Upload
nikola-radic
View
228
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
8/9/2019 01 Sola Prilog Mogucoj Definiciji Muzeologije
http://slidepdf.com/reader/full/01-sola-prilog-mogucoj-definiciji-muzeologije 1/3
- narodne i
m e đ u n a r o d n e
organIza-
cije;
-
m u z e j s k ~
politika i zakonodavstvo;
.,.- teorija akvizicije;
- muzeologija i kulturni identitet;
- m u z e o l o ~ k a · e t i k a
Kulturna organizacIJa:
- uvod u kulturnu povijest;
- f ilozof ija kul ture;
- povijest umjetnosti;
- metode znanstvenog_ ada.
Komunikacija:
nastava i muzeji;
....;. .oblikovanje d i d a k t i č k i h izložbi;
- analiza publike;
- stumj vrednova·nja.
Registracija (teo"rlja '1
r a k t i č n i
rad):
- metode r u č n e i automatizirane re -
-
~ š t r a · C i J e
.
Konzervacija (teorija
I p r a k t i č n i rad :
- principi I uvjeti zaŠtite;
- kQntrQI.a svjetla i klimatskih uvjeta;
-
materijalii
-kemija;
:":":"istr'aživanje i etika.
..
.
. " . . . .
i)eslgn (teorija I. r a k t i č n i rad):
" IHožbeni design;
....;;
. dvo'dimenzionalni i trodimEmzio'nal
nj 'design;
- . tehnike proizvodnje i instalacije.
Mediji (leQrija I p r a k t i č n i
rad):
- fotografija; .
- proizvodnja I ·prlprema audiovizuel-
nih priredbi prezentacija: "
Prijevod s'ongleskdg:
Mi"clieline' P o p o v i ć
ABSTRACT
The Relnwardl Academy' and
museology
P
yan Me.nsch .
-
, , ,
-
.
..
The
Relnwardt A c a d e ~ y , r o u n d e d
in 1976
ln Lelden, ln the Netherlands, ls I higher
vocational training center for
museotogy
and applied sciences ln the museum field.
The
major
objective of the AC'sdemy ls to
prepare
Us
students for
careers in
mu
seums
and r e ~ a t e d cu ltural institutions.
With
200
full·time
students
and some
24
staff,
the
Academy is probably
the
largest
museum training center ln the world.
The c ~ e m y offers
two
neparate courses :
a three '
year
'
course in
museology presen
ted
ln
the
Dutch language, and a one-year
postgraduate
course
for
fo reign studen ts,
taught in
English.
In addition
the
Academy
organizes
shon speCialist
cou
rses ln
co
operation with
the
Dutch Museums Asso·
clatlon.
The Academy has also taken up the chal
lenge lo funelon as a
focal
point in
the
promoting and develop ing of museolog ica l
thinking
and
acting)
ln the Netherlands.
Adopting
new
tendencies ln m u s e o ~ o g y
the
Ae
l
nward
Academy
is
working with t
he
following definition: ~ M u s e o l o g y encom
passes
the
tomplele
gamut
of
theory and
practice concerning preservation, res earch
and communication of material
ev
idence
01
man
and his env ironment ...
The Aeinwardl Academy functions as an
educational Inst itution, a referal
centre
,
and, Irough its
workshops and
laborato·
ries, as a polygon lor training in practical
disciplines. With
such
a program,
the
Aca
demy
educates an Independent and well
-trained museum personnel.
•
Prilog m o g u ć o j definiciji
muzeologije
Tomislav ola
Muze;ski dokumentac/oni cenfar,
Zagreb
Postoji samo jedan stav koji smatram
nepritivatljivim .
a
to su· -ml§ljenJa po
okojima
djelatnost muzeja ne treba teo
rijski os·
nov_
To' su r i j e č i iz jednog
od
priloga pos
ljetnog broja MuWoP-a » Museum
Working Papers« ; prilog J . Beneša.
eSSR). Stavljam Ih na p o č e t a k ovog
priloga raspravi o prirodi i stanju mu
zeologije
jer
jasno ·ustanovljuju p o t r e ~
bu -·za
-,
muzeologijom i ujedno poka
zuju do koje je mjere muzeologija
otvoren problem. Oba
z a k l j u č k a
su is
tinita i imaju dalekosežne posljed ice.
Ne u m a n j u j u ć i napore uredništva
MuWoP-a (nego baš naprotiv). brojan
odaziv
t e o r e t i č a r a
koji
su
dali svoje
priloge smatram ugodnim i z n e n a đ e -
njem. Ta č i n j e n i c a govori najviše upra:
vo o potrebi k o n a č n e definicije muzeo
log ije i ustanovljavanja njenog statusa.
No. broj
r a z l i č i t i h
mišljenja koja se
mogu svrstati uglavnom u tri katego
rije odnosa prema problemu (od ne·
gaclje postojanja do proglašavanja
p r a k t i č n i m radom i tvrdnje da se radi
o nauci) indikativan je i zbog toga što,
bez obzira na sadržaj razmišljanja , da
je na znanje da smo od rješenja još
daleko. Osim, dakle, n e u s k l a đ e n o s t
mišljenja (ja bih rekao još i neuskla
đ e n o g
razmliljanja) postoji
o č i t a
njenica da i m e đ u relativno bliskim
stavovima ne postoji izrazit z a j e d n i č k i
imenitelj kao osnov
za
stvaranje kom-
paktnog teorijskog sistema. Postoji
dakle nesklad i nesrazmjer I z m e đ u
spremnog i brOjnog odaziva i rezul
tata tog
z a j e d n i č k o g
napora. Nešto je
o č i t o
krivo i, mislim,
n e ć e m o
biti da
leko od Istine, ako ustvrdimo kako ni
pretpostavke niti ciljevi sudionika raS
prave nisu isti. Ponekad upravo do te
mjere da dosta govorimo o
r a z l i č i t i m
stvarima. Kao i nauka vje re nekad, ako
dozvolite tako slobodne usporedbe,
muzeologija se danas nalazi na stup
nju prOroka : izvjesno je tek da se
negdje u b u d u ć n o s t i p o j e d i n a č n a svje
d o č a n s t v a
lnalavljenja
amalgamira i
u kompaktan sistem koji
biti mo
g u Ć e na isti
n a č i n n a u č a v a t i
svagdje u
svijetu .
Tematsko kanaliziranje rasprave, kako
Je
to u č i n j e n o u dva protekla broja
MuWoP-
a,
dobrodošlo je jer samo po
sebi predstavlja upotrebljivu
i,
treba li
r e Ć i ,
potrebnu tezu kojoj je naravno
m o g u ć e
i oponirati . Dosadašnja ras
prava pokazuje da se, bez obzira kako
usmjereni, autori trude unutar stalno
prisutnog središnjeg problema, tj . sa
me definicijj;l. Problem interdisciplinar
nosti u smislu dileme da li je muzeo
logija Interdisciplinarna lli nije - mis
lim i ne postoji. kao što su. uostalom.
v e ć i rekli neki autori. Jasno je da
mora biti. Razmišljanja nekih autora
svela su se
stoga na p o k u ~ a j lociranja
~ p r a v o tih relevantnih n a u č n i h disci
plina
I
nauka na
č i j e m
se preSjecištu
može u.stanoviti autonomno p o d r u č j e
muzeologije. Nisam imao dojam da je
ijedan
od
autora iscrpio listu I t o č n o
ustanovio to p o d r u č j e Možda se ono.
da postavimo dvije pretpostavke koje
se n a m e ć u same od sebe, doista ne
može odrediti , a možda
to o d r e đ i v a -
nje iz nekog razloga u o p ć e nije po
trebno. Možda je jedan od
m o g u ć i h
z a k l j u č a k a sadašnjeg stanja muzeolo
gije (kako je pokazala rasprava u
MuWoP-uj da se sve ' navedene teme
mogu smatrati ..prilozima
za
definiciju
muzeoloqije
.
. Onima koji su ' na pro
blematici muzeOlogije proveli
z n a č a j -
no vrijeme I kOji
,.
priro'dno,
žele bar
najosnovnije probleme,:«..ostaviti ' iza se
be (ier definicije
m U Z E ' o l o g l j e v e ć
po
stoje u
e n c i k o p e d i j a 1 T l l l )
č i n i f se
takvo v r a ć a n j e p o č e t n a pitanja i
nepotrebnlm- I neozl)iljnim, a --možda
č a k I n e p o ~ t i v a n j e m w e ć uloženog tru
da. U p o z o r i o
d a : " " . b i
to
bilo
posve
krivo zbog barem' dva razloga: sadaš
nja rasprava. kojo) je ' proklamirani ci lj
bio ustanoviti muzeologiji
p r i p a d a j u ć e
mjesto m e đ u
n a u č n i m
disciplinama r
naukama.
za
vršava uglavnom na kon
stataciji nepoznavanja samog korpusa
muzeologije, dakle na potrebi za de
finicijom koja neka mišljenja
..
lega
lizirati ., a neka obesnažiti; drugi raz-
Informatica Museologica
1-3 (67-69) 1984
8/9/2019 01 Sola Prilog Mogucoj Definiciji Muzeologije
http://slidepdf.com/reader/full/01-sola-prilog-mogucoj-definiciji-muzeologije 2/3
log mogli bi
n a ć i
u tvrdnj i da
se
mu
zeologija
po
svojoj prirodi, što uosta
lom nije samo njen s l u č a j
m e đ u
novi
jim znanstvenim disciplinama, opire
č v r s t o j i trajnoj definiciji.
Kai(o pak po dobrom
o b i č a j u
l o g i č n o g
uma ne p r i h v a ć a m o odsustvo defini
cije
n e č e g a
što želimo upotrebljavati
i n a u č a v a t i ,
razmišljanje nas može od
vesti
z a k l j u č k u koJI
p r e d v i đ a postoja
nje dovoljno široke i sveobuhvatne de
finicije koja zadovoljavati o d r e đ e -
n o § Ć u a n e ć e istovremeno o g r a n i č a -
vati. Ali, takva definicija mogla bi nam
bitno utjecati I
na
sama polazišta
prošlih pokušaja definiranja.
Ako
sam Is
pravno shvatio prilog go
s p o đ e
Ilse Jahn u prošlom broju
MuWo
P-a , tijelo muzeologije danas je
I l u k t u i r a j u ć i , nezaokružen broj n a u č -
nih i
p r a k t i č n i h
spoznaja neiskinutih
izvan konteksta
m a t i č n i h
nauka i dis
ciplina. U nekoj
b u d u ć n o s t i ,
muzeolo
gija bl, kaže, trebala zadržati
te
sve
odnose, ali tek kao sistem veza i refe
renci : predstavljat samostalnu
n a u č n u disciplinu koja svOjim vla
slitim razvojem
m o ć i
p o m o ć i razvoju
misli u
zn
'anostima od kojih je i sama
nekad stvorena. Meni bl bila prihvat
ljivija tvrdnja da muzeologija
ne
po
stoji nego da
Je
razasuta u nedefini
ranim k o l i č i n a m a I mjestlma. Tvrdimo
li
o
vo
posljednje, možemo
II
u o p ć e
r e ć i
da muzeologija postoji? Možda
je prihvatljivije
r e ć i
da postoji jedan
t e o r i j s k o - p r a k t i č n i korpus koJI naziva
mo muzeologijom, ali
da
doista ne
mamo egzaktne definicije. NepostoJa
nje definicije ostavlja
nam
još
uvi j k
otvorenu m o g u ć n o s t
za
preimenovanje
tog teorijskog korpusa.
Rado
se
slažem s
g o s p o đ o m
SpieI
bauer, autorom priloga u posljednjem
MuWoP-u, koja kaže da bi forsiranje
priznavanja muzeologije od strane
_akademija
.
moglo,
na
duži rok. mu
zeologij i donijeti samo štetu. I bez
priznavanja, muzeologija je v e ć i sad
prisutna
na
s v e u č i l i š t i m a
u mjeri u ko
joj potrebe muzeja nalažu stvaranje
novog kadra. Naravno
da
taj proces
jOš nije zavr en (prije bih rekao da je
netom p o č e o ) , ali
ga
ne treba požuri
vati izvan imanentnih m o g u ć n o s t i sa
me muzeologije. Ako je grijeh tvrditi
da muzeologija još nije dosegla stu
Danj
nauke, još je grijeh svoditi
je na zbroj p r a k t i č n i h znanja, na ra
zinu zdravog razuma i normativizam
svakodnevne muzejske prakse, Sanse
muzeologije i njen z n a č a j znatno su
v e ć i nego ŠiO pretpostavljaju n e k r
aflrmatori i kratkovidni negatori. Uspo
stavljena
na
prave temelje, muzeolo
gija mora pokazati svoju dalekosež
nost i primjenjivost kao
..
k'orektivna
.
:
disciplina:
m đ u
ostalim
s l i č n i m
po-
Javama na polju nauke, ona treba ispu
njavati potrebu za h o l i s t i č k i m I kon
ceptualnim pristupom na svojem spe
c i f i č n o m p o d r u č j u ,
Na p o č e t k u , koji ne postoji kao č v r s t a
t o č k a ,
bila je misao, ideja.
Od
nje je
nastajao' polako muzej formiran u cje
lovit radn i proces vrlo osobitog karak
tera kojem v e ć i n a zakona ovog svijeta
priznaje
..
da je od posebnog društve
nog interesa«, Muzej je postao feno
men koji posjeduje i zahtijeva vlastitu
"ideologiju«.
l a č n o m
snagom, koju
posjeduju samo tako snažni fenomeni
kakav je suvremeni muzej, težišle teo
rije premjestilo
se
u domenu muzejske
prakse .
Muzejski predmet je osnovna jedinica
radnog procesa u muzeju i osnovni pa
rametar koji O d r e đ u j e
sav
karakter tog
rada. On je imanentno interdisciplina
ran
i obavezno' polIvalentan.
Pa
ipak,
prosudbom
d o m i r j u ć i h
osobina,_ kla
sificiran je po ustanovama koje nose
imena po toj o p Ć O j klasifikaciji, tj.
ustanove r z l i č i t muzeja lstvorene
su
da bi odgova rale
..
k o l a s t i č k o j klasi
fikaciji predmeta. Predmet
Je
tako po
stao osnqv sveg što
č i n i
muzej
pa
je,
sljedstveno, odredio i karakter teorije
koja
se
primjenjuje
na
muzejski radni
proces. Otuda nije č u d o da neki autori
i 'u samom MuWoP-u zagovaraju po
stojanje
s p e c i f i č n i h
muzeologija, jer
im se č i n i da
jedna teorija nikako
ne
može
na
adekvatan
n a č i n
"služiti"
osobitostima tako r a z l i č i t i h priroda
kao što su kostur Ichtyosaurusa i Van
Goghova slika. Kao što
Je
uostalom
i
sama klaSifikaCija predmeta na
silna i
o n e m o g u ć u j e
cjelovitu spoz
naju (pogotovo ako govorimo o pre
zentaciji), tako je proizvod iste greške
i pretpostavka o postojanju više mu
zeologija. Uostalom, time se ugrožava
svaka m o g u ć n o s t njenog postojanja.
Vezanje na
predmet unijelo je u po
d r u č j e
muzeologije niz doduše vrlo
korisnih
p r a k t i č n i h
znanja o funkcio
niranju muzejskog radnog procesa,
te
je
pod
pritiskom miješanja podataka
stvorena distinkcija koja razlikuje mu
zeologiju I muzeografiju, gdje bi po
tonja preuzimala na sebe primjenu
teorije u praksi
te
sam u tehniku i teh
nologiju rada. Mnogima se, osobito u
prakSi,
u č i n i l o
da je nakon podjele
(koja ionako uspostavlja diskutabilnu
granicu) I u jednom
i
drugom odjeljku
premalo sadržaja. Potvrda ovom ne
sporazumu je
z n a č a j a n
broj primjera
u
sv
ijetu gdje
se
u nazivima studija i
institucija miješaju muzeologija
i
mu
zeografiJa, pa
u o p ć e
nije sigurno
da
se
radi o
r a z l i č i t i m
osnovama
i
onda
kad
su
upotrebljeni r a z l i č i t i termini.
Pokušamo
li
d o k u č i t i zašto dolazi do
iomiješa nja« pojmova, jedno od tuma-
č e n j a kaje
se n m e ć e
jest i najjedno
stavnije: r i j e č je o ' jedrioj
te
istoj dis
ciplini koju još uvijek treba smatrati
cjelovitom. Nezadovoljstvo ipak ostaje,
i to upravo ono isto koje je bilo 'uzro
kom razdvajanja.
Možda je nesporazum i iZvor nedou
mica upravo vezanost
za
muzej koja
je fatalno z a p o č e l a
v e z a n o š ć u
za mu
zejski predmet. Muzeologija je jedna
od rijetkiti teorijskih disciplina koja
se
tako bez ostatka odnosi na fenomen
jedne ustanove. Znamo da je u poslije
ratnom 'boo
mu
muzeja
i
srodnih obli
ka
djelatnosti m o g u ć e samo s teško
ć m primijeniti Ijednu od v a ž e ć i h de
finicija muzejske ustanove. Muzejska
djelatnost nadrasla je okvire koje ima
mo
spremne za nju. Potreban je nap'
or
redefinicije j r
se
pojavljuju parkovl
prirode, eko-muzeji, r a z l i č i t i oblici kul
turnih centara u
kOj
ima je svaka tra
dicijska klasif ikacija (ne nužno i Ira
dlclonalna) u ozbiljnim
t e š k o ć a m a ,
Problem
je
i tako jednostavne nara
vi
kao što je
o d r e đ e n j e
prirode muzej
skog predmeta. Novi obliCi prakse ne
prestano nastaju po logici odgovara
nja na potrebe društva I na nove m o ~
n o s t i »muzeja« (pro irene ' suvre
menom tehnologijom komuniciranja).
Ako
se
teško snalazimo u terminolo
giji i pokušajima da današnje (i bu
d u ć e )
potrebe i p r a k t i č n e oblike rada
muzeja podredimo p o s t o j e Ć i m nazivi
ma
i teorijskom arsenalu, uskoro bi
se
mO =l1i n a ć i
I izOlirani
na
vlastitom po
d r u č j u ,
Kao što je pojam muzeja danas pre
tiJesan za sve oblike aktivnosti ipak
podvedi
ve
pOd p o d r U Č j e
istove tnog
odnosa prema okolini i društvu, tako
je i disciplina muzeologije još nesret
nije sputana jer ponavlja
to
o g r a n i č e -
nje
m a t i č n e
instituc ije.
Do
sada smo
č e s t o našli, i z r e č e n o
na
ovaj ill onaj
n a č i n ,
tvrdnju
po
kojOj je ' muzeologija
nauka o muzeju. Ako doista uspostav
ljamo tako č v r s t u
vezu
i l i n g v i s t i č k i I
smisleno bilo bi
l o g i č n i j e
aa
se
upo
trebljava naziv muzeografi
Ja.
Uosta
lom, makar j tako davno, Nickellius je
bio na ispravnom putu, Ono što je on
z a p o č e o svojim uputama za
..
ispravno
po
imanje
i
korisno t u m a č e n j e komora
rijetkosti
.
nazvao je,
ne
bez razloga,
muzeografijo
m.
Jasno ml je posve da je naziv konven
cija i stoga je razlike potrebno u s t a ~
novljava i
d e f i n i r a j u ć i
sadržaj
i
pred
met bavljenja. Svejedno je, dakle; da
li se teorija funkcioniranja muzeja
zvati muzeologijom ili muzeog(afijom,
all je bitno ustanoviti što je to sve što
je unutar dogovorene i l o g i č n e do
mene takve discipline. Zelimo
li
pak
obuhvatiti
sve
one nove pojave (I on'e
koje o č i t o
s t i ć i
koje
su
teško od-
8/9/2019 01 Sola Prilog Mogucoj Definiciji Muzeologije
http://slidepdf.com/reader/full/01-sola-prilog-mogucoj-definiciji-muzeologije 3/3
vojive od
fenomenologije
muzejskog
rada, želimo li
integrirali p o d r u č j e
vanja i
z a ~ l i I e
koje se ubrzano
~ i r i
-
morat ć m o definirali Jedan vrlo ~ i r o k
kontekst, j
edno ogromno
polje rada
izvan tradicionalnih
o g r a n i č e n j a
mu
zeja, - ko je
biti
potrebno i
u ć e
d o z n a č i t i
na brigu
jednoj
jedinstve
noj
n a u č n o j
disciplini. Složimo
li
se da
muzeografija dostatno o z n a č a v a po
d r u č j e teorije i prakse muzejske usta
nove, mogU bismo
delIniciju
muzeolo
gije prollr1ti do te mjere da uspjeIno
tretira
cjelokupnu problematiku zaillle
I
odn08.8 prema ukupnom
n a s l j e đ u .
lako, dakle, ne smatram terminologiju
bitnom . o nog č a s a kad znamo
~ t o
pod
pojedinim pojmom podrazumijevamo).
r e č i su posve h e r e t i č k da nam ne bi
trebalo biti strano i u v o đ e n j e novih
pojmova. Zašto takav
o k i
koncept
muzeologije, dakle
jedne
discipline
koja nije i ~ e »museum centered«
u s r e d o t o na muzej), ne
bi
smo
mogli nazvati herito
logija
(
heritology
,
herilologie
itd
.). Nauka o
(
.
heritage«
je p r i h v a ć e n
i internacio
naliziran termin za ukupnos t naslje
-
ono
što Francuzi zovu
..
paIri
moine .) u samom naslovu i sadržaju
imala
bi
poziv na ~ i r o k o i cjelovito sa
gledavanje problematike odnosa pre
ma
l j e đ u P o d r u č j e
muzejskog rada
i sam radni proces muzeja, ma kako
n a j z n a č a j n i j i na tom p o d r u č j u , ipak su
samo
dio
c
jelo
v
itog problema
naslje
Muzejska
djelatnost
ostat uvijek
speci fikum koji zahtijevati posebnu
obavještenost i poznavanje muzejske
problematike. O tome brigu može vo
diti, kao ponegdje i dosad, ali bez
o p t e r e ć e n j a nepreciznosti, - muzeo
grafija. U
VO
dili, dakle, nove nazive
(priznajem da sumnjam u snagu svoje
sugestivnosti)
ili
re-definirali sadržaj,
tj . predmet i
p o d r U č j e
bavljenja, bitno
je da ostvarimo trajnu vlastitu prisut
nost u
n j a j u ć e m
svijetu. Takva,
recimo, fil ozofska muzeologija, tj. nau
ka o
n a s l j e đ u
(k
oja bi
mogla imati
snažne protagoniste) prilazila bi pro
blematici prirode, civilizacije
i
kulture
s fundamentalnog i univerzalnog gle
dišta i nastojala im
osvijetlili o n t i č k u
strukturu. Takva nova »muzeolog
ija .
morala bi na ispravan odrediti
odnos prema
p r o ~ l o s t i
i sadašnjost i
i m a j u
u vidu ciljeve u
b u d u ć n o s t i .
Tradicionalni muzej je bio, uz nužne
izuzetke, reprezentativnog karaktera,
o p t e r e ć e n
idejom prestiža i
..
faraon
sklm« kompleksom. Reformirani muzej
nastojao je postati
memorija
društva,
utjecati na svi jest i
p o d u č i l i .
Muzej
b u d u ć n o s t i kakav
v e ć
nastaje, nasto ji
ostvariti tako
d i n a m i č a n
odnos prema
sa
da njosti
i
b u d u ć n o s t i
da prošlost
gleda kao izvor
dragocjene
inspiracije
za potpun angažman u svako
dne
v
nici
.
Cilj takvog muze
ja
(ili bolje
takvog stava,
jer
nije više r i j e č samo
o muzejima, bar ne u
k l a s i č n o m
smis
lu te jest stvaranje takvog
od-
nosa
č o v j e
prema univerzumu koji
biti h a r m o n i - odnosno u ko
jem se svijest o njemu pretvoriti u
savjest. Suvremeni je muzej nastao
kao potreba za us
po
stavljanjem iden
titeta, a razvoj koji upravo
muzeje, ali ne samo njih,
tek
je najava
važnosti n i h razmjera
koju
problem Identiteta imati u
b u d u ć n o s t i .
Odnos prema
n a s l j e đ u
postaje egzi
sten
Ci
jalni problem
č o v J e č a
Od
govornost na še profesije je ogromna i
nezamjenjiva.
Napomena
: Ovaj
teks
t je relerat auto
ra
održan na godišnjem sastanku Komiteta
za
muzeologiju ICOM-.a iICOF
OMi, 1982.
Pariz, u okv iru simpozija : The Systems 01
Museology
and
Interdisciplinarity.
LITERATURA
MuWoP
br.
1 1980.
(Museological
Wo
rking
Papers) . ICOFOM -
St
atens histori
sk
a mu
seum, Stockholm;
tema
tski broj: MuseoIo
gy , scien
ce
or just practical museum work
MuWoP,
br. 2. 1981. I
COFOM
- Sta tens
hi sto riska museu
m,
Stockhotm.
tema
t
ski
broj: InterdiscipUnarity in Museo
logy.
Teze o kojima je i j e ć r a z r a đ i v a n e
su
u k
a
snij im radovima :
- Pri log suvremenoJ
koncepciji
muzeolo
gije
Inlormatologia Yugoslavica. br.
15
(3---4) 1983, Zagreb.
- Col /ect ing today for tomorrow
- Crite-
ria for the
selection of
museum
objects
and
the curr nt
constrainls thai
/imit
Ihe selection,
referat
na
simpoziju
ICOFOM-a
,.
Collecting today for tomor
row . Lelden , listopad, 1984.; ICOFOM
S
tu
dy Series 6.
- Doktorska dizertacija Muzeji, nova teh
nologija audio-vizualna komunikacija,
Univerzitet u Ljubljani , Lj ub tjana,
u
po
stupku komisije za odbranu)
ABSTRACT
A
contribution to
a
possible definition
of
museology
T.
Sola
The
au
thor
conSi
ders t
ha
t the texts in th e
Ilrst two
issues
of MUWOP have made evi
dent the lact that museology is st ill
in
the
process
01establishing itsetl
as
a
sc
ien
ce.
lis inte
rd
iscipli
na ry
cha
ra
cter is not
yet
delined; neither is its scientil ic fie ld. Con
seq
uentty, museology
has
neither
an
in ner
coheren
ce
, nor its
ow
n methodology. The
autho r believes
that
it
is
wrong to seek to
asse
rt
mu
seo'ogy
as
a
pu rely
practical
discipline, just
as
it is wrong to insist upon
its recognition
by
ins titutions 01 Higher
Education. In the approach to mu
seo
logy,
a basic mistake is
to
orientate
museology
towards
th
e ins ti
tu
tion 01 museum . This
link is detrimental to
the
recognllion 01
the subject
as
it mak
es
any real deliniUon
of
a
museum
increas ingly dilflcult. tn the
fie ld of the protection and presentation 01
o
ne
's heritag e, other institutions, besides
museums, exist which also reguire a theo
retical
basis.
The science that daats with
th
e functioning
of museums
in terms of
technology a
nd
methodology could
be
cal
led museog rap hy ; the delinition
1
mU eo
logy should basicalty
be
expanded to em
brace problems concerning the protection
01 and reialIonship
to,
one·s heritage.
By
the term ~ h e r
l o g y ~
mentioned
as
a
short cu t, t
he
author in tends to stress the
necessity 01 redefining the contents 01
classi
ca
t
mu
seology. The author considers
museology as being
a
basic con dit
ion
in
the
realization of
the
mission of
the mu
seum
profession.