View
1.222
Download
27
Category
Preview:
Citation preview
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
1/239
KEMIJA
OBRAZLOENA RJEENJA ZADATAKA S NACIONALNIH
ISPITA I DRAVNIH MATURA 20072012.
Kristina Kuanda
listopad 2012.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
2/239
2
Autor:
Kristina Kuanda,
streberica.gimnazijalka@yahoo.com
prema:
Zadaci s nacionalnih ispita i dravnih matura
20072012.
Kemija,
NCVVO
www.ncvvo.hr
Objavljeno na:www.drzavna-matura.com
Kontakt : info@drzavna-matura.com
Skripta se moe koristiti samo za individualne potrebe korisnika uz potivanje svih autorskih i
vlasnikih prava. Zabranjeno je mijenjati, distribuirati, prodavati, licencirati ili koristiti sadraj u
komercijalne ili bilo koje druge svrhe bez dozvole autora. Skripta se koristi na vlastitu odgovornost i
autori se ne mogu smatrati odgovornima za bilo kakvu tetu koja na bilo koji nain moe nastati
koritenjem.
Zagreb, 2012.
Osim ovih rjeenja zadataka, napisala sam i Skriptu za dravnu maturu iz kemije, koja je takoer
objavljena na www.drzavna-matura.com i kojom preporuam da se sluite prije i/ili nakonrjeavanja zadataka (no najbolje je, naravno, sluiti se prvenstveno preporuenim udbenicima i
dobrim biljekama s nastave, ako je mogue). Ako bude novih verzija ovih rjeenja zadataka,
takoer e biti objavljene na www.drzavna-matura.com.Molim da sve uoene greke, nejasnoe i
primjedbe oko skripte ili rjeenja zadataka javite na mail streberica.gimnazijalka@yahoo.com kako
biste dobili razjanjenja i kako bi sljedea verzija bila bolja.
autorica
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
3/239
3
Sadraj
1) OGLEDNI ISPIT .............................................................................................................................4
2. dio ............................................................................................................................................ 16
2) NACIONALNI ISPIT ZA UENIKE 2. RAZREDA GIMNAZIJE 2007. ................................................... 23
3) NACIONALNI ISPIT ZA UENIKE 3. RAZREDA GIMNAZIJE 2008. ................................................... 32
2. dio ............................................................................................................................................ 44
4) PROBNA MATURA ZA UENIKE 4. RAZREDA 2009. ..................................................................... 56
2. dio ............................................................................................................................................ 67
5) DRAVNA MATURA LJETO 2010................................................................................................. 80
2. dio ............................................................................................................................................ 92
6) DRAVNA MATURA JESEN 2010. ............................................................................................. 104
2. dio .......................................................................................................................................... 115
7) DRAVNA MATURA LJETO 2011............................................................................................... 127
2. dio .......................................................................................................................................... 142
8) DRAVNA MATURA JESEN 2011. ............................................................................................. 155
2. dio .......................................................................................................................................... 169
9) DRAVNA MATURA LJETO 2012............................................................................................... 183
2. dio .......................................................................................................................................... 198
10) DRAVNA MATURA JESEN 2012........................................................................................... 210
2. dio .......................................................................................................................................... 227
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
4/239
4
1)OGLEDNI ISPIT
D Takav koloidni sustav kao to je magla (tekuina rasprena u plinu) naziva se aerosol.
B Fenolftalein je u neutralnom bezbojni kiselobazni indikator koji se oboji u ruiasto u lunatom;
solna kiselina (HCl) i tekuina iz akumulatora (uglavnom H2SO4) su kiseline, a otopina kuhinjske soli
(NaCl sol jake kiseline i jake baze) je neutralna.
C "Razrijeen sto puta" znai razrijeen na sto puta vei volumen pri emu mnoina solne kiseline
ostaje ista, dakle (prema c = n / V) koncentracija postaje sto puta manja tj. 0,00001 mol L1 = 105 mol
L1. Solna kiselina (HCl) je jaka jednoprotonska kiselina pa je koncentracija H+ jednaka koncentraciji
kiseline, a pH = log[c(H+)/(mol L1)] = log 105 = 5.
A MnO42MnO4
+ MnO2 Jednadba nije izjednaena i ne pokazuje sve tvari koje sudjeluju u
reakciji nego samo u pitanju navedene manganatne i permanganatne ione i manganov dioksid jer je
jedino to za odgovor potrebno poznavati. Oksidacijski broj kisika u svim tim spojevima je 2 (kao iobino) pa je oksidacijski broj mangana u manganatu +6, u permanganatu +7 i u manganovom(IV)
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
5/239
5
oksidu (kao to sam naziv oksida kae) +4 dakle pri prijelazu manganata u permanganat oksidacijski
broj se poveava (67) pa je to oksidacija, a pri prijelazu manganata u manganov(IV) oksid
oksidacijski broj se smanjuje (64) pa je to redukcija. Za one koji hoe za vjebu pokuati rijeiti
redoks (disproporcioniranje): ta otopina je lunata, rjeenje je: 3MnO42 + 2H2O 2MnO4
+ MnO2 +
4OH.
D Jednadbe A, B i C nisu ispravno izjednaene. Za razliku od ugljikovog dioksida, kisik i vodik ne
mogu se osloboditi neutralizacijskom reakcijom nego samo redoksreakcijom (jer se moraju
promijeniti oksidacijski brojevi elemenata, a pri CO32 CO2 se ne mijenjaju).
A Dijamant tvori kovalentne kristale: sastoji se od puno atoma ugljika meusobno pravilno
povezanih kovalentnim vezama, koje su jae od veza izmeu estica ostalih navedenih tvari (jod i
eer = molekulemolekulski kristali van der Waalsove sile; bakar = metal kristal metala
metalna veza) pa je potrebna vea energija da se pri taljenju poremete (prekinu) i stoga je
temperatura talita via.
B SiO2 su kovalentni kristali (kao i dijamant u prethodnom pitanju) jer je to spoj izmeu nemetala
(O) i polumetala (Si), ostale navedene tvari su ionske: kalijev hidroksid KOH = K+OH, amonijev klorid
NH4Cl = NH4+Cl, natrijev bromid NaBr = Na+Br.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
6/239
6
A Meu atomima plemenitog plina djeluju samo van der Waalsove privlane sile (jer su nenabijeni i
nepolarni) koje su jae to je atom vei (to je vei elektronski oblak, vee su mogunosti za
privremeno izoblienje elektronskog oblaka tj. nastanak trenutanog dipola) pa plemeniti plinovi koji
imaju manje atome imaju nia talita (ista logika vrijedi i za molekule halogenih elemenata i sl.).
D Pri sobnim uvjetima, najstabilniji oblik elementarnog sumpora su prstenaste molekule od 8
atoma:
D Ukupni oksidacijski broj svih kisika u Pb3O4 je 4(2)=8 pa je ukupni oksidacijski broj svih olova 8,
to treba rasporediti na 3 atoma olova, to je mogue (ako vidimo iz ponuenih odgovora da su samo
dvije razliite "vrste" atoma Pb) kao 1+1+6, 2+2+4 ili 3+3+2, od ega je ponuena jedino kombinacija
oksidacijskih brojeva 2 i 4.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
7/239
7
A Jer ima 7 elektrona u vanjskoj ljusci (Ns2 Np5 = 3s2 3p5).
B Na katodi se odvija redukcija vode kojom se izluuje elementarni vodik jer je barij zemnoalkalijski
metal pa ima negativan standardni redukcijski potencijal i stoga se ne moe izluiti u elektrolizi
vodene otopine.
B Ledite (tj. openito talite, a ledite je talite vode ili vodene otopine) otopine (u kojoj je
otopljena vrsta tvar) uvijek je nie od ledita istog otapala (koligativna svojstva snienje ledita).
B Pozitivna entalpija = za promjenu je potrebna energija = endotermna promjena, negativna
entalpija = pri promjeni se oslobaa energija = egzotermna promjena. Ako je promjena u jednom
smjeru endotermna, ista promjena u drugom smjeru je egzotermna (ako promatramo reakciju u
suprotnom smjeru, reakcijska entalpija ima isti iznos i suprotni predznak). Za prijelaz u "vie"
agregatno stanje (sltaljenje, lg isparavanje, sg sublimacija) potrebna je energija (kocku leda
moramo zagrijavati kako bi se prvo otopila pa isparila), pa se pri obrnutim promjenama (ls
ovrivanje, glkondenzacija, gs) oslobaa energija.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
8/239
8
A Molekule joda ine molekulski kristal (vidi 6. pitanje). Jod nije metal, niti sadri vodik. Kovalentne
su veze kojima su povezani atomi u molekulama I2, ali ne molekule meusobno.
C Meu navedenim molekulama polarne su: HCl, NO, a nepolarne: H2 (elementarna tvar), CO2
(simetrija: linearna molekula), BeF2 (simetrija: linearna molekula), N2 (elementarna tvar), CCl4
(simetrija: tetraedar).
C Trostrana piramida:
B (vidi 2009.118.)
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
9/239
9
B Eliminacija = oduzimanje atoma = poveanje nezasienosti. Pretvorba alkohola u alken je npr.
CH3CH2OH CH2=CH2 + H2O
B Molekule vodika i kisika su molekule elementarnih tvari pa ne sadre polarne veze. Za vodikovu
vezu izmeu dvije iste ili razliite molekule najmanje jedna od tih molekula mora sadravati vodik
vezan uz elektronegativni element F, O ili N a druga mora sadravati neki od tih elektronegativnih
elemenata s neveznim elektronskim parom.
D Pozitivna entalpija = endotermna reakcija. Prema ovome, za nastajanje 1 mol NO2 potrebno je
33,2 kJ energije.
D Prema opoj plinskoj jednadbi (pV=nRT) i vezi mnoine i mase (n=m/M) preko molarne mase: V
= nRT/p = mRT/(Mp), dakle volumen jednake mase plina obrnuto je proporcionalan njegovoj
molarnoj masi. Od navedenih plinova vodik ima najmanju molarnu masu pa zauzima najvei
volumen. (Podrazumijeva se da se plinovi nalaze u balonima ili posudama s pominim klipom tako da
zauzimaju volumen koji im najbolje "pae", a ne ire se po svom raspoloivom prostoru.)
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
10/239
10
D Masena koncentracija = masa otopljene tvari / volumen otopine = mnoina otopljene tvari
molarna masa otopljene tvari / volumen otopine = molarna masa otopljene tvari mnoinska
koncentracija = 98 g/mol 0,50 mol/L = 49 g/L.
D Elektronska konfiguracija Fe je [Ar]3d64s2, za Fe3+ oduzimamo 3 zadnja elektrona (oba s i jedan d).
A Jer je to atom plemenitog plina (helija) dakle ima popunjenu vanjsku (i jedinu) ljusku, to je vrlo
stabilna elektronska konfiguracija pa je potrebno puno energije da ju se izbacivanjem elektrona
poremeti.
C Jer je to trostruka veza (u O2 je dvostruka, a H2 i Cl2 jednostruke).
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
11/239
11
D NH4Cl je sol jake kiseline (HCl) i slabe baze (NH3). Na2CO3 e dati lunatu (sol slabe kiseline i jake
baze), a CaCl2 i Na2SO4 priblino neutralne otopine (soli jake kiseline i jake baze).
Amonijev nitrat je NH4NO3, njegovim termikim raspadom ovisno o uvjetima mogu nastati razliiti
produkti, najee duikov(I) oksid i vodena para (NH4NO3(s) N2O(g) + 2H2O(g)), a pri vioj
temperaturi duik, kisik i vodena para (2NH4NO3(s) 2N2(g) + O2(g) + 4H2O(g)). Termikim raspadom
amonijeva nitrita nastaje duik i vodena para (NH4NO2(s) N2(g) + 2H2O(g)). Pretpostavljam da je
smisao pitanja bio sjetiti se da se duik laboratorijski dobiva termikim raspadom nitrita i nitrata pa je
traeni odgovor B.
A MnO4 + 8H+ + 5eMn2+ + 4H2O U lunatoj sredini nastaje MnO4
2 i MnO2 (obino prvo MnO42
zelena otopina pa ubrzo zatim iz njega MnO2 smei talog).
C ( = 2007.113.)
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
12/239
12
B Konjugirana baza ima jedan H+ manje: konjugirana baza hidrogensulfatnog iona HSO4 je sulfatni
ion SO42.
C
SO32 imaju oblik trostrane piramide (kao molekule
amonijaka, jer su na sredinji atom vezana 3 atoma i jedan slobodni elektronski par)
SiCl4 imaju oblik tetraedra (kao CH4) jer su na sredinji atom vezana 4 atoma
H2O2 takoer nisu planarne:
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
13/239
13
a CO32 su planarne jer su na sredinji atom vezana samo 3 atoma (i 0 slobodnih elektronskih parova):
D
Polureakcije pri toj elektrolizi su:
K: Cu2+ + 2e Cu
A: 2H2O O2 + 4e + 4H+
(na anodi se oksidira voda jer sumpor u sulfatnim ionima ima svoj najvei oksidacijski broj pa se ne
moe oksidirati, a i openito se uobiajeni vieatomni ioni ne oksidiraju pri elektrolizi vodenih otopina
jer je za takvo prekidanje kovalentnih veza potrebno vie energije)
Za izluivanje molekule kisika potrebno je dvostruko vie elektrona nego za izluivanje atoma bakrapa se izlui dvostruko manja mnoina kisika nego bakra, dakle n(O2) = V(O2)/Vm = n(Cu)/2 =
m(Cu)/2M(Cu) tj. V(O2) = m(Cu)Vm / 2M(Cu) = 31,775 g 22,4 L/mol / (263,55 g/mol) = 5,60 L
A Manje molekule (molekule manje mase) bre se gibaju.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
14/239
14
D Povienje vrelita: T= iKbb, mnoinska koncentracija c i molalnost b su proporcionalni
(priblino, za razrijeene otopine koje se po gustoi ne razlikuju znatno od otapala: c=n(otopljena
tvar)/V(otopina), a b=n(otopljena tvar)/m(otapalo)=n(otopljena tvar)/((otapalo)V(otapalo) ako je
V(otopina)V(otapalo), onda je b=c/(otapalo)), Kb je konstanta koja ovisi samo o otapalu, pa
moemo rei da je Tproporcionalno ic, pri emu je ifaktor disocijacije tj. broj estica na koje
disocira jedna formulska jedinka, to je za NaCl 2 (Na+ + Cl), FeCl3 4 (Fe3+ + 3Cl), C6H12O6 1
(molekula), K2SO4 3 (2K
+
+ SO42
), KNO3 2 (K
+
+ NO3
), dakle umnoak ic odgovara onom za zadanuotopinu NaCl jedino kod zadane otopine K2SO4.
A "Po zakonu prvog reda" znai da je brzina reakcije u svakom trenutku proporcionalna
koncentraciji tog reaktanta na prvu potenciju, dakle poveanjem koncentracije reaktanta poveava se
i brzina reakcije. Poveanjem koncentracije reaktanta poveava se brzina veine reakcija (osim onih
nultog reda).
B S metalom manjeg (jae negativnog) standardnog redukcijskom potencijala od eljeza (elik je
legura eljeza) kako bi korodirao (oksidirao se) umjesto njega. Bakar, srebro i zlato imaju pozitivan
standardni redukcijski potencijal, vrlo se teko oksidiraju, pa bi njihovo spajanje s elinom ipkom
moglo samo ubrzati njenu koroziju ako u okolini ima njihovih iona, oni bi se reducirali, a eljezo
zbog toga bre oksidiralo.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
15/239
15
B Ubacivanjem kristalia (te tvari, a najee moe i neke druge ili ak samo mehanikim
potresanjem) u prezasienu otopinu iz nje kristalizira suviak otopljene tvari.
A Elementi prve skupine (alkalijski metali) obino reagiraju tako da prvo otpuste jedan elektron
(tvore katione naboja +1) pa su to reaktivniji to je energija potrebna za taj proces manja, a ta
energija je prva energija ionizacije.
A E = hf = hc/ tj. razlika energetskih nivoa obrnuto je proporcionalna valnoj duljini koja odgovara
prijelazu izmeu njih (Planckova konstanta h i brzina svjetlosti c su konstante koje su dane uz ispit: h
= 6,631034 Js, c = 3108 m/s). Dakle, iz zadanih podataka razlike energetskih nivoa moemo
izraunati: E3 E2 = 6,631034 Js 3108 m/s / 656109 m = 3,031019 J, E4 E2 = 6,6310
34 Js
3108 m/s / 486109 m = 4,091019 J, iz ega se moe izraunati i E4 E3 = E4 E2 (E3 E2) = (4,09
3,03) 1019 J = 1,061019 J.
Slikovito:
E2
E3
E4
hc/(656 nm)
hc/(486 nm)
hc/(486 nm) hc/(656 nm)
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
16/239
16
2. dio
Tvar Homogenasmjesa
Elementarna tvar Kemijski spoj Heterogenasmjesa
Bronca X
Led X
Bizmut X
Granit X
Kuhinjski ocat X
eer X
bronca = legura (vrsta homogena smjesa metala) bakra i kositra
led = H2O
bizmut = Bi (element broj 83)granit = vrsta stijene heterogenog izgleda i sastava
kuhinjski ocat = koliko se vidi golim okom, homogena smjesa octene kiseline, vode i jo nekih tvari
eer (kuhinjski) = saharoza C12H22O11
magnezijev nitrat
amonijev jodid
eljezov(III) fosfat
KOH
NO2
HIO3
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
17/239
17
Iz mjernih jedinica u kojima je brzina dana vidimo da je
HO HOHO
HO HOHO !HO HO!" HO
dakle
!HO !" HO HO 10%& L s%) 6,0210- mol%) 1000 g L%) 30 s18,02 g mol%) 1 1 0)
n(HCl) = n1(HCl) + n2(HCl) = c1V1 + c2V2 = 2,0 mol/L 0,05 L + 0,10 mol/L 0,15 L = 0,115 mol
V= V1 + V2 = 0,05 L + 0,15 L = 0,2 L
c = n(HCl) / V= 0,115 mol / 0,2 L = 0,575 mol/L
= m(HCl) / V= n(HCl)M(HCl) / V= c M(HCl) = 0,575 mol/L 36,51 g/mol = 21,0 g/L
c = n / V= m / MVM = m / cV= 23,759 g / (0,900 mol/L 0,2500 L ) = 106 g/mol
(zaokruujemo na broj znaajnih znamenaka koliko ih ima podatak zadan na najmanje znaajnih
znamenaka, ini se da je u ovom zadatku to bitno zbog s ljedeeg podzadatka)
Prema relativnim atomskim masama u danom periodnom sustavu: M(Na2CO3) = 106 g/mol,
M(NaClO3) = 106,5 g/mol, M(H2SO4) = 98,12 g/mol, M(H3PO4) = 98,03. Dakle, kad to zaokruimo
mogle bi biti i Na2CO3 i NaClO3, odluit u se za NaClO3 jer jedino ona ima jednovalentne anione kao
to je spomenuto u osnovnom dijelu zadatka.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
18/239
18
C (u ovom sluaju moemo mnoinske koncentracije izraziti kao broj estica/volumen, jer je
mnoinska koncentracija = mnoina otopljene tvari/volumen, a mnoina otopljene tvari
proporcionalna je broju estica otopljene tvari)
B 12 estica / 2500 mL = 6 estica / 500 mL
D (12+6) estica / (500+500) mL = 9 estica / 500 mL
D D: 9 estica / 500 mL = 0,018 estica/mL; E: 4 estice / 250 mL = 0,016 estica/mL
0,5 mol L1 (ako otopini volumena 500 mL dodamo jo 500 mL otapala, volumen e se
udvostruiti a mnoina otopljene tvari ostati ista, pa e mnoinska koncentracija biti upola
manja)
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
19/239
19
B = m(tvar) / V(otopina) = n(tvar)M(tvar) / V(otopina) = cM(tvar). Otopina B ima
dvostruko veu mnoinsku koncentraciju nego otopina C (dvostruko vie estica u istom
volumenu). Molarne mase su M(NaCl) = 58,5 g/mol, M(KNO3) = 101,1 g/mol. Budui da
molarna masa KNO3 nije vie nego dvostruko vea od molarne mase NaCl
(258,5=117>101,1), veu masenu koncentraciju ima otopina koja ima i veu mnoinskukocentraciju, B.
Mg2+
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
20/239
20
Da. Solna kiselina, HCl, jaka je kiselina, i barijeva luina, Ba(OH)2, jaka je luina; svaka estica HCl
doprinosi kiselosti s jednim H+, a svaka estica Ba(OH)2 doprinosi lunatosti s dva OH, pa pri
mijeanju jednakih mnoina jer su i volumeni i koncentracije zadanih otopina jednaki HCl i
Ba(OH)2 u otopinu dospijeva dvostruko vie OH nego H+ pa OH ostaju u suviku i stoga je otopina
lunata, a fenolftalein se u lunatoj otopini oboji u ruiasto. Raunski (to za ovaj zadatak nije
potrebno, ali moe biti potrebno za sline zadatke): n(H+) = n(HCl) = 0,2 mol L1 0,05 L = 0,01 mol,
n(OH) = 2n(Ba(OH)2) = 2 0,2 mol L1 0,05 L = 0,02 mol, n(suviak OH) = n(OH) n(H+) = 0,01 mol,
V= 50 mL + 50 mL = 100 mL, c(suviak OH) = 0,01 mol / 0,1 L = 0,1 mol/L, pOH = log(0,1) = 1, pH =
14 pOH = 13, a fenolftalein je ruiast pri pH priblino izmeu 8 i 14.
Mr = m(molekula)/u = 2,05721022 g / (1,661024 g) = 124
Ar = Mr/4 = 31(pogled u periodni sustav) fosfor (P)
P4(s) + 5O2(g) P4O10(s)
fosforov(V) oksid
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
21/239
21
3A + C 3B + D (za obrazloenja svih rjeenja u zadacima 10.1. do 10.3. vidi 2008.212. jer su
zadaci identini)
U suviku je tvar B. Mjerodavni reaktant je tvar A.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
22/239
22
A + B 2C
45 7
9: mmolL
1 mmolL 2 mmolL 8
U drugom sluaju (nastat e vie tvari E i F nego tvari B i C) jer je konstanta ravnotee vea.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
23/239
23
2)NACIONALNI ISPIT ZA UENIKE 2. RAZREDA GIMNAZIJE 2007.
C Promjene agregatnih stanja su fizikalne promjene jer se pri njima ne mijenja kemijski
sastav tvari (ne dolazi do preraspodjele kemijskih veza), a ostale navedene promjene su
kemijske, moe se napisati kemijska jednadba, npr. A. CaO(s) + H2O(l) Ca(OH)2(aq), B.
CuSO4(s)
CuO(s) + SO2(g) + O2(g), D. C12H22O11(s)
12C(s) + 11H2O(g).
B Od navedenih tvari jedino naftalen sublimira (zagrijavanjem prelazi iz vrstog izravno u
plinovito stanje).
C Meu svim navedenim molekulama polarne su HCl i NO jer sadre veze izmeu razliitih
elemenata koje nisu u prostoru simetrino rasporeene tako da bi se pozitivnija ilinegativnija podruja meusobno ponitila. H2 i N2 su molekule elementarnih tvari pa ne
sadre polarnu vezu, u CO2, CCl4 i BeF2 atomi kisika, klora odnosno fluora simetrino su
rasporeeni oko sredinjeg atoma pa se te polarne veze meusobno ponitavaju.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
24/239
24
C Snienje talita ili povienje vrelita homogene smjese (otopine ili vrste otopine, kojima
pripadaju legure) dano je formulom < 4 , pri emu je Kkonstanta (krioskopskaodnosno ebulioskopska) koja je svojstvo otapala, b molalnost otopljene tvari (mnoina
otopljene tvari/masa otapala) koja je (osim za otopine izrazito visokih koncentracija)
proporcionalna mnoinskoj koncentraciji (mnoina otopljene tvari/volumen otopine), a ifaktor disocijacije za molekulske tvari kao to je saharoza i=1 jer u vodenim otopinama ne
disociraju, a za dobro topive soli jakih kiselina i baza kao to su NaCl i K2SO4i=broj iona od
kojih se formulska jedinka sastoji jer u vodenim otopinama potpuno disociraju, dakle
i(NaCl)=2, i(K2SO4)=3.
C Odnos energije prijelaza (tj. razlike energija energijskih nivoa meu kojima se taj prijelaz
odvija) i valne duljine u spektru je E=hf=hc/ (Epromjena energije, h Planckova konstanta,
ffrekvencija, c brzina svjetlosti, valna duljina), dakle razlika energija obrnuto je
proporcionalna valnoj duljini. Vidi ogledni ispit140.
B Magla su sitne kapljice vode rasprene u zraku (koloidni sustav). Vidi ogledni ispit11.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
25/239
25
B Entropija je mjera za koliinu nesreenosti, nasuminosti rasporeda materije u prostoru
odnosno rasprenost energije, raspadom estica na vie estica poveava se entropija
sustava, no ako je mogu prijenos topline kroz stijenke, sustav toplinu potrebnu za taj
proces (kidanje kemijske veze je uvijek endotermno, a i za fiziko rastavljanje neeg na
komadie uvijek je potrebna energija) prima iz okoline (toplina je energija koja prelazi iz
podruja vee u podruje manje temperature, do izjednaenja temperatura) pa se time
smanjuje temperatura okoline, a time i njena entropija (ali za manji iznos nego to se
entropija sustava poveava pri svakom spontanom procesu ukupna entropija raste).
* entropija vie nije u redovnom programu gimnazijske nastave kemije i nije obuhvaenaispitnim katalogom za dravnu maturu
C Netono su napisani spojevi: KO, SrCl, NH4, Mg2O (treba biti: K2O(oksid) ili K2O2(peroksid)
ili KO2(superoksid), SrCl2, NH3, MgO).
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
26/239
26
B Za isparavanje vode potrebna je energija, a kondenzacijom koja je suprotni proces
energija se oslobaa (oslobaanje energije = negativna entalpija = egzotermna promjena).
Vidi ogledni ispit114.
A Molekulski kristali sastoje se od molekula (ili atoma plemenitih plinova) koje su
meusobno povezane neveznim elektromagnatskim interakcijama tj. van der Waalsovim
(polarne molekule stalni dipoli) odnosno Londonovim (nepolarne molekule, npr. molekule
elementarnih tvari kao to je jod trenutani/inducirani dipoli) silama, te su sile slabe(mnogo slabije od kemijskih veza) pa molekulski kristali imaju niska talita (i esto
sublimiraju). Molekule joda ne mogu biti povezane vodikovim vezama jer ne sadre vodik.
Jod je pri sobnoj temperaturi i normalnom tlaku tamnoljubiasta vrsta tvar koja malim
zagrijavanjem sublimira. Nabojni broj jodidnog iona je 1.
B Vidi odgovor na prethodno pitanje.
D Prijelazni metali pri tvorenju kationa prvo gube svoja 2 vanjska Ns elektrona, a tek zatim
eventualno jo (N1)d elektron; elektronska konfiguracija Fe je 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 4s2 3d6.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
27/239
27
C Kutu i zatitne rukavice pri izvoenju pokusa s koncentriranom kiselinom svakako je od
poetka trebalo imati, no i bez obzira na to, brzinski zdravorazumski postupak je najbolji (dok
se nae ista kapaljka, ode stol).
T U tekuem stanju estice se mnogo bre i slobodnije tj. nasuminije gibaju nego u
vrstom pa je entropija vea. Vidi 7.
* entropija vie nije u redovnom programu gimnazijske nastave kemije i nije obuhvaena
ispitnim katalogom za dravnu maturu
N Elektronegativnost u skupini raste prema gore (u periodi prema desno:
najelektronegativniji elementi su u gornjem desnom kutu jer oni imaju najveu energiju
ionizacije i elektronski afinitet plemenite plinove ne raunamo jer tvore premalo spojeva zaodreivanje).
N Sublimacija je prijelaz iz krutog u plinovito, dakle (s) (g).
T Nukleoni su estice sadrane u jezgri atoma (protoni i neutroni), a nuklidi su estice koje
imaju isti broj protona a razliit broj neutrona (izotopi) ili isti zbroj broja protona i neutrona(maseni broj) a razliite te pojedinane brojeve (izobari).
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
28/239
28
Elementarne tvari: B, C (fuleren je alotropska modifikacija ugljika), F, H
Kemijski spojevi: D (CaC2), G (CO)
Smjese: A (smjesa ugljikovodika), E (voda i u njoj otopljene soli), I (koloidne kapljice vode
rasprene u zraku)
jodati (HXO hipo...iti, HXO2 ...iti, HXO3 ...ati, HXO4 per...ati; X = Cl, Br ili I); Mg(IO3)2
!!= ,
0010?1 s
!
0010?1 s
!= @ 1 s !=0010?
1 s 18 g 6,022 10-mol%)0010? 18 g mol%)
6, 6 10))s
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
29/239
29
6 , 6 1 0))s 1 min60 s 1 h
60 min 1 dan2 h
1 godina36 dan 2, 12 10G godina
t = 2,12 104 godina
nukupno(HCl) = n1(HCl) + n2(HCl) = c1V1 + c2V2
Vukupno = V1 + V2
IJIKMN7IJIKM )) P ) P
0 mL 2 molL P 10 mL 0,1 molL0 mL P 10 mL 0,mol
L c = 0,58 mol/L
tvarotopina tvartvar otopina V tvar tvarotopina 2,2 g0,02 molL 0,2L
0 gmolM(tvar) = 440 g mol1
Cl2(g) + H2(g) 2HCl(g)
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
30/239
30
n0(H2) = m(H2) / M(H2) = 10,08 g / 2,016 g mol1 = 5 mol
n0(Cl2)=m(Cl2)/M(Cl2)= 425,4 g / 70,90 g mol1 = 6 mol
iz jednadbe u a) vidi se da H2 i Cl2 reagiraju u omjeru 1:1 pa je H2 mjerodavni reaktant, a dio
Cl2 e preostati u suviku:
npreostala(Cl2) = n0(Cl2) n0(H2) = 1 mol
mpreostala(Cl2) = npreostala(Cl2) M(Cl2) = 70,9 g
dakle mnoinu HCl raunamo prema mnoini H2, opet iz jednadbe:
n(HCl) / n0(H2) = 2 / 1n(HCl) = 2n0(H2) = 10 mol
m(HCl) = n(HCl) M(HCl) = 10 mol 36,46 g mol1 = 364,6 g
ukupna masa svih tvari u posudi nakon reakcije
mukupno = m(Cl2) + m(H2) + m(HCl) = 70,9 g + 0 + 364,6 g = 435,5 g
(naravno, ukupna masa tvari nakon reakcije jednaka je ukupnoj masi tvari prije reakcije
zakon o ouvanju mase pa se u ovom sluaju, kad je posuda zatvorena, moe i punojednostavnije izraunati samo zbrojimo mase reaktanata i prikladno zaokruimo)
w(H2) = 0
w(Cl2) = mpreostala(Cl2) / mukupno = 0,1628 = 16,28 %
w(HCl) = m(HCl) / mukupno = 0,8372 = 83,72 %
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
31/239
31
C mnoinska koncentracija = mnoina otopljene tvari/volumen, a mnoina otopljene tvari
proporcionalna je broju estica otopljene tvari
B 12 estica / 2500 mL = 6 estica / 500 mL
D (12+6) estica / 2500 mL = 9 / 500 mL
Mg2+
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
32/239
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
33/239
33
B Analogno NH3 (za one koji ele znati vie: bit e znatno blia planarnoj nego NH 3 jer su
atomi Cl vei i imaju vanjske nevezne elektrone koji uzrokuju njihovo meusobno odbijanje,
no nikako nee biti posve planarna).
C X je okruen s 5 crtica, znai 5 elektronskih parova (1 crtica = 1 vezni elektronski par, 1
tokica = 1 nevezni vanjski elektron), prema pravilu okteta trebaju biti 4 elektronska para (8
elektrona).
D Zbog velike razlike elektronegativnosti izmeu kalcija (zemnoalkalijski metal) i fluora
(halogeni element, najelektronegativniji element) CaF2 je ionski spoj pa je to njegova
formulska jedinka.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
34/239
34
B Meu svima navedenima, ionski spojevi su: Na2O, CaO, K2O2 (spojevi metala i nemetala,
dok su kovalentni spojevi spojevi nemetala).
A U ostalim navedenim spojevima veze su ionske (H i F su oba nemetali pa se mogu
meusobno povezati kovalentnom vezom).
A Jakost ionske veze je jakost privlane sile meu suprotno nabijenim ionima izraena
Coulombovim zakonom: \ ]^]_ , dakle proporcionalna nabojima (a naboj je jednakumnoku elementarnog naboja naboja elektrona odnosno protona i nabojnog broja
iona), a obrnuto proporcionalna udaljenosti izmeu iona (koja je proporcionalna zbrojupolumjera kationa i aniona). Kako u skupini veliina iona istog naboja, kao i veliina atoma,
raste prema dolje, tako se od F do I poveava udaljenost te stoga smanjuje jakost ionske
veze.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
35/239
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
36/239
36
D
Xotopina X
X otopina X otopinaX otopina
2 g 1,08 g/mL
6 g mol%)
2 P 100 g0,011 mol
mL
D 50% je maseni udio eera u otopini (ako ne pie koji je udio, obino je maseni). w(eer)
= m(eer)/m(otopina) = m(eer) / [m(voda)+m(eer)]. w(eer) + w(voda) = 1 ako otopina
sadri samo vodu i eer. Maseni omjer = m(eer)/m(voda) = w(eer)m(otopina) /[w(voda)m(otopina)] = w(eer)/[1w(eer)] = 0,5/(10,5) = 0,5/0,5 = 1/1. Npr. u 100 g
opisane otopine ima 50 g eera i preostalih 50 g je voda.
C Lunatu otopinu daje sol jake baze (KOH) i slabe kiseline (HCN) zbog hidrolize aniona iz
slabe kiseline (CN + H2O OH + HCN). Amonijev klorid je sol slabe baze i jake kiseline pa
daje kiselu otopinu, a kalcijev i kalijev klorid su soli jake kiseline i jakih baza pa su im otopine
priblino neutralne.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
37/239
37
B Lunata sol, sol jake baze i slabe kiseline, (vidi prolo pitanje) poveava pH vrijednost
(smanjuje koncentraciju H+ odnosno poveava koncentraciju OH).
B Pretpostavljam da se misli na poveanje kiselosti otapanjem atmosferskog CO2 (kao to
bi se desilo i s istom destiliranom vodom), to je obino vrlo mala i nebitna promjena.
Na2SO4 je, naravno, neutralna sol ili vrlo blizu neutralne (natrijev HIDROGENsulfat je kisela
sol zbog hidrolize hidrogensulfatnog aniona na sulfatni).
B Meu navedenim plinovima reagira s vodom i daje luinu (= poveava koncentraciju OH
= smanjuje koncentraciju H+ = poveava pH) jedino NH3 (NH3 + H2O NH4+ + OH). SO2 i H2Sreakcijom s vodom daju kiseline (H2SO4(aq) odnosno H2S(aq)), a CH4 ne reagira s vodom
dakle neutralan je.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
38/239
38
D Hidrogenfosfatni ion je HPO42, konjugirana kiselina nastaje spajanjem s H+ (baza =
protonakceptor = primanjem protona prelazi u svoju konjugiranu kiselinu).
A Cijanovodik je HCN, konjugirana baza nastaje odvajanjem H+ (kiselina = protondonor =
otputanjem protona prelazi u svoju konjugiranu bazu).
C Pri 25C pH + pOH = 14, dakle ovdje je pOH = 10, c(OH) = 10pOH mol dm3= 1010 mol
dm3.
B Jednadba elektrolize vode: H2O(l) H2(g) + O2(g), dakle n(H2) = n(H2O) =
m(H2O)/M(H2O) = 18 g / 18 g mol1 = 1 mol, pri normalnim uvjetima volumen 1 mol plina =
standardni molarni volumen plina = 22,4 L (ili izraunati iz ope plinske jednadbepV=nRT).
Za one koji ele znati vie: normalni uvjeti su t= 0C,p = 101 325 Pa; standardni uvjeti su t=
25C,p = 105 Pa; za sobne uvjete se obino uzima t= 25C,p = 101 325 Pa kako i meu
kemiarima esto vlada pomutnja koji su koji uvjeti, uvjeti bi trebali uvijek kad su bitni biti i
ovako brojano navedeni.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
39/239
39
D V= n Vm = N/NA Vm = 1015 / (6,022 1023 mol1) 22,4 dm3/mol = 3,72 108 dm3 =
3,72 1011 m3
A n = m / MM = m / n = 43,6 g / 0,5 mol = 87,2 g/molMr(FexSy) = 87,2 = 55,8 + 31,4
Ar(Fe) +Ar(S) x = y = 1
B M = Mr g/mol, Mr(SO3) =Ar(S) + 3Ar(O) (relativne atomske mase nai u periodnom
sustavu)
B Oksidacija = poveanje oksidacijskog broja (redukcija = smanjenje oksidacijskog broja,
dakle ostali navedeni zapisi predstavljaju redukciju).
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
40/239
40
A Ne mijenja se oksidacijski broj nijednog elementa (ako vam odgovor na ovakvo pitanje
nije odmah jasan, najsigurnije je odrediti oksidacijske brojeve svih elemenata u reaktantima i
produktima u svim reakcijama).
C Redukcijsko sredstvo = moe se oksidirati = atomu u oksidu koji nije kisik moe se
poveati oksidacijski broj (II za Cu, III za Al i IV za C su njihovi maksimalni oksidacijski brojevi
prema poloaju u periodnom sustavu, oksidacijski broj C u CO je II).
B Pri elektrokemijskim procesima na anodi se uvijek zbiva oksidacija, u ovom sluaju
kloridni ioni otputanjem elektrona prelaze u molekule klora jer je to energetski povoljnijeod oksidacije kisika iz vode.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
41/239
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
42/239
42
C Tlak pare tvari u stanju ravnotee ovisi samo o temperaturi, ne o koliini prisutne tvari.
A Vidi 2008.19. to je ionska veza jaa, potrebno je vie energije da se razaranjem te
veze tvar prevede u tekue stanje i stoga je talite spoja vie. U pravilu naboji iona imaju
puno vei utjecaj na jakost ionske veze nego njihovi radijusi.
A Redukcijsko sredstvo se oksidira kako bi reduciralo neto drugo, ovdje se etanol oksidira
u octenu kiselinu (promjena oksidacijskog broja jednog od atoma ugljika iz I u III).
A Talite smjese vode i kuhinjske soli nie je od talita iste vode (snienje talita T=ibK),taljenje leda i otapanje NaCl su endotermni procesi.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
43/239
43
C Entalpije kristalnih reetki ionskih spojeva proporcionalne su jakosti ionske veze (to su
energije potrebne da se ta veza razori), vidi 2008.19. i 2008.136.
C Otopina u kojoj se pojavio talog bila je prezasiena, nakon izluivanja taloga (daklesuvika otopljene tvari) postala je zasiena. Za otopine u kojima se nije pojavio talog ne
moemo biti sigurni jesu li nezasiene ili tono zasiene.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
44/239
44
2. dio
Pitanje moda nije posve jasno misli se na vrste kristalnih reetki.
npr. NaCl npr. dijamant npr. I2 npr. Cu
+ + + (neki metali nisu) (u vrstom stanju ne) +
+ + + (neki metali nemaju)+ (ne otapaju se) (ne otapaju se, osim ako
s vodom reagiraju i dajuluinu)
+
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
45/239
45
1. Ima vie vrelite nego to bi se oekivalo prema slinim spojevima ije molekule nisu
povezane vodikovim vezama; dobro se mijea s (otapa u ili ih otapa) tvarima za koje je
poznato da su im molekule meusobno povezane vodikovim vezama ili barem znatno
polarne.
2. Polarnost molekula, veliina molekula, oblik molekula.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
46/239
46
ukupna masa potrebne otopine:
m(otopina)1 + m(otopina)2 = 600 g
ukupna masa natrijevog klorida u potrebnoj otopini:
m(NaCl)1 + m(NaCl)2 = 600 g 5% = 600 g 0,05 = 30 g
m(otopina)1 0,009 + m(otopina)2 0,14 = 30 g
(oznake: m(otopina)1=m1, m(otopina)2=m2, podrazumijevamo mase u gramima)0,009m1 + 0,14(600m1) = 30
0,131m1 = 54
m1 = 412 g
m2 = 600 m1
m2 = 188 g
Potrebno je uzeti 412 g prve otopine i 188 g druge otopine.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
47/239
47
pri 20C moe biti otopljeno najvie:
cef4!- 4!-4!- cef4!- cef4!- 4!- P N4!- j 4!- cef4!- cef4!- N4!- 1 j cef4!- cef4!- N
4!- cef4!- N j cef4!- 0,22 120 k j 0,22 38,3 ksve vie od toga e se istaloiti, dakle istaloit e se 60 g 38,3 g = 21,7 g
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
48/239
48
50 naemo na grafu na osi ordinata (vertikalnoj) 25%, dakle 25 (jer su brojevi na osi ordinata
100maseni udio soli u zasienoj otopini), i gledamo kojoj toki na osi apscisa (horizontalnoj)odgovara ta toka krivulje, to je tono na pola puta izmeu 40 i 60 dakle 50C)
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
49/239
49
Iz 5.1. je pri 50C wsat = 25%
kao u 4.:
cCuSOG CuSOGotopina
CuSOG cCuSOG otopina cCuSOG CuSOG P HO CuSOG cCuSOG HO1 j cCuSOG 0,2 0 k1j0,2 16, k
Pri 50C u 50 g vode moe se maksimalno otopiti 16,7 g soli.
Na isti nain oditamo iz grafa wsat pri 60C: wsat = 29% < 33%, otopina koja sadri vie soli
nego to pri toj temperaturi sadri zasiena otopina je prezasiena (da sadri manje, npr. da
joj je u ovom sluaju maseni udio 25%, bila bi nezasiena).
poetne mnoine kiseline i luine:
n0(HCl) = cV= 0,1 L 20 103 mol/L = 2 103 mol
n0(Ca(OH)2) = cV= 0,2 L 10 103 mol/L = 2 103 mol
poetne mnoine H+ i OH koje iz njih dospijevaju u otopinu:
n0(H+) = n0(HCl) = 2 10
3 mol
n0(OH) = 2n0(Ca(OH)2) [jer svaki Ca(OH)2 sadri 2 OH
] = 4 103 mol
nakon njihove meusobne neutralizacije ("ponite" se jednake mnoine H+ i OH pri reakciji
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
50/239
50
H+ + OHH2O, pri emu se H+ svi potroe jer ih ima manje) preostaje n(OH) = 2 103 mol
volumen konane otopine: V= V1 + V2 = 0,1 L + 0,2 L = 0,3 L
*otopine su vrlo male koncentracije pa ne treba voditi rauna o eventualnim razlikama u
gustoi ni o volumenu nastale vode
c(OH
) = n(OH
)/V= 2 103
mol / 0,3 L = 6,67 103
mol/dm3
pOH = log(c(OH)/mol dm3) = 2,18
pH = 14 pOH = 11,82
KOH(aq) + HBr(aq) KBr(aq) + H2O(l)
n0(KOH) = n0(HBr) = cV= 0,5 L 0,02 mol/L = 0,01 mol
u ovom sluaju nije potrebno raunati mjerodavni reaktant jer su poetne mnoine jednake i
reagiraju 1:1 pa se oba posve potroe
n(KBr) = n0(KOH) = n0(HBr) = 0,01 mol
V= V1 + V2 = 0,5 L + 0,5 L = 1 L
c(KBr) = n(KBr)/V= 0,01 mol/L
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
51/239
51
OH% OH% 2CaOH
2CaOHCaOH 23,g
,026 g mol%) 2 dm- 0,00 mol dm%-
pOH = log(c(OH)/mol dm3) = 1,3
pH = 14 pOH = 12,7
Qteorijski = N(e) q(e) = z n(Cu) NA e = z n(Cu) F= z m(Cu)/M(Cu) F= 2 100
10
3
g / (63,546 g mol
1
) 96 485 C mol
1
= 3,04 10
8
Ciskoritenje = Qteorijski / QeksperimentalnoQeksperimentalno = Qteorijski / iskoritenje= 3,30 108 C
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
52/239
52
(ako je iskoritenje manje od 100%, za proizvodnju iste koliine bakra potrebno je vie
naboja; iskoritenje se obino oznaava tj. malim grkim slovom eta)
Q = Itt= Q/I = 3,3 108 As / 1000 A = 3,3 105 s 1/60 min/s = 5500 min = 229 h i 4 min
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
53/239
53
1. oditani negativan napon (potencijal) lanka znai da je voltmetar spojen obrnuto: + na
elektrodu, na + elektrodu; u elektrokemijskim procesima na anodi se odvija oksidacija, na
katodi redukcija; u galvanskim lancima anoda je , a katoda +, ioni metala koji ima vei
standardni redukcijski potencijal se na katodi reduciraju u taj metal, a na anodi se drugi
metal oksidira u svoje ione, poluplemeniti i plemeniti metali kao to je srebro imaju veistandardni redukcijski potencijal; dakle, katoda je od Ag, anoda od Zn dakle, A je od Zn, B je
od Ag
2. 2Ag+(aq) + Zn(s) 2Ag(s) + Zn2+(aq)
3. Zn(s) | Zn2+(aq) || Ag+(aq) | Ag(s)
A. ne ovisi
B. smanjuje se porastom temperature
C. ne ovisiD. ne ovisi
KONSTANTA ravnotee (ne poloaj ravnotee! koji podrazmijeva ravnotene koncentracije
reaktanata i produkata) bilo koje reakcije ovisi samo o temperaturi (endotermne se
poveava porastom temperature, a egzotermne se smanjuje)
napomena: 12. zadatak rijeen je u skripti kao dodatak poglavlju Brzina reakcije i ravnotea
te je to rjeenje ovdje kopirano
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
54/239
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
55/239
55
Za napisati jednadbu postupamo isto kao u 10. 1. paziti da se rauna PROMJENA koncentracije (ane poetna koncentracija) jer su ovdje u ravnotei prisutne i znatne koncentracije reaktanata A i B
dakle:
(42) A + (31) B (40) C
2A + 2B 4C / 2 (u zadacima s ravnoteom uvijek "pokratiti" jednadbu na najmanje
cjelobrojne koeficijente!)
A + B 2C
Napiemo izraz za konstantu ravnotee prema jednadbi te uvrstimo RAVNOTENE (na "krajureakcije" tamo gdje su krivulje vodoravne) koncentracije svih tvari (obavezno u izraz uvrstiti i
mjerne jedinice jer konstanta ima i jedinicu, ako se sluajno sve ne pokrate kao ovdje):
45 C
AB mmolL
1 mmolL 2 mmolL 8
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
56/239
56
4)PROBNA MATURA ZA UENIKE 4. RAZREDA 2009.
A Brom i voda su elementarni nemetal odnosno kovalentni spoj pa u istom stanju nemaju
dobru elektrinu provodnost ni visoko vrelite niti slabo hlape (tvari koje imaju visoko
vrelite uvijek ujedno i slabo hlape, vrelite i hlapljivost su vezana i proporcionalna svojstva).Bizmut je pri sobnoj temperaturi krutina.
D Identino pitanju 200816.
B Molekule CCl4 nepolarne su zbog simetrinog prostornog rasporeda polarnih veza
(tetraedar). Treba razlikovati vezu unutar molekula (kovalentna!) i izmeu molekula
(zapravo nevezne interakcije kao to su van der Waalsove).
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
57/239
57
D Kristalna reetka je periodiki ponavljajui raspored estica (atoma, iona ili molekula) u
prostoru (kristalu). Visoko talite i elektrina provodnost svojstveni su samo nekim vrstama
kristala, a ravne plohe jesu prisutne u svim normalnim kristalima, no nisu nuan uvjet, nego
posljedica periodinosti unutarnje grae.
B
A 25 mL : 50 mL = 1 : 2
B c = n(NaCl)/V(otopina) [otopina je dovoljno razrijeena da je V(otopina) V(H2O)]
m(NaCl)/(M(NaCl)V(H2O)) = 5,85 g / (58,5 g mol1 0,1 L) = 1,0 mol L1
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
58/239
58
A Vidi 2008.19. i 2008.136.
C Misli se na kolikostruku masu ju treba razrijediti (ili priblino na kolikostruki volumen
gustoa koncentrirane klorovodine kiseline je 1,18 g/dm3 to za ovako priblini raun nije
predaleko od gustoe vode 1 g/dm3, a razrjeivanjem se dakako pribliava gustoi vode):
npr. imamo 100 g otopine, u njoj dakle ima 36 g klorovodika, ako ju istom vodom
razrijedimo na etverostruku masu, imamo 400 g otopine u kojoj jo uvijek ima 36 g
klorovodika, dakle maseni udio klorovodika je 36/400 = 9%
B Maseni broj = broj protona + broj neutrona. Broj protona odita se iz periodnog sustava
(redni broj).
C 3p3 znai da mu nedostaju 3 do najblieg okteta (3s2 3p6), skupine elemenata iji je zadnji
elektronpelektron (elemenatapbloka) brojimo od 18 (plemeniti plin) unatrag.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
59/239
59
A Identino pitanju 2008.18.
D Molekula ozona moe se prikazati rezonantnim strukturama
dakle nije linearna kao ostale navedene molekule pa je polarna (rezonantne strukture
pokazuju i kako je u njoj razdvojen naboj); vea je od njih i ima veu masu.
C Identino pitanju 2008.112.
B
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
60/239
60
C, D Molekulska formula benzena je C6H6, etina C2H2, empirijska za oba CH. Molekulska
formula kisika je O2, ozona O3, empirijska za oba O.
C C:H=2:6=1:3 (meu ponuenim odgovorima nema CH3, no to ne bi bio toan odgovor jer
CH3 ne moe biti stabilna molekula jer u njoj ugljik ne bi imao oktet, nego bi imao nespareni
elektron).
B
(jer S ima 6 valentnih elektrona, a C 4)
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
61/239
61
D U As2O3 arsen je trovalentan (jer je kisik u spojevima s nemetalima uvijek dvovalentan),
prema tome pretpostavljamo da je i u spoju s vodikom trovalentan i uzimamo
najjednostavniju mogunost.
B Sulfitna kiselina ima jedan atom kisika manje nego sulfatna (sumporna).
D Kr je kripton, Cr je krom!
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
62/239
62
C w(H) = m(H)/m(N2H4) = 4Ar(H)u/(Mr(N2H4)u) = 4/(214+4) = 4/32 = 0,125 = 12,5%
A Reakcijom kiselog oksida i vode nastaje kiselina u kojoj sredinji element ima isti
oksidacijski broj kao i u tom oksidu (ta reakcija nije redoks).
D Budui da plinovi tee zauzeti puno vei volumen nego tekuine i krutine, promjena tlaka
opazivo utjee na ravnoteu jedino ako se u reakciji mijenja koliina plinovitih estica:
poveanjem tlaka ravnotea se pomie prema onoj strani jednadbe gdje je manji zbroj
stehiometrijskih koeficijenata tvari u plinovitom stanju (smanjenjem tlaka obrnuto) ako se
reakcija praktiki zaustavi, znai da je ravnotea jako pomaknuta prema reaktantima, a to
dakle ovdje znai da je vie plinovitih produkata nego reaktanata.
Slubena rjeenja daju B, ja smatram A (iz prezasiene otopine dolazi do kristalizacije fizikim
uznemiravanjam, iz zasiene bi dolo do kristalizacije promjenom temperature u onom
smjeru u kojem se topljivost smanjuje; naravno, otopina koja nakon toga preostaje i moe se
odvojiti od taloga filtracijom je upravo zasiena), no moda neto previam.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
63/239
63
C Vidi 2009.124.
B I umjesto njega pojavit e se bijeli talog srebrova klorida jer je on puno manje topljiv (ima
puno manji produkt topljivosti koji je konstanta ravnotee za otapanje).
C KCN je sol jake luine (KOH) i slabe kiseline (HCN), u njegovoj otopini dolazi do hidrolize
CN + H2OHCN + OH
D Fenolftalein je kiselobazni indikator koji je bezbojan u kiselom i neutralnom a ruiast u
lunatom, Na2CO3 je sol jake luine i slabe kiseline pa je njegova otopina lunata zbog
hidrolize CO32(aq) + H2O(l) HCO3
(aq) + OH(aq).
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
64/239
64
D Hidrogensulfitni ion je HSO3, vidi 2008.120.
C/B Pri otapanju NaCN odvija se hidroliza CN: CN(aq) + H2O(l) HCN(aq) + OH(aq) zbog koje
dakle otopina postaje lunata; s druge strane, promjenu pH po definiciji izaziva samo promjena
koncentracije H3O+ (u ovom sluaju, dakako, smanjenje te koncentracije zbog poveanja
koncentracije OH, jer je njihov umnoak konstantan = ionski produkt vode, izveden iz konstante
ravnotee za samoionizaciju vode 2H2O
H3O
+
+ OH
).
A Hidrogenkarbonatni ion je HCO3, karbonatni ion je CO3
2, vidi 2008.121.
C NaCl i BaCl2 su neutralne soli pa i otopina dobivena njihovim mijeanjem mora biti neutralna;
njihovim mijeanjem ne nastaje kombinacija kationanion koja bi dala netopljivu sol pa otopina neebiti mutna.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
65/239
65
D Od navedenih aniona jedino fosfat potjee iz slabe kiseline pa je jedino vodena otopina kalijeva
fosfata lunata.
B Zbog hidrolize hidrogensulfatnog aniona HSO4(aq) + H2O(l) SO4
2(aq) + H3O+(aq); ostale
navedene su soli slabe kiseline i jake baze te su stoga lunate.
A Kao i Na2CO3, K2CO3 je lunata sol (vidi 2009.129.), a metiloran je kiselobazni indikator koji jeu lunatom ut (u kiselom crven, blizu neutralnog naranast).
D Pitanje je analogno pitanju 2008.130.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
66/239
66
A Oksidacija je poveanje oksidacijskog broja; promjene oksidacijskih brojeva u navedenimreakcijama su redom: S(IV)S(VI), nema promjene, Cl(V)Cl(I), Cu(II)Cu(0).
B Redukcijsko sredstvo se oksidira kako bi neto drugo reduciralo, u ovom sluaju polureakcijaoksidacije je: Zn(s) Zn2+(aq) + 2e.
A Redukcija je, obrnuto od oksidacije, smanjenje oksidacijskog broja odnosno primanje elektrona,navedene promjene su redom: MnO4MnO4
2 = Mn(VII)Mn(VI), SO32SO4
2 = S(IV)S(VI),HCO3
CO32 + H+ (nije redoks), ClOCl = Cl(I)Cl(I).
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
67/239
67
2. dio
isti kvarcni pijesak = SiO2
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
68/239
68
2.1. magnezijev hidrogensulfat2.2. srebrov perklorat (ili srebrov(I) perklorat, premda navoditi valenciju srebra nije potrebno jer jeuvijek jednovalentno)2.3. barijev sulfit2.4. SrO
2.5. Na2O22.6. CaC2
Ca(s) + 2H2O(l) Ca(OH)2(aq) + H2(g)ili Ca(s) + 2H2O(l) Ca
2+(aq) + 2OH(aq) + H2(g)
n(H2) = n(Ca)H< CaCa
H Ca T1 (pri vioj temperaturi reakcija je bra (gleda se u poetku reakcije))
(brzina reakcije je nagib krivulje)
Jer su zbog osobito velike elektronegativnosti duika molekule amonijaka izrazito polarne i stoga semeusobno povezuju vodikovim vezama (meu njima djeluju najjae privlane meumolekulskesile).
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
76/239
76
Jer dva nevezna elektronska para na kisiku u molekuli vode jae odbijaju dva vezna elektronska paranego to jedan nevezni elektronski par na duiku u molekuli amonijaka odbija tri vezna elektronskapara.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
77/239
77
Baze. (primanjem protona prelazi u svoju konjugiranu kiselinu koja je crvene boje)
Kiseline. (jer daju H+ karbonatnom anionu; za hidrolizu karbonatnog aniona vidi 2009.129.)
NH4OH nije najsretnije rjeenje jer takva molekula ne postoji.
Kisela, promijenit e boju plavog lakmusovog papira u crvenu.
(jer je klorovodina kiselina jaka kiselina a amonijeva luina slaba luina)
Kisela (blago kisela).Modra galica je CuSO45H2O, u vodenoj otopini CuSO4(aq), SO4
2 potjee iz jake kiseline, a Cu2+ izslabe baze pa dolazi do hidrolize: Cu2+(aq) + 2H2O(l) Cu(OH)+(aq) + H3O+(aq) tj. Cu2+(aq) + H2O(l) Cu(OH)+(aq) + H+(aq) (ta dva naina pisanja hidrolize su uvijek ekvivalentni tj. svejedno je).
Mr = m / u = 1,0651 1022 g / (1,6605 1024 g) = 64,14
Ar = Mr/2 = 32,07 potraiti u periodnom sustavu najbliu vrijednost:Ar(S) = 32,06 sumpor
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
78/239
78
sumpor moe biti i S ili S8 (naravno pravilno izjednaeno), no ne moe nastajati SO3
sumporov(VI) oksid ili sumporov trioksid
Za princip rjeavanja zadataka kao to je 10. vidi 2008.212.
2A B
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
79/239
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
80/239
80
2A + B 3C
45 C-AB x3 mmolL y-
x1 mmolL y 3 mmolL
5)DRAVNA MATURA LJETO 2010.
B Meu navedenima HNO3 je jedina jaka kiselina, dakle u vodenoj otopini potpuno disocirana, avoenje elektrine struje ovisi o broju ionskih estica u otopini (H2CO3 i H2S su slabe kiseline, a NH3slaba baza pa su u vodenim otopinama samo djelomino disocirane, dakle znatan dio njihovih estica
je u neutralnom, molekulskom obliku koji ne doprinosi voenju elektrine struje).
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
81/239
81
A Spojevi dva nemetala su kovalentni, a spojevi metala i nemetala najee ionski.
C Kubina gusta slagalina je kubina kristalna reetka koja u elementarnoj=jedininoj eliji ("unutarkocke") sadri najvei broj atoma (dakle plono centrirana).
C Hidrogensulfatni ion je HSO4, vidi 2008.120.
B Meu navedenima ionski su spojevi: Na2O, MgO, K2O2.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
82/239
82
B Zadatak suprotan zadatku 2008.19.
B Ionski spojevi u pravilu imaju najvia talita, za meusobno usporeivanje njihovih talita vidi2008.19. i 2008.136.
C Prema opoj plinskoj jednadbipV=nRTpV= mRT/Mp = m/V RT/Mp = RT/M =pM/RT gustoa plina proporcionalna je molarnoj masi.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
83/239
83
A
D U BF3 atom bora ima samo 6 valentnih elektrona.
B Vidi 2008.131.
A U osnovnom stanju Ns podljuska se posve popuni prije nego to se pone popunjavati Nppodljuska, dakle tono bi bilo [Ne] 3s2 3p2
C M(H2) < M(O2), n=m/M=N/NAN = m NA / M brojnost je obrnuto proporcionalna molarnojmasi ako su mase jednake
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
84/239
84
B Opa plinska jednadbapV=nRTV=nRT/p volumen plina proporcionalan je temperaraturi iobrnuto proporcionalan tlaku.
D (nai P u periodnom sustavu...)
B Izobari su po definiciji estice istog masenog broja tj. zbroja broja protona i neutrona u jezgri.
D z {|}|~MMK {MMK|}|~MMK otopina cCH-COOH 1,01 gm- 0,120,122
gm-
1000 m-1 dm-
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
85/239
85
D Molekula, ne atoma! M(H2) = 2,02 g mol1, m = nM = 3 mol 2,02 g mol1
C n(H2O) = m/M = 1 mol, n(Na2CO3) = m/M = 0,1 mol, n(H2O) : n(Na2CO3) = 10 : 1
D n(C)/n(A)=3/1n(C) = 3n(A) = 6 mol, V(C) = n(C) Vm0 = 6 mol 22,4 L/mol (jer su navedeni
standardni uvjeti za koje vrijedi Vm0=22,4 L/mol; ili iz ope plinske jednadbe V(c)=n(C)RT/p)
B pOH = 14 pH = 9, c(OH) = log(pOH) mol dm3
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
86/239
86
C Jednako je estica plinova s jedne i druge strane jednadbe pa tlak ne utjee na ravnotenekoncentracije, rH
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
87/239
87
A rH
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
88/239
88
C Meu reaktantima i produktima jednak je broj plinovitih estica pa tlak ne utjee, udio(proporcionalan je koncentraciji) produkata poveava se dodavanjem (=poveanjem koncentracije)
jednog reaktanta jer konstanta ravnotee mora ostati konstantna.
B Katalizator ubrzava kemijsku reakciju tako da mijenja reakcijski mehanizam (skup jednostavnihreakcijskih koraka u kojima se reakcija koja je njihov zbroj stvarno odvija) u energetski povoljniji(takav da je energija aktivacije za korak s najveom energijom aktivacije manja).
C Pri veim koncentracijama reaktanata reakcija je bra jer su vee anse za meusobni sudarestica reaktanata.
A U stanju dinamike ravnotee brzina unapredne i unazadne reakcije su jednake.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
89/239
89
A Meu navedenim otopinama jedino otopina octa je kisela (voda vapnenica tj. vapnena voda,Ca(OH)2(aq) i vodeno staklo, Na2SiO3(aq), su lunate, a otopina lakmusa je priblino neutralna).
C Poveati pH za 1 znai razrijediti kiselu otopinu na 10 puta vei volumen = 10 puta manjukoncentraciju, jer je pH dekadski logaritam koncentracije H+ pomnoen s 1 (ako nije odmahmatematiki jasno, pretvoriti u koncentracije H+ i izraunati preko n1=n2c1V1=c2V2, V2 = V1 +V(dodana voda)).
B Sve su navedene soli jake natrijeve luine te kiselina od kojih je jedino HNO3 jaka, dakle otapanjesvih ostalih navedenih soli poveat e pH zbog hidrolize aniona.
A pH je suprotni (tj. pomnoen s 1) logaritam koncentracije H+ (koja je u pravilu manja od 1), dakleto je pH manji, koncentracija H+ je vea pa je otopina kiselija.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
90/239
90
D Neutralizacija je reakcija izmeu kiseline i baze pri kojoj nastaje sol i voda.
Greka u rjeenjima, toan odgovor je 6,02 1022: stupanj disocijacije 1 znai da je disocijacijakiseline potpuna (dakle jaka kiselina), znai sve su prisutne molekule kiseline disocirane, a brojmolekula kiseline u zadanoj otopini je, iz n=cV=N/NA, N = cVNA = 0,1 mol L
1 1 L 6,02 1023 mol1= 6,02 1022.
B Analogno zadatku 2008.130. (nije bitno koji je kation, na anodi gledamo samo oksidacijuaniona).
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
91/239
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
92/239
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
93/239
93
Zemnoalkalijski element 3. periode ( [Ne] 3s2).
Polumjer u periodi porastom atomskog broja pada jer jezgra veeg naboja sve jae privlai elektrone
istih ljusaka.
Plemeniti plinovi imaju najveu energiju ionizacije (energija ionizacije moe se odrediti svim
esticama jer se moe odrediti i djelovanjem jakim elektrinim poljem, a ne samo preko kemijske
reakcije).
Cs ili Fr, ovisi priznajemo li radioaktivne elemente ija svojstva zbog tekog pripremanja i brzog
raspada nisu dovoljno eksperimentalno potvrena, priznavana su oba odgovora.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
94/239
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
95/239
95
reakcijska entalpija = entalpija stvaranja svih produkata entalpija stvaranja svih reaktanata
(reaktanti se "odstvaraju"). Da stehiometrijski koeficijenti nisu 1, trebalo bi svaku vrijednost mnoiti
odgovarajuim stehiometrijskim koeficijentom.
U entalpijskom dijagramu, ako se ne spominje energija aktivacije, nije potrebno raditi "breuljak" za
energiju aktivacije. Potrebno je pisati SVE to je naznaeno na crteu.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
96/239
96
Dovoljno je navesti neto od toga, najbolje ovo za elektrinu vodljivost.
Soli koje sadre Na+ kation boje plamen u uto.
Ili preciznije: vodena otopina koja sadri ione srebra.
Ili jo i bolje: Ag+(aq) + Cl(aq) AgCl(s)
Anioni su vei od kationa i kad su izoelektronski (vidi 2007.25.), a kamo li budui da Cl ima
elektronsku konfiguraciju veeg (s veim atomskim brojem) plemenitog plina nego Na+.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
97/239
97
Natrij, kao i ostali alkalijski metali, burno reagira s vodom i daje luinu (fenolftalein se oboji u
lunatom), krui po povrini vode jer ima manju gustou od vode, reakcija je egzotermna i u njoj se
oslobaa lako zapaljivi plinoviti vodik koji se zapali im se osloboena energija ne troi na gibanje
komadia natrija, plamen se oboji uto zbog nastalih natrijevih iona (vidi prethodni zadatak 4.2.).
ili: 2Na(s) + 2H2O(l) 2Na+(aq) + 2OH(aq) + H2(g)
Reaktanti i produkti podcrtani su u obrazloenju odgovora 5.1.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
98/239
98
= bikromatni ion(i) = Cr2O72
Cr3+(aq) daju zelenu boju.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
99/239
99
Omjer mnoina koje reagiraju jednak je omjeru stehiometrijskih koeficijenata u jednadbi.
m(K2Cr2O7) : m(H2S) = [n(K2Cr2O7)M(K2Cr2O7)] : [n(H2S)M(H2S)] = M(K2Cr2O7) : 3M(H2S)
Budui da je standardni redukcijski potencijal manji (negativniji) za cink nego za eljezo, znai da je zaobrnutu reakciju (oksidaciju) vei (pozitivniji) (za reakciju u obrnutom smjeru samo se promijeni
predznak potencijala, analogno promjeni predznaka reakcijske entalpije), pa je oksidacija cinka
"spontanija" (energetski pogodnija ) nego oksidacija eljeza, stoga se cink oksidira a ne reducira
(uvijek se u jednom polulanku odvija oksidacija, a u drugom redukcija).
Analogno prethodnom; paziti kod eljeza je li zadano Fe2+ ili Fe3+
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
100/239
100
Kako bi neto reducirao, reducens se oksidira (otputa elektrone).
U elektrolizi: anioni putuju prema anodi jer je ona pozitivno nabijena, kationi prema katodi jer je
negativno nabijena (to je anoda a to katoda vidi u 7.5.), u galvanskim lancima naboji elektroda su
obrnuti.
U svim elektrokemijskim lancima (dakle i galvanskim i elektrolizinim) anoda je elektroda na kojoj se
odvija oksidacija, a katoda je elektroda na kojoj se odvija redukcija.
Zapravo zbrajamo E0 katode i E0 anode jer zbrajamo i pripadajue reakcije, samo mijenjamo predznak
E0 anode jer je E0 zadan za redukciju (standardni redukcijski potencijal) a na anodi se odvija oksidacija
to je ista reakcija u obrnutom smjeru; napon mogueg galvanskog lanka mora biti pozitivan jer su
samo tada reakcije u njemu spontane (energetski pogodne smisao galvanskog lanka je
oslobaanje kemijske energije koja se pretvara u elektrinu energiju).
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
101/239
101
41% > 39%
Greka u zadatku, stoga su za ovaj podzadatak svi dobili bodove.
Ili jednostavno:
H2SO4(aq) HSO4
(aq) + H+
(aq)HSO4
(aq) SO42(aq) + H+(aq)
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
102/239
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
103/239
103
Jer je Na3PO4 sol jake luine i s labe kiseline.
hidroliza fosfatnog aniona (dovoljno je napisati jedan stupanj)
hidroliza hidrogenfosfatnog odnosno dihidrogenfosfatnog aniona koji se pritom ponaa kao baza ili
kiselina (oba se u raznim situacijama mogu ponaati i kao jedno i kao drugo jer imaju kiselinski proton
koji mogu otpustiti, ali mogu i primiti jo jedan H+ jer su negativno nabijeni) tako da nastanu OH (za
lunatu otopinu) ili H3O+ (za kiselu otopinu)
U oksokiselinama (jednostavne anorganske kiseline koje sadre kisik) element koji nije kisik ni vodik
uvijek je u sredini, za njega su vezani atomi kisika, a za atome kisika atomi vodika (kisik je
dvovalentan, vodik jednovalentan, valencija sredinjeg atoma je njegov oksidacijski broj); ukupan
broj elektrona u neutralnoj molekuli je zbroj elektrona atoma koji ju ine.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
104/239
104
6)DRAVNA MATURA JESEN 2010.
C A = nagrizajue (korozivno), B = radioaktivno, C = lako zapaljivo, D = otrovno takvi proizvodi uspreju kao potisni plin sadre zapaljive (i eksplozivne) ugljikovodike
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
105/239
105
B analogno ljeto 2010.110.
B broj neutrona = maseni broj broj protona = 81 35
A Promjena agregatnog stanja je fizikalna promjena, ostale navedene su kemijske promjene: B.CH3CH=CH2 + H2 (uz katalizator) CH3CH2CH3, C. 2KBr(l) 2K(l) + Br2(g), D. NH4Cl(s) NH3(g) +HCl(g).
A Fotoliza je rastavljanje spoja na elemente ili jednostavnije spojeve djelovanjem svjetlosti (piroliza
djelovanjem visoke temperature, elektroliza djelovanjem elektrine struje).
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
106/239
106
C Vidi 2009.128.
C Molekule alkohola (butan1ol) su polarne, a molekule ugljikovodika (pentan, metilbutan) i etera(dietileter) nisu (odnosno zanemarivo slabo).
A Meu izoelektronskim esticama, kation najveeg naboja je najmanji vidi 2007.25.
B Uz ionsku, i kovalentnu vezu sadre soli koje sadre sloeni anion (i/ili sloeni kation, openito) jersu atomi unutar tog aniona povezani kovalentnom vezom. Samo kovalentnu vezu sadre: I2, CO2,H2CO3, NH3, a samo ionsku KI.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
107/239
107
B Vidi ljeto 2010.131.
B Ostali su tzv. plemeniti metali koji reakcijom s kiselinom ne oslobaaju vodik samo reakcijommetala koji imaju negativan standardni redukcijski potencijal (u Voltinom nizu) s kiselinom oslobaase vodik.
B Inhibitori, obrnuto od katalizatora, usporavaju kemijsku reakciju tako to usmjeravaju reakciju namehanizam ija je energija aktivacije (za reakcijski korak s najveom energijom aktivacije) vea.Enzimi su katalizatori u biokemijskim reakcijama, a katalitiki otrovi su tvari koje onemoguavajudjelovanje katalizatora.
C Kiselina je protondonor, HCO3 otputanjem H+ (vezanog uz O) daje CO3
2, a ostale navedene
jedinke imaju samo H vezan uz C koji se ne moe tako otpustiti jer je zbog male razlikeelektronegativnosti izmeu C i H ta veza slabo polarna i stoga jaa.
D Vidi ljeto 2010.18.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
108/239
108
D Reakcija je: Ca(s) + H2O(l) Ca2+(aq) + 2OH(aq) + H2(g).
C Metiloran mijenja boju u utu u lunatom. Ocat sadri etansku kiselinu, vino sadri vinskukiselinu, eluani sok sadri klorovodinu kiselinu, a vapnena voda je Ca(OH)2(aq) (kalcijeva luina).
B Tijekom promjene agregatnog stanja temperatura je konstantna dok sva tvar ne prijee u novoagregatno stanje jer se toplina troi za promjenu agregatnog stanja (entalpija isparavanja).
C Zbog anomalije vode, gustoa leda manja je od gustoe vode pa pri veem tlaku led lake (=prinioj temperaturi) prelazi u vodu.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
109/239
109
A Reakcije ostalih s vodom su: CO2(g) + H2O(l) HCO3(aq) + H+(aq), SO2(g) + H2O(l) HSO3
(aq) +H+(aq), SO3(s) + H2O(l) HSO4
(aq) + H+(aq). Oksid daje s vodom kiselinu ako postoji oksokiselina(anorganska kiselina koja sadri kisik) u kojoj sredinji atom ima isti oksidacijski broj kao u tomoksidu.
B Pri ekstrakciji mukanjem otopine s drugim otapalom koje se s poetnim otapalom ne mijeaotopljena tvar (djelomino) prelazi u to drugo otapalo ako je u njemu bolje topljiva.
C Limunada sadri limunsku kiselinu, otopina amonijaka je lunata, tekuina u akumulatoru sadrisumpornu kiselinu, a slana voda sadri samo neutralnu sol NaCl (odnosno prirodna slana voda imanje udjele drugih soli, ali sve su priblino neutralne).
C Negativna entalpija znai je otapanje egzotermno, njime se oslobaa energija, pa je pogodnije(ravnotea pomaknuta prema produktima, tj. otopljenoj soli) pri n ioj temperaturi.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
110/239
110
A m/M=N/NAN=mNA/M, a molarna masa vode najmanja je meu navedenima.
B Vidi 2009.132.
D
D premda 4s0 nema puno smisla pisati osim ako se ba hoe naglasiti da u toj (pod)ljuski nemaelektrona; vidi 2007.12.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
111/239
111
B Elementi malih koeficijenata elektronegativnosti nalaze se na lijevoj strani periodnog sustava, tosu metali.
D Izobari imaju isti maseni broj.
C U organskom spoju koji sadri samo C, H i O, za svaku dvostruku vezu nedostajat e 2 atomavodika u odnosu na onoliko koliko bi ih bilo u alkanu s istim brojem atoma ugljika.
A Na katodi se odvija redukcija: Cu2+(aq) + 2e Cu(s) (to je mogue jer bakar ima pozitivanstandardni redukcijski potencijal pa je redukcija Cu2+ pogodna).
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
112/239
112
D Reakcijom halogenalkana i alkoksida nastaje eter koji sadri odgovarajue ugljikovodine lance iztih reaktanata, dakle u ovom sluaju etoksipropan = etilpropileter = CH3CH2CH2OCH2CH3
D Izjednaena reakcija je: C5H12 + 8O2 5CO2 + 6H2O
A Izjednaena reakcija je: H2SO4 + 2NaOH Na2SO4 + 2H2O, dakle H2SO4 i NaOH reagiraju u omjeru1:2 (neki broj formulskih jedinki NaOH neutralizira dvostruko manji broj molekula H2SO4).
A CH2=CHCH2CH3 + HBr (prema Markovnikovljevom pravilu H se vee tamo gdje ima vie H)CH3CHBrCH2CH3
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
113/239
113
C
D Meu navedenim molekulama nepolarne su: Cl2(nepolarna veza), CO2(simetrija), H2(nepolarnaveza).
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
114/239
114
B Vidi 2008.130.
A hlaenje = smanjenje temperature = u reakciji se "troi" (vee) energija = pozitivna entalpija =
endotermna reakcija
A Ostale su monoprotonske (mogu otpustiti samo 1 proton, dok fosforna kiselina H3PO4 moe 3)(mravlja kiselina = metanska = HCOOH; duikasta = HNO2; octena = etanska = CH3COOH).
D pH = log(c(H+)/mol dm3) = (jaka jednoprotonska kiselina) log(c(HCl)/mol dm3) = 2, pOH = 14 pH
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
115/239
115
2. dio
aerosol = estice krute tvari ili tekuine rasprene u plinu;pjena = plin raspren u tekuini ili vrstoj tvari;emulzija = tekuina rasprena u tekuini (koje se meusobno ne mijeaju);solgel = vrsta tvar rasprena u tekuini
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
116/239
116
Al2S3, Ca(ClO4)2, NH4HSO4
kalcijev cijanid / kalcijev cianid, eljezov(III) fosfat dihidrat, kalijev nitritobavezno navesti valenciju eljeza jer moe biti i II
Ca2+
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
117/239
117
(spremite se ignorirati "zid od teksta" i usredotoiti se na one podatke koji su vam doistabitni, ovdje sam bitan dio zadatka uokvirila)
CaS
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
118/239
118
Ako ju ne moete posve jasno drati u glavi, uvijek je dobro jedininu eliju negdje sa stranenacrtati (ako je potrebno za koordinacijski broj i docrtati jo dijelove susjednih) i onda brojatipo crteu.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
119/239
119
kalcijev oksid
ugljikov(IV) oksid (ili ugljikov dioksid)
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
120/239
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
121/239
121
kalcijev sulfat
ili bilo to s istim rasporedom atoma, odgovarajuim ukupnim brojem elektrona te ukupnimnabojom 2 ili/i parcijalnim nabojima 1 na dva atoma kisika, ili rezonantne strukture ali nisupotrebne ako nije naglaeno
Kp se zapisuje i s njom rauna isto kao Kc samo su ravnoteni parcijalni tlakovi umjestoravnotenih koncentracija (parcijalni tlak = tlak plinovitog sastojka / ukupni tlak smjese).
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
122/239
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
123/239
123
Samo zbrojiti sve atome ugljika, kisika i vodika na strukturnoj formuli (na svakom spojitucrtica nalazi se po jedan C s odgovarajuim brojem H da bude etverovalentan).
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
124/239
124
w(H) = m(H) / m(C6H8O7) = 8Ar(H) / Mr(C6H8O7) = 8Ar(H) / [6Ar(C) + 8Ar(H) + 7Ar(O)]
3 (vidi strukturnu formulu na poetku zadatka: limunska kiselina ima tri karboksilne skupine(COOH) pa je triprotonska kiselina moe otpustiti 3 H+, pa toliko OH treba za njenupotpunu neutralizaciju, pri emu postane C6H5O7
3 anion)
Esterifikacijom iz (karboksilne) kiseline i alkohola nastaje ester i voda. Reakciju je mogue,zapravo i poeljno, napisati kao ravnotenu jer esterifikacije to u pravilu jesu. Ako se to
posebno ne trai, u organskim reakcijama nije nuno pisati agregatna stanja.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
125/239
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
126/239
126
Vidi 2009.27.6.
eljezo iz elika e korodirati (oksidirati se u eljezove ione koji tvore vrste eljezove okside odnosnohru), i to bre nego to bi bez prisutnosti srebra jer e nastati galvanski lanak opisan u zadatku.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
127/239
127
7)DRAVNA MATURA LJETO 2011.
D A = korozivno (nagrizajue), B = radioaktivno, C = zapaljivo)
D Intenzivne veliine su one koje ne ovise o tome koji i koliki dio uzorka promatramo, npr. plinu u
posudi odredit emo isti tlak bez obzira promatramo li 1 cm3 iz jednog kuta ili 2 cm3 iz drugog kuta,dok e volumeni pa time i mase i mnoine ta dva zamiljena djelia uzorka biti razliite pa su to
ekstenzivne veliine.
B Kuhinjski eer je saharoza, med je smjesa ponajvie glukoze i fruktoze, vakaa guma i okolada
su smjese mnogih tvari.
A I ta e smjesa najvjerojatnije biti u tekuem stanju: ledite smjese vode i kuhinjske soli nie je odledita vode, moe se spustiti do oko 20C; otapanje NaCl je vrlo blago endotermno (za nj se troi
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
128/239
128
energija), a taljenje leda je jo puno jae endotermno; no pitanje nije sasvim dobro postavljeno jer
ako bi leda bilo izrazito malo, a soli izrazito puno, temperatura bi morala biti via.
D Voda (vrlo polarno otapalo) i dietileter (skoro nepolarno otapalo) se ne mijeaju, mukanjem
vodene otopine joda s dietileterom vei dio joda prelazi u dietileter jer je u njemu bolje topljiv, a
taj postupak odjeljivanja izmukavanjem na temelju razliite topljivosti u otapalima koja se ne
mijeaju naziva se ekstrakcija. Sublimacijom se jod moe izdvojiti samo iz smjese s drugim vrstim
tvarima jer iz otopine nee sublimirati nego e istovremeno isparavati i otopina i jod. Filtracijom semogu odvojiti samo vee estice (iz suspenzije, eventualno koloidne kroz filtre osobito sitnih pora), a
ne pojedinane molekule u pravoj otopini. Nekom vrstom kromatografije vjerojatno bi se mogla
izdvojiti manja koliina joda, no to nema izravne veze s navedenom topljivosti.
B Strukture A, C i D su nemogue jer imaju vie valentnih elektrona nego to ih imaju svi atomi od
kojih se sastoje zajedno (pa bi morale imati negativni naboj). Struktura C je dodatno nemogua jer
vodik (1. perioda) ne moe imati vie od 2 valentna elektrona (a ovdje bi imao 4) te ugljik (2. perioda)
ne moe imati vie od 8 (a ovdje bi imao 12), kao i struktura D (ugljik!). ak i kad bi ostale dane
strukture bile mogue, struktura B je najpogodnija jer svi atomi imaju zadovoljen oktet (odnosno
vodik dublet) i ostvaren je maksimalan broj kovalentnih veza, a minimalan broj neveznih elektrona.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
129/239
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
130/239
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
131/239
131
D Magnezij, Mg, ima atomski broj 12. Dvovalentni ion Mg2+ ima 2 elektrona manje, dakle
elektronskom konfiguracijom odgovara najbliem plemenitom plinu neonu koji ima atomski broj 10.
B strukture su: A , B , C , D
, ukupni brojevi nevezanih elektronskih parova
("parova tokica") u njima su redom: A 4, B 12, C 9, D 11
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
132/239
132
D U jako kiselom mediju aminokiseline (i molekule openito) su maksimalno protonirane H+ se
spojio gdje god ima smisla da se spoji jer tih H+ u jako kiselom ima jako puno; obrnuto, u jako
lunatom bile bi minimalno protonirane (struktura B) jer ima puno OH koji uzima svaki raspoloivi H+
k sebi.
B Vodikove veze su najjaa vrsta meumolekulskih interakcija (meu neutralnim molekulama) pa
su vrelita molekulskih tvari koje ih tvore najvia, a tvore ih spojevi koji imaju atom vodika vezan uz
jako elektronegativni atom (O, N ili F). Van der Waalsove su slabija vrsta meumolekulskih interakcija
koje djeluju izmeu svih estica (dakle i u alkoholima i u eterima podjednako). Napetost povrine
posljedica je svih meumolekulskih interakcija, isto kao i vrelite, a pod inertnost molekula misli se ili
na njihovu masu (moment inercije) a naglaeno je da su mase sline ili na kemijsku inertnost
(nereaktivnost), koja nema veze s vrelitem.
D Izobari imaju isti maseni broj (a to je zbroj broja protona i broja neutrona u jezgri jednog atoma).
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
133/239
133
D Sve te estice imaju 10 elektrona (8+2, 10, 111, 122), to su izoelektronske estice.
A Spojevi s razliitim brojem bilo kojih atoma i razliite molekulske mase nisu nikakvi izomeri
(nemaju nita isto, osim eventualno empirijsku formulu), a spojevi iste strukturne a razliite
molekulske formule ne mogu postojati.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
134/239
134
C Masti i ulja su esteri glicerola (propan1,2,3triola) i triju istih ili razliitih molekula viih masnih
kiselina (karboksilnih kiselina s vie od 10 C atoma) , ako unutar tih viih
masnih kiselina nema dvostrukih (ni trostrukih) veza izmeu C atoma (dakle to su zasiene vie
masne kiseline), to su zasiene masti (ako ima tih viestrukih veza, onda su to nezasiena ulja).
C
tanolotopina tanol
tanol otopina ctanol otopinatanol otopina
otopina ctanol otopinatanol 0,32 0 g dm%-6,06 g mol%) ,0 mol dm%-
D
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
135/239
135
OCHG 21 @ O 2CHG mol @ O
n(H+)
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
147/239
147
l= 2r(Cu)n(Cu)NA = 2 128 1012 m 0,25 mol 6,02 1023 mol1 = 3,85 1013 mRezultat: l= 3,85 1013 m
ili: plono centrirana kubina
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
148/239
148
Najmanji (najvie negativan) redukcijski potencijal znai da se najlake oksidira (jer mu se ioni najtee
reduciraju) pa je pri tome najjae redukcijsko sredstvo.
"bazini sulfati" (smjesa sulfata i hidroksida)
=Ca(OH)2
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
149/239
149
Pie se "kako se kreu elektroni" od anode (oksidacija) prema katodi (redukcija). | je granicaelektrode i elektrolita (otopine u koju je uronjena), || je elektrolitski most (gel koji sadri neku ionsku
tvar iji se ioni mogu gibati kroza nj, a ne sudjeluju u elektrokemijskoj reakciji i povezuje anodu i
katodu kako bi se zatvorio strujni krug). Razlika potencijala je jednostavno E(vei) E(manji) ( =
E(katoda) E(anoda)), mora biti pozitivna kako bi se reakcija u galvanskom lanku odvijala.
Na katodi se odvija redukcija iona metala s veim redukcijskim potencijalom.
Dakle, ne bi se izluio aluminij! (obrnuto, da se Al ploica uroni u otopinu Cu2+ iona, izluivao bi se Cu,
a Al prelazio u otopinu, dakle na ploici bi se pojavljivao crvenosmei metalni sloj)
Aluminij se moe zatititi od korozije eloksiranjem (vidi 9.6.), a ne moe pospjeiti koroziju eljeza
stvaranjem galvanskog lanka kao ostali navedeni metali koji imaju vei redukcijski potencijal nego
eljezo.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
150/239
150
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
151/239
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
152/239
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
153/239
153
odnosu na 0,15 da bi se vidjela razlika kad se zaokrui)
( c(H2O) = 1 mol / 0,018 dm3 = 55,56 mol dm3 )
,6210%& mol dm%-0,1j,6210%& mol dm%- ,0110%) mol dm%-
Jer je konstanta manja od 1.
Kao i svaka slabo bazina otopina, s vremenom se neutralizira ugljikovim dioksidom iz zraka koji je
kiseli oksid pa postaje sve manje bazina.
n(C) : n(H) : n(O) = 64/12 : 13,5/1,01 : 21,6/16 = 5,33 : 13,4 : 1,35 = 3,94 : 9,92 : 1 4 : 10 : 1
Er = 412 + 101,01 + 16 = 74,1 74 = Mr (dakle molekulska i empirijska formula su jednake)
Molekulska formula je C4H10O.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
154/239
154
(ovdje, kao i svugdje drugdje ako se izriito ne trai, moe i puna strukturna formula, ne mora ovako
veznim crticama)
(sastavljai ispita zaboravili su da mu izomeri mogu biti i eteri pa nisu prikladno ograniili pitanje,
trebalo je navesti samo prva tri izomera one koji su alkoholi)
(jer bi pri tome morala pucati CC veza, za to je potrebna vea energija)
(reakcijom alkohola i kiseline nastaje ester i voda; jo bi tonije bilo staviti strelice za povratnu
reakciju, a moe i katalizator (H2SO4) iznad strelice)
(ili (1,1dimetil)etil propanoat)
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
155/239
155
8)DRAVNA MATURA JESEN 2011.
C Natrijev klorid topljiv je u vodi, a kalcijev karbonat nije. Nakon otapanja i filtracije na filterpapiru
(talog) ostane neotopljen kalcijev karbonat, a kroz njega proe (filtrat) vodena otopina natrijeva
klorida, iz koje se natrijev klorid moe dobiti isparavanjem vode. Ni jedna od navedenih soli ne
sublimira pri uvjetima koji se mogu lako postii niti je magnetina (magnetino je samo nekoliko
metala, od kojih su esti jedino Fe, Co, Ni, a sublimiraju u pravilu tvari koje se sastoje od molekulskih
kristala, kao to je jod). Destilacijom bi se samo opet razdvojila voda od poetne smjese.
C 4 atoma nije isto to i etveroatomna molekula! itd.
D CaF2 je formulska jedinka jer je CaF2 preteno ionski spoj zbog velike razlike elektronegativnostiCa (metal) i F (nemetal), a ostalo navedeno su kovalentni spojevi izmeu nemetala, dakle molekule.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
156/239
156
A X daje mrlju na kromatogramu na istom mjestu kao alanin (2.).
A Manje estice (obino estice otapala, tekuine) prolaze kroz pore filtra (npr. filterpapir ili gaza),
a vee estice (obino estice krute tvari) ne mogu proi pa ostaju na filtru.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
157/239
157
C broj neutrona = broj nukleona broj protona = maseni broj redni broj = 109 47 = 62
B jer u samom zadatku tako pie (zadatak je poniten tj. taj bod je dan svima zbog te greke u
tiskanju), no prema slici toan bi odgovor trebao biti C: s vodenom otopinom eera arulja ne svijetli
jer je eer (saharoza) molekulska tvar pa njena otopina ne provodi elektrinu struju, s vodenom
otopinom NaCl arulja svijetli najjae jer je ta ionska tvar jaki elektrolit (sol jake kiseline i jake baze)
koji je u otopini potpuno disociran na Na+ i Cl pa ta otopina dobro provodi elektrinu struju, a s
octenom kiselinom arulja svijetli slabije jer je to slaba kiselina pa je djelomino disocirana (stupanj
disocijacije manji od 1 tj. neke estice su u otopini prisutne u obliku iona CH3OO i H+ a neke u obliku
molekula CH3COOH) i stoga njena otopina iste mnoinske koncentracije slabije provodi elektrinu
struju (jer ima manju mnoinsku koncentraciju iona), kae se da je slabi elektrolit.
B Spoj dva nemetala, a ostali su svi po jednog metala i nemetala (prema Paulingovim koeficijentima
elektronegativnosti, kovalentne su veze izmeu elemenata koji se po elektronegativnosti razlikuju zamanje od 1,9, ali naravno da ne treba znati koeficijente elektronegativnosti napamet).
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
158/239
158
C Vodikova veza je nekovalentna veza izmeu atoma vodika kovalentno vezanog uz neki
elektronegativni atom (F, O ili N) i nekog drugog elektronegativnog atoma (koji ima na sebi nevezni
elektronski par). Oznaava se s tri crtice. To je najjaa vrsta meumolekulskih privlanih sila (moe
biti i meu razliitim dijelovima iste molekule).
B Najelektronegativniji elementi najlake primaju elektrone (tvore anione), to su elementi koji
imaju veliku prvu energiju ionizacije (teko otputaju elektron) i veliki elektronski afinitet (anioni im
teko otputaju elektron, dakle atomi ga lako primaju). Elektronegativnost se kroz periodni sustav
mijenja priblino obrnuto nego veliina atoma (elektronegativnost je najvea gore desno, a najmanja
dolje lijevo). Plemeniti plinovi (18. skupina) ne tvore dovoljno spojeva da bi im se odredila
elektronegativnost. Najelektronegativniji kemijski element je fluor.
D
(uglate zagrade [] znae ravnotene koncentracije tj. koncentracije pri mjerenju, a indeks 0 znai
poetne koncentracije)
[A] = [H+] = 10pH mol/dm3 = 103,7 mol/dm3 = 2 104 mol/dm3
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
159/239
159
9%N9 2 1 0%G mol/dm-1 1 0%- mol/dm- 0,2
D MgF2
B Tekuina rasprena u tekuini je emulzija (npr. majoneza ulje u vodi).
C
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
160/239
160
D Katalizatori omoguuju mehanizam reakcije (niz koraka najee meumolekulskih sudara
kako se reakcija doista odvija) za iji je energetski najzahtjevniji korak potrebna manja energija nego
za energetski najzahtjevniji korak nekatalizirane reakcije, a to je manja potrebna energija, to je vea
ansa da e estice pri sudaru imati dovoljnu energiju za reakciju, pa pri veem udjelu
meumolekulskih sudara dolazi do reakcije i stoga je reakcija ukupno bra.
C Amonijak je NH3 (jedna molekula amonijaka sastoji se od jednog atoma duika i tri atoma vodika)
pa se pri njegovom nastanku mnoine (odnosno brojnosti estica) duika i amonijaka moraju odnositi
n(N2) : n(H2) = 1 : 3, a volumeni plinova pri istim uvjetima (tlaku i temperaturi) odnose se jednako kao
njihove mnoine (prema opoj plinskoj jednadbipV= nRT).
A Omjer broja atoma isti je kao omjer mnoina (mnoina je brojnost podijeljena s Avogadrovom
konstantom) pa izraunamo mnoine iz n = m/Mn(H) : n(O) = 4 g / (1 g/mol) : 64 g / (16 g/mol) = 4
mol : 4 mol = 1 : 1.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
161/239
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
162/239
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
163/239
163
A Ionski produkt vode je umnoak ravnotenih koncentracija H+ i OH tj. konstanta ravnotee za
reakciju H2O H+ + OH (u koju se ne uraunava koncentracija H2O) i pri 25C u svakoj vodenoj
otopini iznosi 1014 mol2 dm6 (kao i druge konstante ravnotee u otopinama, ovisi samo o
temperaturi).
B Ako zagrijavanjem zasiene otopine dolazi do taloenja, znai da se topljivost smanjuje
poveanjem temperature (usput, to se dogaa ako je otapanje jako egzotermno).
D Crveni lakmus poplavi u lunatoj otopini, kakva je vodena otopina amonijaka (a plavi lakmuspocrveni u kiseloj otopini). Ocat je kiseo (octena kiselina) pa bi u njemu plavi lakmus pocrvenio, a
voda i etanol su (priblino) neutralni pa u njima nijedan lakmus ne bi promijenio boju.
7/27/2019 Zadaci iz kemije za pripremu
164/239
16
Recommended