Pamenje - memorija

Pamenje - memorijaMilan ZastavnikoviUvodne informacije o pamenjuPamenje je generativan, interaktivan, stalan mentalni proces pohranjivanja i pronalaenja znanja ili iskustva. Studentova sposobnost da koristi svoje pamenje uveliko utie na njegov proces uenja.Postoje tri elementa pamenja: Senzorsko pamenje ( uva informacije oko 20-30 sekundi ) Kratkorono pamenje ( zadrava informacije privremeno ) Dugorono pamenje ( trajno pohranjivanje informacija )

Memoriski zadaci1. Komponente memoriskog zadatkaFiziko i mentalno stanje pojedincaKontekst zadatka ( pojedinani ili drutveni kontekst )Fiziko okruenje u kome se zadatak odvijaMentalni zahtjevi zadatkaNamjera2. Priroda informacije obraenih u memoriskom zadatku3. Automatska nasuprot namjernoj/promiljenoj uspjenosti memoriskih zadataka

Ljudski sistem pamenja upijanje

izbijanje

Ljudski sistem pamenja je sainjen od etiri funkcionalne komponente: ula, radne memorije, dugorone memorije i centralnog procesora. CENTRALNI PROCESORDUGORONO PAMENJE

Beleenje

Prisjeanje

RADNO PAMENJEULASistem obraivanja informacijaModel sistema obrade informacija prikazuje odnose izmeu senzorskog, kratkoronog i dugoronog pamenja. Postoje etiri procesa pomou kojih se informacije kreu od jednog tipa pamenja ka drugom.PanjaPonavljanjeKodiranjePronalaenje

ponavljanje

INPUT panja OUTPUT

kodiranje pronalaenje

Panja je od kljune vanosti za pamenje zato to je to proces putem kog se informacije kreu od senzornog do kratkoronog pamenja.Ponavljanje obuhvata rad ili djelovanje koje ukljuuje novu informaciju.Kodiranje je proces povezivanja nove informacije sa postojeim znanjem kako bi ona postala smislenija.

SENZORSKO PAMENJEDUGORONO PAMENJEKRATKORONO PAMENJEUzroci zaboravljanjaZaboravljanje se razlikuje od greaka u radu pamenja po tome to zaboravljanje obuhvata nesposobnost da se prisjetimo neega to je zabiljeeno u dugoronom pamenju. Greka u pamenju obino oznaava nesposobnost da se uopte zabiljei informacija u dugoronom pamenju. Procesi odgovorni za zaboravljanje mogu se svrstati u dvije kategorije: Nedostatak raspoloivosti (odumiranje modanih elija).Nedostatak dostupnosti (voljno neposveivanje panje memoriskom tragu...).

Stope gubitka pamenjaStope zaboravljanja besmislenih slogova.

Bez stalnog ponavljanja veina informacija e biti izgubljena.

Vrijeme proteklo od prvog uenjaProcenat zapamenog materijalaProcenat zaboravljenog materijalaNakon 20 minuta53%47%Nakon 2 dan31%69%Nakon 15 dana25%75%Nakon 31 dan22%78%Stope zaboravljanja udbenikog materijala.

Bez stalnog obnavljanja infornacije e biti izgubljene iz pamenja.Vrijeme proteklo od prvog uenja

Procenat zapamenog materijalaProcenat zaboravljenog materijalaNakon 1 dana54%46%Nakon 7 dana35%65%Nakon 14 dana21%79%Nakon 21 dan18%82%Nakon 28 dana19%81%Nakon 63 dana17%83%Evaluacija pamenjaPamenje je raznovrsno i zavisi od zadatka. Student moe imati dobro pamenje za jednu vrstu zadataka, ali loije za drugu vrstu zadataka. Dvije procedure za evaluaciju pamenja su :Memoriski upitnikDnevnici pamenjaMemoriski upitnikMemoriski upitnici su usmjereni na etiri tipa memoriskih zadataka: znanje, dogaaji, namjere, akcije.

Nikad ne zaboravim

Ponekad zaboravim

Zaboravim tu i tamo

Zaboravim prilino estoZaboravim vrlo estoUvijek zaboravimUmjetnostBiologijaHemijaEngleskiIstorijaPolitikaViceviDnevnik pamenjaDnevnici pamenja se takoe bave znajem, dogaajima, namjerama, akcijama.

Sa ovim oblikom evaluacije, studenti vode evaluaciju o neuspjehu pamenja u specifinim zadatcima. Npr. Kad su zaboravili ime, zakazanu obavezu i informaciju...

Svrhe i prednosti memoriskih strategijaMemoriske strategije imaju tri primarne svrhe:Da poveaju svjest o procesima pamenja.Da poveaju svjest o sopstvenim memoriskim sposobnostima (manama i vrlinama).Da neutralizuje tendenciju zaboravljanja.Memoriske strategije mogu poboljati na uspjeh u situacijama interpersonalne, grupne i organizacione komunikacije, na akademski uspjeh, polaganje ispita, razumjevanje proitanog, rjeavanje problema.Strategije manipulacija pamenja Cilj manipulacije pamenjem je poboljanje memoriske sposobnosti. Postoje etiri tipa manipulacije:Manipulaija stanjem pamenjaManipulacija drutvenim kontekstomManipulacija spoljnim pomagalimaMentalne manipulacije

Manipulacije stanjem pamenjaStanje sistema pamenja zavisi od fizikog i mentalnog stanja onog ko ui. Loe mentalno i fiziko zdravlje utie na proces pamenja na brojne naine: ometa senzorne organe tijela da detektuju informaciju, smanjuje se sposobnost modanog centralnog procesora da pristupi informacijama u radnom pamenju, mala vjerovatnoa da e informacije biti jasno pohranjene...

Fizika vjeba Vjebanje je vano za stimulisanje ula, oslobaanje od stresa, poboljanje sna i pozitivno utie na memoriske sposobnosti.

Energetski ciklusVeina ljudi doivljava vrhunce i padove u nivou energije tokom dana i nedelje. Standardni dnevni vrhunci su oko 11:00h i 16:00h, a tokom nedelje petak i subota. Prekidi u rasporedu vjebanja, jela, takoe mogu uticati na pamenje.

San i uenje tokom sna Redovan odmor je vitalan za dobro funkcionisanje pamenja. Odlazak u krevet odmah nakon uenja pomae pri pamenju. Senzorske potekoeLo vid ili sluh utiu na pamenje tako to ometaju ulno biljeenje informacija.

IshranaRedovna i uravnoteena ishrana pomae u radu pamenja. Treba izbjegavati velike koliine hrane prije uenja. Nutricionisti tvrde da postoji vitamini koji pomau radu memorije: holin, B-kompleks, jod, mangan, folna kiselina, L-tirozin... to se tie hrane to obuhvata: mesne preraevine, morske plodove, mlijeko, jaja, sir, povre i crni luk. Hrana sa visokim sadrajem eera pomae u prisjeanju.

BolestPreduzimanje preventivnih koraka radi izbjegavanja bolesti je najbolji nain da se predupredi nedostatak pamenja usljed bolesti. Bolesti pamenjaBolesti pamenja obuhvataju Alchajmerovu bolest, Korakov sindrom, log, niski krvni pritisak.

tetne supstanceAlkohol i droge mogu ozbiljno da oslabe rad memorije. Alkohol i droga mogu trajno da otete sistem pamenja. Za marihuanu se pokazalo da oteuje sistem pamenja.

Blaga stimulativna sredstvaDejstvo stimulativnih sredstava kao to su kofein i nikotin djeluju u zavisnosti na zdravlje pojedinca, odmorenost i zadatak. Odmorni studenti bi trebalo da izbjegavaju stimulativna sredstva jer stvaraju nervozu i nemogunost koncentracije. Nedovoljno odmorni studenti mogu imati koristi od stimulativnih sredstva. Za nikotin se pokazalo da tetno djeluje na pamenje. Mentalna stanjaStudentovo stanje uma moe uticati na strukturu mozga, umanjujui efikasnost sposobnosti dugoronog pamenja da upija informacije. Utiu i na sposobnost koncentracije.

Smanjena koncentracijaSmanjena koncentracija nastaje kao posljedica ekstremnog naina ivota, bilo da je zbrkan i haotian ili strukturiran i predvidiv, ili kao posljedica ekstremnih uslova okoline, buka, temperatura...

StresPremalo ili previe stresa mogu biti pogubni za pamenje. Puno stresa ini osobu podlonom bolestima, a premalo ini osobu previe oputenom. Cilj je kontrola stresa.RaspoloenjaEkstremno pozitivna raspoloenja mogu ometati pamenje zato to se teko usredsredimo na zadatak. A negativno raspoloenje takoe ometa pamenje na vie naina, umanjuje panju, mjenja modanu hemiju.

Vjebanje panjeTehnike vjebanja panje razlikuju se od drugih jer navodno dovode do trajnih poveanja kapaciteta memorije. Jedan od metoda panje obuhvata vjebu oslukivanja slabih zvukova ili traenje priguenih svjetala. Ova metoda je usmjerena na sposobnost odravanja panje. Druga tehnika ukljuuje vjebanje obavljanja vie stvari istovremeno. Trea metoda obuhvata razaznavanje detalja na slikama ili zvukova u muzici...OputanjeOputanje poboljava pamenje jer umanjuje stres i dekoncentraciju. Razliiti ljudi se oputaju na razliite naine kao to je vjeba, sluanje muzike, razgovori.

StavoviStavovi o sadraju ili tipu memoriskog zadatka mogu i da ometaju i da pospjee pamenje zato to stavovi utiu na motivaciju i panju. Budui da su stavovi duboko ukorjenjeni u pojedincu teko ih je promjeniti. Ali stavovi nisu statini, uvjek postoje naini da se izmjene.Postoje tri komponente stavova koji se mogu mjenjati: uvjerenja, jaina i preznak. Manipulacije drutvenim kontekstom Greke u radu pamenja koje izazivaju da pojedinac zaboravi imena, zakazane sastanke , ispite ili druge bitne informacije mogu ozbiljno da poremete meuljudske odnose. U drutvenom okruenju greke u pamenju se mogu desiti zbog: Nedostatka saoptavanja namjera memoriskog zadatkaOmetanja panjeNedostatka saoptavanja rezultata memoriskog zadatka Manipulacija spoljanjim pomagalimaManipulacije spoljanjim pomagalima bave se fizikim okruenjem onog ko ui. Spoljanja pomagala su esto efikasnija od mentalnih manipulacija zato to fiziki stimulans biljei ivlje tragove u pamenju.Postoje tri smjernice koje se mogu koristiti pri izboru i upotrebi manipulacija spoljnim pomagalima.Svrha pomagala Uspjenost spoljnog pomagala.Lino iskustvo i sklonost pri odabiru spoljnjeg pomagala.Memoriske strategije za uenjeMada se obino vezuje za kolu ili visokokolsku ustanovu, uenje se obavlja i na poslu i kod kue. Postoje sljedee strategije koje su primjenjive za raznovrsne memoriske zadatke.Voenje biljeakaNastavne maine i softveriMemoriska umjetnostSujevjerna pomagala za pamenjeIzvori znanja

Strategija fizikog pamenjaFiziko pamenje se odnosi na upamivanje odreenih akcija kao to je vonja bicikla, igranje fudbala...Za akcije koje se redovno obavljaju , prosta vjeba esto poboljava pamenje. Rijetko obavljane akcije nisu podlone vjebi.Dokumentovanje u koracimaPrirunici sa uputstvimaSportZapamtiti obaveze i odgovornostiKorisne su sljedee strategije koje pospjeuju upamivanje niza memoriskih zadataka:Zapamtiti obaveze moramo stalno biti u toku sa dnevnim i buduim obavezama (biljeenje obaveza).Strategija nonog pisanja misli o predstojeim obavezama nam esto nedaju mira prije spavanja pa je poeljno da se one zabiljee.Upravljanje vremenom odravanje linog rasporeda. Elektronski notes Zapamtiti zakazane sastanke 1. dokumentovanje - poput obaveza sastanci se mogu biljeiti u agendama, kalendarima... - postoje raznovrsni oblici ukljuujui dnevne mjesene i godinje planere. 2.viestruke zabiljeke kako bi se obezbjedili da ne zaboravite sastanke vodite viestruke bijeke o buduim sastancima. - koristite agende, dnevnike, kalendare - vodite viestruke biljeke na razliitim lokacijama

Memoriski satoviTajmeri ili tajming ureajiDokumenta za podsjeanjePrenosno memorijsko mjestoUoljivo smjetanjeSjetiti se potrebtinaUpotreba telefonaOrganizacija prostoraStrani jezici

Sjetiti se svojih stvariSimboliko podsjeanjezategnite kai za jednu ili dvije rupe vieokrenite runi asovnik ili ga stavite na drugu rukuneobino postavite namjetajpromjenite dep u kome nosite novaniknosite neki predmet dok ne obavite memoriski zadatak

Poboljanje linog pamenjaZadatci iz linog pamenja obuhvataju prisjeanje da se urade stvari za line finansije, zdravlje, imovinu, kune poslove, linu prolost...Line finansije najvanije je pratiti datume dospjea rauna i izmiriti raune na vrijeme. Zdravlje potrebno je razviti redovnu rutinu u jelu, spavanju, vjebanju.Voenje evidencije o linim stvarima najbitnija stvar je organizacija.Kuni poslovi razviti redovnu rutinu u obavljanju kunih poslova.Lina istorija Mentalne manipulacijeNajbolji pristup poboljanju pamenja je usavravanje vie mentalnih manipulacija. Mentalne manipulacije funkcioniu tako to pojaavaju vau panju na informacije tokom uenja.

Neke od mentalnih manipulacij su:Manipulacija atributimaAsocijativne manipulacijeManipulacije pronalaenjemManipulacije retencijomManipulacije atributimaManipulacije atributima odnose se na strategije koje se fokusiraju na odlike ili svojstva informacije koju treba zapamtiti.Izmamljivanje osjeajaOcjenjivanje atributaOpisAnaliza znaenja (semantika)Fonetska analizaOdredite prioritetePostavljajte pitanjaPovezivanje sa linim iskustvomVremensko ureivanjeRazumjevanje iz viestrukih izvoraVizuelna analizaAsocijativne manipulacijeAsocijativne manipulacije povezuju razliite memoriske tragove. Korisne su za pamenje povezanih informacija ili informacija koje su teke za razumjevanje.Verbalne asocijacijeProli i sadanji dogaajiSmislene vezeFonetske vezeVizuelne vezeGrupisanjePrikazivanje pomou dijagramaNizanjeProstorno ureivanjeManipulacije strukturom pronalaenja informacijaStruktura pronalaenja informacija biljei informacije uspjenije nego panja, ponavljnje, atributne i i asocijativne manipulacije. Postoje etiri tipa pronalaenja:Elaboracija najlake su za upotrebu, a ove strukture se grade na informaciji koju treba zapamtiti putem njenog kombinovanja sa drugim informacijama.Redukcione zasnovane su samo na dijelu orginalne informacije (skraivanje, kodiranje prema prvom slovu, rezime)Transformacija tee su za upotrebu zato to mjenjaju oblik orginalne informacije, iako je transfomisana informacija povezana sa orginalnim materijalom.Tehnike manipulacije zasnovane su na unapred memorisanim strukturama, najtee su za koritenje.Akrostihne manipulacije (BIL Blijedi Interesantni Luzijanac)Ad hoc manipulacije (koristi kratke pjesmice)Verbalna manipulacijaSlikovne elaboracije kolorne manipulacijeboje sa manipulacijama sa osjeanjimagrafike manipulacijemanipulacije vizuelne integracijeBrojane elaboracijeIskazivanje principaIsmijavanjeObrazovanje reenicaSmiljanje pria SkraeniceIzbjeljivanjeifrovanje prema prvom slovuSkraivanje reenicaIznoenje rezimeaPromalaenje sinonimaPronalaenje antonimaPronalaenje pripadnika klaseUopteno generisanjeVezeRijei oznakeLoci (kua pamenja)Konverzija broj - slovo

Asocijativne strategijeAsocijativne strategije za pamenje funkcioniu na tvrdnji, da bi nova informacija bila to bolje upamena, ona mora biti povezana (asocirana) sa neim drugim.

Vizuelno asociranje i vizuelni svijet slika sposobnost da se stvore mentalne slike stvari koje su prethodno viene ili mogu biti vizuelno zamiljene.

Strategija zamjene rijei slina je vizuelnom asociranju. Koristi se za pamenje informacija koje se ne mogu brzo zapamtiti.

Povezivanje (sistema i veza) to je memoriska strategija u kojoj se stvaraju mentalne slike ili asocijacije za po dva elementa.

Strategija poreenja Strategija poreenja obuhvata pronalaenje slinosti, bilo figurativne, bukvalne izmeu dvije stvari koje se trebaju povezati i zapamtiti. Moe se primjeniti na sve predmete.

Pojmovne karte (fle ili indeksne karte) bavi se vjetinom prepoznavanja pojmova ili termina. Jedan podatak se ispisuje na prednjoj strani kartice, a drugi povezani podatak na drugoj strani kartice.

Rijei oznake bavi se vjetinom memorisanja spiskova. Rijei oznake se povezuju sa kljunim rjeima za svaku stavku od stavki na spisku.

Rimovani stihovi, pjesme i poezija - rima je jedan oblika asociranja. Pomae u pamenju pravila, pojmova, spiskova...

Povezivanje imena pamenje imena je lake kad se imena poveu sa drugim rijeima ili djelima.

Mnemonika sredstva odnosi se na upotrebu pomonih sredstava u cilju poboljanja efikasnosti pamenja. Najee mnemoniko sredstvo OUPOP strategija, koja obuhvata upotrebu prvog slova svake rijei na spisku.

Obrazujte pomonu rije.Ubacite slovo.Preuredte slova.Obrazujte pomonu reenicu ili izraz.Probajte sa kombinovanjem.Strategije grupisanjaStrategije grupisanja obuhvataju kategorizovanje stavki koje treba upamtiti prema zajednikim odlikama ili nabrajanje nesuminih stavki prema logikom redosljedu.Neke od strategija su:Konceptiifrovanje pomou bojaKategorijeGrupisanjeAbecedni redosljedKljune takeDruge memoriske strategijeVizuelna elaboracija ova strategija koristi mentalne slike kao nagovjetaje za reenike definicije. Slina je vizuelnom asociranju.

Nizani spiskovi pojmova bavi se vjetinom prisjeanja termina.

Strategija ponavljanja su osmiljene radi zadravanja novih informacija u kratkoronom pamenju dovoljno dugo da se mogu pohraniti u dugorono pamenje.

Deklamovanje i pravljene razmaka izmeu obnavljanja - injenica da se veina zaboravljenaj desi u roku 24 asa od prvobitnog uenja je snaan razlog za obnavljanje. Samo jedan minut obnavljanja moe da udvostrui retenciju informacija.

Razbijanje uobiajene eme kod ove strategije stvaramo neku neuobiajenu okolnost koju mentalno povezujemo sa nekom informacijom i koja slui da nas podsjeti.

PPRP strategija proitaj, prekrij, recituj, provjeri.

OUPN strategija znai, ukai, prikai, navedi.Memoriska svijest lo rad pamenja se ponekad moe povezati sa nedostatkom svijesti o procesima memorizacije ili nedovoljno njima posveenom panom. Poveanje memoriske svjesti obuhvata nekoliko koraka:Studenti se trebaju upoznati sa osnovnim procesom pamenja i uzrocima greaka u pamenju.Studenti bi trebali da ocjene uspjenost rada svog pamenjana razliitim zadatcima kako bi procjenio koje su mu jae i slabije strane.Student isprobava razliite vjebe kako bi nadomjestio nedostatak pamenja.

Vjebe su sljedee:Vjebe svjesti o kratkoronom pamenjuVjebe svjesti o dugoronom pamenju

Organizovanje informacija organizacione vjetine su kljune za veinu procesa uenja. Postoje dva naina organizovanja informacija:

Lijeva polovina mozga Kod ovih osoba postoji tendencija da su skloni logikim ureenim linearnim organizacionim alatkama.Organizaciona sredstva koja mogu biti efikasan u ovom sluaju su spiskovi pojmova, pojmovne kartice, koncepti.

Desnapolovina mozgaOve osobe su sklone ka kreativnim , ematskim, vizuelnim i intuitivnim organizacionim alatkama.Organizaciona sredstva za ovaj sluaj su vizuelno asociranje, ulanavanje i rimovanje.

HVALA NA PANJI