Zrna ita Zrna leguminozaZrna uljarica Zrna ita Kukuruz (Zea
mays) Ovas (Avena sativa) Jeam (Hordeum vulgare) Penica (Triticum
sativum) Ra (Secale cereale) Sirak (Andropogon sorghum) Proso
(Panicum milliaceum) Pirina (Oryza sativa) Heljda (Polygonum
fagopyrum)2Kukuruz Penica Jeam Pirina3Muhar, prstasti
prosoDegusaFonio Digitaria exilis Tef Sirak Afriko prosoPennisetum
tuphoides45Kukuruz6Ovas7Jeam8Penica9Ra10Sirak11Proso12Pirina13Varijeteti
pirina14Heljda15TritikaleTritikale Penica Ra16TritikalePenica
RaORGANOLEPTIKA OCENA ZRNA ITA ulom vida i uz pomo lupe, na plavoj
podlozi Veliina zrna (broj zrna) Boja zrna Struktura zrna
Konzistencija zrna Sjaj Miris Ukus Strane primeseKukolj Agrostemma
githago Paraziti171819Tvrda snet Ustilago20Ra itaPuccinia21Gar,
prana snetTilletia2223Raena glavnicaSecale cornutumFizika svojstva
zrna Dimenzije zrna (mm) Apsolutna i relativna masa Specifina masa
odnos izmeu mase zrna izraene u g i zapremine u cm3 Specifina masa
= (ac + bd) / (a + b)a = broj mililitara ugljentetrahlorida (18,8)b
= broj mililitara petroletrac = specifina masa ugljentetrahlorida
(1,600)d = specifina masa petroletra (0,800)Specifina masa zrna u
naem podneblju iznosi 1,25 1,40 Odreivanje hektolitarske mase zrna
ita24Vrsta Duina irina DebjinaRa 5,0 10,0 1,5 3,5 1,5 3,0Penica 5,0
8,5 1,6 4,7 1,5 3,5Jeam 8,0 12,0 2,7 5,0 1,8 4,5Ovas 10,0 17,0 2,5
3,5 2,1 2,8Kukuruz 6,0 17,0 5,0 11,0 2,7 8,0Zrna leguminoza Stoni
graak (Pisum sativum ssp. Arvense L.); Soja (Glycine hispida Max);
Konjski bob (Vicia faba ssp. Eufaba var. equina Pers.); Lupina
(Lupinus albus, Lupinus luteus, Lupinus angustifolius); Grahorice
(Vicia sativa, Vicia villosa, Vicia pannonoca); Pasulj (Phaseolus
vulgaris); Kikiriki (Arachis hypogaea); Leblebia (Cicer arietinum);
Guar (Cyamopsis tetragonolobus, Cyanapsis psoraloides); Soivo (Lens
esculenta);2526Stoni graak27Soja28Bob29utaPlavaSlatkaLupina30Vicia
sativaVicia villosaVicia pannonicaGrahorica31Pasulj32Kikiriki -
Araid33Naut - Leblebia34Guar35SoivoZrna i semenje uljarica
Suncokret (Helianthus annus) Uljana repica (Brassica napus,
brassica rapa) Goruica (Sinapis alba) Lan (Linum usitatissimum)
Konoplja (Cannabis sativa) Ricinus (Ricinus communis) Mak (Papaver
somniferum) Bundeva (Cucurbita pepo) Kokosova palma (Cocos
nucifera) Uljana palma (Elacis guineensis) Bukov ir (Fagus
sylvatica) afran (Carthamus tinctorius) Sezam (Sesamum indicum)
Kotice groa (Vitis vinifera)3637Suncokret38Uljana repica39Goruica -
Slaica40Lan41Konoplja42Ricinus43Mak44Bundeva45Kokosov orah46Bukov
ir47afran48Sezam - Susam49Kotice groaOstalo seme i plodovi hrastov
i bukov ir divlji i pitomi kesten kotice voa seme povra seme
lucerke i deteline seme eerne repe oinjci tetne materije?50lucerka
crvena detelinaseme eerne repebukov irPrepoznavanje zrnastih
hraniva (2 poena na kolokvijumu) Student treba da prepozna sledea
zrnasta hraniva: itarice Penica Ra Jeam Ovas Proso Heljda Sirak51
Leguminoze Soja Grahorica Stoni graak Lupina Soivo Bob Uljarice Lan
Uljana repicaUtvrivanje semena otrovnih i korovskih biljnih vrsta
organoleptiki (na osnovu botanikih karakteristika) hemijskim
dokazivanjem toksina Semenje otrovnih biljnih vrsta Alkaloidi
Glikozidi Saponini Gorke materije Eterina ulja Adstrigenti Ostali
biljni otrovi, pojedine biljne vrstemogu sadrati belanevinaste
otrovne materije. Tako,na primer, pasulj sadri fazin, koji se
razlae kuvanjem.I velike koliine kiselina u nekim biljkama mogu
imati otrovno dejstvo, na primer salicilna, benzojeva, akonitna i
dr.52 Najee otrovne biljne vrste ije se semenje moe nai kao
organske primese u semenju ita, leguminoza i uljarica.1) Kukolj
(Agrostemma githago)2) Goruica (Sinapis arvensis L.)3) Grahorice
(Vicia sp.)4) Pijani ljulj (Lolium temelentum L.)5) Bunika
(Hyoscyamus niger L.)6) Bulka (Papaver rhoeas L.)7) Ricinus
(Ricinus communis)8) Tatula (Datura stramonium)531)8)7)6)5) 4)
3)2)
