1 rn i po/RN... · Web viewObvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija) Naslov Broj primjeraka u knjižnici Dostupnost putem ostalih medija Silić, J. (1998)

SVEUČILIŠTE U ZADRU

ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU – RADNI MATERIJAL

Obrazac 1. Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i

diplomskih studija te stručnih studija

1. OPĆE INFORMACIJE1.1. Naziv studijskoga programa Integrirani preddiplomski i diplomski studij za učitelje1.2. Nositelj/i studijskoga programa Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja1.3. Vrsta studijskoga programa* Stručni studijski program Sveučilišni studijski program 1.4. Razina studijskoga programa Preddiplomski Diplomski Integrirani 1.5. Način izvođenja studijskoga programa Klasični Mješoviti (klasični + on line) On line u cijelosti 1.6. Akademski/stručni naziv po završetku studija

Magistar primarnog obrazovanja

* Dvostrukim klikom miša odabrati naredbu Checked / Provjereno u željeni okvir. Nadalje u obrascu postupiti isto, gdje se nalazi višestruki izbor okvira za provjeru.

2. UVOD

2.1. Razlozi za pokretanje studija- Procjena svrhovitosti s obzirom na potrebe

tržišta rada u javnom i privatnom sektoru- Povezanost s lokalnom zajednicom

(gospodarstvo, poduzetništvo, civilno društvo...)

- Navesti moguće partnere izvan visokoškolskoga sustava koji su iskazali zanimanje za studijski program

- Mogućnost zapošljavanja (popis mogućih poslodavaca) i mišljenje triju organizacija vezanih za tržište rada o primjerenosti predviđenih ishoda učenja (priložiti)

Polazišta za organizaciju Studija za učitelje temelje se na sljedećim činjenicama:

da slijedi dugu tradiciju izobrazbe učitelja u Zadru i Hrvatskoj i pozitivna iskustva programa koji se provodio na visokim učilištima u Hrvatskoj od 1992. godine do danas i nove spoznaje u području odgojnih i drugih znanosti

na potrebama stvaranja novog profila učitelja za suvremenu školu i društvo novi program dat će mogućnost prolaznosti magistrima primarnog obrazovanja prema nizu poslijediplomskih sveučilišnih

studija što će izobrazbi učitelja dati novu kvalitetu da je predloženi program usporediv sa sličnim programima za izobrazbu učitelja u Europi radi pokretljivosti studenata i

nastavnika i što boljeg uključivanja u promjene u skladu s potrebama suvremenog društva i svijeta da je «osnovno školovanje obavezno za svu djecu, u pravilu od šest do petnaest godina života (Zakon o osnovnom

školstvu, čl. 3,) da se u osnovnim školama Republike Hrvatske za učenike od I. do IV. razreda nastava organizira kao razredna (čl. 33

Zakona o osnovnom školstvu) - u pravilu: jedan učitelj, jedno razredno odjeljenje (a moguća je i organizacija «timske nastave»)

da poslove učitelja u razrednoj nastavi može obavljati osoba koja ima odgovarajuću visoku stručnu spremu (čl. 71. Zakona o osnovnom školstvu).

2.2. Usklađenost s odgovarajućim strateškim dokumentima

2.3. Usporedivost studijskoga programa s programima akreditiranih visokih učilišta u Hrvatskoj i Europskoj uniji (navesti najviše dva programa, od kojih je jedan iz EU, i usporediti s programom koji se predlaže; navesti vebne adrese programa)

Novi koncept diplomskog studija za učitelje temelji se na odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju od 23. srpnja 2003. i Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju od 21. srpnja 2004, te Statutu Sveučilišta u Zadru (pročišćeni tekstu od srpnja 2004). Ovaj prijedlog novog nastavnog plana i programa učiteljskog studija u skladu je s načelima Bolognske deklaracije. Program studija temelji se na tradicionalnim vrijednostima i dostignućima

1





suvremene znanosti iz područja odgojnih i drugih znanstvenih polja. Kao takav može se uspješno integrirati u europske procese, a da pri tome udovoljava nacionalnim i regionalnim potrebama. Nova koncepcija studija za učitelje usporediva je sa istorodnim studijima u nizu europskih zemalja – studijskim programima u Kraljevini Norveškoj, Republici Sloveniji i Republici Austriji. Prijedlog za izvođenje novog programa rezultat je dosadašnje procjene učinkovitosti postojećeg studija te potrebe osuvremenjivanja u skladu s razvojem suvremenog društva i usporedivosti sa sličnim europskim programima.

2.4. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) Studiji za učitelje i odgojitelje Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece Sveučilišta u Zadru nastavljaju dugu tradiciju škola za učitelje u Zadru. Upravo je Zadar snažno, kulturno i prosvjetno središte ovog dijela Hrvatske (Generalni studij Dominikanaca od 1396., zatim i prvi učitelj hrvatskog jezika franjevac trećoredac Stjepan Belić dobiva u Zadru pravo podučavati 1494. na narodnom jeziku). Početkom 19. stoljeća, nakon odlaska Francuza, Austrija nastoji podići pučko školstvo u Dalmaciji, stoga organizira u Zadru tečajeve "od devet odnosno šest mjeseci za obrazovanje učitelja". Prije toga u Zadru djeluje niz samostanskih škola - kod franjevaca trećoredaca i kod dominikanaca. Godine 1827. osnovano je u Zadru Povjereništvo za školske poslove u Dalmaciji kojem predsjeda zadarski nadbiskup. Prva učiteljska škola otvorena je u Zadru 1852. godine "Corso biennale de Preparandi Maestri", a 1866. započela je s radom učiteljska škola s hrvatskim kao nastavnim jezikom (Ilirski preparandij), ("c. k. Zavod za narodne učitelje u Arbanasih"). Zahvaljujući djelovanju muške učiteljske škole u Zadru, Austrija može od šezdesetih godina 19. st. intenzivirati otvaranje pučkih škola u Dalmaciji koje preuzimaju zadarski učenici. U "c. k. Zavodu za narodne učitelje" djelovao je niz istaknutih upravitelje i nastavnika: Stjepan Buzolić bio je prvi upravitelj preparandije, a u periodu do kraja Prvog svjetskog rata školu vode Luko Zore, Antun Ströll i Vicko Danilo.

U školi se razvila živa nastavna i izvannastavna aktivnost, a u isto vrijeme u Zadru djeluje Kotarsko i Pokrajinsko školsko vijeće u kojem surađuje velik broj nastavnika učiteljske škole. Nastavu vode istaknuta imena poput Jurja Carića, Stjepana Buzolića, Antuna Strölla, Vicka Danila, Ramira Bujasa, Vicka Pulišića, Antuna Dobronića itd. Značajan je i podatak Petra Kuničića (koji je učenik zadarske učiteljske škole) da se stotinu njih koji su završili u Zadru školu za učitelje bavilo "perom". Po završetku učiteljske škole u Zadru, jedan se velik broj učitelja aktivno uključio u književni rad: Dinko Šimunović, Dinko Sirovica, Petar Kuničić, Milio Kusijanović, Pavao Roca, Vid Vuletić - Vukasović itd. U Zadru je zaslugom nastavnika učiteljske škole pokrenut i prvi pedagoški list u Dalmaciji 1884. ("Zora - učionski časopis"). Rad u Zavodu u Arbanasima prekinut je 1921. zbog okupacije Zadra.

Učiteljska škola u Zadru nastavlja rad neposredno po završetku Drugog svjetskog rata (u jesen 1945.).Novo razdoblje obrazovanja nastavnika i učitelja nastaje osnivanjem Pedagoške akademije u sastavu Filozofskog fakulteta u

Zadru (29. rujna 1961.). U školskoj godini 1963./64. na Pedagoškoj akademiji u Zadru uvodi se studijska grupa Razredna nastava. Razredna nastava se nije organizirala kao jednopredmetni studij već se kombinirala s matematikom i hrvatskim jezikom. Sljedeće godine su se formirala povjerenstva za stručne ispite tako da i tu djelatnost vrlo uspješno vodi novoutemeljena ustanova.

Godine 1970./71. smanjuje se broj studijskih grupa (prethodne godine ih je bilo deset), a 1971./72. studenti su mogli upisati

2





samo tri studijske grupe, i to: Razrednu nastavu, Matematiku - Fiziku i Likovne umjetnosti. Uz redovne studije Pedagoška akademija u Zadru organizirala je i izvanredni studij. U šk. god. 1971./72. izvanredni studij Razredne nastave organizira se u općinskim središtima Sjeverne Dalmacije: u Drnišu, Kninu i Benkovcu.

Ovakav sustav školovanja učitelja u okviru Pedagoške akademije traje sve do 1978. god. Iste godine Pedagoška akademija u Zadru integrirala se s Filozofskim fakultetom u Zadru. Ustrojem nove vlasti u slobodnoj Hrvatskoj 1992. god. Ministarstvo znanosti, kulture i športa i Sveučilište u Splitu verificirali su novi plan i program četverogodišnjeg studija za učitelje razredne nastave, pa je prva generacija redovitih studenata upisana školske godine 1992./93. Sveučilišni studij za učitelje izvodi se na Filozofskom fakultetu u Zadru do 1998. godine.

Kako bi se cijeli obrazovni proces zaokružio Odsjek za RN u suradnji s PPS (1992.) u Zadru i Splitu (ratne godine) organizira stručni ispiti za učitelje razredne nastave.

Šk. god. 1992./93. upisuje se prva generacija doškolovanja učitelja koji su završili dvogodišnji studij, a Odsjek za PO uvodi izvanredni studij. U teškim ratnim godinama nekolicina nastavnika održala je studije i uvela nove kvalitete (doškolovanje, izvanredni studij i stručni ispiti), što je cjelokupnom ustroju dalo novi smisao.

Na takav način ustrojeni studij realizira se kontinuirano, tako da je šk. god. 1998./99. upisana peta generacija na doškolovanju i izvanrednom studiju. U jesen 1997. god. na prijedlog Ministarstva znanosti i tehnologije ustrojeno je Stručno vijeće stručnih studija, sa zadaćom da razradi koncepciju studija i mehanizme odvajanja stručnih od sveučilišnih studija. Od 1998. god. učiteljski studij izvodi se kao stručni studiji na Visokoj učiteljskoj školi u Zadru, gdje je četverogodišnji studij za učitelje dopunjen i pojačanim predmetom, s obzirom na potrebe u realizaciji programa u osnovnoj školi. Ustroj Visoke škole čine dva odsjeka – Odsjek za razrednu nastavu i Odsjek za predškolski odgoj. Uz učiteljski četverogodišnji studij izvodi se i dvogodišnji stručni studij za odgojitelje. Djelatnosti visoke škole vezuju se i uz pokretanje studijskog programa doškolovanja učitelja i izvanrednog studija za odgojitelje. Uz redovitu nastavnu djelatnost, obavlja se stručni i znanstveni rad iz područja društvenih, humanističkih i prirodnih znanosti. Pokrenuta je izdavačka djelatnost i kontinuirani znanstveno-stručni skupovi.

Osnutkom Sveučilišta u Zadru (veljača 2003.) Visoka učiteljska škola se transformira u Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece.

3. OPĆI DIO3.1. Znanstveno/umjetničko područje studijskoga

programaDruštveno područje

3.2. Trajanje studijskoga programa (postoji li mogućnost studiranja na daljinu, izvanrednoga

5 godina

3





studija i sl.)3.3. Minimalni broj ECTS bodova potreban za

završetak studija300 ECTS

3.4. Uvjeti upisa na studij i razredbeni postupak

Upis studenata na prvu godinu studija provodi se na 2 načina: Sustavom državne mature za studente mlađe od 25 godina

o 30% ocjene iz srednje škole i 70% uspjeh na ispitu državne matureo Razine ispita koje se zahtjevaju: Hrvatski jezik A razina, Matematika B razina, Engleski jezik B razina i izborni

predmet po želji Razredbenim postupkom za studente starije od 25 godina

o Maksimalno 300 bodova za ocjene iz srednje škole. Vrednuju se ocjene iz matematike, hrvatskog jezika i opći uspjeh za sva 4 razreda srednje škole

o Maksimalno 700 bodova za uspjeh postignut na ispitima iz matematike, hrvatskog jezika, glazbene umjetnosti i likovne umjetnosti u okviru razredbenog postupka

3.5. Ishodi učenja studijskoga programa (navesti 15-30 ishoda učenja)

Završeni studenti će moći:

1. kritički vrednovati različite različite izvore znanja iz područja odgoja i obrazovanja2. koristiti računalnu tehnologiju za stvaranje i oblikovanje teksta i slika, te komunikaciju3. primjeniti standardnojezične norme na svim razinama (pravopisnoj, pravogovornoj, gramatičkoj, leksičkoj i stilističkoj). 4. govorno i pisano komunicirati na materinjem jeziku i jednom stranom jeziku.5. razumijeti pedagoški aspekt dječje književnosti i korelacije s ostalim područjima odgojno-obrazovnog rada. 6. definirati i primjeniti elementarne matematičke definicije, procedure i koncepte u metodičkom oblikovanju

matematičkih sadržaja prema propisanom nastavnom planu i programu za niže razrede osnovne škole7. definirati i primjeniti elementarne prirodoslovne koncepte u metodičkom oblikovanju sadržaja nastave prirode i

društva prema propisanom nastavnom planu i programu za niže razrede osnovne škole8. komunicirati matematički, logički zaključivati i argumentirati vlastite matematičke ideje u okviru elementarne

matematike9. Opisati i pokazati kineziološke operatore u svrhu unaprijeđenja motoričke, funkcionalne i kognitivne sposobnosti

učenika10. Primijeniti različite metode poučavanja ovisno o mogućnostima i razvojnoj dimenziji djeteta 11. Upravljati nastavnim procesom u promjenjivim uvjetima, uvažavajući pedagoška načela i načela različitosti12. artikulirati i analizirati nastavni sat hrvatskog jezika, matematike, prirode i društva, tjelesne, likovne i glazbene kulture

prema propisanom nastavnom planu i programu za niže razrede osnovne škole13. organizirati aktivnosti za uključivanje roditelja u odgoj i obrazovanje njihove djece

4





14. primjenjivati načela ljudskih prava, demokratskih vrijednosti, različitosti, socijalne osjetljivosti i tolerancije u radu s djecom

15. prepoznati specifične potrebe učenika koji su uvjetovani njihovom različitošću i posebnostima na individualnoj razini.16. Provoditi istraživanja u funkciji unaprjeđenja struke, uvažavajući Etički kodeks istraživanja djece sudionika.17. Organizirati i provoditi različite izvannastavne i izvanškolske aktivnosti18. Primjeniti praktična znanja i vještine u realizaciji glazbenih aktivnosti (pjevanje, sviranje, slušanje glazbe i glazbeno

stvaralaštvo)MODUL HRVATSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI:

19. Razumijeti i analizirati sadržaja nacionalne i svjetske književnosti kroz povijesna razdoblja, te artikulirati nastavni sat hrvatskog jezika i književnosti u osnovnoj školi.MODUL POVIJESTI:

20. Razumijeti i analizirati sadržaja nacionalne i svjetske povijesti, te artikulirati nastavni sat hrvatskog jezika i književnosti u osnovnoj školi.LIKOVNI MODUL:

21. Razumjeti i primijeniti različite medije i tehnike likovne umjetnosti, te artikulirati nastavni sat likovne kulture u osnovnoj školi.

3.6 Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata (horizontalnoj, vertikalnoj u RH i međunarodnoj)

Poslije završenog učiteljskog studija studenti su u mogućnosti upisati poslijediplomske sveučilišne i specijalističke studije u RH i inozemstvu.

3.7 Usklađenost sa zahtjevima strukovnih udruženja (za regulirana zanimanja)

3.8 Kod prijave diplomskih studijskih programa navesti preddiplomske studije predlagača ili drugih ustanova u RH s kojih je moguć upis na predloženi diplomski studij1

3.9. Postupci osiguravanja kvalitete

Postupke osiguravanja kvalitete provode jedinice za unutarnji sustav osiguravanja kvalitete (Ured za osiguravanje kvalitete, Povjerenstvo za unaprijeđivanje kvalitete, Povjerenstvo za unutarnju prosudbu sustava osiguravanja kvalitete, Povjerenstvo za kvalitetu sastavnice Sveučilišta) u skladu s Pravilnikom o sustavu osiguravanja kvalitete Sveučilišta u Zadru (http://www.unizd.hr/Portals/0/doc/PRAVILNIK_O_SUSTAVU_OSIGURAVANJA_KVALITETE_SVEUCILISTA_U_ZADRU.pdf) i Priručnikom za osiguravanje kvalitete Odjela http://www.unizd.hr/ucitelji-odgojitelji/Studijskiprogrami/Osiguravanjekvalitete/tabid/3295/Default.aspx (uputiti na odgovarajući dokument)

1 Priložiti ispravu o barem jednom akreditiranom prediplomskom studiju iz istog znanstvenog ili umjetničkog polja ili, u slučaju interdisciplinarnih studija, ispravu o barem jednom akreditiranom prediplomskom studiju u svakom od polja navedenog interdisciplinarnog studija

5

http://www.unizd.hr/Portals/0/doc/PRAVILNIK_O_SUSTAVU_OSIGURAVANJA_KVALITETE_SVEUCILISTA_U_ZADRU.pdf





4. OPIS STUDIJSKOGA PROGRAMA4.1. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS bodova (prilog: Tablica 1)4.2. Opis svakoga predmeta (prilog: Tablica 2)

4.3. Struktura studija (broj semestara, trimestara, veličina grupa za predavanja i vježbe/seminare)

6 semestaraVeličina grupa (prema kolektivnom ugovoru čl. 32.) :

Za predavanja – do 60 studenata Za seminare – do 30 studenata Za auditorne vježbe iz stranog jezika – do 30 studenata Za vježbe kineziološke kulture do 40 studenata Za metodičke vježbe – do 15 studenata Za hospitacije u vježbaonicama (prema Pravilniku o vježbaonicama u osnovnoj školi NN 59/90, čl. 13)– do 5 studenata

4.4. Uvjeti upisa u višu godinu studija

Za upis u 2. godinu studija: Položeni kolegiji u okviru 55 ECTS-a i položeni kolegiji Uvod u razvojnu psihologiju, Dječja psihologija, Hrvatski jezik 1,

Matematika 1 i Matematika 2Za upis u 3. Godinu studija:

Položeni kolegiji u okviru 115 ECTS-aZa upis u 4. Godinu studija:

Položeni kolegiji u okviru 175 ECTS-aZa upis u 5. Godinu studija:

Položeni kolegiji u okviru 235 ECTS-a

4.5. Popis predmeta i/ili modula koje polaznik može izabrati s drugih studijskih programa

4.6. Popis predmeta i/ili modula koji će se izvoditi i na stranom jeziku (navesti jezik)

4.7. Završetak studija: a) Način završetka studija Završni rad Diplomski rad Završni ispit Diplomski ispit b) Uvjeti za prijavu završnoga/diplomskoga rada

i/ili završnoga/diplomskoga ispita Položeni svi ispiti programa

6





Obranjena diplomska radnjac) Postupak vrjednovanja završnoga/

/diplomskoga ispita te vrjednovanja i obrane završnoga/diplomskoga rada

7





Tablica 1. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem nastavnih sati potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS bodovaNapomena: Prema potrebi tablica se može kopirati, te dodati redove u tablici.

POPIS PREDMETA/MODULAGodina studija: 1.Semestar: 1.

MODUL PREDMET NOSITELJ P S V e-učenje ECTSObvezni/izborni

A Opća pedagogija Izv. prof.dr.sc. Smiljana Zrilić 30 15 0 / 5 OA Uvod u razvojnu psihologiju Izv.prof. dr.sc.Mira Klarin 30 15 0 / 5 OA Filozofija odgoja red. prof.dr.sc. Iris Tićac 15 15 0 / 4 OA Hrvatski jezik I doc.dr.sc. Marija Musa 30 15 0 / OA Matematika I red.prof.dr.sc. Nikica Uglešić 30 15 0 / 4 OA1 Temeljni pojmovi teorije književnosti doc.dr.sc. Katarina Ivon 15 15 0 / 4 OA1 Povijest hrvatskog standardnog jezika doc.dr.sc. Ivica Vigato 15 15 0 / 4 OA2 Opća povijest starog vijeka I doc.dr.sc. Siniša Bilić Dujmušić 15 15 0 / 4 OA2 Prapovijest hrvatskog prostora prof.dr.sc. Anamarija Kurilić 15 15 0 / 4 OA3 Crtanje Josip Zanki, docent 30 0 15 / 4 OA3 Umjetnost u kontekstu povijesti I Saša Živković, docent 15 15 0 / 4 OB Strani jezik – Engleski jezik I Irena Fadić, prof. 15 0 15 / 4 IB Glazbeni praktikum I Snježana Habuš Rončević, prof. 15 0 15 / 4 IB Dramska radionica I doc.dr.sc. Teodora Vigato 15 0 15 / 4 I

POPIS PREDMETA/MODULA

8





Godina studija: 1.Semestar: 2.


A Psihologija djetinjstva Izv.prof. dr.sc.Mira Klarin 30 15 0 / 2 OA Hrvatski jezik I doc.dr.sc. Marija Musa 30 15 0 / 7 OA Strani jezik Irena Fadić, prof. 15 0 15 / 7 OA Matematika II Red.prof.dr.sc. Nikica Uglešić 30 15 0 / 3 OA Prirodoslovlje dr. sc. Slaven Zjalić, docent 30 15 0 / 3 OA Pregled povijesti hrvatskog naroda doc.dr.sc. Serđo Dokoza 15 15 0 / 4 OA Glazbeni praktikum I Snježana Habuš Rončević, rof. 0 0 15 / 1 OA1 Hrvatska književnost srednjeg vijeka i renesanse doc.dr.sc. Teodora Vigato 15 15 0 / 2 OA1 Norme hrvatskog standardnog jezika doc.dr.sc. Marija Musa 15 15 0 / 2 OA2 Opća povijest srednjeg vijeka doc.dr.sc. Serđo Dokoza 15 15 0 / 2 OA2 Hrvatska povijest srednjeg vijeka prof.dr.sc. M. Ančić 15 15 0 / 2 OA3 Slikarstvo I Josip Zanki, docent 30 0 15 / 2 OA3 Umjetnost u kontekstu povijesti II Saša Živković, docent 15 15 0 / 2 OB Izabrana poglavlja iz filozofije odgoja Prof.dr.sc. Iris Tićac 15 15 0 / 4 IB Glazbena radionica I Snježana Habuš Rončević, prof. 15 0 15 / 4 IB Likovna radionica I Josip Zanki, docent 15 0 15 / 4 IB Opća povijest starog vijeka II doc.dr.sc. Siniša Bilić Dujmušić 15 15 0 / 4 I

POPIS PREDMETA/MODULAGodina studija: 2.

9





Semestar: 3.


A Hrvatski jezik II doc.dr.sc. Marija Musa 30 0 15 / OA Psihologija učenja i poučavanja doc.dr.sc. Slavica Šimić Šašić 30 15 0 / 5 OA Didaktika izv. prof.dr.sc. Smiljana Zrilić 30 15 0 / 5 OA Matematika III red.prof.dr.sc. Nikica Uglešić 30 15 0 / 2 OA Žanrovi u dječjoj književnosti Izv.prof.dr.sc. Robert Bacalja 30 15 0 / 6 OA1 Ovladavanje hrvatskim standardnim jezikom doc.dr.sc. Marija Musa 15 30 0 / 4 OA1 Hrvatska književnost od renesanse do

prosvjetiteljstvadoc.dr.sc. Teodora Vigato 15 15 0 / 4 O

A2 Opća povijest novog vijeka doc.dr.sc. Serđo Dokoza 30 15 0 / 4 OA2 Hrvatska povijest od 16. do 19. st. prof.dr.sc. Milko Brković 15 15 0 / 4 OA3 Grafika I Josip Zanki, docent 15 0 15 / 4 OA3 Kiparstvo, oblikovanje prostora i novi mediji I Saša Živković, docent 15 0 15 / 4 OB Likovna radionica II Josip Zanki, docent 15 0 15 / 4 IB Glazbeni praktikum II Snježana Habuš Rončević, prof. 15 0 15 / 4 IB Prirodne pojave, tehnologija i zakoni fizike red.prof.dr.sc. Nikica Uglešić 15 15 0 / 4 IB Zborno pjevanje I Snježana Habuš Rončević, prof. 15 0 15 / 4 I


MODUL PREDMET NOSITELJ P S V e-učenje ECTS Obvezni/10





izborniA Hrvatski jezik II doc.dr.sc. Marija Musa 15 15 0 6 OA Matematika IV red.prof.dr.sc. Nikica Uglešić 15 15 0 5 OA Zemljopis doc.dr.sc. Vera Graovac Matassi 15 15 0 2 OA Hrvatska dječja književnost izv.prof. dr.sc. Robert Bacalja 15 15 0 2 OA Likovna kultura Josip Zanki, docent 30 15 0 3 OA Glazbena kultura Edo Mičić, docent 30 15 0 3 OA Osnove kineziologije Doc.dr.sc. Lidija Vlahović 30 30 0 2 OA Informatika Josip Cindrić, prof. 15 0 15 2 OA1 Hrvatska usmena književnost red.prof.dr.sc. Stipe Botica 15 15 0 3 OA2 Hrvatska povijest 19. st. red.prof.dr.sc. Marijan Diklić 15 15 0 3 OA3 Kiparstvo, oblikovanje prostora i novi mediji II Saša Živković, docent 15 0 15 3 OB Strani jezik II – Engleski jezik II Irena Fadić, prof. 15 0 15 4 IB Informatika I Josip Cindrić, prof. 15 0 15 4 IB Književni rodovi i vrsta red.prof.dr.sc. Stipe Botica 15 0 15 4 IB Glagoljica i glagoljski spomenici doc.dr.sc. Ivica Vigato 15 0 15 4 IB Zborno pjevanje II Snježana Habuš Rončević, prof. 15 0 15 4 I


MODUL PREDMET NOSITELJ P S V e-učenje ECTS Obvezni/

11





izborniA Metodika nastave prirode i društva I izv.prof.dr.sc. Smiljana Zrilić 30 15 0 4 OA Glazbeni praktikum II Snježana Habuš Rončević, prof. 0 0 15 2 OA Metodika nastave likovne kulture I Saša Živković, docent 15 0 15 4 OA Metodika nastave glazbene kulture I Edo Mičić, docent 15 0 15 4 OA Kineziološka metodika I Doc.dr.sc. Lidija Vlahović 15 0 15 4 OA Scenska kultura doc.dr.sc. Teodora Vigato 30 15 0 3 OA Kineziološta kultura Mr.sc. Predrag Saratlija 0 0 30 1 OA1 Novija hrvatska književnost - romantizam izv.prof. dr.sc. Robert Bacalja 30 15 0 4 OA2 Dalmacija u 19. st. red.prof.dr.sc. Marijan Diklić 15 15 0 4 OA3 Grafika II Josip Zanki, docent 15 0 15 4 OB Glazbena radionica II Snježana Habuš Rončević, prof. 15 0 15 4 IB Informatika II Josip Cindrić, prof. 15 0 15 4 IB Pregled povijesti hrvatske kulture Red.prof.dr.sc. Stipe Botica 15 15 0 4 I


MODUL PREDMET NOSITELJ P S V e-učenje ECTS Obvezni/

12





izborniA Metodika nastave prirode i društva II izv.prof. dr.sc. Smiljana Zrilić 30 0 15 3 OA Metodika nastave matematike I Red. Prof.dr.sc. Nikica Uglešić 30 0 0 3 OA Metodika nastave likovne kulture II Saša Živković, docent 15 0 15 3 OA Metodika nastave glazbene kulture II Edo Mičić, docent 15 0 15 3 OA Metodika nastave hrvatskog jezika i književnosti I Doc.dr.sc. Ivica Vigato 30 0 15 4 OA Kineziološka metodika II Doc.dr.sc. Lidija Vlahović 15 0 15 3 OA Pedagogija djece s posebnim potrebama izv.prof. dr.sc. Smiljana Zrilić 30 15 0 4 OA1 Novija hrvatska književnost – predrealizam i realizam izv.prof. dr.sc. Robert Bacalja 15 15 0 3 OA2 Opća povijest 20.st. Doc.dr.sc. Zlatko Begonja 15 15 0 3 OA3 Slikarstvo II Saša Živković, docent 15 0 15 3 OB Sportska radionica I Mr.sc. Predrag Saratlija 15 0 15 4 IB Dramska radionica II Doc.dr.sc. Teodora Vigato 15 0 15 4 IB Psihologija obitelji i roditeljstva izv.prof. dr.sc. Mira Klarin 15 15 0 4 IB Informatika III Josip Cindrić, prof. 15 0 15 4 I



13





A Metodika nastave prirode i društva III izv.prof. dr.sc. Smiljana Zrilić 15 0 30 4 OA Metodika nastave matematike II red. Prof.dr.sc. Nikica Uglešić 15 0 30 4 OA Metodika nastave likovne kulture III Saša Živković, docent 15 0 15 3 OA Metodika nastave glazbene kulture III Edo Mičić, docent 15 0 15 3 OA Metodika nastave hrvatskog jezika i književnosti II doc.dr.sc. Ivica Vigato 15 0 30 4 OA Kineziološka metodika III Doc.dr.sc. Lidija Vlahović 15 0 15 3 OA Kineziološka kultura mr.sc. Predrag Saratlija 30 15 0 4 OA1 Novija hrvatska književnost od moderne do danas izv.prof. dr.sc. Robert Bacalja 30 15 0 4 OA2 Hrvatska povijest 20.st. prof.dr.sc. Marijan Diklić 30 15 0 4 OA3 Kiparstvo, oblikovanje prostora i novi mediji III Saša Živković, docent 15 0 15 4 OB Sportska radionica II mr.sc. Predrag Saratlija 15 0 15 4 IB Baština mr.sc. Marija Obad 15 15 0 4 IB Prevencija ovisnosti u osnovnoj školi prof.dr.sc. Jasna Zloković 15 15 0 4 IB Zavičajni govori u odgojno obrazovnim ustanovama doc.dr.sc. Ivica Vigato 15 15 0 4 I



A Metodika nastave prirode i društva IV izv.prof. dr.sc. Smiljana Zrilić 15 0 30 4 OA Metodika nastave matematike III red. Prof.dr.sc. Nikica Uglešić 15 0 30 3 O

14





A Metodika nastave likovne kulture IV Saša Živković, docent 15 0 15 4 OA Metodika nastave glazbene kulture IV Edo Mičić, docent 15 0 15 4 OA Metodika nastave hrvatskog jezika i književnosti III doc.dr.sc. Ivica Vigato 15 0 30 3 OA Kineziološka metodika IV Doc.dr.sc. Lidija Vlahović 15 0 15 4 OA1 Hrvatska književnost u dijaspori doc.dr.sc. Katarina Ivon 30 15 0 4 OA2 Zavičajna povijest doc.dr.sc. Sanda Uglešić 30 15 0 4 OA3 Slikarstvo III Saša Živković, docent 15 0 15 4 OB Stilogenost jezičnih sredstava Prof.dr.sc. Tihomil Maštrović 15 15 0 4 OB Integrativna pedagogoija izv.prof. dr.sc. Smiljana Zrilić 15 15 0 4 OB Etika i ljudska prava mr.sc. Milena Radovan Burja 15 15 0 4 O



A Metodika nastave matematike IV red. prof.dr.sc. Nikica Uglešić 15 0 30 7 OA Metodika nastave hrvatskog jezika i književnosti IV doc.dr.sc. Ivica Vigato 15 0 30 7 OA Kultura duha 30 0 15 5 O

15





A Medijska kultura doc.dr.sc. Teodora Vigato 15 15 0 3 OA Kineziološka kultura Mr.sc. Predrag Saratlija 0 0 60 1 OA1 Metodika nastave predmeta izbornog modula A1 doc.dr.sc. Ivica Vigato 15 0 15 4 OA2 Metodika nastave predmeta izbornog modula A2 doc.dr.sc. Sanda Uglešić 15 0 15 4 OA3 Metodika nastave predmeta izbornog modula A3 Saša Živković, docent 15 0 15 4 OB Hrvatska književnost u europskom kontekstu Prof.dr.sc. Tihomil Maštrović 15 15 0 4 OB Djeca sa specifičnim teškoćama u učenju izv.prof. dr.sc. Smiljana Zrilić 15 15 0 4 OB Ekologija Doc.dr.sc. Slaven Zjalić 15 15 0 4 O



A Metodologija istraživanja u odgoju i obrazovanju Doc.dr.sc. Slavica Šimić Šašić 30 15 0 4 OA Diplomsko istraživanje 26

16





1. OPĆE INFORMACIJE1.1. Studijski program (preddiplomski,

diplomski, integrirani)Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij za učitelje

1.1. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

30+15+0

1.2. Godina studija 1. 1.2. Očekivani broj studenata na predmetu 451.3. Naziv predmeta Opća pedagogija 1.3. Nositelj predmeta Dr.sc.Smiljana Zrilić, izv.prof.1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 5 1.4. Suradnici Dr.sc.Violeta Valjan Vukić1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta

Studenti - budući učitelji trebaju upoznati sustav pedagogijskih spoznaja, koje objašnjava pedagogija shvaćena kao kritička i stvaralačka znanost o odgoju. Sustav pedagogijskih spoznaja treba im omogućiti snalaženje u odgojnoj praksi i osposobiti ih za stvaralačko osmišljavanje i unapređivanje odgojne prakse i pedagogijske teorije. Usvojiti znanstveno i stručno pedagoško nazivlje, te sistem spoznaja iz teorije i prakse odgajanja.

17





2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Nema

2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi

- 1., 2., 10., 11., 14., 15. ,16., 17.

2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

- Ovladavanje sadržajima kolegija- Cjelovit i sistematiziran uvid u pedagogijsku znanost kao osnovicu za izučavanje ostalih disciplina u okviru studija.- Usvojene temeljne pojmove u području odgoja i obrazovanja prepoznati, primijeniti u svakodnevnom životu, a posebno u odgojno-

obrazovnoj praksi, - Razvijanje kritičkog stava prema postojećoj stvarnosti i promjenama u društvu i odgojno-obrazovnom sustavu. - određivanje važnosti i odgovornosti odgojitelja i učitelja/nastavnika u poučavanju, tj. odgoju i obrazovanju mladih naraštaja u društvu

brzog tehnološkog napretka i rastuće globalizacije.- Analizirati usvojene temeljne pojmove u području odgoja i obrazovanja mogu prepoznati, implementirati ih u svakodnevnom životu, a

posebno u odgojno-obrazovnoj praksi, te zauzeti kritički stav prema postojećoj stvarnosti i promjenama u društvu i odgojno-obrazovnom sustavu.

- Stvaralačko osmišljavati i unapređivati odgojnu praksu i pedagogijske teorije. - Razvijati socijalne kompetencije kako svoje, tako i kod učenika, posebno komunikacijske sposobnosti.

2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. Pedagogija i njezin predmet (važnije discipline u sustavu pedagogijske znanosti – podjela znanosti o odgoju, pravci znanosti o odgoju, metode znanosti o odgoju, suvremena usmjeravanja pedagogije)

2. Povijest pedagogije (odabrani nositelji povijesno i pedagoški značajnih ideja o odgoju i obrazovanju kroz povijest – grčki filozofi, Komensky, Locke, Rousseau, Pestalozzi, Herbart, Humbolt, Frobel, Montessori, itd. - razvoj pedagogije kroz 5 razdoblja prema Gudjonsu; razvoj pedagoške misli u Hrvatskoj)

3. Temeljne odrednice pedagogijskih znanosti (zadaci pedagogije, odnos pedagogije prema drugim znanostima, interdisciplinarni pristupi određenju pedagogije)

4. Pedagoška istraživanja (metodologija istraživanja, vrste istraživanja, tijek i provođenje istraživanja, statistička analiza, interpretacija, objavljivanje i primjena rezultata)

5. Fenomen odgoja (bit, ciljevi i norme odgoja, intencionalni i funkcionalni odgoj,6. Struktura odgojnog procesa, subjekti odgojnog procesa, različiti pristupi određivanju odgojnih zadataka, odgojne zadaće kao

sastavnice i etape u postizanju svrhe, operacionalizacija odgoja, teorije o odgojnom procesu, odgajanje kao komunikacijsko-interakcijsko djelovanje)

7. Obrazovanje (što je obrazovanje, obrazovanje kao proces, opći ciljevi i svrha, kurikulum, vrednovanje obrazovanja, temeljni principi humanističkog odgoja i obrazovanja, formalno, neformalno, informalno)

8. Učitelj – temeljni nositelj sustava odgoja i obrazovanja, izobrazba učitelja, kompetencije suvremenog učitelja). Sadržaji socijalne komunikacije (bitne prepostavke (sadržaji) za uspostavljanje uspješne komunikacije, važnost neverbalnih znakova za odgojitelje, usklađenost verbalne i neverbalne komunikacije

18





9. Obiteljski odgoj (obiteljska pedagogija, odgojna funkcija obitelji, svrha, zadaci i sadržaj obiteljskog odgoja, stilovi odgoja roditelja, dimenzije roditeljstva)

10. Sustav odgoja i obrazovanja: Predškolski odgoj (iz povijesti predškolskog odgoja, institucije predškolskog odgoja u Hrvatskoj, odgoj u ranom djetinjstvu, predškolska pedagogija), Školski i visokoškolski odgoj (Osnovna škola i obvezatno obrazovanje, zadaće osnovne škole, smjerovi razvoja srednjeg i visokog obrazovanja, stručne službe suvremene škole)

11. Domski odgoj (iz povijesti domskog odgoja, vrste domova, dječji domovi, domska pedagogija)12. Odgoj i obrazovanje odraslih (teorije odgoja i obrazovanja odraslih osoba, specifičnosti, organizacija i oblici, andragogija,

gerontogogija, samoobrazovanje, Cjeloživotno obrazovanje (pojmovno određenje cjeloživotnog obrazovanja, uzroci i posljedice znanstveno-tehnoloških promjena, načela cjeloživotnog obrazovanja; Odgoj u domovima (Vrsta domova, funkcije domova, sadržaj odgojne djelatnosti učeničkog doma, načela i odgojni postupci, domska pedagogija)

13. Odgoj u slobodnom vremenu (Pojmovno određenje slobodnog vremena, aktivnosti u slobodnom vremenu, kultura provođenja slobodnog vremena, slobodno vrijeme i nove mogućnosti pedagoškog djelovanja, nositelji odgojnih aktivnosti, Pedagogija slobodnog vremena);

14. Pedagogija djece s posebnim potrebama (promjene u pristupima obrazovanju djece s posebnim potrebama, uključivanje u redovnu školu, osnovno školovanje djece s teškoćama u Hrvatskoj, zakonske odrednice, položaj i prava djece s posebnim potrebama u sustavu školovanja u RH, modeli školovanja učenika s posebnim obrazovnim potrebama u redovitom školskom sustavu

15. Interkulturalna pedagogija (različitost u kontekstu suvremenog kurikuluma, interkulturalno obrazovanje kao čimbenik kvalitete suživota u suvremenim multikulturalnim društvima, interkulturalna dimenzija cjeloživotnog obrazovanja učitelja, kultura škole u kontekstu interkulturalnih i socijalnih kompetencija učitelja)

2.6. Vrste izvođenja nastave:

predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenataStudenti prisustvuju nastavi predavanja i seminara, izrađuju i izlažu seminarski rad po svom izboru te polažu usmeni ispit.

2.9. Raspodjela ECTS bodova prema studijskim obvezama (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave Praktični rad Kolokvij

Priprema za predavanje 0,5 Referat Pismeni ispit 1

Domaće zadaće Seminarski rad 1 Usmeni ispit 2

Istraživanje Esej Pohađanje nastave 0,5

19





Eksperimentalni rad Projekt (Ostalo upisati)

2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu kroz sljedeće elemente pohađanja nastave, priprema za predavanje, izrada i prezentiranje seminarskog rada, pismeni i usmeni ispit.

2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

NaslovBroj primjeraka u

knjižniciDostupnost putem

ostalih medijaGiesecke, H. (1993). Uvod u pedagogiju. Educa: Zagreb. Gudjons, H. (1994), Pedagogija - temeljna znanja. Educa, Zagreb. (Poglavlja: I, II, III, IV, VII, XII) Mijatović, A. (ur.) (1998), Osnove suvremene pedagogije, HPKZ, Zagreb.(Poglavlja: II, III, IV, V, VII, VIII, XII, XV, XVI)

Previšić, V. (ur.) Kurikulum. Zagreb: Školska knjiga

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)

Glasser, W. (2005): Kvalitetna škola. Educa. Zagreb. Glasser, W. (1999): Nastavnik u kvalitetnoj školi. Educa. Zagreb. Jurčić, M. (2004.): Uloga učiteljeve podrške u razredno-nastavnom ozračju. Zagreb: Napredak, br. 3., (str. 329-340). Katz, G.L., McClellan, E.D. (1999). Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije. Educa: Zagreb. Marsh, J.C. (1994). Kurikulum: temeljni pojmovi. Educa: Zagreb. Neill, S. (1994): Neverbalna komunikacija u razredu. Zagreb. Educa. Previšić, V. (1999.): Učitelj – interkulturalni medijator. U: Rosić, V. (ur.): Nastavnik – čimbenik kvalitete u odgoju i obrazovanju.

Zbornik radova Drugog međunarodnog znanstvenog kolokvija. Rijeka: Filozofski fakultet (str. 78-84) Previšić, V. (2000): Slobodno vrijeme između pedagogijske teorije i odgojne prakse, Napredak,141 (4)., (403-410). Previšić, V. (2005): Kurikulum suvremenog odgoja i škole: metodologija i struktura. Zagreb. Pedagogijska istraživanja, br. 2., (165-

173). Stoll, L. i Fink, D. (2000): Mijenjajmo naše škole. Educa. Zagreb. Zrilić, S., Valjan-Vukić, V. i Miočić, M. (2010): Umjetnički odgoj u alternativnim škola. Zbornik radova Dani osnovne škole Splitsko-

dalmatinske županije., str. (str. 27-54). Zrilić, S. i Bedeković, V. (2010): Modeliranje kulture škole u kontekstu interkulturalnih i socijalnih kompetencija nastavnika. Zbornik

radova Susret kultura. Novi Sad. Zrilić, S.; Jurčić, M. i Bedeković, V. (2011): Različitost u kontekstu suvremenog kurikuluma. Školski vjesnik. Split .

2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta prati se studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom kolegiju, periodičnom neovisnom vanjskom provjerom programa i periodičnom internom provjerom godišnjeg detaljnog izvedbenog nastavnog programa i ispitnih procedura.

20





2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)




15+0+15

1.2. Godina studija 1. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 451.3. Naziv predmeta Uvod u razvojnu psihologiju 1.8. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Mira Klarin1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.9. Suradnici1.5. Status predmeta Obvezni2. OPIS PREDMETA


Cilj kolegija je poznavanje suvremenih načela, teorijskih koncepata te metoda istraživanja svih aspekata čovjekovog razvoja. Temeljna znanja iz ovog područja omogućiti će kritički osvrt na teorijske aspekte te metode istraživanja koje se koriste u razvojnoj psihologiji. Studenti će razumjeti čimbenike koji utječu na razvoj te procese koji uvjetuju razvoj tijekom životnog vijeka. Poznavati će prepreke i ograničenja na koje nailaze istraživači tijekom istraživanja različitih aspekata razvoja. Prepoznati će etičke dileme koje se javljaju tijekom istraživanja ovog područja psihologije. Cilj kolegija je stjecanje uvida u povezanost teorije, istraživanja te prijemne dobivenih spoznaja u konkretnim životnim situacijama.


Uvjet za upis kolegija je upisana 1.godina studija.


1., 2., 10., 12., 15., 16.

21






Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:- Nabrojati i opisati osnovne pojmove iz područja različitih teorijskih pristupa u razvojnoj psihologiji, njihov doprinos objašnjenju

razvoja i kao i njihova ograničenja. - Opisati različite metode istraživanja, njihove prednosti i ograničenja.- Prepoznati vrste i strategije te nacrte istraživanja i teorijske koncepte u razvojnoj psihologiji.- Identificirati , razlikovati, usporediti i objasniti različite vrste i nacrte istraživanja te temeljne teorijske pristupe u razvojnoj psihologiji.- Protumačiti i povezati odnosno upotrijebiti različite metodološke pristupe i teorijske okvire na konkretnim primjerima.- Povezati i procijeniti različite nacrte istraživanja te teorijske koncepte.- Planirati različite vrste i nacrte istraživanja, metode prikupljanja podataka za konkretni problem. Zaključiti o kojoj se teorijskoj osnovi

radi na temelju konkretnog primjera.


Uvod u kolegij, sadržaj, ciljevi kolegijaOdređenje razvojne psihologije s povijesnim pregledom.Metode istraživanja čovjekova razvoja.Etička načela u istraživanjima razvoja te dileme koje prate razvojnu psihologiju. Različite teorijske paradigme relevantne za razvojnu psihologiju.Freudova teorija psihoseksualnog razvoja.Eriksonova teorija psihosocijalnog razvoja.Biheviorističke teorije – Tradicionalne teorije učenja.Biheviorističke teorije razvoja – Socijalno-kognitivna teorija učenja.Piagetova teorija kognitivnog razvoja.Etološki teorijski pristup razvoju.Ekološki pristup razvoju.

2.6. Vrste izvođenja nastave:Nastava se izvodi putem predavanja, seminara te rasprave o temi.


2.7. Komentari:Studenti, u malim skupinama imaju obvezu tijekom semestra izraditi seminarski rad.

2.8. Obveze studenata Student je u obvezi pohađati nastavu, izraditi seminar te sudjelovati u raspravama tijekom nastave i seminara.


Praktični rad Kolokvij 1 + 1

Referat Pismeni ispit 2

Seminarski rad 1 Usmeni ispit

Esej (Ostalo upisati)

22





Projekt (Ostalo upisati)


Tijekom semestra studenti imaju dva kolokvija. Prvi kolokvij obuhvaća sadržaj do Piagetove teorije kognitivnog razvoja, dok drugi kolokvij obuhvaća sadržaje Piaget-ove teorije kognitivnog razvoja, etološki i ekološki pristup razvoju. Student može položiti kolegij preko kolokvija (1 + 1 ECTS) ili preko ispita (2 ECTS).


Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

Vasta, R. i suradnici (2001.): Dječja psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko (odabrana područja) 3 Berk, L.E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja, Jastrebarsko, Naklada Slap (odabrana područja)

6


Buggle, F. (2002). Razvojna psihologija Jeana Piageta, Naklada Slap, Jastrebarsko.Bukatko,D., Daehler, M.W. Child development,Houghton Mifflin Company, New York.Thomas, R.M. (2001): Recent theories of human development, London, Sage Publications, Inc.Santrock, J.W. 1999). Life-Span Development. McGraw Hill Collage, Boston.


Praćenje kvalitete odvija se provjeravanjem znanja i drugih izlaznih kompetencija tijekom kolokvija i/ili ispita. Tijekom semestra provodi se evaluacija rada nastavnika od strane studenata, a također planira se i provodi samostalna anketa u kojoj studenti daju prijedloge, iznose pohvale i kritike.


1. OPĆE INFORMACIJE1.1. Studijski program (preddiplomski, Integrirani preddiplomski i diplomski 1.6. Način izvođenja nastave (broj sati 15+0+15

23





diplomski, integrirani) sveučilišni studij za učitelje P+V+S+e-učenje)1.2. Godina studija 1. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu

1.3. Naziv predmeta Filozofija odgoja

1.8. Nositelj predmetaProf.dr.sc.Iris TićacMr.sc.Milena Radovan Burja

1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici 1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmetakroz filozofski pristup odgojnoj problematici, analiziranje i razumijevanje glavnih filozofskih problema u vezi s odgojem, ohrabrivanje vlastitih odgovora na probleme temeljem kritičkog promišljanja i istraživanja pitanja odgoja danas


pokazati interes za filozofsko promišljanje odgoja, otvorenost za nova znanja


1., 2., 14., 16.


pokazati razumijevanje pojmova odgoja iz filozofskog i humanističkog aspekta; razumjeti i kritički vrednovati utjecaj glavnih pravaca klasične i suvremene filozofske misli na odgoj, kao poticaj na raspravu o biti odgoja danas; primijeniti razumijevanje filozofskih pitanja na pristup pitanjima odgoja, obrazovanja, znanja, poučavanja, vrednovanja i samovrednovanja; kritički propitivati filozofske pretpostavke odgoja, pitanja slobode i odgovornosti u odgoju, pitanja humanosti, sa svim aspektima nastojanja da se razviju potrebne kompetencije u traženju vlastitih odgovora na probleme; aktivno se odnositi prema pitanjima odgajanja građana, razvoja kritičkog mišljenja i življenja demokratskih vrijednosti; preuzeti odgovornost za stalnu brigu o kvaliteti i odgovornosti razvijanja dijaloga u obrazovanju, stvaralaštva, tolerancije, pluralizma, izvrsnosti; s različitih motrišta kritički istraživati pitanja odgoja kao izazov za osobni i profesionalni razvoj, te pozitivnu rekonstrukciju iskustava u odgojnoj praksi, kulturi i društvu.


Filozofija-temeljna pitanja i problemi; Filozofija i odgoj; Pojam i predmet filozofije odgoja; Filozofska podloga ciljeva odgoja; Filozofski aspekti humanističkog pristupa odgoju(klasični, naturalistički, egzistencijalistički i kritički pristup); Izvori misli o odgoju u antičkoj filozofiji; Utjecaj J.J.Rousseaua i Kanta na modernu misao o odgoju; Egzistencijalizam i filozofija odgoja; P.Freire i kritički pristup u filozofiji odgoja; Izazovi postmodernizma u suvremenoj filozofiji odgoja; Sloboda i odgoj; Vrijednosti i odgoj; Društvo i odgoj; Razvoj kritičkog mišljenja i Program filozofije za djecu M.Lipmana; B.Russell o odnosu znanosti, odgoja i društva; Značenje i perspektive filozofije odgoja danas

2.6. Vrste izvođenja nastave: predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje


2.7. Komentari:

24





terenska nastava2.8. Obveze studenata pohađanje nastave, izrada seminarskog rada, pismeni i usmeni ispit


Pohađanje nastave 1 Praktični rad Kolokvij

Priprema za predavanje Referat Pismeni ispit 1


Istraživanje Esej (Ostalo upisati)



pohađanje nastave(25ECTS postotnih bodova), seminarski rad(25ECTS postotnih bodova), pismeni ispit(25ECTS postotnih bodova), usmeni ispit(25ECTS postotnih bodova)




ostalih medijaPolić,M.(1997).Čovjek-Odgoj-Svijet, Zagreb,KruZak Ferry,L.(2011).Naučite živjeti, Zagreb,Znanje Legrand,L.(1995).Moralna izobrazba danas:Ima li to smisla?, Zagreb, Educa Canivez,P.(1999).Odgojiti građanina, Zagreb,Durieux Filozofija i odgoj u suvremenom društvu/ur.M.Polić(2006), Zagreb, Hrvatsko filozofsko društvo


Aristotel(1992).Politika, Zagreb, Hrvatska sveučilišna nakladaRousseau,J.J.(1989).Emil ili o vaspitanju, Beograd-Valjevo, EstetikaNeill,A.S.(1999).Škola Summerhill, Zagreb, Sara 93Morin,E.(2002).Odgoj za budućnost, Zagreb, EducaNussbaum, M.C.(1997).Cultivating Humanity:A Classical Defence of Reformi in Liberal Education, Cambridge, Harvard UniversityRussell,B.(2005).Mudrost Zapada, Split, Marjan tisak


kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog programa prati se studentskom anketom, uspjehom studenata na ispitu, periodičnom vanjskom i internom provjerom izvedbenog nastavnog programa i ispitnih procedura.


25





1. OPĆE INFORMACIJE1.1.Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)

Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij za učitelje

1.6.Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

30+15+0

1.2.Godina studija 1. 1.7.Očekivani broj studenata na predmetu 1.3.Naziv predmeta Hrvatski jezik I 1.8.Nositelj predmeta Doc. dr. sc Marija Musa1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 5 1.9.Suradnici dr. sc Slavica Vrsaljko1.5.Status predmeta Obvezni 2. OPIS PREDMETA

2.1.Ciljevi predmeta

Cilj je kolegija Hrvatski jezik I sustavno pamćenje, razumijevanje i vježbanje gramatičkih, pravogovornih i pravopisnih sadržaja koji su temelj komunikacijske kompetencije (govorom i pismom) na profesionalnom i osobnom planu. Program kolegija je interdisciplinaran i pretpostavlja znanje teorije standardnog jezika i njegove povijesti, odnosa hrvatskog standardnog jezika i dijalekata hrvatskog jezika, kao i opće teorije komunikacije hrvatskim standardnim jezikom.

26





2.2.Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Nema uvjeta.

2.3.Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi

1., 2., 3., 4., 5., 12., 17.

2.4.Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Iskazati odnose u govornoj komunikaciji. Nabrojati idiome hrvatskoga jezika i argumentirati razlike u odnosu na hrvatski standardni jezik. Analizirati izgovor fonema hrvatskoga jezika. Prepoznati i analizirati alternacije (fonološke i morfološke) Prepoznati razlike u izgovoru fonema č,ć,dž,đ. te izmjene alternacija ije/je/e/i. Prepoznati naglaske hrvatskoga standardnoga jezika i uočiti odstupanja u odnosu na standardnojezične naglasne

norme. Prepoznati sve vrste riječi Samostalno analizirati gramatičke kategorije imenskih riječi (rod, broj, padež) Samostalno analizirati gramatičke kategorije glagola Nabrojati i prepoznati nepromjenjive vrste riječi Prepoznati tvorbene načine u riječima


Jezik kao sustav. Odnos jezika i govora. Norme u hrvatskome standardnom jeziku. Povijest hrvatskoga književnog jezika (Pregled povijesti hrvatskoga književnog jezika kroz četiri razdoblja.) Hrvatski pravopis.Fonologija. Glas (fon) i fonem. Nastajanje glasova. Razdioba glasova. Fonološke opozicije. Glasovne promjene na granici morfema. Nadodsječna fonološka sredstva. Značajke naglasnog sustava hrvatskoga standardnog jezika – naglasak i zanaglasna dužina. Morfologija. Vrste morfema. Vrste riječi. Gramatičke kategorije roda, broja, padeža i lica. Vrste i promjena imenica. Pridjevi – podjela po značenju i obliku. Glagoli, glagolski oblici. Pregled ostalih vrsta riječi. Tvorba riječi – sufiksacija, prefiksacija i slaganje.

2.6. Vrste izvođenja nastave: predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad diskusija, konzultacije

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenataAktivno sudjelovanje u nastavi, usmeni i pismeni ispit, seminarski rad ili esej.

27






Pohađanje nastave 0.5 Praktični rad Kolokvij 1


Domaće zadaće 0.5 Seminarski rad 1 Usmeni ispit 1




Vrednuje se uspješno napisan seminarski rad, kolokviji, pismeni i usmeni ispit.



knjižnici

Dostupnost putem ostalih

medijaSilić, J. (1998) Fonologija hrvatskoga jezika, udžbenik za I. razred gimnazije, Zagreb: Školska knjiga.

Silić, J. (1995) Morfologija hrvatskoga jezika, udžbenik za II. razred Zagreb: Školska knjiga.

Barić, E. i sur.(1995. i sljedeća izdanja) Hrvatska gramatika, Zagreb: Školska knjiga. Težak, S. –Babić S. (2000) Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb: Školska knjiga. Babić,S. – Finka, B.- Moguš, M. (1994) Hrvatski pravopis, Zagreb: Školska knjiga.


Moguš, M. (2000) Povijest hrvatskoga književnog jezika, Zagreb: .Globus. Samardžija, M. (1999) Norme i normiranje hrvatskoga jezika, Zagreb: MH.




Anketom kreiranom od strane nastavnika ispitat će se stavovi studenata o kvaliteti i uspješnosti nastave.Pokazatelj kvalitete pratit će i uspješnost na ispitu

28








30+15+0

1.3. Godina studija 1. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 451.5. Naziv predmeta Matematika 1 1.8. Nositelj predmeta Red.prof.dr.sc. Nikica Uglešić1.5. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici Lea Dujić, mag.math.1.6. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Usvojiti temeljne matematičke pojmove i odnose: sud, skup, relacija,funkcija, kardinalnost, realni broj. Posebice, znati i razumjeti hijerarhijskeodnose i kardinalnosti te algebarsku i uređajnu struktutru na skupu realnih brojeva i na njegovim najvažnijim podskupovima.


nema


1., 6., 8., 12.,17.


Naučiti strogo logički razmišljati i zaključivati. Umjeti razlikovati i svrstavati razmatrane objekte, posebice, brojevne skupove, po svojstvima pridodanih imstruktura. Osloboditi se straha od izkazivanja logičnoga razmišljanja i zaključivanja (poglavito, kad protuslovi uvrieženu mišljenju ili „očitoj istini“) te prihvatiti punu odgovornost za svoje rieči i djela. Priznati svoju možebitnu pogrješku i promieniti mišljenje na temelju novospoznatih činjenica.

29






1. Osnove matematičke logike (izjavna rečenica; logički sud; veznici; implikacija; ekvivalencija; negacija; kontradikcija; logički predikat; neodrđene zamjenice; kvantifikatori - svaki, neki; formula; primjeri).2. Skupovi (osmišljenje; zadavanje; zapisivanje; podskup - nadskup; prazan skup; skupovne operacije; uredjeni par; direktni produkt; partitivni skup; primjeri).3. Relacije (odnos; binarna relacija; temeljna svojstva; razredbena relacija; razred; kvocientni skup; ure.ajna relacija; djelomiµcno i podpuno ure.en skup; dolnja i gornja me.a; in.mum i supremum; minimum i maksimum; dobro ure.en skup; segment i interval; prerez; primjeri).II. FUNKCIJE (6 + 4)1. Funkcija (de.nicija; zapis i nazivlje; funkcijin graf; vaµzna svojstva - injektivnost, surjektivnost, bijektivnost; primjeri: inkluzija, identiteta, konstanta; projekcija).2. Invezna funkcija (slika; praslika; funkcijska kompozicija; invezna funkcija; djelomiµcno invertibilna funkcija; primjeri).3. Kardinalni broj (bezkonaµcan i konaµcan skup; ekvipotentni skupovi; kardinalni broj; kardinalnost partitivnoga skupa - neobstojnost največega kardinalnog broja).III. RACINALNI BROJEVI (10 + 14)1. Skup prirodnih brojeva (Peanovi aksiomi; matematiµcka indukcija; načelo definicije indukcijom; sbrajanje, mnoµzenje i ure.aj na skupu prirodnih brojeva; diskretnost; konaµcni kardinalni brojevi kao prirodni brojevi;prebrojivost).2. Grupa cielih brojeva (pro.irenje skupa prirodnih brojeva; pro.irenje algebarske i ure.ajne strukture s prirodnih na ciele brojeve; oduzimanje).3. Aritmetiµcke osnove (djeljivost; mjera i vi.ekratnik; prosti brojevi; Euklidov algoritam; faktorizacija cieloga broja; kongruencija; mod-sbrajanje; mod-mnoµzenje)4. Ure.eno polje racionalnih brojeva (skup racionalnih brojeva; ulaganje skupa cielih brojeva u skup racionalnih brojeva; pro.irenje algebarske i ure.ajne strukture s cielih na racionalne brojeve; brojevni pravac; gustoća; prebrojivost; Arhimedov aksiom; dieljenje; razlomak; decimalni broj). Skup iracionalnih brojeva (prerezi u skupu racionalnih brojeva; ira-cionalni brojevi; skup realnih brojeva).2. Ure.eno polje realnih brojeva (pro.irenje algebarske i ure.ajne strukture s racionalnih na realne brojeve; Cantorov aksiom; obstojnost in.muma i supremuma; ure.ajna bijekcija sa skupa realnih brojeva na brojevni pravac; neprebrojivost).3. Potenciranje racionalnim eksponentom (sbroj, umnoµzak; faktorjel; binomni koe.cijent; potencija s cjelobrojnim eksponentom; binomna formula; potencija s racionalnim eksponentom - obstojnost i jedincatost; potencija s iracionalnim eksponentom).V. KOMPLEKSNI BROJEVI (2 + 2)1. Polje kompleksnih brojeva (brojevna ravnina; skup kompleksnih brojeva; pro.irenje algebarske strukture s realnih na kompleksne brojeve).2.Gaussov prikaz kompleksnih brojeva (imaginarna jedinica; imaginarni brojevi; Gaussov zapis; algebarske operacije u Gaussovu zapisu).

2.6. Vrste izvođenja nastave: predavanja samostalni zadaci 2.7. Komentari:

30





seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.8. Obveze studenata



Priprema za predavanje Referat Pismeni ispit

Domaće zadaće Seminarski rad Usmeni ispit







ostalih medijaN. Uglešić, Viša matematika, I., skripta PMF-a pri Sveučilištu u Splitu,str. 1. - 46. (dostupno na e-mreži: pmfst.hr).

S. Kurepa, Uvod u matematiku, Tehnička knjiga, Zagreb, 1970 B. Pavković i D. Veljan, Elementarna matematika, I./II., Tehničkaknjiga, Zagreb, 1992./1995.


Zbirke odgovarajućih zadataka iz elementarne algebre.



1. OPĆE INFORMACIJE

31





1.3. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)



15+0+15

1.4. Godina studija 1. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 451.6. Naziv predmeta Temeljni pojmovi teorije književnosti 1.8. Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Katarina Ivon1.6. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici1.7. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobljavanje studenata za teorijsko mišljenje te za samostalnu interpretaciju književnih tekstova. Osposobljavanje studenata za prepoznavanje književnih oblika te prepoznavanje stilskih figura. Upoznavanje studenata sa suvremenim književnim teorijama.


-


1.,2., 3., 4.,5.,12., 17.


Osposobiti studente za pravilno tumačenje i analiziranje temeljnih pojmova teorije književnosti.Osposobiti studente za samostalno interpretiranje književnih djela.Osposobiti studente za uočavanje, definiranje i analiziranje rodovskih i žanrovskih sličnosti i razlika.Osposobiti studente za poznavanje i razumijevanje književnopovijesnih, književnoteorijskih i stilskoformacijskih osobitosti pojedinih književnih djela i njihova konteksta.Osposobljavanje studenata za razumijevanje i tumačenje suvremenih književnih teorija. Kod studenata se razvija sposobnost samostalnog učenja i napredovanja izvođenjem samostalnih zadataka tijekom nastavnog procesa ovisno o tome koja se jezična problematika definira i analizira ili o kojoj se temi raspravlja.Kod studenata se razvijaju istraživačke vještine na razini izrade stručnog rada.Kod studenata se razvijaju sposobnosti za kontinuirano vrjednovanje i samovrjednovanje vlastitoga rada i učinkovitosti


1.Naziv i pojam književnosti.Temelji proučavanja književnosti.3. Područje znanosti o književnosti (povijest književnosti, teorija i kritika)4. Kratki prikaz temeljnih književnopovijesnih razdoblja.5. Stih i proza. Književni rodovi i vrste.6. Stil, stilske figure.7. Temeljni pojmovi versifikacije.8. Stihovni oblici (lirika i epika) . Umjetnička proza. 9. Trivijalna književnost. Drama i kazalište. 10. Kratka priča, novela, esej, feljton.

32





11. Upoznavanje sa žanrovima iz dječje književnosti : slikovnica, dječja priča, dječja poezija, dječji roman, basna, igrokaz, strip.12. Prikaz suvremenijih pristupa u interpretaciji književnih djela. Poststrukturalizam i dekonstrukcija 13. Novi historizam i postkolonijalna teorija.14. Feministička teorija. Imagologija. 15. Kulturalni studiji.




2.7. Komentari:


Studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu temu i pripremu za diskusiju izvan nastave. Studenti su dužni redovito pisati domaće zadaće i pripremati se za nastavni sat. Dva puta tijekom semestra studenti imaju mogućnost pisati kolokvij. Prolaznost na kolokviju podrazumijeva 50% točnih odgovora. – 70% ocjene. Studenti koji su redovito izvršavali gore navedene obaveze pristupit će završnom usmenom ispitu – 15% ocjene. Studenti koji nisu uspjeli izvršiti navedene obveze polažu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminacijski, tj. ako student nije položio pismeni dio ne izlazi na usmeni dio ispita.


Pohađanje nastave 0,5 Praktični rad Kolokvij 1


Domaće zadaće 0,5 Seminarski rad 0,5 Usmeni ispit 1




Studenti su dužni aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave. Prati se i procjenjuje aktivnost studenata tijekom nastavnog procesa. Svaki od programom predviđenih zadataka sudjeluje u formiranju konačne ocjene.Student može ispitnu obvezu zadovoljiti preko kolokvija ili može polagati cijeli ispit u redovitom ispitnom roku. Kolokvij nije uvjet za izlazak na ispit. Ukoliko student nije položio jedan od kolokvija mora polagati ispit u cijelosti

2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija) Naslov



Solar, M. (2005.) Teorija književnosti, Zagreb: Školska knjiga.

33





Škreb, Z.; Stamać, A.(2000.) Uvod u književnost. Teorija, metodologija, Zagreb: Nakladni zavod Globus. (odabrana poglavlja)

Culler, J. (2001.), Književna teorija, Zagreb; Biblioteka AGM


Biti, V. (2000.), Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Zagreb.Biti, V. (1992.), Suvremena teorija pripovijedanja, Zagreb. Velek, R.;Voren,O.(1985), Teorija književnosti, Nolit, Beograd.Eagleton, T.(1987.), Književna teorija, Zagreb.Žmegač, V. (1987.), Povijesna poetika romana, Zagreb.Dukić, D. i dr. (2009.), Kako vidimo strane zemlje: uvod u imagologiju, Zagreb. Hall, S. (2006.) „Kulturalni studiji i njihovo teorijsko naslijeđe“ u: Politika teorije. Zbornik rasprava iz kulturalnih studija, ur. Duda, Dean, Zagreb







15+15+0

1.5. Godina studija 1- 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 301.7. Naziv predmeta Povijest hrvatskoga standardnoga jezika 1.8. Nositelj predmeta Doc.dr. sc. Ivica Vigato

34





1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici 1.8. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta upoznati studente s formiranjem i razvojem hrvatskoga jezičnog standarda2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne

kompetencije potrebne za predmetnema


1., 2., 3.,4.,12.,


Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni: razumjeti nastajanje i razvoj svakog standardnoga jezika; lučiti standardni jezik od mjesnih govora, dijalekata i narječja; uočiti razvoj hrvatskoga standardnoga jezika u predstandardnom i standardnom razdoblju; prepoznati i cijeniti jezične priručnike koji su bitno pridonijeli standardizaciji hrvatskoga jezika; uočiti poteškoće na koje je nailazila standardizacija; vrednovati hrvatski standard kao jezik hrvatskoga naroda i kulture; metodološki i kompozicijski pravilno sastaviti seminarske radove, ovladati metodologijom istraživanja starijih tekstova bitnih za razvij hrvatskoga jezičnoga standarda.


1. Uvodni sat: sadržaj kolegija, literatura, teme za seminarske radove2. Razvoj jezika, Povijesno poredbena metoda, Historijska gramatika, Standardizacija, Odnos hrvatskih narječja prema standardnome

jeziku3. Periodizacija hrvatskoga standardnog jezika4. Početci pismenosti u Hrvata, Jezik hrvtskoga sredjovjekovlja.5. Standardizacija jezika na čakavskoj i štokavskoj osnovici. Hrvatske pokrajinske književnosti. 6. Čakavsko štokavska jezična koine. Početci kajkavskoga jezičnoga izraza.7. Razvoj latiničke grafije8. Razvoj hrvatske leksikografije u 17 i 18 st 9. Jezikoslovni rad hrvatskih dopreporodnih gramatičara10. Jezična stilizacija predilirskoga i ilirskoga razdoblja i napuštanje kajkavštine.11. Filološke škole u 19. st. i na prijelazu u 20. st.12. Standardološka literatura u 19. stoljeću: rječnici, gramatike, reforma pravopisa jezični savjetnici13. Standardni jezik u 20 st. (jezična unifikacija, zalaganje za jedinstveni srpskohrvaski jezik, otpor jezičnom unitarizmu).14. Standardološka literatura u 20 st.: rječnici, gramatike, pravopisi jezični savjetnici; Jezične prilike u demokratskoj Hrvatskoj


35








3. Studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu temu i pripremu za diskusiju izvan nastave

4. Dužni su napisati i prezentirati seminarski rad iz povijesti hrvatskoga standarda5. Dva puta tijekom semestra studenti će pisati kolokvij. 6. Studenti koji su redovito izvršili gore navedene obveze pristupit će završnom usmenom ispiti7. Studenti koji nisu uspjeli izvršiti obveze navedene pod 1-4 polažu pismeni i usmeni ispit. Pismeni dio ispita je eliminacijski, tj, ako student

nije položio pismeni dio, ne izlazi na usmeni dio




Domaće zadaće Seminarski rad 0,5 Usmeni ispit 1




3. Redovito pohađati nastavu – 5%4. Napisati i održati seminar – 35%5. Pisanje kolokvija – dva puta tijekom semestra studenti će pisati kolokvij. Prolaznost na kolokviju podrazumijeva 50% točnih odgovora. –

50% ocjene6. Završni ispit - studenti koji su redovito izvršili gore navedene obveze pristupit će završnom usmenom ispitu. – 10%7. Studenti koji nisu uspjeli izvršiti obveze navedene pod 1-4 polažu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminatorski, tj. ako

student nije položio pismeni dio ispita ne izlaze na usmeni dio




4 Milan Moguš (1995.) Povijest hrvatskoga knjževnoga jezika, Zagreb: Nakladni zavod Globus.

36





5 Zlatko Vince (1978.) Putovima hrvatskoga književnog jezika, Zagreb : Sveučilišna naklada Liber.

Dalibor Brozović (2006.) Neka bitna pitannja hrvatskoga jezničnog standarda Zagreb : Školska knjiga

Sanda Ham (2006.) Povijest hrvatskih gramatika, Zagreb : Nakladni zavod Globus.


Josip Bratulić i dr. (2009.) Povijest hrvatskoga jezika / knjiga 1.: 16. stoljeće, Zagreb: Croatica. Josip Bratulić i dr. (20011.) Povijest hrvatskoga jezika / knjiga 1.: Srednji vijek, Zagreb: Croatica Ilija Protuđer (2004.) Povijesni kronološi pregled hrvatskih jezičnih savjetnika (od početka) 1904. do 2004, Kolo 2/2004. Eugenija Barić i dr. (1995.) Hrvatska gramatika, Zagreb : Školska knjiga. S. Damjanović (1984.) Tragom jezika hrvatskih glagoljaša, Zagreb :




37








15+15+0

1.2. Godina studija 1. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 451.3. Naziv predmeta Opća povijest starog vijeka I 1.8. Nositelj predmeta Doc. dr.. sc. Siniša Bilić - Dujmušić1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne

kompetencije potrebne za predmet2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima

predmet pridonosi2.4. Očekivani ishodi učenja na razini

predmeta (4-10 ishoda učenja) 2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen

prema satnici nastave Predmet daje pregled stare povijesti ljudskog društva, organizirane u pet cjelina: (1) Prapovijest i problemi primitivnih društava. Razvoj ljudske vrste. Najstariji stupnjevi kulturnog razvitka. Lovačko-sakupljačke zajednice. Geneza zemljoradničkih i stočarskih kultura. (2) Pregled razvitka bliskoistočnih civilizacija. Pregled razvoja na području plodnog polumjeseca. Mezopotamija u 5. i 4. tisućljeću pr. Krista – geneza stratificiranog društva, grada i države. Ranodinastičko i akadsko doba; III. dinastija Ura. Promjene na Bliskom istoku oko 2000. g. pr. Kr. Babilonija u 2. tisućljeću. Mala Azija i područja Sirije i Palestine u 2. tis. pr. Kr.

38





(3) Egipat. Egipat kao autonomno civilizacijsko žarište. Egipat do kraja Stare države. Srednja i Nova država. (4) Povijest Grčke. Egejska civilizacija. Počeci prve civilizacije na europskom tlu (3. tisućljeće pr. Kr.). Minojska kultura. Mikenska kultura i mikensko društvo. Važnost tečevina egejske civilizacije brončanoga doba za povijesni grčki razvoj. Arhaika. Klasično doba. Helenizam. Posebno razvoj Atene i Sparte.(5) Povijest Rima. Povijest Rima izlaže se kroz klasičnu podjelu: kraljevstvo, republika, principat i dominat. Posebno će se insistirati na procesima koji dovode do prelaska iz republike u carstvo. Zaključni dio obuhvaća razdoblje kasne antike, u okviru kojega se obrađuju kristijanizacija, uspostava dominata, opadanje urbaniteta, te civilizacijski i državni rascjep na istočni i zapadni dio Carstva.




2.7. Komentari:












ostalih medijaIlustrirana povijest svijeta, I-VII, Rijeka, 1974-1976. P. Lisičar, Grci i Rimljani, Zagreb, 1970. A. B. Ranovič, Helenizam i njegova istorijska uloga, Sarajevo, 1962. Struve – Kalistov, Stara Grčka, Sarajevo, 1962. Biblijski atlas (The Times Atlas of the Bible), Ljubljana – Zagreb, 1990.

39






M. Višić, Zakonici drevne Mezopotamije, Sarajevo, 1989. S.N. Kramer, Historija počinje u Sumeru, Zagreb, 1966.J. Contenau, Asirija i Babilonija, Zagreb, 1979.P. Lisičar, Egipat u starom vijeku, Skopje, 1956.P. Montet, Egipat u doba Ramzesa, Zagreb, 1979.I. Uranić, Stari Egipat: povijest, književnost i umjetnost starih Egipćana, Zagreb, 2002.P. Grimal, Rimska civilizacija, Beograd, 1964.Biblija, Stari zavjet (bilo koje izdanje).



1. OPĆE INFORMACIJE1.2. Studijski program (preddiplomski, Integrirani preddiplomski i diplomski 1.6. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e- 15+15+0

40





diplomski, integrirani) sveučilišni studij za učitelje učenje)1.3. Godina studija 1. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 451.4. Naziv predmeta Prapovijest hrvatskog prostora 1.8. Nositelj predmeta Doc. dr.. sc. Anamarija Kurilić1.5. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici1.6. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne



predmeta (4-10 ishoda učenja)


Prapovijest hrvatskog prostoraKratki sadržaj: geološko-zemljopisni i kronološki uvod te izvori; paleolit (posebice Šandalja, Krapina, Veternica i Vindija); epipaleolit i mezolit; neolit (posebice početak neolita, i promjene u gospodarstvu i društvenom ustroju); eneolit (posebice Vučedol), indoeuropske seobe; brončano doba (posebice Kultura polja sa žarama i njena ekspanzija); starije željezno doba (posebice "kneževski grobovi" kontinentalne Hrvatske i Nezakcij), proces etnogeneze; mlađe željezno doba; predantički narodi (rasprostranjenost, etnička i jezična pripadnost); promjene u društvenom ustroju i gospodarstvu; počeci povijesnog doba: Grci i Kelti.Antička povijest hrvatskog prostoraKratki sadržaj: antički književni izvori; počeci povijesnog doba i dodiri s antičkim svijetom; hrvatski prostor između helenističkog svijeta, rimsko-italske ekspanzije i latenske srednje Europe; ilirska država; rimski prodor u sjeverozapad Ilirika; pregled dometa kulturnog razvitka domorodačkih zajednica do konačnog rimskog osvajanja (urbanizacija, društvena struktura i statusna podjela, ustroj političkih zajednica, ...); rimsko osvajanje do pacifikacije 9. godine; ustroj provincija Dalmacije i Panonije; vojska; kolonije; romanizacija; iliričke provincije do kasne antike; počeci i razvoj kršćanstva, važniji arheološki nalazi ranokršćanskih kultnih sklopova, Sv. Jerolim, crkveni sabori u Saloni 530. i 533. g.; razdoblje seobe naroda; Goti i Justinijan; ustroj iliričkih provincija u 6.-7. st.; važnost upravnog i crkvenog povezivanja Dalmacije i Savije (Siscija): okvir u kojemu će se uobličavati hrvatski narod; slom Carstva na tlu Ilirika 597.-640.


predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad

2.7. Komentari:

41





terenska nastava (ostalo upisati) 2.8. Obveze studenata











ostalih medijaS. Dimitrijević - T. Težak-Gregl - N. Majnarić-Pandžić, Prapovijest, Zagreb 1998 M. Križman, Antička svjedočanstva o Istri, Pula - Rijeka, 1979 (1. izd.; 2. izd: Pula, 1996 M. Hoti, Sisak u antičkim izvorima, Opuscula archaeologica, 16, Zagreb, 1992, 133-163


P. Lisičar, Crna Korkira i kolonije antičkih Grka na Jadranu, Skopje, 1951.; J. J. Wilkes, Iliri, Split, 2001.; S. Čače, Prilozi proučavanju naroda sjeverozapadnog Ilirika, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru 18(8), Zadar, 1979; J. J. Wilkes, Dalmatia, London, 1969.; L. Barkóczi, History of Pannonia, The Archaeology of Roman Pannonia, A. Lengyel - G.T.B. Radan (ur.), Lexington - Budapest, 1980., 85-124 (ili: A. Mócsy, Pannonia and Upper Moesia, London, 1974.); I. Goldstein, Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992.; I. Bojanovski, Bosna i Hercegovina u antičko doba, Sarajevo, 1988.; M. Suić, Zadar u starom vijeku, Prošlost Zadra I, Zadar, 1981.; Antička Salona, N. Cambi (ur.), Split, 1991.; D. Pinterović, Mursa i njeno područje u antičko doba, Osijek, 1978.; R. Matijašić, Gospodarstvo antičke Istre, Pula 1998; A. Škegro, Gospodarstvo rimske provincije Dalmacije, Zagreb, 1999.; A. Starac, Rimska Pula. Društveni život. Izložba, Pula, 1996 (Arheološki muzej Istre u Puli, Katalog 52), ili: A. Starac, Rimska Pula - društveni život, Histria archaeologica 27, Pula, 1996. Odabrani članci u: D. Rendić-Miočević, Iliri i antički svijet, Split, 1989. i M. Zaninović, Od Helena do Hrvata, Zagreb, 1996.; P. Cabanes, Iliri od Bardileja do Gencija, Zagreb, 2002.; M. Suić, Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb, 2003. (2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje; 1. izd.: Zagreb, 1976).



42








15+30+0

1.2. Godina studija 1. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 201.3. Naziv predmeta Crtanje 1.8. Nositelj predmeta Izv. prof Josip Zanki, akademski slikar1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici1.5. Status predmeta Obavezni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Razviti kreativnost i imaginaciju u izražavanju crtačkim tehnikama kako bi se kroz suvremeni pristup likovnoj kulturi poboljšala i unaprijedila

pitanja odgoja i obrazovanja u današnjem društvu.


nema


18., 21.

2.4. Očekivani ishodi učenja na razini Studenti stječu:

43






- sposobnosti izražavanja u različitim crtačkim tehnikama - sposobnosti primjenjivanja naučenih crtačkih tehnika u oblikovanju umjetničke poetike- sposobnosti teorijskog izražavanja iz područja crteža, te korištenja elemenata jezika crtačkih tehnika u odgojno obrazovnom procesu - sposobnosti analize, sinteze i vrednovanja umjetničkih vještina i kreativnog upotrebljavanja stečenih informacija iz različitih izvora.


Osnove crteža, Crtačke tehnike, Teorija boja, Slikarske tehnike, Kombinirana tehnika, Uvod u grafiku, Bakropis, suha igla, Fotografija, Trodimenzionalna umjetnost,, Instalacija, Ambijent i site specific, Performans, Video i web art




2.7. Komentari:



Pohađanje nastave 1 Praktični rad 2 Kolokvij


Domaće zadaće Seminarski rad Usmeni ispit 1




Sudjelovanje i aktivnost na nastavi – 20%Praktični rad – 60%Usmeni ispit – 20%




ostalih medijaSzunyoghy, Andras, 1999: „Anatomija - škola crtanja“, Veble commerce, Zagreb Naručeno Peić, Matko, 1990:“Pristup likovnom djelu“, Školska knjiga, Zagreb 2 Kučanski,Branko,1992:“Plastična anatomija“, ANU, Sarajevo Naručeno Enciklopedija hrvatske umjetnosti, 1995, Zagreb: LZ Miroslav Krleža 2

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave

44





prijedloga studijskoga programa)

Eco, Umberto, 2007: „Umjetnost i ljepota u srednjovjekovnoj estetici“, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb Valery, Paul, 1955: „Degas: ples, crtež“, Mladost, Zagreb Janson,Horst Waldemar, 1987: „Istorija umjetnosti“, Prosveta, Beograd Warhol, Andy, 2001: „Filozofija Andy Warhola“, Šareni dućan, Koprivnica Šuvaković, Miško, 2005:“Pojmovnik suvremene umjetnosti.“, Zagreb: Horetzky


Predmetni nastavnik će prilikom predavanja pratiti nazočnost i način sudjelovanje i rada studenata i na osnovu tih rezultata i aktivnosti u procjenjivati će njihova usvojena znanja. Bit će dostupan i za konzultacije ukoliko se za to ukaže potreba.





15+0+15

1.3. Godina studija 1. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 1.4. Naziv predmeta Umjetnost u kontekstu povijesti I 1.8. Nositelj predmeta Saša Živković, docent1.5. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici Ana Jordan Knežević, prof.1.6. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmetaUpoznavanje studenta/ice s pojmom umjetnosti, te s najznačajnijim protagonistima renesanse, baroka i manirizma. Razviti kreatvinost i interes za umjetnost. Razviti vizualnu percepciju u pristupu umjetničkom djelu. Osposobiti studenta/icu da može umjetnost promatrati u kontekstu povijesti.


Nema


1.,2.,21.


Nakon položenog ispita studenti će moći:- razviti kreativan odnos prema studiju i prema primjeni stečenih znanja i vještina- pokazivati, razumjeti i pomicati koncepte cjeloživotnog učenja zalaganjem za osobni profesionalni razvoj

45





- razviti sposobnost kreativnog mišljenja, te spososbnost samostalnog učenja.


Pojam umjetnosti, Značenje perspektive, Protorenesansa u Italiji, Rana renesansa u Firenzi, Visoka renesansa-Firenza, Venecija , Rim, Manirizam, Pojam baroka,Barokna skulptura, Barokno slikarstvo u Italiji, Francuskoj, i Flandriji, Barokno slikarstvo u Nizozemskoj i Španjolskoj, Caravaggio.




2.7. Komentari:









Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu; pohađanje nastave(30 ECTS), seminarski rad(30 ECTS), usmeni ispit 40 (ECTS postotnih bodova).




ostalih medijaH. W. Janson, Povijest umjetnosti (odabrana poglavlja), Dopunjeno izdanje, Varaždin, Stanek, 2005.,ili izdanje 2003.

4

R. Ivančević, Perspektive, 1996. 2 J. Damjanov, Vizualni jezik i likovna umjetnost, Zagreb, Školska knjiga, 1991. 3


R. Ivančević, K. Prijatelj, A. Horvat, N. Šumi, Renesansa u Hrvatskoj i Sloveniji, 1985.G. Bazin, Barok i rokoko, 1964. (naslov originala: Baroque and Rococo)Grupa autora, Baroque: Artchitecture Sculpture Painting, Cologne 1998.

46





Enciklopedija hrvatske umjetnosti (1995)Zagreb: LZ Miroslav Krleža.


Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta prati se studentskom anketom, uspjehom studenta na nastavnom kolegiju, periodičnom neovisnom vanjskom provjerom programa i periodičnom internom provjerom godišnjeg detaljnog izvedbenog nastavnog programa i ispitnih procedura.

2.14. Ostalo (prema mišljenjupredlagatelja)




15+15+0

1.2. Godina studija 1. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 201.3. Naziv predmeta Dramska radionica 1 1.8. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Teodora Vigato1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici 1.5. Status predmeta izborni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente s dramskim vježbama na početnom stupnju kako bi se stvorili preduvjeti za kratke scenske igre ili dramski odgoj koristili u nastavi2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne

kompetencije potrebne za predmet

Nema


1.,2.,3.,4.,18.

47






Nakon položenog ispita iz ovog kolegija studenti će biti sposobni:- imenovati pojedine vježbe u dramskim radionicama- prepoznati i odabrati vježbe upoznavanja, pamćenja i mašte- izdvojiti i ispričati dramski događaj- dati primjer vlastitog viđenja nekog događaja- identificirati i izdvojiti tipično ponašanje za pojedina emocionalna stanja- opisati i pokazati način koji je po njegovom mišljenju najopravdaniji za pojedine postupke- opisivati predmete koju su maštom stvorili- razlikovati načine na koji se mogu pokazati emocije- usporediti emocije perceptivnim vježbama uz predmete- demonstrirati zamišljeni događaj koji je popraćen određenom emocijom- izvesti zadatak koji je postavio voditelj- pokazati i drugačije načine istog događaja- analizirati postupke drugih sudionika u dramskim radionicama- argumentirati svoje mišljenje o odabranom postupku u kreiranju lika- izabrati opciju koja najviše odgovara za kreiranje situacije


Kolegij obuhvaća različite dramske vježbe na početnom stupnju ovladavanja scenskog izraza. Najprije obuhvaća jednostavne vježbe upoznavanja, pamćenja, koncentracije i vježbe mašte. Potom perceptivne vježbe uz predmete i identifikaciju. Najvažnije su vježbe koje su temeljene na principu „kad bi“ koje uključuju i govor i pokret. Kolektivnim vježbama se povezuju oblici dramskog odgoja od govora, dijaloga, teksta i podteksta i stvaranja preduvjeta za javnu osamljenost koja je preduvjet za scenski nastup.




2.7. Komentari:


2.9. Raspodjela ECTS bodova prema studijskim obvezama (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara

Pohađanje nastave 1 Praktični rad 2 Kolokvij Priprema za predavanje Referat Pismeni ispit 0,5

Domaće zadaće Seminarski rad Usmeni ispit O,5

48





bodovnoj vrijednosti predmeta):Istraživanje Esej (Ostalo upisati)



Redovito pohađanje nastave (20 ECTS postotnih bodova)Praktični rad (70 ECTS postotnih bodovaZavršni ispit - studenti koji su redovito izvršili gore navedene obveze pristupit će završnom pismenom i usmenom ispitu (10 ECTS postotnih bodova) Studenti koji nisu uspjeli izvršiti obveze polažu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminatorski, tj. ako student nije položio pismeni dio ispita ne izlaze na usmeni dio


NaslovBroj primjeraka

u knjižniciDostupnost putem ostalih medija

Ladika, Z. (1970.) Dijete i scenska umjetnost, Školska knjiga, Zagreb 3

Ladika, Z. Čečuk, S. Dević, Đ. (1983.) Dramske igre, Savez društva Naša djeca 5

Čudina-Obardović, M. (1999.) Dosadno mi je što da radim, Školska knjiga, Zagreb 5

Gruić, I. (2002) Prolaz u zamišljani svijet, Golden marketing, Zagreb 4

Bunčić, K. – Ivković, Đ. – Janković, J. – Penava. A (2002.) Igrom do sebe, Alineja, Zagreb

4


Škarić, Ivo (2000) Temelji suvremenog govorništva, Školska knjiga, Zagreb

Novaković, N. (1980.) Govorne interpretacije umjetničkog teksta, Školska knjiga, Zagreb




1. OPĆE INFORMACIJE49








15+15+0

1.2. Godina studija 1. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 15 - 251.3. Naziv predmeta Strani jezik 1 (Engleski jezik 1) 1.8. Nositelj predmeta Irena Fadić, prof. 1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici 1.5. Status predmeta Izborni2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmetaKonsolidirati srednjoškolsko znanje stranog jezika (engleskog) obrađujući prikladne teme iz opće kulture s posebnim naglaskom na područja kao što su umjetnost, ekologija, baština, duhovnost, zdravlje te teme po izboru studenata.


Poželjna je ovladanost stranim jezikom (engleskim) do stupnja C1.


1., 2.,4.


Razvoj sposobnosti organizacije i planiranja samostalnog učenja i napredovanja kroz prizmu kritičkog i samokritičkog propitivanja znanstvenih istina. Razvoj sposobnosti generiranja novih ideja te demonstracija stručne kompetencije na materinskom i stranom (engleskom) jeziku. Osposobljavanje studenata za samostalno korištenje tiskovinama, tj. literaturom na stranom jeziku (engleskom) iz područja kao što su glazba, likovnost, scenski izraz, očuvanje prirodne i kulturne baštine, te tjelesnog i duhovnog zdravlja. Produbljivanje i unaprijeđivanje općih jezičnih kompetencija u okviru četiriju osnovnih jezičnih vještina, slušanja s razumijevanjem, čitanja, govora te pisanja na stranom jeziku.


Odabiranje, čitanje, analiziranje i diskutiranje o različitim temama u svrhu obogaćivanja leksičkog znanja. Razvijanje vještine prevođenja i pisanja pored usmene komunikacije. Izgrađivanje kritičkog pristupa kroz obrađivanje različitih tekstova s raznih strana svijeta, izražavajući vlastite stavove i mišljenja kroz opisivanje, prepričavanje i pisanje sažetaka, interpretiranje i dramatiziranje kraćih scenskih tekstova.




2.7. Komentari:

50







Pohađanje nastave 0,5 Praktični rad Kolokvij


Domaće zadaće 0,5 Seminarski rad Usmeni ispit 1




Rad studenata se prati tijekom nastave i kroz konzultacije. Vrednovat će se domaće zadaće.




ostalih medijaBujas, Ž.; (2003) Veliki englesko hrvatski rječnik, Globus, Zagreb 10 Oxford Advanced Dictionary, 7th edition 5 Dictionary of English Language and Culture, Longman Group, UK (1992) 1 Drvodelić, M., (1996) Hrvatsko – Engleski rječnik, Školska knjiga, Zagreb 1


Wright, A.; Storytelling with Children


Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog programa prati se studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom satu, periodičnom vanjskom provjerom programa i godišnjeg detaljnog izvedbenog nastavnog programa i ispitnih procedura.






15+0+15

1.2. Godina studija 1. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 15 - 20

1.3. Naziv predmetaGlazbeni praktikum I

1.8. Nositelj predmetaSnježana Habuš Rončević, prof.

51





1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici1.5. Status predmeta Izborni2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmetaOsposobljavanje studenata za samostalno vokalno-instrumentalno reproduciranje složenijih glazbenih primjera. Razvijanje vještine sviranja složenih melodija; razvijanje vještine sviranja složene akordičke pratnje; razvijanje sposobnosti samostalnog harmoniziranja melodije; razvijanje sposobnosti simulatnog pjevanja i sviranja.


Glazbeni sluh i ritam


12., 17., 18.


Osposobljavanje studenata za samostalno vokalno reproduciranje jednostavnih glazbenih primjera. Razvijanje osjećaja za tonalitet kao sintaktičke osovine glazbenogjezika; razvijanje sposobnosti glazbene percepcije, njezine vokalne realizacije i zamišljanja njezina zvučanja na temelju notnog zapisa; pjevanje jednostavnih primjera u duru i molu; pjevanje a vista zadanih primjera; izrada jednostavnih melodijskoritamskih i ritamskih diktata; pjevanje dječjih pjesama. Osposobljavanje studenata za samostalno instrumentalno reproduciranje jednostavnih glazbenih primjera. Upoznavanje instrumenata; razvijanje vještine sviranja melodije;razvijanje vještine sviranja akordičke pratnje; razvijanje sposobnosti istodobnog sviranja s obje ruke.


Ponavljanje glazbene teorije, Analiza dječjih pjesama – glazbeni izražajni elementi, Intervali i obrati intervala, Akordi, trozvuk, kvintakordi i obrati kvintakorada, Dur - ljestvice, akordi, harmonizacija jednostavnih dječjih pjesama, Mol – ljestvice, akordi, harmonizacija jednostavnih dječjih pjesama, Modulacija, Kadence, Glazbena analiza dječjih pjesama,Odabir dječjih skladbi za ispitno gradivo




2.7. Komentari:






52








Pismeni dio ispita 2 ECTS-a Usmeni dio ispita 2 ECTS-a




ostalih medijaSnježana Rončević: Osnove teorije glazbe, Sveučilište u Zadru, 2007 10 Izbor brojalica i pjesama, Sveučilište u Zadru, 2005. 10

Đerfi -Bošnjak, V.: Ja volim pjesmu, pjesma voli mene. Osijek 10

Gospodnetić, H. : Skripta za kolegij Instrumentalna pratnja s pjevanjem. Zagreb, 2008. 5 Renata Sam: Glazbeni doživljaj u odgoju djeteta, Glosa, Rijeka, 1998. 5 Josip Završki: Teorija glazbe, Školska knjiga, Zagreb 6


Njirić, N. (1994.). Pjevanka, Zagreb: Školska knjiga. Njirić, N. (2001.). Put do glazbe, Zagreb: Školska knjiga.Golčić, I. (1998.). Pjesmarica: za osnovne škole, Zagreb: Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima. Lhotka-Kalinski, I. (1975.). Umjetnost pjevanja, Zagreb: Školska knjiga. Manasteriotti, V. (1981.). Prvi susreti djeteta s muzikom, Zagreb: Školska knjiga.


Studenti su obvezni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva samostalno izvođenja ljestvica, brojalica i pjesama. Pismeni ispit iz glazbene pismenosti je prvi dio ispita i njegovu prolaznost podrazumijeva 50% točnih odgovora, a drugi dio ispita se sastoji od sviranja i pjevanja . Studenti koji su položili pismeni dio ispita iz glazbene pismenosti mogu pristupiti usmenom djelu ispitu koji se sastoji od sviranja i pjevanja pjesama sa harmoniziranom pratnjom u lijevoj ruci, a u desnoj s melodijom pjesme.


53








30+0+15

1.2. Godina studija 1. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 301.3. Naziv predmeta Psihologija djetinjstva 1.8. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Mira Klarin1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 2 1.9. Suradnici 1.5. Status predmeta Obvezni2. OPIS PREDMETA


Cilj kolegija je da studenti nakon odslušane nastave i položenog ispita znaju temeljne spoznaje o različitim aspektima razvoja, tjelesnom, kognitivnom, emocionalnom i socijalnom u ranom i srednjem djetinjstvu. Studenti će moći prepoznati teorijsku osnovu tumačenja razvoja u ranom i srednjem djetinjstvu te čimbenike koji uvjetuju razvoj. Na temelju toga očekuje se mogućnost zaključivanja o međuzavisnosti aspekata razvoja. Sadržaj kolegija omogućiti će prepoznavanje tipičnog razvoja te individualne razlike u razvoju od razvojnih poteškoća. Po završetku kolegija studenti će razlikovati različite ne/stimulirajuće uvjete razvoja te mogućnost za osmišljavanje različitih programa u svrhu poticanja razvoja. Također, kroz kolegij će se poticati rasprava o društveno relevantnim temama vezanim za razvoj u ranom i srednjem djetinjstvu kao bi se kod njih razvila osjetljivost prema istima.


Uvjet za upis je položen kolegij Uvod u razvojnu psihologiju.

2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima 1.,2.,4.,10.,11.,15.,16.

54





predmet pridonosi


Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:- Nabrojati i opisati osnovne pojmove iz Psihologije djetinjstva. - Nabrojati zakonitosti razvoja. - Prepoznati i izreći razvojne promjene na tjelesnom, motoričkom, kognitivnom, emocionalnom i socijalnom planu tijekom djetinjstvu.- Identificirati , razlikovati, usporediti i objasniti razvojne promjene u različitim aspektima razvoja.- Protumačiti i povezati promjene koje se događaju u različitim aspektima razvoja tijekom djetinjstva.- Identificirati i procijeniti različite razvojne promjene u različitim razvojnim razdobljima i u različitim aspektima razvoja tijekom

djetinjstva.- Povezati i predvidjeti razvojne promjene i ishode.


Uvod u kolegij, sadržaj, ciljeviPrenatalni razvojni periodTeratologijaRazvoj osjeta i percepcijeRazvoj pažnje kod djeceRazvoj pamćenja kod djeceRazvoj govora kod djeceSocioemocionalni razvoj djetetaTemperamentPrivrženost i teorija privrženostiUloga roditelja u razvojuUloga vršnjaka u razvojuUloga odgajatelja/nastavnika u razvojuSlika o sebi - Selmanov model razvojaTeorijski pristupi o razvoju slike o sebiSamoregulacija, znanje o sebi, samovrednovanje

2.6. Vrste izvođenja nastave: predavanja seminari i radionice

samostalni zadaci multimedija i mreža

2.7. Komentari:

55





vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje

laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)



Pohađanje nastave Praktični rad Kolokvij 0,5 + 0,5


Domaće zadaće Seminarski rad 1 Usmeni ispit




Vrjednovanje i ocjenjivanje vrši se redovito putem kolokvija te praćenjem aktivnosti studenata na nastavi i na seminarima. Student može kolegij položiti preko kolokvija (0,5 + 0,5 ECTS) ili preko ispita. Prvi kolokvij obuhvaća sadržaje do socioemocionalnog razvoja, a drugi od socioemocionalnog razvoja.Termini ispita: 5. i 19. lipnja 2014. u 10 sati8. i 22. rujna 2014. u 10 sati




ostalih medijaVasta, R. i suradnici (2001.): Dječja psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko (odabrana područja)

3

Berk, L.E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja, Jastrebarsko, Naklada Slap (odabrana područja)

6


Buggle, F. (2002). Razvojna psihologija Jeana Piageta, Naklada Slap, Jastrebarsko.Bukatko,D., Daehler, M.W. Child development,Houghton Mifflin Company, New YorkSantrock, J.W. 1999). Life-Span Development. McGraw Hill Collage, Boston. Klarin, M. (2006). Razvoj djece u socijalnom kontekstu, Naklada Slap, Jastrebarsko. Duran, M. (2004). Dijete i igra, Naklada Slap, Jastrebarsko.Lacković-Grgin, K. (2000). Stres u djece i adolescenata, Naklada Slap, Jastrebarsko.

56





Čuturić, N. (2000). Psihomotorički razvoj djeteta u prve dvije godine života. Jastrebarsko: Naklada Slap.Shaffer, D.R. (2000). Social and Personality Development. USA, Wadsworth


Praćenje kvalitete odvija se provjeravanjem znanja i drugih izlaznih kompetencija tijekom kolokvija i/ili ispita. Tijekom semestra provodi se evaluacija rada nastavnika od strane studenata, a također planira se i provodi samostalna anketa u kojoj studenti daju prijedloge, iznose pohvale i kritike.





15+15+0

1.2. Godina studija 1. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 40 - 501.3. Naziv predmeta Strani jezik (Engleski jezik) 1.8. Nositelj predmeta Irena Fadić1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 2 1.9. Suradnici1.5. Status predmeta Obvezni2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmetaKonsolidirati postojeće predznanje stranog jezika (engleskog) obrađujući prikladne tekstove i teme iz opće kulture s posebnim naglaskom na područja kao što su pedagogija, psihologija, ekologija, umjetnost, kulturna i prirodna baština, tjelesno i duhovno zdravlje te važniji datumi u našoj užoj i široj sredini.


nema


1.,2.,4.


Osposobljavanje studenata za samostalno korištenje tiskovinama, tj. literaturom na stranom (engleskom) jeziku iz područja kao što su glazba, likovnost, scenski izraz, očuvanje prirodne i kulturne baštine te tjelesnog i duhovnog zdravlja. Produbiti i unaprijediti opću jezičnu kompetenciju. Izgrađivati samokritičnost. Razvijati sposobnost generiranja novih ideja.


Engleski jezik diljem svijeta; Pjesništvo na satu, Sveci zaštitnici, Kratka priča, Učenje kroz igru, Narodne i tradicijske pjesme, Vrijeme za bajku; Slikovnice i prepričavanje, Zaštita okoliša; Igrokaz; Priča o sjemenu, Odabrane stranice iz anglosaksonske književnosti, Prijevod kao kreativni čin; Događanja u našem gradu, zavičaju, domovini

2.6. Vrste izvođenja nastave: predavanja vježbe


2.7. Komentari:

57





on line u cijelosti mješovito e-učenje

laboratorij mentorski rad




Priprema za predavanje Referat Pismeni ispit 0,5

Domaće zadaće 0,5 Seminarski rad Usmeni ispit 0,5




Rad studenata će se pratiti tijekom semestra na satu i kroz konzultacije




ostalih medijaBujas, Ž. (2003) Veliki englesko hrvatski rječnik, Globus Zagreb 5 Oxford Advanced Dictionary, 7th edition 3


Wright, A. (2001) Storytelling with ChildrenProctor, A.; Entwistle, M.; Judge, B.; McKenzie- Murdoch, S.; (1995) Routledge; NY, Learning to Teach in the Primary Classroom The Nursery Rhymes of Dreamland (1998) Bluebell Lane, England



58








30+15+0

1.2. Godina studija 1. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 451.3. Naziv predmeta Matematika 2 1.8. Nositelj predmeta Red.prof.dr.sc. Nikica Uglešić1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.9. Suradnici Lea Dujić, mag.math.1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA


Usvojiti temeljne geometrijske pojmove i odnose kroz aksiomatski pristup.Posebice, ovladati cjeovitim znanjem o euklidskoj geometriji u ravnini. Uvid-jeti da je euklidska geometrija mogući i naravni izbor, a ne objektivna nuµzd-nost.


nema


1.,2.,6.,8.,12.,17.


Naučiti strogo logički razmišljati i zaključivati. Umjeti razlikovati i svrstavati razmatrane objekte, posebice, brojevne skupove, po svojstvima pridodanih imstruktura. Osloboditi se straha od izkazivanja logičnoga razmišljanja i zaključivanja (poglavito, kad protuslovi uvrieženu mišljenju ili „očitoj istini“) te prihvatiti punu odgovornost za svoje rieči i djela. Priznati svoju možebitnu pogrješku i promieniti mišljenje na temelju novospoznatih činjenica.


I. EUKLIDSKA GEOMETRIJA U RAVNINI (14 + 7)1. Aksiomi o pripadnosti - incidenciji (izkazi; ilustracija: posljedice).2. Aksiomi o poredku - ure.aju (linearni ure.aj na pravcu; ilustracija; koveksan skup; konveksna ljuska; trokut; Paschov aksiom)3. Aksiomi o mjerenju (metrika; posljedice).4. Aksiomi o simetriµcnosti (osna simetrija).5. Temeljni pouµcci (posljedice prihvaćenih aksioma).6. Izometrije (osnovna svojstva; .ksne toµcke; simetrala; okomitost; osnovni pouµcak o izometrijama; rotacija; centralna simetrija).7. Kut (de.nicija; ure.aj; mjerenje; kutovi u trokutu).8. Likovi (trokut; trokutna nejednakost; mnogokut; udaljenost toµcke od pravca; kruµznica; presjek pravca i kruµznicom; presjek dviju

59





kruµznica).9. Aksiom o uzporednicama - paralelama (Euklidov peti postulat; aksiom o uzporednicama; ekvivalenti petoga postulata; hiperboliµcka i eliptiµcka geometrija; realizacijski modeli).II. GEOMETRIJA EUKLIDSKOGA TROKUTA (8 + 12)1. Pouµcci o sukladnosti (S-S-S; S-K-S; K-S-K; S>-K-S; izometriµcnost; konstrukcije).2. µCetiri osobite trokutove toµcke (paralelogram; srednjica; teµzi.nice i teµzi.te; sjeci.te straniµcnih simetrala; sjeci.te kutnih simetrala; visine i orto-centar)3. Pouµcci o sliµcnosti (paralelna projekcija; Talesov pouµcak o proporcionalnosti; pouµcci o kutovima; pouµcci o sliµcnim trokutima; homotetija).4. Pitagorin pouµcak (Pitagorin pouµcak; ekvivalenti Pitagorina pouµcka; obrat Pitagorina pouµcka).III. NEKI POUµCCI O KRUµZNICI (2 + 4)1. Obodni i sredi.nji kut (tetiva; promjer; luk; pouµcak o obodnomu isredi.njemu kutu; Talesov pouµcak).2. Tangencijalni i tetivni µcetverokut (tangencijalni µcetverokut; tetivniµcetverokut; Ptolomejev pouµcak; potencija s obzirom na kruµznicu).IV. VEKTORI U RAVNINI (4 + 6)1. Vektori (usmjerena duµzina; vektor; sbrajanje i mnoµzenje skalarom).2. Alegebarski prikaz (pravokutni koordinatni susrav; algebarski zapis ravninskoga vektora; algebrske operacije na vektorima).3. Translacija (de.nicija; svojstva; izometrija kao kompozicija rotacije itranslacije).V. AKSIOMI EUKLIDSKE STEREOMETRIJE (2 + 1)1. Stereometrijski aksiomi i posljedice (izkaz; ilustracija; osnovni odnosi me.u toµckama, pravcima i ravninama u prostoru.2. Geometrijska tiela (prizme; kvadar; kocka; piramide; valjak; stoµzac; kugla).




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata 2.9. Raspodjela ECTS bodova prema

studijskim obvezama (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako



60





da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):








ostalih medijaN. Uglešić, Viša matematika, I., skripta PMF-a pri Sveučilištu u Splitu,str. 1. - 46. (dostupno na e-mreži: pmfst.hr).

S. Kurepa, Uvod u matematiku, Tehnička knjiga, Zagreb, 1970 B. Pavković i D. Veljan, Elementarna matematika, I./II., Tehničkaknjiga, Zagreb, 1992./1995.


Zbirke odgovarajućih zadataka iz elementarne algebre.






30+15+0

1.2. Godina studija 1. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 501.3. Naziv predmeta Prirodoslovlje 1.8. Nositelj predmeta Dr. sc. Anđelko Vrsaljko1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.9. Suradnici 1.5. Status predmeta Obvezni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Kolegij Prirodoslovlje je podijeljen u dava dijela: 1: počela i ustrostvo prirode sa svim svojim sastavnicama , zakonitostima i procesima, 2.

Ekologija, osnove zaštite prirode i osnove zaštite okoliša.

61





Prvi dio: Cilj kolegija Prirodoslovlje, kao uvoda u prirodne znanosti je približiti studentima osnove biologije, kemije, fizike, kao i drugih znanosti vezanih uz prirodu kako bi lakše spoznali što je to priroda, kako ona funkcionira, njene osnovne datosti i pojmovnu distinkciju unutar toga. Pri tome će se dati prikaz same prirode i podrijetla života, atoma, molekula i žive tvari, te stanice kao temeljne odrednice i jedinice života. Nadalje, cilj je educirati studente o staničnim i životnim ciklusima, dati osnovna znanja o genetici, odnosno o nasljeđivanju, kako bi se studentima zorno prikazalo kako i na koji način je nastalo biološko bogatstvo od gotovo 100 milijuna vrsta koje egzistiraju na planetu Zemlji. Pri tome će studenti putem seminara, zanatski usvajati znanja koja će sutra prenositi na djecu u školama i u samoj prirodi.Cilj je također da studenti usvojena znanja mogu u prirodnom okruženju na jednostavan i djeci pojmljiv način objasniti funkcionalnost prirode, ako i dati konkretne odgovore na njihova znatiželjna pitanja.Drugi dio: Cilj je ovoga kolegija da se studente potanko upozna s bogatsvom ekoloških datosti: raznovrsne klime od kontinentalne preko prijelaznih formi do blage mediteranske klime; bogatsatva ekosustava i staništa koji u dobroj mjeri determiniraju bioraznolikost; georaznolikost i stime povezanu reljefnu razigranost; izvanredno vodno bogatstvo, a sve to na globalnoj razini i na malom prostoru Hrvatske. Jasno, sve će se to sagledavati u kontekstu cjelovite prirodne baštine Europe i svijeta. Nadalje, cilj ovoga kolegija je da se studenti s time potanko upoznaju, a budući su usmjereni na upoznavanje i vrijednovanje prirodne baštine , kako i na koji način razviti ekosvjetonazor prilagođen posebnostima razigrane prirode, odnosno prirodne baštine.


nema


1., 2., 7., 12.,17.


kritički vrijednovati jedinu danu nam prirodu i stručno rasuđivati o sadašnjem uplivu čovjeka na prirodu, koja je jedina i neponovljiva komunicirati s prirodom na osebujan način komunicirati o valorizacijskoj osnovi prirode s djecom u školama, društvu, kolegama, ljubiteljima prirode, ekolozima i dr. putem

suvremenih medija, koristeći se najnovijim tehnologijama objasniti leksičke elemente prirode primijeniti egzaktne primjere djeci pri edukaciji u prirodi razvijati ekološku svijest i rasuđivanje kod djece u prirodi Pokazati vještinu identificiranja i kategoriziranja ekoloških problema i ispravno ih komentirati Vrjednovanje – kritički prosuđivati i sukladno najvišim ekološkim standardima valorizirati aktualne ekološke probleme


1. tjedan 2 Uvod u kolegij prirodoslovlje. Priroda života.

2. tjedan 2 Podrijetlo života. Atomi molekule i živa tvar.

3. tjedan Stanica – temeljna jedinica života

62





4. tjedan Stanični životni ciklus. Genetika.

5. tjedan Deoksiribonekleinska kiselina

6. tjedan Čovjek i njegovo zdravlje. Biljni svijet.

7. tjedan Raznolikost organizama. Raznolikost vrsta i podvrsta

8. tjedan I kolokvij

9. tjedan Ljudsko zdravlje i okoliš. Podjela onečišćivača. Otrovi i njihove kruženje u biosferi.

10. tjedan Proizvodnja hrane. Onečišćivači hrane.

11. tjedan Uvod u ekologiju. Ekološke zakonitosti.

12. tjedan Zaštita prirode i zaštita okoliša. Trajno održivi razvoj.

13. tjedan Hrana. Sklad prehrane. Težine i mjere. Energija. Masti i ulja. Šećer i škrob.

14. tjedan Proteini. hranjiva vlakna. voda i ostala pića. Vitamini. Minerali. Neishranjenost.

15. tjedan II. kolokvij


predavanja seminari i radionice mješovito e-učenje terenska nastava

samostalni zadaci mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Studenti su dužni redovito pohađati predavanja kako bi mogli pratiti tijek izvođenja nastave i postupno usvajati sposobnosti, znanja i vještine iz nastavnih cjelina, a za dobivanje potpisa biti nazočni najmanje na 70 % predavanja ili donijeti zdravstvenu ispričnicu jer zbog bolesti nisu mogli nazočiti u toj postotnoj mjeri.

63





Seminari će se izlagati kao prezentacija u POWER POINTU i prilagati kao seminar u pismenom obliku u elektroničkoj verziji. Vrjednovat će se sam seminar, njegovo izlaganje, ali i aktivnosti ostalih studenata koji će sudjelovati u raspravi i konstruktivno pridonijeti izlaganoj problematici




Domaće zadaće Seminarski rad 0,5 Usmeni ispit 0,5




Tijekom kolegija vrijednuju se zalaganje studenta na predavanjima i seminarima, izrada i izlaganje seminara, kolokviji ili pismeni ispit i usmeni ispit.Nazočnost na nastavi i zalaganje se vrijednuje s 5 bodova.Student je dužan izraditi seminar i izlagati kao prezentaciju u POWER POINTU i prilagati kao seminar u pismenom obliku u elektroničkoj verziji. Vrjednovat će se sam seminar, njegovo izlaganje, ali i aktivnosti ostalih studenata koji će sudjelovati u raspravi i konstruktivno pridonijeti izlaganoj problematici (20 bodova).Pismeni dio ispita (50 bodova) student može položiti na dva načina:

1. putem dva kolokvija ili 2. na cjelovitom pismenom ispitu koji se sastoji od cijelog gradiva.

Prvi kolokvij se polaže nakon 7 nastavnih cjelina, a prije predavanja 8 nastavne cjelina i ako student zadovolji bodovni prag od 60 bodova od 100 mogućih ima pravo izići na drugi kolokvij, koji će se održati dan iza zadnjeg predavanja.Završnu ocjenu upotpunjuje pismeni dio ispita, čiji udio iznosi 25 bodova u ukupnoj zbirnoj ocjeni.




ostalih medijaDelić, A. (2004) Prirodoslovlje, Školska knjiga, Zagreb


Myers, B. (2004) The natural Sciences, Nelson Thornes Ltd, CHELTENHAM, United KingdomGrupa autora: Ekološki leksikon, Barbat, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja Republike Hrvatske, 2001.Springer O. i D. Otrovani modrozeleni planet, Meridijani Samobor, 2008.

2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih

Studentska evaluacijaPriručnik za osiguranje i unaprijeđivanje kvalitete Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja

64





kompetencija Služba Sveučilišta za praćenje kvalitete nastave2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)




15+15+0

1.2. Godina studija 1. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 45

1.3. Naziv predmeta Pregled povijesti hrvatskog naroda 1.8. Nositelj predmeta Prof. dr. Serđo Dokoza, izvanredni profesor

1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici 1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmetaKao budući pedagozi i odgajatelji budućih generacija učitelji su dužni imati osnovna znanja o hrvatskoj povijesti. Stoga ovaj kolegij ima za cilj dati budućim učiteljima osnovni okvir nacionalne povijesti, te ih upoznati s najvažijim dogoađajima i osobama. iz hrvatske kulturne i političke povijesti..

65






nema


1., 2., 4.,12., 17.


- upoznavanje s temeljnim povijesnim procesima koji su oblikovali jednu nacijonalnu povijest - upoznavanje s fenomenom nacionalne kulture- upoznavanje s širinom i važnošću hrvatskog naroda u okruženju u kojem je nastao.- upoznavanje sa odlikama i posebnostima hrvatske kulture.


Uvod 1. Etnogeneza Hrvata, doseljenje i smještaj2. Prve hrvatske državne tvorevine: Hrvatska kao kneževina, Hrvatska kao kraljevina3. Propast hrvatske države4. Hrvatska za Arpadovića i Anžuvinaca5. Hrvatski krajevi između Turaka, Venecije i Habsburgovaca u XV.st.6. Hrvatski stogodišnji rat (od Krbavske do Sisačke bitke)7. Protuturski ratovi hrvatskih krajeva u XVII.st.8. Hrvatska pragmatična sankcija i habsburški apsolutizam u XVIII.st.9. Mletačka Dalmacija 10. Dubrovačka republika11. Napoleonovi ratovi i Hrvatska12. Ilirski pokret i hrvatski narodni preporod13. Hrvatska u drugoj polovici XIX.st.14. Hrvatska u kraljevskoj Jugoslaviji15. Hrvatska u komunističkoj Jugoslaviji




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Obaveza studenata je nazočnost na predavanjima i sudjelovanje u radu seminara, napisati jedan referat (oko 7 str.), položiti ispit. Za referat je potrebno obraditi jednu temu s područja povijesti Venecije i o tome biti spreman nakon izlaganja i raspravljati.

2.9. Raspodjela ECTS bodova prema studijskim obvezama (upisati udio u

Pohađanje nastave

1 Praktični rad

Kolokvij

66





ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):


Domaće zadaće Seminarski

rad 1 Usmeni ispit 2


Eksperimentalni rad Projekt

(Ostalo upisati)


10 % sudjelovanja na nastavi15 % referat25 % kolokvij50 % završni ispit


NaslovBroj

primjeraka u knjižnici


T. Macan, Povijest hrvatskog naroda 1971, 1990. x D. Pavličević, Povijest hrvatskog naroda x


Povijest Hrvata, prva knjiga: Srednji vijek; druga knjiga: Novi vijek; traća knjiga: Dvadeseto stoljeće, Zagreb 2003-2007.F. Šišić, Pregled povijesti hrvatskog naroda, Zagreb 1975.


Studentska evaluacija nastavnika


67









0+0+15

1.2. Godina studija 1. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 301.3. Naziv predmeta Glazbeni praktikum I 1.8. Nositelj predmeta Snježana Habuš Rončević, prof. 1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 1 1.9. Suradnici1.5. Status predmeta Obvezni2. OPIS PREDMETA





12.,17.,18.




Ponavljanje glazbene teorije, Analiza dječjih pjesama – glazbeni izražajni elementi, Intervali i obrati intervala, Akordi, trozvuk, kvintakordi i obrati kvintakorada, Dur - ljestvice, akordi, harmonizacija jednostavnih dječjih pjesama, Mol – ljestvice, akordi, harmonizacija jednostavnih dječjih pjesama, Modulacija, Kadence, Glazbena analiza dječjih pjesama,Odabir dječjih skladbi za ispitno gradivo .

2.6. Vrste izvođenja nastave: predavanja seminari i radionice


2.7. Komentari:

68





vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje

laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)





Domaće zadaće Seminarski rad Usmeni ispit 0,5




Pismeni dio ispita 0,5 ECTS-a Usmeni dio ispita 0,5 ECTS-a




ostalih medijaSnježana Rončević: Osnove teorije glazbe, Sveučilište u Zadru, 2007 10 Izbor brojalica i pjesama, Sveučilište u Zadru, 2005. 10





69











15+15+0


1.3. Naziv predmeta Hrvatska književnost srednjeg vijeka i renesanse 1.8. Nositelj predmeta

Doc. dr. sc. Teodora Vigato

1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 2 1.9. Suradnici 1.5. Status predmeta obvezni

70





2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente s hrvatskom književnošću srednjeg vijeka i renesanse.2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne

kompetencije potrebne za predmetNema


1.,3.,4.,5.,19.


Nakon položenog ispita iz ovog kolegija student će biti sposoban:- imenovati sve srednjovjekovne književne rodove i žanrove- opisati srednjovjekovne književne spomenike- izdvojiti osobitosti petrarkističkog izraza - ispričati epske i komediografske postupke renesansnih pisaca- identificirati osobitosti srednjovjekovne i renesanse poezije- izvijestiti o osobitosti renesansnih pisaca- objasniti glavnu ideju petrarkističkih opisa renesansne žene- izabrati tekst srednjovjekovni ili renesansni tekst i izložiti osobitosti izabranog teksta- prilagoditi opće osobitosti srednjeg vijeka i renesanse na pojedinačnog pisca ili djelo- protumačiti osobitosti pojedinačnog književnog djela- analizirati motive (biblijskih petrarkističkih)- komentirati komediografske postupke renesansnih komediografa- povezati biografske podatke s književnim djelom- raščlaniti stil i jezik renesansnih pisca- klasificirati svjetovne biblijske motive u srednjovjekovnim i renesansnim djelima- usporediti filozofska razmišljanja srednjovjekovnog doba i renesanse s načinom života i književnim izrazom


Sadržaj kolegija obuhvaća početke pismenosti, srednjovjekovnu i renesansnu književnost. U preglednom pristupu anonimne srednjovjekovne književnosti dominiraju žanrovi koji su karakteristični samo za određeno razdoblje: historijski i pravi spomenici, biblijski i liturgijski tekstovi, apokrifi, prenja, vizije, čudesa Marijina, svetačke legende, priče i romani, poučna proza, pjesme i dramsko stvaralaštvo. Okretanjem svjetovnim temama u prvi plan dolaze pisci splitskog kruga s Markom Marulićem; dubrovačkog kruga i pjesnici Šiško Menčetić, Đore Držić; hvarskog kruga i pjesnici Hanibal Lucić i Petar Hektorović; zadarski krug i Petar Zoranić. Renesansnom komedijom u Dubrovniku dominira Marin Držić.Sadržaj kolegija obuhvaća početke pismenosti, srednjovjekovnu i renesansnu književnost.

2.6. Vrste izvođenja nastave: predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorijmentorski rad

2.7. Komentari:

71





mješovito e-učenje terenska nastava

(ostalo upisati) 2.8. Obveze studenata Studenti trebaju redovito pohađati predavanja i seminare te napisati seminarski rad.


Pohađanje nastave 0,25 Praktični rad Kolokvij 0,5






Redovito pohađati nastavu – 5%Napisati i održati seminar – 35%Pisanje kolokvija – dva puta tijekom semestra studenti će pisati kolokvij. Prolaznost na kolokviju podrazumijeva 50% točnih odgovora. – 50% ocjeneZavršni ispit - studenti koji su redovito izvršili gore navedene obveze pristupit će završnom usmenom ispitu. – 10%Studenti koji nisu uspjeli izvršiti obveze navedene pod 1-4 polažu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminatorski, tj. ako student nije položio pismeni dio ispita ne izlaze na usmeni dio




Eduard Hercigonja, Srednjovjekovna književnost. Povijest hrvatske književnosti, knj. 2, Zagreb 1975.

5

Hrvatska književnost srednjeg vijeka. PSHKNJ, knj. 1. priredio V. Štefanić, Zagreb 1969. predgovor knjizi i predgovori uz izabrane tekstove

7

Mihovil Kombol, Povijest hrvatske književnosti do narodnog preporoda, 2. izdanje. Zagreb 1961.

2

Pjesme Šiška Menčetića i Đore Držića, i ostale pjeme Ranjinina zbornika, 2. izd., priredio: M. Rešetar, SPH. II, Zagreb 1937

2

Džore Držić, Pjesmi ljuvene, priredio J. Hamm, SPH, knj. 33, Zagreb 1965. 2Marko Marulić, Judita. Suzana. Pjesme, PSHK, knj. 4. priredio: I. Slamnig, Zagreb 1978. 5Hanibal Lucić, Robinja, pjesme, PSHK, knj. 7. priredio M. Franičević, Zagreb 1968. 2Petar Hektorović, Ribanje i ribarsko prigovaranje, pjesme, SPH, knj. XXXXIX, priredio J. Vončina, Zagreb 1986.

2

72






Petar Zoranić, Planine. SPH, knj. XLI, priredio: J. Vončina, Zagreb 1988.Mavro Vetranović, Pjesme, SPH, knj. III, priredio: V. Jagić i A. Kaznačić, Zagreb 1871.Marin Držić, Djela, priredio: F. Čale, Zagreb 1979.Juraj Baraković, Vila Slovinka, PSHK, knj. 8, priredio: F. Švelec, Zagreb 1964.Izborna sekundarna literatura: Slobodan Prosperov Novak, Od humanističkih početaka do Kašićeve ilirske gramatike 1604. Povijest hrvatske književnosti, knj. II., Zagreb 1997.Dunja Fališevac, Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb 1989.





diplomski, integrirani)Preddiplomski i diplomski integrirani sveučilišni studij za učitelje


15+15+0

1.2. Godina studija1.

1.7. Očekivani broj studenata na predmetu25

1.3. Naziv predmeta Norme hrvatskoga standardnog jezika 1.8. Nositelj predmeta doc. dr. sc. Marija Musa1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 2 1.9. Suradnici dr. sc. Slavica Vrsaljko, viša asistentica1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta 2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne

kompetencije potrebne za predmetNema ih.

73






1.,2.,3.,4.,12.,19.


Razumjeti razlike između hrvatskih organskih idioma (zavičajnih) i hrvatskog standardnog jezika. Poznavati odmak od standardnojezične pravopisne, pravogovorne, fonološke i morfološke, sintaktičke, leksičke i stilističke norme. Prepoznati normativne probleme po vrstama riječi. Izreći značajke hrvatskoga standardnog jezika. Iskazati pojam jezične norme. Nabrojiti osnovne normativne priručnike (pravopis, gramatika, rječnik, jezični savjetnik, razlikovnik), također i osnovne suvremene

jezične priručnike.


SadržajSATI 2 Značajke hrvatskoga standardnog jezika. Određenje pojma jezične norme.2 Osnovni normativni priručnici (pravopis, gramatika, rječnik, jezični savjetnik, razlikovnik). Osnovni suvremeni jezični priručnici.2 Normativni problemi po vrstama riječi. Imenice. Provođenje nekih glasovnih promjena u imenica muškoga roda. Višestruki oblici imenica.2 Sklanjanje osobnih imena tipa Andrea, muških imena na –o, sklanjanje stranih imena nekih ustanova, časopisa, sklanjanje stranih

osobnih imena.2 Neki normativni problemi s pridjevima. Određeni i neodređeni pridjevi. Navesci. Stupnjevanje. Negirani pridjevi.2 Normativni problemi sa zamjenicama: naglašeni i nenaglašeni oblici, sklonidba zamjenica njegov, njezin i njihov, povratna zamjenica,

povratno-posvojna; navesci.2 Neki normativni problemi s brojevima: pravopisni problemi s brojevima, sklonidba brojeva, brojevnih pridjeva i brojevnih imenica.2 Normativni problemi s glagolima (po glagolskim oblicima). Glagolski paronimi.2 Pravi povratni glagoli. Glagoli na -avti/-ivati. Glagolski prilog/pridjev. Glagolska imenica. Negirani glagoli.

2 Normativno prihvatljiv lik ili oblik riječi.2 Sastavljeno i rastavljeno pisanje priloga.2 Neki normativni problemi s prijedlozima. Prijedložni izrazi.2 Normativni problemi u uporabi veznika, usklika i čestica.2 Tvorba i sklonidba kratica.




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje predavanja i seminara, izrada zadataka, aktivan odnos u nastavi.

74















ostalih medija1. Dva jezična savjetnika po izboru. 5/5 2. S. Babić (1990.) Hrvatska jezikoslovna čitanka, Zagreb. 7 3. E. Barić i suautori (1999.) Hrvatski jezični savjetnik, Zagreb. 8 4. V. Brodnjak (1992.) Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika, Zagreb. 5 5. Lj. Jonke (1965.) Književni jezik u teoriji i praksi, Zagreb. 15 6. M. Mamić (2004.) Jezični savjeti, Zadar. 25 7. Skupina autora (1997.) Govorimo hrvatski. Jezični savjeti, Zagreb. 6


1. D. Brozović (1970.) Standardni jezik, Zagreb.2. R. Katičić (1992.) Novi jezikoslovni ogledi, Zagreb.3. M. Samardžija, prir. (1999.) Norme i normiranje hrvatskoga standardnog jezika, Zagreb.4. Z. Vince (1978., 1990., 2002.) Putovima hrvatskoga književnog jezika, Zagreb.5. A. Frančić-L. Hudeček-M.Mihaljević (2005.) Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku, Zagreb.




75








15+15+0

1.2. Godina studija 1. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 451.3. Naziv predmeta Opća povijest srednjeg vijeka 1.8. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Serđo Dokoza1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 2 1.9. Suradnici1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne



predmeta (4-10 ishoda učenja) 2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen

prema satnici nastave Izvori i historiografija: Definicija izvora i podjela na vrste srednjovjekovnih izvora. Poznavanje glavnih izvora za srednjovjekovnu povijest europskih i istočnih naroda. Srednji vijek od 4. do 11. stoljeća: Postanak pojma "srednji vijek", njegova periodizacija i karakter. Poznavanje osnovnih oblika srednjovjekovnih država. Pojmovi iz opće historije države i prava u srednjem vijeku Velika seoba naroda u Aziji i u Europi. Goti. Vandali. Huni i njihov plemenski savez. Langobardi. Franačka država za Merovinga i Karolinga, razvitak i njen raspad. Uzdizanje papinstva. Bizant od 4. do 11. stoljeća. Arapski svijet do pojave Islama. Islam kao nova religija. Arapska osvajanja u sjevernoj Africi i Europi. Europski zapad u doba stvaranja prvih država. Slavenske države od 6. do 11. st. Ugarska od 9. do 11. st. Razvitak Venecije. Kultura Zapada od 5. do 11.0 st.. Arapska i istočne kulture. Srednji vijek od 11. do 15. stoljeća: Borba za investituru: sukob carstva i papinstva. Križarski ratovi. Razvitak gradova od 11. do 15. st. Uspon trgovine, prve kolonizacije. Njemačko carstvo od 11. do 15. st. Italija od 11. do 15. st.. Francuska od 11. do 15. st. Engleska od 11. do 15. st. Engleska u 15. stoljeću: rat crvene i bijele rože. Njemačka u

76





14. i 15. st.. Pirinejski poluotok od 11. do 15. st. - istjerivanje Arapa; ujedinjenje španjolskih zemalja. Portugal. Mongoli u Aziji i njihova provala u Europu. Ruske zemlje od 1l. do 15. st. Ugarska i susjedne zemlje od 1l. do 15. st. Uspon Austrije. Bizant od 1l. do 15. st. Turci Seldžuci i Osmanlije. Hereze, crkveni redovi i inkvizicija u Europi. Vjerski ratovi od 1l. do 15. stoljeća; zapadni raskol. Postanak i razvitak viteških redova. Razvoj znanosti i kulture u Europi, Arapski svijet. Europski svijet uoči zemljopisnih otkrića.




2.7. Komentari:












ostalih medijaAtlas svjetske povijesti (The Times), Zagreb, 1987. Beuc, Osnovni oblici europske srednjovjekovne države, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 31, 1981,3-4,391-422.

M. Brandt, Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka, knj. I, Zagreb, 1980


Van Beest Du Ry et al., Velika ilustrirana povijest svijeta, knj. 7-11, Rijeka, 1976- 1977. A. Franzen, Pregled povijesti Crkve, Zagreb 1970.


77





kompetencija2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)




15+15+0

1.2. Godina studija 1. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 451.3. Naziv predmeta Hrvatska povijest srednjeg vijeka 1.8. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Mladen Ančić1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 2 1.9. Suradnici1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne



predmeta (4-10 ishoda učenja) 2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen Predavanja i seminari nude pregled hrvatske povijesti od doseljenja Hrvata do doba bitke na Mohacsu 1526. godine kao i pogled na

78





prema satnici nastave

rezultate hrvatske historiografije o tomu dobu te njezinu ulogu u društvenim gibanjima druge polovice 19. i tijekom 20. stoljeća. Teme koje će se obraditi obuhvaćaju: značenje ranosrednjovjekovne povijesti u sklopu procesa integracije moderna hrvatske nacije; doseljenje Hrvata i organizacija prvih oblika političke vlasti; proces osamostaljivanja i izgradnje vlasti unutar Hrvatske kneževine; proglašenje Kraljevstva; odnosi s velikim političkim sustavima ranog srednjeg vijeka; društvene transformacije 11. stoljeća; problemi s naslijeđem kraljevske krune i proces rastakanja kraljevskoga autoriteta na kraju 11. stoljeća; nastanak historiografskoga mita o «gubitku državne samostalnosti»; uspostava i učvršćivanje vlasti nove dinastije; društvene transformacije 12. stoljeća i pojava prvih vlastelinstava; funkcioniranje vlasti hrvatskoga hercega na primjeru djelovanja hercega Andrije; upad Tatara; dinastički rat na kraju 13. stoljeća i uspon moći hrvatskih velikaša; hrvatski velikaši u očima povjesničara s kraja 19. i početka 20. stoljeća; doba Ludovikove integracije; gubitak Dalmacije; izgradnja novoga društva u 15 stoljeću; «turska opasnost».




2.7. Komentari:












F, Šišić, Pregled povijesti hrvatskog naroda, Zagreb 1962. I. Beuc, Povijest institucija državne vlasti kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, Zagreb 1985

79





T. Raukar, Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb 2002 M. Ančić, Hrvatska u karolinško doba, Split 2001


N. Budak, Prva stoljeća Hrvatske, Zagreb 1994E. Hercigonja, Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb 1994M. Ančić, «Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom' kraljevstvu», u: Kolomanov put (Katalog izložbe), Zagreb 2002;



80








15+15+0

1.2. Godina studija 1. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 201.3. Naziv predmeta Slikarstvo l 1.8. Nositelj predmeta Izv. prof Josip Zanki, akademski slikar1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici1.5. Status predmeta Obavezni2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmetaRazviti kreativnost i imaginaciju u izražavanju slikarskim tehnikama kako bi se kroz suvremeni pristup likovnoj kulturi poboljšala i unaprijedila pitanja odgoja i obrazovanja u današnjem društvu.


nema


1.,17.,21.


Studenti stječu:- sposobnosti izražavanja u različitim slikarskim tehnikama i medijima - sposobnosti korištenja slikarskih materijala - sposobnosti primjenjivanja naučenih slikarskih medija u oblikovanju umjetničke poetike- sposobnosti teorijskog izražavanja iz područja slikarskih medija, te korištenja elemenata jezika slikarskih medija u odgojno

obrazovnom procesu - sposobnost analize, sinteze i vrednovanja umjetničkih vještina i kreativnog upotrebljavanja stečenih informacija iz različitih izvora


Teorija boja i uvod u slikarstvo, Slikarske tehnike, Slika i ikona, Mrtva priroda po promatranju, Portret po živom modelu i gipsanom odljevu, Akt po živom modelu i gipsanom odljevu, Kompozicija više figura u prostoru Pejzažno slikarstvo, Pejzažno slikarstvo po imaginaciji Proširena slika, Estetika, slikarstvo i povijest ljepote

81








2.7. Komentari:













ostalih medijaGoethe, J.W, 2007: “Učenje o bojama”, Scarabeus, Zagreb 1 Pintarić, Horvat, Vera, 2009: “Tradicija i moderna“, HAZU-Gliptoteka, Zagreb Naručeno Peić, Matko, 1990:“Pristup likovnom djelu“, Školska knjiga, Zagreb 2 M. Šuvaković, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky, Zagreb, 2005. 1


Janson, Horst Waldemar, 1987: „Istorija umjetnosti“, Prosveta, Beograd „Enciklopedija hrvatske umjetnosti“ , 1995, LZ Miroslav Krleža, Zagreb Damjanov, Jadranka, 2009: „Likovna umjetnost“,Školska knjiga, Zagreb Vasari, Giorgio, 2007: „Život slavnih slikara, kipara i arhitekata“, CID- Nova, Zagreb Gogh, Vincent van, 1989: „Pisma bratu“, Glas, Banja Luka




82








15+0+15

83





1.2. Godina studija 1. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 1.3. Naziv predmeta Umjetnost u kontekstu povijesti II 1.8. Nositelj predmeta Saša Živković, docent1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici Prof. Ana Jordan Knežević1.5. Status predmeta obvezni 2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmetaUpoznavanje studenta/ice s pojmom umjetnosti, te s najznačajnijim protagonistima 19. i 20 stoljeća . Razviti kreatvinost i interes za umjetnost. Razviti vizualnu percepciju u pristupu umjetničkom djelu. Osposobiti studenta/icu da može umjetnost promatrati u kontekstu nacionalne i svjetske povijesti.


Nema


1.,2.,21.


Nakon položenog ispita studenti će moći:- razviti kreativan odnos prema studiju i prema primjeni stečenih znanja i vještina- pokazivati, razumjeti i pomicati koncepte cjeloživotnog učenja zalaganjem za osobni profesionalni razvoj- razviti sposobnost kreativnog mišljenja, te spososbnost samostalnog učenja.


Umjetnost klasicizma. Arhitektura klasicizma. Umjetnost romantizma. Slikari realizma. Umjetnost impresionizma. Postimpresionizam. Fotografija u 19. i 20. stoljeću. Kubizam. Fovizam. Ekspresionizam. Apstaktna umjetnost, konstruktivizam. Nadrealizam. Pop art. Dadaizam.




2.7. Komentari:






84








Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu; pohađanje nastave(30 ECTS), seminarski rad(30 ECTS), usmeni ispit 40 (ECTS postotnih bodova).




ostalih medijaH. W. Janson, Povijest umjetnosti (odabrana poglavlja), Dopunjeno izdanje, Varaždin, Stanek, 2005.,ili izdanje 2003.

4

J.Schultze, Devetnaesto stoljeće, edicija Umjetnost u slici, Otokar Keršovani, Rijeka, 1970. 2 H. V. Aranson, Povijest moderne umjetnosti, slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, fotografija Varaždin ; Mostar : Stanek, cop. 2009.

2

J.Hall: Rječnik tema i simbola u umjetnosti, 1998. 2 Miško Šuvaković, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Zagreb, 2005 3


Edward Lucie-Smith: Movements in art since 1945 – new edition,Thames & Hudson, London, 2001. Ruhberg - Schneckenburger - Fricke - Honnef: Umjetnost 20. stoljeća, Taschen, 2002. ;H. Foster, R. Krauss, Y.-A. Bois, B. Buchloch, Art since 1900: Modernism, Antimodernism, Postmodernism, Thames&Hudson, London, 2004. Lijljana Kolešnik, Umjetničko djelo kao društvena činjenica, Zagreb, 2005Walter Benjamin, Umjetničko djelo u razdoblju tehničke reprodukcije; Mala povijest fotografije u Estetički ogledi, Školska knjiga, Zagreb, 1986.


Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta prati se studentskom anketom, uspjehom studenta na nastavnom kolegiju, periodičnom neovisnom vanjskom provjerom programa i periodičnom internom provjerom godišnjeg detaljnog izvedbenog nastavnog programa i ispitnih procedura.





15+15+0

1.2. Godina studija 1. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu

85





1.3. Naziv predmeta Izabrana poglavlja iz filozofije odgoja 1.8. Nositelj predmeta mr.sc.Milena Radovan Burja1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici 1.5. Status predmeta izborni2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmetafilozofski propitivati pitanja emancipacije u odgoju, kao dio otvorenog i stalnog zalaganja za pitanja razvoja i emancipacije u svim područjima života, promovirajući razvoj kritičkog mišljenja, sposobnosti i rješavanja problema, doprinositi razvoju društva znanja


nema


1., 2., 4.,14., 16. 17.


razumjeti, analizirati i vrednovati temeljne pojmove i probleme vezane za emancipaciju u odgoju i društvu; kritički i odgovorno sagledati izvore i posljedice predrasuda i stereotipa u odgoju; razvijati vještine prepoznavanja problema koje treba u odgoju rješavati u vezi emancipacije; razumjeti važnost filozofa koji su doprinijeli misli o raznim oblicima emancipacije; razvijati vještine primjene emancipatorskih stavova i ideja na rješavanje odgojnih i drugih pitanja kao dio preuzimanja etičke i društvene odgovornosti za razvoj čovjeka i društva općenito.


Filozofija odgoja i pitanja emancipacije; Emancipatorska uloga filozofije; J.Ranciere i pitanja emancipacije; p.Vuk-Pavlović kao filozof odgoja, emancipator i učitelj; M.Brida o vrijednosti osobe i slobode u odgoju; Snaga obrazovanja u emancipaciji čovjeka i društva; Model humanog razvoja u obrazovanju; Emancipacija građana i važnost obrazovanja danas; Filozofija odgoja i pitanja feminizma; M.Wollstonecraft o emancipaciji žena pomoću obrazovanja; M.C.Nussbaum o razvoju sposobnosti; Pitanja emancipacije danas-izazovi i perspektive.




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje, izrada seminarskog rada, kolokvij,pismeni i usmeni ispit






86







pohađanje nastave(17,5 ECTS postotnih bodova),seminarski rad(17,5ECTS postotnih bodova),kolokvij(25ECTS postotnih bodova), pismani ispit(25ECTS postotnih bodova),usmeni ispit(25ECTS postotnih bodova).




ostalih medijaRanciẻre,J.(2010).Učitelj neznalica, Zagreb Liesmann,K.P.(2008).Teorija neobrazovanosti, zablude društva znanja,Zagreb Wollstonecraft,M.(1999).Obrana ženskih prava, Zagreb Nussbaum,M.C.(2012).Ne profitu, Zašto demokracija treba humanistiku, Zagreb


J.J.Rousseau(2012).Društveni ugovor,O podrijetlu i temeljima nejednakosti među ljudima, ZagrebPavao Vuk-Pavlović,život i djelo/gl.ur.P.Barišić(2003),ZagrebPopper,K.R.(1997).U potrazi za boljim svijetom, ZagrebNussbaum,M.C.(2000).Women And Human Development, The Capabilities Approach, Cambridge


kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta prati se anketiranjem studenata, uspjehom studenata na ispitima, periodičnom vanjskom i unutrašnjom provjerom nastavnih programa i poštivanja ispitnih procedura


87








15+15+0

1.2. Godina studija 1. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 501.3. Naziv predmeta Glazbena radionica I 1.8. Nositelj predmeta Snježana Habuš Rončević, prof.1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici dr. sc. Tomislav Košta1.5. Status predmeta izborni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Cilj predmeta je uvođenje studenata studija za učitelje u glazbenu kulturu i upoznavanje s osnovama glazbene teorije2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne



12.,17.,18.


Nakon položenog ispita studenti će biti sposobni: Samostalno primijeniti vještinu čitanja notnog zapisa za interpretaciju jednostavnijih skladbi pjevanjem i sviranjem Samostalno čitati i analizirati notni materijal

88





Razvijati samostalnost i sposobnost timskog rada Razvijati glazbeno stvaralaštvo i kritičko promišljanje Primijeniti stečena znanja u metodici nastave glazbene kulture te prenijeti stečena znanja i entuzijazam sviranja i pjevanja na

učenike razredne nastave


Ton Notne vrijednosti Glazbeni metar i ritam Ljestvice Akordi (kvintakordi, septakordi) Melodija Harmonija Glazbeni oblici Tempo Dinamika Sviranje na instrumentima s tipkama Sviranje na Orffovom instrumentariju Sviranje na vlastitom tijelu Glazbeno stvaralaštvo - improvizacija




2.7. Komentari:



Pohađanje nastave 1 Praktični rad Kolokvij 1





2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada

89





studenata tijekom nastave i na završnom ispitu




ostalih medijaSam R. (1998): Glazbeni doživljaj u odgoju djeteta, Glosa, Rijeka. Završki J. (1999): Teorija glazbe, Pedagoško-književni zbor, Zagreb.


Golčić I. (1998): Pjesmarica za osnovne škole, HKD sv. Jeronima, Zagreb.Županović L. (1995): Tvorba glazbenog djela, Školske novine, Zagreb.Manesteriotti V. (1990): Zbornik pjesama i igara za djecu: priručnik muzičkog odgoja, Školska knjiga, Zagreb.




90








15+30+0

1.2. Godina studija 1. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 451.3. Naziv predmeta Likovna radionica l 1.8. Nositelj predmeta Izv. prof Josip Zanki, akademski slikar1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici1.5. Status predmeta Izborni2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmetaUpoznati studente s osnovnim umjetničkim pravcima, tehnikama i umjetničkim djelima. Razviti kreativnost i imaginaciju u izražavanju likovnim tehnikama kako bi se kroz suvremeni pristup likovnoj kulturi poboljšala i unaprijedila pitanja primarnog obrazovanja u današnjem društvu.


nema


1.,12.,17.


Studenti stječu:- sposobnosti izražavanja u različitim crtaćim tehnikama - sposobnosti korištenja crtačkih materijala - sposobnosti primjenjivanja naučenih teorijskih i praktičnih znanja iz crtačkih medija i tehnika- sposobnosti teorijskog izražavanja iz područja likovne kulture- vještine korištenja elemenata jezika likovnih medija u odgojno obrazovnom procesu - vještine analize, sinteze i vrednovanja umjetničkih djela i kreativnog upotrebljavanja stečenih informacija iz različitih izvora


Crtež-linija i ploha,Crtež-crtačke tehnike, Mrtva priroda, Crtanje glave, Crtanje akta, Kompozicija, Pejzaž, Apstraktne forme, Kopija starih majstora iz renesanse i baroka, Crtež motiva iz zadarske baštine, Kombinirana tehnika, Projekti za poticanje kreativnosti i interakcije među djecom, Estetika dječjeg crteža



2.7. Komentari:

91





terenska nastava2.8. Obveze studenata












ostalih medijaEnciklopedija hrvatske umjetnosti, 1995, Zagreb: LZ Miroslav Krleža 2 Janson, H.W.:“Povijest umjetnosti“, 2005, Varaždin: Stanek 3 J. Damjanov, Vizualni jezik i likovna umjetnost. Zagreb, Školska knjiga, 1991. 1 Eco, Umberto, 2004: „Povijest ljepote“, Hena com, Zagreb 1


Pintarić, Vera Horvat, 2009: „Tradicija i moderna“, HAZU- Gliptoteka, Zagreb Warburg, Aby, 1996: „Ritual zmije“,Institut za povijest umjetnosti,Zagreb Kandinski,Vasilij,1999: „Duh apstrakcije“, Institut za povijest umjetnosti,Zareb Cennini, Cennino, 2007: „Knjiga o umjetnosti“, Institut za povijest umjetnosti Zagreb, Maljević, Kazimir, 1981: „Nepredmetni svijet“, Centar za kulturnu djelatnost, Galerija Nova,Zagreb




92








30+0+15

1.2. Godina studija 2. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 301.3. Naziv predmeta Hrvatski jezik 2 1.8. Nositelj predmeta doc. dr. sc. Marija Musa1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 6 1.9. Suradnici dr. sc. Slavica Vrsaljko, viši asistent1.5. Status predmeta obvezni

93





2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta 2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne

kompetencije potrebne za predmetPoložen ispit iz kolegija Hrvatski jezik 1.


1.,2.,3.,4.,5.,12.,17.,19.


Poznavati standardnojezične norme na različitim razinama (pravopisnoj, pravogovornoj, gramatičkoj, leksičkoj i stilističkoj). Razviti sposobnost govorne i pisane komunikacije. Primijeniti različite metode poučavanja ovisno o mogućnostima i razvojnoj dimenziji djeteta. Artikulirati nastavni sat primjenjujući znanja stečena iz hrvatskoga jezika. Razumjeti komunikacijsko-funkcionalan, stvaralački pristup jezičnim sadržajima temeljen na načelima humanističkog obrazovanja.Kritički vrednovati različite izvore znanja. Komunicirati putem suvremenih medija i tehnologija.


SADRŽAJ (zimski semestar)3 Pojam sintakse. Paradigmatski i sintagmatski odnosi. 3 Gramatičke veze među članovima sintagme. 3 Rečenica i njezino gramatičko ustrojstvo, obavijesno i sadržajno ustrojstvo. 3 Predikat u rečenici. Objekt. Priložna oznaka. 3 Subjekt, atribut, apozicija. 3 Vrste rečenica (neoglagoljene rečenice, rečenice s neizrečenim subjektom, besubjektne-bezlične rečenice, rečenice s više istovrsnih članova). 3 Sklapanje više rečenica u jednu. Rečenični niz. Složena rečenica. 3 Nezavisno složene rečenice. 3 Zavisno složene rečenice – subjektne, predikatne, objektne, atributne. 3 Adverbne rečenice. 3 Pogodbene rečenice. Odnosne i izrične rečenice. 3 Mnogostruko složena rečenica. 3 Zarez u nezavisno složenim i zavisno složenim rečenicama. 3 Semantika – značenje, pojam i smisao.

SADRŽAJ (ljetni semestar)2 Leksikologija. Leksik kao dio jezičnog sustava. Leksem kao jezična jedinica.2 Značenje riječi. Tipovi značenja – monosemija i polisemija, metafora i metonimija.2 Sinonimija, antonimija i homonimija.2 Leksičko raslojavanje -vremenska i prostorna raslojenost leksika.2 Funkcionalna raslojenost leksika.2 Leksičko posuđivanje. Prilagodba posuđenica.2 Purizam i jezična kultura.2 Termin – terminologija.2 Frazem, podrijetlo i vrste.2 Tvorba zamjenica. Tvorba glagola. 2 Tvorba priloga. Tvorba kratica.

94






predavanjaseminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava


2.7. Komentari:












ostalih medija1. Pranjković (1995.) Sintaksa hrvatskoga jezika, (udžbenik za III. razred gimnazije)

Zagreb, ŠK (i kasnija izdanja).

10

2. E. Barić i drugi (1995., 1997.) Hrvatska gramatika, ŠK, Zagreb. 15

3. S. Težak – S. Babić (1992.) Gramatika hrvatskoga jezika, ŠK, Zagreb ( i kasnija izdanja). 20

4. R. Katičić (1971., 1986.) Jezikoslovni ogledi, ŠK, Zagreb. 10

5. M. Moguš (1993., 1995.) Povijest hrvatskoga književnoga jezika, ŠK, Zagreb. 8

6. J. Silić (1984.) Od rečenice do teksta, SNL, Zagreb. 5

7. D. Škiljan (1980.) Pogled u lingvistiku, ŠK, Zagreb. 7

8. S. Babić – B. Finka – M. Moguš (2000.) Hrvatski pravopis, ŠK, Zagreb (i kasnija izdanja). 20

95






1. S. Ham (2002.) Školska gramatika hrvatskoga jezika, ŠK, Zagreb.

2. D. Raguž (1997.) Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb.

3. R. Katičić (1986., 1991.) Sintaksa hrvatskoga književnog jezika, ŠK, Zagreb.

4. Pranjković (1984.) Koordinacija u hrvatskom književnom jeziku, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb.

5. Pranjković (1993., 2002.) Hrvatska skladnja, ŠK, Zagreb.

6. Pranjković (2001.) Druga hrvatska skladnja, ŠK, Zagreb.

7. M. Znika (1988.) Odnos atribucije i predikacije, HFD, Zagreb.

8. M. Znika (2002.) Kategorija brojivosti u hrvatskom jeziku, IHjj, Zagreb.





96






Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij


30+0+15

1.2. Godina studija 2. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 451.3. Naziv predmeta Psihologija učenja i poučavanja 1.8. Nositelj predmeta doc.dr.sc. Slavica Šimić Šašić1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 5 1.9. Suradnici1.5. Status predmeta obvezan2. OPIS PREDMETA


Cilj ovog kolegija je stjecanje spoznaja o problematici procesa učenja i poučavanja djece rane školske dobi. Studente će se upoznati s različitim teorijskim pristupima u objašnjenju procesa učenja, zakonitostima i pojavama koje prate proces učenja, kao i sa svim relevantnim faktorima koji na taj proces utječu kod djece rane školske dobi. Kroz pregled teorija učenja ukazat će se na zastupljenost i osnovne karakteristike svakog mehanizama učenja kod djece rane školske dobi s posebnim osvrtom na kognitivni pristup usvajanja početnog čitanja i pisanja. Studente će se također upoznati s metodama i strategijama poučavanja, obilježjima razredne interakcije, te procesom ispitivanja i ocjenjivanja učeničkih znanja. Na kraju, će se ukazati na specifičnosti procesa učenja kod djece s posebnim potrebama, kako one darovite, tako i one s različitim psihofizičkim poteškoćama.


Položeni kolegiji Uvod u razvojnu psihologiju i Dječja psihologija


1.,2.,10.,11.,12.,13.,15.,16.


Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:- opisati, prepoznati i usporediti pojmove i različite mehanizme učenja, odnosno pojave koje prate proces učenja - primijeniti osnovne principe različitih mehanizama učenja u radu s djecom- procijeniti odnos različitih čimbenika učenja (sposobnosti, ličnost, motivacija) i ishoda učenja- opisati, klasificirati i usporediti strategije i metode poučavanja - procjeniti i vrednovati učinkovitost i primjerenost metoda poučavanja za djecu ranog školskog uzrasta- prepoznati i primijeniti spoznaje o utjecaju različitih čimbenika na ispitivanje i procjenjivanje učeničkih znanja- planirati i organizirati proces učenja i poučavanja u školskoj ustanovi u skladu s spoznajama o procesu učenja i poučavanja s ciljem poticanja pravilnog razvoja školskog djeteta- demonstrirati sposobnost prilagođavanja novim situacijama uz aktivnu primjenu stečenih znanja, vještina i sposobnosti; - demonstrirati obilježja osobnosti, vještine i znanja koja potiču razvoj i promiču koncept cjeloživotnog učenja


Određenje psihologije učenja i poučavanja (predmet istraživanja, definiranje učenja)Asocijativne teorije učenja (klasično i operantno uvjetovanje)Teorije socijalnog učenja (imitacija, modeliranje, opservacijsko učenje, simboličko učenje)

97





Kognitivne teorije učenja (učenje uvidom, kognitivni pristup usvajanja početnog čitanja i pisanja)Pamćenje (razine pamćenja, podjela pamćenja) Pojave koje prate učenje (zakonitosti stjecanja znanja, transfer, interferencija, zaboravljanje)Individualne karakteristike učenika u procesu poučavanje – učenje (spremnost za školu, sposobnosti, ličnost, motivacija)Djeca sa posebnim potrebamaIndividualne karakteristike učitelja u procesu poučavanje – učenje (uspješan učitelj)Razredna interakcija: metode poučavanja (izravno poučavanje, poučavanje vođenim otkrivanjem, suradničko učenje); upravljanje razredom i disciplina (rukovođenje); socioemocionalni odnos između učitelja i učenika Ispitivanje i procjenjivanje učeničkih znanja




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada seminarskog rada, pismeni i usmeni ispit.





Istraživanje Esej Aktivnost na nastavi 0,5



Rad studenata na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: aktivnost na nastavi (10 ECTS postotnih bodova), seminarski rad (10 ECTS postotnih bodova) , pismeni ispit (40 ECTS postotnih bodova) i usmeni ispit (40 ECTS postotnih bodova).




Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. 2003. Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-Vern.

3 8

Zarevski, P. 2007. Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Naklada Slap. 5 1898





Grgin, T. 2004. Edukacijska psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. 9 17Grgin, T. 2001. Školsko ocjenjivanje znanja. Jastrebarsko: Naklada Slap. 4 17


Andrilović, V. i Čudina-Obradović, M. 1996. Psihologija učenja i nastave. Zagreb: Školska knjiga.Čudina-Obradović, M. 1990. Nadarenost - razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Zagreb: Školska knjiga. Ribić, K. 1990. Psihofizičke razvojne teškoće, Zadar: Forum, ITP. Čudina-Obradović, M. i Težak, D. 1995. Mirotvorni razred. Zagreb. Znamen.Čudina-Obradović, M. 2004. Kad kraljevna piše kraljeviću – psihološki temelji učenja čitanja i pisanja. Zagreb: Korak po korak.Miljević-Riđički, R., Maleš, D., Rijavec, M. 1999. Odgoj za razvoj. Jastrebarsko: Naklada Slap. Pastuović, N. 1999. Edukologija. Zagreb: Znamen.Vlahović Štetić, V. i Vizek Vidović, V.1998. Kladim se da možeš – psihološki aspekti početnog poučavanja matematike. Zagreb: Korak po korak.Wood, D.1995. Kako djeca uče i misle. Zagreb: Educa.Desforges, C.(ur) 2001. Uspješno učenje i poučavanje. Zagreb: Educa.Wenar, C. 2003. Razvojna psihopatologija i psihijatrija. Jastrebarsko: Naklada Slap.



2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)Studenti ispit mogu polagati preko kolokvija ili u cijelosti u ispitnim rokovima. Planiraju se dva kolokvija i svaki obuhvaća polovicu nastavnog sadržaja, odnosno ako studenti polažu ispit preko kolokvija svaki kolokvij nosi 20,00 ECTS postotih bodova.


diplomski, integrirani)Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij


45+15


99





1.3. Naziv predmeta Didaktika 1.8. Nositelj predmeta Prof. dr. Smiljana Zrilić

1.4. Bodovna vrijednost (ECTS)5

1.9. SuradniciDr. sc. Tamara Kisovar-Ivanda, viši asistent

1.5. Status predmeta obvezan2. OPIS PREDMETA


Upoznati teorijsku i metodološku utemeljenost didaktike i temeljne didaktičke pojmove; didaktičke sustave obrazovanja; proces planiranja i programiranja nastave; teorije kurikuluma (filozofska orijentacija i konstrukcija); faze nastavnog procesa i artikulacije pojedine nastavne situacije; strategije odgoja i obrazovanja; načela, metode, tehnologiju i medije u nastavi i učenju; načine vrednovanja i samovrednovanja; komunikacijske odnose i procese te interakcijske stilove učenika i nastavnika; odgojno-obrazovnu klimu; školsku ekologiju te povezanost didaktike i kurikuluma s posebnim naglaskom na kurikulum usmjeren prema učeniku.


nema


1.,2.,4.,10.,11.,12.,13.,15.,


Poznavanje temeljnih didaktičkih pojmovaOperativna razina kompetencija za kritičku raščlambu nastavnog procesa u osnovnoj i srednjoj školiFunkcionalno povezivanje teorija kurikuluma i didaktičkih teorijaSposobnost identificiranja različitih teorijskih polazišta i kriterija, važnih za nastanak teorijskih modelaPoznavanje suvremenih didaktičkih teorija, napose teorija koje objašnjavaju odgojno-obrazovni procesSposobnost uočavanja, razlikovanja i uspoređivanja prema zadanim kriterijima stilova nastavnika i objasniti njihov utjecaj na nastavni procesSposobnost definiranja i formuliranja ciljeva i ishoda učenjaOperativno opisivanje faza, pristupa i aspekata procesa planiranja i programiranjaPrimjena didaktičkih načela; klasificirati i opisati didaktičke metode nastave i učenja te razlikovati socijalne oblike radaSposobnost definiranja i opisivanja čimbenika koji utječu na nastavnu klimu, školsku kulturu i ekologiju


Didaktika kao teorija obrazovanja i teorija nastaveTeorijski pristupi nastavi i obrazovanju (speciocentristicki, pedocentristicki, racionalisticki, emocionalni, radni, emancipacijski, sustavni, relativni).Temeljni didaktički pojmovi(odgoj, obrazovanje, izobrazba, učenje, nastava)Obrazovanje i nastava (ciljevi, zadaci-ishodi učenja i sadržaji)Didaktičke teorije, pravci, modeli i sustaviOblici i strategije nastave i učenja : socijalni oblici rada, strategije, metode i postupci

100





Kurikulum, teorije kurukuluma i njegov razvoj; izrada i upravljanje kurikulumom Orijentacije kurikuluma (strukturna, disciplinom odredena, znanstvena, taksonomijska); kurikularna didaktika; kurikulum i njegove temeljne odrednice (kurikularni krug; situacija, ciljevi, sadržaj, metode, evaluacija), izrada i upravljanje kurikulumomSuodnos nastavnog plana i programa i kurikuluma Planiranje i programiranje nastave (pripremanje za nastavu)Didaktička načela u procesu nastave i učenja.Tehnologija i mediji obrazovanja i nastave.Komunikacijski procesi u nastaviOdgojno-obrazovna klimaOdgojno-obrazovna ekologija




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Nazočnost i aktivno praćenje predavanja i seminara, izrada seminarskog rada i njegova prezentacija, kolokvij, pismeni i usmeni dio ispita.








Nazočnost na predavanjima, sudjelovanje u akivnostima tijekom predavanja i seminara, ocjena pripreme, ispisa i prezentacije seminarskog rada, ocjena pismenog i usmenog dijela ispita.




Cindrić, M., Miljković, D. i Strugar, V.(2010) Didaktika i kurikulum. Zagreb: IEP-D2.

101





Bognar, L., Matijevic, M. (2002) Didaktika. Zagreb: Školska knjiga. Kiper, H., Mischke, W. (2008) Uvod u opću didaktiku. Zagreb: Educa Meyer,H. (2002) Didaktika razredne kvake. Zagreb: Educa. Previšić, V. (ur.) (2007.): Kurikulum. Zagreb: Školska knjiga.


Terhart, E. (2001): Metode poučavanja i učenja : Uvod u probleme metodičke organizacije pouč. i učenja, Zagreb, Educa.Kyriacou, CH. (1991. i daljnja izdanja): Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa.Klafki-Schulz-Von Cube-Möller-Winkel-Blankertz (1992): Didaktičke teorije, Zagreb, Educa.Marsch, C. J. (1994): Kurikulum : Temeljni pojmovi, Zagreb, Educa.Jensen, E. (2003). Super nastava. Zagreb: Educa.Jurić, V. (1979): Metoda razgovora u nastavi. Zagreb: Zavod za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu/HPKZ.Poljak, V. (1991. i daljnja izdanja). Didaktika, Školska knjiga, Zagreb.Jelavic, F. (1995). Didaktičke osnove nastave. Jastrebarsko: Naklada SlapKippert, H. (2001). Kako uspješno uciti u timu. Zagreb: Educa


Praćenje prolaznosti i kvantitativnih pokazatelja studentskog uspjeha, samoprocjena, analiza sastavnica studentskih evaluacija.





30+15+0

1.2. Godina studija 2. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 451.3. Naziv predmeta Matematika 3 1.8. Nositelj predmeta Red.prof.dr.sc. Nikica Uglešić1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 2 1.9. Suradnici Lea Dujić, mag.math1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Ovladati znanjem o elementarnim funkcijama i njihovoj primjeni. Prepoznavati .linearne.probleme .to se pojavljuju u svakodnevnoj praksi i uzpješno ih rješavati.

102






Položeni ispiti iz kolegija Matematika 1 i Matematika 2


1., 2., 6., 12., 17.


Naučiti kako pravilnoponavljajuće prirodne i druµztvene pojave opisati, barempribliµzno, odgovarajućim matematiµckim funkcijama. Shvatiti vaµznost ele-mentarnih funkcija i linearne algebre kao i njihove primjene za tehniµcko-tehnoloµzku razinu na.e dana.nje civilizacije.


I. ELEMENTARNE FUNKCIJE (12 + 6)1. Osnovne elementarne funkcije (konstantna funkcija; obća potencija; eksponencijalna funkcija; logaritamska funkcija; trigonometrijske funkcije; ciklometrijske (arkus-)funkcije).2. Globalna svojstva i grafovi osnovnih elementarnih funkcija (omeđenost - neome.enost; monotonost; parnost - neparnost; periodiµcnost; tipiµcni grafovi).3. Elementarne funkcije (de.nicija; primjeri; razredba: linearna i a.na funkcija - polinomi, racionalne funkcije, iracionalne funkcije; algebarske itranscendentne funkcije)II. UVOD U LINEARNU ALGEBRU (18 +9)1. Vektori u euklidskomu prostoru (prostorni pravokutni koordinatni sustav; vektor; algebrske operacije na vektorima; linearna zavisnost i nezavisnost).2. Matrice i determinante (matrica - de.nicija; algebarske operacije; matriµcni rang; regularnost i invertibilnost; determinanta - de.nicija; Laplaceov razvoj; izraµcunavanje inverzne matrice; Binet-Cauchyjev pouµcak).3. Sustav linearnih jednaµcaba (Kronecker-Capellijev pouµcak; Gauss-Jordanova metoda; Cramerove formule).




2.7. Komentari:







103










ostalih medijaN. Uglešić, Viša matematika, I., skripta PMF-a pri Sveuµcili.tu u Splitu,str. 99. - 112; 47. - 80.. (dostupno na e-mreµzi: pmfst.hr).

[2] K. Horvatić, Linearna algebra, I. i II. Dio, SN Liber, Zagreb, 1986. [3] B. Pavković i D. Veljan, Elementarna matematika, I., Tehniµcka knjiga,Zagreb, 1992.

[4] S. Kurepa, Uvod u linearnu algebru: vektori, matrice, grupe, .kolskaknjiga, Zagreb, 1990.

[5] B. Pavković i D. Veljan, Elementarna matematika, II., Tehniµcka knjiga,Zagreb, 1995.


Zbirke odgovarajućih zadataka iz elementarne algebre i linearne algebre.



104








30+0+15

1.2. Godina studija 2. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 301.3. Naziv predmeta Žanrovi u dječjoj književnosti 1.8. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Robert Bacalja1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 6 1.9. Suradnici Doc.dr.sc. Katarina Ivon1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmetaUpoznati studente s najznačajnijim predstavnicima hrvatske i svjetske dječje književnosti. Interpretacijom ukazati na vrijednost pojedinih djela namijenjenih djeci. Osposobiti studente za izbor i vrednovanje tekstova.


nema


1.,2.,3.,4.,5.,12.,17.


Poznavanje, razumijevanje i definiranje pojma dječja književnost.Poznavanje i razumijevanje žanrova u dječjoj književnosti.Analiziranje tekstova iz dječje književnosti te diskutiranje o osnovnim značajkama vrsta kojima tekstovi pripadaju.

105





Razumijevanje pedagoškog aspekta hrvatske dječje književnosti te pokušaj korelacije s ostalim znanstvenim područjima. Razvijanje sposobnosti samostalnog učenja i napredovanja.Razviti istraživačke vještine na razini izrade stručnog rada. Pokazati sposobnost za kontinuirano vrjednovanje i samovrjednovanje vlastitoga rada i učinkovitosti. Razviti profesionalnu etiku i etiku znanosti. Biti osposobljen za razvoj kreativne dimenzije svoje profesionalne uloge.


Upoznavanje s kolegijem ( literatura).Uvod u dječju književnost.Definicija dječje književnosti. Dječja književnost i dječja dob.Kriteriji u vrednovanju dječje književnosti. O recepciji dječje književnosti.O kulturi čitanja. Načini razvijanja kulture čitanja.Pregled žanrova iz dječje knjiž.. Slikovnica ( prva dječja knjiga, povijest slikovnice)Oblik i veličina prve slikovnice. Dvodimenzionalnost. Ilustracije. Vrste slikovnica prema uporabi. Vrste s obzirom na dječju dob.Odgojna vrijednost slikovnice. Uvod u dječju priču. Teorije o postanku usmene priče. Hrvatska usmena priča.Usmena i umjetnička bajka. Podvrste dječje priče: bajka (klasična i umjetnička), fantastična priča.Realistična priča. Hrvatska dj. priča Uvod u dječju poeziju. Stara i nova dječja poezija. Oblici u dječjoj poeziji. Hrvatska dječja poezija.Romani i pripovijetke o djetinjstvu. Roman za djecu i dječji roman. Hrvatski dječji roman Strukturne osobine dječjeg romana.Dječji igrokaz. Strukturne osobine dj. igrokaza. Vrste dječjeg igrokaza.Basna. Strukturne osobine i podrijetlo basne.Strip, povijest stripa. Predstavnici svjetskog i hrvatskog stripa.Pregled ostalih žanrova: putopisi, biografije, romani za djecu. Hrvatska dječja periodika.

U seminarskom dijelu kolegija studenti će prezentirati samostalno birane i interpretirane tekstove iz nacionalne i svjetske dječje književnosti.




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu temu i pripremu za diskusiju izvan nastave. Studenti su dužni redovito pisati domaće zadaće i pripremati se za nastavni sat. Dva puta tijekom semestra studenti imaju mogućnost pisati kolokvij. Prolaznost na kolokviju podrazumijeva 50% točnih odgovora. – 70% ocjene. Studenti koji su redovito izvršavali gore navedene obaveze pristupit će završnom usmenom ispitu – 15% ocjene. Studenti koji nisu uspjeli izvršiti navedene obveze polažu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminacijski, tj. ako student nije položio pismeni dio ne izlazi na usmeni dio ispita.

106






Pohađanje nastave 0.5 Praktični rad 0.5 Kolokvij 1

Priprema za predavanje 0.5 Referat Pismeni ispit 1

Domaće zadaće 0.5 Seminarski rad 1 Usmeni ispit 2








ostalih medijaCrnković, M.; Težak, Dubravka (2002). Povijest hrvatske dječje književnosti (od početka do 1955.), Znanje: Zagreb.

Težak, D. (1991). Hrvatska poratna dječja priča, Školska knjiga, Zagreb. Bacalja, R. (1999). Dječja recepcija književnih vrsta u: Kako razvijati kulturu čitanja (zbornik), Zagreb, Knjižnice grada Zagreba, Hrvatski centar za dječju knjigu, str.22-30.

Peroš, Z.; Ivon, K.; Bacalja, R.(2007). More u pričama Ivane Brlić-Mažuranić. Magistra Iadertina, god.2., sv.2., str.61-78.


Bettelheim, B. (2000). Smisao i značenje bajki, Poduzetništvo Jakić: Cres.Crnković, M. (1998). Hrvatske malešnice, Školska knjiga, Zagreb. Skok,J. (1985). Od riječi do igre. (pogovor), Školska knjiga, Zagreb, F.D. Šibenik. Zalar, I. (1987). Dječji roman u hrvatskoj književnosti (uvodna poglavlja), Školska knjiga, Zagreb. Zalar, I. (1991). Pregled suvremene hrvatske dječje poezije, Školska knjiga, Zagreb.




107








1+2+0


1.3. Naziv predmetaOvladavanje hrvatskim standardnim jezikom 1.8. Nositelj predmeta

doc. dr. sc. Marija Musa

1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici dr. sc. Slavica Vrsaljko, viši asistent1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta 2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne

kompetencije potrebne za predmetNema ih.


1., 2., 3., 4., 12.,19.


Uočavati strukture jezičnoga znaka u ranome jezičnom razvoju. Objasniti kategorijalnu analizu govornoga razvoja. Pokazati načine učenja standardnog jezika (u dječjoj, mladalačkoj i odrasloj dobi). Analizirati razvoj osnovnih jezičnih sposobnosti i posebnih jezičnih vještina u materinskome jeziku. Uočiti razlike između standardnoga hrvatskog jezika i ostalih idioma. Prepoznati razlike hrvatskoga kao prvoga, drugog i stranog jezika. Objasniti i opisati pojmove dvojezičnosti i višejezičnosti. Razlikovati i imenovati govorno-jezične teškoće djece u osnovnoj školi.


Sadržaj SATI3 Preduvjeti i osnovni procesi usvajanja jezika. Jezični razvoj.3 Suvremene teorije o usvajanju jezika (Piaget, Vygotsky i Skinner).3 Suvremene teorije o usvajanju jezika (N. Chomsky; Biološki faktori u usvajanju jezika).3 Usvajanje fonologije, morfologije, sintakse, semantike i pragmatike hrvatskoga jezika.3 Usvajanje leksika i gramatike hrvatskoga jezika. Struktura jezičnog znaka u ranome jezičnom razvoju. 3 Kategorijalna analiza govornoga razvoja.3 Učenje jezika. Učenje standardnog jezika (u dječjoj, mladalačkoj i odrasloj dobi).3 Razvoj osnovnih jezičnih sposobnosti i posebnih jezičnih vještina u materinskom jeziku.3 Odnos standardnoga hrvatskog jezika i ostalih idioma.

108





3 Hrvatski standard i višejezični idiomi.3 Hrvatski prvi, drugi i strani jezik. Dvojezičnost i višejezičnost.3 Načini definiranja pojmova u dvojezične djece.3 Okomita dvojezičnost i rano učenje jezika.3 Djeca s govorno-jezičnim teškoćama u osnovnoj školi.




2.7. Komentari:












1. Prebeg-Vilke, M. (1991.) Vaše dijete i jezik - materinski, drugi, strani, Školska knjiga,

Zagreb.

10

2. Jelaska, Z. (2005.) Hrvatski kao drugi i strani jezik, I. dio (Teorijske osnove), HSN,

Zagreb.

7

3. Kovačević, M. (1997.) Rani jezični razvoj – okvir za novu psiholingvističku teoriju,

Suvremena lingvistika 1-2, 40-41, Zagreb, str. 135.-153.

6 +

109





4. Stančić, V. i Ljubešić, M. (1994.) Jezik, govor, spoznaja, Zagreb. 27

5. Jelaska, Z.i Kovačević, M. (2001.) Odnos glagola i imenica u ranom jezičnom razvoju,, Zbornik II. slavističkoga kongresa, Osijek, str. 441.- 453.

5

6. Blaži, D., Vancaš, M., Kovačević, M. (2001.) Glagolska i imenska morfologija u ranom usvajanju hrvatskoga jezika, Zbornik II. hrvatskoga slavističkog kongresa, Zagreb, HFD,

str. 341.-348.

5

7. Težak, S. (2002.) Dijete i jezik, Zbornik radova s međunarodnog stručnog i znanstvenog

skupa u europskoj godini jezika - Dijete i jezik danas,(ur. Vodopija, I.) Osijek, str. 13-42.

7

8. Kuvač, J. i Cvikić, L. (2002.) Pridjevi u ranom dječjem razvoju: utjecaj pjesama, priča i razbrojalica, Zbornik radova s međunarodnog stručnog i znanstvenog skupa u europskoj

godini jezika - Dijete i jezik danas (ur. Vodopija, I.) Osijek, str. 95-114.

3

9. Kuvač, J. i Mustapić, M. (2003.) Rani leksički razvoj – odnos nadređene i osnovne razine u usvajanju riječi Zbornik radova Dijete i jezik danas,(ur. Vodopija, I.) Osijek, str. 67-77.

2

10. Komunikacijska kompetencija u višejezičnoj sredini II.: teorijska razmatranja i primjena,

(2003.), ur. Pavličević-Franić, Dunja i Kovačević, Dunja, Zagreb, str. 93-103, 106-122.

4


1. Jelaska, Z. (2004.) Fonološki opisi hrvatskoga jezika, Glasovi, slogovi, naglasci ( dio o glasovima i naglascima), Zagreb.

2. Ljubešić, M., ur. (1997.) Jezične teškoće školske djece, Školske novine, Zagreb.

3. Pavličević-Franjić, Dunja, Vertikalni bilingvizam i nastava hrvatskoga jezika u osnovnoj školi, Zbornik II. hrvatskoga slavističkog

kongresa, HFD, Zagreb, str. 537.-543.

4. Kuvač, J. i Palmović, M. (2007) Metodologija istraživanja dječjeg jezika , Naklada Slap, Zagreb. 5. Rade, Ranata (2003.) Poticanje ranog govorno-jezičnog razvoja, Zagreb.

6. Apel, Kenn i Masterson, Julie J. (2004.) Jezik i govor od rođenja do šeste godine , Ostvarenje, Zagreb.

110











15+15+0


1.3. Naziv predmeta Hrvatska književnost od renesanse do prosvjetiteljstva 1.8. Nositelj predmeta

Doc. dr. sc. Teodora Teodora

1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici 1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Studenti se trebaju upoznati s hrvatskom književnošću baroka i prosvjetiteljstva.2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne


2.3. Ishodi Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi

1.,3.,4.,5.,19.


Nakon položenog ispita iz ovog kolegija studenti će biti sposobni:- imenovati pisce i nabrojiti književna djela koja su nastala u razdoblju baroka i prosvjetiteljstva- ispričati sadržajnu razinu epskih djela nastalih u baroku i prosvjetiteljstvu- grupirati motive koji se javljaju u baroku i prosvjetiteljstvu i klasificirati pisce prema izdvojenim motivima

111





- opisati svaki pojedini književni rod koji se pojavio u baroku i prosvjetiteljstvu- prepoznati posebnosti hrvatskog prosvjetiteljstva u odnosu na europsku književnost - razlikovati prosvjetiteljske namjere hrvatskih pisaca s obzirom na tradiciju i mjesto stvaralaštva- interpretirati odabrana poglavlja iz djela hrvatskih prosvjetitelja- analizirati teme i motive iz epskih djela: Osmana, Satira- ispitati povijesne istine u djelima: Osman i Razgovoru ugodni naroda slovinskog- povezati književni hrvatski jug i sjever- otkriti posebnosti komediografske posebnosti u djelima Tituša Brezovačkog- kritički prosuđivati doprinos Tituša Brezovačkog hrvatskoj komediografiji


Sadržaj kolegija obuhvaća u pregledu hrvatsku književnost razdoblja baroka i prosvjetiteljstva. Hrvatska književnost promatra se i kontekstu europske književnosti. Od baroknih književnika najvažnije mjesto zauzima Ivan Gundulić i djela različitog žanra: ep, pastorala i plačevi što su ujedno i temeljni književni radovi iz razdoblja baroka. Ovome još treba dodati i melodramatski izraz Junije Palmotića nakon čega se središte hrvatske književnosti seli na sjever. U razdoblju prosvjetiteljstva pišu na jugu pored latinista još i Marko Bruerović na tragu dubrovačkog dramskog izraza, ali se sukladno vremenu javljaju novi književni rodovi. Sadržaj obuhvaća prosvjetiteljsko djelovanje Andrije Kačić Miošić u Dalmaciji i Antun Reljković u Slavoniji, te različite oblike kazališnog života na sjeveru Hrvatske kao isusovačke ili sjemenišne drame i kao vrhunac kazališnog života komedije Tituša Brezovačkog.




2.7. Komentari:








2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na

1. Redovito pohađati nastavu – 5%2. Napisati i održati seminar – 35%

112





završnom ispitu

3. Pisanje kolokvija – dva puta tijekom semestra studenti će pisati kolokvij. Prolaznost na kolokviju podrazumijeva 50% točnih odgovora. – 50% ocjene

4. Završni ispit - studenti koji su redovito izvršili gore navedene obveze pristupit će završnom usmenom ispitu. – 10%5. Studenti koji nisu uspjeli izvršiti obveze navedene pod 1-4 polažu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminatorski, tj.

ako student nije položio pismeni dio ispita ne izlaze na usmeni dio




ostalih medijaSEKUNDARNA LITERATURAMihovil Kombol, Povijest hrvatske književnosti do narodnog preporoda, 2. izdanje. Zagreb 1961.

Krešimir Georgijević, Hrvatska književnost od 16. do 18. stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj i Bosni, Zagreb 1969.

Marin Franičević, Franjo Švelec, Rafo Bogišić, Od renesanse do prosvjetiteljstva, Liber. Mladost, Zagreb 1974

4

PRIMARNA LITARAETURAIvan Gundulić, Djela, SPH, knj. IX, priredio: M. Rešetar, Zagreb 1938.

4

P. Zrinski, F. K. Frankopan, P. Ritter Vitezović, Izabrana djela, PSHK, knj. 17. priredio: J. Vončina, Zagreb 1976

3

Andrija Kačić Miočić, Razgovor ugodni naroda slovinskoga, SPH, knj. XXVII, priredio T. Matić, 2. izd. Zagreb 1964

4

Matija Antun Relković, Djela, SPH, knj. XXIII, priredio T. Matić, Zagreb 1916 5 30Tituš Brezovački, Djela, SPH, knj. XXIX, priredio: M. Ratković, Zagreb 1951.rosvjetiteljstva, Povijest hrvatske književnosti. knj. 3. Zagreb 1974

2 20


Izborna sekundarna literatura:Slobodan Prosperov Novak, Od Gundulićevog «poroda od tmine» do Kačićeva «Razgovora ugodnog naroda slovinskog» iz 1756., Zagreb 1999




113








30+15+0

1.2. Godina studija 2. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 451.3. Naziv predmeta Opća povijest novog vijeka 1.8. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Serđo Dokoza1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne





Strukture svakidašnjice europskog XVI. stoljeća. Politički slom Italije i prevlast Karla V u Europi. Komercijalna, znanstvena i vjerska revolucija. Reformacija u Njemačkoj i socjalni sukobi. Reformacija u Engleskoj za vrijeme Henrika VIII. Uspon i pad Španjolske za vrijeme Filipa II i njegovih nasljednika. Vjerski rat u Francuskoj i pobjeda Henrika IV Burbonskog. Mirna tranzicija vlasti u Engleskoj za vrijeme Jamesa I Stuarta. Uspon Švedske za vrijeme Gustava Adolfa II. Tridesetogodišnji rat 1618-1648. Oliver Cromwell, Engleska republika i restauracija Stuarta. Francuska za apsolutizma Luja XIV. Slavna revolucija 1685-1714 i počeci britanske prevlasti. Uspon Rusije Petra Velikog. Diplomatska revolucija. Reforme i predstavnici prosvjećenog apsolutizma. Uzroci velike revolucije i saziv generalnih staleža. Početak revolucije 1789-1792. Konvent i razdoblje terora 1792-1795. Carstvo i koalicijski ratovi 1804-1814. Kongresni sustav i Sveta alijansa. Industrijska, agrarna i demografska revolucija. Revolucija 1848 i njene posljedice. Drugo Carstvo za Napoleona III. Velike sile i američki građanski rat. Ujedinjenje Italije. Ujedinjenje i razvoj Njemačke. Viktorijanska Britanija. Uspon SAD-a. Francuska Treća republika. Rusija za posljednjih Romanova. Bismarckov sustav saveza. Predratne krize.



2.7. Komentari:

114






(ostalo upisati) 2.8. Obveze studenata











ostalih medijaGrupa autora, (Keršovani), Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 11, 12 i 13; Dragoljub R. Živojinović, Uspon Evrope 1450-1789, Novi Sad, 1989 J. M. Roberts, Povijest Europe, Zagreb, 2002; Grupa autora, Povijest svijeta, Zagreb, 1990; Čedomir Popov, Građanska Evropa, Novi Sad, 1988, sv. I-II; Vladimir Ibler, Diplomatska historija, 1814-1871, Zagreb, 1960; Albert Soboul, Francuska revolucija, Zagreb, 1989;




115








15+15+0

1.2. Godina studija 2. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 451.3. Naziv predmeta Hrvatska povijest od 16. do 19. St. 1.8. Nositelj predmeta prof. dr. sc. Milko Brković1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici

116





1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmetaObjasniti promjene nastale osmanskim prodorima na hrvatski prostor. Etničke i vjerske promjene. Prikazati formiranje današnjih hrvatskih granica.





Rascjepkanost hrvatskih zemalja uoči turskih prodora. Društvene strukture: feudalno društvo, slobodni kraljevski gradovi, komune. Vojna organizacija. Stanje iza Mohačke bitke 1526: Prijestolne borbe – Habsburgovci i Ivan Zapolja. Turska osvajanja i “ostaci ostataka”, demografske promjene, sjedinjavanje hrvatskog i slavonskog sabora. Promjene u feudalnoj renti – jačanje naturalne rente, otpori seljaka – Velika seljačka buna 1573.Formiranje Vojne krajine, problem vlaškog stanovništva – “Statuta Valachorum”. Jačanje središne vlasti nad Hrvatskom, otpori hrvatskog plemstva, zrinsko-frankopanska urota. Ratovi za oslobođenje: Kandijski rat, Morejski rat, Bečki rat, Mir u Srijemskim Karlovcima, Požarevački mir, Beogradski mir i Mir u Svištovu. Formiranje današnjeg pojma Dalmacije i Slavonije. Poseban položaj triju slavonskih županija.Istra između dvaju vladara, Habsburgovaca i Mlečana, Uskočki rat, depopulacija i naseljavanje. Glagoljaška kultura hrvatske Istre. Dalmacija nakon oslobađanja od Turaka. Gospodarsko zaostajanje, kampanilizam i mletački centralizam. Hrvatska pragmatička sankcija 1712. Prosvjećeni apslolutizam – modernizacija i centralizacija.




2.7. Komentari:






117











ostalih medijaT. Macan, Povijest hrvatskog naroda, Zagreb 1992, str. 185-261; F. Šanjek, Kršćanstvo na hrvatskom prostoru, Zagreb, 1991, I. Pederin, Mletačka uprava, privreda i politika u Dalmaciji (1409.-1797), Dubrovnik, 1990; M. Bertoša, Mletačka Istra u XVI i XVII stoljeću, Pula 1986; J. Adamček, Agrarni odnosi u Hrvatskoj od stredine XV do kraja XVII st. Zagreb, 1980; Vojna krajina (zbornik): povijesni pregled, historiografija, rasprave, Zagreb, 1984.







15+15+0

1.2. Godina studija 2. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 201.3. Naziv predmeta Grafika l 1.8. Nositelj predmeta Izv. prof Josip Zanki, akademski slikar1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici1.5. Status predmeta Obavezni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Razviti kreativnost i imaginaciju u izražavanju grafičkim tehnikama kako bi se kroz suvremeni pristup likovnoj kulturi poboljšala i unaprijedila

118





pitanja odgoja i obrazovanja u današnjem društvu.2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne



1.,17.,21.


Studenti stječu:- sposobnosti izražavanja u različitim grafičkim tehnikama i medijima - sposobnosti otiskivanja grafičkih listova - sposobnosti primjenjivanja naučenih grafičkih medija u oblikovanju umjetničke poetike- sposobnosti teorijskog izražavanja iz područja grafičkih medija, te korištenja elemenata jezika grafičkih medija u odgojno

obrazovnom procesu - analize, sinteze i vrednovanja umjetničkih vještina i kreativnog upotrebljavanja stečenih informacija iz različitih izvora.


Uvod u grafiku, Grafičke tehnike-povijest,razvoj i vrste, Vrste tiska, Visoki tisak, Prijenos skice na matricu i rad s dlijetima, Linorez, Otiskivanje linoreza, Linorez u boji, Drvorez, Otiskivanje drvoreza, Drvorez u boji, Kombinirana tehnika i visoki tisak, Suvremeni mediji i tehnike visokog tiska, Estetika grafičkog lista




2.7. Komentari:









Sudjelovanje i aktivnost na nastavi – 20%Praktični rad – 60%

119





završnom ispitu Usmeni ispit – 20%




ostalih medijaKrizman, Tomislav, 1952:“O grafičkim vještinama“, JAZU, Zagreb 2 Paro, Frane, 1991: „Grafika“, Mladost, Zagreb 4 Hozo, Dževad ,1988: „Umjetnost multiorginala“, Prva književna komuna, Mostar Naručeno M. Šuvaković, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky, Zagreb, 2005. 1


Arbanas, Nevenka,1999:“Grafičke tehnike“, Školska knjiga, Zagreb Janson,Horst Waldemar, 1987: „Istorija umjetnosti“, Prosveta, Beograd Peić,Matko, 1968: „Hrvatski umjetnici“, Znanje, Zagreb Cennini, Cennino, 2007: „Knjiga o umjetnosti“, Institut za povijest umjetnosti Zagreb Maljević, Kazimir, 1981:“Nepredmetni svijet“, Centar za kulturnu djelatnost, Zagreb




120








15+15+0


1.3. Naziv predmeta Kiparstvo, oblikovanje prostora i novi mediji 1 1.8. Nositelj predmeta

Saša Živković, docent

1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici1.5. Status predmeta izborni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za snalaženje i izražavanje u kiparskom mediju od klasičnog kiparstva do novi medijskih praksi.2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne


2.3. Ishodi učenja na razini programa koijma predmet pridonosi

1.,17.,21.


Studenti stječu: Sposobnosti likovnog i teorijskog izražavanja uSposobnosti likovnog i teorijskog izražavanja na temama uloge likovnog jezika u baštini i suvremenoj kulturi, kreiranja likovnog djela u tradicionalnim i novim medijima Razvijat će sposobnosti samostalnog izraza u različitim tehnikama i medijimaImati će znanje o kiparskim tehnikamaImati će znanje o novim medijima i vrstama novih medija

2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen Predavanja: Vježbe:

121






1.1. Uvodno predavanje 1.1. Prezentacija programa kolegija1.2 Povijesni razvoj kiparskog medija 1 1.2. Vježba-apstraktna skulptura u glini1.3. Povijesni razvoj kiparskog medija 2 1.3. Vježba- reljef s motivom sv. Donata1.4. Razvoj novih medija 1 1.4. Vježba-kolaž1.5. Razvoj novih medija 2 1.5. Vježba-asemblaž1.6. Kiparske teme i motivi 1 1.6. Vježba-prikaz ljudske glave u glini1.7. Kiparske teme i motivi 2 1.7. Vježba-reljef s pirikazom životinje u glini1.8. Izražajni elementi u kiparstvu-kiparski jezik 1.8. Vježba –istraživanje kiparsko rukopisa1.9. Linijski istanjena masa 1.9. Vježba-skulptura od žice 1.10.Plošno istanjena masa 1.10. Vježba-papir plastika 1.11. Ispupčeno istanjena masa 1.11. Vježba –pozitiv-negativ 1.12. Kiparske tehnike 1 1.12. Vježba-rad sa gipsom 1.13. Kiparske tehnike 2 1.13. Vježba-rad sa gipsom1.14. Analiza radova 1.14. Odabir radova za izložbu1.15. Završna izložba 1.15. Postav izložbe


predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenjeterenska nastava


2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Obvezno prisustvovanje nastavi i vježbama . Predati mapu s likovnim radovima i projektima, individualnim i grupnim.Napisati seminar po izbranoj temi, predati ga u pismenom obliku i prezentirati ga u digitalnom obliku . Pristupiti usmenom ispitu





Istraživanje Esej Likovni radovi i projekti 1,5


2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom

Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (25 ECTS postotnih

122





ispitubodova),putem samostalnog zadatka-seminara(12,5 ECTS postotnih bodova), likovnim radovima i projektima samostalnim,u paru i grupi ( 37,5 ECTS postotnih bodova) i kroz usmeni ispit (25 ECTS postotnih bodova).Ukupno opterećenje studenta je 120 sati nastavnog i van nastavnog rada što iznosi 4 ECTS boda




ostalih medijaDamjanov, Jadranka (1991): Vizualni jezik i likovna umjetnost, Školska knjiga, Zagreb 1 Jakubin, M. (1999): „Likovni jezik i likovne tehnike: Temeljni pojmovi“, Educa, Zagreb 2 Tanay, E. R. 1990: Tehnike likovnog izražavanja : od olovke do kompjutora 2 Šuvaković, Miško, 2005:“Pojmovnik suvremene umjetnosti.“, Zagreb: Horetzky 1


Krešimir Mikić,( 2001.), „Film u nastavi medijske kulture“, Educa, Zagreb,ur. Jenks Chris,(2002.),“Vizualna kultura, Naklada Jesenski i Turk, ZagrebLucie-Smith, Edward, (2003), “Vizualne umjetnosti dvadesetog stoljeća“,Golden marketing-tehnička knjiga, ZagrebH. Focillon, (1995.)Život oblika, Tipotisak,zagreb







15+0+15


123





1.3. Naziv predmeta Informatika 1 1.8. Nositelj predmeta Josip Cindrić ,prof1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici 1.5. Status predmeta izborni2. OPIS PREDMETA


Glavni ciljevi kolegija Informatika su prezentirati studentima temeljna informatička znanja vezana za računala , softver,informacijske sustave, baze podataka i neke elemente umjetne inteligencije. Utjecati na studente da prihvate i razumije važnosti informacija i informacijskih tehnologija za uspješno funkcioniranje edukacijskih i organizacijskih sustava. Osposobiti studente da se samostalno služe potrebnim programskim paketima i naprednom WEB tehnologijama.


nema


1.,2.,12.


Razviti sklonost za timski rad, interakciju i suradnju služeći se WEB alatima nove generacije.Kreirati materijala za rad pomoću Web 2.0 alata.Razviti sklonost za timski rad, interakciju i suradnju služeći se WEB alatima nove generacije.

124






PREDAVANJATERMIN SATI SADRŽAJ

1 Građa računala1 Operativni sustavi , Windows i Linux 1 MS Word - Podešavanje izgleda prozora, meniji i alatne trake, zadane vrijednosti1 MS Word - Znakovi riječi i odlomci, oblikovanje1 MS Word - Popisi, sekcije (prekid stranice), uvlake i tabulatori Ispravci teksta, pronađi i

zamjeni Umetanje slika, formula i simbola1 MS Word - Tablice,Grafički prikaz podataka1 MS Word - Forme (Obrasci), Skupno pismo , Snimanje i ispis dokumenta1 Microsoft Power point1 Microsoft Power point1 Microsoft Power point1 Obrada slike 1 Zvučni zapisi1 Internet - pojmovi, Pretraživači i pretraživanje1 E Mail - WEB Mail1 Drupal , Moodle

125





VježbeTERMIN SATI SADRŽAJ

1 Desktop, Ikone, Svojstva i uređenje, osnovne informacije o vlastitom računalu, higijena diska1 Manipulacija mapama i datotekama, arhiviranje ,kontrola u radu OS, poboljšanja

1MS Word - Unos i ispravljanje teksta, snimanje i otvaranje dokumenta, predpostavljene

vrijednosti, margine i znakovi ,riječ, red i odlomak

1MS Word - Oblikovanje dokumenta, formatiranje znakova i odlomaka, sadržaj sa interneta u

dokumentu

1MS Word - Popisi (numerirani i nenumerirani), kolone, uvlake i tabulatori, prekid stranice, sekcije Ispravci i gramatika, pronađi i zamjeni, Zaglavlje, podnožje, numeracija stranice, footnote Umetanje slika, formula, simbola, ukrašavanje teksta, rad sa više dokumenata

1 Kreiranje tablica , manipulacija s tablica , korištenje tablica u određivanju dizajna .1 Gotovi obrasci , kreiranje formi , kreiranje i spremanje dokumenta u raznim formatima.2 Izrada prezentacije , postavljanje , slajdova , kreiranje dizajna i dodavanje animaciaj.1 Izrada prezentacije za jedan od prethodnih seminara (korelacija s ostalim predmetima )

1 Paint ( Adobe Paint shop)

1Pregled zvučnih zapisa na netu , kreiranje zvučnih zapisa te korelacija sa ostalim alatima

microsoft offic-a.2 Internet - Pretraživanje, snimanje sadržaja (slike, tekstovi i cijele stranice) na disk

1 Primjer ispitnih zadataka i način rješavanja




2.7. Komentari:

126







Pohađanje nastave 0.4 Praktični rad Kolokvij 0.4


Domaće zadaće 1.2 Seminarski rad Usmeni ispit 1


Eksperimentalni rad Projekt 1 (Ostalo upisati)


Pohađanje nastave 10 %, Domaće zadaće 30 %, Projekt 25%, Kolokvij10% i Usmeni ispit 25 %.




ostalih medijaVodič kroz Microsoft Windows XP : home edition/ Shelley O'Hara ; [preveo s engleskoga Tomislav Vičić] Zagreb : Miš, 2002. ([Zagreb] : Grafički zavod Hrvatske)

1

Windows 7 / Ljiljana Milijaš, Radek Perši, Varaždin : Pro-mil, 2010 3 ~

Vodič kroz Microsoft Office XP / Joe Habraken Zagreb : Miš, 2002

.

2

E-Moderating The kay to teaching and Learning online –Gilly Salomon,, London 3 ~Informatika za najmlađe / Arjana Blažić ; [ilustrirao Žarko Jovanovski ; fotografije Robert Leš] ,Zagreb : Naklada Haid, 2003.

1 ~

McVay Lynch, M. (2002): The Online Educator: A Guide to Creating the Virtual Classroom, RoutledgeFalmer, London.

3 ~

Materijali s : loomen.carnet.hr --Online tečajevi za korištenje naprednih CMS web alata

127






Driscoll, M. (2002): Web-based training: Creating e-learning experiences, Jossey-Bass/Pfeiffer, San Francisco. Laudon K.C., Laudon J.P.: Management Information Systems, Prentice-Hall, USA, 2007.Englander I., The Architecture of Computer Hardware and Software Systems, John Wiley & Sons Inc., USA, 2000.Joinson, A. et al. Oxford Handbook of Internet Psychology. Oxford University, Oxford, 2009.Različiti priručnici za programske alate koji se koriste na vježbama.


Baza podataka o prisustvovanju na nastavi, obavljenim zadacima i aktivnostima studenata, analiza uspješnosti studenata na kolokviju, projektu i usmenom ispitu. Studentske evaluacije nastavnika.





15+30+0

128





1.2. Godina studija 2. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 451.3. Naziv predmeta Likovna radionica ll 1.8. Nositelj predmeta Izv. prof Josip Zanki, akademski slikar1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici1.5. Status predmeta Izborni2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmetaUpoznati studente s osnovnim umjetničkim pravcima, tehnikama i umjetničkim djelima. Razviti kreativnost i imaginaciju u izražavanju likovnim tehnikama kako bi se kroz suvremeni pristup likovnoj kulturi poboljšala i unaprijedila pitanja primarnog obrazovanja u današnjem društvu.


nema


1.,12.,17.,18.


Studenti stječu:- sposobnosti izražavanja u različitim slikarskim tehnikama i medijima suvremenih umjetnosti- sposobnosti korištenja slikarskih i kiparskih materijala - sposobnosti primjenjivanja naučenih teorijskih i praktičnih znanja iz slikarskih tehnika i suvremenih umjetničkih medija - sposobnosti teorijskog izražavanja iz područja likovne kulture- vještine korištenja elemenata jezika likovnih medija u odgojno obrazovnom procesu - vještine analize, sinteze i vrednovanja umjetničkih djela i kreativnog upotrebljavanja stečenih informacija iz različitih izvora


Teorija boja i uvod u slikarstvo, Slikarske tehnike, Mrtva priroda po promatranju, Portret i akt po živom modelu i gipsanom odljevu, Kompozicija više figura u prostoru, Pejzažno slikarstvo po imaginaciji, Kombinirana tehnika, Proširena slika, Instalacija, Ambijent, Site specific, Interaktivna instalacija, Performans, Pojekti za poicanje kreativnosti, Estetika dječijeg slikarstva




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata 2.9. Raspodjela ECTS bodova prema

studijskim obvezama (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako



129





da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):









ostalih medijaEnciklopedija hrvatske umjetnosti, 1995, Zagreb: LZ Miroslav Krleža 2 Janson, H.W.:“Povijest umjetnosti“, 2005, Varaždin: Stanek 3 J. Damjanov, Vizualni jezik i likovna umjetnost. Zagreb, Školska knjiga, 1991. 1 Goethe, J.W, 2007: “Učenje o bojama”, Scarabeus, Zagreb 1


Goldberg, Rose Lee, 2003:“Performans“, Test!-URK, Zagreb Prijatelj, Kruno, 1963: „Studije o umjetninama u Dalmaciji“, Društvo povjesničara umjetnosti, Zagreb Gogh, Vincent van, 1989: „Pisma bratu“, Glas, Banja Luka Šuvaković, Miško, 2005:„Pojmovnik suvremene umjetnosti“ , Horetzky, Zagreb Vasari, Giorgio, 2007: „Život slavnih slikara, kipara i arhitekata“, CID- Nova, Zagreb




130









15+0+15

1.2. Godina studija 2. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 15 - 201.3. Naziv predmeta Glazbeni praktikum II 1.8. Nositelj predmeta Snježana Habuš Rončević, prof. 1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici1.5. Status predmeta Izborni2. OPIS PREDMETA




131






12.,17.,18.




Ponavljanje glazbene teorije, Analiza dječjih pjesama – glazbeni izražajni elementi, Intervali i obrati intervala, Akordi, trozvuk, kvintakordi i obrati kvintakorada, Dur - ljestvice, akordi, harmonizacija jednostavnih dječjih pjesama, Mol – ljestvice, akordi, harmonizacija jednostavnih dječjih pjesama, Modulacija, Kadence, Glazbena analiza dječjih pjesama,Odabir dječjih skladbi za ispitno gradivo




2.7. Komentari:













Snježana Rončević: Osnove teorije glazbe, Sveučilište u Zadru, 2007 10

132





Izbor brojalica i pjesama, Sveučilište u Zadru, 2005. 10








133








15+15+0


1.3. Naziv predmeta Prirodne pojave, tehnologija i zakoni fizike 1.8. Nositelj predmeta

Red.prof.dr.sc. Nikica Uglešić

1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici dr.sc. Maja Cindrić1.5. Status predmeta izborni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Razviti elemente prirodoslovne pismenosti u području fizike2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne



1.,7.,12.,17.


Studenti će moći: kritički promišljati o pojavama i procesima u okvirima fizikalnih zakona, nabrojati elemente istraživačkog rada u prirodnim znanostima da bi takav model mogli primjeniti u istraživački i problemski

usmjerenoj nastavi.


Modeli i fizikalni zakoni.Fizikalne veličine , mjerne jedinice i mjerenja u prirodnim znanostima. Građa tvari i svijet oko nas.Galileo Galilei i začetak fizike novog doba.Pomak , brzina i akceleracija.Međudjelovanje tijela i četiri osnovne sile. Isaac Newton i njegovi zakoni Opći zakon gravitacije i sunčev sustav.Energija , rad i snaga. Zakon očuvanje energije. Kruženje energije u prirodi.Osnovni pojmovi termodinamike.Zakoni termodinamike i molekularno kinetička teorija.Elektricitet, električna struja i električni strujni krugovi.Magnetizam. Harmonijska titranja i valovi.Optika. Osnovni pojmovi i problemi moderne fizike.


134


















ostalih medijaSupek I, Povijest Fizike, Školska knjiga, Zagreb Paar Vladimir: Gibanje i energija, Školska knjiga, Zagreb, 1994. Jakopović Ž. i Lopac V.: Fizika 1, Školska knjiga, Zagreb, 1999. Cindro, N., Fizika 1, (3. izdanje), Skolska knjiga, Zagreb, 1985. Cindro, N., Fizika 2, (1. izdanje), Skolska knjiga, Zagreb, 1985. Henc-Bartolic, V. i Kulisic, P., Valovi i optika (s uvodom u atomsku fiziku i fiziku jezgre), Skolska knjiga, Zagreb, 1989.


Udzbenik fizike Sveucilista u Berkeleyu - Svezak 1: Kittel, C., Knight, W.D. i Ruderman, M.A., Mehanika, Tehnicka knjiga, Zagreb, 1982. Udzbenik fizike Sveucilista u Berkeleyu - Svezak 2: Purcell, E.M., Elektricitet i magnetizam, Tehnicka knjiga, Zagreb, 1988. D.Halliday, R.Resnick i J.Walker, Fundamentals of Physics, John Wiley, New York, 1993.;Kulisic, P., Mehanika i toplina, Skolska knjiga, Zagreb, 1991.


135





kompetencija2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)





15+0+15

136





1.2. Godina studija2.

1.7. Očekivani broj studenata na predmetu30 - 40

1.3. Naziv predmeta Zborsko pjevanje I 1.8. Nositelj predmeta Snježana Habuš Rončević, prof.1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici1.5. Status predmeta Izborni2. OPIS PREDMETA


pjevanje unosi radost i vedrinu u rad sudjelujući u zborskom pjevanju studenti usavršavaju svoj glas, glazbeno znanje i upoznaju mnoga djela glazbene zborske i ostale

glazbene literature razvijanje sluha, njegovanje glasa, proširivanje opsega glasa i usvajanje navika lijepog i izražajnog pjevanja s jasno izgovorenim

tekstom razvijanje osjećaja za dinamiku, tempo, mjeru i ritam izvođenjem pjesama studenti se upoznaju sa različitim narodnim i umjetničkim popijevkama od kojih će određeni broj moći rabiti i u

društvenom životu izvođenjem pjesama napamet razvija se glazbena memorija, odnosno mentalne sposobnosti pjevanjem pjesama narodnog melosa upoznaje se i čuva hrvatska narodna baština, a ujedno upoznaje i baština drugih naroda upoznavanjem pjesama njeguje se ukus i estetsko prosuđivanje upoznaje se notno pismo zborske literature razvija se izražajna sposobnost i ljubav prema takvom glazbenom izrazu čime se odgaja buduća glazbena publika u zboru će svatko naučiti što znači odgovornost, svjesna disciplina i ideja zajedničkog muziciranja disciplinirani nastup, odstup, koncentracija na izvedbu i pozornost prema voditelju-dirigentu, sve su to čimbenici koji su-odlučuju o

uspjehu izvedbe2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne

kompetencije potrebne za predmetAudicija (glazbeni sluh i ritam)


12.,17.,18.


Opće kompetencije: odgoj i izobrazba slušatelja i poznavatelja glazbe stvarati i osigurati okruženje u kojem će studenti razvijati svoje glazbene sposobnosti, vještine i umijeća, stvarati, istraživati te tako

osobno sudjelovati u glazbenoj edukaciji odgoj i izobrazba glazbeno educiranog slušatelja s formiranim glazbenim ukusom koji će otkriti bogatstvo glazbenih aktivnosti koja

relaksira, opušta, liječi…….(svaki organ je ton, a čitav organizam melodija)Specifične kompetencije:

upoznavanje i pjevanje glazbenih djela umjetnički vrijedne literature

137





slušanje, pjevanje i analiza glazbenih djela na osnovi koje se formira znanje o glazbi, dobroj vibraciji za dušu i tijelo sudjelovanje u raznolikim segmentima glazbenih aktivnosti koje razvijaju predispozicije prema usvajanju izobrazba studenata koji će moći aktivno voditi dječji zbor


O pjevanju općenito (što je pjevanje, ljepota glasa, govor), Izraz lica (mimika), dah i emocije, Disanje pri pjevanju, Rad respiratornih organa, Međusobno djelovanje dišnih organa i grkljana, Postanak glasa, Osnovni akustički pojmovi (rad glasiljki, anatomija i fiziologija), Skelet i mišićje larinksa, viseći muskularni mehanizam, Uloga rezonantnih prostora pri pjevanju, Registri (Ton glave ili registar glave), Prsni ton (prsni registar), Endokrini utjecaji na glas, Falset, Prsni ton u žena



2.7. Komentari:






Istraživanje Esej Obveze dolaska na nastupe u promocijama i koncertima

2



Redovito pohađanje nastave i proba zborskog pjevanja te sudjelovanja u promocijama studenata, svečanoj sjednici i večernjem koncertu za Dan Sveučilišta te završnom koncertu za kraj akademske godine.




ostalih medijaPjevanje državne himne, studentske himne, narodnih pjesama, umjetničkih popijevki, zborskih pjesama, madrigala, moteta, kantata i drugih kompozicija po zajedničkom izboru voditelja i pjevačkog zbora, (Lijepa naša, Gaudeamus igitur, Ave Maria, Pie Jesu, Salve Regina, Hrvatske i internacionalne božićne i uskrsne pjesme…………….)


1. Lhotka-Kalinski, I. (1975.). Umjetnost pjevanja. Zagreb: Školska knjiga. 2. Primjeri iz zborske literature

138





3. Alcantara, P. de (1997.). Indirect procedures, New York: Oxford University Press. 4. Cvejić, N. (1980.). Savremeni belkanto. Beograd: Univerzitet umetnosti u Beogradu. 5. Špiler, B. (1972.).Umjetnost solo pjevanja. Sarajevo: Muzička akademija u Sarajevu.






15+15+0

1.2. Godina studija 2. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 451.3. Naziv predmeta Matematika 4 1.8. Nositelj predmeta prof. dr. sc. Nikica Uglešić1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 5 1.9. Suradnici Lea Dujić, mag math.1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmetaDobiti uvid u bogatstvo algebarskih struktura na skupovima i u njihovu iz-gradnju. Uvidjeti koja su svojstva standardnih algebarskih operacija temeljna.


Položeni ispiti iz kolegija Matematika 1 i Matematika 2

139






1., 2., 6., 8.,12.,17.


Spoznati da µcovjek nije stvaratelj nego graditelj. I da, pritom, mora pred-postaviti da gra.a postoji, a on se treba drµzati pravila koja mu zdrav razumi sliµcnost nameću.


I. ABSTRAKTNE ALGEBARSKE STRUKTURE (9 + 9)1. Grupa (grupoid; polugrupa; monoid; grupa; podgrupa; homor.zam;izomor.zam; primjeri na brojevnim skupovima i geometrijskim transformaci-jama; permutacijske grupe; normalna podgrupa; kvocientna grupa; grupovnidirektni produkt).2. Prsten (de.nicija; primjeri; polinomski prsten).3. Polje (tielo; polje; primjeri na brojevnim skupovima).II. VEKTORSKI PROSTOR (6 + 6)1. Vektorski prostor (de.nicija; primjeri; baza u konaµcnodimenzional-nomu vektorskom prostoru).2. Linearni operator (de.nicija; primjeri; zapis linearnoga operatora izRm u Rn).




2.7. Komentari:









140





ispitu




ostalih medijaK. Horvatić, Linearna algebra, I. i II. Dio, SN Liber, Zagreb, 1986. V. Devide, Zadatci iz abstraktne algebre, Matematiµcki problemi i ekspozi-cije, I., Nauµcna knjiga, Beograd, 1968.

S. Kurepa, Uvod u matematiku, Tehniµcka knjiga, Zagreb, 1970. S. Kurepa, Uvod u linearnu algebru: vektori, matrice, grupe, .kolskaknjiga, Zagreb, 1990.







15+0+15

1.2. Godina studija 2. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 501.3. Naziv predmeta Zemljopis 1.8. Nositelj predmeta doc. dr. sc. Vera Graovac Matassi1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 2 1.9. Suradnici 1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmetaUsvajanje geografskih znanja i razumijevanje temeljnih geografskih pojmova i procesa; prezentacija usvojenih znanja u nastavi prirode i društva; korištenje modernih tehnologija u objašnjavanju geografskih procesa.


nema


1.,2.,7.,12.,17.

141






1. Definirati i objasniti temeljne geografske pojmove2. Opisati i objasniti položaj, oblik, veličinu i gibanja Zemlje3. Objasniti reljef i građu Zemlje te unutarnje i vanjske sile i procese4. Nabrojiti temeljne klimatske elemente i modifikatore te objasniti njihov značaj za klimu na Zemlji5. Objasniti razvoj i razmještaj stanovništva na Zemlji6. Objasniti prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Republike Hrvatske


Predavanja:1. Uvod u kolegij2. Položaj Zemlje u svemiru3. Oblik i veličina Zemlje4. Gibanja Zemlje: rotacija i revolucija5. Određivanje položaja na Zemlji; Mjesno i pojasno vrijeme6. Predočavanje Zemljine površine – razvoj kartografije i vrste geografskih karata7. Reljef i geološke osobine Zemlje; Građa Zemlje;8. Mineraloško-litološki sastav; Geološka razdoblja; Unutrašnji i vanjski procesi i sile9. Vulkanizam i seizmizam10. Voda na Zemlji11. Klima na Zemlji12. Razvoj i razmještaj stanovništva na Zemlji; Opće kretanje stanovništva; Sastav stanovništva13. Suvremene geografske značajke gospodarstva na Zemlji 14. Prirodno-geografska obilježja Hrvatske15. Društveno-geografska obilježja Hrvatske

Seminari:1. Orijentacija pomoću GPS-a2. Nafta i plin3. Krški procesi i oblici4. Köppenova klasifikacija klima5. Tipovi tala na Zemlji6. Klimatsko-vegetacijske zajednice7. Tipovi biljnog pokrova na Zemlji8. Razvoj naselja na Zemlji9. Narodnosni sastav stanovništva svijeta10. Religijski sastav stanovništva svijeta11. Energetski izvori

142





12. Gospodarstvo Hrvatske13. Povijesno-geografski razvoj Hrvatske14. Nacionalni parkovi u Hrvatskoj15. Parkovi prirode u Hrvatskoj




6.3. Komentari:









Redovito pohađanje nastave (10% ocjene)Pismeni dio seminarskog rada i usmeno izlaganje (20% ocjene)Klokvij/pismeni ispit (30% ocjene)Usmeni ispit (40% ocjene)




ostalih medijaNejašmić, I. (1998.): Osnove opće geografije, Educa, Zagreb. 2 Magaš, D. (2013.): Geografija Hrvatske, Meridijani, Sveučilište u Zadru, Samobor. 7


Feletar, D., Perica, D., Vuk, R. (2014.): Geografija 1, udžbenik za prvi razred gimnazije, Meridijani, Samobor.


Praćenje kvalitete uključuju studentsku evaluaciju, uspjeh studenata na ispitu, pohađanje nastave te praćenje aktivnosti studenata na nastavi.


143








15+0+15

1.2. Godina studija 2. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 301.3. Naziv predmeta Hrvatska dječja književnost 1.8. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Robert Bacalja1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 2 1.9. Suradnici Doc.dr.sc. Katarina Ivon1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmetaUpoznati studente s najznačajnijim predstavnicima hrvatske i svjetske dječje književnosti. Interpretacijom ukazati na vrijednost pojedinih djela namijenjenih djeci. Osposobiti studente za izbor i vrednovanje tekstova.


nema


1.,3.,4.,5.,12.,17.19.


Razumijevanje povijesti te analiziranje ključnih djela hrvatske dječje književnosti.Razumijevanje povijesti hrvatske dječje poezije. Analiziranje poezije ključnih predstavnika hrvatske dječje poezije te diskutiranje o ključnim sastavnicama navedenih djela. Razumijevanje povijesti svjetskog i hrvatskog dječjeg romana. Razumijevanje pedagoškog aspekta hrvatske dječje književnosti te pokušaj korelacije s ostalim znanstvenim područjima. Razvijanje sposobnosti samostalnog učenja i napredovanja.Razviti istraživačke vještine na razini izrade stručnog rada. Pokazati sposobnost za kontinuirano vrjednovanje i samovrjednovanje vlastitoga rada i učinkovitosti. Razviti profesionalnu etiku i etiku znanosti. Biti osposobljen za razvoj kreativne dimenzije svoje profesionalne uloge.


Upoznavanje s kolegijem i literaturom.Dječja priča (bajke, fantastične i realistične priče).Charles Perrault i njegovo doba. Braća Grimm.H. Christian Andersen.Lewis Carroll, Carlo Collodi i F. L. Baum.James Matthew Barrie, Kenneth Grahame, Hugh Lofting, A.A, Milne i P.M. Travers.John R.R. Tolkien i drugi autori fant. priče.Hrvatska dječja književnost. Od početaka do danas. Hrvatska dječja priča. Predstavnici prvog razdoblja (I. Filipović, J Turić. S. Širola, T. Ivkanec )Ivana Brlić Mažuranić i Vladimir Nazor.

144





J. Truhelka, S. Kolar, Z. Kolarić-Kišur, D. Horkić, V Stahuljak, N. Pulić, Z. Balog, S. Škrinjarić, P. Kanižaj, L Paljetak i drugi hrvatski suvremeni pisci.Povijest svjetskog i hrvatskog dječjeg romana (pisci i djela).M. Lovrak, I. Kušan, M. Matošec, Z. Balog. Z. Milčec i drugi.Kratka povijest hrvatske dj. poezije. Od Filipovića do Baloga.Dječja poezija K. Kutena, I. G. Kovačića, G. Viteza, P Kanižaja i Z. Baloga.Svjetski basnopisci (Ezop, Fedro , La Fontaine, Krilov), autori znanstveno- fantastičnih, pustolovnih i povijesnih romana, pisci bigrafija i putopisa u pregledu.

U seminarskom dijelu kolegija studenti će prezentirati samostalno birane i interpretirane tekstove iz nacionalne i svjetske dječje književnosti.




2.7. Komentari:





Priprema za predavanje 0,25 Referat Pismeni ispit






145








ostalih medijaCrnković, M.; Težak, Dubravka (2002). Povijest hrvatske dječje književnosti (od početka do 1955.), Znanje: Zagreb.

Hranjec, S. (1998). Hrvatski dječji roman, Znanje, Zagreb Watson, V. (2001). Children's Books in English, Cambridge, Cambridge University Press., članci

Bacalja, R. (1996). Dječja poezija Ivana Gorana Kovačića, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 34-35 (24-25), str.177-188.


Diklić, Z.; Težak, D.; Zalar, I. (1996). Primjeri iz dječje književnosti, DiVič, Zagreb. Hranjec, S. (2004). Dječji hrvatski klasici, Školska knjiga, Zagreb.







30+15+0

1.2. Godina studija 2. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 351.3. Naziv predmeta Likovna kultura 1.8. Nositelj predmeta Karmen Travirka –Marčina, prof1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.9. Suradnici 1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmetaStjecanje znanja o osnovama likovne umjetnosti i likovne kulture što se odnose na povijesne aspekte umjetnosti i obilježja umjetničkih epoha uključujući i nacionalni aspekt.


Nema

146






1.,2.,3.,12.17.,21.


Posjedovanje temeljnog znanja iz likovne kulture i likovnog izražavanja te razvijanje odnosa prema estetskom okruženju. Uvažavanje različitosti i multikulturalnosti. Razvijanje kreativne dimenzije učitelja. Razvijanje vizualnog i estetskog opažanja. Razvijanje vrijednosnih stavova prema umjetnosti i kulturnoj baštini


Uvod u svijet likovnih umjetnosti. Grane likovne umjetnosti; arhitektura, slikarstvo, kiparstvo grafika i dizajn. Likovni elementi čovjekova izražavanja kroz povijesna razdoblja; prapovijest, antika, srednji vijek, renesansa, barok… Relativnost povijesnog vremena. Ovisnost likovnih oblika o društvenom uređenju zajednice. Analiziranje likovnih oblika prema društvenoj razvijenosti.




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu te aktivno sudjelovati u svim oblicima rada








Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (16,67 ECTS postotnih bodova), seminarski rad ( 16,67 ECTS postotnih bodova), pismeni ispit (33,33 ECTS postotnih bodova) usmeni ispit (33,33 ECTS postotnih bodova)




Ivančević, R. (1997.) Likovni govor. Zagreb, Profil, 3 Damjanov, J. (1991.) Vizualni jezik i likovna umjetnost. Zagreb, Školska knjiga 2

147





Ivančević, R. (1999.) Stilovi razdoblja život. Zagreb, Profil 2 Ivančević, R. (2000.) Stilovi razdoblja život II. Zagreb, Profil 2 Jakubin, M., (1999.) Likovni jezik i likovne tehnike, Zagreb, Educa 3


Janson, H. W., Janson A. F. (2005) Povijest umjetnosti, Varaždin, Stanek Gombrich, E. H., (1999.) Povijest umjetnosti, Zagreb, Golden marketing,







30+0+15

1.2. Godina studija 2. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 451.3. Naziv predmeta Glazbena kultura 1.8. Nositelj predmeta doc. Edo Mičić1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.9. Suradnici dr. sc. Tomislav Košta1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Cilj predmeta je upoznavanje studenata s glazbeno-stilskim razdobljima povijesti glazbe kao i upoznavanje s tradicijskom glazbom Hrvatske.2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne



1.,2.,12.,17.,18.


Poznavati značajke glazbenih vrsta glazbeno-stilskih razdoblja te tradicijske glazbe Hrvatske, Odrediti sastavnice glazbenog djela i prepoznati izvođače temeljem slušanja, definirati i razlikovati temeljne pojmove iz glazbene kulture upoznati i usvojiti spoznaje o stilskim razdobljima u glazbenoj povijesti

148





razviti kulturu slušanja glazbe; prepoznati i uspoređivati značajke stilskih razdoblja prepoznati, analizirati i uspoređivati različita glazbena djela u pogledu glazbene vrste, formalne strukture, stilskog razdoblja kojem

djelo pripada i ostalih izražajnih sastavnica samostalno primijeniti stečena znanja i sposobnosti u predmetnoj metodici.


Sastavnice glazbenog jezika (melodija, harmonija, ritam, boja, slog) Glazbena kultura antičke Grčke i Rima Glazba srednjeg vijeka Renesansa Barok Pretklasika i bečka klasika Predstavnici bečke klasike Romantizam i predstavnici romantizma Slavenska glazba 19. Stoljeća Opera u 19. Stoljeću Glazbeni impresionizam i ekspresionizam Glazbeni smjerovi 20. Stoljeća Glazba u Hrvatskoj i predstavnici hrvatske umjetničke glazbe Hrvatska tradicijska glazba Terenska nastava (odlazak na koncert uz vlastiti osvrt – nije nužno zadnja cjelina kolegija već je ovisan o koncertnoj ponudi u

Zadru.)




2.7. Komentari:








149









ostalih medijaPerak – Lovričević N., Ščedrov, Lj. (2008): Glazbeni susreti 1.-4. vrste, Profil International, Zagreb.

Županović I, (1995): Tvorba glazbenog djela, Školske novine, Zagreb. Njirić N. (1994): Pjevanka – priručnik za učitelje, Školska knjiga, Zagreb.


Golčić I. (1998): Pjesmarica za osnovne škole, HKD sv. Jeronima, Zagreb.Stipčević, E. (1997): Hrvatska glazba, Školska knjiga, Zagreb.Tuksar S. (2000): Kratka povijest europske glazbe, Matica hrvatska, Zagreb. Udžbenici glazbene kulture u osnovnoj školi.





150






Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij za učitelje 1.6. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-

učenje)

30+15+0

1.2. Godina studija 2. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 401.3. Naziv predmeta Osnove kineziologije 1.8. Nositelj predmeta Mr.sc.Predrag Saratlija1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici Jelena Alić, prof.1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmetaUpoznati studente s osnovnim zakonitostima upravljanja procesom tjelesnog vježbanja i djelovanja tog procesa na antropološka obilježja. Osposobiti studente za organizaciju i provedbu osnovnih kinezioloških transformacija s djecom predškolske dobi.


Ostvariti uvjete za upis studijske godine


1.,9.,12.,17.


demonstrirati sposobnost prilagođavanja novim i neočekivanim situacijama na način aktivne primjene stečenih znanja, vještina i sposobnosti;

demonstrirati znanje iz temeljnih znanosti i njihovih disciplina kojima se tumače zakonitosti, pojave i procesi u profesionalnom polju rada, na teorijskoj i praktičnoj razini;

samostalno konstruirati, implementirati i evaluirati integrirani kurikul u ukupnosti svih razvojnih područja (kineziološkom, glazbenom, likovnom, jezično-komunikacijskom te istraživačko-spoznajnom) koristeći aktivnosti i materijale u skladu sa suvremenim razvojnim teorijama kojima se tumači dječji razvoj;


Osnove kineziologije; Pojam i definicija kineziologije; Predmeti istraživanja kineziologije; Metode istraživanja kineziologije; Struktura kineziologije; Povijesni razvoj kineziologije; Koncepcija kinezioloških istraživanja; Osnove procesa tjelesnog vježbanja; Pojam i definicija procesa tjelesnog vježbanja; Organizacija procesa tjelesnog vježbanja; Modeliranje procesa tjelesnog vježbanja; Određivanje plana i slijed postupaka planiranja; određivanje stanja subjekta; određivanje cilja; Određivanje čimbenika ograničenja; Određivanje programa i slijed postupaka programiranja; Određivanje sadržaja tjelesnog vježbanja; Određivanje ukupne količine opterećenja tjelesnim vježbanjem; Određivanje načina u procesu tjelesnog vježbanja; Određivanje rasporeda kinezioloških operatora; Određivanje načina praćenja, provjeravanja i vrednovanja učinkovitosti provedenog modela tjelesnog vježbanja: Okvirni plan i program tjelesnog vježbanja; Utjecaj tjelesnog vježbanja na promjene antropoloških obilježja; Utjecaj tjelesnog vježbanja na motoričke sposobnosti; Utjecaj tjelesnog vježbanja na morfološka obilježja; Utjecaj tjelesnog vježbanja na funkcionalne sposobnosti; Utjecaj tjelesnog vježbanja na kognitivne sposobnosti; Utjecaj tjelesnog vježbanja na konativna obilježja; Utjecaj tjelesnog vježbanja na sociološka obilježja; Utjecaj tjelesnog vježbanja na

151





motoričku informiranost; Utjecaj tjelesnog vježbanja na zdravlje.




2.7. Komentari:












ostalih medijaMraković, M. (1992): Uvod u sistematsku kineziologiju, Kineziološki fakultet Zagreb. Katić, R. i D. Bobacin, (2001): Kineziologija za sva vremena, Sveučilište u Splitu. Prskalo, I. (2001): Osnove kineziologije, Visoka učiteljska škola u Petrinji.


Bonacin, D., Katić, R. i N. Zagorac (2001): Model kineziološke edukacije, Sveučilište u Splitu.Findak, V. i I. Prskalo, (2004): Kineziološki leksikon za učitelje, Visoka učiteljska škola Petrinja.Korica,P.(2001) Osnove kineziologije,skripta.Katić, R., N. Rogulj (2005). Osnove kineziologije-priručnik za praćenje nastave i pripremanje ispita.Visoka učiteljska škola u Splitu, Split.



2.14. Ostalo (prema mišljenjupredlagatelja) 152








15+0+15

1.2. Godina studija 2. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 501.3. Naziv predmeta Informatika 1.8. Nositelj predmeta Josip Cindrić,prof1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 2 1.9. Suradnici 1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA



153






nema


1.,2.,12.


Prepoznati primjenu i funkciju osnovnih elemenata informacijskog sustava u odgojno obrazovnom okruženju te razumjeti njihovu povezanost s računalnim sustavom. Prikupljati , obrađivati i koristiti informacija u svakodnevnom odgojnom i obrazovnom ciklusu.Analizirati odgojno obrazovni rad te ga unapređivati u skladu sa naprednim tehnologijama.Razviti istraživačke vještine i statističke obrade prikupljenih podataka korištenjem računala.


154

PREDAVANJATERMIN SATI SADRŽAJ

9.10 Uvodni sat, obveze i podjela u grupe, provjera AAI identiteta16.10 Uvod u izradu WWW stranica Dizajn –story bord23.10 FTP protokol File zilla, rad na serveru30.10 Rad s tekstom i obrada slike6.11 Osnovni html elementi , Microsoft SharePoint Designer13.11 Prvo WWW mjesto "nova www stranica" linkovi20.11 Source kod27.12 Umetanje Java skripti4.12 Rad s zvukom11.12 Web 2.0 alati18.12 Izrada CMS internet stranica ( Content i Cours) 8.1 Moodle15.1 On-line tečajevi22.1 Content management system (pregled Open source sustava)29.1 Drupal29.1 Kolokvij





VježbeTERMIN SATI SADRŽAJ

9.10 AAI identitet , ažuriranje i kreiranje student-web prostora 16.10 Mrežna arhitektura , home page , story bord23.10 File zilla-program za transfer datoteka preko mreže30.10 Rad s tekstom i obrada slike(osnovna www pravila , Paint)6.11 Microsoft SharePoint Designer –izrada osobne stranice13.11 Source kod –osnove html koda20.11 Umetanje open source Java skripti27.12 Umetanje open source Java skripti4.12 Kolokvij11.12 Umetanje zvučnih datoteka18.12 Pregled WEB-2.0 alata i njihovo korištenje na osobnim stranicama 8.1 Pregled CMS sustava Moodle , sukreiranje teme na tečaju15.1 Pregled CMS sustava Content (Drupal, Wordpres , Jomla ...)22.1 Drupal , transfer osobne stranice na Drupal platformu29.1 Drupal 29.1 Kolokvij

2.6. Vrste izvođenja nastave: predavanja vježbe

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata 1. Redovito sudjelovanje na nastavi - studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu temu i pripremu za diskusiju izvan nastave – 5% ocjene

2. Pisanje domaćih zadaća – studenti su dužni redovito pisati domaće zadaće i pripremati se za nastavni sat – 10% ocjene3. Pisanje kolokvija – dva puta tijekom semestra studenti će pisati kolokvij. Prolaznost na kolokviju podrazumijeva 50% točnih

odgovora. – 70% ocjene4. Završni ispit – studenti koji su redovito izvršavali gore navedene obaveze pristupit će završnom usmenom ispitu – 15% ocjene

155





5. Studenti koji nisu uspjeli izvršiti obaveze navedene pod 1. – 4. Polažu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminacijski, tj. Ako student nije položio pismeni dio ne izlazi na usmeni dio ispita.




Domaće zadaće 0.6 Seminarski rad Usmeni ispit 0.5


Eksperimentalni rad Projekt 0.5 (Ostalo upisati)






ostalih medija

Vodič kroz Microsoft Windows XP : home edition/ Shelley O'Hara ; [preveo s engleskoga Tomislav Vičić] Zagreb : Miš, 2002. ([Zagreb] : Grafički zavod Hrvatske)

1

Windows 7 / Ljiljana Milijaš, Radek Perši, Varaždin : Pro-mil, 2010 3 ~

Vodič kroz Microsoft Office XP / Joe Habraken Zagreb : Miš, 2002

.

2


1 ~

McVay Lynch, M. (2002): The Online Educator: A Guide to Creating the Virtual Classroom, RoutledgeFalmer, London.

3 ~

Materijali s : loomen.carnet.hr --Online tečajevi za korištenje naprednih CMS web alata 2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave

prijedloga studijskoga programa)Driscoll, M. (2002): Web-based training: Creating e-learning experiences, Jossey-Bass/Pfeiffer, San Francisco. Laudon K.C., Laudon J.P.: Management Information Systems, Prentice-Hall, USA, 2007.

156





Englander I., The Architecture of Computer Hardware and Software Systems, John Wiley & Sons Inc., USA, 2000.Joinson, A. et al. Oxford Handbook of Internet Psychology. Oxford University, Oxford, 2009.Različiti priručnici za programske alate koji se koriste na vježbama.






15+15+0

1.2. Godina studija 2. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 251.3. Naziv predmeta Hrvatska usmena književnost 1.8. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Stipe Botica1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.9. Suradnici1.5. Status predmeta obvezatni

157





2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta - razviti novo i pojačati dosadašnje znanje o književnosti, posebice usmenoj književnosti u izvedbama i zapisima2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne



1.,5.,12.,17.19.


osposobiti studente za uočavanje, interpretaciju i značenje usmene književnosti- razvijati sposobnosti za literarne vrijednosti- uspostavljanje veze između „visoke“ i „niske“ književnosti- upoznati i njegovati vrijednost usmene književnosti i tradicijske kulture


U opisu predmeta, svi su sadržajni elementi razrađeni, po satnici nastave ovoga kolegija




2.7. Komentari:










Naslov Broj primjeraka u knjižnici


158





Važnija literatura: „Povijest hrvatske usmene književnosti“, „Hrvatska usmenoknjiževna čitanka, djela iz edicije PSHk i SHK



komunikacija sa studentima, provjera znanja





15+15+0

1.2. Godina studija 2. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 451.3. Naziv predmeta Hrvatska povijest 19.st. 1.8. Nositelj predmeta prof. dr. sc. Marjan Diklić1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.9. Suradnici 1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta 2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne


159








Naslijeđe ranog novog vijeka i hrvatska etnička zajednica. Nacionalni pokret u Banskoj Hrvatskoj 1835.-1848./49. Dalmacija i Istra od pada Mletačke Republike do dolaska Francuza. Doba francuske vladavine u hrvatskim zemljama. Dubrovačka Republika od 1790. do propasti 1809. Hrvatsko-slavonska Vojna krajina od 1790. do 1848. Franciscejski apsolutizam. Gospodarske prilike i društveni odnosi u građanskoj Hrvatskoj i Slavoniji od 1815. do 1835.. Društveni razvoj Istre i Dalmacije u prvoj polovici 19. stoljeća. Pokret 1848. u hrvatskim zemljama. Fragmentarna modernizacija za neoapsolutizma."Honoratska" društvena elita. Neoapsolutističko razdoblje u hrvatskim zemljama. Austro-ugarska nagodba. Nastanak i značaj Hrvatsko-ugarske nagodbe. Razvoj modernog građanskog društva u Banskoj Hrvatskoj u šezdesetim i sedamdesetim godinama 19. stoljeća. Hrvatske društvene i nacionalno-integracijske ideologije. Narodni preporod u Dalmaciji i Istri. Vojna krajina 1848.-1881. Osnovni problemi povijesti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini 1878.-1918. Banska Hrvatska u vrijeme Khuenovog režima. Banska Hrvatska, Dalmacija i Istra u razdoblju krize dualizma (1895.-1906.) Hrvatske zemlje uoči Prvog svjetskog rata. Hrvatske zemlje tijekom Prvog svjetskog rata. Jugoslavenski odbor. Svibanjska deklaracija. Raspad Austro-Ugarske Monarhije i osnutak Države Slovenaca, Hrvata i Srba. "Prvoprosinački akti" 1918.: osnutak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca.Cilj ovoga predmeta jest upoznati njegove polaznike s temeljnim povijesnim zbivanjima i složenim procesima hrvatske povijesti u razdoblju od 1790. do 1918. godine: kako s onima političke i gospodarske, tako i s onima socijalne, kulturne i prosvjetne povijesti. Na taj način nastava iz ovoga kolegija nastojati će pružiti uvid u sva relevantna društvena zbivanja u hrvatskim zemljama u razdoblju od 1790. do 1918. godine. Poseban naglasak bit će stavljen na modernizacijske i nacionalno-integracijske procese, sagledavajući ih u širem (europskom i svjetskom), te užem (srednjo- i jugoistočno europskom) povijesnom i geopolitičkom kontekstu. Kod polaznika seminara nastojat će se odabrana bitna pitanja dodatno produbiti, u prvom redu nastojeći oko upoznavanja, proučavanja i interpretacije izvora za hrvatsku povijest ovoga razdoblja.




2.7. Komentari:






160











ostalih medijaJaroslav Šidak et al., Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret, Zagreb, 1988. J. Šidak-D. Šepić-I. Karaman-M. Gross, Povijest hrvatskog naroda 1860-1914, Zagreb, 1968. Mirjana Gross-Agneza Szabo, Prema hrvatskom građanskom društvu, Zagreb, 1992.


Mirjana Gross, ur., Društveni razvoj u Hrvatskoj od 16. do početka 20. stoljeća, Zagreb, 1981., str. 231-416.Nikša Stančić, Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Zagreb, 2002., str. 71-211.Josip Vrandečić, Dalmatinski autonomistički pokret u 19. stoljeću, Zagreb, 2002.



161






diplomski, integrirani)Integrirani prediplomski i diplomski studija za učitelje


15+15+0




1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici1.5. Status predmeta izborni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za istraživanje kiparskog medija i oblikovanja prostora kroz uporabu novih medija.2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne



1.,12.,17.,21.


Studenti stječu: Sposobnosti istraživanja i izražavanja u kiparskim tehnikamaSposobnost oblikovanja i organizacije prostora, scenografije,ambijenta Razvijat će sposobnosti samostalnog izraza u novim medijimaImati će znanje o novim medijima i vrstama novih medija Sposobnost analize, sinteze i vrednovanja umjetničkih vještina Sposobnost kreativnog upotrebljavanja stečenih informacija iz različitih izvora


Predavanja: Vježbe:2.1. Uvodno predavanje 2.1. Prezentacija programa kolegija2.2 Načini oblikovanja i organizacije prostora 2.2. Vježba-maketa grada2.3. Aritektektura i elementi gradnje 2.3. Vježba- maketa interijera2.4. Primjenjena organizacija prostora 2.4. Vježba-scenografija2.5. Prostor i suvremena umjetnost 1 2.5. Vježba-land art2.6. Prostor i suvremena umjetnost 2 2.6. Vježba-sitespecific i intervencije u prostoru2.7. Novi mediji i vrste novih medija 2.7. Vježba-fotografija i fotomontaža2.8. Fotografija i film kao novi medij 2.8. Vježba –camera obscura

162





2.9. Animirani film 2.9. Vježba-istraživanje pokreta u crtežu i fotografiji2.10.Prostor u filmu 2.10. Vježba-Vrste i načini kadriranja2.11. Slika i tekst 2.11. Vježba –sinteza slike i teksta 2.12. Strip kao novi medij 2.12. Vježba-strip, fotostrip 1.13. Odnos stripa i suvremene umjetnosti 2.13. Vježba-pop art 2.14. Analiza radova 2.14. Odabir radova za izložbu2.15. Završna izložba 2.15. Postav izložbe




2.7. Komentari:









Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (25 ECTS postotnih bodova),putem samostalnog zadatka-seminara(12,5 ECTS postotnih bodova), likovnim radovima i projektima samostalnim,u paru i grupi ( 37,5 ECTS postotnih bodova) i kroz usmeni ispit (25 ECTS postotnih bodova).Ukupno opterećenje studenta je 120 sati nastavnog i van nastavnog rada što iznosi 4 ECTS boda




Damjanov, Jadranka (1991): Vizualni jezik i likovna umjetnost, Školska knjiga, Zagreb 1 Jakubin, M. (1999): „Likovni jezik i likovne tehnike: Temeljni pojmovi“, Educa, Zagreb 2

163





Tanay, E. R. 1990: Tehnike likovnog izražavanja : od olovke do kompjutora 2 Šuvaković, Miško, 2005:“Pojmovnik suvremene umjetnosti.“, Zagreb: Horetzky 1


Krešimir Mikić,( 2001.), „Film u nastavi medijske kulture“, Educa, Zagreb,ur. Jenks Chris,(2002.),“Vizualna kultura, Naklada Jesenski i Turk, ZagrebLucie-Smith, Edward, (2003), “Vizualne umjetnosti dvadesetog stoljeća“,Golden marketing-tehnička knjiga, ZagrebH. Focillon, (1995.)Život oblika, Tipotisak,zagreb







15+0+15

1.2. Godina studija 3. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 201.3. Naziv predmeta Književni rodovi i vrste 1.8. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Stipe Botica1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.9. Suradnici 1.5. Status predmeta izborni2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmetarazviti novo i pojačati dosadašnje znanje o teoriji književnosti, i na osnovi recentne stručne literature proširiti i njegovati znanje o

književnosti2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne


164






1.,3.,4.,5.,12.,19.


osposobiti studente za uočavanje, interpretaciju i značenje teorijskoga znanja o književnosti- razvijati sposobnosti za literarne vrijednosti književnih djela i dijakroniji i sinkroniji- uspostavljanje veze između „visoke“ i „niske“ književnosti, između povijenog naslijeđa i suvremene književne produkcije- upoznati i njegovati vrijednost književnosti, kulture i kulturnoga identiteta


U opisu predmeta, svi su sadržajni elementi razrađeni, po satnici nastave ovoga kolegija




2.7. Komentari:












ostalih medijaVažnija literatura: odabrani dijelovi „Uvoda u književnost“, „Suvremene književne teorije“, Pojmovnik suvremene književne teorije“


165






komunikacija sa studentima, napisan esej na teorijsku temu,provjera znanja





15+0+15

1.2. Godina studija 2. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 201.3. Naziv predmeta Glagoljica i glagoljski spomenici 1.8. Nositelj predmeta doc. dr. sc. Ivica Vigato1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici1.5. Status predmeta izborni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Ovladati glaglagoljskom grafijom (kurzivna glagolica) , ovladati metodologijom istraživanja 2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne



1.,12.,17.


Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni: čitati i pisati ustavnu i kurzivnu glagoljicu

166





prepoznati grafemičke i grafetičke osobitosti glagoljske grafije transliterirati glagoljske tekstove upoznati se s metodologijom istraživanja glagoljskih tekstova prepoznati kulturološke osobitosti glagoljskoga spomenika: jezične, onomastičke, društveno-povijesne… na računalu izdvojiti slova pojedinih pisara i izraditi abecedarij usporediti glagoljske spomenike po grafolingvističkim, jezičnim, onomastičkim, društveno-povijesnim ili drugim osobitostima usustaviti rezultate svojih istraživanja kreirati Power-prezentaciju javno predstaviti rezultate svojih istraživanja


1.Nastanak glagoljice (hipoteze). Djelovanje Ćirila i Metoda.Početak glagoljice kod Hrvata. Najstariji glagoljski spomenici. 2. Glagoljičke sastavnice hrvatske kulture3. Glagoljsko pismo: ustavno glagoljsko pismo i kurzivna glagoljica. Vježbanje pisanja4. Vježbanje čitanja glagoljskih tekstova. Proučavanje grafetičkihposebnosti pojedinih pisara.5. Pisanje brojaka u glagoljskom pismu. Uporaba kratica i posebnihznakova u glagoljskom pismu. Uočavanje ligatura.6. Vježbanje čitanja i pisanja glagoljice. Uočavanje jezičnihosobitosti glagoljskih tekstova.7. Transliteracija glagoljskih tekstova koje će studenti pronaći usvojim lokalnim sredinama: glagoljske matične knjige, bratovštine,kronike, oporuke, epigrafski spomenici…8. Uočavanje sličnosti i razlike u načinu pisanja pojedinih pisara.9.Transliteracija glagoljskih tekstova. Uočavanje jezičnih osobitostiglagoljskih tekstova.10. Kulturološki kontekst glagoljskih tekstova11. Uspoređivanje transliteriranih tekstova.12. Uočavanje kodikoloških osobitosti glagoljskih spomenika.13.Predstavljanje kulturne baštine pojedinog kraja odakle dolazeglagoljski tekstovi.14. Priređivanje studentskih ostvaraja .15. Predstavljanje projekta ostalim studentima.


167





seminari i radionice vježbe on line u cijelosti

multimedija i mreža laboratorij mentorski rad

Studenti istražuju glagoljsku rukopisnu građu koja još nije istražena niti znanstveno valorizirana – projektna nastava.

2.8. Obveze studenata sudjelovati u projektu, izraditi Power- prezentaciju





Istraživanje 1 Esej (Ostalo upisati)



Redovito pohađati nastavu – 5%Sudjelovati na projektu 35%Prezertirati svoja istraživanja35%Završni ispit - studenti koji su redovito izvršili gore navedene obveze pristupit će završnom usmenom ispitu. – 25%Studenti koji nisu uspjeli izvršiti obveze navedene pod 1-4 polažu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminatorski, tj. ako student nije položio pismeni dio ispita ne izlaze na usmeni dio




ostalih medija Nazor, Anica ( 2008) Ja slovo znajući govorim, Zagreb : Erazmus. Bratulić, Josip (1996.) Leksikon hrvatske glagoljice, Zagreb : Minerva. Fučić, Branko (1982.) Glagoljski natpisi, Zagreb : JAZU Paro, Frane (1995.) Glagoljska početnica, Rijeka: Naknada «Benje» Štefanić, Vjekoslav (1969.) Glagoljski rukopisi I, Zagreb : JAZU Žagar, Mateo (2008.) Usustavljivanje kurzivne glagoljice u XIV stoljeću, u Vidjeti Ohrid/ Referatihrvatskih sudionika za XIV Međunarodni slavistički kongres, Zagreb: Hrvatsko filološko društvo i Hrvatska sveučilišna naknada, str. 141-169.


Damjanović, Stjepan (1984.) Tragom jezika hrvatskih glagoljaša, Zagreb : Hrvatsko filološko društvo.

Eckhardt, Thorvi 1955. Napomene o grafičkoj strukturi glagoljice, Radovi Staroslavenskoga instituta II, Zagreb.

168





Kero, Pavao (2008) Popis glagoljskih kodeksa Zadarske nadbiskupije, Zadar : Stalna izložba crkvene umjetnosti.Sambunjak, Slavomir (1998) Gramatozofija Konstantina Filozofa Solunskoga, Zagreb : Demetra.Žagar, Mateo (2007) Grafolingvistika srednjovjekovnih tekstova, Zagreb : Matica hrvatska.Žubrinić, Darko (1996.) Hrvatska glagoljica, Zagreb : Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima (sv. Ćirila i Metoda) – Element.Vigato, Ivica (2008.) Komunikacijsko funkcionalni pristup glagoljskom pismu i zavičajnim glagoljskim spomenicima u osnovnoškolskoj nastavi. Drugi međunarodni specijalizirani skup Rano učenje hrvatskoga jezika 2, Zagreb, str. 504-510.Vigato, Ivica (2012.) Neke grafolingvističke osobitosti silbenskih glagoljskih spomenika iz 17. stoljeća, Zbornik radova Petog hrvatskog slavističkog kongresa, Rijeka: Filozofski fakultet, str. 69-81.








15+0+15

1.2. Godina studija 2. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 30 - 40

169





1.3. Naziv predmetaZborsko pjevanje II

1.8. Nositelj predmetaSnježana Habuš Rončević, prof.

1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici

1.5. Status predmetaIzborni

2. OPIS PREDMETA


pjevanje unosi radost i vedrinu u rad sudjelujući u zborskom pjevanju studenti usavršavaju svoj glas, glazbeno znanje i upoznaju mnoga djela glazbene zborske i ostale

glazbene literature razvijanje sluha, njegovanje glasa, proširivanje opsega glasa i usvajanje navika lijepog i izražajnog pjevanja s jasno izgovorenim

tekstom razvijanje osjećaja za dinamiku, tempo, mjeru i ritam izvođenjem pjesama studenti se upoznaju sa različitim narodnim i umjetničkim popijevkama od kojih će određeni broj moći rabiti i u

društvenom životu izvođenjem pjesama napamet razvija se glazbena memorija, odnosno mentalne sposobnosti pjevanjem pjesama narodnog melosa upoznaje se i čuva hrvatska narodna baština, a ujedno upoznaje i baština drugih naroda upoznavanjem pjesama njeguje se ukus i estetsko prosuđivanje upoznaje se notno pismo zborske literature razvija se izražajna sposobnost i ljubav prema takvom glazbenom izrazu čime se odgaja buduća glazbena publika u zboru će svatko naučiti što znači odgovornost, svjesna disciplina i ideja zajedničkog muziciranja disciplinirani nastup, odstup, koncentracija na izvedbu i pozornost prema voditelju-dirigentu, sve su to čimbenici koji su-odlučuju o

uspjehu izvedbe2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne

kompetencije potrebne za predmetAudicija (glazbeni sluh i ritam)


12.,17.,18.


Opće kompetencije: odgoj i izobrazba slušatelja i poznavatelja glazbe stvarati i osigurati okruženje u kojem će studenti razvijati svoje glazbene sposobnosti, vještine i umijeća, stvarati, istraživati te tako

osobno sudjelovati u glazbenoj edukaciji odgoj i izobrazba glazbeno educiranog slušatelja s formiranim glazbenim ukusom koji će otkriti bogatstvo glazbenih aktivnosti koja

relaksira, opušta, liječi…….(svaki organ je ton, a čitav organizam melodija)Specifične kompetencije:

170





upoznavanje i pjevanje glazbenih djela umjetnički vrijedne literature slušanje, pjevanje i analiza glazbenih djela na osnovi koje se formira znanje o glazbi, dobroj vibraciji za dušu i tijelo sudjelovanje u raznolikim segmentima glazbenih aktivnosti koje razvijaju predispozicije prema usvajanju izobrazba studenata koji će moći aktivno voditi dječji zbor


O pjevanju općenito (što je pjevanje, ljepota glasa, govor), Izraz lica (mimika), dah i emocije, Disanje pri pjevanju, Rad respiratornih organa, Međusobno djelovanje dišnih organa i grkljana, Postanak glasa, Osnovni akustički pojmovi (rad glasiljki, anatomija i fiziologija), Skelet i mišićje larinksa, viseći muskularni mehanizam, Uloga rezonantnih prostora pri pjevanju, Registri (Ton glave ili registar glave), Prsni ton (prsni registar), Endokrini utjecaji na glas, Falset, Prsni ton u ženač.



2.7. Komentari:






Istraživanje Esej Obveze dolaska na nastupe u promocijama i koncertima

2



Redovito pohađanje nastave i proba zborskog pjevanja te sudjelovanja u promocijama studenata, svečanoj sjednici i večernjem koncertu za Dan Sveučilišta te završnom koncertu za kraj akademske godine.




ostalih medijaPjevanje državne himne, studentske himne, narodnih pjesama, umjetničkih popijevki, zborskih pjesama, madrigala, moteta, kantata i drugih kompozicija po zajedničkom izboru voditelja i pjevačkog zbora, (Lijepa naša, Gaudeamus igitur, Ave Maria, Pie Jesu, Salve Regina, Hrvatske i internacionalne božićne i uskrsne pjesme…………….)

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave 1. Lhotka-Kalinski, I. (1975.). Umjetnost pjevanja. Zagreb: Školska knjiga.

171





prijedloga studijskoga programa)

2. Primjeri iz zborske literature3. Alcantara, P. de (1997.). Indirect procedures, New York: Oxford University Press. 4. Cvejić, N. (1980.). Savremeni belkanto. Beograd: Univerzitet umetnosti u Beogradu. 5. Špiler, B. (1972.).Umjetnost solo pjevanja. Sarajevo: Muzička akademija u Sarajevu.






30+15

1.2. Godina studija 3. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 401.3. Naziv predmeta Metodika nastave prirode i društva 1 1.8. Nositelj predmeta Prof. dr. Smiljana Zrilić


1.9. SuradniciMr. sc. Marija Obad, prof. visoke škole dr. sc. Tamara Kisovar-Ivanda, viši asistent

1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta osposobiti studente za uspješno planiranje, pripremanje i realizaciju nastave prirode i društva na teorijskoj i praktičnoj razini 2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne 1.,2.,3.,4.,7.,10.,11.,12.,13.,14.,15.,17.

172







oblikovati nastavni sat primjenjujući kompetencije stečene tijekom sudjelovanja u različitim oblicima rada i evaluacije u okviru kolegija Metodika nastave prirode i društva

primijenjivati različite metode poučavanja ovisno o mogućnostima i razvojnoj dimenziji djeteta uočavati važnost sudjelovanja roditelja u odgoju i obrazovanju djeteta i osmišljavati različite oblike suradnje vrednovati svoje postupke i postupke drugih u smislu poštivanja ljudskih prava, demokratskih vrijednosti, priznavanja, prihvaćanja i

uvažavanja različitosti, očitovati socijalnu osjetljivost, toleranciju, te emocionalnu pismenost


uočiti i objasniti posebnosti nastavnog predmeta priroda i društvo u osnovnoj školi raščlaniti i povezati kurikulumske sadržaje nastave prirode i društva tijekom kurikulumskog oblikovanja nastavnog procesa u

pojedinim stupnjevima početne osnovno školske nastave postići funkcionalnu razinu metodičkih kompetencija usmjerenih na osmišljavanje i planiranje nastavnih strategija i metoda, kao i

njihovo provođenje, u nastavi prirode i društva analizirati zastupljenost kurikulumskih sadržaja prirode i društva u udžbenicima i koristiti se udžbenicima u skladu s očekivanom

razinom metodičke kulture učitelja upoznati, uspoređivati i vrednovati suvremene metode i postupke u nastavi prirodoslovlja funkcionalna (poželjno i stvaralačka) razina kompetencija pripremanja i vođenja nastavnih projekata te provođenje istraživačke i

problemske nastave prirodoslovlja, kao i povijesnih, kulturoloških i ostalih socijalno relevantnih sadržaja strukturirati oblike poučavanja i vrednovanja uvođenja učenika u poimanje vremena i prostora i snalaženje u njemu kritički prosuditi preduvjete za razvoj stvaralaštva nastavom prirode i društva i upoznati nastavne strategije i postupke koji ga potiču


Specifičnosti metodike nastave prirode i društva

Nastavni predmet priroda i društvo u osnovnoj školi

Sadržaji nastave prirode i društva u osnovnoj školi

Pedagoško-psihološko-didaktička utemeljenost nastave prirode i društva

Nacionalni, školski i razredni kurikulum i nastava prirode i društva

Kurikulumska analiza sadržaja prirode i društva s usporednom analizom dostupnih udžbenika prirode i društva

Nastavne strategije i metode u nastavi prirode i društva

Suvremeni pristupi nastavi prirode i društva

Socijalni oblici rada i konstrukcija te filozofska orijentacija kurikuluma u nižim razredima osnovne škole

Socijalni oblici rada i raspored opreme u učionici za niže razrede osnovne škole (model A,B,C), socijalni oblici nastave

173





Nastavni prostori u okolišu (knjižnica, muzeji, izložbeni prostori, crkva, kazalište lutaka, arhiv itd.)

Izvori znanja – nastavni mediji

Suvremeni pristupi obrazovnoj tehnologiji u nastavi prirode i društva




2.7. Komentari:









Nazočnost na predavanjima, sudjelovanje u akivnostima tijekom predavanja i seminara, priprema, ispis i prezentacija seminarskog rada, ocj pismeni i usmeni dio ispita.




ostalih medijaDe Zan.I. (2007) Metodika nastave prirode i društva. Zagreb: Školska knjiga.

Nacionalni kurikulum www.mzos.hr

Previšić, V. (ur.) (2007.) Kurikulum. Zagreb: Školska knjiga.

Lučić, K., Matijević, M. (2004) Nastava u kombiniranim odjelima: priručnik za učiteljice i učitelje. Zagreb:Školska knjiga.

Rendić Miočević, I., (2000.) Učenik istražitelj prošlosti. Zagreb:Školska knjiga.

174

http://www.mzos.hr/






Terhart, E. (2001) Metode poučavanja i učenja: uvod u probleme metodičke organizacije poučavanja i učenja. Educa, Zagreb.Jensen E., (2003) Super-nastava: nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje. Zagreb: Educa.Jakovljević N., Vrgoč D. (1999) Škola u prirodi: priručnik za učitelje. Zagreb:Hrvatski pedagoško-književni zbor.Jữrgen, H. (2003) Apel – uvod u akadmeski oblik poučavanja. Zagreb: Erudita.Antolić, I. (2002) Edukativni program jednodnevnih posjeta Parku prirode Žumberak-Samoborsko gorje za I.-IV. raz. osnovne škole. Samobor:swySkok P. (2002) Izvanučionička nastava. Zagreb:Pedagoški servis.






Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij za učitelje 1.6. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-

učenje)0+0+15

1.2. Godina studija 3. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 25 - 301.3. Naziv predmeta Glazbeni praktikum II 1.8. Nositelj predmeta Snježana Habuš Rončević, prof. 1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 2 1.9. Suradnici1.5. Status predmeta Obvezni2. OPIS PREDMETA




2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima 12., 17., 18.

175





predmet pridonosi




Ponavljanje glazbene teorije, Analiza dječjih pjesama – glazbeni izražajni elementi, Intervali i obrati intervala, Akordi, trozvuk, kvintakordi i obrati kvintakorada, Dur - ljestvice, akordi, harmonizacija jednostavnih dječjih pjesama, Mol – ljestvice, akordi, harmonizacija jednostavnih dječjih pjesama, Modulacija, Kadence, Glazbena analiza dječjih pjesama,Odabir dječjih skladbi za ispitno gradivo .




2.7. Komentari:













Snježana Rončević: Osnove teorije glazbe, Sveučilište u Zadru, 2007 10 Izbor brojalica i pjesama, Sveučilište u Zadru, 2005. 10

176





Đerfi -Bošnjak, V.: Ja volim pjesmu, pjesma voli mene. Osijek 10 Gospodnetić, H. : Skripta za kolegij Instrumentalna pratnja s pjevanjem. Zagreb, 2008. 5 Renata Sam: Glazbeni doživljaj u odgoju djeteta, Glosa, Rijeka, 1998. 5 Josip Završki: Teorija glazbe, Školska knjiga, Zagreb 6






177








15+15+0

1.2. Godina studija 3. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 501.3. Naziv predmeta Metodika likovne kulture I 1.8. Nositelj predmeta Saša Živković, docent1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za samostalan pristup specifičnim didaktičko-metodičkim principima oblikovanja nastavnih sadržaja u osnovno školi.2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne



1.,2., 3.,4., 10.,11.,12.,13.,14.,15.,17.


Studenti stječu: Sposobnosti likovnog i teorijskog izražavanja na temama likovnog jezika, uloge likovnog jezika u kulturi i analize likovnog djela Sposobnosti likovnog i teorijskog izražavanja na temama uloge likovnog jezika u baštini i suvremenoj kulturi, kreiranja likovnog djela u tradicionalnim i novim medijima Razvijat će sposobnosti analize i vrednovanja učeničkih likovnih radova.Imati će znanje o razvoju dječjeg crteža prema uzrastima.Imati će znanje o svojstvima darovitosti i percepcije Sposobnost analize, sinteze i vrednovanja umjetničkih vještina i kreativnog upotrebljavanja stečenih informacija iz različitih izvora


Predavanja: Vježbe:1.1Uloga i mjesto likovnog stvaralaštva u odgoju i obrazovanju 1.1. Likovne tehnike u osnovnoj školi1.2 Povijesni razvoj likovne pedagogije i edukacije 1.2. Metodički pristup pristup crtanju1.3.Vrste likovne edukacije 1.3. Metodički pristup pristup crtanju

178





1.4. Vizualni jezik i elementi likovnog jezika 1.4. Metodički pristup pristup crtanju1.5.Vizualno i likovno mišljenje, 1.5. Metodički pristup pristup crtanju1.6.Razvoj dječjeg stvaralaštva-pregled istraživanja 1.6. Metodički pristup pristup slikanju1.7. Razvoj likovnog izražavanja i stvaranja u djece - faza primarnih simbola 1.7. Metodički pristup pristup slikanju1.8. Razvoj likovnog izražavanja i stvaranja u djece - faza složenih simbola 1.8. Metodički pristup pristup slikanju1.9. Razvoj likovnog izražavanja i stvaranja u djece-intelektualni i vizualni realizam 1.9. Metodički pristup pristup slikanju 1.10.Uvijeti razvoja i poticanja kreativnosti kod djece 1.10. Metodički pristup pristup grafici1.11. Pozitivni i negativni utjecaj na razvoj kreativnosti 1.11. Metodički pristup grafici 1.12. Prepoznavanje darovitosti i talenta 1.12.Metodički pristup modeliranju 1.13. Odgoj pažnje-doslovni i shematski opažaj 1.13. Metodički pristup modeliranju 1.14. Terenska nastava (posjet muzejima u Zadru) 1.14. Terenska nastava 1.15. Analiza usvojenih sadržaja 1.15. Pregled mapa




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Obvezno prisustvovanje nastavi i vježbama . Predati mapu s likovnim radovima.Napisati seminar od tri kartice na jednu od tema s predavanja i predati ga u pismenom i digitalnom obliku





Istraživanje Esej Mapa likovnih radova 0,5



Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (25 ECTS postotnih

179





ispitubodova),putem samostalnog zadatka-seminara(25 ECTS postotnih bodova), mape likovnih radova (12,5 ECTS postotnih bodova) i kroz pismeni ispit (37,5 ECTS postotnih bodova).Ukupno opterećenje studenta je 120 sati nastavnog i van nastavnog rada što iznosi 4 ECTS boda




ostalih medijaDamjanov, Jadranka (1991): Vizualni jezik i likovna umjetnost, Školska knjiga, Zagreb 1 Huzjak, M. (2008): „Učimo gledati 1 – 4“ priručnik za nastavnike, Školska knjiga, Zagreb onlineGrgurić, N. i Jakubin, M. (1996): „Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje“, Educa, Zgb 5 Jakubin, M. (1999): „Likovni jezik i likovne tehnike: Temeljni pojmovi“, Educa, Zagreb 2 Tanay, E. R. 1990: Tehnike likovnog izražavanja : od olovke do kompjutora 2


Karlavaris, B. 1991: “Metodika likovnog odgoja 1 i 2“, Hofbauer, Rijeka Tanay, E. R. 1990: “Likovna kultura u nižim razredima“,Školska knjiga, Zagreb Belamarić, D. (1987): „Dijete i oblik“, Školska knjiga, ZagrebBačić, M. i Bačić J. (2004): „Likovna mišljenje“, Školska knjiga, Zgb







15+15+0

1.2. Godina studija 3. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 451.3. Naziv predmeta Metodika nastave glazbene kulture I 1.8. Nositelj predmeta doc. Edo Mičić1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici dr. sc. Tomislav Košta1.5. Status predmeta obvezni

180





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmetaCilj predmeta je upoznavanje sa specifičnostima nastavnog predmeta glazbena kultura, upoznavanje s osnovnim načelima, nastavnim metodama i oblicima rada u nastavi glazbene kulture.


nema


1.,2.,3.,4., 10.,11.,12.,13.,14.,15.,17.,18.


Identificirati i protumačiti specifičnosti nastavnog predmeta glazbena kultura u osnovnoj školi. Raščlaniti i povezati sadržaje nastave glazbene kulture u osnovnoj školi. Kritički promišljati, kvalitetno planirati i pripremati nastavni sadržaj iz predmeta glazbena kultura. Razumjeti važnost nastavnog predmeta glazbena kultura Upoznati i primijeniti osnovna načela, nastavne metode i metodičke oblike rada u nastavi glazbene kulture. Pratiti, vrednovati i ocjenjivati vlastiti rad i postignuća učenika. Pjevati dječje pjesme. Izvoditi brojalice i glazbene igre.


Didaktika – metodika / nastavni plan i program Ciljevi i zadaci glazbene kulture Nastavne metode, didaktički sistemi, nastavni oblici, nastavna pomagala i sredstva Organizacija nastavnog sata Priprema za nastavu (stručna, pedagoška, organizacijsko-tehnička, psihološka) Igre u motivacijskom dijelu sata Glazbeni diktat kao motivacijska igra Brojalica Pjevanje kao aktivnost nastave glazbene kulture Glazbeno stvaralaštvo kao aktivnost nastave glazbene kulture




2.7. Komentari:


2.9. Raspodjela ECTS bodova prema Pohađanje nastave 0,5 Praktični rad Kolokvij 1

181





studijskim obvezama (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):









ostalih medija Dobrota, S. (2012): Uvod u suvremenu glazbenu pedagogiju. Filozofski fakultet u

Splitu, Split.

Rojko P. (1996): Metodika nastave glazbe. Teorijsko-teoretski aspekti. Sveučilište J. J. Strossmayera, Osijek.

Dobrota, S. (2012): Uvod u suvremenu glazbenu pedagogiju. Filozofski fakultet u Splitu, Split.


Brdarić R. (1986): Pripremanje nastavnika za nastavu glazbene kulture, Školska knjiga, Zagreb. Novačić i dr. (1986): Glazbena kultura u prvom, drugom i trećem razredu osnovne škole. Priručnik za nastavnika, Školska knjiga.

Zagreb. Njirić N. (2001): Put do glazbe, Školska knjiga, Zagreb Aktualni udžbenici za glazbenu kulturu u prva četiri razreda osnovne škole. Županović L. (1995): Tvorba glazbenog djela, Školske novine, Zagreb. Manesteriotti V. (1990): Zbornik pjesama i igara za djecu: priručnik muzičkog odgoja, Školska knjiga, Zagreb.




182








30+15+15

1.2. Godina studija 3. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 451.3. Naziv predmeta Kineziološka metodika I 1.8. Nositelj predmeta Mr.sc.Dajana Jašić1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici1.5. Status predmeta redovni2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Mjesto i uloga tjelesne i zdravstvene kulture u realizaciji općih ciljeva i zadataka odgojno-obrazovnih ustanovaKorelacija tjelesne i zdravstvene kulture s drugim predmetima u školi.


nema


1.,2.,3.,4.,9.,10.,11.,12.,13.,14.,15.,17.

2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja) Nakon predavanja, seminara i vježbi student će:

napisati pripremu za pojedine dijelove sata tjelesnog vježbanja, napisati pripremu za sat tjelesnog vježbanja, dati primjere za pojedine metodičke organizacijske oblike rada u satu tjelesnog vježbanja, primijeniti opće metodičke postupke iz područja kineziološke edukacije u svim stupnjevima odgoja i obrazovanja u tjelesnom i

183





zdravstvenom odgojno-obrazovnom području, razumjeti organizaciju i provođenje sportskih natjecanja djece, učenika i mladeži.


1Pojam i definicija kineziološke metodikeCilj i zadaci kineziološke metodike

2Struktura kineziološke metodikeOdnos kineziološke metodike i posebnih metodikaOdnos kinmeziološke metodike i drugih znanosti

3 Obilježja rasta i razvoja mlađeg školskog uzrasta

4 Osnovne značajke plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture u osnovoj školi5 Organizacijski oblici rada u tjelesnom i zdravstvenom odgojno obrazovnom području

Sat tjelesne i zdravstvene kulture6 Kolokvij I7 Struktura sata tjelesne i zdravstvene kulture

Uvodni dio sata8 Pripremni dio sata9 Glavni dio sata10 Završni dio sata11 Opterećenje na satu tjelesne i zdravstvene kulture12 Tipovi nastavnih sati13 Izvannastavni i izvanškolski organizacijski oblici rada u osnovnom i diferenciranom programu14 Kolokvij II




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito sudjelovanje na nastavi - studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu temu i davanje praktičnih primjera – 50% ocjene

184





Seminarski rad – 50% ocjene








Vrednovanje pismenog i usmenog ispita;redovitost pohađanja predavanja i vježbi;aktivnost na satu




ostalih medija1. Findak, V. (1993). Kineziološka metodika. Iz priručnika za sportske trenere, Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb.2. Findak, V. (1999). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Priručnik za nastavnike tjelesne i zdravstvene kulture. Školska knjiga, Zagreb.3. Findak, V. (1989). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Priručnik za nastavnike razredne nastave. Školska knjiga, Zagreb.4. Findak, V. (1992). Metodički organizacijski oblici rada u edukaciji, sportu i sportskoj rekreaciji. Mentorex, Zagreb.5. Findak,V. (1996). Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi. Priručnik za učitelje razredne nastave. Školska knjiga Zagreb.6. Findak, V., I. Prskalo (2004). Kineziološki leksikon za učitelje. Visoka učiteljska škola Petrinja.


1. Findak, V., M. Mraković (1992). Kineziološki pogledi na odgoj. Napredak, 133 (4); 420-428.2. Gredelj, M., D. Metikoš, A. Hošek, K. Momirović (1975). Model hijerarhijske strukture motoričkih sposobnosti. 1. rezultati dobiveni primjenom jednog neoklasičnog postupka za procjenu latentnih dimenzija. Kineziologija, 5 (1-2); 7-81.3. Koritnik, M. (1988). 2000 igara. Naša djeca, Zagreb.Medved, R. i sur. (1987). Sportska medicina. JUMENA, Zagreb

2.13. Načini praćenja kvalitete koji Redovito sudjelovanje na nastavi - studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu

185





osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

temu i pripremu za diskusiju izvan nastave ;Kolokvij – 50% ocjeneUsmeni ispit – 50% ocjene





15+0+30

186





1.2. Godina studija 3. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 501.3. Naziv predmeta Scenska kultura 1.8. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Teodora Vigato1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.9. Suradnici 1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Studenti se trebaju osposobiti za samostalno izvođenje scenske igre koju će izvoditi s budućim učenicima. 2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne



1.,2.,3.,4.,5.,12.


Nakon položenog ispita iz ovog kolegija studenti će biti sposobni:- prepoznati i odabrati tekst za scensko uprizorenje- izvijestiti o odabranom literarnom predlošku i objasniti zašto je upravo taj tekst pogodan za scensko uprizorenje - objasniti glavnu ideju, opisati postupke svojih likova, diskutirati o temi i ideji koju žele prezentirati- predvidjeti sve postupke koje će izvoditi odabrani lik- pokazati postupke koje treba izvesti odabrani lik i razlikovati svoje postupke od postupaka ostalih likova- prilagoditi scenske postupku konkretnom scenskom prostoru- isplanirati mizanscenska rješenja i izabrati rekvizite koji su potrebni za scensku igru- prikupiti potrebne materijale i prilagoditi scenskoj igri- rasporediti likove, dekor i rekvizite na sceni- istražiti biografiju lika te interpretirati tekst uz pomoć podteksta - analizirati sve postupke koji su nužni za izvođenje scenske igre- osmisliti scenski prostor i predvidjeti izvođenje scenske igre- stvoriti scensku igru


Sadržaj kolegija obuhvaća proces nastanka scenske igre od ideje do izvođenja. Teme su raspoređene u dva glavna dijela. U prvom koji obuhvaća rad za stolom sadrži redateljske postupke i odnosi se na izbor scenskog djela, određenje teme i ideje, stvaranje podtekst koji se dodaje tekst. Drugi dio je glumački koji obuhvaća teme rada glumca na ulozi, a odnosi se na govor, mimiku gestu. Kolegij još obuhvaća i teme koje se odnose na scensku glazbu, rekvizite i scenski dekor.



2.7. Komentari:

187










Domaće zadaće 0,25 Seminarski rad Usmeni ispit 0,25

Istraživanje Esej Dramske vježbe 1

Eksperimentalni rad



2. Redovito pohađati nastavu – 10%3. Redovit pohađanje vježbi – 10%4. Pisanje kolokvija – dva puta tijekom semestra studenti će pisati kolokvij. Prolaznost na kolokviju podrazumijeva 50% točnih odgovora.

– 20% ocjene5. Javno izvođenje vježbi – 50%6. Završni ispit - studenti koji su redovito izvršili gore navedene obveze pristupit će završnom usmenom ispitu. – 10%7. Studenti koji nisu uspjeli izvršiti obveze navedene pod 1-4 polažu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminatorski, tj. ako




knjižniciDostupnost putem ostalih medija

Vigato, T (2011.) Metodički pristupi scenskoj kulturi, Sveučilište u Zadru, Zadra

5

Koler, Erik. Sto i jedno poglavlje o lutkarskoj režiji, Zagreb 1992. 1Ladika, Zvjezdana. Redateljske napomene, u: Zbornik igrokaza, Školska knjiga, Zagreb 1980.

5

Vukonić-Žunić, J. B. Delaš (2006.) Lutkarski medij u školi,Školska knjiga, Zagreb

5


Scher, A. (2005) Novih 100+jdeja za dramu. prevela J. Šojar, Hrvatski centar za dramski odgoj, ZagrebDreto, V. (2007) Prva predstava, Naknada Ljevak, Zagreb


Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta prati se studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom kolegiju, periodičnom neovisnom vanjskom provjerom programa i periodičnom internom provjerom godišnjeg detaljnog izvedbenog nastavnog

188





kompetencija programa i ispitnih procedura.2.13. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

1. OPĆE INFORMACIJE1.1. Studijski program

(preddiplomski, diplomski, integrirani)

Sveučilišni preddiplomski studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja


0+30+0


40

1.3. Naziv predmeta Kineziološka kultura 1.8. Nositelj predmeta Mr.sc. Predrag Saratlija1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 1 1.9. Suradnici Donata Vidaković Samaržija, prof.

189







Primjenom odgovarajućih sadržaja temeljenih na prirodnim oblicima kretanja, usvojiti primjerene metodičke postupke za učenje elemenata pojedinih sportskih disciplina prilagođenih dobi djece.Redovitom primjenom kinezioloških aktivnosti pozitivno utjecati na usavršavanje i povećanje fonda motoričkih znanja i informacija, na razvoj i unapređenje motoričkih i funkcionalnih sposobnosti, sve s jedinstvenim ciljem očuvanja i unapređenja zdravlja i kvalitete života.


Uvjeti za upis predmeta su ispunjene sve studijske obveze koje je student/ica preuzeo/la upisom u odgovarajući semestar prethodne godine. Ulazne kompetencije koje studenti/ce trebaju imati kao preduvjet za uspješnu realizaciju programa iz kolegija Kineziološke kulture su temeljna motorička znanja usvojena tijekom dosadašnjeg školovanja i razina motoričkih i funkcionalnih sposobnosti primjerena dobi.


9.,


Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni: odabrati i opisati prirodne oblike kretanja koji pozitivno utječu na razvoj i unapređenje motoričkih i funkcionalnih

sposobnosti klasificirati primjerene metodičke postupke za učenje prirodnih oblika kretanja prilagoditi kineziološke operatore dobi, motoričkim i funkcionalnim sposobnostima kreirati i prezentirati različite organizacijske oblike rada planirati kineziološke aktivnosti s ciljem pozitivnog utjecaja na morfološki, motorički i funkcionalni status identificirati pozitivne učinke tjelesne aktivnosti na zdravlje pojedinca procijeniti stupanj usvojenosti motoričkih znanja


Sadržaj kolegija čine primjereni metodički postupci za učenje nekih prirodnih oblika kretanja (hodanja, trčanja, skakanja, penjanja i puzanja). Budući su navedeni prirodni oblici kretanja sastavni dio atletskih disciplina, studenti će primjenom odgovarajućih vježbi steći osnovna znanja o strukturi atletike, o općoj fizičkoj pripremi i tehničko-taktičkoj pripremi za pojedine atletske discipline, te poučavanju i kontroli izvedbe pojedinih atletskih tehnika. Kroz kolegij studenti usvajaju i primjerene metodičke postupke za učenje elemenata tehnike pojedinih sportskih disciplina.SADRŽAJ:

Hodanja i trčanja: Tehnika hodanja i trčanja: usklađivanje disanja, rada nogu i ruku. Vježbe i elementarne igre za

190





učenje tehnike hodanja i trčanja (2) Hodanja i trčanja: Cikličko trčanje do 6 minuta (praćenje intenziteta treninga mjerenjem frekvencije srca); trčanje

preko prepreka i trčanje s promjenom smjera kretanja (2) Skakanja: Sunožni i jednonožni poskoci po označenim prostorima. Različite tehnike preskakanja vijače u mjestu i

kretanju (2) Skakanja: Skakanje preko prepreka; Nagazni skok na povišenja i različiti saskoci (2) Skakanja: Skok u dalj. Metodički postupci učenja skoka u dalj (2) Skakanja: Skok u vis. Metodički postupci učenja skoka u vis (2) Penjanja i puzanja: Penjanje i provlačenje na različite načine. Prelaženje različitih poligona prepreka (2) Ritmičke strukture: Osnovni oblici kretanja uz glazbu različitog ritma i tempa (2) Ritmičke strukture: Ritmično povezivanje jednonožnih i sunožnih skokova (2) Ritmičke strukture: Kretanje parova uz glazbu u različitim smjerovima sučelice, postrance, otvoreno, zatvoreno,

okretom i sl. Dječji poskoci (2) Ritmičke strukture: Aerobic prilagođen dječjem uzrastu (2) Štafetne igre bez i sa pomagalima (2) Igre: Elementarna igra bez pomagala i sa pomagalima (2) Igre: Osnove dječje košarke, različite tehnike dodavanja, hvatanja i vođenja, rad u kombiniranim grupama (2) Igre: Vođenje lopte lijevom i desnom rukom u pravocrtnom kretanju (2)




2.7. Komentari:



Pohađanje nastave 0,25 Praktični rad 0,25 Kolokvij


Domaće zadaće Seminarski rad 0,50 Usmeni ispit



2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom

Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave , praktičnim radom, te izradom završnog

191





nastave i na završnom ispituseminara: pohađanje nastave (25,0 ECTS postotnih bodova), seminarski rad (50,0 ECTS postotnih bodova), , praktični rad (25,0 ECTS postotnih bodova).



u knjižnici

Dostupnost putem ostalih

medijaŽivčić Marković K. i Breslauer N. (2011). Opisi nastavnih tema i kriteriji vrednovanja-tjelesna i zdravstvena kultura u razrednoj nastavi- Lip Print, Zagreb

1

Neljak B., Milić M., Božinović Mađor S. i S. Delaš Kalinski (2008). Vježbajmo zajedno 1,2, 3 i 4, Profil, Zagreb.

1 1

Findak,V (1994) Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi. Zagreb, Školska knjiga

1

Šnajder, V. (1997). Na mjesta pozor...hodanje i trčanje u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb.

1


Findak, V. i Stella, I. (1985). Izvannastavne i izvanškolske aktivnosti u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi, Školske knjiga, Zagreb.

Pejčić, A. i Berlot, S.(1996).Sadržaji tjelesne i zdravstvene kulture za prva četiri razreda osnovne škole. (priručnik za učitelje).

Antekolović, Lj. i Baković, M. (2008). Skok u dalj, Miš, Zagreb. Koritnik, M. (1978). 2000 igara, Savez društava „Naša djeca“, Zagreb. Slobodno vrijeme i igra- zbornik radova (2000). Zagreb Zbornici radova ljetne škole kineziologa Zbornici radova kondicijska priprema sportaša




192








30+0+15


1.3. Naziv predmeta Novija hrvatska književnost-romantizam 1.8. Nositelj predmeta

Prof.dr.sc. Robert Bacalja

1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici Doc.dr.sc. Katarina Ivon1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Temeljni cilj kolegija je opisati i definirati bitne književnopovijesne, stilsko-formacijske i pojmovne značajke hrvatske književnosti prve

polovice 19. stoljeća te razumjeti pojmove hrvatski narodni i književni preporod (1813.-1860.) i ilirski pokret (1830.-1843.)Zbog visokog stupnja prožimanja političkih, jezičnih, književnih i opće kulturnih tendencija kolegij je orijentiran i na izvanknjiževne sadržaje: povijesne, političke, filozofske, sociološke, kulturološke provenijencije i slično. Studenti će se upoznati s ključnim tendencijama, modelima, žanrovskim ostvarenjima i pojedinačnim autorima. Interpretacijom i analizom odabranih dijela unutar zadanog korpusa ukazat će se na

193





njihovu vrijednost te uspostaviti modele za njihovu analizu. 2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne



1.,3.,4.,5.,19.


Poznavanje i razumijevanje sadržaja i ciljeva kolegija te povijesnog i književnopovijesnog konteksta.Poznavanje i razumijevanje autora i pojava koje su prethodile hrvatskom preporodu.Poznavanje i razumijevanje periodizacije hrvatskog narodnog preporoda i značaja Ljudevita Gaja.Poznavanje, razumijevanje hrvatskog književnog romantizma i pokreta ilirizma. Komparacija hrvatskog romantizma s europskim modelima.Razvijanje sposobnosti samostalnog učenja i napredovanja.Razviti istraživačke vještine na razini izrade stručnog rada. Pokazati sposobnost za kontinuirano vrjednovanje i samovrjednovanje vlastitoga rada i učinkovitosti. Razviti profesionalnu etiku i etiku znanosti. Biti osposobljen za razvoj kreativne dimenzije svoje profesionalne uloge.


Uvodne napomene i literatura.Prilike uoči preporoda od kraja 18. stoljeća do tridesetih godina devetnaestog stoljeća.Alberto Fortis, Viaggio in Dalmazia i djelovanje Julija Bajamontija.Kraljski Dalmatin, prve novine na hrvatskom jeziku i žanrovsko proširenje hrvatske književnosti.Periodizacija hrvatskog narodnog i književnog preporoda.Ljudevit Gaj i njegovi suvremenici.Hrvatski književni romantizam u europskom kontekstu.Ilirizam.Žanrovi tijekom hrvatskog književnog romantizma.Djelovanje Stanka Vraza (početci hrvatske književne kritike).Antun Nemčić i Matija Mažuranić (i putopisi hrvatskog književnog romantizma).Petar Preradović i Ivan Mažuranić.Književna periodika tijekom tridesetih i četrdesetih godina XIX. stoljeća Novine horvatske i Danicza, Kolo i Kuzmanićeva Zora dalmatinska.Hrvatska književnost tijekom apsolutizma.Ostali autori hrvatskog književnog romantizma.

U seminarskom dijelu kolegija studenti će prezentirati samostalno birane i interpretirane tekstove iz nacionalne književnosti prve polovice 19 stoljeća.



2.7. Komentari:

194






(ostalo upisati)














ostalih medijaN. Batušić, Hrvatska drama od Demetra do Šenoe, Zagreb, 1976. D. Jelčić, Preporod književnosti i književnost preporoda, Zagreb, 1993. K. Nemec, Povijest hrvatskog romana (od početaka do kraja 19. stoljeća), Zagreb 1999. M. Šicel, Hrvatska književnost 19 i 20. stoljeća, Zagreb 1997. D. Jelčić, Hrvatski književni romantizam, Zagreb, 2002. M. Šicel, Povijest hrvatske književnosti (knj.I. Od Andrije Kačića Miošića do Augusta Šenoe), Zagreb, 2004.


D. Duda, Priča i putovanje, Hrvatski romantičarski putopis kao pripovjedni žanr, Zagreb, 1998.I. Frangeš, Povijest hrvatske književnosti, Zagreb-Ljubljana 1987.S. Ježić, Hrvatska književnost (od početaka do danas 1100-1941), Zagreb 1944.

195





T. Maštrović, Nad jabukama vile Hrvatice (kroatističke studije), Zagreb, 2001.







15+15+0

1.2. Godina studija 3. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 151.3. Naziv predmeta Dalmacija u 19.st. 1.8. Nositelj predmeta Red.prof.dr.sc. Marijan Diklić1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici 1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta 2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne





Dalmacija za prve austrijske uprave (1797.-1806.) Društvene strukture, naslijeđe mletačke uprave. Francuska uprava (1806.1813/15.) Reformski zahvati. Vincenzo Dandolo, Ilirske provincije. Druga austrijska uprava (1813/15.-1918.). Razdoblje Restauracije, predpreporodna gibanja, “Zora Dalmatinska”, odnosi sa Banskom Hrvatskom. Razdoblje Bachova apsolutizma. Ustavno razdoblje. Pitanje sjedinjenja, nacionalno-integracijski procesi, Dalmatinski sabor, općinski izbori. Narodnjaci i autonomaši. Završetak hrvatske nacionalne integracije u Dalmaciji. Međunacionalni odnosi, jezično pitanje. Zadar – glavni grad Kraljevine Dalmacije, zadarske posebnosti. Zadar i Dalmacija u

196





Prvom svjetskom ratu.




2.7. Komentari:












ostalih medijaG. Novak, Prošlost Dalmacije, Zagreb 1944, knjiga 2; S. Ćosić, Dubrovnik nakon pada Republike (1808-1848.), Dubrovnik, 1999. Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji i Istri, Zbornik radova, Zagreb, 1969; J. Vrandečić, Dalmatinski autonomistički pokret u XIX. stoljeću, Zagreb 2002; I. Perić, Dalmatinski sabor, 1861-1912. (1918.), Zadar, 1978; S. Obad, Dalmatinsko selo u prošlosti, Split, 1990.



2.14. Ostalo (prema mišljenjupredlagatelja) 197








15+15+0

1.2. Godina studija 3. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 201.3. Naziv predmeta Grafika ll 1.8. Nositelj predmeta Izv. prof Josip Zanki, akademski slikar1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici1.5. Status predmeta Obavezni2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmetaRazviti kreativnost i imaginaciju u izražavanju grafičkim tehnikama kako bi se kroz suvremeni pristup likovnoj kulturi poboljšala i unaprijedila pitanja odgoja i obrazovanja u današnjem društvu.


Uvjet:poznavanje različitih grana grafičke umjetnosti, položen kolegij Grafika lKompetencije: izražavanje u nekim od grafičkih tehnika


1.,12.,17.,21.


Studenti stječu:- sposobnosti izražavanja u različitim grafičkim tehnikama i medijima - sposobnosti otiskivanja grafičkih listova - sposobnosti primjenjivanja naučenih grafičkih medija u oblikovanju umjetničke poetike- sposobnosti teorijskog izražavanja iz područja grafičkih medija, te korištenja elemenata jezika grafičkih medija u odgojno

obrazovnom procesu - analize, sinteze i vrednovanja umjetničkih vještina i kreativnog upotrebljavanja stečenih informacija iz različitih izvora.


Uvod u duboki tisak, Prijenos skice na matricu i rad s iglom, Bakropis, Otiskivanje bakropisa, Bakropis u boji, Suha igla, Akvatinta, Suvremeni mediji i tehnike dubokog tiska, Kombinirana tehnika, Propusni tisak, Digitalna grafika, Estetika grafičkog lista, Grafička mapa



2.7. Komentari:

198


















ostalih medijaKrizman, Tomislav, 1952:“O grafičkim vještinama“, JAZU, Zagreb 2 Paro, Frane, 1991: „Grafika“, Mladost, Zagreb 4 Hozo, Dževad ,1988: „Umjetnost multiorginala“, Prva književna komuna, Mostar Naručeno M. Šuvaković, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky, Zagreb, 2005. 1


Arbanas, Nevenka,1999:“Grafičke tehnike“, Školska knjiga, Zagreb Janson,Horst Waldemar, 1987: „Istorija umjetnosti“, Prosveta, Beograd Peić,Matko, 1968: „Hrvatski umjetnici“, Znanje, Zagreb Cennini, Cennino, 2007: „Knjiga o umjetnosti“, Institut za povijest umjetnosti Zagreb Maljević, Kazimir, 1981:“Nepredmetni svijet“, Centar za kulturnu djelatnost, Zagreb




199








1+1+0

1.2. Godina studija 3. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 301.3. Naziv predmeta Glazbena radionica II 1.8. Nositelj predmeta Snježana Habuš Rončević, prof.1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici dr. sc. Tomislav Košta1.5. Status predmeta izborni2. OPIS PREDMETA

200





2.1. Ciljevi predmetaCilj predmeta je stjecanje znanja i vještina o uporabi dječjeg instrumentarija u aktivnostima nastave glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole.


nema


12.,17.,18.


Samostalno primijeniti vještinu čitanja notnog zapisa za interpretaciju jednostavnih skladbi pjevanjem i sviranjem. Svirati na ritamskim udaraljkama. Voditi aktivnost sviranja na dječjem instrumentariju. Improvizirati ritam i melodiju. Primijeniti stečena znanja u metodici glazbene kulture te prenijeti stečena znanja i entuzijazam sviranja i pjevanja na učenike

razredne nastave.


Ton Notne vrijednosti Glazbeni metar i ritam Sviranje na Orffovom instrumentariju Improvizacija na ritamskim udaraljkama Samostalna izrada i zapisivanje instrumentalne pratnje za obrađene pjesme Tempo i dinamika Planiranje i vođenje aktivnosti sviranja na dječjem instrumentariju




2.7. Komentari:






201











ostalih medijaSam R. (1998): Glazbeni doživljaj u odgoju djeteta, Glosa, Rijeka.

Završki J. (1999): Teorija glazbe, Pedagoško-književni zbor, Zagreb.

Golčić I. (1998): Pjesmarica za osnovne škole, HKD sv. Jeronima, Zagreb.


Njirić N. (2001): Put do glazbe, Školska knjiga, Zagreb Aktualni udžbenici za glazbenu kulturu u prva četiri razreda osnovne škole.Županović L. (1995): Tvorba glazbenog djela, Školske novine, Zagreb.Manesteriotti V. (1990): Zbornik pjesama i igara za djecu: priručnik muzičkog odgoja, Školska knjiga, Zagreb.






15+0+15

1.2. Godina studija 3. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 151.3. Naziv predmeta Informatika 2 1.8. Nositelj predmeta Josip Cindrić ,prof

1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici 1.5. Status predmeta izborni

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmetaGlavni ciljevi kolegija su prezentirati studentima temeljna informatička znanja vezana za računala , te upoznavanje s algoritmima za pisanje programskog koda i uvod u programiranje.

202






nema


1.,2.,12.


Kreirati materijala za rad pomoću uz programskog jezika LOGO.Razviti sklonost za timski rad, interakciju i suradnju služeći se samostalno kreiranim aplikacijama i algoritmima. Analizirati matematičke probleme , grafički uz korištenje programskog jezika LOGO ponuditi rješenja za predmet Metodika Matematike. Znati koristiti programski jezik Logo u korelaciji s matematikom do cetvrtog razreda.


PREDAVANJA

TERMIN SATI sadržaj

Uvodni sat, obveze i podjela u grupe ,pristup na moodleUvod u programiranje , algoritmiUML

UML osnovni dijagrami

Logo -osnovne naredbe

Logo slicicePetljePisemo prve logo programeUvjetno grananjeKolokvij

RijeciListeNaredbe za rad s vise kornjacaKoordinateKolokvij

Vjezbe

203






Uvod u programiranje , algoritmiUML osnovni dijagramiUML crtanje osnovnih dijagramaLogo -osnovne naredbeLogo slicicePetljePisanje prvih programa u Logu i njihovo pokretanjeUvjetno grananjeKolokvijRiječiListeListeNaredbe za rad s vise kornjacaKoordinateKolokvij




2.7. Komentari:







204











ostalih medijaLogo 4.0 ,Kniewald, Zagreb (1999)Terrapin Logo , Ines Kniewald , Zagreb 2005Uvod u programiranje : Microsoft Visual Basic .NET, Teo Zuljevic,2003Materijali s : loomen.carnet.hr


http://www.uml.org/







15+15+0

1.2. Godina studija 3. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 151.3. Naziv predmeta Pregled povijesti hrvatske kulture 1.8. Nositelj predmeta Red.prof.dr.sc. Stipe Botica

205

http://www.uml.org/





1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici 1.5. Status predmeta izborni

2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta 2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne





Pojmovno određenje “kultura” i “civilizacija”. Kraći pregled velikih svjetskih kultura. Kompleks kulturâ na hrvatskome području. Hrvatski kulturni pejzaž.Kulturno naslijeđe iz prapovijesti, vremena Ilira, Helena, Romana. Pojava i razvoj kršćanstva na hrvatskome prostoru.Dolazak Hrvata i stanje kulture u ranome srednjem vijeku. Starohrvatsko kulturno naslijeđe. Razvoj kulture do svršetka srednjega vijeka. Glagoljica. Mijene stilskih formacija u hrvatskoj kulturi (romanika, gotika, renesansa, barok, prosvjetiteljstvo, klasicizam, kulturni slojevi tijekom 19. i 20. stoljeća). Usporedni primjeri u svim vrstama umjetnosti. Hrvatski kulturni i politički integralizam od ilirizma.Neke naznake hrvatske umjetnosti u 20. stoljeću.Cilj: Upoznati studente/ice s kompleksom kultura na hrvatskome području, mijenom stilskih formacija u hrvatskoj kulturi i osigurati kompetentno poznavanje povijesnog kulturnog konteksta.




2.7. Komentari:







206










ostalih medijaM. C. Prette/A. De Giorgis, Povijest umjetnosti od početaka do naših danaI, Zagreb 2003

Radovan Ivančević, Umjetničko blago Hrvatske, Zagreb 1993. R. Katičić Litterarum studia, Zagreb, 1998 F. Šanjek, Kršćanstvo na hrvatskom prostoru, Zagreb 1996. T. Macan, povijest hrvatskog naroda, Zagreb 1992 Terry Eagleton, Ideja kulture, Zagreb 2003







30+0+15

1.2. Godina studija 3. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 401.3. Naziv predmeta Metodika nastave prirode i društva 2 1.8. Nositelj predmeta Prof. dr. Smiljana Zrilić


1.9. SuradniciMr. sc. Marija Obad, prof. visoke škole dr. sc. Tamara Kisovar-Ivanda, viši asistent

1.5. Status predmeta obvezni

207





2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta osposobiti studente za uspješno planiranje, pripremanje i realizaciju nastave prirode i društva na teorijskoj i praktičnoj razini 2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne

kompetencije potrebne za predmet nema


1.,2.,3.,7.,10.,11.,12.,13.,14.,15.,17.


raščlaniti i povezati kurikulumske sadržaje nastave prirode i društva tijekom kurikulumskog oblikovanja nastavnog procesa u pojedinim stupnjevima početne osnovno školske nastave

postići funkcionalnu razinu metodičkih kompetencija usmjerenih na osmišljavanje i planiranje nastavnih strategija i metoda, kao i njihovo provođenje, u nastavi prirode i društva

analizirati zastupljenost kurikulumskih sadržaja prirode i društva u udžbenicima i koristiti se udžbenicima u skladu s očekivanom razinom metodičke kulture učitelja

upoznati, uspoređivati i vrednovati suvremene metode i postupke u nastavi prirodoslovlja funkcionalna (poželjno i stvaralačka) razina kompetencija pripremanja i vođenja nastavnih projekata te provođenje istraživačke i

problemske nastave prirodoslovlja, kao i povijesnih, kulturoloških i ostalih socijalno relevantnih sadržaja strukturirati oblike poučavanja i vrednovanja uvođenja učenika u poimanje vremena i prostora i snalaženje u njemu kritički prosuditi preduvjete za razvoj stvaralaštva nastavom prirode i društva i upoznati nastavne strategije i postupke koji ga potiču


Metodičko oblikovanje prirodoslovnih sadržaja tijekom uvođenja učenika u prirodoslovlje

Suvremene metode i postupci u nastavi prirodoslovlja

Projektni, istraživački i problemski pristup nastavi prirodoslovlja

Spoznavanje povijesno-društvenih sadržaja

Prigodne teme, povijesne slike i razvojne teme

Školski vrt i školska zavičajna zbirka (povijesni prikaz, funcija, koncepcije, zavičajna vrijednost)

Izvanučionička nastava u prirodi društvu. Nastavna ekskurzija prema različitim polazištima (priroda, vrt, park, zanatska radionica, ustanove,

muzej, knjižnica, izložba itd.)

Razvoj stvaralaštva nastavom prirode i društva

Škola u prirodi. Prezentacija rada škole u prirodi.

Zdravstveni, ekologijski i humani odgoj u nastavi prirode i društva.

208





Dopunska, dodatna nastava, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti u nastavi prirode i društva

Nastava prirode i društva u kombiniranim razrednim odjelima

Značaj i prikazi međupredmednih povezanosti u klasičnim i kombiniranim razrednim odjelima (multidisciplinarni i multifunkcionalni pristup)

Uloga nastavnih sadržaja prirode i društva, metoda i postupaka u radu s djecom s posebnim potrebama i darovitom djecom (diferencirani pristup)



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski radnastavna ekskurzija (ostalo upisati)

2.7. Komentari:U okviru kolegija Metodika nastave prirode i društva 2 organizira se jednodnevna nastavna ekskurzija, s programom ekskurzije povezanim sa odabranim sadržajima kolegija.









Nazočnost na predavanjima, sudjelovanje u akivnostima tijekom predavanja i seminara, priprema, ispis i prezentacija seminarskog rada, pismeni i usmeni dio ispita.




ostalih medijaDe Zan.I. (2007) Metodika nastave prirode i društva. Zagreb: Školska knjiga.

Nacionalni kurikulum www.mzos.hr web

Vijtiuk, N., Delić, A. (2004.) Prirodoslovlje. Zagreb: Školska knjiga. Terhart, E. (2001) Metode poučavanja i učenja: uvod u probleme metodičke organizacije poučavanja i učenja. Zagreb:Educa.

209

http://www.mzos.hr/






Matijević,M. (2004) Ocjenjivanje učenika u osnovnoj školi. Zagreb:Tipex.Jensen E. (2003) Super-nastava: nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje. Zagreb: Educa.Jakovljević N., Vrgoč D. (1999) Škola u prirodi: priručnik za učitelje. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor, Jữrgen, H. (2003.) Apel – uvod u akadmeski oblik poučavanja. Zagreb:Erudita.Antolić, I. (2002.) Edukativni program jednodnevnih posjeta Parku prirode Žumberak-Samoborsko gorje za I.-IV. raz. osnovne škole, Samobor.







30+0+0


45

1.3. Naziv predmeta Metodika nastave matematike 1 1.8. Nositelj predmeta Red.prof.dr.sc. Nikica Uglešić1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.9. Suradnici dr.sc. Maja Cindrić1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmetaRazumjeti i usvojiti osnovne matematičke koncepte na elementarnoj razini i pristup konceptima sa aspekta suvremenih teorija učenja i poučavanja u matematici.


nema


1.,2., 3.,4.,6.,8.,10.,11.,12.,13.,14.,15., 17.


nabrojati načela važna za nastavu matematike komentirati važnost načela u nastavi matematike nabrojati metode rada u nastavi matematike

210





definirati matematičku pismenost metodički opisati razvoj koncepta broj kroz nastavu matematike u nižim razredima metodički opisati razvoj koncepta računskih radnji kroz nastavu matematike u nižim razredima metodički opisati razvoj mjerenja kroz nastavu matematike u nižim razredima metodički opisati razvoj geometrijskih koncepta kroz nastavu matematike u nižim razredima


SATI SADRŽAJ

2 Uvod u rad. Zašto poučavamo matematiku?

2 Matematičko obrazovanje u Hrvatskoj i svijetu - Postoji li potreba za promjenama?

2 Teorije koje su utjecale na učenje i poučavanje matematike

2 Teorije koje su utjecale na učenje i poučavanje matematike2 Načela i metode nastave matematike u nižim razredima osnovne škole. 2 Koncepti u nastavi matematike. Koncept broja. Prebrojivost2 Koncepti u nastavi matematike. Koncept broja. Prebrojivost – metodičko oblikovanje2 Koncepti računskih radnji u nastavi matematike nižih razreda osnovne škole. Zbrajanje i

oduzimanje.2 Koncepti računskih radnji u nastavi matematike nižih razreda osnovne škole. Množenje i

dijeljenje.2 Koncepti računskih radnji u nastavi matematike nižih razreda osnovne škole. Množenje i

dijeljenje.2 Usmeno i pisano računanje u matematici nižih razreda osnovne škole3 Usmeno i pisano računanje u matematici nižih razreda osnovne škole3 Geometrijski sadržaji u nižim razredima osnovne škole2 Geometrijski sadržaji u nižim razredima osnovne škole – metodičko oblikovanje



2.7. Komentari:

211







Pohađanje nastave 0,15 Praktični rad Kolokvij 2.1


Domaće zadaće Seminarski rad Usmeni ispit 0.45




6. Redovito sudjelovanje na nastavi - studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu temu i pripremu za diskusiju izvan nastave – 5% ocjene

7. Pisanje kratkih provjera – studenti će na svakom satu pisati kratku provjeru matematičkih sadržaja nižih razreda osnovne škole – svaka provjera mora biti točna 90 % – 10% ocjene

8. Pisanje kolokvija – dva puta tijekom semestra studenti će pisati kolokvij. Prolaznost na kolokviju podrazumijeva 50% točnih odgovora. – 70% ocjene

9. Završni ispit – studenti koji su redovito izvršavali gore navedene obaveze pristupit će završnom usmenom ispitu – 15% ocjene

10. Studenti koji nisu uspjeli izvršiti obaveze navedene pod 1. – 4. Polažu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminacijski, tj. Ako student nije položio pismeni dio ne izlazi na usmeni dio ispita.



u knjižniciDostupnost putem

ostalih medijaMarkovac, J., Metodika početne nastave matematike, ŠK, Zagreb, 2001. Ljubković, J., Metodika početne nastave matematike, IGSA, Pula, 2004. Ovčar S., Razvijanje mišljenja u nastavi matematike, TIZ „Zrinski“, Čakovec, 1990


Liebeck, P. (1995). Kako djeca uče matematiku, Educa, Zagreb Vlahović-Štetić, V.; Vizek Vidović, V. (1998.). Kladim se da možeš…- psihološki aspekti početnog poučavanja matematike,

Udruga roditelja „Korak po korak“, Zagreb Vergnaud G. : The nature of mathematical concepts, in Nunes T., Bryant P.:Learning and teaching mathematics: An international

perspectives, Psychology Press,1997. Goldin G.A.: Theory of mathematics education: The contributions of constructivism, in Steffe L., Nesher P.,Cobb J., Goldin G.,

Greer B. :Theories of mathematical learning, Lawrence Erlbaum Associates, 1996.

212





Carpenter T.P., Lehrer R.: Teaching and learning mathematics with understanding, u Mathematics classrooms that promote understanding, 19-32, Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum Associates, 1999.


Aktivno praćenje i sudjelovanje na nastavi Pisanje kratkih provjera Pisanje kolovija Razgovor Standardiziranom anketom na razini Sveučilišta ispitati će se stavovi studenata o kvaliteti nastave Anketom kreiranom od strane nastavnika ispitati će se također stavovi studenata o kvaliteti i uspješnosti nastave Pokazatelj kvalitete između ostalog je i uspješnost na ispitu




15+15+0

1.2. Godina studija 3. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 501.3. Naziv predmeta Metodika likovne kulture 2 1.8. Nositelj predmeta Saša Živković, docent1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici Ana Jordana, asistent1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za samostalno programiranje nastavnih sadržaja u osnovno školi.2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne



1.,2.,3.,4.,10.,11.,12.,13.,14.,15.,17.


Studenti stječu: Sposobnosti likovnog i teorijskog izražavanja na temama likovnog jezika, uloge likovnog jezika u kulturi i analize likovnog djela Sposobnosti likovnog i teorijskog izražavanja na temama uloge likovnog jezika u baštini i suvremenoj kulturi, kreiranja likovnog djela u tradicionalnim i novim medijima Studenti će biti sposobni načiniti nastavne jedinice u skladu s pojmovnikom trenutno važećeg Nastavnog plana i programa.Razviti će sposobnosti prepoznavanja i izbjegavanja likovnih šablona u nastaviRazviti će sposobnosti analize i vrednovanja učeničkih likovnih radova.Imati će znanje o strukturi likovnog jezika i svojstvima jezika uopće.Imati će znanje o paradigmama likovnog jezika (točki, crti, plohi, površini, masi i prostoru)Sposobnost analize, sinteze i vrednovanja umjetničkih vještina i kreativnog upotrebljavanja stečenih informacija iz različitih izvora

213






Predavanja: Vježbe:2.1Uvodni sat 2.1. Plan i program-analiza2.2 Načela vizualno likovnog obrazovanja 2.2. Metodički pristup cjelini točka i crta2.3. Artikulacija nastavnog sata, ciljevi i zadaci nastave likovne kulture 2.3. Metodički pristup cjelini točka i crta2.4. Počela i načela likovnog jezika- temeljni elementi likovnog izraza 2.4. Metodički pristup cjelini točka i crta2.5. Elementi nastavne jedinice i vrste motiva 2.5. Metodički pristup cjelini boja2.6. HNOS, nastavni plan, okvirni program, 2.6. Metodički pristup cjelini boja2.7. izvedbeni program 2.7. Metodički pristup cjelini boja2.8. Područja rada i izražajne vrijednosti likovnih tehnika 2.8. Metodički pristup cjelini ploha2.9. Metode rada 2.9. Metodički pristup cjelini ploha2.10 Motivacija i vrste poticaj 2.10. Metodički pristup cjelini površina2.11. Analiza i vrednovanje likovnog procesa i produkata 2.11. Metodički pristup cjelini površina2.12. Didaktička sredstva i pomagala 2.12. Metodički pristup cjelini masa i prostor 2.13. Šablona i sterotipno u dječjem stvaralaštvu 2.13. Metodički pristup cjelini masa i prostor2.14. Terenska nastava (posjet muzejima u Zagrebu) 2.14. Terenska nastava 2.15. Analiza usvojenih sadržaja 2.15. Pregled mapa




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Obvezno prisustvovanje nastavi i vježbama . Predati mapu s likovnim radovima.Napisati seminar od tri kartice na jednu od tema s predavanja i predati ga u pismenom i digitalnom obliku






Eksperimentalni rad Projekt Priprema za nastavni sat i 1

214





mikroprogram za jedan mjesec


Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (25 ECTS postotnih bodova),putem samostalnog zadatka-seminara(25 ECTS postotnih bodova), mape likovnih radova (12,5 ECTS postotnih bodova) i kroz pismeni ispit (37,5 ECTS postotnih bodova).Ukupno opterećenje studenta je 120 sati nastavnog i van nastavnog rada što iznosi 4 ECTS boda




ostalih medijaDamjanov, Jadranka (1991): Vizualni jezik i likovna umjetnost, Školska knjiga, Zagreb 1 Huzjak, M. (2008): „Učimo gledati 1 – 4“ priručnik za nastavnike, Školska knjiga, Zagreb online

Grgurić, N. i Jakubin, M. (1996): „Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje“, Educa, Zgb 5 Jakubin, M. (1999): „Likovni jezik i likovne tehnike: Temeljni pojmovi“, Educa, Zagreb 2 Tanay, E. R. 1990: Tehnike likovnog izražavanja : od olovke do kompjutora 2






215








1+1+0

1.2. Godina studija 3. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 451.3. Naziv predmeta Metodika nastave glazbene kulture II 1.8. Nositelj predmeta doc. Edo Mičić1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.9. Suradnici dr. sc. Tomislav Košta1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Cilj predmeta je osposobiti studente za promišljanje, planiranje i pripremanje nastavnog sadržaja iz predmeta glazbena kultura.2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne



1.,2.,3.,4.,10.,11.,12.,13.,14.,15.,16.,17.,18.


Kritički promišljati, kvalitetno planirati i pripremati nastavni sadržaj iz predmeta glazbena kultura. Upoznati i primijeniti osnovna načela, nastavne metode i metodičke oblike rada u nastavi glazbene kulture. Pratiti, vrednovati i ocjenjivati vlastiti rad i postignuća učenika. Provoditi aktivnosti slušanja – slušati skladbe zadane osnovnoškolskim programom glazbene kulture. Provoditi aktivnosti sviranja na dječjem instrumentariju. Kritički i estetski procjenjivati glazbu


Slušanje kao aktivnost u nastavi glazbene kulture Osnovni metodički problem slušanja glazbe Organizacija nastavnog sata Priprema za nastavu (stručna, pedagoška, organizacijsko-tehnička, psihološka) Sviranje kao aktivnost u nastavi glazbene kulture Doživljaj metra i ritma u sviranju Orffov instrumentarij



2.7. Komentari:

216
















ostalih medija Dobrota S. (2012): Uvod u suvremenu glazbenu pedagogiju, Filozofski fakultetu u

Splitu, Split.

Brdarić R. (1986): Pripremanje nastavnika za nastavu glazbene kulture, Školska knjiga, Zagreb.

Novačić i dr. (1986): Glazbena kultura u prvom, drugom i trećem razredu osnovne škole. Priručnik za nastavnika, Školska knjiga. Zagreb.


Njirić N. (2001): Put do glazbe, Školska knjiga, Zagreb


Golčić I. (1998): Pjesmarica za osnovne škole, HKD sv. Jeronima, Zagreb. Makjanić V., Završki J. (1974): Glazbeni odgoj u prvom, drugom i trećem razredu osnovne škole. Priručnik za nastavnika, Školska

knjiga, Zagreb. Požgaj J. (1988): Metodika nastave glazbene kulture u osnovnoj školi, Školska knjiga, Zagreb. Nastavni plan i program za glazbenu kulturu – HNOS (www.mzos.hr) Aktualni udžbenici za glazbenu kulturu u prva četiri razreda osnovne škole.


Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta prati se studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom kolegiju, periodičnom neovisnom vanjskom provjerom programa i periodičnom internom provjerom godišnjeg detaljnog izvedbenog nastavnog programa i ispitnih

217

http://www.mzos.hr/





kompetencija procedura.2.14. Ostalo (prema

mišljenjupredlagatelja)




1.2. Godina studija 3. 1.7.Očekivani broj studenata na predmetu 40

1.3. Naziv predmeta Metodika nastave hrvatskoga jezika i književnosti I 1.8.Nositelj predmeta

doc. dr. sc. Ivica Vigato

1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9.Suradnici1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA

218





2.1. Ciljevi predmeta ovladavanje osnovama metodike nastave hrvatskoga jezika2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne



1.,2.,3.,4.,5.,10.,11.,12.,13.,14.,15.,17.,


Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni: razlikovati svrhu ciljeve, zadaće i zadatke nastave hrvatskoga jezika; razumjeti i na konkretnim primjerima predočiti načela nastave hrvatskoga jezika; upoznati se s različitim metodičkim sustavima; na nastavnim uzorcima promjenjivati nastavne oblike, metode i sredstva; kreirati nastavnu pripremu; ustrojiti nastavnu jedinicu; korelirati i sintetizirati različite nastavne sadržaje; kreirati nastavu pripremu;

kreativno koristiti nastavne izvore;


• Svrha nastave hrvatskoga jezika na općoj naobrazbenoj razini• Ciljevi nastave hrvatskoga jezika• Zadaće nastave hrvatskoga jezika • Načela nastave gramatike• Metodički sustavi u nastavi jezika• Programske vrste nastave hrvatskoga jezika• Nastavni oblici• Nastavne metode• Nastavna sredstva• Izvori nastave hrvatskoga jezika• Organizacija nastavnoga proces• Prijam i obrada sadržaja• Neposredna nastavnikova priprava za nastavni sat gramatik

Planiranje



2.7. Komentari:

219






(ostalo upisati)


Redovito pohađati nastavu – 10%Redovit pohađanje vježbi – 10%Pisanje kolokvija – dva puta tijekom semestra studenti će pisati kolokvij. Prolaznost na kolokviju podrazumijeva 50% točnih odgovora. – 20% ocjeneJavno izvođenje vježbi – 50%Završni ispit - studenti koji su redovito izvršili gore navedene obveze pristupit će završnom usmenom ispitu. – 10%Studenti koji nisu uspjeli izvršiti obveze navedene pod 1-4 polažu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminatorski, tj. ako student nije položio pismeni dio ispita ne izlaze na


Pohađanje nastave 0,5 Praktični rad 2 Kolokvij 0,5










ostalih medijaS.Težak: (1996.) Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1, Zagreb: Školska knjiga. Anđelka Peko - Ana Pintarić (1999.) Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika, Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera.

L. Bognar – M. Matijević (1993.) Didaktika, Zagreb: Školska knjiga 2.9. Dopunska literatura (u trenutku prijave

prijedloga studijskoga programa)3. Dragutin Rosandić (2003.) Kurikulski metodički obzori, Zagreb: Školske novine.4. Babić-Finka-Moguš (1996.) Hrvatski pravopis, Zagreb: Školska knjiga.

220





5. Stjepko Težak- Stjepan Babić (1992.) Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb: Školska knjiga. 6. Eugenija Barić I dr (1995.) Hrvatska gramatika, Zagreb: Školska knjiga. Marijana Češi – Mirela Barbaroša-Šikić (ur.) (2007.) Komunikacija u nastavu hrvatskoga jezika, Jastrebarsko: Naklada Slap; Zagreb : Agencija za odgoj i obrazovanje.

2.13.Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija






30+15+ 15

1.2. Godina studija 3. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 451.3. Naziv predmeta Kineziološka metodika II 1.8. Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Lidija Vlahović1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici Mr.sc.Dajana Jašić1.5. Status predmeta redovni2. OPIS PREDMETA


2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne



1.,2.,3.,4.,9.,10.,11.,12.,13.,14.,15.,17.


Stjecanje kompetencija za izvođenje nastave u primarnom obrazovanju (do 4.razreda)

Nakon predavanja, seminara i vježbi student će: napisati pripremu za pojedine dijelove sata tjelesnog vježbanja,

221





napisati pripremu za sat tjelesnog vježbanja, dati primjere za pojedine metodičke organizacijske oblike rada u satu tjelesnog vježbanja, primijeniti opće metodičke postupke iz područja kineziološke edukacije u svim stupnjevima odgoja i obrazovanja u tjelesnom i



1 Metodički principi ili načela

1Metodički organizacijski oblici radaFrontalni rad

1 Rad u parovimaRad u trojkamaRad u četvorkama

1 Paralelno odjeljenski oblik rada1 Paralelno izmjenični oblik rada

Izmjenično odjeljenski oblik rada1 Kolokvij I1 Odjeljenski oblik rada s dopunskim vježbama

Paralelno odjeljenski oblik rada s dopunskim vježbama1 Izmjenično odjeljenski oblik rada s dopunskim vježbama

Rad u stanicamaKružni oblik rada

1 Poligon prepreka1 Individualni oblik rada

Štafetne igreElementarne igre

1 Nastavne metodeMetoda usmenog izlaganja

1 Metoda demontracijeMetoda postavljanja i rješavanja metodičkih zadataka

222





1 Metoda vježbanjaMetoda učenja

1 Kolokvij II




2.7. Komentari:


Redovito sudjelovanje na nastavi - studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu temu i davanje praktičnih primjera – 50% ocjeneSeminarski rad – – 50% ocjene












1. Findak, V. (1993). Kineziološka metodika. Iz priručnika za sportske trenere, Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb.2. Findak, V. (1999). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Priručnik za nastavnike tjelesne i zdravstvene kulture. Školska knjiga, Zagreb.3. Findak, V. (1989). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Priručnik za nastavnike razredne nastave. Školska knjiga, Zagreb.

223





4. Findak, V. (1992). Metodički organizacijski oblici rada u edukaciji, sportu i sportskoj rekreaciji. Mentorex, Zagreb.5. Findak,V. (1996). Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi. Priručnik za učitelje razredne nastave. Školska knjiga Zagreb.6. Findak, V., I. Prskalo (2004). Kineziološki leksikon za učitelje. Visoka učiteljska škola Petrinja.




Redovito sudjelovanje na nastavi - studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu temu i pripremu za diskusiju izvan nastave ;Kolokvij – 50% ocjene

Usmeni ispit – 50% ocjene2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)




30+15+0

1.2. Godina studija 3. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 401.3.Naziv predmeta Pedagogija djece s posebnim potrebama 1.8.Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Smiljana Zrilić1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9.Suradnici 1.5.Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA

224






Proučavanje temelja odgoja i obrazovanja djece s posebnim potrebama, kao i specifičnosti u razvoju djece predškolske dobi. Naglasak je na upoznavanju zakonitosti integriranog oblika odgoja i školovanja učenika s posebnim potrebama i rada odgojitelja, te suradnje sa stručnjacima različitih profila.Cilj je ovog kolegija da studenti upoznaju specifičnosti u razvoju djece s posebnim potrebama i da ih promatraju u sklopu individualnih razlika, ta da usvoje suvremene znanstvene temelje odgoja takve djece.


Nema


- 1.,2.,3.,4.,13.,14.,15., 16.


Putem samostalnog i kritičkog proučavanja literature te raspravama na seminarima i praksom u vježbaonicama, ovladati temeljnim spoznajama u području integriranog odgoja,utemeljenja, osnovnih pojmovnih određenja i neposrednog odgojnog djelovanja.

Cjelovit i sistematiziran uvid u pedagoške postupke s djecom posebnih potreba. Iskazati zakonske članke vezane uz mogućnost integracije djece s posebnim potrebama u redoviti odgojno obrazovni sustav. Implementirati odredbe Nacionalnog obrazovnog kurikuluma i zakonske odredbe koje govore o radu s djecom s posebnim

potrebama. Diskutirati zakonski okvir i mogućnosti primjene pojedinih odredaba u praksi . Opisati i implementirati temeljne spoznaje u podrucju integriranog odgoja, utemeljenja, osnovnih pojmovnih odredenja i neposrednog

odgojnog djelovanja. Cjelovito i sistematizirano pedagoški djelovati u radu s djecom s posebnim potrebama. Realizirati aktivnosti s djecom s posebnim potrebama, najprije kako bi prepoznali svaku pojedinu teškoću, surađivali sa stručnjacima

različitog profila, s roditeljima, te kako bi uspješno radili s njima u grupi. Osmisliti i primijeniti posebne i prilagođene programe. Učinkovito i djelotvorno surađivati sa stručnjacima različitog profila kako bi se djeci s posebnim potrebama omogućila uspješna

integracija, te otklonile sve možebitne emotivne i socijalne teškoće koje mogu biti izazvane tijekom njihove integracije. Osmisliti i realizirati brojne aktivnosti kojima bi se dijete s posebnim potrebama istaknulo u pozitivnom smislu u područjima za koji

pokazuje poseban interes (likovne, glazbene, dramske radionice,…). Ukazati ostaloj djeci na važnost uvažavanja i prihvaćanja različitosti. Osmisliti aktivnosti u kojima se djeca s posebnim potrebama naročito ističu.


Tko su djeca s posebnim potrebama. Konceptualni okvir integriranog odgoja i obrazovanja. Zakonski aspekti integriranog odgoja i obrazovanja u RH. Didaktičko-metodički aspekti integriranog odgoja i obrazovanja. Sudionici integriranog odgoja i obrazovanja.

225





Timsko upoznavanje i praćenje učenika s posebnim potrebama. Djeca sa sniženim intelektualnim sposobnostima. Modeli školovanja u redovitome školskom sustavu. Autizam. Oštećenja vida. Poremećaji sluha. Poremećaji govora i glasa. Jezični poremećaji. Studije slučaja i analiza. Kolokvij




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenataStudenti prisustvuju nastavi predavanja i seminara, izrađuju i izlažu seminarski rad po svom izboru te polažu usmeni ispit. Isto tako, tijekom obvezne prakse u školi (vježbaonicama), u koje su uključena djeca s posebnim potrebama, studenti promatraju dijete s posebnim potrebama i rad učitelja s njime, i o tome izrađuju pisani izvještaj.








Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu kroz elemente: pohađanja nastave, izrade seminarskog rada, kolokvija, pismenog i usmenog ispita.




Bouillet, D. (2010): Izazovi integriranog odgoja i obrazovanja. Školska knjiga. Zagreb.

226





Zrilić, S. (2011): Djeca s posebnim potrebama u vrtiću i nižim razredima osnovne škole. Zrinski d.d. Čakovec


Blaži, D.; Banek, Lj. (1998): Posebne jezične teškoće – uzrok školskom neuspjehu. Revija za rehabilitacijska istraživanja, 34.2., str. 183-190.

Dulčić A. (2001): Djeca oštećena sluha. Alineja, Zagreb. Galić-Jušić, I. (2001): Što učiniti s mucanjem – cjeloviti pristup govoru i psihi. Lekenik. Ostvarenje, d.o.o. Greenspan, S.I. i Wieder, S. (2003), Dijete s posebnim potrebama. Poticanje intelektualnog i emocionalnog razvoja. Zagreb:

Ostvarenje. Kiš – Glavaš L, Fulgosi – Mastnjak R. (ur. 2002): Do prihvaćanja zajedno. Integracija djece s posebnim potrebama. IDEM, Zagreb. Kostelnik, M., Onaga, E., Rohde, B., Whiren, A. (2004), Djeca s posebnim potrebama, Educa, Zagreb. Posokhova, I. (1999): Razvoj govora i prevencija govornih poremećaja u djece. Priručnik za roditelje. Zagreb. Ostvarenje. Zrilić, S. i Košta, T. (2008): Specifinosti rada sa slijepim djetetom u vrtiu i školi s posebnim naglaskom na slušnu percepciju. Magistra

Iadertina. Sveuilište u Zadru. br.3, (str. 171-18). Zrilić, S. i Košta, T. (2009): The possibilites of implementing the Croatian national education standard in teaching music to pupils

with special educational needs. Glasbeno-pedagoški zbornik. Ljubljana. Zvezek 10: 72-84. Zrilić, S. i Valjan-Vukić, V. (2010): Implementacija nekih elemenata Montessori metode u radu s djetetom s Down sindromom u

redovitom vrtiću. Zbornik radova Međunarodne konferencije u Nišu. 2.13. Načini praćenja kvalitete koji






15+0+15


1.3. Naziv predmeta Novija hrvatska književnost-predrealizam i realizam 1.8. Nositelj predmeta


1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici Doc.dr.sc. Katarina Ivon

227







Temeljni cilj kolegija je opisati i definirati bitne književnopovijesne, stilsko-formacijske i pojmovne značajke hrvatske književnosti 19. stoljeća. Studenti će se upoznati s bitnim koncepcijskim i poetološkim značajkama predrealizma te temeljnim koncepcijama hrvatskog realizma. Analizirat će se žanrovska slika hrvatskog realizma, struktura pojedinih žanrova i njihov odmak od žanrovske hijerarhije prethodnog razdoblja. Studenti će se upoznati s ključnim autorima te interpretacijom i analizom odabranih dijela unutar zadanog korpusa ukazat će se na njihovu vrijednost te uspostaviti modele za njihovu analizu.


nema


1.,3.,4.,5.,19.


Poznavanje i razumijevanje faze koja je prethodila realizmu u Hrvatskoj.Poznavanje i razumijevanje opusa i značaja Augusta Šenoe i suvremenika.Poznavanje i razumijevanje konteksta pojave realizma u hrvatskoj književnosti.Poznavanje i razumijevanje društvenopolitičkih prilika u Hrvatskoj i Europi u razdoblju predrealizma i realizma.Razvijanje sposobnosti samostalnog učenja i napredovanja.Razviti istraživačke vještine na razini izrade stručnog rada. Pokazati sposobnost za kontinuirano vrjednovanje i samovrjednovanje vlastitoga rada i učinkovitosti. Razviti profesionalnu etiku i etiku znanosti. Biti osposobljen za razvoj kreativne dimenzije svoje profesionalne uloge.


Početci hrvatske književne povijesti: Šime Ljubić i Vatroslav Jagić.Šenoini i Jagićevi pogledi na književnost (Naša književnost; Živi li, napreduje li naša književnost?Predrealizam 1865-1881., uvodne napomeneAugust Šenoa (monografski pristup).Rikard Flieder-Jorgovanić.Franjo MarkovićRazdoblje realizma u hrvatskoj književnosti 1881.-1892Poetika hrvatskog književnog realizma i društveno-političke prilike.Ante KovačićEugenij KumičićKsaver Šandor GjalskiVjenceslav NovakSilvije Strahimir KranjčevićKnjiževna kritika i hrvatska dramska književnost tijekom realizma.Između realizma i moderne :Ivo Vojnović i Janko Leskovar.

228





U seminarskom dijelu kolegija studenti će prezentirati samostalno birane i interpretirane tekstove iz nacionalne književnosti druge polovice 19. stoljeća.




2.7. Komentari:





Priprema za predavanje 0,5 Referat Pismeni ispit 0,5









K. Nemec, Povijest hrvatskog romana (od početaka do kraja 19. stoljeća), Zagreb 1999. M. Šicel, Hrvatska književnost 19 i 20. stoljeća, Zagreb 1997. M. Šicel, Povijest hrvatske književnosti (knj.I. Od Andrije Kačića Miošića do Augusta Šenoe),

229





Zagreb, 2004.M.Šicel, Povijest hrvatske književnosti XIX. stoljeća, knjiga II. Realizam, Zagreb, 2005.


I. Frangeš, Povijest hrvatske književnosti, Zagreb-Ljubljana 1987.S. Ježić, Hrvatska književnost (od početaka do danas 1100-1941), Zagreb 1944.D. Jelčić, Povijest hrvatske književnosti, Zagreb, Naklada P.I.P.Pavičić, 1997.V. Žmegač, Povijesna poetika romana, Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1987.







15+15+0

1.2. Godina studija 3. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 151.3. Naziv predmeta Opća povijest 20.st. 1.8. Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Zlatko Begonja1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.9. Suradnici 1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta 2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne





Svijet i Europa uoči prvog svjetskog rata. Nove državne tvorevine nakon prvog svjetskog rata. Problem kolonija. Liga naroda. Velika ekonomska kriza. Pojava fašizma, nacizma i komunizma. Svijet i Europa uoči drugog svjetskog rata. Drugi svjetski rat: razvoj posljedice. Blokovske podjele i Hladni rat. Začeci europskih asocijacija. Ujedinjeni narodi: osnutka i uloga. Kubanska kriza. Supersile i njihovi odnosi.

230





Pokret nesvrstanih. Azijske države i njihovi odnosi. Afričke države i njihovi odnosi. Australija i Oceanija nakon 1945. Bliskoistočni sukobi. Svjetske religije u 20. stoljeću. Filozofske struje. Umjetnička kretanja. Literatura i Massmediji. Prirodne znanosti, tehnika i njihov razvoj. Poljska i pokret „Solidarnost“. SSSR: „Perestrojka“ i „Glasnost“. Raspad Varšavskog saveza. Pad Berlinskog zida i ujedinjenje Njemačke. Raspad Jugoslavije. Europska zajednica i njezino proširenje. Pokreti globalizacije. Ekološki pokreti. Svijet koncem 20. stoljeća.




2.7. Komentari:












ostalih medijaD. Bekić, Jugoslavija u hladnom ratu 1949-1955, Zagreb, 1988; Asa Briggs, Socijalna povijest Engleske, Zagreb, 2003; Ulf Dirlmeier /et al./, Povijest Njemačke, Zagreb, 1999; Darko Dukovski, Usud Europe, Pula, 1999; F. W. Engdahl, Stoljeće rata, Zagreb, 2000; F. Gilbert, The End of the European Era 1890. to the Present, Norton-London, 1984 Péter Hanák (ured.), Povijest Mađarske, Zagreb, 1995;

231









diplomski, integrirani)Integrirani prediplomski i diplomski sveučilišni studij za učitelje


15+15+0

1.2. Godina studija 3. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 151.3. Naziv predmeta Slikarstvo 2 1.8. Nositelj predmeta Saša Živković, docent1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.9. Suradnici1.5. Status predmeta izborni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za samostalno oblikovanje i izražavanje u slikarskom mediju.2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne



1.,12.,17.,21.


Studenti stječu: Sposobnosti istraživanja i izražavanja u slikarskim tehnikamaSposobnost oblikovanja umjetničkog projektaSposobnost kreatinog pristupa različitim vizualnim medijima Razvijat će sposobnosti samostalnog izraza u slikarskom medijiRazumjeti će principe nastanka likovnog djelaZnati će oblikovati samostalni projekt i prezentirati ga Sposobnost analize, sinteze i vrednovanja umjetničkih vještina

232





Sposobnost kreativnog upotrebljavanja stečenih informacija iz različitih izvora


Predavanja: Vježbe:2.1. Uvodno predavanje 2.1. Prezentacija programa kolegija2.2 Teorije boje 1 2.2. Vježba-modelacija svjetlom i sjenom2.3. Teorija boje 2 2.3. Vježba- modelacija bojom2.4. Teorija boje 3 2.4. Vježba-modulacija bojom2.5. Slikarska tekstura 2.5. Vježba-istraživanje slikarske teksture2.6. Slikarska faktura 2.6. Vježba-istaživanje slikarske faktura2.7. Slikarski postupci-slikanje po modelu 1 2.7. Vježba- mrtva priroda2.8. Slikarski postupci-slikanje po modelu 2 2.8. Vježba –mrtva priroda2.9. Slikarski postupci-slikanje po imaginaciji 2.9. Vježba-apstraktna slika 2.10. Ravnoteža i harmonija u slikarstvu 2.10. Vježba-kompozicija boja2.11. Omjer i proporcija boja 2.11. Vježba –kompozicija boja 2.12. Slikarska tehnologija 2.12. Vježba- uljna tempera 3.13. Slikarska tehnologija 2.13. Vježba-uljna tempera2.14. Analiza radova 2.14. Odabir radova za izložbu2.15. Završna izložba 2.15. Postav izložbe




2.7. Komentari:


2.9. Raspodjela ECTS bodova prema studijskim obvezama (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova




233





odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):








ostalih medijaDamjanov, Jadranka (1991): Vizualni jezik i likovna umjetnost, Školska knjiga, Zagreb 1 Jakubin, M. (1999): „Likovni jezik i likovne tehnike: Temeljni pojmovi“, Educa, Zagreb 2 Tanay, E. R. (1990): „Tehnike likovnog izražavanja : od olovke do kompjutora“ Naklada Zakej,Zagreb

2

Šuvaković, Miško, 2005:“Pojmovnik suvremene umjetnosti.“, Zagreb: Horetzky 1


Goethe, J.W., 2007: „Učenje o bojama“, Scarabeus, Zagreb Da Vinci, Leonardo, 1990: „Traktat o slikarstvu“, Bata, Beograd „Enciklopedija hrvatske umjetnosti“ , 1995, LZ Miroslav Krleža, Zagreb Klee, Paul, 1998: “Zapisi o umetnosti“, Esotheria, Beograd




234







Sveučilišni preddiplomski studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja


15+15+0


40

1.3. Naziv predmeta Sportska radionica I 1.8. Nositelj predmeta Mr.sc. Predrag Saratlija1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici Donata Vidaković Samaržija, prof.1.5. Status predmeta izborni2. OPIS PREDMETA


Usvajanje osnovnih teorijsko-praktičnih znanja o nekim organizacijskim oblicima rada koji su sastavni dio plana tjelesne i zdravstvene kulture i koji čine organsku cjelinu u ostvarivanju ciljeva i zadaća tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja. Kroz kolegij studenti usvajaju i usavršavaju temeljna teorijska i praktična kineziološka znanja, kreiraju kineziološke operatore u različitim nastavnim, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, usvajaju metodičke postupke u radu sa djecom sa oštećenjima u razvoju, te stječu osnovne informacije o mogućnosti provedbe kinezioloških sadržaja po posebnom programu.


Uvjeti za upis predmeta su ispunjene sve studijske obveze koje je student/ica preuzeo/la upisom u odgovarajući semestar prethodne godine. Ulazne kompetencije koje studenti/ce trebaju imati kao preduvjet za uspješnu realizaciju programa iz kolegija Sportska radionica I su temeljna motorička znanja usvojena tijekom dosadašnjeg školovanja i razina motoričkih i funkcionalnih sposobnosti primjerena dobi.


9., 17.


Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni: navesti i opisati organizacijske oblike rada u kineziološkoj kulturi kao uređene sustave procesa tjelesnog vježbanja istaknuti strukturalna, sadržajna, kvantitativna i metodička obilježja organizacijskih oblika rada odabrati primjerene metodičke postupke kod obuke neplivača prikazati i provesti kineziološke operatore u različitim nastavnim, izvannastavnim ili izvanškolskim aktivnostima kreirati i provoditi različite organizacijske oblike rada u različiim uvjetima rada kreirati kineziološke aktivnosti za utjecaj na morfološki motorički i funkcionalni status

235





kreirati i provoditi kineziološke operatore primjerene djeci sa oštećenjima u razvoju utvrditi pozitivne učinke tjelesne aktivnosti na zdravlje pojedinca primjenjivati različite metodičke organizacijske oblike rada (rad u stanicama, poligon prepreka, kružni oblik rada...)


Kolegij obuhvaća osnovna teorijsko-praktična znanja o nekim organizacijskim oblicima rada koji su sastavni dio plana tjelesne i zdravstvene kulture.

SADRŽAJ: Organizacijski oblici rada-osnovni i diferencirani program (2) Mikropredah (2) Organizacija i provedba izleta (2) Organizacija i provedba priredbe (2) Organizacija i provedba zimovanja (2) Organizacija i provedba ljetovanja (2) Organizacija i provedba natjecanja (natjecanja u razredu, međurazredna, školska, općinska) (2) Obuka neplivača-vježbe na suhom i uz rub bazena (2) Obuka neplivača-vježbe privikavanja na vodu (2) Obuka neplivača-vježbe u vodi (2) Sat tzk (2) Sat tzk po posebnom programu (4) Izvannastavne aktivnosti (4)




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata 2.9. Raspodjela ECTS bodova

prema studijskim obvezama (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti



Domaće zadaće Seminarski rad 0,50 Usmeni ispit Istraživanje Esej (Ostalo upisati)

236





predmeta):Eksperimentalni rad Projekt (Ostalo upisati)


Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave , praktičnim radom, te izradom završnog seminara: pohađanje nastave (25,0 ECTS postotnih bodova), seminarski rad (50,0 ECTS postotnih bodova), , praktični rad (25,0 ECTS postotnih bodova).




ostalih medijaFindak, V. (1985). Izvannastavne i izvanškolske aktivnosti u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi.Školska knjiga

1

Findak,V (1994) Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi. Zagreb, Školska knjiga.

1

Stanić, Ž. i Juras, V. (1979). Tjelesni odgoj učenika oštećena zdravlja. Školska knjiga, Zagreb.

1

Pejčić, A. i Berlot, S.(1996).Sadržaji tjelesne i zdravstvene kulture za prva četiri razreda osnovne škole. (priručnik za učitelje).

1


1

Živčić Marković K. I Breslauer N. (2011). Opisi nastavnih tema i kriteriji vrednovanja-tjelena i zdravstvena kultura u razrednoj nastavi. Zagreb. Lip print Čakovec

1

Grčić-Zubčević N. i Marinović V. (2009). 300 igara u vodi za djecu predškolske dobi, Sveučilište u Zagrebu

1


Koritnik, M. (1978). 2000 igara, Savez društava „Naša djeca“, Zagreb. Ivanković A. (1980). Tjelesni odgoj djece predškolske dobi, Školska knjiga, Zagreb Ivanković A. (1988). Tjelesne vježbe i igre u predškolskom odgoju: priručnik za odgajatelje : uz primjenu gimnastičkih

pomagala i sprava, Školska knjiga, Zagreb Šnajder, V. (1997). Na mjesta pozor...hodanje i trčanje u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb. Slobodno vrijeme i igra- zbornik radova (2000). Zagreb



2.14. Ostalo (prema mišljenju

237





predlagatelja)




15+15+0

1.2. Godina studija 3. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 201.3. Naziv predmeta Dramska radionica 2 1.8. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Teodora Vigato1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici

238





1.5. Status predmeta izborni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente s različitima načina stvaranja scenskog lika. 2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne

kompetencije potrebne za predmetPohađanje Dramske radionice 1


1.,2.,3.,4.,17


Nakon položenog ispita iz ovog kolegija studenti će biti sposobni:- imenovati scensku pažnju - opisati i označiti situacije gdje se može razvijati scenska pažnja. - dati primjer oslobađanju mišića kao preduvjetu za dramske vježbe- opisati objekt stvaralačke pažnje- prepoznati mjesto gdje se stvara krug pažnje- demonstrirati emocionalno pamćenje- isplanirati scensku pažnju i prilagođavanje partneru i sceni- demonstrirati javnu usamljenost- interpretirati glavni zadatak i osnovnu radnju- izvesti prilagođavanje liku i sceni- analizirate vanjsku ekspresiju i unutarnje značenje- identificirati glumčevu samokontrolu- raščlaniti centre iz kojih kreće glumčeva igra- oblikovati geste- osmisliti scenski lik- odabrati monolog i samostalno interpretirati- stvoriti scenski lik


Sadržaj ovog kolegija sadrži sistem stvaranja glumca koji je koristio Stanislavski.. Sadržaj obuhvaća jednostavne vježbe, od radnje „kad bi“ i okolnosti, preko scenske pažnje, oslobađanje mišića do sitnih dijelova koje dobiju studenti kao zadatak koji treba izvesti. Potom sadržaji kolegija odnosi se na emocionalno pamćenje, prilagođavanje i pokretanje psihičkih radnji. Obuhvaća teme koje su na tragu Gaveiline škole i u kojima se traga za statičkim centrom i rješava pitanje samokontrole. Sadržaj kolegija odnosi se na tehniku glume koju je provodio Mihajil Čehov i u kojima se u prvi plan stavlja glumčevo tijelo i psihologija, improvizacija i kreativna individualnost.


239















Redovito pohađanje nastave (20 ECTS postotnih bodova)Praktični rad (70 ECTS postotnih bodovaZavršni ispit - studenti koji su redovito izvršili gore navedene obveze pristupit će završnom pismenom i usmenom ispitu (10 ECTS postotnih bodova) Studenti koji nisu uspjeli izvršiti obveze polažu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminatorski, tj. ako student nije položio pismeni dio ispita ne izlaze na usmeni dio




ostalih medijaStanislavski, (1988.) Moj život u umjetnosti, Omladinski kulturni centar, Čakovec 5 Čehov, M (2004.) Člumcu, Hrvatski centar ITI-UNESCO, Zagreb 3 Berry, C. (1998.) Glumac i njegov glas, Cekade 7 Dijalozi o Gaveli, (2009), Biblioteka eurokaz, Zagreb 3


Crnojević-Carić, D. (2006.) Gluma i identitet, Durieux, Zagreb




240








15+0+15

1.2. Godina studija 6. 1.2. Očekivani broj studenata na predmetu 1.3. Naziv predmeta Psihologija obitelji i roditeljstva 1.3. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Mira Klarin1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.4. Suradnici 1.5. Status predmeta izborni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Cilj kolegija je stjecanje složenog znanja iz područja Razvojne psihologije, Psihologije partnerskih odnosa i Psihologije roditeljstva.

241





Roditeljstvo i obitelj u svom međuzavisnom djelovanju definiraju klimu u kojoj raste dijete. Klima u obitelji uvjetuje zadovoljenje primarnih emocionalnih potreba. Zadatak kolegija je da uz ulogu majke koja je prepoznata od davnine kao značajna osoba u ostvarivanju kvalitetne privrženosti, osvijestimo ulogu oca, koji predstavlja u hijerarhiji privrženosti drugu osobu. Kvaliteta bračnog života određuje odnos pojedinačnog roditelja prema djetetu. Braća i sestre također su značajni socijalizacijski čimbenici. Osim ovakvih tradicionalnih obitelji sve češće se susrećemo s obiteljima s jednim roditeljem (uvjetovanog razvodom ili pak željom roditelja da ima dijete ali ne i supružnika). Razvod braka proces je koji ima svoj tijek i koji u svim svojim etapama utječe na dijete.


Nema uvjeta


- Promicati samostalnost u učenju i radu te planiranje.- Promicati kritično razmišljanje.- Poticanje važnosti cjeloživotnog učenja i razvoja.- Promicanje značaja akademskog i stručnog rada.


- Nabrojati i opisati osnovne pojmove. - Identificirati , razlikovati, usporediti i objasniti te diskutirati na temu obitelji i roditeljstva.- Protumačiti i povezati fenomene koje se odnose na obitelj i roditeljstvo.- Identificirati i procijeniti različite strukture i funkcije obitelji.- Identificirati, komentirati i povezati različite oblike roditeljskog ponašanja.- Povezati i predvidjeti razvojne promjene i ishode u odnosu na strukturu obitelji, funkcioniranje obitelji i roditeljsko ponašanje.


Definiranje roditeljstva i uloga roditeljstva kroz povijest, motivacija za roditeljstvo, uzajamna regulacija roditelj – dijete, privrženost i roditeljstvo, interakcija maka - dijete i interakcija otac - dijete (stilovi roditeljstva), interakcija djeteta s braćom i/ili sestrama, vrste obitelji (potpuna obitelj, obitelj s jednim roditeljem, obitelj s pomajkom/poočimom), razvod braka i prilagodba djeteta, važnost obitelji u zadovoljenju djetetovih primarnih emocionalnih potreba.




2.7. Komentari:Naglasak je na samostalnoj obradi odabranih tema, stoga je seminar važan dio nastavnih obveza. Studentima će biti ponuđene seminarske teme, ali moći će se predlagati i nove.

2.8. Obveze studenata Student je obvezan prisustvovati nastavi i izraditi seminarski rad (grupna izrada seminarskog rada).

242












Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave procjenom aktivnosti na nastavi i procjenom seminarskih radova i na završnom ispitu: pohađanja nastave (1 ECTS),seminarski rad (2 ECTS), usmeni ispit (1 ECTS).Termini završnog ispita: 5. i 19 lipnja 2014. u 10 sati8. i 22. rujna 2014. u 10 sati




ostalih medijaČudina-Obradović, M., Obradović, J. (2006). Psihologija braka i obitelji,Zagreb, Golden marketing-Tehnička knjiga.

8

Klarin, M. (2006). Razvoj djece u socijalnom kontekstu, Jastrebarsko, Naklada Slap. 14


Vasta, R., Haith, M., Miller,S.(1998): Dječja psihologija, Naklada slap, Jastrebarsko, (sadržaji vezani uz rani socijalni i emocionalni razvoj, obiteljski utjecaj, privrženost)Shaffer, D.R. (2000): Social and Personality Development, Wadsworth, US, (sadržaji vezani za obiteljsku interakcijuBukatko, D., Daehler, M. (2001): Child development, Houghton Mifflin Company, New York, (sadržaji vezani za obiteljsku interakciju)Colin, V. (1996): Human Attachment, The McGraw-Hill Companies, Inc., New York Emery, R. (1999): Marriage, divorce, and children¨s adjustment, Sage Publications, Inc., London, (sadržaji vezani za prilagodbu djeteta u potpunim obiteljima i razvedenim obiteljima, sadržaji vezani za obiteljsku interakciju i prilagodbu djeteta na razvod) Lamb, M. (ur.) (1997): The role of the father in child development, New York, John Wiley & Sons, Inc. (str. 1-19, 49-66, 104-162, 191-212)

2.13. Načini praćenja kvalitete koji Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta prati se studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom kolegiju,

243






periodičnom neovisnom vanjskom provjerom programa i periodičnom internom provjerom godišnjeg detaljnog izvedbenog nastavnog programa i ispitnih procedura.





15+0+15

1.2. Godina studija 3. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 151.3. Naziv predmeta Informatika 3 1.8. Nositelj predmeta Josip Cindrić ,prof1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici 1.5. Status predmeta izborni2. OPIS PREDMETA




nema


1.,2.,12.

244






Razviti sklonost za timski rad, interakciju i suradnju sluzeci se WEB alatima nove generacije.Kreirati materijala za rad pomocu Web 2.0 alata.Razviti sklonost za timski rad, interakciju i suradnju sluzeci se WEB alatima nove generacije.Za ulogu suradnika na on-line tecajevima kao moderatori na kreiranju svih vrsta online tecajeva za koristenje u nastavi u suradnji sa mreznim administratorima. Za kreiranje i moderiranje on-line tecajeva .


PREDAVANJA

TERMIN SATI SADRŽAJ

1 UVODNI SAT, OBVEZE I PODJELA U GRUPE, PROVJERA AAI IDENTITETA

1 CONTENT MANAGEMENT SYSTEM (PREGLED OPEN SOURCE SUSTAVA)1 ON-LINE TECAJEVI

2 Teorijski modeli u e-obrazovanju

2 Planiranje nastave u e-obrazovanju1 KOLOKVIJ

2 Strategije poucavanja u e-obrazovanju2 Povezivanje obrazovnih strategija i tehnologija u e-obrazovanju2 SUSTAVI ZA UPRAVLJANJE UCENJEM (LMS).1 KOLOKVIJ

Vjezbe


1 AAI identitet , azuriranje i kreiranje student-web prostora1 Moodle—moderiranje, postavke tecaja1 Forum1 Objava materijala za ucenje1 Zadaci za polaznike tecaja1 Azuriranje zadataka od strane moderatora

245





1 Azuriranje korisnika1 Kolokvij1 Story bord tecaja5 Rad na tecaju1 Kolokvij




2.7. Komentari:














1 ~

McVay Lynch, M. (2002): The Online Educator: A Guide to Creating the Virtual Classroom, 3 ~

246





RoutledgeFalmer, London. Materijali s : loomen.carnet.hr --Online tečajevi za korištenje naprednih CMS web alata


Driscoll, M. (2002): Web-based training: Creating e-learning experiences, Jossey-Bass/Pfeiffer, San Francisco. Laudon K.C., Laudon J.P.: Management Information Systems, Prentice-Hall, USA, 2007.Englander I., The Architecture of Computer Hardware and Software Systems, John Wiley & Sons Inc., USA, 2000.Joinson, A. et al. Oxford Handbook of Internet Psychology. Oxford University, Oxford, 2009.Različiti priručnici za programske alate koji se koriste na vježbama.




247








30+15+0

1.2. Godina studija 4. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 401.3. Naziv predmeta Metodika nastave prirode i društva 3 1.8. Nositelj predmeta Prof. dr. Smiljana Zrilić1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici dr. sc. Tamara Kisovar-Ivanda, viši asistent1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta osposobiti studente za uspješno planiranje, pripremanje i realizaciju nastave prirode i društva na teorijskoj i praktičnoj razini funkcionalna i poželjno kreativna razina primjenjivanja stečenih znanja u nastavnoj praksi održavanjem javnih predavanja osposobljenost za kritičko promišljanje i samoevaluaciju vlastitog pedagoškog djelovanja


nema


1.,2.,3.,7.,10.,11.,12.,13.,14.,15.,17.


postići funkcionalnu razinu metodičkih kompetencija usmjerenih na osmišljavanje i planiranje nastavnih strategija i metoda, kao i njihovo provođenje, u nastavi prirode i društva

analizirati zastupljenost kurikulumskih sadržaja prirode i društva u udžbenicima i koristiti se udžbenicima u skladu s očekivanom razinom metodičke kulture učitelja

upoznati, uspoređivati i vrednovati suvremene metode i postupke u nastavi prirodoslovlja funkcionalna (poželjno i stvaralačka) razina kompetencija pripremanja i vođenja nastavnih projekata te provođenje istraživačke i

problemske nastave prirodoslovlja, kao i povijesnih, kulturoloških i ostalih socijalno relevantnih sadržaja strukturirati oblike poučavanja i vrednovanja uvođenja učenika u poimanje vremena i prostora i snalaženje u njemu kritički prosuditi preduvjete za razvoj stvaralaštva nastavom prirode i društva i upoznati nastavne strategije i postupke koji ga potiču kompetencije usmjerene na uspostavljanje i provođenje suradnje s ustanovama informalnog obrazovanja s kurikulumskim sadržajima

nastavnog predmeta prirode i društva kao okosnicom suradnje2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen

prema satnici nastave Kurikulumsko planiranje na razini školskog i razrednog kurikuluma te integriranje sadržaja prirode i društva u taj procesMikroplaniranje u nastavi prirode i društva s primjerima mikroartikulacije različitih tipova nastavnih satiTijek rada na pripravi, provođenju i evaluaciji nastavnog projekta

248





Nastavna cjelina, tema, jedinicaUvodni sat, sat spoznavanja novih nastavnih sadržaja, sat ponavljanja, uvježbanja i provjeravanja. Neposredno pripremanje nastave: priprava za izvođenje nastavne djelatnosti: opći podaci, opći metodički podaci, struktura nastavnog sata, tijek nastavne djelatnosti, plan ploče ili prozirnice, vrednovanje, izvori i literatura, bilješke o realizaciji nastavne djelatnosti.Priprave za izvođenje nastavnog procesa iz različitih obrazovnih područja (vrijeme, prostor, prirodoslovlje, baština, suvremena događanja)Planiranje, pripremanje, realiziranje, analiziranje i vrednovanje javnih predavanja studenata Vođenje pedagoške dokumentacijeTerenska nastava u suradnji s ustanovama informalnog obrazovanja



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad terenski rad u ustanovama informalnog

obrazovanja

2.7. Komentari:Dio terenske nastave izvodi se u suradnji s ustanovama informalnog obrazovanja: Narodni muzej u Zadru, Arheološki muzej u Zadru, Muzej antičkog stakla, Gradska knjižnica i Znanstvena knjižnica u Zadru.













249





De Zan.I. (2007) Metodika nastave prirode i društva. Zagreb: Školska knjiga.


Katalozi znanja od I.-IV. raz. osnovne škole. (2004) Zagreb: Ministarstvo obrazovanja znanosti i športa.

web

Metodički priručnici za nastavu prirode i društva od 1. do 4. razreda (različiti, analiza i usporedba metodičkih pristupa)

Vijtiuk, N., Delić, A. (2004) Prirodoslovlje. Zagreb: Školska knjiga. Terhart, E. (2001) Metode poučavanja i učenja: uvod u probleme metodičke organizacije poučavanja i učenja. Zagreb: Educa.

Skok P., (2002) Izvanučionička nastava. Zagreb:Pedagoški servis.


Matas, M. (1999.) Metodika nastave geografije. Zagreb: HGD.Rendić Miočević, I. (2000) Učenik istražitelj prošlosti. Zagreb:Školska knjiga. Antolić, I. (2002.) Edukativni program jednodnevnih posjeta Parku prirode Žumberak-Samoborsko gorje za I.-IV. raz. osnovne škole, Samobor.Jakovljević N., Vrgoč D. (1999) Škola u prirodi: priručnik za učitelje. Zagreb:Hrvatski pedagoško-književni zbor.





diplomski, integrirani)Integrirani preddiplomski i diploski studij za učitelje


15+0+30

1.2. Godina studija 4. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 451.3. Naziv predmeta Metodika nastave matematike 2 1.8. Nositelj predmeta Red.prof.dr.sc. Nikica Uglešić1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici dr.sc. Maja Cindrić

250

http://www.mzos.hr/






2.1. Ciljevi predmetaRazumjeti i usvojiti osnovne matematičke koncepte na elementarnoj razini i pristup konceptima sa aspekta suvremenih teorija učenja i poučavanja u matematici.


nema


1.,2.,3.,4.,6.,8.,10.,11.,12.,13.,14.,15.,17.


Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni: Metodički oblikovati pristupe u rješavanju matematičkih zadataka prema nastavnom planu i programu za matematiku u

razredima od 1. – 4. Kreirati plan i program za početnu nastavu matematike na osnovu propisanih kompetencija Kreirati i napisati operativne i izvedbene planove za nastavu matematike u nižim razredima osnovne škole


Način rješavanja matematičkih zadataka u početnoj nastavi matematike. Skupovi u početnoj nastavi matematike. Osnovni geometrijski pojmovi: geometrijsko tijelo, stranica geometrijskog tijela, rub. Geometrijski lik, crta, zatvorena crta, dužina točka. Odnosi među predmetima: uspoređivanje po položaju, uspoređivanje po veličini.Organizacija nastave matematike: metodičko oblikovanje sata obrađivanja i usvajanja novog gradiva, sata vježbanja i ponavljanja, sataprovjeravanja znanja. Priprema za nastavni sat. Planiranje nastave.Plan i program nastave matematike: izbor i raspored gradiva.




2.7. Komentari:


2.9. Raspodjela ECTS bodova prema Pohađanje nastave 0,15 Praktični rad 0.7 Kolokvij 1.4

251











11. Redovito sudjelovanje na nastavi - studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu temu i pripremu za diskusiju izvan nastave

12. Pisanje kolokvija – dva puta tijekom semestra studenti će pisati kolokvij. Prolaznost na kolokviju podrazumijeva 50% točnih odgovora.

13. Izrada praktičnih radova – kreiranja aktivnosti i nastavnih materijala14. Završni ispit – studenti koji su redovito izvršavali gore navedene obaveze pristupit će završnom usmenom ispitu 15. Studenti koji nisu uspjeli izvršiti obaveze navedene pod 1. – 4. Polažu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je

eliminacijski, tj. Ako student nije položio pismeni dio ne izlazi na usmeni dio ispita.









Greer B. :Theories of mathematical learning, Lawrence Erlbaum Associates, 1996. Carpenter T.P., Lehrer R.: Teaching and learning mathematics with understanding, u Mathematics classrooms that promote

understanding, 19-32, Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum Associates, 1999.2.13. Načini praćenja kvalitete koji


Aktivno praćenje i sudjelovanje na nastavi Izrada praktičnih radova Pisanje kolovija Razgovor

252





Standardiziranom anketom na razini Sveučilišta ispitati će se stavovi studenata o kvaliteti nastave Anketom kreiranom od strane nastavnika ispitati će se također stavovi studenata o kvaliteti i uspješnosti nastave Pokazatelj kvalitete između ostalog je i uspješnost na ispitu





15+0+15

1.2. Godina studija 4. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 501.3. Naziv predmeta Metodika likovne kulture 3 1.8. Nositelj predmeta Saša Živković, docent1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici Ana Jordana, asistent1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za samostalno programiranje i vođenje nastavnih sadržaja u osnovno školi.2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne

kompetencije potrebne za predmetUvjet:Upisan studij i poznavanje vizualno-likovnog jezika, , položen ispit iz Metodike likovne kulture 1Kompetencije: izražavanje u nekim od vizualnih tehnika, poznavanje metodičkih principa pripremanja za nastavu, rad na računalu

253






1.,2.,3.,4.,10.,11.,12.,13.,14.,15.,17.


Studenti stječu: Studenti će biti sposobni načiniti nastavne jedinice u skladu s pojmovnikom trenutno važećeg Nastavnog plana i programa.Razviti će sposobnosti prepoznavanja i izbjegavanja likovnih šablona u nastaviRazviti će sposobnosti analize i vrednovanja učeničkih likovnih radova.Steći će znanje o načinima rada s djecom s posebnim potrebamaSteći će znanje o načinima rada s djecom s darovitom djecomStudent će biti sposobni osmisliti sadržaje u nastavi iz područja dizajna i medijske kultureAnalizirati i kritički pristupiti utjecaju novih medija na društvo


Predavanja: Vježbe:3.1Uvodni sat 3.1. Uvodni sat3.2 Stvaralaštvo i sloboda-kreativnost i igra 3.2. Metodički pristup dizajnu 13.3. Socijalni utjecaj na stvaralaštvo 3.3. Metodički pristup dizajnu 23.4. Dječje stvaralaštvo u suvremenom kontekstu 3.4. Metodički pristup dizajnu 3 3.5.Teorije darovitosti 3.5. Metodički pristup fotografiji 13.6. Prepoznavanje darovitosti i rad s darovitom djecom 3.6. Metodički pristup fotografiji 23.7. Rad s djecom s posebnim potrebama1 3.7. Metodički pristup filmu 13.8. Rad s djecom s posebnim potrebama2 3.8. Metodički pristup filmu23.9. Vrednovanje i ocjenjivanje u nastavi likovne kulture 3.9. Metodički pristup novim medijima 13.10. Izvannastavni sadržaji i projektna nastava 3.10. Metodički pristup novim medijima 23.11.Izlaganje dječjih radova i estesko uređenje škole 3.11. Metodički pristup vizualnoj komunikaciji 13.12. Suvremena umjetnost i likovno obrazovanje 3.12. Metodički pristup vizualnoj komunikaciji 2 3.13. Mogućnosti istraživanja dječejg likovnog stvaralaštva 3.13. Analitički pristup kompoziciji3.14. Terenska nastava (posjet muzejima u Rijeci) 3.14. Terenska nastava 3.15. Analiza usvojenih sadržaja 3.15. Pregled mapa



2.7. Komentari:

254





terenska nastava2.8. Obveze studenata Obvezno prisustvovanje nastavi i vježbama . Predati mapu s likovnim radovima.

Napisati seminar od tri kartice na jednu od tema s predavanja i predati ga u pismenom i digitalnom obliku






Eksperimentalni rad Projekt Priprema za nastavni sat i mikroprogram za 3 mjesec

1


Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (25 ECTS postotnih bodova),putem samostalnog zadatka-seminara tj. pripreme za nastavni sat i mikroprograma za 3 mjeseca nastave (25 ECTS postotnih bodova), mape likovnih radova (12,5 ECTS postotnih bodova) i kroz pismeni ispit (37,5 ECTS postotnih bodova).Ukupno opterećenje studenta je 120 sati nastavnog i van nastavnog rada što iznosi 4 ECTS boda




ostalih medijaDamjanov, Jadranka (1991): Vizualni jezik i likovna umjetnost, Školska knjiga, Zagreb 1 Huzjak, M. (2008): „Učimo gledati 1 – 4“ priručnik za nastavnike, Školska knjiga, Zagreb online

Grgurić, N. i Jakubin, M. (1996): „Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje“, Educa, Zgb 5 Jakubin, M. (1999): „Likovni jezik i likovne tehnike: Temeljni pojmovi“, Educa, Zagreb 2 Tanay, E. R. 1990: Tehnike likovnog izražavanja : od olovke do kompjutora 2





2.14. Ostalo (prema mišljenju 255





predlagatelja)




15+15+0

1.2. Godina studija 4. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 451.3. Naziv predmeta Metodika nastave glazbene kulture III 1.8. Nositelj predmeta doc. Edo Mičić1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici dr. sc. Tomislav Košta1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmetaCilj predmeta je upoznati suvremene glazbeno-metodičke koncepcije glazbenog odgoja te osposobiti studente za promišljanje, planiranje i pripremanje nastavnog sadržaja iz predmeta glazbena kultura.


nema


1.,2.,3.,4.,10.,11.,12.,13.,14.,15.,16.,17.,18.


Kritički promišljati, kvalitetno planirati i pripremati nastavni sadržaj iz predmeta glazbena kultura. Samostalno pripremati nastavni sat. Upoznati i primijeniti osnovna načela, nastavne metode i metodičke oblike rada u nastavi glazbene kulture. Pratiti, vrednovati i ocjenjivati vlastiti rad i postignuća učenika. Kreativno upotrebljavati znanja iz područja suvremenih glazbeno-metodičkih koncepcija glazbenog odgoja. Kritički i estetski procjenjivati glazbu


Nastava glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole Izrada pripreme za sat, organizacija nastavnog sata Samostalna priprema za nastavu (stručna, pedagoška, organizacijsko-tehnička, psihološka) Održavanje nastavnog sata glazbene kulture. Kontinuirani rad na razvoju glazbenih sposobnosti.

256








2.7. Komentari:



Pohađanje nastave 0,5 Praktični rad 1 Kolokvij 1










Splitu, Split.




Njirić N. (2001): Put do glazbe, Školska knjiga, Zagreb 2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave

prijedloga studijskoga programa) Golčić I. (1998): Pjesmarica za osnovne škole, HKD sv. Jeronima, Zagreb. Makjanić V., Završki J. (1974): Glazbeni odgoj u prvom, drugom i trećem razredu osnovne škole. Priručnik za nastavnika, Školska

knjiga, Zagreb.257





Požgaj J. (1988): Metodika nastave glazbene kulture u osnovnoj školi, Školska knjiga, Zagreb. Nastavni plan i program za glazbenu kulturu – HNOS (www.mzos.hr) Aktualni udžbenici za glazbenu kulturu u prva četiri razreda osnovne škole.







15+0+30

1.2. Godina studija 4. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 401.3. Naziv predmeta Metodika nastave hrvatskoga jezika i 1.8. Nositelj predmeta doc.dr. sc. Ivica Vigato

258

http://www.mzos.hr/





književnosti II1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici 1.5. Status predmeta Obvezni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta ovladati metodikom početnog čitana i pisanja2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne



1.,2.,3.,4.,5.,10.,11.,12.,13.,14.,15.,16.,17.


Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni: planirati i izvoditi nastavu hrvatskoga jezika u prvom razredu osnovne škole; po načelu primjerenosti i postupnosti izabrati vježbene jezične sadržaje za početno čitanje i pisanje; upoznat se sa slovnim standardima te se osposobiti za pisanje tiskani i pisanih slova na ploči u crtovlje kao primjer učenicima; sastaviti nastavni program početnog čitanja i pisanja prilagođavajući ih specifičnosti razreda; po nastavnim uzorcima planirati nastavne jedinice prilagođavajući je osobitosti učenika konkretnoga razreda; moći će snimiti psihološko, sociološko stanje djeteta na početku školske godine koko bi mogli organizirati individualnu nastavu; prepoznati učenike s poteškoćama u učenju i ponašanju, kao i one nadarene; pratiti i ocjenjivati učenike uvažavajući sve čimbenike

nastavnoga procesa;


1. Psihološke osobine djeteta u prvom razredu osnovne škole 2. Osnovne jezične djelatnosti u nastavi hrvatskoga jezika u prvom razredu osnovne škole: Slušanje i govorenje3. Osnovne jezične djelatnosti u nastavi hrvatskoga jezika u prvom razredu osnovne škole: Čitanje i pisanje4. Jezični sadržaji za početno čitanje i pisanje5. Izbor pisanih i tiskanih slova za početno čitanje i pisanje6. Nastavni plan i program za predmet hrvatski jezik u prvom razredu osnovne škole7. Izvori, sredstva i oprema za nastavu početnog čitanja i pisanja8. Nastavna jedinica9. Nastavni uzorci 10. Tipologija i ustrojstvo nastavnih jedinica u prvom razredu11. Nastavni sustavi za nastavu početnog čitanja i pisanja12. Opće i posebne nastavne metode za nastavu početnog čitanja i pisanja13. Priprava za izvođenje nastavne jedinice14. Praćenje i ocjenjivanje učenika u prvom razredu

259








2.7. Komentari:


3. Redovito pohađati nastavu – 10%4. Redovit pohađanje vježbi – 10%5. Pisanje kolokvija – dva puta tijekom semestra studenti će pisati kolokvij. Prolaznost na kolokviju podrazumijeva 50% točnih odgovora. –

20% ocjene6. Javno izvođenje vježbi – 50%7. Završni ispit - studenti koji su redovito izvršili gore navedene obveze pristupit će završnom usmenom ispitu. – 10%Studenti koji nisu uspjeli izvršiti obveze navedene pod 1-4 polažu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminatorski, tj. ako student nije položio pismeni dio ispita ne izlaze na












Ante Bežen (2002.) Metodički pristup početnom čitanju i pisanju, Zagreb: Profil. Šabić-Baričević-Vitez (1998.) Priručnik za hrvatsku početnicu – Prinosi metodici početnog čitanja i pisanja, Zagreb: Školska knjiga.

260





Početnice za 1. razred osnovne škole raznih izdavača


Edo Vajnaht – Neda Bendelja (1984.) Dobro jutro / priručnik za nastavu hrvatskoga ili srpskogajezika u 1. razredu osnovne škole, Zagreb : Školska knjiga.Mirjana Prebeg-Vilka (1991.) Vaše dijete i jezik / materinski, drugi i strani jezik, Zagreb : Školska knjiga.Marta Ljubešić (uredila) (1997.) Jezične teškoće školske djece, Zagreb : Škoske novineČasopis: Hrvatski u školi, godište XIX br. 3-4, str. 97-172, Zagreb, 1994.Mira Čudina -Obradović (1995.) Igrom do čitanja. Igre i aktivnosti za razvijanje vještine čitanja od 3. do10. godine, Zagreb : Školske novine.Gabrijela Šabić (1983.) Lirska poezija u razrednoj nastavi, Zagreb : Školska knjiga.Oussoren . Oussoren .Voors Ragnihild (2007) Ples pisanja, Buševec: Ostvarenje







30+15+15

1.2. Godina studija 3. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 451.3. Naziv predmeta Kineziološka metodika III 1.8. Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Lidija Vlahović1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici Mr.sc.Dajana Jašić1.5. Status predmeta redovni2. OPIS PREDMETA



Definirano Pravilnikom o studijima i sustavu studiranja Sveučilišta u Zadru


1.,2.,3.,4.,9.,10.11.,12.,13.,14.,15.,17.


Stjecanje kompetencija za izvođenje nastave u primarnom obrazovanju (do 4.razreda)

Nakon predavanja, seminara i vježbi student će:

261





napisati pripremu za pojedine dijelove sata tjelesnog vježbanja, napisati pripremu za sat tjelesnog vježbanja, dati primjere za pojedine metodičke organizacijske oblike rada u satu tjelesnog vježbanja, primijeniti opće metodičke postupke iz područja kineziološke edukacije u svim stupnjevima odgoja i obrazovanja u tjelesnom i



1Odgojno-obrazovni procesOpće značajke odgojno-obrazovnog procesaTeorijsko-metodički pristup odgojno-obrazovnog procesa

1 Organizacija i provođenje odgojno-obrazovnog procesa

1 Nastavni procesOsnove nastavno procesaOrganizacija i tije nastavnog procesaPonavljanje prethodno savladanih motoričkih gibanja kao uvod i priprema za učenje novog motoričkog gibanja

1 Najavljivanje,opisivanje,demonstriranje i objašnjavanje novog motoričkog gibanjaUčeničko izvođenje motoričkog gibanjaIspravljanje učeničkih pogrešaka

1 Ponavljanje,uvježbavanje,individualno vježbanjePraćenje,provjeravanje,ocjenjivanje

1 Kolokvij I1 Mjere motivacije,stimulacije i mobilizacije tijekom nastavnog procesa

Zdravstveno higijenske mjereČuvanjePomaganje

1 ProgramiranjePojam i definicija programiranjaOpća obilježja programiranja

1 Etape programiranjaPrva etapa programiranja

262





Druga etapa programiranja1 Treća etapa programiranja1 Četvrta etspa programiranja1 Modeli globalnog,operativnog i izvedbenog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture

Globalni plan i programOperativni plan i program

1 Izvedbeni plan i program1 Kolokvij II




2.7. Komentari:


Redovito sudjelovanje na nastavi - studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu temu i davanje praktičnih primjera – 50% ocjeneSeminarski rad – 50% ocjene












1. Findak, V. (1993). Kineziološka metodika. Iz priručnika za sportske trenere, Fakultet za

263





fizičku kulturu, Zagreb.2. Findak, V. (1999). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Priručnik za nastavnike tjelesne i zdravstvene kulture. Školska knjiga, Zagreb.3. Findak, V. (1989). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Priručnik za nastavnike razredne nastave. Školska knjiga, Zagreb.4. Findak, V. (1992). Metodički organizacijski oblici rada u edukaciji, sportu i sportskoj rekreaciji. Mentorex, Zagreb.5. Findak,V. (1996). Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi. Priručnik za učitelje razredne nastave. Školska knjiga Zagreb.6. Findak, V., I. Prskalo (2004). Kineziološki leksikon za učitelje. Visoka učiteljska škola Petrinja.




Redovito sudjelovanje na nastavi - studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu temu i pripremu za diskusiju izvan nastave ;Kolokvij – 50% ocjeneUsmeni ispit – 50% ocjene



(preddiplomski, diplomski, Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij za učitelje


0+30+0

264





integrirani)


40

1.3. Naziv predmeta Kineziološka kultura 1.8. Nositelj predmeta Mr.sc. Predrag Saratlija1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 1 1.9. Suradnici Donata Vidaković Samaržija, prof.1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA


Primjenom odgovarajućih sadržaja temeljenih na prirodnim oblicima kretanja, usvojiti primjerene metodičke postupke za provođenje nastavnih tema, propisanih programom tjelesne i zdravstvene kulture za učenike s teškoćama u razvoju izrađenom sukladno antropološkim obilježjima učenika. Redovitom primjenom kinezioloških aktivnosti pozitivno utjecati na usavršavanje i povećanje fonda motoričkih znanja i informacija, na razvoj i unapređenje motoričkih i funkcionalnih sposobnosti, sve s jedinstvenim ciljem očuvanja i unapređenja zdravlja i kvalitete života.




9.


Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni: odabrati i opisati prirodne oblike kretanja koji pozitivno utječu na razvoj i unapređenje motoričkih i funkcionalnih

sposobnosti učenika s teškoćama u razvoju klasificirati primjerene metodičke postupke za učenje prirodnih oblika kretanja za učenike s teškoćama u razvoju prilagoditi kineziološke operatore dobi, motoričkim i funkcionalnim sposobnostima, te antropološkim obilježjima učenika s

teškoćama u razvoju identificirati pozitivne učinke tjelesne aktivnosti na zdravlje pojedinca primijeniti stečena znanja u cilju prevencije i korekcije različitih oštećenja i deformacija lokomotornog sustava kreirati nastavne aktivnosti za kineziološku kulturu u nižim razredima osnovne škole, na temelju suvremenih zahtjeva na

obrazovanje kreirati kineziterapijski plan i program za pojedino oštećenje i deformaciju


Kroz kolegij studenti usvajaju i usavršavaju temeljna teorijska i praktična kineziološka znanja, te metodičke postupke za rad sa učenicima s teškoćama u razvoju. Također stječu osnovne informacije o mogućnosti provedbe kinezioloških sadržaja primjerenih u

265





radu sa djecom narušene posturalne pozicije.SADRŽAJ:

Provedba kinezioloških sadržaja u učionici (2) Kineziterapija-opći pregled tijela. (2) Kineziterapeutske vježbe za stopala (2) Kineziterapeutske vježbe za noge (x-noge, o-noge) (4) Kineziterapeutske vježbe za čuvanje kralješnice. Vježbe za skoliozu (2) Kineziterapeutske vježbe za čuvanje kralješnice. Vježbe za kifozu (2) Kineziterapeutske vježbe za čuvanje kralješnice. Vježbe za lordozu (2) Deformacija prsnog koša (2) Lumbalni bolni sindrom (2) Posebnosti programa tjelesne i zdravstvene kulture za učenike sa oštećenjem vida (2) Posebnosti programa tjelesne i zdravstvene kulture za učenike sa oštećenjem sluha (2) Posebnosti programa tjelesne i zdravstvene kulture za učenike sa poremećajima glasovno-govorne komunikacije i

specifičnim teškoćama u učenju (2) Posebnosti programa tjelesne i zdravstvene kulture za učenike sa tjelesnom invalidnosti (2) Posebnosti programa tjelesne i zdravstvene kulture za učenike sa kroničnim bolestima (2)




2.7. Komentari:









Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave , praktičnim radom, te izradom završnog seminara: pohađanje nastave (25,0 ECTS postotnih bodova), seminarski rad (50,0 ECTS postotnih bodova), , praktični rad (25,0 ECTS

266





postotnih bodova).




ostalih medijaŽivčić Marković K. i Breslauer N. (2011). Opisi nastavnih tema i kriteriji vrednovanja-tjelesna i zdravstvena kultura u razrednoj nastavi- Lip Print, Zagreb

1


1 1

Findak,V (1994) Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi. Zagreb, Školska knjiga

1

Zrilić S. (2013). Djeca s posebnim potrebama u vriću i nižim razredima osnovne škole, priručnik za roditelje, odgojitelje i učitelje. Zadar

1

Juras V. i Stanić Ž. (1979). Tjelesni odgoj učenika oštećena zdravlja, Školska knjiga, Zagreb

1

Kosinac Z. (2008). Kineziterapija sustava za kretanje. Gopal d.o.o.Zagreb 1


Pejčić, A. i Berlot, S.(1996).Sadržaji tjelesne i zdravstvene kulture za prva četiri razreda osnovne škole. (priručnik za učitelje)..

Koritnik, M. (1978). 2000 igara, Savez društava „Naša djeca“, Zagreb. Kosinac, Z.: Kineziterapija, tjelesno vježbanje i sport kod djece i omladine oštećena zdravlja. Sveučilište u Splitu, 1989. Kosinac, Z.: Nepravilna tjelesna držanja djece i omladine. Sveučilište u Splitu, 1992.






30+0+15


1.3. Naziv predmeta Novija hrvatska književnost-od moderne do danas 1.8. Nositelj predmeta


1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici

267







Temeljni cilj kolegija je opisati, i definirati bitne književnopovijesne, stilsko-formacijske i pojmovne značajke hrvatske književnosti 20. stoljeća. Studenti će se upoznati s ključnim tendencijama, modelima, žanrovskim ostvarenjima, pojedinačnim autorima i poetičkim praksama hrvatske književnosti od avangarde do danas. Interpretacijom i analizom odabranih dijela unutar zadanog korpusa želi se ukazati na njihovu vrijednost te uspostaviti modele za njihovu analizu. Kroz kolegij želi se upoznati studente s problemom periodizacije hrvatske književnosti, poetološke tipologizacije, problemom mikrostruktura nekih književnih pojava (hrvatskoga ekspresionizma, socrealizma itd.) te činjenicom kako književnopovijesna znanja predstavljaju temelj za raznovrsne komparativne pristupe kojima se problematiziraju i valoriziraju mjesto i uloga hrvatske književnosti u odnosu na, ponajprije, povijesne književne procese u drugim književnostima


Poznavanje osnovnih pojmova teorije i povijesti književnosti, te poznavanje najznačajnijih predstavnika hrvatske književnosti.


1.,3.,4.,5.,19.


Osposobiti studente za poznavanje i razumijevanje književnopovijesnih, književnoteorijskih i stilskoformacijskih osobitosti hrvatske književnosti 20. stoljeća, pojedinih književnih djela i njihova konteksta.Osposobiti studente za izbor i vrednovanje tekstova iz suvremene hrvatske književnosti.Osposobiti studente za interpretaciju i komparaciju konkretnog književnog teksta na razini utvrđenih modela književnih praksi.Osposobiti studente za interdisciplinarno i intermedijalno povezivanje književnog sadržaja s ostalim srodnim umjetničkim, znanstvenim te općekulturnim sadržajima (i na sinkronijskoj i na dijakronijskoj razini).Kod studenata se razvija sposobnost samostalnog učenja i napredovanja izvođenjem samostalnih zadataka tijekom nastavnog procesa ovisno o tome koja se jezična problematika definira i analizira ili o kojoj se temi raspravlja.Kod studenata se razvijaju istraživačke vještine na razini izrade stručnog rada.Kod studenata se razvijaju sposobnosti za kontinuirano vrjednovanje i samovrjednovanje vlastitoga rada i učinkovitosti.


Uvodne napomene i literaturaPolitičke, društvene i književne prilike u Hrvatskoj krajem XIX. stoljećaPojam modernizma i utjecaj pojedinih stilova i stilskih pravaca (naturalizma, simbolizma, impresionizma, secesije )Programi i periodika mladihŽanrovi tijekom razdoblja hrvatske moderne. Hrvatska moderna na JadranuKnjiževna kritika i esejistika tijekom razdoblja hrvatske moderne. Novelistika (Leskovar, Matoš, Šimunović…)Lirika (Vojnović, Nazor, Begović, Matoš, Domjanić, Galović, Kamov…)Dramska književnost ( Vojnović, Tucić, Kosor, Begović, Kamov…)Antun Gustav Matoš (monografski pristup)

268





Ivo Vojnović (monografski pristup)Hrvatska mlada lirikaHrvatski književni ekspresionizam (preteče, stilske osobitosti i autori)Miroslav Krleža (rana lirika, drama i novelistika)Hrvatska lirika između dva svjetska rata (Ujević-Krleža-Sudeta-Krklec-Cesarić i drHrvatska proza 20-ih i 30-ih godina 20. stoljeća. Krležini dramski ciklusiDijalektalna poezija ( Miroslav Krleža, Pere Ljubić, Mate Balota, Drago Gervais, Ivan Goran Kovačić)Pojam modernog objektivizma u hrvatskoj književnosti ( Kolar, Budak, Kovačić, Majer…)Književne prilike u Hrvatskoj tijekom Drugog svjetskog rataPojava socrealizma i književno poraće 40-ih godina.Hrvatski roman ranih 50-ih ( P. Šegedin, V. Kaleb, V. Desnica…)Ranko Marinković (monografski pristup)Tri pisca krugovaške generacije (V. Pavletić- S. Novak – A. Šoljan) Suvremena hrvatska poezijaSuvremena hrvatska dramaHrvatska proza 70-ih i 80-ih godina 20. stoljećaMediteranski slojevi u prozi Matvejevića, Barbierija i BaretićaSuvremeno žensko književno pismo

U seminarskom dijelu kolegija studenti će prezentirati samostalno birane i interpretirane tekstove iz nacionalne književnosti 20. stoljeća.




2.7. Komentari:




269















ostalih medijaNikola Batušić; Zoran Kravar; Viktor Žmegač, Književni protusvjetovi (poglavlja iz hrvatske moderne), Matica hrvatska, Zagreb, 2001.

Hrvatska književnost, kazalište i avangarda dvadesetih godina 20. Stoljeća (ur. Nikola Batušić et al.) HAZU, Književni krug, Split, 2004.

Cvjetko Milanja, Hrvatsko pjesništvo (od 1950. do 2000.), Zagrebgrafo, Zagreb, 2000.

Krešimir Nemec, Povijest hrvatskog romana (od 1900.do 1945.), Znanje, Zagreb, 1998.

Krešimir Nemec, Povijest hrvatskog romana (od 1945. Do 2000.), Školska knjiga, Zagreb, 2003.

Jurica Pavičić, Hrvatski fantastičari (jedna književna generacija), Zavod za znanost FFZG, Zagreb, 2000.

Pavao Pavličić, Moderna hrvatska lirika, Matica hrvatska, Zagreb, 1999.

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga

Robert Bacalja, Milan Begović i Arsen Wenzelides u: Recepcija Milana Begovića (zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa povodom 120. obljetnice rođenja Milana Begovića, Zagreb-Zadar, 5-8.prosinca 1996.), Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 1998., str. 239-

270





programa)

246.Robert Bacalja, Talijanska književnost u dubrovačkoj periodici tijekom razdoblja hrvatske moderne, Zbornik radova (Sveučilište u Zadru, Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja), 4/2004., sv.4, str. 43-58.Vinko Brešić, Teme novije hrvatske književnosti, Nakladni zavod MH, Zagreb, 2001.Adriana Car-Mihec, Pogled u hrvatsku dramu, Hrvatsko filološko društvo, Rijeka, 2001.Leksikon hrvatskih pisaca (ur. D.Fališevac; K. Nemec; D. Novaković), Školska knjiga, Zagreb, 2000.Julijana Matanović, Krsto i Lucijan (rasprave i eseji u povijesnom romanu), Naklada Ljevak, Zagreb, 2003.





diplomski, integrirani)Integrirani preddiplomski i diplomski studij za učitelje


30+15+0

1.2. Godina studija 4. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 151.3. Naziv predmeta Hrvatska povijest 20.st. 1.8. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Marijan Diklić1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici 1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta 2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne




271






Upoznati studente s osnovnim procesima i najvažnijim događajima razvitka hrvatske države i naroda u razdoblju monarhističke Jugoslavije (1918.-1941.) i ratnog razdoblja (1941.-1945.). Biljeg cjelokupnom razvitku gospodarskih, političkih i socijalnih prilika Hrvatske u 20. st. utisnule su neprestane konfrontacije s vodećim jugoslavenskim unitarističkim i centralističkim snagama s ciljem da se očuva nacionalni i teritorijalni identitet. U međuratnom razdoblju fiktivnom nacionalnom jedinstvu s prevagom srpske buržoazije suprotstavlja se široka oporbena hrvatska fronta predvođena Hrvatskom seljačkom strankom koja će najveći uspjeh postići stvaranjem Banovine Hrvatske. Vidovdanski ustav. Stranačke formacije i vjerske zajednice. Vanjska politika Kraljevine SHS. Gospodarstvo. Narastanje sukoba između centralističko-unitarističke i federalističke orijentacije. Parlament Kraljevine SHS postaje poprištem oštrih sukoba i konačno atentata. Apsolutistička vladavina kralja Aleksandra, atentat u Marseilleu, vlada Milana Stojadinovića, sporazum Cvetković - Maček i slom Kraljevine Jugoslavije. Antifašistički pokret, NDH i grupiranje političkih stranaka, genocid, završetak rata, slom NDH i velikosrpskih snaga. ZAVNOH, Bleiburg i Križni put. Demografski i ratni gubici u Hrvatskoj.Unatoč proklamiranom jedinstvu republika poslije II.svjetskog rata uspostavljen je novi centralizam koji guši političke slobode i gospodarske inicijative. Rezolucija Informbiroa 1948. i uspješno suprotstavljanje ruskim pritiscima, otvaranje procesa postupne političke liberalizacije i privrednog rasta. Stalna žarišta političkih konfrontacija i kriza u saveznom vrhu. Hrvatsko proljeće 1971. Ustav iz 1974.i podrška načelu konfederacije. Brozov odlazak 1980. i općejugoslavenska kriza, višestranački izbori, Hrvatska samostalna i suverena država od 1991., agresija Srbije i JNA, kraj rata i postupno ostvarivanje strateškog cilja ulaska u Europsku uniju.




2.7. Komentari:









272





završnom ispitu




ostalih medijaHrvoje Matković, Suvremena politička povijest Hrvatske, Zagreb,1995. Bogdan Krizman, Vanjska politika jugoslavenske države 1918-1941, Zagreb,1975. Anđelko Milardović, Dokumenti o državnosti Republike Hrvatske, Zagreb,1992. Vladimir Žerjavić, Gubici stanovništva Jugoslavije u drugom svjetskom ratu, Zagreb,1989. F. W. Engdahl, Stoljeće rata, Zagreb, 2000; Đ. M. Roberts, Evropa 1880-1945, Beograd, 2002, str. 307-663D. S. Painter, Hladni rat. Povijest međunarodnih odnosa. Srednja Europa, Zagreb, 2002;







15+15+0

273








1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici1.5. Status predmeta izborni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za samostalno oblikovanje sadržaja u kiparskom mediju i novim medijima.2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne

kompetencije potrebne za predmetUvjet:Položen ispit Kiparstvo, oblikovanje prostora i novi medija 2 , dobro poznavanje vizualno-likovnog jezika, Kompetencije: izražavanje u kiparskim tehnikama, , rad na računalu


1.,12.,17.,21.


Studenti stječu: Sposobnosti istraživanja i izražavanja u kiparskim tehnikamaSposobnost oblikovanja umjetničkog projektaSposobnost kreatinog pristupa različitim vizualnim medijima Razvijat će sposobnosti samostalnog izraza u novim medijimaZnati će oblikovati samostalni projekt i prezentirati ga Sposobnost analize, sinteze i vrednovanja umjetničkih vještina Sposobnost kreativnog upotrebljavanja stečenih informacija iz različitih izvora


Predavanja: Vježbe:3.1. Uvodno predavanje 3.1. Prezentacija programa kolegija3.2 Interpretacija medija kao kuturne forme 3.2. Vježba-knjiga kao objekt3.3. Suvremena umjetnost i novi mediji 1 3.3. Vježba- performas3.4. Suvremena umjetnost i novi mediji 2 3.4. Vježba-video umjetnost3.5. Kiparstvo i suvremena umjetnost 1 3.5. Vježba-apstrakna skulptura3.6. Kiparstvo i suvremena umjetnost 2 3.6. Vježba-objekt u kombiniranoj tehnici3.7. Kiparstvo u proširenom polju 3.7. Vježba-maketa instalacije3.8. Elementi kiparske forme-statika 3.8. Vježba –statična skulptura3.9. Elementi kiparske forme 3.9. Vježba-istraživanje statike i dinamike u skulpturi 3.10. Ravnoteža u skulpturi 3.10. Vježba-mobilna skulptura3.11. Omjer i proporcija 3.11. Vježba –slobodna intrpretacija portreta u glini

274





3.12. Postupci i tehnologija odljeva 3.12. Vježba- slobodna intrpretacija figure u glini 3.13. Postupci i tehnologija odljeva 3.13. Vježba-izrada odljeva u gipsu2.14. Analiza radova 2.14. Odabir radova za izložbu2.15. Završna izložba 2.15. Postav izložbe




2.7. Komentari:













ostalih medijaDamjanov, Jadranka (1991): Vizualni jezik i likovna umjetnost, Školska knjiga, Zagreb 1 Jakubin, M. (1999): „Likovni jezik i likovne tehnike: Temeljni pojmovi“, Educa, Zagreb 2 Tanay, E. R. 1990: Tehnike likovnog izražavanja : od olovke do kompjutora 2 Šuvaković, Miško, 2005:“Pojmovnik suvremene umjetnosti.“, Zagreb: Horetzky 1

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga

Krešimir Mikić,( 2001.), „Film u nastavi medijske kulture“, Educa, Zagreb,ur. Jenks Chris,(2002.),“Vizualna kultura, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb

275





programa)Lucie-Smith, Edward, (2003), “Vizualne umjetnosti dvadesetog stoljeća“,Golden marketing-tehnička knjiga, ZagrebH. Focillon, (1995.)Život oblika, Tipotisak,zagreb







15+15+0

1.2. Godina studija 4. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 401.3. Naziv predmeta Sportska radionica II 1.8. Nositelj predmeta Mr.sc. Predrag Saratlija1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici Alić Jelena, prof.1.5. Status predmeta izborni2. OPIS PREDMETA


Usvajanje osnovnih teorijsko-praktičnih znanja o elementima tehnike bazičnih sportova koji su sastavni dio plana tjelesne i zdravstvene kulture i koji čine organsku cjelinu u ostvarivanju ciljeva i zadaća tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja. Kroz kolegij studenti usvajaju i usavršavaju temeljna teorijska i praktična kineziološka znanja, kreiraju kineziološke operatore u različitim nastavnim, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, usvajaju metodičke postupke u radu sa djecom, te stječu osnovne informacije o mogućnosti provedbe kinezioloških sadržaja.


Nema

276






9.,17.


Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni: navesti i opisati elemente tehnike dječje odbojke, dječje košarke, dječjeg rukometa i dječjeg nogometa odabrati primjerene metodičke postupke za učenje elemenata tehnike sportskih disciplina prikazati i provesti kineziološke operatore primjerene za učenje i usavršavanje motoričkih zadataka povezati motoričke igre s pripadajućim sportskim disciplinama kreirati nastavne aktivnosti za kineziološku kulturu u nižim razredima osnovne škole, na temelju suvremenih zahtjeva na obrazovanje kreirati i provoditi elementarne, momčadske i štafetne igre u različitim organizacijskim oblicima rada utvrditi kriterije za vrednovanje stupnja usvojenosti motoričkih zadataka primjenjivati različite metodičke organizacijske oblike rada (rad u stanicama, poligon prepreka, kružni oblik rada...)


Osnove dječje odbojke- elementi tehnikeOsnove dječje odbojke- primjena igaraOsnove dječje odbojke- rad u stanicama Osnove dječjeg rukometa-elementi tehnike Osnove dječjeg rukometa- primjena igara Osnove dječjeg rukometa- rad u stanicamaOsnove dječje košarke-elementi tehnike Osnove dječje košarke–primjena igara Osnove dječje košarke – rad u stanicamaOsnove dječjeg nogometa-elementi tehnike Osnove dječjeg nogometa- primjena igara Osnove dječjeg nogometa- rad u stanicamaKineziološki operatori za poligon preprekaKineziološki operatori za štafetne igreKineziološki operatori za momčadske igreKineziološki operatori za elementarne igre


predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje


2.7. Komentari:

277







Pohađanje nastave 0,25% Praktični rad 0,25% Kolokvij


Domaće zadaće Seminarski rad 0,50% Usmeni ispit








ostalih medijaForetić, N. i Rogulj, N. (2006). Primjena igara u rukometnom treningu. Gopal, Zagreb. 1 Zvonarek, N. i Tomac Ž. (1999). Mini rukomet. Hrvatski rukometni savez, Zagreb. 1 Malić, Z. (1999). Rukomet- pogled s klupe, Zagreb, vlast. nakl. 1 Janković, V. Sabljak, M. (2004). Elementi tehnike odbojke i metodika: osnovna škola za mlađe dobne kategorije, Zagreb, vlast. nakl.

1

Krause, V.J., Meyer, D. i Meyer, J. (2004). Košarkaške vježbe i vještine, Gopal, Zagreb. 1 Brittenham G. (2005). Košarka kompletan kondicijski program. Gopal, Zagreb. 1 Caligiuri, P. i Herbst, D. (2005). Nogomet: tehnike i taktike za vrhunsku igru, Gopal, Zagreb. 1 Alejo, B i Schmidt, S. (2004). Nogomet: kompletan kondicijski program, Gopal, Zagreb. 1


Slobodno vrijeme i igra- zbornik radova (2000), Zagreb.Marelić, N., Marelić, S., Đurković, T. i Rešetar T. (2008). Nastavne teme iz odbojke za osnovne škol, Zagreb.Koritnik, M. (1978). 2000 igara, Zagreb.


Upitnik on line


278








15+0+15

1.2. Godina studija 4. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 15-201.3. Naziv predmeta Baština 1.8. Nositelj predmeta Prof. visoke škole Marija Obad1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici 1.5.Status predmeta izborni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Educirati, motivirati i senzibilizirati studente za zavičajne, baštinske, nacionalne i opće ljudske vrijednosti sa svrhom upoznavanja,

vrednovanja i promicanja istih u svrhu očuvanja vlastitog identiteta. 2.2.Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Srodne studijske grupe, interes, motivacijski poticaj, komunikacijske kompetencije u usmenom i pisanom obliku


1.,4.,17.


Upoznati i usvojiti bitne sadržaje iz prirodne baštine RHUpoznati i usvojiti bitne sadržaje iz povijesne baštine RHUpoznati i usvojiti bitne sadržaje iz kulturne baštine RHUpoznati i usvojiti bitne sadržaje iz duhovne baštine RHBaštinske vrijednosti i identitet

2.5.Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Hrvatski gen u prostoru i vremenu. 1satHrvatski identitet, trajnost i fluidnost. 1 satBaština u funkciji očuvanja hrvatskog identiteta.1 sat Njegovanje kulturnog i povijesnog identiteta. 1 satZavičajnost kao ishodište nacionalnog. 1 sat Baštinski izričaji u riječi, pismu, duhovnosti, glazbi, slici, pokretu, odjeću, graditeljstvu, ekologiji...2 sataHrvatska tradicijska kultura. Ognjište i dom. 2 sata

279





Kultura odijevanja i stanovanja. Nakit u hrvatskoj kulturi i tradiciji. 1 satOružje od uporabe do ukrasa. 1 satSimboličke poruke vezenih uporabnih predmeta. 1 sat Folklorni likovni izraz. 1 sat Tradicijska glazba i glazbala. 1 satSeosko graditeljstvo. Kamen, drvo i opeka u tradicijskoj arhitekturi. 2sataTradicijsko drvorezbarstvo. 1 satOd vune do tkanine. 1 satDječje igračke i igra. 1 satObičaji i vjerovanja. 1 satVinogradarstvo, maslinarstvo, pčelarstvo – tradicijske vrijednosti. 2 sata Brodovi i brodogradnja. 1 sat.Pučke pobožnosti. 1 satSakralna umjetnost, Samostani čuvari i promicatelji duhovnog i nacionalnog identiteta. 1 satSrednjovjekovni statuti, sinteza života, običajnog prava i pravnih normi. 2 sata Učiti kroz baštinu.1 satSuradnja ustanova (muzeji, arhivi, zbirke, knjižnice, škole, dječji vrtići) u upoznavanju baštine. 1 satEtnokulturni identitet i međuetničko prožimanje.2 sata Baština kroz projektni pristup i integraciju sadržaja. 1 sat

2.6.Vrste izvođenja nastave:

predavanjaseminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenjeterenska nastava

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorijmentorski rad (ostalo upisati)

2.7.Komentari:

2.8. Obveze studenata Seminarski rad – usmeno izlaganje (power point)







280






Seminar (25%), pismeni (35%) i usmeni ispit (40%).




Rendić,I. (2005.) Hrvatski gen u vremenu i prostoru, Zavičajno blago u funkciji razvoja Zabiokovlja, Književni krug, Split(odabrana poglavlja)

7

Rendić,I. (2006.) Hrvatski identitet – trajnost i fluidnost, Adamić, Rijeka (odabrana poglavlja) 6 Hrvatska tradicijska kultura (2001.) Barbat d.o.o., Zagreb (odabrana poglavlja) 6 Dalmatinska zagora (2008.) Ministarstvo kulture (skupina autora), Zagreb 5 Slavonija, Baranja i Srijem – vrela europske civilizacije (2009.) Ministarstvo kulture, Zagreb 5 Skoko,B.(2004.), Hrvatska, identitet, image i promocija, Školska knjiga, Zagreb (odabrana poglavlja)

6

Castells,M. (2002.) Moć identiteta, Golden marketing, Zagreb.(odabrana poglavlja) 6 Jameson,F. (2000.) Nacionalni identitet naspram europskog identiteta, Politička misao br. 4, Fakultet političkih znanosti, Zagreb

5

Kale, E. (1999.) Hrvatski kulturni i politički identitet, Panliber, Osijek, Zagreb, Split


Zavičajna baština, HNOS i kurikulum, Zbornik radova (2007.) SplitBaština – umjetnički poticaj za likovno izražavanje djece, Zbornik radova (2007.) Filozofski fakultet u SplituZavičajnost, globalizacija i škola, Zbornik radova (2006.) GospićPrema novom kurikulumu odgoja i obrazovanja, Zbornik radova(2007.) ZadarŽiva baština, Zbornik radova (2002.) Zadar, VUŠOd baštine za baštinu, Zbornik radova (2001.) Hvar-SplitIV skup muzejskih pedagoga Hrvatske, Zbornik radova (2006.) KninMirisi djetinjstva, Zbornik radova (2000) SplitBanovac,B. (2002.) Otvorena pitanja europskog identiteta, etničnost i stabilnost Europe u 21. stoljeću, Institut za migracije i narodnosti, Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb.Milardović, A., Njavro, Đ. (2001) Globalizacija, Pan Liber, Osijek, Zagreb, Split



2.14.Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

281








15+15+0


1.3. Naziv predmeta Zavičajni govor u odgojno-obrazovnim ustanovama 1.8. Nositelj predmeta


1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici 1.5. Status predmeta izborni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne



1.,3.,4.,10.,11.,12.,13.,14.,15.17.


Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni: prepoznati osobitosti pojedinog hrvatskoga narječja

282





uočiti zakonitosti razvoja zavičajnoga govora analizirati prikupljenu jezičnu građu na svim jezičnim razinama usustaviti rezultate jezičnih istraživanja planirati i organizirati učenje govora prema učeničkom zavičajnom govoru. izrađivati razlikovne tablice, razlikovne rječnike, i razlikovne gramatike planirati govorne i pismene vježbe na zavičajnom govoru

kreirati Power – prezentaciju2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen




samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad projektna nastava (ostalo upisati)

2.7. Komentari:






Istraživanje 0,5 Esej (Ostalo upisati)



Redovito pohađati nastavu – 5%Sudjelovati na projektu 35%Prezertirati svoja istraživanja35%

Završni ispit - studenti koji su redovito izvršili gore navedene obveze pristupit će završnom usmenom ispitu. – 25%Studenti koji nisu uspjeli izvršiti obveze navedene pod 1-4 polažu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminatorski, tj. ako

283









ostalih medija3. Težak, S. (1996.) Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1, Zagreb: Školska knjiga.4. Karol Visinko (2010.) Jezično izražavanje u nastavi hrvatskoga jezika, Zagreb: Školska

knjiga.5. Josip Lisac (2003.) Hrvatska dijalektogija 1 . Hrvatski dijalekti i govori štokavskog

narječja i hrvatski govori torlačkog narječja . Zagreb:Golden marketing – Tehnička knjiga

6. Pavličević-Franić, D. (2005) Komunikacijom do gramatike, Zagreb: Alfa.7. Kovačević, M.- Pavličević-Franić, D.,urednice (2002) Komunikacijska kompetencija u

višejezičnoj sredini, Jastrebarsko. Naklada Slap.Blažeka Đ, (2008.) Kakvi tekstovi na narječju trebaju u nastavi hrvatskoga jezika, Metodika, vol. 9, br 17.


• Blažeka, Đ, (2008.) O primjeni razlikovne gramatike u nastavi hrvatskoga jezika. Drugi međunarodni specijalizirani skup/ Rano učenje hrvatskoga jezika 2, (ur. D. Pavličević Franić i A. Bežen). Zagreb: Učiteljski fakultet sveučilišta u Zagrebu.

• Pavličević-Franić, D. (2006.) Jezičnost i međujezičnost između sustava, podsustava i komunikacije, Lahor, vol. 1, br. 1.• Brozović, D - Ivić, P (1988.) Jezik srpskohrvatski / hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, izvadak iz II izdanja Enciklopedije Jugoslavije,

Zagreb: JAZU.• Pozgaj Hadži, V., Benjak, M., Doblanović, M. (2005.) Standard i dijalekt - u kontaktu u Stolac, Diana, Nada Ivanetić, Boris

Pritchard, ur. Jezik u društvenoj interakciji. Zbornik radova sa savjetovanja održanoga 16. i 17. svibnja u Opatiji. Zagreb – Rijeka: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku.

Kuvač, Jelena, - Cvikić, Lidija (2005.) Dječji jezik izmedu standarda i dijalekta - u Stolac, D, Ivanetić, N, Pritchard,B, ur. Jezik u društvenoj interakciji. Zbornik radova sa savjetovanja održanoga 16. i 17. svibnja u Opatiji. Zagreb – Rijeka: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku


K standardiziranom anketom na razini Sveučilišta ispitat će se stavovi studenata o kvaliteti nastavepokazatelj kvalitete pratit će se i uspješnost u izradi projekta


284





1. OPĆE INFORMACIJE1.1. Studijski program (preddiplomski, diplomski,

integrirani)Integrirani prediplomski i diplomski sveučilišni studij za učitelje


30+15+0


1.3. Naziv predmetaMetodika nastave prirode i društva IV 1.8. Nositelj predmeta

Prof. dr. Smiljana Zrilić


1.9. SuradniciDr. sc. Tamara Kisovar-Ivanda, viši asistent



osposobiti studente za uspješno planiranje, pripremanje i realizaciju nastave prirode i društva na teorijskoj i praktičnoj razini funkcionalna i poželjno kreativna razina primjenjivanja stečenih znanja u nastavnoj praksi održavanjem javnih predavanja funkcionalna razina kompetencija praćenja, vrednovanja i ocjenjivanja vlastitog rada ostvarivanje kognitivnih i motivacijskih pretpostavki za cjeloživotno učenje i usavršavanje u metodici nastave prirode i društva


operativno poznavanje procesa pripremanja, izvođenja i evaluacije nastavnih sati prirode i društva različitih tipova te procesa strukturiranja nastavnih projekata

kompetencije stečene na kolegijima Metodika nastave prirode i društva 1,2 i 3 a koje se odnose na znanstvenu utemeljenost i temeljne odrednice i posebnosti kolegija, nastavne metode i strategije, socijalne oblike rada, nastavne prostore, kurikulumsko planiranje i mikroplaniranje, osnove metodičkog oblikovanja prirodoslovnih sadržaja i sadržaja usmjerenih na povijesne i kulturološke teme, kao i teme zdravstvenog odgoja i obrazovanja i odgoja i obrazovanja za ljudska prava


1.,2.,3.,7.,10.,11.,12.,13.,14.,15.,17.


metodičke kompetencije usmjerene na strukturiranje nastavnog sata pri uvođenju učenika u prirodoslovne sadržaje usmjerene spoznavanje uvjeta života u prirodi (tlo, voda, zrak), biljni i životinjski svijet u različitim životnim zajednicama te upoznavanje ljuskog tijela, zdravog života i izbjegavanje životnih navika i ovisnosti koje dovode do oštećivanja zdravlja

metodičke kompetencije usmjerene na strukturiranje nastavnog sata pri uvođenju učenika u osnovne geografske sadržaje primjerene dobi i kurikulumskim odrednicama

285





metodičke kompetencije usmjerene na strukturiranje nastavnog sata pri uvođenju učenika u poimanje vremena i prostora i snalaženje u njemu

kritički prosuditi preduvjete za razvoj stvaralaštva nastavom prirode i društva i upoznati nastavne strategije i postupke koji ga potiču

funkcionalna (poželjno i stvaralačka) razina kompetencija pripremanja i vođenja nastavnih projekata te provođenje istraživačke i problemske nastave prirodoslovlja, kao i povijesnih, kulturoloških i ostalih socijalno relevantnih sadržaja

kompetencije usmjerene na uspostavljanje i provođenje suradnje s ustanovama informalnog obrazovanja s kurikulumskim sadržajima nastavnog predmeta prirode i društva kao okosnicom suradnje


Oblikovanje priprava za različite uzraste učenika od 1.-4. razreda (specifičnosti oblikovanja)Metodičko oblikovanje prirodoslovnih sadržaja pri uvođenju učenika u osnovne prirodoslovne pojmove (s oglednim primjerom nastavne priprave)Izvođenje pokusa u nastavi prirodoslovlja (metode, socijalni oblici rada, metodičke specifičnosti i savjeti)Pripremanje nastavnih projekata u nastavi prirodoslovlja Metodičko oblikovanje geografskih sadržaja pri uvođenju učenika u osnovne orijentacije u prostoru u nižim razredima osnovne školeMetodičko oblikovanje povijesnih sadržaja pri uvođenju učenika u osnovne orijentacije u prostoru u nižim razredima osnovne školeNačelo zavičajnosti i oblici metodičkog strukturiranja zavičajnih sadržajaDidaktičke igre u nastavi prirode i društva Korelacija i integracija sadržaja prirode i društva s ostalim odgojno-obrazovnim područjima Projektni dan, polugodišnji i godišnji projektPlaniranje, pripremanje i provođenje nastave prirode i društva u kombiniranim razrednim odjelimaSuradnja s ustanovama informalnog obrazovanja pri usvajanju pojedinih kurikulumskih sadržaja prirode i društvaOblici evaluacije učeničkih postignuća u nastavi prirode i društva



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad terenski rad u ustanovama informalnog

obrazovanja

2.7. Komentari:Dio terenske nastave izvodi se u suradnji s ustanovama informalnog obrazovanja: Narodni muzej u Zadru, Arheološki muzej u Zadru, Muzej antičkog stakla, Gradska knjižnica i Znanstvena knjižnica u Zadru.


286






Pohađanje nastave 0,5 Praktični rad 1 Kolokvij










ostalih medijaDe Zan.I. (2007) Metodika nastave prirode i društva, Zagreb: Školska knjiga.


Metodički priručnici za nastavu prirode i društva od 1. do 4. razreda (različiti, analiza i usporedba metodičkih pristupa)

Katalozi znanja od I.-IV. raz. osnovne škole. (2004) Zagreb: Ministarstvo obrazovanja znanosti i športa.

web

Vijtiuk, N., Delić, A. (2004) Prirodoslovlje. Zagreb:Školska knjiga. Terhart, E. (2001) Metode poučavanja i učenja: uvod u probleme metodičke organizacije poučavanja i učenja. Zagreb:Educa.

Skok P. (2002) Izvanučionička nastava. Zagreb: Pedagoški servis.


Kisovar-Ivanda,T. (2008) Didaktičke igre. Zagreb: Školska knjiga.Stevanović, M., (2002) Stvaralačka i projektna nastava. Pretetinec: Letis. Matas, M., (1999) Metodika nastave geografije. Zagreb: HGD.Rendić Miočević, I. (2000) Učenik istražitelj prošlosti. Zagreb:Školska knjiga.

287

http://www.mzos.hr/





Jakovljević N., Vrgoč D. (1999) Škola u prirodi: priručnik za učitelje. Zagreb:Hrvatski pedagoško-književni zbor.







15+0+30

1.2. Godina studija 4. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 451.3. Naziv predmeta Metodika nastave matematike 3 1.8. Nositelj predmeta Red.prof.dr.sc. Nikica Uglešić1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici dr.sc. Maja Cindrić1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Artikulirati nastavni sat iz matematike u nižim razredima osnovne škole

288






nema


1.,2.,3.,4.,6.,8.,10.,11.,12.,13.,14.,15.,17.


Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni: Kreirati plan i program za početnu nastavu matematike na osnovu propisanih kompetencija Kreirati i napisati operativne i izvedbene planove za nastavu matematike u nižim razredima osnovne škole Napisati pripremu za nastavni sat matematike uz zadanu temu i aktivnost, sadržajno iz nižih razreda osnovne škole,

aktivnošću vezano za kompetencije definirane u Nacionalnom okvirnom kurikulumu Realizirati nastavni sat prema napisanoj pripremi


SATI SADRŽAJ

2 Uvod u rad. Upoznavanje studenata s izvedbenim planom i kriterijima ocjenjivanja.

2 Operativni i izvedbeni planovi za nastavu matematike u prvom razredu osnovne škole.

2 Operativni i izvedbeni planovi za nastavu matematike u drugom razredu osnovne škole.

2 Operativni i izvedbeni planovi za nastavu matematike u trećem razredu osnovne škole.2 Operativni i izvedbeni planovi za nastavu matematike u četvrtom razredu osnovne škole.2 Nastavni sat matematike u prvom razredu osnovne škole na temu primjena tehnologije u učenju

matematike.2 Nastavni sat matematike u drugom razredu osnovne škole na temu matematičko modeliranje u

učenju matematike.2 Nastavni sat matematike u drugom razredu osnovne škole na temu primjena različitih

reprezentacija i didaktičkog materijala u učenju matematike.2 Nastavni sat matematike u trećem razredu osnovne škole na temu mjerenja. 2 Nastavni sat matematike u trećem razredu osnovne škole na temu okomiti pravci.2 Nastavni sat matematike u četvrtom razredu osnovne škole na temu površina likova.2 Nastavni sat matematike u četvrtom razredu osnovne škole na temu matematičko modeliranje u

učenju matematike.2 Pregled radova i definiranje konačnih ocjena.

289








2.7. Komentari:



Pohađanje nastave 0,15 Praktični rad 0.7 Kolokvij 1.4







17. Pisanje kolokvija – dva puta tijekom semestra studenti će pisati kolokvij. Prolaznost na kolokviju podrazumijeva 50% točnih odgovora.

18. Izrada praktičnih radova – kreiranja aktivnosti, nastavnih materijala i održavanje jednog probnog predavanja u razredu19. Završni ispit – studenti koji su redovito izvršavali gore navedene obaveze pristupit će završnom usmenom ispitu 20. Studenti koji nisu uspjeli izvršiti obaveze navedene pod 1. – 4. Polažu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je









290







understanding, 19-32, Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum Associates, 1999.


Aktivno praćenje i sudjelovanje na nastavi Izrada praktičnih radova Održavanje jednog nastavnog sata u razredu Pisanje kolovija Razgovor Standardiziranom anketom na razini Sveučilišta ispitati će se stavovi studenata o kvaliteti nastave Anketom kreiranom od strane nastavnika ispitati će se također stavovi studenata o kvaliteti i uspješnosti nastave Pokazatelj kvalitete između ostalog je i uspješnost na ispitu





15+15+0

1.2. Godina studija 4. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 501.3. Naziv predmeta Metodika likovne kulture IV 1.8. Nositelj predmeta Saša Živković, docent1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici Ana Jordana, asistent1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za samostalno programiranje i izvođenje nastave likovne kulture u osnovnoj školi2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne

kompetencije potrebne za predmetUvjet:Upisan studij i poznavanje vizualno-likovnog jezika, , položen ispit iz Metodike likovne kulture 3Kompetencije: izražavanje i poznavanje likovnih tehnika, poznavanje metodičkih principa pripremanja za nastavu, rad na računalu


1.2.,3.,4.,10.,11.,12.,13.,14.,15.,17.

291






Studenti stječu: Studenti će biti sposobni načiniti nastavne jedinice u skladu s pojmovnikom trenutno važećeg Nastavnog plana i programa.Izvođenja nastavnog sata u razreduRazviti će sposobnosti prepoznavanja i izbjegavanja likovnih šablona u nastaviRazviti će sposobnosti analize i vrednovanja učeničkih likovnih radova.Student će biti sposobni osmisliti korelacijski projekt predmeta likovna kultura s ostalim nastavnim predmetima na strukturalnoj raziniSteći će znanje o strukturalističkom modelu i njegovoj primijeni na interdisciplinarno koreliranje nastavnih predmeta.Sposobnost analize, sinteze i vrednovanja umjetničkih vještina i kreativnog upotrebljavanja stečenih informacija iz različitih izvora


Predavanja: Vježbe:4.1Uvodni sat 4.1. Uvodni sat4.2 Kreativnost-temeljno načelo pristupa nastavi 4.2. Ocjenska predavanja4.3. Divergentno mišljenje 4.3. Ocjenska predavanja4.4. Teorije percepcije 1 4.4. Ocjenska predavanja 4.5.Teorije percepcije 2 4.5. Ocjenska predavanja4.6. Korelacija-suvremeni principi oblikovanja nastave 4.6. Ocjenska predavanja4.7. Strukturalna korelacija 4.7. Ocjenska predavanja4.8. Korelacijske veze likovne kulture i matematike 1 4.8. Ocjenska predavanja4.9. Korelacijske veze likovne kulture i matematike 2 4.9. Ocjenska predavanja4.10 Korelacijske veze likovne kulture i hrvatskog jezika 4.10. Ocjenska predavanja4.11. Korelacijske veze likovne kulture i glazbene kulture 4.11. Ocjenska predavanja4.12. Korelacijske veze likovne kulture i prirode i društva 3.12. Ocjenska predavanja 4.13. Vrste likovne analize-pristup istraživanju 3.13. Ocjenska predavanja4.14. Terenska nastava (posjet muzejima u Rijeci) 3.14. Terenska nastava 4.15. Analiza usvojenih sadržaja 3.15. Pregled mapa




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Obvezno prisustvovanje nastavi i vježbama . Predati mapu s likovnim radovima.

292





Napisati seminar od tri kartice na jednu od tema s predavanja i predati ga u pismenom i digitalnom obliku





Istraživanje Esej Mikroprogram 0,5

Eksperimentalni rad Projekt Priprema za nastavni sat i ocjensko predavanje

1


Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja predavanja i vježbi, te vođenje dnevika ocjenskih predavanja (25 ECTS postotnih bodova),putem samostalnog zadaka-pripremanja i izvođenja nastavnog sata po važećem planu i programu u osnovoj školi (25 ECTS postotnih bodova), mikroprogram(12,5 ECTS postotnih bodova) i kroz pismeni ispit (37,5 ECTS postotnih bodova).Ukupno opterećenje studenta je 120 sati nastavnog i van nastavnog rada što iznosi 4 ECTS boda




ostalih medijaDamjanov, Jadranka (1991): Vizualni jezik i likovna umjetnost, Školska knjiga, Zagreb 1 Huzjak, M. (2008): „Učimo gledati 1 – 4“ priručnik za nastavnike, Školska knjiga, Zagreb onlineGrgurić, N. i Jakubin, M. (1996): „Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje“, Educa, Zgb 5 Jakubin, M. (1999): „Likovni jezik i likovne tehnike: Temeljni pojmovi“, Educa, Zagreb 2 Tanay, E. R. 1990: Tehnike likovnog izražavanja : od olovke do kompjutora 2






293








15+15+0

1.2. Godina studija 4. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 451.3. Naziv predmeta Metodika nastave glazbene kulture IV 1.8. Nositelj predmeta doc. Edo Mičić1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici dr. sc. Tomislav Košta1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmetaCilj predmeta je upoznati suvremene glazbeno-metodičke koncepcije glazbenog odgoja te osposobiti studente za promišljanje, planiranje i pripremanje i održavanje nastavnog sata iz predmeta glazbena kultura.


nema


1.2.,3.,4.,10.,11.,12.,13.,14.,15.,17.,18.


Samostalno pripremiti i realizirati nastavni sat. Kritički promišljati, kvalitetno planirati i pripremati nastavni sadržaj iz predmeta glazbena kultura. Upoznati i primijeniti osnovna načela, nastavne metode i metodičke oblike rada u nastavi glazbene kulture. Pratiti, vrednovati i ocjenjivati vlastiti rad i postignuća učenika. Kreativno upotrebljavati znanja iz područja suvremenih glazbeno-metodičkih koncepcija glazbenog odgoja. Kritički i estetski procjenjivati glazbu


Nastava glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole Izrada pripreme za sat, organizacija nastavnog sata Samostalna priprema za nastavu (stručna, pedagoška, organizacijsko-tehnička, psihološka) Održavanje nastavnog sata glazbene kulture. Kontinuirani rad na razvoju glazbenih sposobnosti.


294









Pohađanje nastave 0,5 Praktični rad 1 Kolokvij 1










Splitu, Split.




Njirić N. (2001): Put do glazbe, Školska knjiga, Zagreb 2.12. Dopunska literatura (u trenutku

prijave prijedloga studijskoga programa)

Golčić I. (1998): Pjesmarica za osnovne škole, HKD sv. Jeronima, Zagreb. Makjanić V., Završki J. (1974): Glazbeni odgoj u prvom, drugom i trećem razredu osnovne škole. Priručnik za nastavnika, Školska

knjiga, Zagreb. Požgaj J. (1988): Metodika nastave glazbene kulture u osnovnoj školi, Školska knjiga, Zagreb. Nastavni plan i program za glazbenu kulturu – HNOS (www.mzos.hr)

295

http://www.mzos.hr/





Aktualni udžbenici za glazbenu kulturu u prva četiri razreda osnovne škole.2.13. Načini praćenja kvalitete koji







15+0+30


1.3. Naziv predmeta Metodika nastave hrvatskoga jezika i književnosti III 1.8. Nositelj predmeta


296





1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.9. Suradnici 1.5. Status predmeta Obvezni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Ovladati metodikom nastave jezika i usmenog i pismenog izražavanja razrednoj nastavi2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne

kompetencije potrebne za predmet Položen kolegij Metodika nastave hrvatskoga jezika i književnosti II


1.2.,3.,4.,5.,10.,11.,12.,13.,14.,15.,17.


Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:• imenovati osnovne pojmove iz nastave fonetike, morfologije, sintakse i leksikologije.• predvidjeti i preoblikovati jezične sadržaje prema načelu primjerenosti i postupnosti• prilagoditi jezične sadržaje učenicima s posebnim potrebama• primjenjivati suvremene metodičke postupke u nastavi• razvijati komunikacijske sposobnosti učenika pomoću usmenih i pismenih vježbi• vrednovati učeničke pismene ostvaraje• izdvojiti, sintetizirati i komentirati učeničke pogreške u pismenim radovima• kreirati lingvodidaktičke predloške primjerene učenicima različitih sposobnosti.• kreativno i funkcionalno koristiti nastavna sredstva i pomagala


• Osobitost metodike nastave jezika• Nastava fonetike i fonologije• Nastava morfologije • Nastava sintakse• Nastava leksikologije• Leksičke vježbe• Zavičajni govori u nastavi• Lingvodidaktički predlošci u nastavi jezika• Vježbe razgovaranja, vježbe opisivanja• Vježbe pripovijedanja, vježba tumačenja,vježbanje raspravljanja• Pravopisni-pravogovorne vježbe• Oblici pismenih vježbi • Vrjednovanje učeničkih pismenih ostvaraja• Pogrješke u pismenim radovima učenika

297





• Pisanje, ocjena i ispravak školske zadaće




2.7. Komentari:













ostalih medijaDunja Pavličević-Franić (2005.) Komunikacijom do gramatike, Zagreb: Alfa. S. Težak: Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1 (1996.) Zagreb: Školska knjiga. S. Težak: Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 2 (1998.) Zagreb: Školska knjiga Dragutin Rosandić (1990.) Od slova do teksta i metateksta, Zagreb: Profil. Karol Visinko: (2010) Jezično izražavanje u nastavi hrvatskoga jezika / Pisanje, Zagreb: Školska knjiga

298






Anđelka Peko - Ana Pintarić (1999.) Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika, Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera.L. Bognar – M. Matijević (1993.) Didaktika, Zagreb: Školska knjiga.Marijana Češi – Mirela Barbaroša-Šikić (ur) (2007.) Komunikacija u nastavu hrvatskoga jezika, Jastrebarsko: Naklada Slap; Zagreb : Agencija za odgoj i obrazovanje.







30+15+15

1.2. Godina studija 4. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 451.3. Naziv predmeta Kineziološka metodika IV 1.8. Nositelj predmeta Mr.sc.Dajana Jašić1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici1.5. Status predmeta redovni2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmetaMjesto i uloga tjelesne i zdravstvene kulture u realizaciji općih ciljeva i zadataka odgojno-obrazovnih ustanovaKorelacija tjelesne i zdravstvene kulture s drugim predmetima u školi.


Definirano Pravilnikom o studijima i sustavu studiranja Sveučilišta u Zadru


1.2.,3.,4., 9.,,10.,11.,12.,13.,14.,15.,17.

2.4. Očekivani ishodi učenja na razini Stjecanje kompetencija za izvođenje nastave u primarnom obrazovanju (do 4.razreda)

299






Nakon predavanja, seminara i vježbi student će: napisati pripremu za pojedine dijelove sata tjelesnog vježbanja, napisati pripremu za sat tjelesnog vježbanja, dati primjere za pojedine metodičke organizacijske oblike rada u satu tjelesnog vježbanja, primijeniti opće metodičke postupke iz područja kineziološke edukacije u svim stupnjevima odgoja i obrazovanja u tjelesnom i



1Opće zadaće tjelesne i zdravstvene kulture u razrednoj nastaviNastavna tema (motoričko znanje)

1Proces učena motoričkih znanjaDinamika učenja motoričkih znanja

1 Metode učenja motoričkih znanjaSintetička metoda učenjaAnalitička metoda učenjaSituacijska metoda učenja

1 Posebne zadaćeTreće razvojno razdoblje (prvi,drugi i treći razred)Četvrto razvojno razdoblje (četvrti razred)

1 Popis nastavnoh cjelina i tema u prvom razreduPrimjer nastavnog plana i programa TZKPrimjer pripreme za sat TZK

1 Kolokvij I1 Popis nastavnih cjelina i tema u drugom i trećem razredu

Primjer nastavnog plana i programa TZKPrimjer pripreme za sat TZK

1 Popis nastavnih cjelina i tema u četvrtom razreduPrimjer nastavnog plana i programa TZK

300





Primjer pripreme za sat TZK1 Pripremanje nastavnika za sat TZK

Dnevna priprema za sat TZK1 Praćenje,provjeravanje i ocjenjivanje

Praćenje i provjeravanjeVrste provjeravanja

1 Metode provjeravanjaMetoda promatranjaMetoda mjerenjaMetoda ankete

1 Sadržaj praćenja i provjeravanjaZdravstveno stanjeAntropološka obilježjaMotorička znanjaMotorička postignućaPrimjer provjeravanja,rezultati i organizacija

1 OcjenjivanjeVrste ocjenjivanjaSadržaj ocjenjivanjaVažnost i uloga nastavnika u ocjenjivanju

1 Kolokvij II




2.2. Komentari:

2.3. Obveze studenata Redovito sudjelovanje na nastavi - studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu temu i davanje praktičnih primjera – 50% ocjeneSeminarski rad – 50% ocjene

301
















ostalih medija1. Findak, V. (1993). Kineziološka metodika. Iz priručnika za sportske trenere, Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb.2. Findak, V. (1999). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Priručnik za nastavnike tjelesne i zdravstvene kulture. Školska knjiga, Zagreb.3. Findak, V. (1989). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Priručnik za nastavnike razredne nastave. Školska knjiga, Zagreb.4. Findak, V. (1992). Metodički organizacijski oblici rada u edukaciji, sportu i sportskoj rekreaciji. Mentorex, Zagreb.5. Findak,V. (1996). Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi. Priručnik za učitelje razredne nastave. Školska knjiga Zagreb.6. Findak, V., I. Prskalo (2004). Kineziološki leksikon za učitelje. Visoka učiteljska škola Petrinja.


1. Findak, V., M. Mraković (1992). Kineziološki pogledi na odgoj. Napredak, 133 (4); 420-428.2. Gredelj, M., D. Metikoš, A. Hošek, K. Momirović (1975). Model hijerarhijske strukture motoričkih sposobnosti. 1. rezultati dobiveni primjenom jednog neoklasičnog postupka za procjenu latentnih dimenzija. Kineziologija, 5 (1-2); 7-81.3. Koritnik, M. (1988). 2000 igara. Naša djeca, Zagreb.Medved, R. i sur. (1987). Sportska medicina. JUMENA, Zagr

2.7. Načini praćenja kvalitete koji Redovito sudjelovanje na nastavi - studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu 302






temu i pripremu za diskusiju izvan nastave ;Kolokvij – 50% ocjeneUsmeni ispit – 50% ocjene





30+0+15

1.2. Godina studija 4. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 301.3. Naziv predmeta Hrvatska književnost u dijaspori 1.8. Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Katarina Ivon1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA


Temeljni cilj kolegija je opisati i definirati bitne književnopovijesne, stilsko-formacijske i pojmovne značajke hrvatske književnosti u dijaspori. Studenti će se upoznati s ključnim autorima hrvatske književnosti koji su stvarali, dijelom ili u potpunosti, izvan granica matične zemlje. Interpretacijom i analizom odabranih dijela unutar zadanog korpusa ukazat će se na njihovu vrijednost te uspostaviti modele za njihovu analizu. Studenti će se upoznati s novijim tumačenjima i pozicioniranjima književnosti u dijaspori/egzilu.


nema


1.,2.,3.,4.,5.,19.


Poznavanje i razumijevanje pojmova egzil, dijaspora, emigrant i njihovo definiranje.Poznavanje i razumijevanje egzila u svjetskoj književnosti.Poznavanje i razumijevanje hrvatske književnosti autohtonih nacionalnih manjina.Analiziranje ključnih djela hrvatske književnosti u dijaspori.Razumijevanje važnosti periodičnih publikacija za očuvanje hrvatske književnosti i kulture u dijaspori.

303





Poznavanje novina i časopisa u emigraciji.Razvijanje sposobnosti samostalnog učenja i napredovanja.Razviti istraživačke vještine na razini izrade stručnog rada. Pokazati sposobnost za kontinuirano vrjednovanje i samovrjednovanje vlastitoga rada i učinkovitosti. Razviti profesionalnu etiku i etiku znanosti. Biti osposobljen za razvoj kreativne dimenzije svoje profesionalne uloge.


Upoznavanje s kolegijem i literaturaPojmovi književnosti u dijasporiHrvatska književnost autohtonih nacionalnih manjina (Austrija, Mađarska, Srbija, Italija, Rumunjska, Slovačka)Hrvati izvan domovine i hrvatska književnostKultura i književnost gradišćanskih HrvataPregled kulturnih i književnih događaja od dolaska u Zapadnu Ugarsku do 20. stoljećaSuvremena književnost Hrvata u MađarskojKultura i književnost Hrvata u Rumunjskoj (karaševski Hrvati), Italiji (moliški Hrvati), Boki Kotorskoj, Vojvodini te Bosni i Hercegovini.Hrvatska književnost u prekomorskim zemljamaPojam egzila u svjetskoj i hrvatskoj književnostiBonifačić/Nikolić – Hrvatska revija Hrvatska emigrantska književnostNovine i časopisi u emigraciji Maruna/ Nizeteo/Kordić/KupareoAustralski Hrvati (ideološka ishodišta te pozicioniranje književnosti na hrvatskom jeziku)U seminarskom dijelu kolegija studenti će prezentirati samostalno birane i interpretirane tekstove iz hrvatske književnosti u dijaspori.




2.7. Komentari:




304















ostalih medijaGrubišić, Vinko (1991) Hrvatska književnost u egzilu, Munchen-Barcelona. Brešić, Vinko (2001) Hrvatska emigrantska književnost (1945-1990) u: Teme novije hrvatske književnosti, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske.

Benčić, Nikola (1998) Književnost gradišćanskih Hrvata od XVI. stoljeća do 1921., Zagreb Benčić, Nikola (2000) Književnost gradišćanskih Hrvata od 1921. do danas, Zagreb Škvorc, Boris (2005) Australski Hrvati: Mitovi i stvarnost. Rasprave i eseji o hrvatskoj emigrantskoj književnosti, egzilantima i imaginarnoj Hrvatskoj, Zagreb: Hrvatska matica iseljenika.


Blažetin, Stjepan (1998) Književnost Hrvata u Mađarskoj od 1918. Do danas, Osijek: Matica hrvatskaBlažetin, Stjepan (2002) Rasuto biserje, Antologija hrvatske poezije u Mađarskoj, Pečuh: Hrvatski znanstveni zavod.Stojević, Milorad (2006) Tri stvari gradišćansko-hrvatskoga knjiženstva, Rijeka: Riječki nakladni zavod. Zbornik radova: Egzil emigracija, novi kontekst (2002), (ur.Irena Lukšić), Zagreb: Hrvatsko filološko društvo.Ćorić, Šimun Šito (1991) 45 hrvatskih emigrantskih pisaca, Zagreb.Ćorić, Šimun Šito (1995) 60 hrvatskih emigrantskih pisaca, Zagreb



305








30+0+15

1.2. Godina studija 4. 1.6. Očekivani broj studenata na predmetu 7-101.3. Naziv predmeta Zavičajna povijest 1.7. Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Sanda Uglešić1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.8. Suradnici Marija Obad, prof. visoke škole1.5.Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Educirati, motivirati i senzibilizirati studente vezano za povijesna događanja od prapovijesti do suvremenosti u odnosu na zavičaj, širi zavičaj

u kontekstu nacionalne povijesti2.2.Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

nema


1.,2.,3.,4.,20.


prepoznati i opisati ostatke iz prapovijesnog razdoblja u zavičaju- prepoznati i opisati zavičajne spomenike antičkog doba- analizirati i izložiti teme iz srednjovjekovne povijesti zavičaja- analizirati i izložiti razdoblje 16. do 18. st. u zavičaju- analizirati i izložiti razdoblje do kraja 18.st. do 1918.- raščlaniti i prezentirati sadržaje vezane uz novije i najnoviju zavičajnu povijest- oblikovati i integrirati sadržaje vezane uz Domovinski rat i zavičajni prostor u okviru neovisne RHUpoznati i ključne sadržaje iz navedenih razdobljaPovijesne događaje iz zavičaja integrirati u širu nacionalnu poveznicuNaglasiti ona povijesna događanja iz prošlih stoljeća koja su ostavila svoj materijalni i duhovni tragVrednovati povijesna događanja u kontekstu povijesne baštine

2.5.Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Ostatci iz prapovijesnog razdoblja 2 sataZavičajni spomenici antičkog doba 1 satTeme iz srednjovjekovne povijesti zavičaja 3 sataRazdoblje 16. do 18. st. u zavičaju 3 sataRazdoblje do kraja 18.st. do 1918.g. 3 sataZavičajna povijest u 19.at. 3 sataZavičajna povijest u 20. St. 3 sataDomovinski rat 2 sata

306





Zavičajni prostor u okviru neovisne RH 2 sataZavičajne muzejske zbirke kao obrazovni izvori 2 sataArhiv kao mjesto učenja 2 sataPovijesni nastavni projekti pojedinih zavičajnih prostora 2 sataMuzej kao mjesto učenja 2 sata

2.6.Vrste izvođenja nastave:



2.7.Komentari:

2.9. Obveze studenata Seminarski rad – usmeno izlaganje (power point), redovito pohađanje nastave, pismeni i usmeni ispit








Seminar (25%), pismeni (40%) i usmeni ispit (35%).

2.12. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija) Naslov Broj primjeraka u


ostalih medijaRendić Miočević,I. (2000.), Učenik istražitelj povijesti, Školska knjiga ZagrebPavličević, D.(2000), Povijest Hrvatske, naklada Pavličević, ZagrebStradling, R.(2003.), nastava europske povijesti, Srednja Europa, Zagreb

7

Obad, S. (1990.), Dalmatinsko selo u prošlosti, Logos, Split 6 Mijatović, A.(1996), Iz riznice hrvatske povijesti i kulture, ŠK Zagreb 6 Rendić Miočević,I.(1999), Poruke predaka, Profil Zagreb 5

307





Obad M., (2012), Kratki pregled političke i pravne povijesti srednjovjekovnog grada Paga, Magistra Jadertina, Sveučilište u Zadru

5

Kisovar Ivanda, T., Batarelo- Kokić, I. (2012), Povezanost zavičajnog identiteta i muzejskog iskustva učenika, Magistra Jadertina, Sveučilište u Zadru

6

6 5


Banac, I. (1992), Grbovi i biljezi identiteta, Grafički zavod HR, ZagrebBudak, N.(1994), Prva stoljeća Hrvatske, Hrvatska sveučilišna naklada, ZagrebŠanjek, F.(1996), Krščanstvo na hrvatskom prostoru, KS, ZagrebRaukar, T. (1997), Hrvatsko srednjovjekovlje, ŠK ZagrebLukas,F.(1997), Hrvatska moderna samobitnost, Dom i svijet, ZagrebBilandžić, D. (1999), Hrvatska moderna povijest, Golden Marketing ZagrebObad, M. (1999), Učenje povijesti u mlađoj školskoj dobi (Habilitacijski rad, Filozofski fakultet Zadar)Sanader, M. (2001), Antički gradovi u HR, ŠK ZagrebRendić Miočević, I. (2004), Oživjela Hrvatska, ŠK ZagrebObad, M.(2004), Priče u kamenu, Zbornik radova Dijete, odgojitelj, učitelj, Stručni odjel Sveučilišta u ZadruObad, M.(2007), Zavičajnost kao ishodište nacionalnog, Očuvanje hrvatskog identiteta, Zbornik radova Književni krug Split

1. i 2. Okrugli stol, Zbornik radova 2012., Zavičajnost u knjigama za djecu i mlade, Gradska knjižnica M. Marulića Split

3. Okrugli stol , Zbornik radova 2013., Zavičajnost u knjigama za djecu i mlade, Gradska knjižnica M. Marulića Split



2.14.Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

308








15+15+0

1.2. Godina studija 4. 1.6. Očekivani broj studenata na predmetu 151.3. Naziv predmeta Slikarstvo 3 1.7. Nositelj predmeta Saša Živković, docent1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.8. Suradnici1.5. Status predmeta izborni

2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za samostalno oblikovanje i izražavanje u slikarskom mediju.2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne

kompetencije potrebne za predmetUvjet:Položen ispit Slikarstvo 2 , dobro poznavanje vizualno-likovnog jezika, Kompetencije: izražavanje u slikarskim tehnikama, , rad na računalu


17.,21.

309






Studenti stječu: Sposobnosti istraživanja i izražavanja u slikarskim tehnikamaSposobnost oblikovanja umjetničkog projektaSposobnost kreatinog pristupa različitim vizualnim medijima Razvijat će sposobnosti samostalnog izraza u slikarskom medijiRazumjeti će principe nastanka likovnog djelaZnati će oblikovati samostalni projekt i prezentirati ga Sposobnost analize, sinteze i vrednovanja umjetničkih vještina Sposobnost kreativnog upotrebljavanja stečenih informacija iz različitih izvora


Predavanja: Vježbe:3.1. Uvodno predavanje 3.1. Prezentacija programa kolegija3.2. Slikarski postupci-organizacija boje 1 3.2. Vježba- aditivno miješanje boje3.3. Slikarski postupci-organizacija boje 2 3.3. Vježba –optičko miješanje boje3.4. Slikarski postupci-slikanje po imaginaciji 3.4. Vježba-apstraktna kompozicija3.5. Boja i prostor u slici 3.5. Vježba- atmosferska perspektiva3.6. Boja i prostor u slici 3.6. Vježba –koloristička perspektiva 3.7 Slikarske tehnike i postupci 1 3.7. Vježba-slikanje po modelu (portret)3.8. Slikarske tehnike i postupci 2 3.8. Vježba-slikanje po modelu (portret)3.9. Slikarske tehnike i postupci 3 3.9. Vježba-pejsaž3.10. Slikarske teme 1 3.10. Vježba-veduta3.11. Slikarske teme 2 3.11. Vježba-urbani pejsaž3.12. Slikarska tehnologija 3.12. Vježba- enkaustika 3.13. Slikarska tehnologija 3.13. Vježba-enkaustika3.14. Analiza radova 3.14. Odabir radova za izložbu3.15. Završna izložba 3.15. Postav izložbe




2.7. Komentari:

310

















ostalih medijaDamjanov, Jadranka (1991): Vizualni jezik i likovna umjetnost, Školska knjiga, Zagreb 1 Jakubin, M. (1999): „Likovni jezik i likovne tehnike: Temeljni pojmovi“, Educa, Zagreb 2 Tanay, E. R. (1990): „Tehnike likovnog izražavanja : od olovke do kompjutora“ Naklada Zakej,Zagreb

2

Šuvaković, Miško, 2005:“Pojmovnik suvremene umjetnosti.“, Zagreb: Horetzky 1


Goethe, J.W., 2007: „Učenje o bojama“, Scarabeus, Zagreb Da Vinci, Leonardo, 1990: „Traktat o slikarstvu“, Bata, Beograd „Enciklopedija hrvatske umjetnosti“ , 1995, LZ Miroslav Krleža, Zagreb Klee, Paul, 1998: “Zapisi o umetnosti“, Esotheria, Beograd




311








15+0+15

1.2. Godina studija 2. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 301.3. Naziv predmeta Stilogenost jezičnih sredstava 1.8. Nositelj predmeta Prof.dr.sc.Tihomil Maštrović1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici1.5. Status predmeta izborni2. OPIS PREDMETA


Osposobljavanje studenata za prepoznavanje jezičnih sredstava i književnih oblika koji u određenim uvjetima postaju nositelji stila cjelokupne obavijesti tj. postaju stilogemima. Upoznavanje studenata sa svim tipovima diskursa i svim jezičnim razinama u kojima je moguće razmatrati stilogenost; od fonostilističke, morfostilističke, te sintakto i semantostilističke kako bi studenti dobili uvid u kreativni potencijal svih jezičnih struktura, ali i upoznali se s osnovnim pojmovima i problemima koje proučava stilistika, osobito u svom jezičnom aspektu.


nema


3.,4.,19.


Osposobiti studente za pravilno tumačenje i analiziranje jezičnih stilovaOsposobiti studente za samostalno interpretiranje jezičnih sredstavaOsposobiti studente za uočavanje, definiranje i analiziranje pojedinih jezičnih stilovaOsposobiti studente za poznavanje i razumijevanje znanstvenog, administrativnog, publicističkog, razgovornog i književnoumjetničkog stila te njihova kontekstaOsposobljavanje studenata za razumijevanje i tumačenje pravaca u stilistici, napose lingvističkoj stilistici Razvijati kod studenata sposobnost samostalnog učenja i napredovanja izvođenjem samostalnih zadataka tijekom nastavnog procesa ovisno o tome koja se stilistička problematika definira i analizira ili o kojoj se temi raspravljaRazvijati kod studenata istraživačke vještine na razini izrade seminarskog rada

312





Razvijati kod studenata sposobnosti stalnog vrjednovanje i samovrjednovanje vlastitoga rada i učinkovitosti


1.Jezik i komunikacija. Funkcije jezika. Jezično raslojavanje; socijalno, teritorijalno, individualno i funkcionalno-stilsko 2. Ekspresivnost i impresivnost uporabe jezičnih sredstava3. Sil. Stilska markiranost i stilem. Stilske figure 4. Stilistika (lingvostilistika). Stilogenost. Stilem 5. Pregled povijesnog razvoja stilistike. Retorika kao preteča stilistike 6. Pravci u stilistici. Impresionistička, strukturalna i poststrukturalna stilistika7. Znanstveni, administrativni, publicistički, razgovorni i književnoumjetnički stil8. Lingvistička analiza književnoumjetničkog teksta9. Fonostilistika10. Morfostilistika11. Sintaktostilistika12. Semantostilistika13. Tekstualna stilistika. Grafostilemi14. Figure i tropi. Figure i funkcionalni stilovi15. Lingvostilistika i interpretacija




2.7. Komentari:


Studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu temu i pripremu za diskusiju izvan nastave. Studenti su dužni redovito pripremati se za nastavni sat. Dva puta tijekom semestra studenti imaju mogućnost pisati kolokvij. Prolaznost na kolokviju podrazumijeva 50% točnih odgovora. – 70% ocjene. Studenti koji su redovito izvršavali gore navedene obaveze pristupit će završnom usmenom ispitu – 15% ocjene. Studenti koji nisu uspjeli izvršiti navedene obveze polažu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminacijski, tj. ako student nije položio pismeni dio ne izlazi na usmeni dio ispita.

2.9. Raspodjela ECTS bodova prema studijskim obvezama (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova




313





odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):








ostalih medijaAntica Antoš (1974.), Osnove lingvističke stilistike, Zagreb, Školska knjiga


Bagić, K. (2004.) [²2005.] Treba li pisati kako dobri pisci pišu, Zagreb: DisputČale, F. (1973.) Od stilema do stila, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatskeJakobson, R. (1966.) Lingvistika i poetika, Beograd: NolitPranjić, K. (1968.) [²1991.] Jezikom i stilom kroza književnost, Zagreb: Školska knjigaSilić, J. (2006.) Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Zagreb: DisputSolar, M. (2005.) Teorija književnosti, Zagreb: Školska knjiga.Škreb, Z.; Stamać, A.(2000.) Uvod u književnost. Teorija, metodologija, Zagreb: Nakladni zavod Globus. (odabrana tekstovi o stilu, jeziku i književnosti, o mikrostrukturama stila)Tošović, B. (1988.) Funkcionalni stilovi, Sarajevo: SvjetlostUžarević, J. (1993.) Kompozicija lirske pjesme, Zagreb: Zavod za znanost po književnosti Filozofskog fakultetaVažno je imati stila, zbornik (uredio Krešimir Bagić (2002.) Zagreb: DisputVuletić, B. (1976.) [²1980.] Fonetika književnosti, Zagreb: LiberVuletić, B. (1989.) Jezični znak, govorni znak, pjesnički znak, Osijek: Izdavački centar Revija


Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta prati se uspjehom studenata na nastavnom kolegiju, kolokvijima, seminarskim radom ili esejem


1. OPĆE INFORMACIJE1.1. Studijski program (preddiplomski, Integrirani preddiplomski i diplomski 1.6.Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e- 15+15+0

314





diplomski, integrirani) sveučilišni studij za učitelje učenje)1.2. Godina studija 4. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 1.3.Naziv predmeta Integrativna pedagogija 1.8.Nositelj predmeta Dr.sc. Smiljana Zrilić, izv.prof.1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9.Suradnici 1.5.Status predmeta Izborni2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmetaCilj je ovog kolegija da studenti upoznaju specifičnosti djece s posebnim potrebama i da usvoje suvremene znanstvene temelje odgoja i obrazovanja takve djece. Naglasak je na spoznavanju zakonitosti integriranog oblika odgoja i obrazovanja učenika s posebnim potrebama i radu učitelja, te suradnji sa stručnjacima različitih profila.


Nema


1.,2.,3.,4.,10.,14.,15.,


Putem samostalnog i kritičkog proučavanja literature te raspravama na seminarima i praksom u vježbaonicama, ovladati temeljnim spoznajama u području inkluzijskog odgoja i obrazovanja, utemeljenja, osnovnih pojmovnih određenja i neposrednog odgojnog djelovanja.

Iskazati zakonske članke vezane uz mogućnost integracije djece s posebnim potrebama u redoviti odgojno obrazovni sustav. Implementirati odredbe Nacionalnog obrazovnog kurikuluma i zakonske odredbe koje govore o radu s djecom s posebnim

potrebama. Diskutirati zakonski okvir i mogućnosti primjene pojedinih odredaba u praksi . Opisati i implementirati temeljne spoznaje u podrucju inkluzijskog odgoja, utemeljenja, osnovnih pojmovnih odredenja i neposrednog

odgojnog djelovanja. Cjelovito i sistematizirano pedagoški djelovati u radu s djecom s posebnim potrebama. Realizirati aktivnosti s djecom s posebnim potrebama, najprije kako bi prepoznali svaku pojedinu teškoću, surađivali sa stručnjacima

različitog profila, s roditeljima, te kako bi uspješno radili s njima u grupi. Osmisliti i primijeniti posebne i prilagođene programe. Učinkovito i djelotvorno surađivati sa stručnjacima različitog profila kako bi se djeci s posebnim potrebama omogućila uspješna, ne

samo integracija, već i inkluzija, te otklonile sve emotivne i socijalne teškoće. Osmisliti i realizirati brojne aktivnosti kojima bi se dijete s posebnim potrebama istaknulo u pozitivnom smislu u područjima za koji

pokazuje poseban interes (likovne, glazbene, dramske radionice,…). Ukazati ostaloj djeci na važnost uvažavanja i prihvaćanja različitosti. Osmisliti aktivnosti u kojima se djeca s posebnim potrebama naročito ističu.


Tko su djeca i učenici sposebnim potrebama.

315





Integracija i inkluzija. Konceptualni okvir inkluzijskog odgoja i obrazovanja. Zakonski aspekti inkluzijkog odgoja i obrazovanja u RH. Didaktičko-metodički aspekti inkluzijskog odgoja i obrazovanja. Sudionici inkluzijskog odgoja i obrazovanja. Timsko upoznavanje i praćenj učenika s posebnim potrebama.




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenataStudenti prisustvuju nastavi predavanja i seminara, izrađuju i izlažu seminarski rad te polažu usmeni ispit.








Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu kroz elemente pohađanja nastave, izrade i prezentacije seminarskog rada, kolokvij, pismeni i usmeni ispit.




ostalih medija Bouillet, D. (2010): Izazovi integriranog odgoja i obrazovanja. Školska knjiga. Zagreb. Zrilić, S. (2011): Djeca s posebnim potrebama u vrtiću i nižim razredima osnovne škole.

Zrinski d.d. Čakovec.


3. Kiš – Glavaš L, Fulgosi – MastnjakR. (ur. 2002): Do prihvaćanja zajedno. Integracija djece s posebnim potrebama. IDEM, Zagreb.4. Kostelnik, M., Onaga, E., Rohde, B., Whiren, A. (2004), Djeca s posebnim potrebama, Educa, Zagreb.

316





5. Zrilić, S. i Košta, T. (2009): The possibilites of implementing the Croatian national education standard in teaching music to pupils with special educational needs. Glasbeno-pedagoški zbornik. Ljubljana. Zvezek 10: 72-84.

6. Zrilić , S., Bedeković, V. (2012): Integrated Upbringing and Education Assumptionsin Contemporary Schools: Curriculum, Legislation, Model implementation, Competences, 8th International Conference on Education, Samos Island Greece, (str. 979-983).




317








15+0+15

1.2. Godina studija 4. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu1.3. Naziv predmeta Etika i ljudska prava 1.8. Nositelj predmeta Mr.sc.Milena Radovan Burja1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici 1.5. Status predmeta izborni2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta kroz teme iz područja ljudskih prava i praktične etike pružiti uvid u temeljne spoznaje o vrijednostima i ljudskim pravima kao poticaj odgovornog življenja demokratskih vrijednosti na svim područjima života


interes za sadržaje o etici i ljudskim pravima; razumijevanje osnovnih etičkih pojmova i problema, sposobnost dijaloškog i tolerantnog komuniciranja; otvorenost za nova znanja


1.,2.,3.,4.,14.,16.,


razumijeti i primijeniti temeljna znanja iz područja etike i ljudskih prava; analizirati doprinose razvoju ljudskih prava i demokratskih vrijednosti kroz povijest čovječanstva; razumijeti važnost prava i odgovornosti sadržanih u dokumentima o ljudskim pravima; preuzeti etičku i društvenu odgovornost za poštivanje ljudskih prava i čovjekovog dostojanstva u svakodnevici; kreirati pozitivne razine komunikacije i ponašanja u vezi razvoja tolerantnosti, suradnje, dijaloga i međusobnog uvažavanja, rješavanja konflikata i sukoba; razvijati osjetljivost za prepoznavanje i brigu oko zaštite ljudskih prava u odgojnom radu i svojoj sredini; apstraktno logički i kreativno razmišljati o mogućim rješavanjima problema vezanih uz područje ljudskih prava; zalagati se za etičnost i poštivanje ljudskih prava osobno i profesionalno čitav život.


Etika i moral-temeljna pitanja i problemi; Moralno djelovanje, sloboda djelovanja i odlučivanja; Kratki pregled i kritički pogled na etička stajališta-teorija vrline, deontološke teorije, konsekvencijalizam; Moralnost i ljudska prava-pravednost,prava i dužnosti; Povijest ljudskih prava; Vrste ljudskih prava; Ljudska prava i ljudsko dostojanstvo; Međunarodni dokumenti o ljudskim pravima; Opća deklaracija o ljudskim pravima, Europska Konvencija o ljudskim pravima; Ženska prava, prava djece i sva ljudska prava danas; Što činiti kad se krše ljudska prava? Pojam tolerancije, tolerancija i pluralizam; Ljudska prava i demokratske vrijednosti danas-izazovi i perspektive



2.7. Komentari:

318






(ostalo upisati) 2.8. Obveze studenata pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje, izrada seminarskog rada, kolokvij, pismeni i usmeni ispit








pohađanje nastave(17,5 ECTS postotnih bodova), seminarski rad(17,5 ECTS postotnih bodova),kolokvij(25 ECTS postotnih bodova),pismeni ispit(25 ECTS postotnih bodova),usmeni ispit(25ECTS postotnih bodova)




ostalih medijaKoprek,I.(1999).Ljudska prava, čovjekovo dostojanstvo, Zagreb Matulović,M.(1996).Ljudska prava,Uvod u teoriju ljudskih prava, Zagreb,HFD Singer,P.(2003).Praktična etika, Zagreb,KruZak Obrazovanje za ljudska prava i demokraciju:zbirka međunarodnih i domaćih dokumenata/ur. V.Spajić-Vrkaš(2001),Zagreb,Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO

Krizmanić,M.(2003).Tolerancija u svakidašnjem životu, Jastrebarsko


Baccarini,E.,Prijić-Samaržija,S.(2007).Praktična etika,Ogledi iz liberalnog pristupa nekim problemima praktične etike, Zagreb,HFDNacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava/ur.D.Goettlicher(1999), Zagreb,Vlada RHLjudska prava za sve:obrazovanje za kulturu ljudskih prava(2001)E.Greene i suradnici, Zagreb,FSOHolokaust, ljudska prava i obrazovanje, prilog za uvođenje nastave o Holokaustu u programe osnovnih i srednjih škola(2006), ZagrebBerlin,Isaiah(2000).Četiri eseja o slobodi, SplitVoltaire(1988).Rasprava o toleranciji, Zagreb


Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta prati se anketiranjem studenata, uspjehom studenata na kolegiju, periodičnom vanjskom provjerom programa i periodičnom internom provjerom izvedbenog plana i programa te kvalitete ispitnih procedura.

319









15+0+30

1.2. Godina studija 4. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 451.3. Naziv predmeta Metodika nastave matematike 4 1.8. Nositelj predmeta Red.prof.dr.sc. Nikica Uglešić1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici dr.sc. Maja Cindrić1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Artikulirati nastavni sat iz matematike u nižim razredima osnovne škole2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne

kompetencije potrebne za nema

320





predmet2.3. Ishodi učenja na razini programa

kojima predmet pridonosi1.,2.,3.,4.,6.,8.,10.,11.,12.,13.,14.,15.,17.


Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni: Kreirati plan i program za početnu nastavu matematike na osnovu propisanih kompetencija Kreirati i napisati operativne i izvedbene planove za nastavu matematike u nižim razredima osnovne škole Napisati pripremu za nastavni sat matematike uz zadanu temu i aktivnost, sadržajno iz nižih razreda osnovne škole,

aktivnošću vezano za kompetencije definirane u Nacionalnom okvirnom kurikulumu Realizirati nastavni sat prema napisanoj pripremi


Geometrijski pojmovi u nastavi matematike. Aksiomi euklidske geometrije ravnine. Formiranje osnove geometrijskih pojmova. Dužina, pravac, polupravac. Opseg trokuta, opseg pravokutnika, opseg kvadrata. Kut. Kut u početnoj nastavi matematike. Kutovi trokuta. Pojam površine. Površina pravokutnika, površina kvadrata. Krug i kružnica. Zapremine tekućine, mase tijela, vremena. Pojam volumena, volumen kocke i volumen kvadra.Organizacija nastave matematike: metodičko oblikovanje sata obrađivanja i usvajanja novog gradiva, sata vježbanja i ponavljanja, sataprovjeravanja znanja. Priprema za nastavni sat. Planiranje nastave.Plan i program nastave matematike: izbor i raspored gradiva.




2.7. Komentari:



Pohađanje nastave 0,15 Praktični rad 0.7 Kolokvij 1.4







2. Pisanje kolokvija – dva puta tijekom semestra studenti će pisati kolokvij. Prolaznost na kolokviju podrazumijeva 50% točnih

321





odgovora. 3. Izrada praktičnih radova – kreiranja aktivnosti, nastavnih materijala 4. Održavanje jednog oglednog nastavnog sata iz matematike5. Završni ispit – studenti koji su redovito izvršavali gore navedene obaveze pristupit će završnom usmenom ispitu 6. Studenti koji nisu uspjeli izvršiti obaveze navedene pod 1. – 4. Polažu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je











understanding, 19-32, Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum Associates, 1999.


Aktivno praćenje i sudjelovanje na nastavi Izrada praktičnih radova Održavanje jednog oglednog nastavnog sata u razredu Pisanje kolovija Razgovor Standardiziranom anketom na razini Sveučilišta ispitati će se stavovi studenata o kvaliteti nastave Anketom kreiranom od strane nastavnika ispitati će se također stavovi studenata o kvaliteti i uspješnosti nastave Pokazatelj kvalitete između ostalog je i uspješnost na ispitu


322








15+0+30


1.3. Naziv predmeta Metodika nastave hrvatskoga jezika i književnosti IV 1.8. Nositelj predmeta

doc. dr.sc. Ivica Vigato

1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 7 1.9. Suradnici 1.5. Status predmeta Obvezni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Ovladati metodikom nastave književnosti2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne



1.,2.,3.,4.,5.,10.,11.,12.,13.,14.,15.,17.


Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni: planirati i izvoditi nastavu književnosti u nižim razredima osnovne škole; otkrivati i razvijati različite literarne sposobnosti učenika za prihvaćanje pjesničkih djela kao što su: sposobnost doživljavanja,

323





sposobnost racionalnog mišljenja, sposobnost estetskog spoznavanja, sposobnost izražavanja.itd.; motivirati učenike za samostalno izvannastavno čitanje književnih djela; pojmovno odrediti epsko djelo; po načelima primjerenosti i postupnosti metodički oblikovati kompozicijsku raščlambu epskoga djela; razvijati kod učenika sposobnost karakterizacije epskog lika; metodički oblikovati nastavu kako bi učenici razlikovali literarnu i teatrološku interpretaciju drama; raščlaniti i komentirati dramsku scenu, kontrastivno proučavati osobitosti književnih djela; povezati nastavu književnosti s ostalim područjima nastave hrvatskoga jezika kao i s drugim nastavnim predmetima; prepoznati učenike nadarene za literarno izražavanje;

individualno pristupiti učenicima kako bi lakše komunicirali s književnim djelom


1. Različiti pristupi nastavi književnosti u mlađim razredima osnovne škole

2. Metodički sustavi nastave književnosti

3. Teorijsko određenje poezije

4. Sposobnosti učenika za prihvaćanje pjesničkoga djela

5. Razine interpretacije lirske pjesme

6. Uvođenje u ritam

7. Uvođenje učenika u samostalno čitanje poezije8. Metodički pristup pjesničkoj zbirci

9. Pojmovno (literarno) određenje epike

10. Kompozicija epskoga djela

11. Lik u epskom djelu

12. Drama kao književni rod

13. Literarna i teatrološka interpretacija drame

14. Interpretacija dramske scene

15. Analiza dramskoga lika


324









Pohađanje nastave 1 Praktični rad 3 Kolokvij 1










ostalih medija Dragutin Rosandić (2005.) Metodika književnog odgoja, Zagreb: Školska knjiga. Kata Lučuić (2008.) Prožimanje riječi, slike i glazbe / u metodici književnosi u razrednoj nastavi, Zagreb . Školska knjiga

Eva Leniček (2002.) Lektira u razrednoj nastavi, Petrinja: Visoka učiteljska škola u Petrinji.


Ana Gabrijela Šabić: (1991.) Učenk i lirika, Zagreb: Školske novine.

Anđelka Peko - Ana Pintarić (1999.) Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika, Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera.

Zvjezdana Ladika (1970.) Dijete i scenska umjetnost, Zagreb: Školska knjiga.

Ivanka Kunić (1991.) Kultura dječjeg govornog i scenskog stvaralaštva, Zagreb: Školska knjiga.325





Lučić-Mumlek, Kata (2004) Lektira u razrednoj nastavi, metodički priručnik, Zagreb: Školska knjiga

Diklić, Zvonimir, Težak Dubravka, Zalar, Ivo (1996) Primjeri iz dječje književnosti, Zagreb: DiVič






1.6. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 30+0+15

1.2 .Godina studija 5. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 451.3.Naziv predmeta Medijska kultura 1.8. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Teodora Vigato1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.9. Suradnici1.5.Status predmeta2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente s filmskom kulturom koju treba koristiti u radu s djecom.2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne

kompetencije potrebne za predmetNema


1.,2.,3.,4.,5.,17.


Nakon položenog ispita iz ovog kolegija student će biti sposoban:- identificirati i imenovati duge, kratke, subjektivne i objektivne kadrove- nabrojiti elemente filmskog jezika- prepoznati i opisati osobitosti filmske vrste- diskutirati o prikazanom filmu koristeći osobitosti filmskog jezika- objasniti temi i ideju filma, filmske postupke, antagoniste i protagoniste i njihove odnose- sažeti temu filma, smjestiti film u kinematografiju i usporediti film s ostalim ostvarenjima pojedinog autora- interpretirati film koji je predviđen programom medijske kulture u osnovnoj školi- protumačiti osobitosti filma koji se predstavlja učenicima- analizirati motive iz animiranih i dokumentarnih filmova- kategorizirati filmove prema različitim kriterijima

326





- suprotstaviti različite filmske rodove- usporediti animirane filmove iz različitih razdoblja- osmisliti sat iz medijske kulture- povezati sadržaje iz medijske kulture sa sadržajima iz književnosti –- kritički prosuđivati animirane filmove koji su dostupni u nastavi


Upoznavanje s filmskim izražajnim sredstvima: kadar, okvir, objektiv, filmski plan, kut snimanja, pokreti kamere. Zvuk i glazba. Preobrazba pokreta. Filmske spone, montaža. Scenografija, kostimografija, maska, gluma. Studenti se upoznaju s filmskom pričom, sinopsisom i knjigom snimanja. Filmski trik. Filmski rodovi i vrste: animirani, eksperimentalni, propagandni i obrazovni film. Dokumentarni film. Igrani film. Iz povijesti crtanog filma. Crtani film. Walt Disney. Hrvatski animirani film: Dušan Vukotić, Milan Blažeković, Ante Zaninović, Joško Marušić, Zlatko Bourek, Borivoj Dovniković, Nedjeljko Dragić, Zlatko Grgić. Dječji film. Hrvatski dokumentarni film




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Pohađanje nastave i seminari




Domaće zadaće Seminarski rad 1 Usmeni ispit 0,5




Redovito pohađanje nastave (15 ECTS postotnih bodova)Pisanje seminara (20 ECTS postotnih bodovaPisanje kolokvija – dva puta tijekom semestra studenti će pisati kolokvij. (50 ECTS postotnih bodova)Završni ispit - studenti koji su redovito izvršili gore navedene obveze pristupit će završnom usmenom ispitu (15 ECTS postotnih bodova) Studenti koji nisu uspjeli izvršiti obveze polažu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminatorski, tj. ako student nije položio pismeni dio ispita ne izlaze na usmeni dio

327








ostalih medijaPeterlić, A. (2001.) Osnove teorije filma, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naknada, 15 Mikić, K. (2002.) Film u nastavi medijske kulture, Zagreb, Educa 15 Dovniković, B. (1996.) Škola crtanog film, 2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Zagreb, Prosvjeta 10


Škrabalo, I. (1996.) 101 godina filma u Hrvatskoj, Zagreb, Nakladni zavod Globus




328









0+60+0


40

1.3. Naziv predmeta Kineziološka kultura 1.8. Nositelj predmeta Mr.sc. Predrag Saratlija1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 1 1.9. Suradnici Donata Vidaković Samaržija, prof.1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA


Primjenom odgovarajućih programa usvojiti i usavršiti temeljna teorijska i praktična kineziološka znanja, usvojiti metodičke postupke primjenom složenijih metodičkih organizacijskih oblika rada, kojima mogu utjecati na transformaciju motoričkih i funkcionalnih sposobnosti.Također steći osnovna znanja o morfološkom statusu pojedinca te usvojiti osnovne informacije o provođenju antropoloških mjerenja.




9.,17.


Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni: objasniti i opisati osnovna teorijsko-praktična znanja nekih fitness programa: aerobni programi, programi za razvoj

snage i mišićne izdržljivosti, programi sa i bez opterećenja, programi za razvoj fleksibilnosti povezati i primijeniti usvojene informacije o pravilnosti izvođenja pojedinih vježbi, doziranju intenziteta i volumena

opterećenja, planiranju i provedbi individualnih programa vježbanja izvan nastave i u slobodno vrijeme Identificirati , razlikovati, usporediti i objasniti neke kineziološke programe kao primjere različitog strukturiranja

slobodnog vremena razviti potrebu za sustavnim tjelesnim vježbanjem s ciljem pozitivnog utjecaja na organizam identificirati pozitivne učinke tjelesne aktivnosti na zdravlje pojedinca prikazati i provesti kineziološke operatore primjerene za učenje i usavršavanje motoričkih zadataka

329





primjenjivati različite metodičke organizacijske oblike rada (rad u stanicama, poligon prepreka, kružni oblik rada...)


. Kolegij obuhvaća osnovna teorijsko-praktična znanja o nekim fitnes programima, kao što su: aerobni programi, programi za razvoj snage i mišićne izdržljivosti, programi sa i bez opterećenja i programi za razvoj fleksibilnosti. Kroz kolegij studenti usvajaju i usavršavaju temeljna teorijska i praktična kineziološka znanja, usvajaju metodičke postupke primjenom složenijih metodičkih organizacijskih oblika rada, kojima mogu utjecati na transformaciju motoričkih i funkcionalnih sposobnosti. Također stječu osnovna znanja o morfološkom statusu pojedinca te usvajaju osnovne informacije o provođenju antropoloških mjerenja.

SADRŽAJ: Stretching-vježbe istezanja. Pasivni, aktivni, PNF metoda. Upoznavanje sa osnovama i načini primjene (2) Stretching- vježbe istezanja uz primjenu različitih rekvizita (2) Kružni oblik rada bez opterećenja za tonizaciju i jačanje muskulature (4) Kružni oblik rada sa medicinkama sa ciljem tonizacije i jačanja muskulature. (4) Kružni oblik rada sa medicinkama. Vježbe u paru za razvoj eksplozivne i repetitivne snage (4) Primjena fittball-a u treningu (2) Vježbe za tonizaciju i jačanje muskulature uz primjenu fittball-a i bučica (2) Vježbe za jačanje gornjih i donjih ekstremiteta (4) Aerobic niskog inteziteta namijenjen mlađoj školskoj dobi (4) Aerobic: Pojedinačno izvođenje više koraka u kretanju i mjestu i povezivanje istog (4) Vježbe za oblikovanje i jačanje trbušne muskulature u sekciji snage kao sastavnog dijela klasičnog sata aerobica

(4) Vježbe za oblikovanje i jačanje leđne muskulature u sekciji snage kao sastavnog dijela klasičnog sata aerobica (4) Osnove pilates tehnike (4) Osnove pilates tehnike- pilates na lopti (4) Osnove pilates tehnike- primjena elastične trake (2) Morfološka mjerenja u kineziologiji; mjerenje kožnih nabora (4) Morfološka mjerenja u kineziologiji; mjerenje voluminoznosti tijela (4) Utvrđivanje morfološkog statusa studentica i izrada odgovarajućeg programa vježbanja (2)




2.7. Komentari:


330










Eksperimentalni rad







ostalih medijaFučkar, K. (1997). Aerobika za mlađu školsku dob. Suvremena aerobika- Zbornik radova, šesti zagrebački sajam sporta. Zagreb: FKK.

1

Kališ, S. (2000). Fitnes za djecu- praktični savjeti za roditelje. Zagreb: Gopal.

1 1

Brown, L.E., Ferigno, V.A., Santana, J.C. (2006). Brzina agilnost, eksplozivnost. Gopal d.o.o. Zagreb

1

Jukić I., Marković, G(2005). Kondicijske vježbe s utezima (priručnik), Kineziološki fakultet, Zagreb

1

Radcliffe, J.C., Farentinos, R.C. (2003). Pliometrija, Gopal, Zagreb 1Furjan Mandić, G.: Vježbanje snage u aerobici, Kineziološki fakultet, Zagreb 1


Ungaro, A.(2004.): Pilates obećanje, Makronova, Zagreb Jagodić Rukavina A.(2006). Body tehnika, Makronova Zagreb Anderson B. (2001). Stretching-vježbe istezanja, Gopal d.o.o., Zagreb



331










15+15+0


30

1.3. Naziv predmeta Metodika nastave predmeta izbornog modula A1 1.8. Nositelj predmeta

doc.dr.sc. Ivica Vigato

332





1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici1.5. Status predmeta 2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Ovladavanje osnovama metodike nastave u osnovnoškolskom obrazovanju2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne


Nema


1.,2.,3.,4.,5.,10.,11.,14.,15.,17.,19.


Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni: planirati i izvoditi nastavu hrvatskoga jezika u višim razredima osnovne škole. organizirati nastavu u predmetnoj nastavi u okviru 45 minuta i prilagoditi se učenicima različitih razreda predmetne nastave

koji se naizmjenično pojavljuju. prilagoditi nastavu u predadolescentima kod kojih prestaje zaigranost i maštovitost, a sve više prevladava racionalno

mišljene. izvoditi nastavu jezika, književnosti, usmenoga i pismenoga izražavanja te medijske kulture u višim razredima osnovne

škole. prepoznati učenike s poteškoćama u svladavanju znanja i vještina ovoga nastavnoga predmeta, kao i poticati nadarene. primjenjivati različite oblike rada, metode rada i suvremena nastavna sredstva radi poboljšavanje nastave.

pratiti suvremenu metodičku literaturu za nastavu hrvatskoga2.5. Sadržaj predmeta detaljno

razrađen prema satnici nastave Organizacija nastavnoga procesa u predmetnoj nastavi Nastava jezika u višim razredima osnovne škole Sustavno i nesustavno proučavanje fonetike i fonologije u predmetnoj nastavi Morfologija u predmetnoj nastavi Proučavanje sintaktičkih odnosa u predmetnoj nastavi rasprava Interpretativno čitanje i govorne vrednote Pričanje prepričavanje, izvještavanje predavanje, Govorne vježbe Pismene vježbe u predmetnoj nastavi Ispravak školske zadaće Stvaranje teksta Lirika u predmetnoj nastavi

333





Struktura epskoga djela Teatrološka raščlamba dramskoga lika Medijska kultura u predmetnoj nastavi




2.7. Komentari:


Studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu temu i pripremu za diskusiju izvan nastave. Dužni su napisati i prezentirati seminarski rad.Dva puta tijekom semestra studenti će pisati kolokvij. Studenti koji su redovito izvršili gore navedene obveze pristupit će završnom usmenom ispiti.

Studenti koji nisu uspjeli izvršiti obveze navedene pod 1-4 polažu pismeni i usmeni ispit. Pismeni dio ispita je eliminacijski, tj, ako student nije položio pismeni dio, ne izlazi na usmeni dio.









2.11. Obvezna literatura (dostupna u Naslov Broj primjeraka u Dostupnost putem

334





knjižnici i putem ostalih medija)

knjižnici ostalih medijaS. Težak (1996.) Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1 Zagreb: Školska knjiga

S.Težak (1998.) Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 2 Zagreb: Školska knjiga.

. Dragutin Rosandić (2005.) Metodika književnog odgoja Zagreb: Školska knjiga. Dragutin Rosandić (1990.) Od slova do teksta i metateksta, Zagreb: Profil.

Anđelka Peko - Ana Pintarić (1999.) Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika, Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera


Ana Gabrijela Šabić: (1991) Učenk i lirika, Zagreb: Školske novineDragutin Rosandić (2003.) Kurikulski metodički obzori, Zagreb: Školske novine.Babić-Finka-Moguš (1996.) Hrvatski pravopis, Zagreb: Školska knjiga.Stjepko Težak- Stjepan Babić (1992.) Gramatika hrvatskoga jezika,




335








15+0+15


1.3. Naziv predmetaMetodika nastave predmeta izbornog modula A2 1.8. Nositelj predmeta

Doc.dr.sc. Sanda Uglešić

1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici 1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta 2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne




336






Suvremeno povijesno obrazovanje: Strukturiranje metodike nastave povijesti. Didaktička komunikacija i suvremena povijesna znanost. Povijesno mišljenje (filozofijski i psihologijski aspekti). Uloga nastave povijesti u povezivanu predmeta. Redoslijed ili struktura nastavnog programa. Nastava povijesti u osnovnoj školi. Nastava povijesti u usmjerenom obrazovanju. Nastava povijesti u drugim zemljama. Metodika nastave povijesti na našim fakultetima. Odnos između prosvjetnih radnika i adolescenata. Planiranje i priprema za nastavu: Planiranje u nastavi povijesti. Priprema natavnika. Stručno usavršavanje nastavnika.Klasični oblici rada u nastavi povijesti: Povijesno mišljenje (struktura). Razgranati udžbenik i multimedijski sklop. Tipovi sata povijesti. Samostalni rad učenika. Izvannastavni rad. Izborna i fakultativna nastava. Aktualizacija. Korištenje književnosti i umjetničkih djela. Formiranje pojmova. Usmeno izlaganje. Lokalizacija povijesnih pojava i povijesnih karata. Zornost u nastavi povijesti. Izučavanje kronologije. Korištenje povijesnih izvora u nastavi. Historiografija u nastavi. Nastavna sredstva i tehnička pomagala. Tradicionalni didaktički sustavi. Egzemplarnost u nastavi povijesti. Heruistička nastava. Suvremena nastava povijesti: Programirana nastava povijesti. Problemska nastava povijesti. Vrednovanje rezultata i testiranje. Fleksibilna diferencijacija. Metodologija znanstvenih istraživanja. Razvoj povijesnog mišljenja. Pregled literature. Udžbenik kao predmet istraživanja. Eksperimentalna istraživanja: Istraživanja udžbenika i didaktičkih materijala. Praćenje eksperimentalnih istraživanja u nastavi. Sređivanje i obrada podataka.Hospitacije i ogledna predavanja: Upoznavanje osnovne i srednje škole. Rad s mentorom. Pokusna i ogledna predavanja. Praćenje oglednih predavanja i diskusije. Završna analiza nastavne prakse i upute za rad u školi.




2.7. Komentari:








2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada

337





studenata tijekom nastave i na završnom ispitu




ostalih medijaM. Vrbetić, Nastava povijesti V. Mužić, Programatska nastava, Zagreb. 1976. V. Mužić, Metodologija pedagoških istraživanja. Sarajevo. 1968. I. Rendić-Miočević, Didaktičke inovacije u nastavi povijesti, Zagreb 1989. I. Rendić-Miočević, Prediktori uspješnosti problemske nastave povijesti u prvom razredu srednje škole, Pedagoški rad 3/1990.







15+15+0

1.2. Godina studija 5. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 151.3. Naziv predmeta Metodika nastave izbornog modula A3 1.8. Nositelj predmeta Saša Živković, docent

338





1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici1.5. Status predmeta izborni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za samostalno programiranje i planiranje nastave likovne kulture u osnovnoj školi, te istraživanje dječjeg stvaralaštva.


Uvjet: Upisan studij i poznavanje vizualno-likovnog jezika,Kompetencije: izražavanje u nekim od vizualnih tehnika, poznavanje općih pedagoških i didaktičkih principa nastavnom procesu, rad na računalu


1.,2.,3.,4.,10.,11.,14.,15.,17.,21.


Studenti stječu: Studenti će biti sposobni načiniti nacrt istraživanja dječjeg likovnog stvaralaštva skladu sa znanstvenim principima. Steći će znanja o metodama prikupljanja i analize podataka.Razvijat će sposobnost prepoznavanja osobina dječjeg crteža prema razvojnim fazama različitih teorija.Znati će i razumjeti važnost likovnog stvaralaštva za psihofizički dječji razvoj.Znati će napraviti nacrt istraživanja i istraživati dječje stvaralaštvo u razvojnim, estetskim i kreativnim aspektima


Predavanja: Vježbe:1. Uvodno predavanje 1. Prezentacija programa2. Način i pristup istraživanju dječjeg stvaralaštva 2. Izabrani sadržaji plana i

programa 1 razred3. Metode istraživanja dječjeg stvaralaštva 3. Izabrani sadržaji plana i

programa 2 razred4. Prikupljanje i analiza istraživačkih podataka 4. Izabrani sadržaji plana i

programa 3 razred5. Pregled razvoja dječjeg stvaralaštva 5. Izabrani sadržaji plana i

programa 5 razred6. Razvoj prikaza ljudske figure u dječjem crtežu 6. Izabrani sadržaji plana i

programa 6 razred7. Prikaz prostora u dječjem crtežu 7. Izabrani sadržaji plana i

programa 7 razred8. Šablone i stereotip u dječjem crtežu 8. Izabrani sadržaji plana i

339





programa 8 razred9. Teorije darovitosti 1 9. Projektna nastava10. Teorije darovitosti 2 10. Strukturalna korelacija11. Psihološki pristup dječjem stvaralaštvu 11. Prezentacija

istraživanja12. Sociološki pristup dječjem stvaralaštvu 12. Prezentacija

istraživanja13. Umjetnički pristup dječjem stvaralaštvu 13. Prezentacija

istraživanja14. Bajke i mitovi kao arhetipski motivi u crtež 14. Prezentacija

istraživanja15. Analiza naučenog 15. Završno predavanje


x predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenjeterenska nastava

x samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Obvezno prisustvovanje nastavi i vježbama . Predati mapu s likovnim radovima.Napisati nacrt istraživanja, provesti istraživanje u razredu i prezentirati istraživanje na vježbama . Pristupiti usmenom ispitu.





Istraživanje 1,5 Esej Likovni radovi i projekti 0,5



Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (25 ECTS postotnih bodova),putem samostalnog zadatka-istraživanja(37,5 ECTS postotnih bodova), likovnim radovima i projektima ( 12,5 ECTS postotnih bodova) i kroz usmeni ispit (25 ECTS postotnih bodova).Ukupno opterećenje studenta je 120 sati nastavnog i van nastavnog rada što iznosi 4 ECTS boda

340








ostalih medijaDamjanov, Jadranka (1991): Vizualni jezik i likovna umjetnost, Školska knjiga, Zagreb 1 Jakubin, M. (1999): „Likovni jezik i likovne tehnike: Temeljni pojmovi“, Educa, Zagreb 2 Bognar, L., Matijević, M. (2002): Didaktika, Školska knjiga, Zagreb 5 Oaklander, V. (1996): Put do dječjeg srca : geštaltistički psihoterapijski pristup djeci, Školska knjiga, Zagreb

1

Walker,S. (2007): Darovita djeca : Vodič za roditelje i odgajatelje, Velebe, Zagreb1

Mužić V.: Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja, Educa, Zagreb, 2004 10


Winner, E. (2005): Darovita djeca, Ostvarenje, Lekenik Ayalon, O. (1995): Spasimo djecu, Školska knjiga, ZagrebCox, M. (1997): Drawings of People by the Under-5s, Falmer Press, London, Luquet, G.-H. (2001): Children's Drawings, Free Association Books, London, 160 str.




341








15+16+0


1.3. Naziv predmetaHrvatska književnost u europskom kontekstu 1.8. Nositelj predmeta

Prof.dr.sc. Tihomil Maštrović

1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici 1.5. Status predmeta izborni2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta 2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne





Hrvatski kulturni identitet u kontekstu europskog kulturnog kruga. Hrvatska književnost prema europskim književnostima. Hrvatska književnost kao organski dio europskog književnog kretanja. Značaj europskih sveučilišta za razvoj hrvatske kulture i književnosti. Utjecaj europskih književnosti na hrvatsku književnost. Prinos Hrvata europskoj kulturi i književnosti. Hrvatski latinitet. Književna djelatnost Hrvata na latinskom jeziku u ostalim zemljama Europe. Humanizam u Europi. Hrvatski humanisti i razvojne faze humanizma. Europski humanistički kontekst Marulićevih djela. Višejezičnost opusa. Recepcija Marulića u Europi i njezini razlozi. M. Marulić, klasik europske humanističke i religiozne književnosti. Kultura renesanse u Italiji i drugim europskim zemljama. Hrvatska renesansna književnost u europskom kontekstu. Specifičnost hrvatske renesanse. Reformacija u europskim zemljama. Hrvatska protestantska tiskara u Urachu. Matija Vlačić Ilirik – povijesna ličnost njemačkog protestantizma. Protestantizam kao kulturni, književni i jezični pokret u Hrvatskoj. Protureformacija u Europi. Utjecaj

342





europske barokne književnosti na hrvatsku književnost. Povezanost hrvatske leksikografije XVII. i XVIII. stoljeća s civilizacijom zapadnoeuropskog kruga. Pisci i djela hrvatske preporodne književnosti u europskom kontekstu. Društvena i politička pozadina realističke književnosti. Hrvatska književnost prve polovice XX. stoljeća kao dio europskog književnog kretanja. Suvremena hrvatska književnost prema europskim književnostima.




2.7. Komentari:












ostalih medijaHrvatska književnost u europskom kontekstu, ur. A. Flaker i K. Pranjić, Zagreb, 1978. R. Katičić, Litterarum studia. Književnost i naobrazba ranoga hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 1998. E. Kale, Hrvatski kulturni i politički identitet, Zagreb, 1999 R. Katičić, Na kroatističkim raskrižjima, Zagreb, 1999. Hrvatski latinisti, Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. I. I II., Zagreb, 1969.-1970. M. Kombol, Povijest hrvatske književnosti do narodnoga preporoda, II. izd., Zagreb, 1961. I. Frangeš, Povijest hrvatske književnosti, Zagreb, 1987.

343








344








15+15+0

1.2. Godina studija 5. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 1.3.Naziv predmeta Djeca sa specifičnim teškoćama u učenju 1.8.Nositelj predmeta Dr.sc. Smiljana Zrilić, izv.prof.1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9.Suradnici 1.5.Status predmeta izborni2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmetaCilj je ovog kolegija da studenti upoznaju posebnosti djece koja imaju specifične teškoće učenja (disleksiju, disgrafiju i diskalkuliju) kako bi ih u budućnosti mogli identificirati, ispravno im pristupiti u radu, adekvatno vrednovati njihov rad.


Nema


1.,2.,3.,4.,10.,15.,


Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni: Prepoznati disleksiju. Prepoznati disgrafiju. Prepoznati diskalkuliju. Koristiti učinkovite intervencije u radu s učenicima sa specifičnim teškoćama u učenju. Pravilno ocijeniti uratke učenika sa specifičnim teškoćama u učenju. Ispravno reagirati u slučaju dodatnih teškoća koje se odnose na strah od neuspjeha, teškoće na socijalnom i emotivnom polju

djetetove osobnosti.2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen

prema satnici nastave Povijesni osvrt na proučavanje specifičnih teškoća u učenju, disleksija, disgrafija i diskalkulija, tipovi disgrafije: vizualna (optička) disgrafija, auditivna (fonološka) disgrafija, jezična disgrafija, grafomotorne disgrafije, teškoće u matematici i disleksija, teškoće u matematici i disgrafija, dodatner teškoće, socijalne, emotive, školski neuspjeh, kompetencije učitelja.




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Studenti prisustvuju nastavi predavanja i seminara, izrađuju i izlažu seminarski rad te polažu ispit. Seminarski rad je analiza slučaja (jednog ili

345





više učenika s nekom od specifičnih teškoća učenja), analiza njegovih radova, komentiranje ocjene učitelja, kompetencije učitelja, suradnja sa stručnim suradnicima, te roditeljima, naglašavanje područja na kojima je učenik izrazito uspješan (likovni talenti, glazbeni i sl.), uz prijedloge mogućnosti uspješne socijalne integracije.








Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu kroz pohađanje nastave, izradu i izlaganje seminarskog rad, kolokvij, te pismeni i usmeni ispit.




ostalih medija Zrilic, S. (2013): Djeca s posebnim potrebama u vrtiću i nižim razredima osnovne

škole. Zrinski d.o.o. Čakovec.


Buzan, T. (2004.): Kako izrađivati mentalne mape. Najnoviji alat za razmišljanje koji će promijeniti vaš život. Zagreb: Veble commerce. Buzan, T. (2005.): Mentalne mape za klince: kako do uspjeha u školi. Zagreb: Veble commerce. Davis, R.D. (2001): Dar disleksije. Zagreb. Alinea. Galić-Jušić, I. (2004): Djeca s teškoćama u učenju. Lekenik. Ostvarenje, d.o.o. Mahesh, C. Sharma (2001): Matematika bez suza, Hermes izdavaštvo, Zagreb. Posokhova I. (ur.) (2000): Kako pomoći djetetu s teškoćama u čitanju i pisanju. Ostvarenje. Lekenik. Posokhova, I. (2007): Kako pomoći djetetu s teškoćama u čitanju i pisanju. Ostvarenje. Lekenik. Zrilić, S.; Marasović, D. i Perović, A. (2009): Učinkovitost metode Brain Gym u radu s djecom sa specifičnim teškoćama u učenju.

Školski vjesnik, Vol. 58., br. 2, (str.199-208). Zrilić, S., Bedeković, V., Valjan-Vukić, V. (2010). Pedagoško-didaktičke kompetencije učitelja u radu s djecom sa specifičnim

teškoćama učenja U: Ivanović, J. (ur.): „Modern Methodological aspects“. Zbornik radova međunarodne konferencije Učiteljskog fakulteta u Subotici, (str. 1074 – 1089).



346









15+0+15

1.2. Godina studija 5. 1.11. Očekivani broj studenata na predmetu 251.3. Naziv predmeta Ekologija 1.12. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Slaven Zjalić1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.13. Suradnici Dr. sc. Anđelko Vrsaljko1.5. Status predmeta Izborni2. OPIS PREDMETA


Cilj ovog kolegija je da studenti upotpune svoja znanja o značenju ekologije , njenoj ulozi i važnosti za svaku vrstu, a ne samo čovjeka. Kroz pojedine nastavne jedinice studenti usvajaju znanja o utjecaju čovjeka na pojedine sastavnice ekosfere i promjene u istima koje su nastale pod utjecajem čovjeka. Riječ je o lokalnim, regionalnim i globalnim promjnama ne samo klime (koje najizravnije utječu na život na zemlji), već i o smanjenju neobnovljivih izvora energije i sirovina i što je najvažnije na smanjenju bioraznolikosti, odnosno o izumiranju vrsta, koje su zoran indikator o negativnom utjecaju čovjeka na iste, a onda i na vlastito zdravlje.Nadalje, cilj je ovog kolegija educirati studente o ekološkim datostima Hrvatske, o posebno vrijednim dijelovima prirode kao prirodnom i biološkom uresu, njihovom značenju, njezi, očuvanju, vrijednovanju i zaštiti. S obzirom na rad s djecom, odnosno važnost zdrave prehrane u razvoju djece, posbna se pozornost poklanja proizvodnji integrirane i naročito organske hrane.

347







1.,2.,3.,4.,7.,17.


kritički vrijednovati jedinu nam danu prirodu (ekosferu) , te stručno i ekološki osvviješteno rasuđivati o sadašnjem uplivu čovjeka na ekosferu

komunicirati o valorizacijskoj osnovi ekosfere s djecom u školama, društvu, kolegama, ljubiteljima prirode (ekologistima), ekolozima, raznim udrugama i sl. putem svih medija, koristeći pri tome dostupne nam tehnologije

Objasniti leksičke elemente ekologije Primijeniti egzaktne primjere pri riješavanju ekoloških problema ili upita djece u učionici i prirodi Razviti ekološku svijest i rasuđivanje Pokazati vještinu identificiranja i kategoriziranja ekoloških problema i ispravno ih komentirati Vrjednovanje – kritički prosuđivati i sukladno najvišim ekološkim standardima valorizirati aktualne ekološke probleme


1 . tjedanZnanstvene osnove ekologije, zaštite prirode i okoliša.Definicija ekologije. Raščlamba ekologije.Zaštita prirode i okoliša.

2. tjedan Ekosfera. Osnovne značajke ustrojstva. Osnovne funkcionalne osobitosti.

3. tjedan Ekološke zakonitosti. Biosfera. Ekološki čimbenici okoliša. Ekosustav.

4. tjedanUtjecaj čovjeka na atmosferu i globalnu klimu. Antropogeni staklenički učinak. Razgradnja stratosferskog ozona. Ublažavanje klimatskih promjena

5. tjedanUtjecaj čovjeka na hidrosferu i kriosferu. Raspodjela voda na zemlji, zalihe i potrošnja.Onečišćenje i iskorištavanje voda.

6. tjedan Litosfera i pedosfera. Antropogeni utjecaji na onečišćenjee tala. Onečišćivači hrane.

7. tjedan Proizvodnja hrane. Konvencionalna, integrirana i biološka/organska proizvodnja.

8. tjedan I kolokvij

9. tjedanEkosustavi: Optjecaj energije i tvari. Biogeokemijski ciklusi i čovjekov upliv u biogeokemijske cikluse.

10. tjedanEkosustavi: Optjecaj energije i tvari. Biogeokemijski ciklusi i čovjekov upliv u biogeokemijske cikluse.

348





11. tjedan Ekološka zajedništva. Struktura i sastav ekoloških zajedništava.

12. tjedan Bogatstvo, obilje i raznilikost vrsta. Utjecaj čovjeka na bioraznovrsnost.

13. tjedan Trajno održivi razvoj. Posebno vrijedni djelovi prirode i njihva zaštita

14. tjedan Interpretacija ekoloških informacija

15. tjedan II Kolokvij


predavanja seminari i radionice mješovito e-učenje terenska nastava

samostalni zadaci mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:


Studenti su dužni redovito pohađati predavanja kako bi mogli pratiti tijek izvođenja nastave i postupno usvajati sposobnosti, znanja i vještine iz nastavnih cjelina, a za dobivanje potpisa biti nazočni najmanje na 70 % predavanja ili donijeti zdravstvenu ispričnicu jer zbog bolesti nisu mogli nazočiti u toj postotnoj mjeri.Seminari će se izlagati kao prezentacija u POWER POINTU i prilagati kao seminar u pismenom obliku u elektroničkoj verziji. Vrjednovat će se sam seminar, njegovo izlaganje, ali i aktivnosti ostalih studenata koji će sudjelovati u raspravi i konstruktivno pridonijeti izlaganoj problematici








Tijekom kolegija vrijednuju se zalaganje studenta na predavanjima i seminarima, izrada i izlaganje seminara, kolokviji ili pismeni ispit i usmeni ispit.

349





Nazočnost na nastavi i zalaganje se vrijednuje s 5 bodova.Student je dužan izraditi seminar i izlagati kao prezentaciju u POWER POINTU i prilagati kao seminar u pismenom obliku u elektroničkoj verziji. Vrjednovat će se sam seminar, njegovo izlaganje, ali i aktivnosti ostalih studenata koji će sudjelovati u raspravi i konstruktivno pridonijeti izlaganoj problematici (20 bodova).Pismeni dio ispita (50 bodova) student može položiti na dva načina:

3. putem dva kolokvija ili 4. na cjelovitom pismenom ispitu koji se sastoji od cijelog gradiva.

Prvi kolokvij se polaže nakon 7 nastavnih cjelina, a prije predavanja 8 nastavne cjelina i ako student zadovolji bodovni prag od 60 bodova od 100 mogućih ima pravo izići na drugi kolokvij, koji će se održati dan iza zadnjeg predavanja.Završnu ocjenu upotpunjuje pismeni dio ispita, čiji udio iznosi 25 bodova u ukupnoj zbirnoj ocjeni.




ostalih medijaGlavač V.:Uvod u globalnu ekologiju, Hrvatska sveučilišna naklada, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Pučko otvoreno učilište Zagreb, 2001.

Dovoljan

Grupa autora. Ekološki leksikon, Barbat, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja Republike Hrvatske, 2001.

Dovoljan


Springer O. i D. Otrovani modrozeleni planet, Meridijani Samobor, 2008Kerovec M.: Ekologija kopnenih voda, Hrvatsko ekološko društvo, Zagreb, 1988.Požaar-Domac: o biologiji mora, Hrvatsko ekološko društvo, Zagreb, 1988.Grupa autora: Osnove prava okoliša, Zagreb, 1997.


Studentska evaluacijaPriručnik za osiguranje i unaprijeđivanje kvalitete Odjela za izobrazbu učitelja i odgojiteljaSlužba Sveučilišta za praćenje kvalitete nastave


350








30+15+0


1.3. Naziv predmeta Metodologija istraživanja u odgoju i obrazovanju 1.8. Nositelj predmeta

doc.dr.sc. Slavica Šimić Šašić

1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici1.5. Status predmeta obvezan2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmetaCilj predmeta je upoznati studente s metodologijom znanstvenih istraživanja, znanstvenim metodama, postupcima prikupljanja i obrade podataka. Planiranje, tijek provedbe i osnovne procedure u organizaciji znanstvenog rada uopće i posebice rada u području odgoja i obrazovanja.



1.,2.,3.,4.,16.


Svladavanjem sadržaja studenti će moći:- opisati, klasificirati i usporediti različite metode istraživanja (znanstvene paradigme, vrste istraživanja, tehnike prikupljanja i obrade podataka)- prepoznati i procijeniti proces i procedure izvođenja istraživačkog rada, nastanka znanstvenih podataka i pisanja izvješća o znanstvenim rezultatima- pronaći i primijeniti specifična znanja u relevantnoj literaturi- samostalno planirati i organizirati provedbu manjih istraživanja (izraditi nacrt, prikupiti, obraditi, analizirati, interpretirati i prikazati rezultate istraživanja)- pratiti i kritički procijenjivati rezultate drugih istraživanja u smislu procjene kvalitete i primjenjivosti rezultata pri rješavanju određenih odgojno-obrazovnih problema.

351





- razviti vještine potrebne za istraživački rad


Određenje znanosti, funkcija znanosti, konstitutivni elementi znanosti. Pojam metodologije znanosti, znanstvene paradigme: paradigma razumijevanja i paradigma tumačenja, vrste istraživanja, etape istraživanja, izbor problema istraživanja, izrada projekta znanstvenoistraživačkog rada, prikupljanje podataka. Metode istraživanja: deskriptivna metoda, kauzalna metoda, eksperiment. Istraživački postupci, instrumenti i vrednovanje, mjerne karakteristike instrumenata (valjanost, pouzdanost, objektivnost, osjetljivost, diskriminativna vrijednost zadataka i baždarenost); rad na dokumentaciji, sustavno promatranje, intervju, anketa, test, skale procjenjivanja i prosuđivanja. Kvalitativna obrada podataka. Statistička obrada podataka. Interpretacija i primjena rezultata istraživanja. Etički principi u istraživanju.




2.7. Komentari:Studenti će samostalno izraditi nacrt diplomskog rada.

2.8. Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u nastavi, prezentacija nacrta završnog rada, pismeni ispit.


Pohađanje nastave Praktični rad 0,5 Kolokvij



Istraživanje Esej Aktivnost na nastaviOstalo upisati)

0,5



Rad studenata na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: aktivnost na nastavi (12,50 ECTS postotnih bodova), izrada nacrta diplomskog rada (12,50 ECTS postotnih bodova) i pismeni ispit (75,00 ECTS postotnih bodova).




ostalih medijaMužić, V. 2004. Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Educa. 17 10Milas, G. (2009). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jatrebarsko: Naklada Slap. (Odabrana poglavlja)

11 10

Silobrčić, V. (2000). Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Zagreb: Medicinska naklada.

7 11

352






Cohen, L., Manion, L. i Morrison, K. (2007). Metode istraživanja u obrazovanju. Jastrebarsko: Naklada Slap.Petz, B. (2004). Osnove statističke metode za nematematičare. Jastrebarsko: Naklada SlapMužić, V., Matijević, M. i Jokić, M. (2003). Istraživati i objavljivati – elementi metodološke pismenosti u pedagogiji. Zagreb: HPKZ. Dijete i društvo (Tematski broj: Etika istraživanja s djecom). 2003., 5(1).Sekulić-Majurec, A. (2000.): Kvantitativan i/ili kvalitativan pristup istraživanjimapedagoških fenomena – neke aktualne dileme. Napredak, 141 (3), 289-300.Časopisi iz područja odgojnih znanosti.




Studenti pisani ispit mogu polagati preko kolokvija ili u cijelosti u ispitnim rokovima. Planiraju se dva kolokvija i svaki obuhvaća polovicu nastavnog sadržaja, odnosno ako studenti polažu ispit preko kolokvija svaki kolokvij nosi 37,50 ECTS postotna boda.

353

Documents

1 rn i po/RN... · Web viewObvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija) Naslov Broj primjeraka u knjižnici Dostupnost putem ostalih medija Silić, J. (1998)