Okupaciona terapija

Okupaciona terapija je svaka aktivnost, mentalna ili fizika, propisana od strane ljekara i struno voena od strane profesionalca sa svrhom da pomogne pacijentu u ozdravljenju od neke bolesti ili povrede.

Pacijent u toku dana moe da radi razliite aktivnosti, ali se one ne mogu smatrati okupacionom terapijom ako nisu propisane sa specifinom svrhom.

Dok fizioterapeut radi na pacijentu, okupacioni terapeut radi sa pacijentom.On stimulira pacijenta da maksimalno angauje svoje sposobnosti do konanog cilja, a to je potpuna osposobljenost.

U poetku rehabilitacije primarni cilj je funkcionalno osposobljavanje, ali je potrebno da se u daljem toku ukljue i druge slube: psihijatrijska, psiholoka, socijalna itd, koje postaju intergralni dio ukupnog programa rehabilitacije.

Okupaciona terapija se moe podijeliti na:

Suportivna (psihijatrijska ili zabavna)Funkcionalna (fizikalna ili kinetika)Profesionalna

SUPORTIVNA TERAPIJA RADOM

Pacijent koji iz punog zdravlja doe u situaciju fizike nesposobnosti usljed bolesti ili povrede i u toku rehabilitacije postaje svjestan svojih nedostataka i zapada u psihike krize.

Javlja mu se strah od budunosti, strah da nee moi privreivati, da nee moi brinuti za svoju porodicu i on moe biti takav da ometa proces rehabilitacije. To je razlog to se ta pojava mora predpostaviti i na nju misliti kod planiranja rehabilitacije.

Sa suportivnom terapijom treba poeti to prije, nakon akutne faze bolesti ili povrede, odmah nakon izlaska iz intenzivne njege, na odgovarajuim klinikama, odnosno bolnicama.

Zadatak te terapije je da pacijentu pomogne da prihvati moguu duu hospitalizaciju i odreeno mirovanje, odnosno smanjenu aktivnost kroz neke nespecifine vjebe. To pomae period rekonvalescencije i oporavak.

U centru za rehabilitaciju zapoinje kompletna rehabilitacija sa potrebom da se ukljui i suportivna terapija. To se radi u uskoj saradnji sa psihijatrom ili psihologom.

Faze suportivne terapije:Prvi korak u pravcu prihvatanja vlastite onesposobljenosti je da pacijent savlada strah od svoje invalidnosti i da otpone proces razumijevanja onesposobljenosti.

Drugi korak je pomoi pacijentu da iskoristi svoje preostale snage.

Zadaci suportivne terapije:

da savlada poetnu normalnu depresiju do koje dolazi usljed duge hospitalizacije ili spoznaje o postojanju stalne invalidnosti da se stvori povoljna atmosfera za fiziko ili psiholoko poboljanje. da se pomogne pacijentu da shvati prvenstveno svoje sposobnosti, a manje nesposobnosti. da se pacijentu pomogne da shvati, da e nakon provedene terapije moi da se odri kao punovrijedan lan drutva.

Svaka osoba ima neki strah.

Ako neko ima fiziki hendikep, on ima strah kako e moi ostvariti neke svoje elje i preokupacije i taj strah mu stvara dodatnu traumu.

Tada se vidi potreba za nekim ko e pomoi da se savlada strah i da se doe u fazu razumijevanja.

FUNKCIONALNA OKUPACIONA TERAPIJA

Cilj ove terapije je:Poveati obim pokreta zgloba, ako je ona ogranienaPoveati snagu miiaPoboljati koordinaciju pokreta

Ovi ciljevi su istovjetni sa ciljevima fizikalne terapije i s toga one trebaju zajedno djelovati dopunjujui se. Tu se ukljuuje i logopedski tretman, predprofesionalna i profesionalna rehabilitacija.

Obe terapije, i fizikalnu i okupacionu propisuje isti fizijatar, a provode razliiti zdravstveni profesionalci.

Kad pacijent uspije da uradi neku aktivnost oteenim dijelom tijela, za koju je mislio da nikako nee moi uraditi, to kod njega stvara veliko zadovoljstvo i stimulaciju za nastavak tretmana.

Mora se voditi rauna o vremenu izvoenja pojedinih procedura.

Fizijatar treba da procijeni da li e neka od terapija biti dominantna.

Ako se okupaciona terapija koristi u cilju funkcionalnog osposobljavanja onda te vjebe moraju biti:

SigurnePrilagodljiveVarijabilnePrivlaneJeftine (da ne trebaju skupi materijal)Izvodljive u malom prostoru (naroito ako se rade kod kue).

Vjebe treba da pruaju vie akcije, a manje statike.

Ako je npr. zglob u kontrakturi, treba nai takvu aktivnost, koja e obezbijediti kontrakciju i relaksaciju miia, a ne samo statiku kontrakciju.

Npr. obrada drveta, tkanje, keramiki radovi.

Ponavljanje pokreta kroz radnu aktivnost treba da bude dovoljno dugo da moe da zamijeni vjebu.

Pri tome je zabavnije praviti pokret u toku nekog rada, jer iz toga proizae neki proizvod, dok nakon dugotrajne vjebe toga nema.

To je prednost okupacione terapije.

Gradacija

Mora postojati mogunost da se gradira svaka radna aktivnost i da se ona postepeno poveava, kako se poboljava funkcionalno stanje pacijenta.

Radnjom se moe postii i da se povea otpor, koji pomae jaanju snage.

PROFESIONALNO ORJENTISANA OKUPACIONA TERAPIJA

Ta terapija treba da pripremi bolesnika za posao koji treba da radi nakon zavrene rehabilitacije.

To moe biti posao koji je ranije obavljao i za koji je educiran, a ako ga nije imao ili ga vie ne moe obavljati onda treba da se obui nekom drugom poslu.

Ciljevi:

Predprofesionalna evaluacija je potrebna za pacijente koji ranije nisu imali nikakvo zanimanje. Profesionalno ispitivanje se radi da se utvrde mogunosti pacijenta za raniji posao i utvrde potrebe za prekvalifikacijom.Radna adaptacija treba da omogui pacijentu da stekne spretnost, radne navike i izdrljivost za odreeni posao.Razvijanje sposobnosti za sporazumijevanje u pacijenata koji ele nastaviti kolovanje.

Odjel za profesionalno orjentiranu okupacionu terapiju radom egzistira u rehabilitacionom centru.

On povezuje slubu za profesionalno savjetovanje i terapiju radom.

Postoje razliiti procesi u kojima se ogleda rad tog odjela:

evaluacija, savjetovanje, profesionalno informisanje, trening, zapoljavanje, praenje uspjeha.

Evaluacija

Potrebno je informisati se o zanimanju pacijenta, obrazovanju, sposobnostima, inteligenciji, interesovanjima i fizikim sposobnostima.

Ove informacije se prikupe sa: TestiranjemIntervjuomPosmatranjem

Savjetovanje

Taj proces podrazumjeva da terapeut ukae na:mogunosti pacijenta i probleme to treba uzeti u obzir kod izbora zanimanja.

Profesionalno informisanje

Pacijent se, uz pomo nekog profesionalnog savjetnika informira o buduem zanimanju:uslovima rada, obrazovnim zahtjevima, potrebnom treningu, plaenosti poziva itd.

Trening

U toku svog boravka na rehabilitacionom odjelu pacijent se dodatno educira iz teorije i iz prakse. To je neophodno da se uradi prije evaluacije da bi se stekla to objektivnija slika mogunosti pacijenta.

Zapoljavanje

Terapeut i ljekar pomau profesionalnom savjetniku da nae posao koji to priblinije odgovara eljama i mogunostima onesposobljene osobe.

Praenje uspjeha

Potrebno je kontrolisati kako se ta osoba snala na poslu, jer je nemogue u toku edukacije predvidjeti sve situacije u kojima se moe nai.

To zahtijeva i da se naprave ili predloe odgovarajua pomagala za rad i naprave odreene adaptacije na radnom mjestu.

Propisivanje okupacione terapije

Ljekar propisuje okupacionu terapiju prema klinikom nalazu i izvrenim mjerenjima. On postavlja cilj koji terapija treba ispuniti, to je komplikovanije nego kod propisivanja fizikalne terapije.

Tanu vrstu aktivnosti i vrstu materijala odreuje okupacioni terapeut vodei rauna o nalazu ljekara i sklonostima i eljama pacijenta.

Okupaciona terapija (OT) je zdravstvena profesija koja obezbjeuje usluge ljudima ija je sposobnost funkcionisanja u svakodnevnom ivotu poremeena:boleu ili povredom, problemima u razvoju, procesom starenja, mentalnom boleu ili emocionalnim problemima.

Cilj OT je da pomae pojedincima da postignu nezavisan, produktivan i zadovoljavajui stil ivota.

Indikacije za okupacionu terapiju

Povrede glave i kimene modineCerebralna paralizaRazvojni poremeaji, npr. Daunov sindromNeuroloke bolesti (Sclerosis multiplex, M.Parkinsony, ICVPovrede u saobraajnim nesreama, na raduReumatoloke bolestiPsihijatrijske bolesti (depresija)Emocionalni problemi

Mogunosti okupacione terapije

Korisnik usluga se:

Privikava na svoje onesposobljenje.Ui da ponovo koristi povrijeeni dio tijela.Razvija vjetine ili da oteenu funkciju kompenzira zdravim dijelom tijela.Ui nove naine obavljanja kunih poslova, obavljanja kupovine.

Ui da se vrati na raniji posao ili da se prekvalifikuje.Razvija vjetine da se uklopi u kolski sistem.Informie se o podrci svoje zajednice.

Okupacioni terapeut educira:

Osobu sa onesposobljenjem Njihovu porodicu Druge lanove zajednice koje dolaze u kontakt sa onesposobljenim (uitelj, poslodavac)

Mjesto rada okucionog terapeuta:

Bolnice, rehabilitacione ustanove, psihijtrija CBR centri, odnosno dispanzeri Kue osoba sa onesposobljenjem Udruenja bolesnika ili onesposobljenih

Okupaciona terapija omoguava okupaciju.Okupaciju ega? Okupaciju vremena od ustajanja ujutro do lijeganja uvee.

U tom periodu se mogu raditi razne aktivnosti:

Aktivnosti samozbrinjavanja (toaleta, oblaenje, hranjenje, koritenje prevoza, odlazak u kupovinu)Radne aktivnosti (kua, kola, posao)Slobodne aktivnosti (hobiji, izlasci, sportovi, putovanja)

Okupacija je neobino vana za svaiji ivot.Ako neka osoba ne moe da radi ono to eli njeno opte blagostanje je ugroeno i ona je duboko nesretna.

Na poetku tretmana potrebno je upoznati se sa mogunostima i eljama pacijenta, odnosno onesposobljene osobe.

Okupacioni terapeut je potrebno da identifikuje problem tako to e da upozna:

Fizike mogunosti pacijenta. Za to koristi razliita mjerenja: obim pokreta, MMT, koordinaciju poreta.Mentalne mogunosti (pamenje, snalaenje i druge mentalne sposonosti)Pomagala koja treba da koristi (alat za rad, kuhinjska pomagala, namjetaj)

4. Socijalnu i emocionalnu podrku koju mogu da pruaju u kui, koli,radnom mjestu.5. Fiziku organizaciju doma, kole, razreda, radnog mjesta ili drugih mjesta koja koristi onesposobljeni.6. Specifine dnevne aktivnosti koje onesposobljeni eli da radi.

Kada se identifikuje problem onda je potrebno :

da se naui novi nain injenja aktivnosti, koje se ne mogu raditi na dosadanji nain usljed bolesti ili povrede. da prilagodi materijale ili opremu potrebnu za to.da se promijeni okolina u kojem se provodi okupacija.

FAZE OKUPACIONE TERAPIJE:I. Nauiti nove naine izvoenja aktivnostiEdukacija i instrukcijePrijedlog aktivnosti koje mogu poboljati aktivnosti onesposobljenog

II. Prilagoditi materijal i opremuPrilagoditi predmete u domainstvuPrilagoditi predmete potrebne za sport, rekreacijuPrilagoditi predmete potrebne za kolu ili posaoPrilagoditi predmete potrebne za oblaenje ili dotjerivanjePrilagoditi nain transporta prema mogunostimaIII. Izmjeniti okruenje u kojem se provodi okupacijaIV. Raspitivanje o podrci u zajednici

Nauiti nove naine izvoenja aktivnosti1.Edukacija i instrukcijeNa pr.Oblaiti se samo jednom rukomKuhati ili pospremati jednom rukomNauiti najlaki nain koritenja prevoza, naroito javnog prevozaNauiti kretati se kolicima u svojoj srediniTrenirati poboljanje pamenjaNauiti savladati stres

2. Prijedlog aktivnosti koje mogu poboljati aktivnosti onesposobljenog

Na pr.Poveati snaguPoboljati pokretljivost i kordinacijuSprijeiti nastanak deformitetaPoboljati koncentracijuPoboljati samosavladavanjePoveati vjeru u sebe

II.Prilagoditi materijal i opremu

1. Prilagoditi predmete u domainstvuNa pr.

Izradom specijalnih nastavaka za klju, no, pribor za jeloDoradom prekidaa na poretuPrilagoavanjem pribora za ienjePrilagoavanjem stolice itd.

2. Prilagoditi predmete potrebne za sport, rekreacijuNa pr.

Izradom draa za rekete, bilijarski tapIzradom draa za pletee igleIzradom draa za karte (ako se ruke tresu)

3. Prilagoditi predmete potrebne za kolu ili posaoNa pr.

Izradom specijalne stoliceIzradom specijalnog alataIzradom draa za papir, posebnih tabli za crtanje itd

4. Prilagoditi predmete potrebne za oblaenje ili dotjerivanjeNa pr.

Izradom opreme za oblaenje donjeg dijela piame, arapaIzradom specijalnog sjedala za WC koljkuDoradom ruki za etkice za zube, ealj, fen za kosu, za kupanje.

5. Prilagoditi nain transporta prema mogunostimaNa pr.

Nabavkom odgovarajuih kolica ili odgovarajuih drugih pomagala za kretanjeModificirati auto, ugraditi specijalne komandeModificirati biciklo ugraujui trake za vezivanje stopala za pedala, prilagoditi sjedalo itd.

III. Izmjeniti okruenje u kojem se provodi okupacijaNa pr.

Napraviti rampe za kolicaNapraviti ire tokove za vrataPrilagoditi predmete za radReorganizovati ivotni prostor

IV. Raspitivanje o podrci u zajedniciNa pr.

Grupe za samopomoProgrami za rekreaciju u zajedniciInformisanje o mogunosti finansiranja specijalne opreme, arhitektonskih prepravkiSpecijalni transport