1. i 2. Predavanje

Industrijska logistika Uvod u logistiku Porijeklo i značenje pojma logistika Definicija logistike, definicija upravljanje lancem

snabdijevanja (SCM) Bitni datumi u razvoju logistike

Mašinski fakultet Sarajevo Katedra za industrijsko inžinjerstvo i menadžment

Doc. dr. Hadis Bajrić

Logistika Pojam koji se često susreće u različitom značenju i različitom

kontekstu Ne postoji jedinstvena definicija Brojni sinonimi, koncepti, podjele

Uvod u logistiku

Uvod u logistiku

Logistika

Upravljanje lancem snabdijevanja (Supply Chain Management)

Snabdijevanje, nabava, opskrba, kupovina

Lanac snabdijevanja Logistički lanac

Logistički menadžment Poslovna logistika (Business Logistics)

Ulazna logistika

Interna logistika

Tehnička logistika

Eksterna logistika

Izlazna logistika

Povratna logistika

Logistika nabave

Upravljanje materijalima Marketing logistika

SCM

e-logistika

Enginerring Logistics

Vojna logistika Logistika države, regije, kontinenta

Zelena logistika

Industrijska logistika

Logistika treće strane

Uvod u logistiku

Porijeklo i značenje pojma logistika Logistika: Pojam preuzet iz vojne terminologije. Bizantijski car Leontos (886-911) prvi uveo pojam logistika: Logistika treba da naoruža vojsku srazmjerno potrebi za sredstvima zaštite i

oružjem, da se pravovremeno brine o njenim potrebama na terenu i da pripremi svaku njenu akciju u ratnom pokretu.

Henri Jomini (1779-1869), francuski general, vojni teoretičar i historičar, osnivač Vojne akademije u Petrogradu:

Sinonim za aktivnosti podrške borbenim jedinicama što podrazumijeva transport, snabdijevanje, komunikaciju i medicinsku pomoć.

Posebno je postao popularan u Drugom svjetskom ratu, a u zvaničnu vojnu terminologiju je ušao 1949.

Porijeklo i značenje pojma logistika Logistika: Zvanični termin NATO-a i podrazumijeva sve aktivnosti koje su neophodne da se

osiguraju prave stvari, na pravom mjestu, u pravo vrijeme.

NATO definicija logistike: Logistika je nauka o planiranju i izvođenju pokreta i održavanju snaga. Logistika

podrazumijeva: Oblikovanje i razvoj, pribavljanje, skladištenje, prevoz, distribuciju, održavanje,

evakuaciju i dispoziciju materijala Transport ljudstva Pribavljanje ili izgradnju, održavanje, rad i dispoziciju objekata i opreme Pribavljanje usluga Medicinsku i zdravstvenu podršku

http://www.nato.int/cps/bu/natolive/topics_61741.htm

Porijeklo i značenje pojma logistika Logistika: Etimološki, logistika se najčešće povezuje sa francuskim i grčkim jezikom, te

latinskim i perzijskim. Prema jednoj grupi autora riječ logistika vodi porijeklo od francuske riječi “loger”

koja znači smjestiti, nastaniti, i da u vojnoj terminologiji označava prevoz, snabdijevanje i smještaj vojnih jedinica.

Prema nekim autorima riječ logistika potječe od grčke riječi ”logistikos”, koja je označavala osobe koje ispravno procjenjuju, računaju, te brzo odlučuju. U staroj Ateni su postojali i činovnici tzv. logisti koji su vodili finansije i pripreme za ratove.

Pojam logistika se, također veže i za grčku riječ “logos”, koja, između ostalog, znači pojam, govor, um, razum, moć mišljenja

i rasuđivanja, odnos. Pojedini autori smatraju da logistika potiče od latinske riječi „logista“ kojom su

nazivani činovnici u rimskim legijama koji su obavljali administrativne poslove. Postoje autori koji tvrde da je riječ logistika vodi porijeklo od iranske riječi “loger”,

što znači nastanak, povremeni smještaj.

Porijeklo i značenje pojma logistika Logistika: Iako se prvenstveno koristila u vojnom području, riječ logistika se dovodi i u vezu sa

nekim matematičkim disciplinama. Platon je upotrebljavao riječ logistika da sa njom označi primijenjenu matematiku. Leibniz je koristio izraz logistika kao sinonima za matematičku logiku.

Porijeklo i značenje pojma logistika Logistika: Logistika se afirmisla u vojnom kontekstu, da bi zatim prešla u poslovno područje. Mnogo je primjera bitaka i ratova gdje je logistika odigrala presudnu ulogu i odlučila

pobjednika. Neke izreke zapaženih zapovjednika historije ratovanja:

"Moji logističari su ljudi bez humora. Oni znaju da ako moj pohod ne uspije, oni su prvi koje ću pogubiti.“ – Alexander Veliki

“Ni jedna vojska bez (logističke) podrške nije hrabra.” – Frederick the great (Frederick II Pruski) "Zaboravi logistiku i izgubio si." - Potpukovnik Fredrick Franks, Sjedinjene Američke Države,

zapovjednik 7. korpusa, Pustinjska oluja "Gospodo, oficir koji ne zna komunikacirati i snabdijevanje, jednako dobro kao i svoju taktiku je

potpuno beskoristan." - Gen George S. Patton, USA "Jasno je, logistika je teži dio ratovanja." - Potpukovnik E. T. Cook, USMC, novembar 1990 "Iza svakog velikog lidera postoji još veći logističar." - M. Cox "Amateri pričaju o taktici, a profesionalci uče logistiku." - Gen Robert H. Barrow, USMC, 1980.

Porijeklo i značenje pojma logistika Zaljevski rat (1990-1991) ponovo je demonstrirao značaj logistike za uspjeh vojnih

akcija. General William Gus Pagonis je bio odgovoran za logistiku u operaciji Pustinjska

oluja. Intendantsko i tehničko snabdijevanje organizovao je preko distributivne mreže sa

preko 100.000 vozila, 50.000 radnika i velikim brojem otvorenih skladišta. Troškovi ovog rata iznosi su blizu milijardu američkih dolara dnevno. Iskustva iz Zaljevskog rata general Pagonis je uspješno primijenio na upravljanje

logističkim aktivnostima i u kompanijama. Nakon rata (1993) postao je menadžer logistike u čuvenom maloprodajnom gigantu

Sears, Roebuck & Co., gdje je bio odgovoran za funkcionisanje logističkog sistema koji je obuhvatao: 30 velikih i 90 manjih distributivnih centara, 2.000 prodajnih objekata sa asortimanom od preko 100.000 proizvoda, sa 5.000 dnevnih isporuka robe domaćinstvima, odnosno 250.000 godišnje.

Ovaj general poznat je i po izjavi "nikada ne treba gubiti iz vida ko su vaši kupci"

Definicija logistike Logistika u poslovnom kontekstu:

Naučna disciplina

Poslovna funkcija

Druga značenja

Logistika u poslovnom kontekstu je novijeg datuma.

Jedne od prvih i najznačajnijih naučnih rasprava u SAD

Relativno paralelno se razvijala i u drugim dijelovima svijeta

Ne postoji jedinstvena, općeprihvaćena, univerzalna definicija

Definicija logistike Logistika kao naučna disciplina Logistika je aplikatibilno orijentisana naučna disciplina koja izučava zakonitosti

planiranja, organiziranja, implementacije i kontrole tokova dobara, usluga i informacija, s ciljem iznalaženja metoda optimizacije cjelokupnog poslovnog sistema kako bi se ostvarili najveći ekonomski efekti.

Interdisciplinarna i multidisciplinarna

Definicija logistike Logistika kao poslovna funkcija Definicija 7P :

„Zadatak logistike (logistika kao poslovna funkcija) je da osigura dostupnost pravog proizvoda, u pravim količinama, u pravom stanju, na pravom mjestu, u pravo vrijeme, za pravog kupca uz prave troškove“.

Pravi proizvod

Pravo stanje

Pravo mjesto

Pravo vrijeme

Pravi kupac

Pravi troškovi

Prave količine

Definicija logistike Council of Logistics Management je 1986 dao definiciju logistike “Logistika je proces planiranja, implementacije i kontrole efikasnog i efektivnog toka

i skladištenja sirovina, zaliha u procesu, gotovih proizvoda, i s tim povezanih informacija, od tačke izvora do tačke potrošnje, kako bi se ispunili zahtjevi kupaca.”

Uz manje modifikacije (evoluciju) od nekih autora i institucija najšire prihvaćena definicija logistike.

Definicija logistike

Inputi; Dobavljači (tržište nabave)

Outputi; Kupci (tržište prodaje)

Transformacija (preduzeće)

Normalni tok dobara

Tok informacija

Povratni tok dobara

•Ljudi •Objekti •Sirovine •Poluproizvodi •Oprema •Informacije •Energija •Novac •itd

•Dobra •Usluge •Škart •Profit •Trošak •Nusprodukti •Itd.

•Proizvodnja •Nabava •Skladištenje •Pakovanje •Transport •Itd.

Definicija logistike The European Logistics Association:

„Logistika podrazumijeva organizaciju, planiranje, kontrolu i implementaciju toka dobara (engl. goods) od razvoja i nabavke, preko proizvodnje i distribucije, do krajnjeg kupca kako bi se zadovoljili zahtjevi tržišta uz minimalne troškove i minimalno korištenje kapitala.“

Institut za logistiku i transport (London):

„Logistika je proces upravljanja transportom, zalihama, skladištenjem i informacijama o dobrima i materijalima, od izvora do mjesta finalne potrošnje.“

Definicija logistike Najnovija definicija logistike (tačnije logističkog menadžmenta) koju je usvojio Council

of Supply Chain Management Professionals 2005 glasi:

“Logistički menadžment (engl. Logistics management) je dio SCM-a i obuhvata planiranje, implementaciju i kontrolu efektivnosti i efikasnosti normalnog i povratnog toka i skladištenje dobara (engl. goods), usluga i povezanih informacija između tačke izvora i tačke potrošnje kako bi se ispunili zahtjevi kupaca.”

Tipične aktivnosti logističkog menadžmenta su: upravljanje ulaznim i izlaznim transportom, upravljanje voznim parkom, skladištenje, rukovanje materijalima, izvršavanje narudžbi (engl. order fulfillment, OF), dizajn logističke mreže, upravljanje zalihama, planiranje nabave, planiranje potražnje, upravljanje outsoursing strategijama. U različitoj mjeri, funkcija logistike također uključuje nabavu, planiranje i terminiranje proizvodnje, pakovanje i paletiranje (engl. assembly), i servis kupca. Logistika je uključena u sve aktivnosti planiranja i implementiranja, taktičkih, operativnih i strateških odluka. Logistika je integrirajuća funkcija, koja koordinira i optimizira sve logističke aktivnosti, te integrira logističke aktivnosti s drugim funkcijama, uključujući marketing, prodaju, proizvodnju, finansije i informacione tehnologije.

Definicija logistike Definicija SCM koju je usvojio Council of Supply Chain Management Professionals

2005 glasi:

“Upravljanje lancem snabdijevanja (SCM) obuhvata planiranje i upravljanje svih aktivnosti uključenih u nabavu, konverziju i sve aktivnosti logističkog menadžmenta. Također uključuje aktivnosti koordinacije i suradnje s partnerima u lancu (dobavljači, posrednici, pružatelji usluga, kupci). U suštini, upravljanje lancem snabdijevanja integrira upravljanje snabdijevanjem i potražnjom unutar i između kompanija.”

Upravljanje lancem snabdijevanja je integrirajući funkcija koja je primarno odgovorna za povezivanje glavnih poslovnih funkcija i poslovnih procesa unutar i između kompanija u kohezivan poslovni model visokih performansi. To podrazumijeva sve aktivnosti logističkog menadžmenta, proizvodne operacije, te koordinaciju procesa i aktivnosti sa i između marketinga, prodaje, dizajna proizvoda, finansija i informacionih tehnologija.

Bitni datumi u razvoju logistike Prve rasprave o mogućnostima logistike kao naučne discipline se susreću u djelima: američkog oficira George Cyrus Thorpe (1917 objavio knjigu pod nazivom Pure

Logistics: The Science of War Preparation), američkog admirala Henry Eccles (1954 objavio rad Logistics – What is it?), te poznatog austrijsko-američkog ekonomiste Oskar Morgenstern (1955 objavio rad

Note on the Formulation of the Theory of Logistics objavljenom 1955).

Posebne zasluge, prema nekim autorima, za razvoj logistike i njeno utemeljenje kao naučne discipline ima Oskar Morgenstern i njegov rad: Note on the Formulation on the Theory of Logistics.

Oskar Morgenstern je osnivač i časopisa „Naval Research Logistics Quarterly“ koji je finansirala američka mornarica, a u kojem su zabilježene neke od prvih rasprava o logistici kao naučnoj disciplini.

Prvi broj Naval Research Logistics Quarterly je izašao u 1954 godini (što je i godina osnivanja časopisa) u kojem je i objavljen već spomenuti Ecclesov rad.

Bitni datumi u razvoju logistike Pedesetih godina prošlog stoljeća javljaju se i odgovarajući termini i koncepti koji

imaju uže značenje od savremenog značenja pojma logistika, a koji su bitna faza u njenom razvoju: Fizička distribucija (eng. Physical distribution); Pojam koji se odnosi na kretanje robe od mjesta

njenog nastanka do mjesta potrošnje ili upotrebe. Upravljanje materijalima (eng. Materials Management); Pojam koji se odnosi na nabavu i

upravljanje zalihama.

Fizička distribucija Upravljanje materijalima

Bitni datumi u razvoju logistike Šire interesovanje teoretičara i praktičara za logistiku, preko pojma fizička

distribucija, pokušava pobuditi Paul D. Converse, jedan od vodećih poslovnih i akademskih autoriteta tog vremena, iznoseći argumente o važnosti fizičke distribucije kao dijela marketinga u svom radu The Other Half of Marketing koji je objavio 1954.

1961 - Prvi univerzitetski udžbenik o logistici koji su objavili Edward W. Smykay, Donald J. Bowersox i Frank H. Mossman, pod nazivom Physical Distribution Management.

Bitni datumi u razvoju logistike Konačno, 1962 Peter Drucker, svojim autoritetom i popularnošću, a kroz članak

“The Economy’s Dark Continent“, stavlja logistiku u žižu interesovanja praktičara i akademske zajednice.

U spomenutom članku Drucker je izjavio: „Danas znamo nešto više o distribuciji nego što su znali Napoleonovi savremenici o unutrašnjosti Afrike. Znamo da je ona tu i znamo da je ona velika, i to je sve.“

Na istom mjestu, Drucker je iznio i stav da je logistika zadnja fronta menadžmenta za povećanje efikasnosti.

Nakon Drackerovog članka sve veći broj autora počinje objavljivati radove iz ove oblasti kao što su Heskett, Ivie, Glaskowsky (1964), Plowman (1964).

Interes trgovačkih društava, kompanija, akademskih zajednica, intenzivno raste, Počinju prvi programi obuke, kako bi se zaposleni edukovali u oblasti logistike, Osnivaju se prva logistička udruženja, instituti, savjeti.

Bitni datumi u razvoju logistike 1963 u SAD je osnovan Nacionalni savjet za upravljanje fizičkom distribucijom (engl.

National Council for Physical Distribution Management, NCPDM), 1985 postaje Savjet za upravljanje Iogistikom (engl. Council of Logistics

Management, CLM), a 2005 preimenovan je u Savjet profesionalaca za upravljanje lancima snabdijevanja

(engl. Council of Supply Chain Management Professionals) je vodeće udruženje iz oblasti logistike i SCM u svijetu.

Udruženje okuplja preko 8.500 članova iz svih sektora industrije, vlada i akademskih zajednica iz 67 zemalja svijeta.

Članovi CSCMP su vodeći praktičari i autoriteti iz oblasti logistike i upravljanja lancima snabdijevanja.

Internet stranica udruženja: http://cscmp.org/

http://cscmp.org/�

Bitni datumi u razvoju logistike Internacionalno udruženje inžinjera logistike (engl. Society of Logistics Engineers,

SOLE), danas poznato do nazivom The International Society of Logistics ili samo SOLE, je osnivano 1966 godine.

Sjedište udruženja je u SAD, a djeluje u više od 50 zemalja svijeta. http://www.sole.org

Sa nekoliko godina zakašnjenja, od ranih 1970-ih pa nadalje, paralelni razvoj istraživanja, publikacija, i institucionalizacija također evoluira u Evropi, što se može i vidjeti iz publikacija kao što su:

„Everything for Replenishment“ objavljena 1969 (autora Hans-Christian Pfohl) „Marketing Logistics“ objavljena 1972 (autora Hans-Christian Pfohl) „Business Logistics“ objavljena 1976, a čiji su autori Buijtenen, Christopher i Wills.

http://www.sole.org/�

Bitni datumi u razvoju logistike Početkom osamdesetih u SAD dolazi do pojave i šire upotrebe pojma „upravljanje

lancem snabdijevanja“ (engl. Supply-chain Management, SCM). Prema nekim autorima termin Supply-chain management su prvi upotrijebili Oliver

i Webber 1982 u radu Supply-chain management: logistics catches up with strategy Prema nekim drugim autorima i ovo je termin koji je preuzet od vojske. Ova grupa

autora argumentuju svoj stav činjenicom da je 1905 godine list "The Independent" objavio članak u kojem je pojam "Supply Chain" koristio uz druge vojne termine a kojima se opisivala ratna situacija.

Isječak iz lista

Bitni datumi u razvoju logistike Glasgow Herald (danas Herald Scotland) 14. oktobra 1912 spominje termin „supply

chain“ u tekstu koji donosi vijesti o Balkanskim ratovima.

Isječak iz lista Glasgow Herald

Industrijska logistika Evolucija logistike u privredi Lanac snabdijevanja Odnos logistike, logističkog menadžmenta i SCM Podjela logistike Logističke aktivnosti Ciljevi logistike Važnost i potencijal logistike

Mašinski fakultet Sarajevo Katedra za industrijsko inžinjerstvo i menadžment

Doc. dr. Hadis Bajrić

Evolucija logistike u privredi

Model T – “Svaki kupac može dobiti automobil u bilo kojoj boji sve dok je ta boja crna” Henry Ford

Evolucija logistike u privredi Pedesetih godina prošlog stoljeća dolazi do zasićenja tržišta i tad počinje borba za kupca. Profit prestaje biti nezavisna varijabla određivana po želji i apetitima vlasnika preduzeća.

Tržište prodavača se pretvorilo u tržište kupaca. Preduzeća ne mogu prodati sve što mogu proizvesti, a da bi opstala moraju se okrenuti

kupcima, njihovim željama i njihovom zadovoljstvu. Sve ovo dovodi do povećanja asortimana, smanjenja veličine proizvodne serije, smanjuje

se životni vijek proizvoda, i dr., a preduzeća nastoje ostvariti što veći nivo raspoloživosti proizvoda, optimizirati zalihe, razviti kanale distribucije, a sve to uz minimalan nivo angažovanih sredstava.

Sa jačanjem konkurencije rasla je i potreba za racionalizacijom svih aktivnosti jednog preduzeća, a rješenje se vidjelo u integraciji, odnosno sinhronizaciji svih tokova.

Što je konkurencija postajala jača to je potreba za integracijom bila naglašenija, a samim tim je rastao značaj logistike čiji razvojne faze prate integracijske faze.

Nezasićeno tržište Prodajna cijena = Profit + Troškovi

Zasićeno tržište Profit = Prodajna cijena - Troškovi

Evolucija logistike u privredi Prva faza: fizička distribucija i upravljanje materijalima Logistika, svoj privredni put, započinje 50-tih godina prošlog stoljeća i to kroz

koncepte fizička distribucija (eng. Physical distribution) i upravljanje materijalima (eng. Materials Management).

Koncept fizička distribucija se odnosio na distribuciju gotovih proizvoda od tačke proizvodnje do krajnjih kupaca, a koncept upravljanje materijalima se odnosio na nabavku sirovina i kontrolu zaliha.

Evolucija logistike u privredi Prva faza: fizička distribucija i upravljanje materijalima

Inputi Tačke nabave

Inputa Skladište Proizvodnja

Finalni proizvodi Skladište Tržište

Upravljanje materijalima Fizička distribucija

Evolucija logistike u privredi Prva faza: fizička distribucija i upravljanje materijalima Koncepti fizička distribucija i upravljanje materijalima, koji su ujedno i označili prvu fazu

integracije, nekad se susreću i pod drugim nazivima. Upravljanje materijalima (eng. Materials Management) još naziva fizička nabava (engl.

Physical Supply) ili ulazna logistika (engl. Inbound Logistics), Fizička distribucija se naziva marketing logistika (engl. Marketing Logistics) ili izlazna

logistika (engl. Outbound Logistics). Nacionalni savjet za upravljanje fizičkom distribucijom (engl. National Council for

Physical Distribution Management, NCPDM) daje definiciju fizičke distribucije, koju neki autori smatraju prvom definicijom logistike jer obuhvata i upravljanje materijalima: "Širok raspon aktivnosti povezanih s efikasnim kretanjem gotovih proizvoda od kraja proizvodnje do

kupca, a u nekim slučajevima uključuje i kretanje sirovina od dobavljača do početka proizvodnje.“

Tipične aktivnosti pod ingerencijom fizičke distribucije su: transport, skladištenje, pakovanje, kontrola zaliha, izbor lokacije fabrike, realizacija narudžbi kupaca, predviđanje potražnje, ...

Tipične aktivnosti pod ingerencijom upravljanja materijalima su: kontrola i upravljanje zalihama, nabava, transport, primanje, rukovanja materijalima, ...

Evolucija logistike u privredi Druga faza: Poslovna/integrisana logistika Kada se osamdesetih godina prošlog stoljeća pojavila još intenzivnija konkurencija preduzeća

su odgovorila novim nivoom integracije i sinhronizacije svojih aktivnosti.

Dolazi do koordiniranog upravljanja inputima (ulazna logistika), proizvodnjom i ostalim procesima unutar preduzeća, te izlaznom logistikom i svim aktivnostima usmjerenim prema kupcu.

Ovu fazu razvoja logistike karakteriše intenzivni razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

Dolazi do razvoja računarski sistema koji omogućavaju bolju i bržu komunikaciju i do tada nezamislive mogućnosti optimizacije logističkih procesa zasnovane na holističkom pristupu.

Logistika dobiva koordinirajuću, kros-funkcionalnu zadaću, te povezuje sve elementa preduzeća praveći od njega uređenu cjelinu i optimizira sve tokove koji prelaze granice pojedinih funkcija preduzeća.

Evolucija logistike u privredi Druga faza: Poslovna/integrisana logistika

Evolucija logistike u privredi Druga faza: Poslovna/integrisana logistika

Nacionalni savjet za upravljanje fizičkom distribucijom (engl. National Council for Physical

Distribution Management, NCPDM) 1985. godine postaje Savjet za upravljanje logistikom (engl. Council of Logistics Management, CLM), te daje novu definiciju logistike: “Logistika je proces planiranja, implementacije i kontrole efikasnog i efektivnog toka i skladištenja sirovina, zaliha

u procesu, gotovih proizvoda, i s tim povezanih informacija, od tačke izvora do tačke potrošnje, kako bi se ispunili zahtjevi kupaca.”

Termin logistika, u definisanom značenju, se susreće i pod nazivima poslovna logistika (engl. Business Logistics), te integrisana logistika (engl. Integrated Logistics).

Arthur D. Little u svom djelu “Logistics in the Service Industries“, koju je izdao 1991, u suradnji sa Pennsylvania State University a za potrebe Council of Logistics Management, daje sljedeću definiciju integralne logistike: „Integralna logistika je proces predviđanja potreba i želja kupaca; prikupljanje kapitala, materijala, ljudi,

tehnologija i informacija potrebnih za ispunjenje tih potreba i želja; optimizacija proizvodne mreže roba ili usluga s ciljem ispunjenja kupčevih zahtjeva; korištenje mreže s ciljem ispunjenja kupčevih zahtjeva unutar vremenskog roka.“

Evolucija logistike u privredi Treća faza integracije: Supply Chain Mangement Devedesetih godina prošlog stoljeća otkriva se potencijal koordiniranog i sinhronizovanog

djelovanja svih preduzeća uključenih u stvaranje dodatnih vrijednosti i isporuke tih vrijednosti do tačke potrošnje, a u cilju povećanja efikasnosti i efektivnosti svih aktivnosti i svih vrsta tokova (materijalni, finansijski, informacijski, ...).

Logistika počinje prelaziti granice preduzeća i počinje ulaziti dublje u lanac dobavljača i isporučilaca, te lanac korisnika i kupaca.

Dolazi do intenzivne upotrebe termina lanac snabdijevanja (engl. Supply Chain), a koji se odnosi na sva preduzeća uključena u stvaranje i isporuku dodatne vrijednosti. Koordinacija i sinhronizacija preduzeća uključenih u lanac snabdijevanja u cilju sinergijskog djelovanja prerasta u upravljačku koncepciju zvanu „upravljanje lancem snabdijevanja“ (engl. Supply Chain Mangement, SCM).

Savjet za upravljanje Iogistikom (engl. Council of Logistics Management, CLM) 2005 opet mijenja ime i postaje Savjet profesionalaca za upravljanje lancem snabdijevanja (engl. Council of Supply Chain Management Professionals, CSCM), te daju definiciju logističkog menadžmenta i SCM.

Evolucija logistike u privredi Treća faza integracije: Supply Chain Mangement

Razvoj logistike u privredi se nešto kasnije dešavao nego u naučnim radovima. Nekim konceptima je trebalo i po desetak godina da bi zaživjeli u praksi, a osim toga razvoj logistike u svijetu, ali u različitim privrednim granama, se nije dešavao istovremeno, pa se vremenska skala na slici može uzeti samo kao orijentaciona.

Tokovi

Kroz druga preduzeća

Kroz preduzeće

Iz preduzeća

U preduzeće Upravljanje

materijalima

Fizička dsitribucija

Integrisana logistika

Upravljanje lancima

snabdijevanja (SCM)

1960 1970 1980 1990 2000

Evolucija logistike u privredi

Henry Ford

Svjestan važnosti sinhronizovanog djelovanja svih karika u lancu stavranja nove vrijednsoti odlučio je kontrolirati ga.

Kupio je sve sudionike lanca, od rudnika željeza i plantaža kaučuka, do auto distributera.

On je to nazvao „Transcontinental material flow“.

„Poslodavac ne daje plaću, on je samo isplaćuje. Plaću daje kupac.”

Lanac snabdijevanja Lanac snabdijevanja (engl. Supply chain) je sistem organizacija, ljudi, aktivnosti, informacija i

resursa uključenih u kretanje proizvoda ili usluge od dobavljača do kupca.

Aktivnosti lanca snabdijevanja transformišu prirodne resurse, sirovine i komponente u gotov proizvod koji se isporučuje krajnjem kupcu ili korisniku.

Svaki proizvod ili usluga ima jedinstven lanac snabdijevanja koji obuhvata dobavljače inputa (sirovine, energenti, materijali, poluproizvodi,...), transportna poduzeća, skladišta, proizvodne pogone, veleprodaju, maloprodaju i krajnjeg korisnika.

Nije rijedak slučaj da korišteni proizvod i nakon krajnjeg kupca ponovno ulazi u lanac snabdijevanja na onom mjestu gdje se ostatak vrijednosti može reciklirati.

Lanac snabdijevanja Lanac snabdijevanja papira

Lanac snabdijevanja Lanac snabdijevanja za odjevni predmet

Lanac snabdijevanja Lanac snabdijevanja za odjevni predmet

Lanac snabdijevanja Prikazani lanci snabdijevanja, iako neki izgledaju kompleksno, su u stvarnosti još

složeniji jer većina preduzeća za svaki od ulaza ima više od jednog dobavljača, a također i svoje proizvode uglavnom prodaju mnogobrojnim kupcima (vidjeti sliku ispod).

Gledano iz perspektive jedne organizacije u lancu snabdijevanja može se vidjeti da lanac snabdijevanja konvergira sa kretanjem materijala preko dobavljača, a divergira kretanjem proizvoda prema krajnjim kupcima, odnosno korisnicima.

Gledano iz iste perspektive sve aktivnosti ispred tj. aktivnosti kojima se ostvaruje ulaz materijala zovu se uzvodne aktivnosti (eng. upstream activities), a sve aktivnosti nakon preduzeća zovu se nizvodne aktivnosti ( eng. downstream activities).

Lanac snabdijevanja

Lanac snabdijevanja

Lanac snabdijevanja Mnogi smatraju da je pojam “lanac snabdijevanja” pojednostavljeni pogled, i predlažu

pojam mreža snabdijevanja (eng. supply network ili supply web).

U literaturi i praksi zadržan je pojam lanac snabdijevanja, istovremeno uzimajući u obzir svu složenost strukture takvih lanaca i kretanje dobara kroz isti.

U savremenom poslovanju nije rijedak slučaj da lanci snabdijevanja prelaze granice, ne samo država ili regija, nego i kontinenata.

Lanac snabdijevanja Krem namaz Nutella, talijanskog proizvođača Ferrero, proizvodi se na pet

kontinenata od sastojaka koji potječu iz cijelog svijeta.

Prema studiji Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (engl. Organisation for Economic Cooperation and Development, OECD) godišnje se proizvodi blizu 250.000 tona ovog krem namaza u 10 tvornica širom svijeta.

Pet tvornica je smješteno u Europi (Francuska, Njemačka, Poljska i dvije u Italiji), dvije u Južnoj Americi (Brazil i Argentina) i po jedna u Rusiji, Kanadi i u Australiji.

Svi ovi proizvodni centri koriste sirovine iz različitih dijelova svijeta: lješnjak iz Turske, palmino ulje iz Malezije, kakao iz Nigerije, šećer iz Brazila i Francuske, vaniliju iz Kine i Francuske, a obrano mlijeko, ambalažu, te neke manje bitne sastojke iz zemalja u kojoj se proizvodi, odnosno u kojoj je smještena tvornica.

Prodaja se vrši putem mreže prodajnih objekata u 75 zemalja širom svijeta, a glavni centri distribucije su u Europi, Sjevernoj i Južnoj Americi i Okeaniji, dok je sjedište kompanije u Italiji.

Lanac snabdijevanja

Lanac snabdijevanja

Lanac snabdijevanja

Lanac snabdijevanja Zadatak: 1. Skicirati lanac snabdijevanja (uzvodno i nizvodno)

proizvođača komponente u autoindustriji. 2. Skicirati lanac snabdijevanja (uzvodno i nizvodno)

proizvođača mlijeka. 3. Skicirati lanac snabdijevanja (uzvodno i nizvodno) za dva

poslovnog subjekta iz vašeg okruženja; jedan za proizvodnu organizaciju, a drugi za uslužnu organizaciju.

Odnos logistike, logističkog menadžmenta i upravljanja lancem snabdijevanja (SCM)

Različita pogleda na odnos i značenje ova dva termina: Tradicionalisti: SCM je dio logistike. Re-labeling: Logistiku treba preimenovati u SCM. Unionisti: Logistika je dio SCM. Intersectionisti: Logistika i SCM se u određenim segmentima preklapaju.

U Evropi je dominantan stav da nema razlike između termina logistika i SCM. Promjenom imena CSCMP ne derogira definiciju logistike, već daje definiciju logističkog

menadžmenta i definiciju SCM, prema kojima je logistički menadžment, a ne logistika, dio SCM.

Logistika vs SCM (Upravljanje lancima snabdijevanja)

Osnova za približavanje stavova i eliminaciju konfuzije u korištenju termina logistika, logistički menadžment i SCM:

Logistika podrazumijeva aktivnosti planiranja, implementacije i kontrole svih tokova (materijalni, informacijski, ...), od tačke izvora do tačke potrošnje, što obuhvata aktivnosti i unutra preduzeća i izvan granica preduzeća.

Logistički menadžment nadležan za intraorganizacijske logističke aktivnosti (fokus na tokove unutar jednog preduzeća),

SCM nadležan za interorganizacijski logističke aktivnosti (fokus na tokove kroz više preduzeća, lanac snabdijevanja).

Pitanje: Koji tokovi su u nadležnosti (fokusu) logističkog menadžmenta a koji su u nadležnosti (fokusu) SCM?

Podjela logistike Sistematizacija logistike se može izvršiti po više različitih kriterija. Često korišteni kriteriji sistematizacije su:

veličina domene, privredna djelatnost, funkcije u poduzeću, vrsta logističkih aktivnosti, pripadnost naučnom području, segmenti toka dobara, itd.

Pitanje: Navesti neke od kriterija za podjelu logistike (minimalno tri).

Podjela logistike Podjela logistike prema veličini domene Logistika se prema veličini domene može podijeliti na:

Mikrologistika, pojam koji se odnosi na logistiku neke organizacije (preduzeća, škola, bolnica,...)

Metalogistika se nalazi između makrologistike i mikrologistike, a označava interorganizacijske sisteme, odnosno sistem organizacija koje učestvuju u stvaranju dodatne vrijednosti (lanac snabdijevanja).

Makrologistika; pojam koji se odnosi na logističke fenomene u okvirima jedne država (logistika u vojsci, logistika u zdravstvu, logistika privrede ili privrednih djelatnosti).

Megalogistika; se odnosi na logističke fenomene megasistema kao što su logistički fenomeni određenog geografskog područja (npr. Evropa), logistički fenomeni veliki državnih unija i saveza (npr.: Evropska unija, SAD, ...), te logisitčki fenomeni velikih multinacionalnih korporacija.

Podjela logistike Podjela logistike prema pripadnosti privrednim djelatnostima Logistika se prema pripadnosti privrednim djelatnostima može podijeliti na:

Industrijska logistika, Poljoprivredna logistika, Trgovinska logistika, Logistika ugostiteljstva i turizma, ...

Podjela logistike Podjela logistike prema funkciji u preduzeću Logistika se može podijeliti i prema pripadnosti poslovnoj funkciji preduzeća. Kako pojam „poslovna funkcija“ nije jednoznačan tako i po ovom kriteriju postoje različite sistematizacije. Posmatrajući tok dobara, a uzimajući u obzir osnovne poslovne funkcije, može se napraviti sljedeća

podjela logistike: Logistika nabave Logistika proizvodnje Logistika distribucije

Podjela logistike prema pripadnosti određenom segmentu toka dobara Logistika se može podijeliti i prema pripadnosti određenom segmentu toka dobara na:

Unutrašnja logistika (interna) Vanjska logistika (eksterna)

Ulazna logistika Izlazna logistika

Podjela logistike

Dobavljači (tržište nabave)

Kupci (tržište prodaje)

Preduzeće

Normalni tok dobara

Tok informacija

SCM

Logistika nabave Logistika proizvodnje Logistika distribucije

Logistika otpada

Povratna logistika

Ulazna logistika Unutrašnja logistika Izlazna logistika

Povratni tok dobara

Podjela logistike

Dobavljači (tržište nabave)

Kupci (tržište prodaje) Preduzeće

Pitanje: Dati podjelu logistike prema funkciji u preduzeću i prema pripadnosti određenom segmentu toka dobara. Upisati nazive na sliku.

Podjela logistike Prema pripadnosti naučnom području Prema pripadnosti naučnom području logistika u privrednom kontekstu se može

podijeliti na: Poslovna logistika Tehnička ili inžinjerska logistika

Logističke aktivnsoti Imajuću u vidu definiciju(e) logistike a prateći tok dobara, usluga i povezanih informacija

kroz logistički lanac može se napraviti sistematizacija, odnosno lista logističkih aktivnosti za koju se ne može reći da je konačna: Nabava Transport Prijem (robe, materijala) Skladištenje Komisioniranje Rukovanje materijalom Pakovanje Predviđanje Upravljanje zalihama Distribucija Lokacija Povratna logistika (povrat, recikliranje i zbrinjavanje otpada) Komunikacija/informacijski sistemi

Pitanje: Navesti minimalno 8 tipičnih logističkih aktivnosti.

Ciljevi logistike Council of Logistics Management (1986):

“Logistika je proces planiranja, implementacije i kontrole efikasnog i efektivnog toka i skladištenja sirovina, zaliha u procesu, gotovih proizvoda, i s tim povezanih informacija, od točke izvora do točke potrošnje, kako bi se ispunili zahtjevi kupaca.”

Ciljevi logistike: Ostvariti visok nivo zadovoljstva kupaca pružanjem visokog nivoa logističke usluge uz

minimalne troškove. Mora postojati balans između efektivnosti i efikasnosti.

Ciljevi logistike su konfliktni ciljevi. Moraju se optimizirati.

Pitanje: Navesti osnovne ciljeve logistike?

Ciljevi logistike

Ispuniti zahtjeve kupca (zadovoljstvo kupca)

Uz što manje troškove

Efektivnost Efikasnost

Ciljevi logistike Ciljevi logistike su sadržani i u 7P definiciji logistike: Zadatak logistike je da osigura dostupnost: 1. pravog proizvoda, 2. u pravim količinama, 3. u pravom stanju, 4. na pravom mjestu, 5. u pravo vrijeme, 6. za pravog kupca 7. uz prave troškove“.

Efektivnost (zadovoljstvo kupca)

Efikasnost (uz minimalne troškove)

Efektivnost (zadovoljstvo kupca)

Efikasnost (uz minimalne troškove)

Važnost i potencijal logistike Logistika se bavi tokovima, gdje ima kretanja ima i logistike. Bez logistike nije moguće odvijanje ni jednog poslovnog procesa, bez logistike

nijedan materijal se ne kreće, nijedna operacija ne može biti urađena, nijedan proizvod se ne može dostaviti, nijedan kupac ne može biti uslužen itd.

Logistika direktno utječe na dva strateška cilja svakog preduzeća: Zadovoljstvo kupca, Smanjenje troškova.

Na koja dva strateška cilja svakog preduzeća logistika ima direktan utjecaj?

Važnost i potencijal logistike Mnoga istraživanja su rađena sa ciljem da se utvrde ukupnih troškovi logističkih

aktivnosti. U istraživanjima koja su rađena u osamdesetim godinama prošlog stoljeća, kako

navodi Waters 2003, mnogi autori su došli do podataka da su ukupni logistički troškovi u visini od 15% do 20% ukupnih troškova poslovanja.

Waters (2003) također, na osnovu statističkih izvještaja Velike Britanije iz 2001, konstatuje da su ukupni troškovi logistike u ovoj zemlji dosta veći od 15 do 20% koliko je kvantificirano u SAD.

Waters, D. (2003), Global Logistics: New Directions in Supply Chain Management, 4. Ed., Kogan Page, London.

Važnost i potencijal logistike Rosalyn Wilson (2013) u godišnjem izvještaju o stanju logistike u SAD, čiji je izdavač

CSCMP, navodi mnogobrojne činjenice koje govore o potencijalima logistike:

Rosalyn Wilson (2013), 23rd Annual State of Logistics Report, CSCMP, United States

Ukupni troškovi poslovne logistike u SAD




Ukupni troškovi poslovne logistike u SAD kao procenat od BDP




Ukupni troškovi poslovne logistike kao procenat od BDP u SAD i svijetu




Ukupna vrijednost zaliha SAD




Troškovi držanja zaliha kao procenat vrijednosti zaliha (inventory carrying rate)

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

1975 1980 1985 1990 1995 2000 2005 2010 2015

Tro

šak

drža

nja

zalih

a

Godina

Troškovi držanja zaliha kao procenat vrijednsoti zaliha u SAD

Važnost i potencijal logistike Usporedba efikasnosti sistema zaliha domaćih poslovnih subjekata i poslovnih subjekata

u razvijenim zemljama govori o značaju i svrsishodnosti logistike za našu privredu. Prosječan nivo zaliha u trgovini na malo u Kantonu Sarajevo u periodu juli 2008. do juni

2009. godine iznosio je 427 miliona KM, Promet u trgovini na malo u Kantonu Sarajevo u 2008. godini iznosio 2,7 milijardi KM, Koeficijentom obrta zaliha u trgovini na malo u Kantonu Sarajevo u 2008 je iznosio 6,4 na

godišnjem nivou. Godišnji koeficijent obrta zaliha u maloprodaji u USA iznosi oko 18 (KPMG International

2006), Tesco još 1994. godine imao koeficijent obrta zaliha 30 i ubrajao se je u najuspješnije

lance supermarketa u svijetu.

Koliki je potencijal logistike u trgovini na malo u Kantonu Sarajevo?

KPMG International je globalna mreža profesionalnih organizacija koje pružaju usluge biznis konsaltinga (revizija, porezi, finansije, ispitivanje tržišta). KPMG International ima svoje poslovne jedinice u 146 zemalja širom svijeta i 140.000 zaposlenih. Također, imaju ured i u Sarajevu.

Važnost i potencijal logistike Teknoxgroup, koji je zvanični distributer opreme Caterpillar na prostorima Balkana, je

uspostavio regionalnu mrežu od 14 glavnih i pomoćnih skladišta. Tehnoxgroup se snabdijeva opremom i rezervnim djelovima iz Caterpillarovog centralnog

skladišta koje se nalazi u Belgiji. Caterpillarovo centralno distribucijsko skladište sadrži više od 300.000 različitih dijelova. Redovne narudžbe zaliha iz tog skladišta, prema regionalnim centrima, se isporučuju

kamionima dva puta sedmično. Tehnoxgroup ima i opciju hitne nabave koju realizira koristeći avionski transport

(Teknoxgroup, 2010).

http://www.teknoxgroup.com/ba/proizvodi/rezervni-dijelovi https://www.youtube.com/watch?v=6qr3VVmEirM http://www.pon-cat.com/power/sc/parts/cat-parts

http://www.teknoxgroup.com/ba/proizvodi/rezervni-dijelovi�

https://www.youtube.com/watch?v=6qr3VVmEirM�

http://www.pon-cat.com/power/sc/parts/cat-parts�

Važnost i potencijal logistike Lanci snabdijevanja u autoindustriji se obično sastoje od centralnog skladišta

i od lokalnih skladišta. Lokalna skladišta robu nabavljaju preko nacionalnih ili regionalnih

distributera. ASA PSS Sarajevo koja se bavi prodajom, servisiranjem i održavanjem Škoda i

Seat vozila, posjeduje skladište rezervnih dijelova sa oko 3.600 različitih pozicija. Opskrba skladišta rezervnim dijelovima je 3 puta sedmično (ASA PSS Sarajevo, 2010).

ASA PVA Sarajevo (2010) u svom skladištu rezervnih dijelova posjeduje oko 9.500 različitih pozicija u vrijednosti od oko 1.300.000 KM.

AC Quattro Sarajevo (2010) na svom skladištu ima oko 4.000 različitih dijelova.

Važnost i potencijal logistike Economic Vitez je razvio franšiznu mrežu koja trenutno broji 58

prodavnica koje su raspoređene po većim gradovima BiH. Davanjem franšize Economic Vitez se obavezuje da će dostavljati zalihe

svojim franšiznim prodavnicama najmanje jednom u sedmici, pri čemu se franšizne prodavnice moraju uklapati u dostavni plan Economica.

http://www.economic.ba/bih/index.php?uid=1277142941&t=m

http://www.economic.ba/bih/index.php?uid=1277142941&t=m�

Važnost i potencijal logistike Istraživanjem, koje je provedeno na poslovnim subjektima iz BiH, je

utvrđeno da poslovni subjekti obuhvaćeni istraživanjem upravljanje zalihama obavljaju potpuno intuitivno.

Važnost i potencijal logistike Postoji veza između nivoa ekonomskog razvoja neke zemlje, odnosno

njene privredne i logističkih troškova

Logistički troškovi i ekonomski razvoj zemlje

Gdje se nalazi BiH?

Važnost i potencijal logistike Visina logistički troškova preduzeća varira u zavisnosti od djelatnosti i privredne grane.

Tako Handfield i ostali (2013), prema istraživanju koje je zasnovano na 1757 internacionalnih izvještaja i 62 intervijua a koje je obuhvatilo različita preduzeća u najvećim svjetskim privredama (USA, Kina, Njemačka, Francuska, Brazil, ...), dolaze do strukture troškova u 2012 u različitim sektorima.

Handfield, R. Straube F., Pfohl, H.-Chr., Wieland, A., (2013). Trends and Strategies in Logistics and Supply Chain Management - Embracing Global Logistics Complexity to Drive

Market Advantage, Bremen, DVV Media Group GmbH

Logistički troškovi kao procenat od ukupnih prihoda

Važnost i potencijal logistike Handfield i ostali (2013) su došli i do strukture logističkih troškova

njemačkih proizvodnih preduzeća

Struktura logističkih troškova u njemačkim proizvodnim preduzećima

Važnost i potencijal logistike Ukupan iznos logističkih troškova, ali i njihova struktura se razlikuje u zavisnosti od privredne

grane. Moser i Zechbauer (2003) navode rezultate istraživanja iz 2002. godine a koji su odnose na tri sektora njemačke privrede.

Moser, S., Zechbauer, U., (2003). A Flawless Flow of Goods, Pictures of the Future – The magazine for Research and Innovation, Siemens, Fall 2003

Logistički troškovi kao procenat od ukupnih troškova poslovanja i struktura logističkih

troškova

Važnost i potencijal logistike Logistički troškovi također zavise i od veličine preduzeća.

Veća preduzeća imaju manje logističke troškove.

Lostički troškovi kao procenat od ukupnih prihoda u zavisnosti od obima prodaje1

[1stablish Davis Logistics Costs and Service (2010). Logistics Cost and Service 2010. CSCMP - Annual Global Conference, Establish, Inc.

Važnost i potencijal logistike Prikaz rezultata navedenih istraživanja je imao za cilj:

da se da orijentaciona predstava o veličini logističkih troškova, da se ukaže na prostor za dodatne racionalizacije, da se skrene pažnja na faktore koji utječu na visinu tih troškova.

Treba znati da logističke troškove nije jednostavno kvantificirati, da njihov iznos u različitim studijama može biti i kontradiktoran jer zavisi od: metodologije samog istraživanja, od metodologije knjiženja i usvojene podjele logističkih troškova u preduzećima, od stava (istraživača i samih preduzeća) šta se sve ubraja u logističke aktivnosti i logsitičke

troškove, itd.

Većina istraživanja, urađenih s ciljem utvrđivanja logističkih troškova, ne obuhvataju oportuitetne troškove a koji se javljaju kao posljedica neadekvatne logističke usluge.

Oportuitetne troškove je teško utvrditi, kvantificirati.

Pitanje: Koja vrsta troškova uglavnom ne budu uzeta u obzir u izvještajima i istraživanja o visini logističkih troškova? Zašto?

U svojoj fabrici u Bombaju, Augulla Limited proizvodi osnovne odjevne predmete kao što su majice i sl. Proces je prilično jednostavan, ali predsjednik kompanije, Pradhir Augulla, je razočaran dužinom proizvodnog ciklusa, odnosno vremenom potrebnim da njegovi proizvodi dođu do krajnjeg kupca.

On razmatra kupovinu drugih kompanija u lancu snabdijevanja da vidi da li može poboljšati ukupne performanse. Da bi donio ovu odluku on je prikupljao podatke i dobio prosječno vrijeme trajanja različitih aktivnosti, počevši od kupovine vlakana na otvorenom tržištu roba, do konačne isporuke odjevnih predmeta do krajnjih kupaca.

Lanac snabdijevanja Augulla Limited počinje sa kupovinom vlakna dostupnih na otvorenom tržištu roba.

Logistika u praksi: Augulla Limited


Aktivnost Trajanje

Vlakna stoje u robnim skladištima 140 dana

Kupovina vlakana i transport do predionica 11 dana

U predionici

− Sirova vlakna u skladištu 21 dana

− Proces predenja (transformacija sirovih vlakana u prediva) 13 dana

− Predivo u skladištu (skladište gotovog proizvoda) 11 dana

− Kupovina prediva i transport do fabrike gdje se predivo plete 8 dana

U fabrici za pletenje

− Skladište prediva 6 dana

− Proces pletenje (transformacija prediva u tkaninu) 9 dana

− Skladište između pletenja i bojenja 12 dana

− Bojenje 7 dana

− Skladište tkanine, gotovih proizvoda 8 dana

Kupovina tkanine i transport do Augulla Limited 7 dana

U Augulla Limited

− Skladište tkanine 12 dana

− Krojenje (formiranje komponenti odjeće) 5 dana

− Skladište komponenti 6 dana

− Šivenje (formiranje odjevnih predmeta) 14 dana

− Skladište gotovih proizvoda 18 dana

Regionalni distributivni centri (dostava i skladištenje) 21 dana

Lokalni veleprodajni objekti (dostava i skladištenje) 17 dana

Maloprodajni objekti (dostava i skladištenje) 19 dana

UKUPNO 365 dana

Lanac snabdijevanja Augulla Limited završava kada kupac kupi odjeću u trgovini. Može se vidjeti da je potrebno u prosjeku 365 dana da materijal prođe kroz lanac

snabdijevanja. Operacije predenja, pletenje, bojenje, krojenje i šivanja traju 48 dana, a preostalo vrijeme otpada na logističke operacije.


Documents

1. i 2. Predavanje