HELENIZAMJUŽNA ILIRIDA I GRČKI SVIJET

Uspon Makedonije• Makedonija – kraljevstvo od kraja 8. ili početka 7. st. pr. Kr. – dinastija Argeada• jezgra države – današnja Donja Makedonija• 7. i 6. st. – zatvorena vanjska politika• Aminta I. (540. – 498. g.): početak vanjskopolitičke orijentacije Makedonije – vazal perzijskog kralja Darija• za vrijeme Aleksandra I. (498. – 454. g.): širenje kraljevstva na sjever – obnova samostalnosti nakon perzijskog poraza kod Plateje 479. g. – približavanje klasičnom grčkom svijetu• Arhelaj (413. – 399. g.) – gradnja cesta – razvoje trgovine – nastavak približavanja grčkoj civilizaciji – ratovanja s Ilirima i Dardancima• Aminta III. (cca. 393. – 370. g.) – proširenje države na sjever: južni dio današnje Makedonije – ratuje s Ilirima – veze s Atenom• “helenizacija” države – uz zadržavanje arhajskih osobina: nasljedna monarhija, palača kao vladarsko središte, poligamija, sustav sličan feudalnom• Aleksandar II. i Perdika III. – kratka vladavina – Perdika pogiba u borbi s Ilirima

Uspon Makedonije – Filip II.• Filip II. – treći Amintin sin – vlada od 359. g. – pridružuje sve gornjomakedonske kneževine kraljevstvu• reforma vojske – makedonska falanga• pobjeda nad koalicijom Ilira, Tračana i Atenjana–posljedica: raspad 2. atičkog saveza 356. g.• osvajanja na istoku – Halkidika, Trakija• uspješan rat protiv Fokinana i Atene: 356. – 346. g. – Filip smješta stalnu vojnu posadu u savezničku Tesaliju – postaje doživotni arhont Tesalije: 342. g.• pod makedonskom kontrolom – sjeverna i srednja Grčka, Epir• Filip želi ujediniti Grke u osveti Perzijancima za rat osvajanja 480. g.• sklapa savez o nenapadanju s Perzijom – napada Bizancij 340. g. – ugrožava dobavu žita s Crnog mora – posebno ugroženi atenski interesi• Atena okuplja novi protumakedonski savez – Teba i Beoćani se pridružuju• 338. g. – bitka kod Heroneje u Beotiji – poraz Atenjana i Beoćana – Filip postaje gospodar cijele Grčke – Korintska liga

Aleksandar• 336. g. pr. Kr. – Filip ubijen u atentatu Aleksandar dolazi na vlast – ratuje s Ilirima i Tračanima na zapadu i sjeveru• vraća pod kontrolu grčke polise koji su izašli iz Korintske lige nakon Filipove smrti – razaranje Tebe 335. g.• 334. g. – nastavak očevih planova – napad na Perziju – prelazi Helespont• Granik – pobjeda nad perzijskom vojskom – ostvarena heterskim konjaništvom pod Aleksandrovim vodstvom• u grčkim gradovima na maloazijskoj obali Aleksandar dočekan kao osloboditelj – Milet se odupire• daljni prodor kroz Malu Aziju: Likija, Pamfilija, Pizidija (Gordij), Kapadokija, Kilikija (Tars)• 333. g. – perzijski plaćenik Memnon (Grk s Roda) umire na Lezbu – kraj pohoda perzijske flote na Grčku

1

• u ljeto 333. g. – Darije osobno vodi vojsku protiv Aleksandra – bitka kod Isa u Kilikiji – poraz Perzijanaca – zarobljeni Darijevi majka, žena i djeca – Darije bježi ostavljajući vojsku• prodor u Siriju – Aleksandar kod Damaska zarobljava perzijsku ratnu blagajnu• Fenikija – predaju se Sidon i Biblos – sedmomjesečna opsada Tira – opsadni strojevi i nasip od 800 m• 332. g. – Aleksandru se predaje Egipat – u Memfisu proglašen faraonom gornjeg i donjeg Egipta – posjet oazi Siva• 331. g. – Darije III. skuplja vojsku kod Babilona – priprema bojno polje za kola sa srpovima kod Gaugamele (Arbele)• noć prije bitke Makedonska vojska se odmara – perzijska ostaje na položajima• početni uspjesi indijskog i perzijskog konjaništva – prodiru u makedonski logor• Aleksandar s konjaništvom odbija napad – u borbu ulazi skitsko i baktrijsko konjaništvo te kola sa srpovima• makedonsko hetersko konjaništvo prodire kroz procjep u perzijskim linijama – Darije bježi – raspad i uništenje perzijske vojske• vojna skupština proglašava Aleksandra “kraljem Azije”• Mezopotamija i Babilon – osvojeni bez borbe – u Suzi prisvojena carska riznica – novac pušten u opticaj• daljnji prodor prema istoku – teške borbe s Kurdima kroz zimu 331/330. – osvojen i spaljen Perzepolis• u proljeće 330. g. u Ekbatani Aleksandar proglašava rat završenim – raspušta savezničke snage – vojnici koji ostaju u vojsci postaju plaćenici• Darije bježi kod medijskog satrapa Besa koji ga svrgava i zarobljava• Aleksandar ih progoni – Bes daje ubiti Darija – Aleksandar ga sahranjuje u Perzepolisu uz počasti• Bes se proglašava kraljem – podržavaju ga istočni satrapi – bježi dalje na istok – 329. g. Ptolemej – uhvaćen i pogubljen u Zariaspi• Aleksandar nastupa kao novi perzijski kralj – prima u službu Darijeve azijske vojnike i grčke plaćenike• do 327. g. – pokoreni odmetnuti istočnoperzijski satrapi• Baktrija – organizirani otpor: Spitamen – 328. g. Aleksandar ga pobjenuje na sogdijanskoj granici – Spitamena ubijaju Skiti s kojima bježi – kraj ustanka u Baktriji i Sogdijani – ženidba Roksanom• ljeto 327. g – Aleksandar kreće iz Baktrije na Indiju – Hindukuš – kabulska dolina• 326. g. prima 5 000 vojnika savezničkih snaga u današnjem Pakistanu• na rijeci Hidasp – bitka s kraljem Porom – 200 ratnih slonova na indijskoj strani – teško ostvarena Aleksandrova pobjeda – Por postaje vazalni vladar• rijeka Hipasis (Sutlej) – krajnja točka Aleksandrovog prodora – planira krenuti prema Gangesu i oceanu• pobuna vojske – Aleksandar u rujnu 326. g. naređuje povratak• iz Bukefale niz Hidasp i Ind – Nearh vodi novosagrađenu flotu – Krater i Hefestij vode vojsku uz rijeke – pokorena dolina Inda – nove satrapije• 325. g. – Nearh plovi od delte Inda do ušća Eufrata – istraživački značaj puta• Aleksandar – kroz pustinje Gedrozije (Beludžistan) – Krater kroz Arahoziju• teški gubitci Aleksandrovih snaga na povratku – bolesti, žeđ, glad• u ožujku 324. g. – susret flote i vojske u Hormuzu – povratak u Mezopotamiju

Aleksandrov kraj• 324/323. g. – Aleksandar u Pasargadi i Suzi – pobune makedonskih i perzijskih satrapa – uspješno smirivanje situacije• Aleksandar uspostavlja apsolutnu vlast po perzijskom uzoru – orijentalni dvorski ceremonijal – Babilon: nova prijestolnica države

2

• simbolično povezivanje istoka i zapada – ženidba 10 000 grčkih i makedonskih vojnika s Perzijankama• nezadovoljstvo i pobuna grčkih i makedonskih vojnika – Aleksandar otpušta većinu veterana• Aleksandar planira novu ekspediciju – oko Arabije do Egipta – možda i na zapad Afrike• umire 13. 6. 323. g. godine nakon kratke bolesti – malarija, groznica• glavni izvori za Aleksandra: Arijan i Diodor Sicilski• ubrzo počinje urušavanje države• 323/322. – ustanak u Grčkoj pod vodstvom Atene – Lamijev rat – ugušen nakon poraza ustanika na kopnu (kod Kranona) i moru (kod Amorgasa)• kontrolu i vlast u državi preuzimaju Aleksandrovi vojni zapovjednici

Borbe dijadoha• Aleksandrova majka Olimpija – pokušava maloljetnog Aleksandrovog sina postaviti za makedonskog kralja – daje ubiti Filipa III. Arhidaja (Aleksandrov brat)• kontrola nad državom – sve više u rukama dijadoha – počinju podjele i sukobi između njih oko teritorija i prevlasti• 321. g. pr. Kr. – Antigon i Kasandar (Antipatrov sin) dijele državu• Antipatar: državni namjesnik u Grčkoj i Makedoniji – Perdika: regent Aleksandrovom maloljetnom sinu• Atena – ponovno samostalna od 317. do 307. g. – oligarhija: Demetrije Faleronski – zadnji uspon Atene• 316. g. – Kasandar ubija Olimpiju – preuzima kompletnu vlast u Makedoniji• Antigon – pokušava ujediniti državu pod svojom vlašću – bez uspjeha• podjela Aleksandrove države:– Kasandar – Makedonija, Grčka– Antigon – Mala Azija i Medija– Seleuk – Sirija, Mezopotamija, dio Perzije– Ptolemej – Egipat, južni dio Sirije– Lizimah – Trakija

• između dijadoha – izbijanje čestih sukoba i prekrajanje granica• 310/309. – Kasandar ubija Roksanu, Aleksandra mlađeg i Herakla (Aleksandrov nezakoniti sin)• 309. – 306. g. – rat Ptolemeja i Antigona za Grčku – Antigonov sin Demetrije Poliorket poražava Ptolemejevu flotu – zauzima Atenu – kraj atenske samostalnosti• 306. g. Antigon se proglašava kraljem – za njim isto rade Kasandar, Lizimah, Seleuk i Ptolemej• 301. g. – bitka kod kod Ipsa – Lizimah i Seleuk (s 400 slonova) pobjeđuju Antigona (s 75 slonova) koji pogiba u bitci• podjela Antigonove države:– Kasandar: Makedonija i Grčka– Lizimah: velik dio zapada Male Azije– Seleuk: Armenija, Kapadokija, SJ Sirija– Plistarh (Kasandrov brat): Kilikija, Karija– Ptolemej: južna Sirija• kraj svih mogućnosti postojanja jedinstvene države• 280. g. – ubijen zadnji dijadoh – Seleuk• tri nove dinastije:– Antigonidi u Makedoniji (Antigon Gonatas)– Seleukidi – Antioh I (sin Seleuka Nikatora)– Egipat – Lagidi (Ptolemej II.)

3

Makedonija• 298. g. pr. Kr.– umire Kasandar• 294. g. – Demetrije Poliorket – osvaja Atenu – pridobiva makedonsko prijestolje• epirski kralj Pir i Lizimah mu 288. g. otimaju kraljevsku naslov• 281. g. – Seleuk pobjenuje Lizimaha – smatra se makedonskim kraljem• 280. g. – Seleuka ubija Ptolemej Karaun – stradava sljedeće godine u keltskom napadu na Makedoniju i Grčku• Antigon Gonatas (sin Demetrija Poliorketa) – na makedonskom prijestolju (276. – 239. g.)• dinastija Antigonida na vlasti do Rimljana• 266. – 261.: nova grčka pobuna – hremonijadski rat – neuspjeh ustanka – makedonske vojne posade razmještene po Grčkoj• 229. g. – Atena ponovno stječe nezavisnost• jačanje Etolije – Ahejci vode novi savez u kojemu su Korint i Arg• kriza u Sparti – samo 700 punopravnih građana – Kleomen 226. g. ruši efore – oslobađa helote – daje im puna prava• pokušaj uspostave nove spartanske hegemonije• rat Sparte i Ahejskog saveza – 222. g. – poraz Spartanaca kod Selasije• Makedonija: pod pritiskom Etolaca, Ptolemejevića i Seleukida• Filip V. (221. – 179. g.) – novi maked. kralj• 220. – 217. g.: suzbija etolsko gusarstvo• rimski ratovi s Ilirima i njihov prodor u Ilirik – nova opasnost za Makedoniju• 215. g. – ugovor Filipa V. s Hanibalom – počinju makedonski ratovi – posljedica: Rimljani ulaze u Makedoniju, Grčku, Malu Aziju i Egipat• 215. – 205. g.: prvi makedonski rat• 200. – 197. g.: drugi makedonski rat• opadanje makedonske moći – sve veći rimski upliv na Balkanu• Filipa V. nasljenuje sin Perzej (179. – 168. g.) – 3. makedonski rat – 168. g.: konačni poraz kod Pidne• 148. – 146. g.: ustanak protiv rimske vlasti u Makedoniji i Grčkoj – poraz ustanka – uništenje Korinta• osnovana provincija Makedonija: Epir, Makedonija, sjev. dio Grčke, južna Albanija• Sparta i Atena – zadržavaju samo formalnu samostalnost – zapravo pod rimskom vlašću

Lagidi i Seleukidi• Lagidi – Ptolemej I. – preuzima apsolutistički sistem vladavine – vlada kao faraon• prijestolnica u Aleksandriji – postaje kulturni centar – osniva se Muzeion• sukob sa Seleukidima zbog sjevernih granica u Siriji i kontrole nad Ciprom i egejskim otocima – četiri sirijska rata od 278. do 218. g.• od Ptolemeja V. (278. – 217. g.) – početak opadanja države – sve jači utjecaj Rima• posljednji Lagid – Kleopatra – najduže postojeća dijadoška država • Seleukidi – Seleuk I. – ženi se baktrijskom princezom – od 312. g. babilonski satrap – od 305. g. samoproglašeni kralj• Arahoziju i Gedroziju daje indijskom kralju Čandragupti – u zamjenu za ratne slonove• 281. g. pobjenuje Lizimaha• Antioh I. (280. – 261. g.) – pobjenuje Kelte (Galate) u Maloj Aziji• za Antioha II. (261. – 246. g.) – od države otpadaju dijelovi Male Azije (od 263. g. pergamsko kraljevstvo)• baktrijsko kraljevstvo (239. – 130. g.) – uništeno prodorom Parta

4

• 188. g. poraz Antioha III. od rimsko-makedonske koalicije kod Apameje – Rim ulazi u Malu Aziju• nakon Antioha IV. (175. – 164. g.) – Mezopotamija postaje dio partske države – Pompej 64. g. osvaja Siriju – kraj seleukidske države

Kultura u helenističkom razdoblju• novi centri kulturnog u društvenog života – gradovi u helenističkim državama• zajednički jezik helenizma – grčki koiné – u upotrebi duboko u Aziji, među Židovima i prvim kršćanima• prožimanje pridošle helenske i starih istočnjačkih kultura• filozofi, pjesnici i umjetnici – često na dvoru helenistički vladara – odmak od život ranijih polisa kao centara kulturnog života• u središtima gradova: gimnaziji – vježbališta• graditeljstvo – jonski i korintski red granenja – tolos u Epidauru – veliki hramovi u Joniji• slikarstvo na vazama nestaje – novi stil ukrašavanja keramike – Gnathia stil• plastika – Nika sa Samotrake, Afrodita s Mela• ilirsko i epsko pjesništvo – Kalimah, Teokrit, Apolonije Rodski• filologija – Zenodot i Aristofan iz Bizancija• prirodne znanosti, matematika, medicina i tehnika – Euklid, Arhimed, Ktezibije, Aristarh iz Sama, Eratosten• filozofija: Zenon iz Kitiona

Južna Ilirida• teritorij južne Iliride – omenen Epirom na jugu i Gornjom Makedonijom i Trakijom na istoku, Neretvom na sjeverozapadu – na sjeveru nema prave granice• prema grčkim izvorima (Tukidid, Pseudo-Skilak) – Iliri i Epirani žive po selima – oznaka barbarstva – za razliku od grčkih polisa• Epirani – nejasna pripadnost – na razmeđu grčkog i ilirskog svijeta• Dardanci – uglavnom izdvojeni iz ilirskog kruga – imaju više tračkih od ilirskih elemenata• osnivanje Epidamna i Apolonije u 7. st. pr. Kr. – poticaj za otvaranje ilirskih krajeva i modernizaciju – djelomičnu helenizaciju ilirskog zaleđa• narodi južne Iliride – Atintani, Partini, Dasareti, Enheleji, Taulanti, Labeati, Ardijejci• Grabo – prvi poznati ilirski kralj (440. – 415. g. pr. Kr.) – u vezi s Atenjanima• Aminta III. se ženi Euridikom Linkestinankom – otac i majka Filipa II.• Bardilej – vlada od početka 4. do 358/357. g. – podvrgnuo pod svoju vlast Makedonce (Aminta) 393. g. i Mološane 385. g.• 360. g. pobjeda nad maked. kraljem Perdikom – pogibija 4000 ratnika i kralja• 359. g. Filip II. poražava Ilire zahvaljujući falangi – nova borbena formacija• 358/357. g. Bardilej umire• Grabo II. – spominje se od 356. g. – savez s Halkidikom, Atenom, Tračanima, Peoncima• 356. g.: poraz od Filipa II. (Grabo II. postaje vazalni knez)• Pleurija – Pleurat: novi ilirski vladar• 345. g.: uspješan Filipov pohod na Ilire i Dardance do Šar-planine – poraz Pleurije• 335. g. – Dasaret Klit (Bardilejev sin) ratuje s Peoncima protiv Aleksandra• Klit osvaja pograničnu utvrdu Pelij (između Ilirije i Makedonije) – Glaukije (kralj Taulanata) stiže u pomoć Klitu• Klitova i Glaukijina vojska naoružane poput makedonske ili grčke (velika konjica, kopljanici, praćkaši, znatan broj hoplita) – Arijanov opis• Aleksandar noću kod Pelija poražava Klita i Glaukiju – obojica bježe k Glaukiji i Taulanatima• dio Ilira uključen u Aleksandrovu vojsku u pohodu na Aziju – Ilir Piton – satrap Velike

5

Medije• Glaukija 317. g. prima svoju zaštitu dvogodišnjeg Pira – budućeg epirskog kralja• Kasandar 314. g. podvrgava Glaukiji po svoju vladavinu – nudi 200 talenata za izručenje Pira – Glaukija odbija• slijedeće godine Glaukija i Korkirani istjeruju makedonsku posadu iz Apolonije i Dirahija – Dirahij predan Glaukiji• 312. g. Kasandar opsjeda Apoloniju – poražen od Ilira i Korkirana – makedonska posada protjerana i s Leukade• 307. g. – Glaukija postavlja Pira na epirsko prijestolje• Glaukija vlada do posljednjih godina 4. st.• Bardilej II. – vjerojatno Klitov sin – ilirski kralj početkom 3. st. iz naroda Dasareta• udaje svoju kćer za Pira – dobri odnosi i veze s Pirom – slabljenje ilirske države• Pir širi svoje kraljevstvo na makedonske i neke ilirske krajeve• Monunije – oko 280. g. – vjerojatno kralj Taulanata – kuje svoj novac – vjerojatno u Dirahiju• Mitil – oko 270. g. – takoner kuje svoj novac• oba vladara nemaju veći značaj poput Bardileja ili Glaukija• u razdoblju od 5. do 3. st. – gospodarska i društvena transformacija južne Iliride• povećanje broja stanovnika – potrebne veće količine hrane – razvoj ratarstva• osnivanje gradova – silazak s gradina – pojava u južnoj Iliridi, Makedoniji i Epiru• utjecaj grčkog svijeta na običaje, religiju i svakodnevni život• kovanje novca ilirskih vladara• uporaba tipične grčke vojne opreme

6