Embed Size (px)
Citation preview
SPONZORIRANI PRILOG~.Aktual __ ....... __ _
IMPAESSUM' Urednica posebnih priloga: Silvia PTaprotnik Novinar: Petra Balija lektura: Anka Munit Gr<!lfilko oblikovanje: Tomislav Haramint'K
Direktor marketinga I prodaje: VikIor JakovCariC Voditeljica prodaje: Mlljana TomKit. tel:Ol 601 10 16
II ~am'A-I---~ ___ ---------.'.,,'" " .. ,"'" ",., .. "
PAKLENICA 7plena neukrotiva oaza
INAPISALN S ILV IA PRAPR OTNIK
N acionalni park Paklenica dragulj je u n iski
hrvatskih nacionalnih parkova. Prostire se
na povrsini od % km' na primorskoj padini
juznog Velebita.la ko je rije< 0 ne bas prost ranom
pOOrucju, specifienost Paklenice je sto se tu moze
pronaei pravo bogatstvo geomorfoloskih pojava
i oblika, nevjerojatno raznolik bi ljni i zivotinjski
svijet te atraktivni krajolici koji zaljubljenicima u
prirodu, a i onima koj i ee to tek postati oduzimaju
dah. Ono cime se ovaj nacionalni park ponosi su
dva impresivna klanca - Velika i Mala Paklenica.
Premda izg leda grubo i nepristupacno, ovaj b iser
lako je dostupan zbog b lizine jadranske turisticke
ceste i autoceste, a mnogobrojne staze oznacene
putokazima mame domate i strane turiste da se
upuste u avanturu i uzivanje u prirodnim Ijepota-
64 AKTUAL. 30.B.201 I
INFO PLUS Nacionalni park Paklenica
Naciona/ni park
.Paklenica
ma. Zahvaljujuei brojnim informativnim i
interpretacijskim ploeama posjet Nado
nalnom parku Paklenica odlican je izbor
za nastavu u prirodi za djecu svake dobi.
Pjesacenje j Setnja ovom zelenom oazom
pravi je nacin da se upozna Paklenica. 5toga
ne cudi podatak da u Nacionalnom parku
postoji dvjestotinjak staza I putova.
IZAZOV ZA PLANINARE
Podzemlje Nacionalnog parka Paklenica
obiluje brojnim spi ljama (medu najljepsimaje
Manita pee) ijamama, a u njima su vrlo vrijed
na i paleontoioska nalazista. Primjerice, $pilja u
Zubu Buljmei Jama uZubu Buljme. U potonjoj
• Ako obiienite Nacional"1 park Paklel1ica, $vakako vrijedi vidj!!ti gradove, gradevine i istraziti neka od najljepsih mjesta na Mediteranu.
je pronaaena lubanja spiljskog medvjeda stara
oko 30.000 godina, dok su u Pecini u Pazjanica
ma pronadeni fragmenti keramike, sto ukazuje
na to da su na tom podrucju obitavali Ijudi jOs iz Kultu rno naslijede:
Crkva sv. Donata u Zadru - simbol je grada, izgradena u 9. st.
razdoblja bakrenog i broncanog doba.
Crkva SII. Kri za u Ninu najmanja je kated rala na svijet u
5redisnja atrakcija Nacionalnog parka Pakleni
ca je stijena Anica kuk. visoka 400 metara kOja je
zbog svoje atraktivnosti postala omiljeno mjesto
penjaca i strastvenih alpinista. Vazno je napa
menuti da je najviSa toCka Nacionalnog parka
Paklenica Vaganski vrh koj i se uzdize 1757m nad
morem. Svakako treba naglasiti kako je ovaj Park
i najznaeajniji penjacki centar u Hrvatskoj, Osim
CipkarstvQ na otoku Pagu - nalazi SI! nil UNESCOvoj Repre:;r;en ta tivnoj listi nematerijalne bastine
Pag - razgledajte arhitekturu grada i doznaj te SVI! o iz radi pa~ke cipke
Otoci Ugljan i Pasman - traJektom povIlzani sa Zadrom, w iiedi vidjel i d ivnu arhitekturu kamenih kuca na o tocima
§li AKTUAl· 308 2011
prirod nih Ijepata, moze se uzivati i u Ijepotama nadaleko poznatih vodenica. Jedna od njih,
Srednji Marasoviea mlin je 2000. godine i obnovljena, a
t ijekom sezone otvorena je waki dan od 8.00 do 19.00
sati. 0 biljnom i zivotinjskom svijetu koji se moze pronad
na podrucj u Nacionainog parka Paklenica moglo bi se
ispisati bezbroj stranica. Posjetitelji NP Paklenice uslugu
smjestaja i hrane uglavnom pronalaze u Starigrad-Pak
lenid
~AROLIK BILJNI I ZJVOTINJSKI SVIJET
Dovoljno je spomenuti nevjerojatan podatak da je
zabiljezeno oko 1000 biljnih vrsta i podvrsta, ad cega je
cak 79 endemicnih, primjerice kitajbelov pakujac, mali
jevo devesilje, lanilist, hrvatski zvoncic, siroko raspros
tranjena suskavica te okruglol isna pjeskarica koja
raste sarno u kanjonima Velike i Male Paklenice i nigdje
drugdje na svijetu. U nizim dijelovima Parka, na Velikim
i Malim Moeilima, tijekom proljeea mogu se pronaei
predivne orhideje. Raritet je gospina papucica, fang la,
jedna od najljepsih europskih orhideja. I zalj ubljenici u
zivotinjski svijet doei ce na svoje. U Parku se moze vid
jeti 84 vrste leptira, " vrsta zmija i to $U najcesce neotrovnice (Sara poljarica, pjegava avenkrpical, a nije rijetkost
da vas zaskoei i poneki poskok. $to se tice ptica, zasad je
zabiljezeno 230 vrsta, a posebnost daju ptice grabljivice
od kojih izdvajamo surog orla, sivog sokola te jastreba.
Zelenim prostranstvima suvereno vladaju i jeleni, srne
i divokoze, a moze se naletjeti na divlju svinju, cuti zavi-
janje vukova, frktanje risa iii divlje macke,
• -14~veTl~"f---~----------~-,
/NAPISAlAJ SILVIA PRAPROTNIK
N eki ga nazivaju najljepsim otokom
Jad rana. dok ga drugi jos viSe slave te
ga svrstavaju medu najljepsa mjesta
na Mediteranu. Bilo kako b ilo, Mljet, na ko
jemu se smjestio i istoimeni Nacionalni park.
svojom Ijepotom, mirom koji pruZa svakom
posjetitelju te mirisima i bojama bez dvojbe
zasluzuje dodijeljene titu Ie.
VELIKO I MALO JEZERO
Nacionalni park Mljet rasprostire se zapad
nim dijelom ovog juinodalmatinskog otoka i obuhvaca 5375 hektara zasticenog kopna i okolnog mora. Najvisi vrh Nacionalnog parka
Mljet je Vel iki p lanjak (392 mJ, a najl/isi vrh
otoka Mljeta je Veliki grad (514 m). U otok su
uvucena dva duboka zaljeva, koja se zbog svojih uskih veza S otvorenim morem nazivaju jezerima - tocnije Velika i Malo jezero. Zbog
sustava slanih jezera, koja predstavljaju jedinstven geoloski fenomen u k..su, Mljet je pese
ban ne sarno u granicama HlVatske i regije. vee i u svijetu. Velika jezero ima povrsi nu 145 hektara i duboko je do 46 metara, dok je povrsina
• Crkvu sv. Marije i samostan ilgradil i su u 12. stoljetu benediktinci koji su do~li s Mt Gargana u Ital iji, a papalnocent III. svojom ispravom je posvecuje 1198. godine. Kako 5U se vremena mijenjala. mijenjao se i izgled i stil gradevine, od renesansne do barokne, ali je centralni dio ipak liIdrtilo svoj romanicki oblik. Stoljece i pol kasnije, tocnije 1345., benediktinci se odricu vlasti na otoku te zadrfavaju samo trecinu posjeda. Otok polom dobiva Statut i opCinu u Babinu Polju, 11 Oubrovai'koj Republici pripojen je 1410. godine. U 16. stoljecu tu je sjediste Mljelske kongregacije. Oanas je samostan u vlasnistvu Oubrovacke biskupije.
Nacionalni park Mljet
~ Malog jezera 24 hektara i ona je nesto pl iee, " ~ ~ :::: ima dubinu aka 29 metara. U davnoj proslosti. -# ~/
~ prije otpril ike 10.000 godina. to su bi la slatka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~;;~;;~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~IIIII11~~~~~~I~~~~b~II!!!!!!!!!~~II!!!!!!~!!!!!!!~~~~~~~JU ~ L-cj'~'_'_" _;_'~'~d_o~p_O<_·'_t_k, __ o_o_,, __ ,_~_. _D_'_o_,~;,_k_'_o_;_~ __ -" 67
AKTUAL· 30B2011
stolje6ma unatrag. privlace svojom Ijepotom
i osebuj no.scu mnoge moreplovce. prirodo·
slovce i zaljubljenike u iskonski raj . Iz mjesta
Polace i Pomena vode staze i putovi prema
Velikom i Malom jezeru. Svi gosti koji stizu u
Nacionalnl park Mljet t rebaju imatl na umu da jezerima smiju ploviti sarno izletniCki brodovi
Nacionalnog parka, kajad i kanui, te camci
otoeana. Zbog plitkoee i slabog proloka vode,
temperatura je u Velikom i Malom jezeru ti· jekom Ijetnin mjesed viSa nego na otvorenoj
strani atoka koju krase visoke st ijene te brojne
spilje i klifovi.
BURNA PROSLOST OTO KA
Nacionalni parkMljet prepoznatljiv je posvo·
jim !umovitim obroncima i OOjnoj vegetaciji.
Ovdje se ~uma spuSta gotovo do same obale,
njivali od davnin vremena. Setnje m ljetskim
stazama, cist zrak i Ijepote krajolika iz godine
u godlnu privlace sve vi ~e gost iju. Za hvaljujuti
dugom statusu zast icenost l, u Nacionalnom
parku M ljet moze se vidje ti mnogo iznimno
starih stabala i raznog suptropskog bilja.
Tragovi povijesti vode nas do ilirskih p lemena
kOja su svoj im kamenim gradinama i ostacima
grobova ostavi li mnoge materijalne tragave
diljem Mljeta, dok se kasnije, nakon dolaska
Rimljana, otok spominje u njihovim pisanim
dokumentima. U Po la~ama se j o~ uvijek mogu
vidjeti vrijedni ostaci rimskih palaca i bazilika
iz 1. stoljeCa. U 8. stoljeeu olok nastanjuju Hr
val i Neretljani, dok su sredinom 12. sloljeea
gospOOari otoka benediktinci Pulsanskog reda koji naotoeicu usredVelikogjezera grade
samostan. On ce kasnije, kroz dugi n iz stoljeCa,
njih stalno vreba najveea dnevna grabljivica
- oraD zmijar. Poj ptica pjevica cuje se vet s
prvim zrakama jutarnjeg sunca. Plicii svijet
je raznolil<, bogat je rijetkim VfStama pa tako
u retnji I razgledavanju Nacionalnog parka
Mljet moze se vidjeti sojka. siva muharica i
sumski zvizdak. Nerijetko ce se naiei i na sivog
puna kOJi trtkara sumom, no njemu najveCu
prijetnju predstavlja i sve ga vise potiskuje
mediteranski ~takor. Novi stanovnik otoka je
divlja svinja, koja sve cci(e zalazi u pelja I za·
daje glavobolje lokalnim poljodjekima.
Stvaranje naselja na pOOrucju Nacionalnog
JEONA 00 SPECIFICNOSTI otoka Mijeta SIt bkttin~,jezerca s bocatom vodom u mjestima Sobra, Proiura, Bktto i Komrica
dajucl pri tom ugodaj izvorne, netaknute
prirode. Zbog zelenila koje vlada Nacional
nim parkom Mljet, otokje dobio epitet..zelenl
otok~ a to opravdava cinjenica da danas na
njemu uspijeva eak pet vrsta razlicit ih ~uma.
Ovdje mozerno naCi nevjerojatne ostatke
pra~ume, izvome ~ume cm ike, alpskog Ixlra,
sume panjaee ... Ondje gdje prestaje Suma.
~ uspijeva makija i mediteransko m irisno bi lje.
it Na ovakvu nedirnutu Ijepotu ni nasi precl nlsu
~ ostali ravnodusni te su ova podru~Je nasta·
biti ku lturno, vjersko i po litl ~ko srediste atoka.
Osim uzivanja u iskonskoj prirodi I kulturnim
znamenitostima, painJu svakog gosta pii· jenl i raznol ikost zivotinjskog svijeta, kako
na kopnu, tako 1 u modrim dubinama.
Specificnost ov09 otoka jest da na d jelom
otoku nema zmija otrovnica zbog prisutnost i
ind ijskog mungosa koji je njinov najveei ne
prijatelj . Doduse, na otoku obi tava, izmedu
ostalog, pet vrsta zmija i cetiri vrste gustera.
No, njima prijeti i opasnost iz zraka. Naime, na
§l! AKTUAl-30.8.2011
parka MIJet pocinje krajem 18. stoljeea kada
bened iktinci dozvoljavaju naseljavanje dviju
obitelj i Iz Babinog Polja. Tako nastaje naj·
starije naselje na pOOruCju Parka - Govedari,
a potom nastaju i naselja kao sto su PalaCe i
Sabina KuCa. Danas se stanovnici ovog pre·
divnog otoka i Nacionalnog parka bave zero·
ljoradnjom. a ponajvi~ vinograda~tvom i maslinarstvom, dok tudzam uzima sve vise
primat u svakodnevnom zivotu otetana, pa
se sve vi~e razvijaju naselja uz obalu mora.
~ ~. ~~:~.~~~---------------------. ... I _ I
KORNATI- zbogsvoiih <ri7 vidikovaca '.J UA.., u dah
l NAPISALAI PETRA B A LI.JA
P osljednji dan stvaranja odluoo je
Bog okruniti svoje djelo, i tako stvori
lz suza, zvijezda I daha Kornate - na·
pisao je irski plsac i dobitnik Nobelove na·
grade George Bernard Shaw, koji se, kao i
mnogi gosti koji su posjetili taj otoeni sklop,
zaljubio U njega. lako izreka kaze "Koliko je
dana u godini. toliko je i kornatskih otoka~ to
otocje ustvari ukljucuje ISO otoka, otociCa i hridi. SmjeSteno u sred i~njem dijelu Jadra
na, na sutoku ~lbenskih i zadarskih atoka,
najrazvedenije je i najgu~e u Sredozemlju, a rasprostire se na povrsini oko 320 kml .
Nacionalni park, koji zauzima veeinu otocja,
sadlii 89 otoka, a taj status dobio je 1980.
godine, te je u meduvremenu stavljen i na
listu svjetske pri rodne bastine UNESCO·a.
RO BINZONSKI TUR1ZAM
Kornati su poznatl kao raj za naut iiare,
koji svoje sposobnosti 1 vjestiAe isproba·
vaju slalomskom voznjom kroz CU\lene
kornatske -krune" iii "stene: kako ih Iokalno
stanovnistvo naziva. Na nekim mjestima
ove se strme lit ice spu~taju i preko 90 meta·
ra u morske dubine, a najstarije stijene t amo
5U vee stotinjak milijuna godina. Zbog opas
nosti plovidbe u ovom labirintu kamena i
mora, Kornate krase i mnogobrojni starr svje·
t ionlcl, koji se nalaze izvan granica Nacionalnog parka, danas odrediste -"robinzonskih-" !Urista,
kao sto su Bli tvenica i Se<.t rice. Ovakav turizam
proteklih se godina uvelike razvio, pa tako oni
koji se odluce tako odmorit i mogu !ivjeti kao
stara komatska obitelj b izantskog doba, kada
je otocje b ilo naseljeno.Tako sudjeluj u u branju
maslina. love domace "podivljale" ovce, strizu
ih iii love ribe kako bi se prehranil i. Posjetite lji t>
FANTASTI(N KONTRASTI Kontrast plavetnila mora i kopna, kaje cine karbonatne stijene, posje1i1elje ostavljaju bez daha
u park mogu doCi samo brodom, najcesce u
organizaciji jednog cd mnogobrojnih bro
dara iii turistickih agencija koje organizi raju
izlete 5 kopna. VeCina obozava kupanje u
bistrom, toplom moru dok su usidreni u jed
noj cd dvadeset uvala, dok riblje specijalitete
demate kuhinje probavaju u marinama i gos
tienicama uredenima u starim kucama ribara
S okolnih otoka te uzivaju u degustacijama
vina. Drug; vrijeme provode u promatranju
zivotinjskog i biljnog svljeta. Pored glodavaca,
zmija, gustera i insekata, u parku je registrirana
i jedna zvijer - kuna bjelica. Nju je, medutim,
izuzetno tesko vidjeti uZivo.
Osim toga, neki ne zaboravljaju poglede koji
se pruiaju s brojnih vidikovaca, do kojih nije
posebno tesko doCi. Ipak, izdvojiti jedan i reCi
da je balji od drugih, kazu obliinji mjestani,
70 AKTUAL - 30.8.21) 11 .
CAROBNI KORNATSKI AR-lIPELAG PREDSTAVUA NAJGUS(U otoCnu skupint na podruCju Mediterana
7. AKTUAL - 2<].8.2011
nije moguce. No najvisi je, na 237 metara,
Metlina na otoku Kornatu. Kopneni dio parka
u potpunosti je u privatnom vlasnistvu, ug
lavnom najbliiih Murterana. U samom Nacio
nalnom parku registrirano je 620 vlasnika, a
osnovna gospodarska aktivnost je maslinar
stvo i ovcarstvo.
BOGATSTVO MODRIH DUBINA
Ljubitelji ronjenja odusevljavaju se, pak.
ekosustavom morskih dubina. Postaj i devet
zona namijenjenih ronilackom posjetivanju,
a najatraktivniji stanovnik morskog dijelil
ovog prostora je dobri dupin. Glavate ielve i velike morske kornjace takoder cesto dolaze
u potrazi za hranom. Ipak, najbogatije mor
ske zajednice su one koje rastu na dnu. Tako
je, primjerice. morska cvjetnica, koja je u Sre
dozemlju na mnogim mjestima nestala, u
podmorju kornatskog arhipelaga vrlo dobro
razvijena i zastupljena.
Osobitost Nacionalnog parka Kornati su i brojne stare utvrde, mnoge jos iz ilirskih vre
mena. kao monumentalna Tureta, najmar
kamnija gradevina smjestena na otoku Kor
natu. Pretpostavlja se da je utvrda iz 6. stoljeca
te da je imala vojnu namjenu sa svrhom
osiguranja i kontrole p lovidbe. Tamo je i ranokrScanska bazilika, ostaci solane iz sredn
jeg vijeka, mletacki kastel i mnogi suhozidi iz
tog doba.
~,·~~!.;·: ,,~I ~ ------~-----------"_ ~:.-__'__;:.:'in.:::··"'~::·'~"'t':.::~""A V ,
TELASCICA dam dabrih dupina
/NAP1SALA/ PETRA BALIJA
Zljev TelaWca jedn~ je od nasigurnijih,
naj lj ep~ih i najveeih prirodnih luka na
adranu. Do 1988. pripadao je Naciona~
Inom parku Kornali, kada se izdvojio i formirao
kao zasebno zasticeno podrucje S nesto blazirn
oblikom zastite: Park prirode Te la~ica. Uvala se
nalazi na j ugoistocnom dijelu Dugog otoka. U
kopno je uvucena otprilike osam kilometara, a na
,>vom jUZnom, naj~irem dijelu, siroka je , ,6 kilom
etara i otvorerla je prema susjednim Kornatima
te se proteZe duz 68,78 kilonlelara obale. Sadrzi
25 uvala, rtova i pel otociCa, a zbog svog polo.iaja
zasticena je od udara bure s kopna i juga 5 mora
te je tako omiljeno skroviste za nautilare koji tamo
33 stupnja Celzljusa, dok je zimi s pet ~Celzijevaca·
puno hladnije od okolnog mora. Zbog SV€9a toga
jako je siromasno zivotinjskim morskim svijetom.
Osim planktona, u njemu fivi tek nekoliko vrsta or
ganizama, no zato se tamo smjestila posebna vrsta
jegulje kajman koja naraste i do Iri kilograma.
Jos jedna znamenitost ove uvale je i neobilan
otoelc nazvan T aljuric. koji je zapravo kamena ploca
promjera oko 60 m i visine svega 3 m. iz daijine
izgleda kao ravna ploha pa su ga moreplovci u
mletaekom dijalektu nalVali Mlagliero~ po lemu je
nastao deminutiv taljuric. Na otoeicu Gumenjaku
Velom u dnu njegove poIuspilje smjestila se pak
spuiva mesoZderka pronadena 2000. godine, ~to imaju zaklon i za najveCih
oluja. 5tjenovite su obale ni
ske s unularnje strane, dok
se '> vanjske strane pru.iaju
impozanlnl klifovi, visoki
i do 161 m. Park prirode
prostire se od morske razine
do najvisih kota na Mrzlovici
(198 m), na Brcastacu (198,5
m) i Cellnjaku (198,5 m).
JESTE LI ZNALI? Kako je Telascica
je drugi takav nalaz na svije
tu. Glavna hrana ave spuive
su mali ralici, a zbog svojih
mikroskopskih kukastih iglica, koje vire ilVan njena tljela,
oni se lako upetljaju. Spuzva
ra ~ica probavi u roku desetak
dana, a takav obrok dovoljan
joj je ~ak.za nekoliko mjesed.
Podmorje je takoder bogato
raznim vrstama koralja, koje
ronioce ostavljaju bez daha.
Park obiljeiavaju i mnogi
arheoloski nalazi jz ~etvrtog
dobila ime'1 ,
Sa stijena gosti cesto pro
matraju i druze se s porodl
cama dupina, koji su tesli
posjetitelji uvale. U cijelom
prostoru zabiljeZeno Je i osam vrsta sismiSa. Park
prirode dom je i za letlri endemske vrste biljaka,
no najposebnija biljka je endemska podvrsta
dubrovaCke ze(ine, koja se moze vidjeti sarno na
dugootockom Sl rmcu. Park je takoc:1er izvor samo
niklog Ijekovitog bilja, kOje Ijudi od davnih vreme
na sakupljaju i kQ(isle zbog ljekovitih svojstava.
SLANO JEZERO MIR
Izmedu zaljeva i strmih litica natazi se poseban
dragulj· malo i vrlo siano jezero Mir. Duzina rnu je
otprilike 900 metara, a najveea sirina 300 metara
te najveea dubina sest metara. Jezero je iznimno
siano jer je podzemnim kanalima povezano 5
morem, a stalno isparava. Temperaturne razlike
u jezeru su jako izrazene. Ljeti je jezero loplije od
mora, Ie se tako temperature uglavnom krecu oko
i petog stoljeea.
U podrucju Parka prirode postoji nekoliko
ugostiteljskih objekata, na otoku Kal ina te uva
lama Mala Proversa, Mir i Magrovica. S obzirom na
foda 65 posto PPTelascica orpada na more, najjed
nostavniji naein dolaska je brodom. Ako se dolazi s
kopna, najjednostavnije je doci izmjesta Sali, dokle
se moZe dod direktnim brodskim linijama iz Zadra
(www.jadrolinija.hr) ill linijom za mjesto Brbin; na
sjevernom kraju Ougog otoka pa polom auto
mobilom do TelasCice. Na podru~ju Parka prirode
Telascica postoji odredeni broj malih kamenih
kudca u privatnom vtasnistvu. Moguce je odsjesti
u njima iii u hotelu u mjestu Sali koje je najblize
naselje Parku. Posjetitelji koji £ele unajmitj kucicu
u podrueju Parka, mogu to ul initl preko jedne od
turistiekih agencija u Salima.
1J! AKnJAl -JO.8 2011
INFO PLUS Park prirode Telascica
djernl ulunice: odruIi - 2S 1m ako ulaze s kopnene slrane, 60 kn ako uIaze s ~strane ulaznlcaza djecudo 15 godIna stojl14kn
ZIVOTINJSKI SVIJET U PARKU PRIRODETELAS(ICA vrlo je raznolik: tu iivi viSe od 486 iivotinjskih kopnenih vrsta
II AKTUAL -)3.8.201 1
Park prirode
Telascica
UVAlA TELA$LICA - DOM MAUH MAGAR!::lCA
• Mnogi magarci iii Mlovari ~ kako Ih zove lokalno sla!lOvnl1lvo, prona~li
su u uvali Telak ica svoje utoll!te. Kako su posljednjih nekoliko deselaka godina izgubili svoju svrhu tovarne iivolinje, dU90otolani ih svako malo naptJ~ taju. pa su se tako sjetili kako bl lokalno stanovnistvo svoje magarce moglo dobrovoljno ostavljali u tom parku prirode. TTenuta~no lamo iiv; 14 ma9araca. a posjetitelji i kupa ti moraju stalno na oprezu Imati svo)e torbe i slatke poslastice koJe spreme unutra kako im ove simpati~ne dalmat inske zivotinje ne bi prerovale sadriaj torbe i pojele sve ~to n8c!u.
. ,,,,,,.,
POSEBNOSTI LASTOVSKOG OTOCJA SU LJUPKI, PITOMI KRAJOLIK I GOSTOLJUBIVI,
SRDACNI DOMACINI
INAPISAI..AI SILVIA PRAPROTNIK~ __ ...::~:,:: ___ ::::.::::::~~~~::~~~::=-.::~~~~~~~~~~~~=~~~~ r Ken~ Ii se brodom prema jugu, nakon cetiri sata
voinje od kopna stife se do Parka prirode Laslovsko
tocje, koje se IstRe razvedenoseu arhipelaga, bo
galim zelenilom, neopisivim mirisima mora i bi l;a Ie jedin
srvenom folklomom ba~tinom njegovih stanovnika. Ova je raj za sve moreplovce, avanturiste j sve ooe feljne prave,
netaknute prirode kOja se zreali u sjaju mora i ~umi u pjes
mi borova. Park prlrode Lastovsko otocje obuhvaea (ak 44
atoka, otocila j grebena (najvec:i cd njih su Lastovo i SuSi.lc), ukupne povr~ine 53 km2 j 143 km2morske povr~ine. Bogatee
sume kojima obiluje ovaj Park skrivajl.l mnoge spilje, peCine
i ;arne, a najveei dragulji dobro su skriveni u bogatom pod
morju. Jedan od razloga kako se uspjela ocuvati priroda te
bogat biljni I iivotinjski svijet Jest udaljenost otocja jer do
njega svoJim brodicama dolaze sarno iskusni naulicari. Ne
popravljivi romanti&lri posjetorn Parku doli le na svoje jer
ovdje rnogu odmarati i sanjariti na svjetionieima kojih ima
podosta, primjeriee na Glavatu, koji se nalazi istoeno ad ato
ka Lastova, a najposjec:eniji su oni na 5uku i na rtu 5truga.
8rojni vidikovci, osobito Hum, najvi~1 vrh otoka lastova (417
m) pruiaju nezabolavne trenutke svim posjetiteljima i Iju
biteljima prirode jer se 5 n}ega pruia pogled po zaobljenim
breiuljcima i duboko usjeCenim uvalama 5 jedne sl rane te
na beskrajno plavetnilo 5 druge.
PROVOD NA lASTOVU
• Gostoljubivi domacini . odlilna gastronomsi<.a ponuda. vrhunska vina, nevjerojatna Ijepola krajolika. mir i netaknuta priroda odlilne su preporuke da svalko posjell ovaj jadranski dragulj. GOSli se osim u:i: ivanja u suncanju i kupanju mogu zabaviti i rekreativnlm sportovima: pjeSacenjem, bicikllzmom, ronjenjem ... Postoji mogucnost izleta barkom na obli:i:nje otoke Saplun, Mljet, Palagruzu i obi lazak Parka prirode morskim putem. Tijekom srpnja j kolovoza odrfava se Lastovska noc, LaSlovsko kultumo Ijeto i tradicionalni Jazz fes tival, a ne propustite ni Laslov$ki poklad.
... I
LJEPOTA SKRIVENA U DUBINI
• Zaititni ;mak lastovskog akvatorija su velike kolonije brkatog jasloga, hlapovi, kuke (sovice) i rakovice. POlom, na tom podrulju lesto se vide puzevl trilonova truba, prugaSla mit ra I put balvd te mnoge plave rilN! kao §Io su Ikarpine, kirnje, zubaci i kantari.
Osobito veselje zaljubljenlcima u more prufaJu dupini koj i u vodama oko Parka prirode Lastovsko otocje veselo plivaju i izvode akrobacije u zraku. Tako SI! mogu vidjeli: kratkokljunl obienl dupin, dobrl i glavati dupln te lJepotlce u okloplma komjale glavala j zelena ielva.
Park prirode Lastovsko
otocje
JESTE LI ZNALI? Lastovo - zeleni otok
gulj ne ispustaju iz fuku: Rapalskim ugovorom Lastovo je
dodijeljeno ltaliji koja njime vlada do 1943. Nakoo 1945.
vlasti SFRJ na otoku su izgradile jake vojne baze i zabranile
dolazak stranih gostiju. To je uvelike ~tetilo turistiCkom i
gospodarskom razvoju otoka koji se. napokon, nakoo
proglaSenja samostalnosti Republike Hrvatske razvija u
Dba smjera.
~ ::,~~f:'~" .. ,,,::Ir-----------
INAPISAI.AI SILVIA PRAPROTNIK
~o vas put nanese Jadranskom rna
gist ralom prema sjevernoj Oalmaciji,
aiCi cete na plavi dragulj kot'ltinenta, Park prirode Vransko jezero. najveee priroclno jezero u Hrvatskoj, smjesteno u neposrednoj
blizini mora.Totnije, jezero se pruia paralelno s morskom abalom ad kaje je na nekim mjestima udaljeno manje od ki lometra! Park ima
povrsinu od 57 kml, a vise od polovice, odnos
podrucju Parka. Osim toga, vazno je naglasit i da je rije<: i 0 vaznom odmorBtu te hranil istu za djeli niz europskih ugroienih vrsta. Omitolaski rezerval nalazi se na sjeveroza
padnom dijelu Vranskog jezera i proleie se do
same granice Parka prirode. Tu se mogu vid
jeti caplja danguba, bukavac, mali vranac, eja
mocvarica, velika bijela caplja, kosac, siva i rida
~tijoka. Jezero je pavezano s morem putem
kanala Prosika prokopanog 1770. godine sa
svrhom isusivanja mo<vare u sjeverozapad· no 30,02 kml otpada na samo jezero. Rijetko gdje se priroda taka poigrala s krajol ikom: razvedena morska obala ispred, mediteranska mocvara s jedinstvenim ekosustavom
te iza brda ruralna idila
INFO PLUS Park prirode Vransko jezero
nomdijelu jezera (najviSe
zbog malarije). Kroz raj
kanal morske ribe koj ima
ne smeta slatka voda
mogu ulazit i u jezero.
Na udicama strastvenih
ravnokotarskih nase!ja.
Park prirode Vransko
tadnovrljeme: pon •• ned.. 8.00 · 20.00 h djaftl ulunkr. odrasll20 len. djeat 10 kn
netaknuti raj nadomak mora
.. •
BROjNE BIClKLISTILKE STAZE
• Park prirode Vransko jezero pravi je raj i za one ieljne uzivanja u prirodi na dva kotata. Naime, oko je zera proteiu se bicik1isticke staze na vi~e od SO kl1ometara. NajcesCa ruta jest Dna koja pocinje u mjestu Vrana kod mjesne crkve, potom se staza penje na brda~ce Maidan koJe nadgleda eije!i Ornito!oski rezervat, a potom se nastav1ja sjevernom obalom jezera. Tiiekom obilaska svakako se preporucuje posjet vidikovcu Kamenjak koji se nalazi iznad polovine jezera odakle se pruta prekrasan pogled na cijeto Vransko jezero, otok PaSfTldn, Murter i Kornate. Ovdje se mogu kupiti i suveniri s motivima Vranskog j-ezera i bicikliSlitka izletniCka karta. Dio staze uz istotnu obalu do Prosike je kratak i prolazi uz poluotok Babin likoj na kojem se mogu vidleti ostaci liburnske utvrde i mletacke Slrilfarnice.
77 AKTUAl - 3Q.8.20II.
Park prirode
Vransko )ezero
RIBOLOVCI UZIVAJU U PECANJU, a najCesce se na udicarna nadu sarani, somovi, stuke i apli
su zasticene. Gore spomenute vrste trebaju se podrucju nalanli su se hrvatski kraljevski 9ra-
tuvati ~agljeva i kuna. Neki od najljepsih prim- dovi: Nin. Biograd, Knin i Sibenik. Osim spome-
jeraka kukaca vole ba~ ovo podneblje, primjer- nWlih gradova treba razgledati i stari grad Vrana,
ice, danjj leptiri i vretenca. Osim flare i faune, Babin skoj na kojem $U nadeni i liburnski oslaci
domaej i strani turist i mogu doiivjeti povijest te mletacka pogranicna straZamica kOja govorl putem nevjerojatnih spomenika iz pr~losti. Po- 0 cinjenici cia je mletacko-turska granica dugo
vijest Vranskog ba2ena seze daleko u pro~lost. vremena prolazi la bas preko Vranskog jezera.
Nairne,ovo mjesto poznato je kao lokalitet koji NiJXlsto se ne smije izostaviti razgledavanje re-
je 5Vojim gospodarskim znacenjem i Ijepotom zidencije Maskoviea han, iz 17. stoljeea, a rlje(
oduvijek plijenilo pozornost raznih veleposjed- je 0 najzapadnijem spomeniku clvilne turske
~ nika. Jo~ od rimskog doba tu se nalaze njihove arhitekture u Europi. Na vidikovcu Kamenjak ~ .ville rustice: a cijeli kraj bio je va!na trasa rim- posjetitelji Parka prirode mogu se okrijepiti te se
~ ,-~'k~ih~j'_'_"_ih_P_"_t_o_,,_._u_,_,""~"_j_e_m_'_iJ_·e_k_"_"_,~o_,_o_m __ "_,_"_,j~'_,"~m~o~'_e_"_"~'J_'m~i_ti ik :":':iC:'~"~'~K~':m:e"~j='=k"=.~~~===========::~ III
AKTUAL -30,8.2011
• l ~·~~~!·~·~·~f--~--~~~~-----~~------
BIOKOVO - njeZni ellv, I ~ I maeni Cuvar JaClranske abale
l NAPISALA/ SILVIA PRAPAOTNIK
Ba~ poput dobrog cuvara, Biokovo Sf' nadvilo nad dio srednjodalmatinske obale. Sa
svojim st:mim, gotovo okomitim vrhovi
ma, vi~im i ad 1700 metara, ova planina tol iko
se priblizi la obali da pomalo zastrasuje svojom
impozantnom velicinom i to je prizor kakav se
malo gdje moze vidjeti. Buduei da je priroda
na Biokovu vetim dijelom izvoma i netaknuta,
mnogi su mi~ lj enja da bi park prirode trebalo
proglasiti devetim hrvatskim nacionalnim par
kom. Biokovo je dio planinskog masiva Dinarida
povr~ine 195,5 kml, obuhvaCa podrueje ad pri
jevoja Dubci kad Srela pa sve do podrueja pri
jevoja Stupica iznad Podgare. Kao sta jevee nave
dena, velika podrucje Parka prirode Biakovo jas je
neistraieno, a priroda je uvelike netaknuta, taka [>
1J! AKTUAL- 30 8 201 1
Oivo\(.oza se mote Cest~ vldjeti I<al<o ~etnot .. ~a
po strmlm 5 1)'<'" Blol<ova
,-.. r;; •. ,,,. ,,,v
* PP Biokovo ima besplatnu mobilnu aplikadju koja se moie pt"e\Izeti sa web slranice Parka: www.biof(ovo.(:om
vriJerne posjeeivanja u sez:onl: pon. ~ned. 7.00 - 20.00 h
ciJenaulaznice;odrasli plaeaJu 4() kn, a dJeca do 7 gO'dina ne plataJu ulaz:nlcu popustod 50% ostvaluju pianinad s iskamicom I biciklisti
da se, Setajuo njime, mogu pronaci mooge en
demske zivotinjske i biljne vrste. 0 fantasticnoj brojnosti i raznolikosti biljaka govori ; to da u
Parku postoje posebno vrijedna podru~j a za
floru i faunu: rezervat koji se proteie na re laciji
Sv. Ilija - $ibenik - Stropac i rezervatTroglav - Sv.
Jure, najvisi vrh Biokova.
prirode, Sv. Jure, vodi asfaltirana cesta S obale
Makarske rivijere i iz unutraSnjosti Dalmatinske
BIOKOVSKI BOTANICKJ Vf(f KOTISINA
zagore. Osim raznovrsnog biljnog sviJeta. sret- • Biokovski botanicki vrt niei ce mozda na blokovskim vrletima ugledati KOlisina svakako Je vrijedan paznj!! i divokozu koja je stanovnik ove moene pla- svakog posJetltelJa. Nalazi se na
primorskim obroncima Biokova nine. A kako su f ivjeli Ijudi na Biokovu? Njegovi iznad sela Koli i ina, a utemeljio ga rubni dijelovi naseljavani su jOs u prapovijest i, je franjevac i znanstvenik dr. fra a poseban zna~aJ tome daju i arheoloSki 10- Jure Radii. Na povriini botanitkog
i< vrta Koti!!"" utvrdeno je oko 300 PODSJfTNlCI PRO;:,UH VREMENA katiteti. Kasnije SU se povise naselja gradile ~moniktih bilinih sorti, a posebno Cd endema ovdje se mogu vidjeti biokovsko gradine u koj ima bi stanovnistvo naslo zaklon je impres ivna jadranska perunika, tvonee, falobna visika i biokovska zecina. Osim i utotiste tijekom napada tudinaca. Biokovo su u jesen svoju Ijepotu pokazuje nam
napuljska clkiama svojim bijelim utivanja u prirodnim Ijepotama i p laninarskim najvise naselJaval i stocari iz Primorja, osobito iz iii 5vijetlorutl~astlm cvjelovima. stazama Zil planinare i b icikl iste. gost moze Podgore i Tucepa. Svaki gast je dobrodo~o u Siokov5ki bolani~ ki vrt Koti~ ina vidjeti i zanimljive ostal ke proslosti na obron- Park prirode Biokovo. a njegova Ijepota netega najbolie je pasjelili u prolje(e i
rano Ijelo kada je vrt naj raskosniji cima ave pornalo surove p!anine. Vrijedni su 1 ostavit i ravnodu!nim. Park je ZiJ. posjet i razgle- i obiluje cvjetnlm s..renilom. U mnogobrojni sakralni objekti kao sto su crkva davanje otvoren ad poeetlc:a travnja do sred- nepouednoJ blizini ulaza u wt
i sv. liije, crkva sv, Nikole, a misa se zna sluZiti I lne srudenoga, a ove godine ce se, povodom nalaze se impresivne zidine Kastela,
o fortifikacijskog obiekta iz 16. -17.
: ,, __ "_a_S_'_. _J"_'_i _( 1~7~6_2_m __ ),_"_a_j'_i_le_m __ '_'~h_"_B_iO_k_o_,_a_' __ 3_0~'~9_od __ iS_"_ji~,e __ "_je_g_o_,_a_o_'_"_"_lk_'_'_" __ M_a_k_a_" _k_~ _____ " _0_lje_,_. _. ________ -" ____________ ~ <~ u istoimenoj crkvici. Do najvise tocke Parka odriatiznanstveno-strucniskup.
!!l! AKllJAl-lJ.8.201 1.
v
CIP nastavak hrvatske tradicije
INAPlSAl..AI PETRA BALI,JA
Stara baka kOja na kucnom pragu sjedi
i izraduje cipku iglorn i preplJ<e niti
pomocu batKa slika je kOja veeinu
Hrvata podsjeta na otck Pag. lpak, rnanjina
bi se sjetila Lepoglave i njih,ove t ipke, te
hvarske tradicionalne cipke 00 agave. Ovaj
Supljikavi ruml rad nastajeu doba renesanse
na prostoru Mediterana i ZiJ.padne Europe.
lpak. razlika izmedu 6pkarstva europskih
zemalja i na~ su njezini stvaratelji. [)ok su
u Europi cipku izrac'!ivale zene iz crkvenih
rMova, gradanstvo i p lemstvo, u Hrvats
koj su Cipku izradivale uglavnom seoske
Me u manjim ruralnim srediAama. t danas ooe ~ipku izraduju za potrebe hrvatske
tradicijske odjete i posoblja. Tri su srediSta
izradivanja cipke u HrvatskoJ. t ije se djelovanje
nastavlja na vi~imju tradiciju. To su: Lepoglava u Hrvatskom zagorju. s ~ipkom na hal ice, a na Jadranu Pag s apkom na igtu i Hvar s
Cipkom od agave.
VJESTE RUKE VEZILJA
Vje~tina Izrade pruga cipke na batiCe, Iz grube
!anene prede, koje su se!janke u lepoglavi
izra(fwale za ukras: svoga ruha ii i za prodaju.
iznjedrila je Izradu finih cipaka raz! icitih ob
lika. Pa~ka cipka je Ukrasni element koji se jav
Ija prvotno na folkklrnom tekstilu, a zatim kao
samostalnl ukrasni predmet. Vjestina izrade
Cipke ad agave u gradu Hvaru specificna je
po materijalu iz ko;eg nastaje (agavaJ i veZiJ.
nosti sarno lIZ benediktinski samosran. Danas
je cipkarstVO, to hrvatsko dobro nematerijaloe
k:u ltume baStine, uvrSteno na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne bast ine
covjelanstva.
-
""·,,,,, ,, ,,,,1,,, ,,10< ""
Narodna nosnja oogata je bOjama, materijalima i ukrasima
L ELJE IZ GO~ANA s avonski obieaj koji traje do danas
INAPISALN PETRA BALI.JA
K raljice lz sela Gorjani kod fJakova su djevojke koje u proljeee, pred blagdan Duhova, u povorci obilaze selom i izvode ritual sastavljen
od osobitih pjesama i plesa sa sabljama. Narodni obitaj ujedno je i hrvatska kultuma bastina, a 2007. godine prepoznat je kao nematerijalna svjetska bastina te je 2009. upisan je na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske bastine pod nazivom Godisnji proljetni ophod Kraljice (Ljelje) iz Gorjana. Obicaj ukljucuje kraljice i kraljeve: selo obilazi desetak kraljeva opasanih sabljama. Na glavi nose muske Se5ire ukra Sene mirisnim cvijeeem. Njih prati upola manji broj kraljica koje, poput mladenki. na glavama imaju bijele vijence. Pri likom obilaska obitelji u selu iz sirokog repertoara odabiru pjesme kOje su primjerene toj obitelji. Najcesce pjevaju djevojci, mladicu iii mladoj nevjesti. Potom kraljevi lzvode pies sa sabljama, a kraljice pjesmom komentiraju plesne figure kOje izvode mladiCi. Potom plesu uz pratnju glazbenika, a ako zele, ovdje se plesu mogu pridruZiti i ukucani. Nakon 5to ih poeaste hranom i picem, povorka odlazi u drugu kucu. Drugog dana Duhova odlaze u susjedno selo iii oblii:nji gradic. Na kraju slijedi zajednicka gozOO i zaOOva kod jedne od sudionica.
8' AKTUAL -)).8.2011
INAPISALN PETRA BALI.JA
Zioncari 5 podrucja Kastavstine, upisani na UNESCo-vu Reprezenta
tivnu listu nematerijalne kulturne ba!itine covjeeanstva pod nazivom
odisnji pokladni ophod zvoncara s podrucja Kastva, simboliziraju taj kraj uvrijeme poklada, kada desetakgrupa muskaraca obilazi svoja i susjedna sela na viSeki lometarskim ophodima po tradicijskim putevima. Njihove slikovite maske i Sesir1 simboliziraju vegetaciju i plodnost. Opasani su ovcjom kozom, a oko sebe objese i zvona kojajako zvone kada plesu. Kreeu se na razlicite nacine, !ito sve iziskuje odredeno umijece i nzicku izdriljivost, pa kazu u narodu da ne moze svatko biti zvoncar. Ovaj obicaj povezuje se i s drevnim magijskim ritualom koji bi trebao prizvati plodnost pred kraj zime. OmogucujuCi interakciju grupe zvoneara (i Ijudi koj i ih prate u ophodu) sa stanovnistvom sela kroz koja prolaze, obicajjezadriao i naglasio drustveno znacenje i funkciju, izuze~no vamu za koheziju sela u kojima se odriava, a takoi za medusobneodnose naselja u Kastavstini. Pojedinegrupezvoncara i danas odbijaju odlazak izvan vlastite sredine da bi se pokazali u gradskim sredistima. dok, istovremeno nastaju i nove grupe zvoncara. Uz ovaj obicaj vezana su i specifiena jela. rukotvorstvo (izrada maski, oglavlja, zvona), plesovi i razliciti oblici drustvenog ponaSanja.
v V
ZVONCARIIZ KASTAVSTINE plesu da bi dozvali plodnost
~ AKTUAL- 3Q.8.2011
v
MED IIG eKE najslac1i tradicionalni poklon sjeveme Hrvatske
N e postoje dvije drvene igracke kaje su iz
radili zagorski drvari, a da su jednake, kazu.
Svaka je jedina i jedinstvena jer se izraduju
rueno. Drvene djecje igracke tradicijski su proizvodi
Hrvatskog zagorja 5 dugom povijescu, a njihova iz
rada upisana je na UNESCO~vu Reprezentativnu listu nematerijalne bastine covjeeanstva pod nazivom
Umijeee izrade drvenih tradicijskih djecjih igracaka
I 5 podrucja Hrvatskog zagorja. Na tim su se prasto
rima razvila osebujna umijeca izradivanja igraeaka
od drva kOja su se u pojedinim selima kao 5tO su Laz, 5tubica iii Tugonica zadriala do danas. Sva ta sela na putu su prema najveeem hodocasnickom mjestu u
Hrvatskoj, Mariji Bistrici. Zagorski "igraeari" poeeli su
ad vrlo jednostavnih svirala, a njihov se asortiman
prosirivao, pa su u pojedinim periodima izradivali
oko 120 razlieitih igraeaka, a generacije su naein iz
rade prenosile 5 koljena na koljeno. Karakteristieno
je da ih oslikavaju zene, a izraduju muskarci. Kao
materijal koristi se meko drvo iz neposredne oko
line, vrba, lipa, bukva i javor, koje rukotvorei nakon
sUSenja teiiu, a zatim uz pomo( drvenih iii kartonskih
.sablona posebnim alatom rezu i oblikuju. Pr~ 051i
kavanju se sluze ekoloskim bojama, a 100 podlogu
najcesce koriste ervenu, zutu iii plavu boju. Oslika
vaju ih cvjetnim i geometrijskim ukrasima. Danas
se izraduje pedesetak vrsta igracaka, od raznovrsnih
5virala, tamburiea, igracaka u obliku zivotinja, pa
UNIKATU DRVU Danas se asortiman umjetnika koji izraduju igracke od dtva popeo na Cak 120 razlicftih "st,
INAPISALAI PETRA BALIJA
sve do uporabnih predmeta. Na podrueju sjeverne
Hrvatske zadrialo se i urnijeee izrade medicarskih
proizvoda, koje je na UNESCO-voj Reprezentativnoj
listi nematerijalne kulturne bastine upiSJno pod
nazivom Medicarski obrt na podrucju sjeverne
Hrvatske. Pojavilo se u pojedinim europ5kim samo
stanima tijekom 5rednjeg vijeka, a kad je 5tiglo u
Hrvatsku, postalo je i obrt. Proces izrade medicarskih
proizvoda zahtijeva vjestinu i brzinu, a recept je ist;
kod svih proizvodaca.
SIMBOL HRVATSKOG IDENTITETA
Ukljucuje brasno, seeer, vodu i sodu bikarbonu, uz
obavezne mirodije. Licitar se oblikuje modelima,
peel", susi i boji raznimjestivim bojama. Svaki obrtnik
ukraSava lieitar na pose ban, jedinstven naCin, eesto
SJ slikama, malim zrealima, stihovima iii porukama.
Najcesci motiv je licitarsko srce, a tradicija je da se
priprema za vjencanja, ukraseno imenima mla
denaca i datumom vjencanja. Svaki medicar djeluje
u odredenom podrucju bez ometanja drugih obrt
nika. Kroz stoljeca umijeee se prenosi s generacije na
generaciju, u poeetku muskarcima, a danas izenama.
Licitar je postao jednim od najprepoznatljivijih sim
bola hrvatskog identiteta. Danasnji medicari su
kljucni sudionici lokalnih proslava, festi, prostenja,
dogadanja i okupljanja, 5tO lokalnom stanovnistvu
daje osjeeaj pripadnosti, identiteta i kontinuiteta.
AKTUAL -)].8.2011
USKRSNA PROCESIJA izraz vjerskog i kulturnog identiteta
/ NAPISALAi PETRA BALI.JA
Punih pet stoljeea Hvarani na pose
ban nacin proslavljaju Uskrs - Proce
sijom Za krii en koja je uvrstena na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne bastine covjeeanstva. Rije< je 0 jedinstvenom obredu osobite poboznosti
te izrazu vjerskog i kulturnog identiteta stanovnika sredisnjeg dijela otoka Hvara,
koji se neprekidno odvija vee pet stoljeea. U
noCi s Velikog cetvrtka na Veliki petak proce
sija povezuje !iest otoekih mjesta: Jelsu, Pitve,
Vrisnik, Svirce, Vrbanj j Vrbosku. Istovremeno iz $est zupskih crkava (u 22 sata) zapoenu ophodi na celu s krizonoSom koji nosi kriz (teiak do 18 ki lograma) u znak molbe iii zah
valnosti, kao vlastiti iii obiteljski zavjet. Slijedi
ga izabrana pratnja u bratimskim tunikama te mnostvo vjernika j hodoeasnika, Zilustavljaju
se u crkvama i kapelicama ostalih mjesta gdje
ih doeekuju sveeenici da bi se pred jutro vra
tili u svoju zupsku crkvu. Za osam sati vjernici
produ 25 kilometara. Procesiju pripremaju
i provode bratovstine, odnosno zajednice
hvarskih vjernika u ciju je povijest i fivot kriz
duooko upisan. Okosnica procesije je "Gospin
plac: osmeracki pasionski tekst iz 15. stoljeea
koji u formi glazbenog dijaloga pjevaju iz- I
abrani pjevaCi, kantaduri.
Prirodna ba~tina - Izvorteksta: NP Paklenica, NP Mljet, NP Kornati, PPTelascica, PP Lastovsko otoeje, PPVransko jezero, PP Biokovo Izvori fotogranja: arhiva NP Paklenica, NP Mljet, NP Komati, PPTelascica, PP Lastovsko otoeje, PPVransko jezero, PP Biokovo
Ostali izvori fotografija: Hrvatska turistitka zajednica (autori fotografija: Damir FabijaniC, Sergio Gobbo, Iva Pervan, Juraj Kopili':, Milan BabiC, Ante Zubovic)
Nematerijillna kulturna bastina - Izvorteksta: Ministarstvo kulture RH Izvori fotografija: Hrvatska turisticka zajednica i sustavTuristitkih zajednica u RH Autori fotografija: Zlatko Ramnicer, Damir Fabijanic,lvan Lovie, Vjekoslav Karuza, Karmen Puhar Dragii'eviC, Paulo Buni'uga, Nenad Ruszkowski,lvo Pervan
