Republika Slovaka (na slovakom: Slovensko) je drava u Srednjoj
Europi, koja granii s ekom na sjeverozapadu, Poljskom na sjeveru,
Ukrajinom na istoku, Maarskom na jugu i Austrijom na jugozapadu.
Povijest
Slovaci su se u 5. stoljeu naselili na dananjem podruju Slovake.
U 7. stoljeu Slovaka je bila sredinji dio Samova carstva.
Praslovaka drava 9. stoljea, poznata kao Velika Moravska, primila
je irila i Metoda, te se proirila pod kraljem Svatoplukom. Slovaka
je u 11. stoljeu postala dio maarskog kraljevstva, te je ostala u
Maarskoj, a kasnije u Austro-Ugarskoj, do 1918. godine. Tada se
Slovaka ujedinila s ekom i susjednom Moravskom, pa je stvorena
ehoslovaka. Nakon to je Mnchenski sporazum 1938. godine ukinuo
ehoslovaku, Slovaka je postala zasebna republika pod kontrolom
Treeg Reicha.
Nakon 2. svj. rata opet je stvorena ehoslovaka, koja je bila pod
vlau Sovjetskog Saveza od 1945. nadalje. Kad je 1989. pala
komunistika vlast, dola je Barunasta revolucija, ime su stvorene
dvije drave Slovaka i eka. Razdvojile su se 1. sijenja 1993.
Politika
Slovaki ef drave je predsjednik, koji se bira na izravnim opim
izborima svakih pet godina. Vei dio izvrne vlasti ima predsjednik
vlade, koji je obino voa najvee stranke ili veinske koalicije u
parlamentu. Imenuje ga predsjednik. Ministre imenuje predsjednik na
prijedlog predsjednika vlade.
Najvie zakonodavno tijelo Slovake je jednodomni parlament,
Dravno vijee Republike Slovake, sa 150 zastupnika. Zastupnici se
biraju svake etiri godine proporcionalnom metodom. Najvie sudsko
tijelo Slovake je Ustavni sud, koji presuuje ustavna pitanja. 13
lanova ovog suda imenuje predsjednik na temelju popisa kandidata
koje predlae parlament.
Gospodarstvo i poloaj
Slovaka se administrativno dijeli na 8 pokrajina, od kojih se
svaka zove po pokrajinskom sjeditu. Teritorijalno i
samoupravno,
Slovaka je djelomino planinska zemlja. Karpati se proteu preko
veeg dijela sjevera zemlje. U slovake Karpate spadaju i Tatre,
planine koje su popularno odredite za skijanje. Na njima je i
najvii vrh Slovake, Gerlachovsk tt (2.655 m). Nizine se mogu nai na
jugozapadu (uz Dunav) i jugoistoku zemlje. Osim Dunava, glavne
slovake rijeke su Vh i Hron.Slovaka je pri kraju tranzicije iz
planske ekonomije u moderno trino gospodarstvo. Durindina vlada
postigla je napredak 2001. godine u pogledu stabilizacije
makroekonomije i strukturne reforme. Glavne privatizacije su
obavljene, sektor bankarstva je gotovo posve u vlasnitvu stranaca.
Sve je vie inozemnih investicija. Slovako je gospodarstvo 2000.
godine premailo oekivanja unato recesiji na kljunim izvoznim
tritima.
Buenje domae potranje u 2002. godini, djelomino zbog porasta
stvarnih plaa, nadoknadilo je sve sporiji rast izvoza, pa je
gospodarstvo doseglo najviu toku jo od 1998. godine. Solidna domaa
potranja potakla je gospodarski rast od 4,4% u 2002. godini. Zbog
velikog rasta izvoza, gospodarstvo je u 2003. godini poraslo za
4,2%. Nezaposlenost, koja je iznosila 19,8% krajem 2001. godine,
znatno se smanjila u 2003.
Veina stanovnitva su Slovaci (86%). Maari su glavna manjina
(10%), a ive na jugu i istoku Slovake.
Ostale manjine: Romi, esi, Ruteni, Ukrajinci, Nijemci i
Poljaci.
slubeni naziv: Slovensk Republika (Slovaka Republika)
ustavno ureenje: parlamentarna republika
povrina: 49 036 km2
broj stanovnika (2003.): 5 390 000
gustoa naseljenosti: 110 st./km2
glavni i najvei grad (2001.): Bratislava (428 100 st.)
oekivana ivotna dob (2003.): 73 godine
narodnosni sastav (2001.): Slovaci 86%, Maari 10%, Romi 2%
vjerski sastav (2001.): rimokatolici 69%, protestanti 8%,
grkokatolici 4%
slubeni jezik: slovaki
BDP po st. (2003.): 4940 $
novana jedinica: 1 slovaka kruna; 1 SKK=100 halira
ReligijaPrema statistikama u vremenu poslije drugog svjetskog
rata pa do 90-tih godina se bolje ivjelo, ljudi su bili
zadovoljniji za razliku od danas kada je tee a u budunosti se i ne
vidi neko poboljanje standarda, neki su ak i miljenja da e biti i
tee nego je sada.
U Crkvi vide nekakvu nadu, ona nije stvar prolosti nego je
institucija za sva vremena. Odgaja ljude u ljubavi prema blinjem,
nije samo stvar biskupa i sveenika nego i svih vjernika. Za vrijeme
komunizma bila je u velikim problemima, ali sada su doli svijetli
dani. To se vidi i po tome to nitko ne brani odlazak na sv. Misu, u
crkvama ima dosta vjernika nedjeljom na misi.
U samoj Slovakoj ima jako puno vjerskih zajednica od kojih su
najvie zastupljene sekte. Crkva se brine za mnoge ustanove kao to
su vrtii, kole, staraki domovi... te na taj nain crkva jako
pozitivno djeluje na Slovake. Najvie je obitelji sa po dvoje djece,
u emu se bitno naruava slika stanovnitva. Smatraju da je bitno
obaviti crkvene sakramente (krtenje, krizma, priest...), te su
takoer dobro upoznati sa normama kranskog ivota. u obiteljima se
moe nai dosta religijskih motiva (slika, krieva), ali samo 60%
obitelji posjeduje ili Bibliju ili samo Novi zavjet. I na kraju 80%
roditelja ispitanika je bilo u okrilju katolike Crkve.PAGE 1
