

5.........

6.........

7.........

8.........

9.........

10.........

11.........

Osjetilna je aktivnost izvor naπega pamÊenja, koje bez toga uopÊe ne bi postojalo. To πto nazivate svojim ukusom ∑ u stvari svojim izborom ∑ rezultat je duge osobne povijesti osjetilnoga iskustva, koje ste zaboravili. Ono stvara tkivo naπih primarnihosjeÊaja i pridruæenih emocija koje predstavljaju naπu pravu bit i odreuju sadaπnje osjeÊaje i emocije.Cijelo naπe tijelo æivi je zapis osjeÊaja iz naπe proπlosti, koji su bili ispunjeni uæivanjem i æeljama ili smo ih pak mrzili, plaπili ih se ili ih nastojali izbjeÊi.

Dodir i osjetDodir moæe potaknuti niz najrazliËitijih osjeta ovisno otome πto se dodiruje. Zabavite se zamiπljajuÊi πto bi

moglo potaknuti navedene osjete. Objekti zamiπljanja mogu bitiæiva biÊa kao i neæive stvari, a zamislite ih najmanje po Ëetiri.Primjer: meko i πljapkavo = tijesto



meko..................................

..............................................

naborano..........................

..............................................

hrapavo.............................

.............................................

sluzavo..............................

..............................................

glatko.................................

..............................................

OkusNe raamo se s unaprijed odreenim ukusom. Odabirikoje naπi bliænji rade umjesto nas u djetinjstvu, zajedno snaπim osobnim iskustvima, utjeËe na naπ osjeÊaj okusa.Ako ne volimo banane, na primjer, moæda je to u naπemupamÊenju povezano s izmiksanim bananama izdjetinjstva, koje su u trenu postajale smee.

Svaki dogaaj u pamÊenju povezan s obrokom ukusnehrane bit Êe Ëvrsto urezan u naπe sjeÊanje. Ukratko, okusnam se odreuje ovisno o tome u kakvom se kulturnomokruæenju razvijamo.

Osjetilno pamÊenje: emocionalno pamÊenje

020027IM_CRO 11/20/09 1:15 PM Page 23

101 naËin da poboljπate pamÊenje

24

Istr

aæiv

anje

pam

Êenj

a

Touché ∑ pogodak!Osjet dodira rasporeen je po Ëitavoj koæi. Njegovavaænost naglaπena je i u razliËitim izrekama koje Ëesto

rabimo, kao na primjer "uvuÊi se komu pod koæu". Isto tako kaæemoda smo "dirnuti nekim" ili "neËim". Sjetite se 10 izreka u kojima se pojavljuju rijeËi koæa ili dodir ili pak njihove inaËice.

OpipOsjet opipa vodi nas ravno do samoga poËetka æivota i doizvora naπega pamÊenja. Naπ naËin doæivljavanja opipa ifiziËkoga dodira s ostalim osobama vuËe korijen u najranijimdojmovima o æivotu u maternici i fiziËkog odnosa s majkomte je u velikoj mjeri odgovoran za naπe kasnije ponaπanje u odrasloj dobi, a posebno u podruËju seksualnih odnosa.

Izostanak dodira, to jest nepostojanje kontakta s ostalimosobama, najdublji je oblik usamljenosti. Nedostatakpoticaja koju pruæa dodir moæe imati ozbiljneposljedice, poËevπi od gubitka volje za æivotom do depresije.

NjuhNjuh, taj vrlo primitivni oblik komunikacije,takoer je usko povezan s emocijama. Mirisi Ëesto imaju emocionalnu dimenziju:sviaju nam se ili nam se ne sviaju i, kao iokus, mogu evocirati sjeÊanja. Odreenimirisi neizostavno Êe otvoriti vrata ugodnimkao i neugodnim sjeÊanjima ∑ miris vruÊeËokolade, miris mesa na roπtilju ili, nasuprottome, miris zubarske ordinacije. »esto smovoeni osjetom mirisa koji, na iznenaujuÊinaËin, u nama izaziva jake emocije.ProdavaËi u trgovinama s time su dobroupoznati ∑ upotrebljavaju umjetne arome,kao πto je miris svjeæega kruha, kave ili cvijeÊa, kako bi naveli kupce da kupuju njihove proizvode.

VidVid obogaÊuje naπ odnos s okolnim svijetom. Vidom registriramo milijune podataka. To πto smosposobni prisjeÊati se lica, boja i predmeta oko naspotvruje kapacitet naπega vizualnoga pamÊenja. Svi moramo neπto vidjeti kako bismo to mogli zadræati i zapamtiti ∑ ali ima ljudi koji su puno ovisniji o ovomnaËinu pamÊenja od drugih. Pa ipak, Ëak je i ovaj posebni oblik pamÊenja selektivan, buduÊi da je povezan s naπim osobnim poljem interesa. Neki ljudi lako pamtelica, dok drugi lakπe pamte boje ili pejsaæe. Istodobno, ne moæemo se oduprijeti pogledati neπto πto nam pruæazadovoljstvo, πto nam izaziva znatiæelju, neπto nepoznato,pa Ëak i gledati neπto πto nas straπi. Slika nabijenaemocijama puno se lakπe pamti nego kakva banalna i nezanimljiva.

SluhOsjet sluha najviπe se koristi u komunikaciji. On namomoguÊuje da sluπamo konverzaciju, glazbu ili pjev ptica.Auditivno (sluπno) pamÊenje takoer je nabijenoemocijama. Ono nam pomaæe da upamtimo filmsku scenu popraÊenu kakvom posebno dramatiËnom glazbomili pak glas roditelja, pun njeænosti, povezan s kljuËnimtrenucima naπega djetinjstva. Ili kada samo za sebepjevamo u kupaonici pod tuπem, opet je u akciji auditivnopamÊenje. Mi, Ëesto i nesvjesno, registriramo mnoπtvozvukova koji nas okruæuju. Za glazbenike je, naravno,kljuËno dobro auditivno pamÊenje. Bez njega glazbenik ili glazbenica nisu sposobni svirati napamet ili se ne mogu sjetiti kako odreena melodija treba zvuËati.

1. ........................................

2. ........................................

3. ........................................

4. ........................................

5. ........................................

6. ........................................

7. ........................................

8. ........................................

9. ........................................

10. ........................................

Primjer: imati debelu koæu.


SjeÊanja s odmoraDajte primjere svojih sjeÊanja s odmora koja se odnose na svako od vaπih pet osjetila.

Primjer: zvuk valova koji se noÊu razbijaju o obalu, a dopire kroz otvoren prozor, okus domaÊega sira u sirani, prizori æivopisne ponude egzotiËne robe s trænice u Marakeπu,mirisi i æive boje mirodijske trænice.

Prizori ..........................................................................

..........................................................................

Zvukovi ..........................................................................

..........................................................................

Okusi ...........................................................................

..........................................................................

Mirisi ..........................................................................

..........................................................................

Opip ..........................................................................

..........................................................................

020027IM_CRO 11/20/09 1:15 PM Page 24

Pet osjetila

25

Istr

aæiv

anje

pam

Êenj

a

Prekrivanje slike i pamÊenjaProËitajte ovaj tekst:

�Bit Êete iznenaeni zapaæanjemda vizualno pamÊenje cijele

rijeËi preteæe nad slikom rijeËikakva je ovdje zapisana. Slikakoju nosite u svome pamÊenjudostatna je da u trenutku otkrijetesmislenu rijeË.

� Iako je toËno da je vizualni osjet u Ëovjeka dobro razvijen, Ëesto je ∑ kada nema dovoljno vremena za promatranje ∑ teπko

uoËiti sve pojedinosti. O tomu valja razmisliti. Trebali bismo stogasumnjati u toËnost pojedinih opisa svjedoka u kriminalistiËkimsluËajevima...

Moje pamÊenje i...brojËani kodovi

Kako bismo zapamtili brojËani kod kaoπto je, primjerice, PIN naπe bankovne

kartice, moramo istodobno aktivirati ne-koliko osjetila. Prvo, odreeni naËin po-kreta ∑ pokreti prstiju koji tipkaju po tip-kovnici bankomata ∑ mogu nam pomoÊida se prisjetimo broja. Moæda su prsti utim trenucima savijeni ili se pak pokreÊudijagonalno uzduæ tipkovnice. Potom,moæda Êe nam pomoÊi veza izmeu brojai nekog nama vaænoga datuma, kakavdogaaj iz povijesti ili kombinacija kuÊ-noga i poπtanskoga broja. Da bismo lakπezapamtili broj, dobro je da ga nekolikoputa tipkamo, kako bismo uoËili pokreteprstiju dok prelaze preko tipkovnice, a uisto ga vrijeme tiho izgovaramo, kako bis-mo potaknuli auditivno pamÊenje. Na tajnaËin moæemo lako upamtiti broj u rokujednoga tjedna.

��

��Pmrea iævaristnjavu pnoedovermna kkmmerbËioe suilπitËevu,pedraok sovla u rmiËejia pvoseje næaaven, jindeo je vænao dapvro i pljnjdeose sovlo bduu na soijvm mitsmeja. Oaattsksolva mæoe btii ppnutoopπaojemin, a vi Êtee iapk sverejËii mÊoi pËatiorti bez iikkavhpblemroa. Rlaozg tmou jsetËcinjenia da ljsduki maozk neËtia skvao svloo pbensoo, veÊrËeiji kao celnije.

Starenje osjetila: neizbjeæno?

BuduÊi da je osjetilna aktivnost vaæan naËin kontakta sa svijetom oko nas, svako smanjenje u aktivnosti bilokojeg od osjetila moæe izazvati osiromaπenje tih odnosa, πto rezultira smanjenim uæitkom æivljenja, a takoer i smanjenom stimulacijom neurona.

SuoËeni s bilo kojim problemom pamÊenja, dakle,moramo se prvo zapitati funkcioniraju li naπa osjetila na pravilan naËin. Kako moæemo zapamtiti bilo πto ako to nismo razgovijetno Ëuli? Kako moæemo stvoritimentalnu sliku bilo Ëega πto nismo jasno vidjeli?

•Od svih pet osjetila, vid se najbræe pogorπava.Kako starimo, oku treba puno viπe vremena da se prilagodipromjeni svjetla. U dobi od 80 godina, naπem je okupotrebno osam puta viπe svjetla da bi imao isti osjeÊajosvjetljenja. Meutim, tim promjenama moæemo se dobroprilagoditi upotrebljavajuÊi halogene æarulje, s pomoÊukojih reguliramo jaËinu osvjetljenja, primjerice za Ëitanje ili diskretno osvjetljenje dnevne sobe.

Miopija (kratkovidnost), astigmatizam i prezbiopija(dalekovidnost) ∑ koje se pojavljuju izmeu Ëetrdesete i pedesete godine i pogorπavaju tijekom starenja ∑ obiËnose uspjeπno korigiraju naoËalama ili kontaktnim leÊama.Kirurπka korekcija miopije postala je uobiËajena operacija,kojom su se mnogim ljudima promijenili æivoti. ©to se tiËe

Idealna odjeÊaGledajte ove odjevne predmete jednu minutu, a potom pokrijte sliku i pokuπajte u sjeÊanje prizvati πto je moguÊe veÊi broj pojedinosti. Savjet: prvo

napravite podjelu prema odreenim kategorijama ∑ na primjer, prema boji, kratkim ili dugim rukavima, uzorcima. Na vama je da sloæite naËin na koji vaπe pamÊenje djeluje.

020027IM_CRO 11/20/09 1:15 PM Page 25

101 naËin da poboljπate pamÊenjeIs

traæ

ivan

je p

amÊe

nja

oËne mrene (katarakte), ona se obiËno pojavljuje u dobiizmeu 70. i 80. godine. Njezin je uzrok progresivnosmanjenje prozirnosti oËne leÊe, πto dovodi do osjeÊajamanjeg osvjetljenja pa Ëak i zamagljenosti. Operacija jetakoer uobiËajeni suvremeni naËin korekcije te anomalije.

•Sluh se Ëesto pogorπava nakon pedesete godine,πto je tendencija koja se ËeπÊe pojavljuje kod muπkaraca nego kod æena. U poËetku pogorπanje zahvaÊa visoke tonove(visoke frekvencije), koje zbog toga puno teæe Ëujemo, a potom se πiri na sve niæe tonove. Gubitak sposobnostiprimanja visokih tonova (stanje koje nazivamo prezbiakuzija)moæe nam promijeniti percepciju o glasovima. OsobezahvaÊene ovim pogorπanjem sluha Ëesto ga nisu svjesne, ali ono ipak utjeËe na njihovo ponaπanje, kao i na naËindruπtvenog ophoenja s okolinom. Osoba koja slabo Ëujeglasno govori i Ëesto traæi da mu sugovornici ponove ono πtosu rekli. Mnogi od njih, kako bi izbjegli neugodnosti, klone se druπtvenih dogaaja i nastoje se izolirati. To dovodi dodrastiËnih posljedica u kakvoÊi njihova æivota, a takoerutjeËe i na njihovo pamÊenje, koje je na taj naËin liπenostimulacije.

Zbog toga je vrlo vaæno prilagoditi se nastaloj situaciji i kompenzirati slabiji sluh. Ako Ëesto zapitkujemosugovornike da ponove ono πto su rekli, ako moramopojaËati glasnoÊu TV-a, ako se muËimo slijeditikonverzaciju u buËnijem okruæenju, dobro Êe biti dazamolimo svog lijeËnika da nas bez odgode uputiotorinolaringologu. Specijalist Êe istraæiti problem

26

Testirajte svoje umijeÊe zapaæanjaPromatrajte nacrtana lica jednu minutu, a potom ih prekrijte i odgovorite na pitanja.

i prepisati najpogodniji tretman: odgovarajuÊi lijek, sluπniaparat ili Ëak i fizioterapiju. ZahvaljujuÊi tehnoloπkomnapretku, suvremena sluπna pomagala vrlo su djelotvorna,ali ljudi Ëesto imaju negativan stav prema njima. Ne bismotrebali oklijevati zatraæiti profesionalni savjet struËnjaka,koji Êe nas posavjetovati, opskrbiti informacijama pa Ëak i ponuditi nam da neko vrijeme kod kuÊe isprobamosluπne aparate, kako bismo mogli odabrati onaj koji namnajviπe odgovara. Povrh toga dobro je poticati osjet vidapromatrajuÊi usne sugovornika ∑ tada Êemo steÊisposobnost ne samo Ëuti nego i vidjeti ono πto nam se govori!

•Osjet njuha takoer moæe oslabjeti, πto je ËestopopraÊeno gubitkom osjeÊaja okusa i smanjenimuæitkom u jelu. U stvari, πto viπe starimo, jelo nam se

Ëini sve viπe bljutavim i manje privlaËnim. Katkada taj gubitak zanimanja za mirise moæe znaËiti gubitak æivotnog interesa pa Ëak i laganu depresiju. Odvajanje od vanjskoga svijeta mora utjecati na funkcije pamÊenja.

•Osjet opipa moæe s vremenom takoeroslabjeti Ëak i kada su receptori na naπoj koæinetaknuti. U tom sluËaju, po svoj prilici radi se o manjkavosti u prijenosu informacija od osjetilaopipa do srediπnjega æivËanog sustava. Nekolikostudija pokazalo je da je prag osjetljivosti na bolna povrπini koæe u starijih ljudi viπi. To je neπtoπto se ne bi trebalo ignorirati, bez obzira πtoznamo da prag osjetljivosti na bol varira od osobe do osobe.

Vrlo je vaæno redovito provjeravati jesu li naπaosjetila u dobrome radnom stanju i trebamonapraviti sve πto je moguÊe kako bismo osiguralida ona funkcioniraju onako kako se od njih

oËekuje. Ako je potrebno, moramo takoerprilagoditi svoje druπtveno ponaπanje i, posebno,

ne povlaËiti se iz svijeta zbog problema koji zapravo i nisu osobito ozbiljni, a koji se Ëesto mogu popraviti.

020027IM_CRO 11/20/09 1:15 PM Page 26

Pet osjetila

27

Istr

aæiv

anje

pam

Êenj

a

Na dan karnevala ovca s …...............

πeÊe pod rukom.

Gazele se lava viπe ne straπe,

…............... na Ëovjeku slobodno jaπe.

…............... je na dan karnevala lijep,

πetaËi imaju rogove, mnogi i …............... .

Majmuna i slonova ulice su pune.

Bedaci nose …............... mudraca

i vladarske …............... .

Svi se tog dana kao nikad razumiju

ukoliko roktati i revati …............... .

Moæete Ëuti mnogog …...............

kako sa sinom …............... i kvoca.

Srest Êete djevojËicu

koja Êe za …............... brzati,

s njome mijaukati i …............... .

Svatko je tada mukanju

i urlikanju …............... ,

svaki drugi …............... tada je govedo,

…............... ili slon.

Pjesma s rupama»itajte naglas pjesmu Karneval Zvonimira Baloga i pokuπajte popuniti praznine rijeËima koje nedostaju

ili pak izmislite rijeËi kojima biste smisleno popunili ove rupe.

� Na ono πto vidite u priliËnoj mjeri utjeËu vaπe sklonosti. Ako nalazite da je neko lice privlaËno ili da je jako razliËito

od ostalih, vaπe Êe se oko duæe zadræati na njemu i vi Êete tomelicu pokloniti viπe pozornosti. Budite toga svjesni kako ne bistezanemarili i druge, vjerojatno jednako zanimljive pojedinosti.

1. Koliko je na crteæima æena, a koliko muπkaraca?

2. Koliko osoba nosi naoËale?

3. Koliko æena nosi nauπnice?

4. Koliko osoba ima πeπir?

5. Koliko je osoba nacrtano iz profila?

6. Koliko osoba nosi zeleno?

TeËna kriæaljkaMreæu kriæaljke pokuπajte popuniti koristeÊi opiske uvrπtenih pojmova.

Vodoravno2. Koje ima okus limuna

5. Tvar za zaslaivanje, slador

6. TeËan okus jela, tek

8. Osoba koja sprema jelo

10. Dio jezika koji prepoznaje razliËite okuse

12. Koje ima okus kave ili pelina

Okomito1. KljuËni sastojak piva

3. ZaËin za salate, kvasina

4. Organ naπega tijela kojim prepoznajemo okuse

6. Koje ima okus soli, koje je zaËinjeno solju

7. Koje ima okus sladora ili meda

9. Ugodno za jelo, teËno

11. Koje ima okus paprike, hrena ili luka


Karneval


S

LOT

1 2 3

4

5

6

8

7

9

10 11

12

020027IM_CRO 11/20/09 1:15 PM Page 27

Svi povremeno imamo manje probleme s pamćenjemGdje sam stavio ključeve? Gdje su mi naočale?

U koju sam ladicu stavio pismo?To može biti izuzetno frustrirajuće. Međutim, nije kraj svijeta!

Bez obzira na godine, ti se problemi mogu izbjeći!

Testirajte se, vježbajte mozak!Vaše pamćenje ima potrebu za vježbanjem.

U ovoj ćete knjizi pronaći 352 stranice pune zabaves tri odvojena poglavlja igara, više od 500 igara riječima,

logičkih zadataka, vježbi opažanja, testova znanja iz povijesti,geografije i kulture, kao i upitnika koji će vam pomoći

da spoznate svoju mentalnu snagu i slabosti.

Razvijte pamćenje!Vaše je pamćenje uvijek aktivno, radeći na stvaranju slika i asocijacija.U ovoj ćete knjizi naći sve što je potrebno znati o načinu funkcioniranja

pamćenja te kako ga poboljšati, i sve to kroz zabavu!Za nekoliko ćete tjedana poboljšati sposobnost pamćenja

imena, riječi, brojeva i još mnogo drugih stvari!

101 način da poboljšate pamćenje

pamÊenje101pamÊenjeda poboljšateda poboljšate

naËinnaËin101

101 n

ačin

da po

boljš

ate p

amće

nje

101 n

ačin

da po

boljš

ate p

amće

nje

IGREREBUSIKRIÆALJKE

IGREREBUSIKRIÆALJKE9 7 8 9 5 3 1 4 0 6 5 1 2

ISBN 978-953-14-0651-2

www.mozaik-knjiga.hr

101-MEMORY-COVER-CRO-TISK:101-MEMORY-COVER-CRO-TISK 24.11.09. 11:58 Page 1

Documents

101 način da poboljšate pamćenje