View
63
Download
5
Category
Preview:
DESCRIPTION
Vrednovanje_praktične_nastave_i_elementi_ocjenjivanja primjer 1
Citation preview
VREDNOVANJE PRAKTINE NASTAVEVREDNOVANJE PRAKTINE NASTAVEI ELEMENTI OCJENJIVANJAI ELEMENTI OCJENJIVANJA
Crikvenica, 7. i 8. prosinac 2006.Crikvenica, 7. i 8. prosinac 2006.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i portaMinistarstvo znanosti, obrazovanja i portaUprava za srednje obrazovanjeUprava za srednje obrazovanjeOdjel za strukovno obrazovanjeOdjel za strukovno obrazovanjemr.sc. Ivan Turkovimr.sc. Ivan Turkovinaelnik odjela za strukovno obrazovanjenaelnik odjela za strukovno obrazovanje
22
NASTAVANASTAVA NASTAVANASTAVA-- kontinuirani odgojnokontinuirani odgojno--
obrazovni rad uenika i obrazovni rad uenika i nastavnika koji je se ostvaruje:nastavnika koji je se ostvaruje:
1.1. planski voenim sustavomplanski voenim sustavomovladavanja spoznajama i radnim ovladavanja spoznajama i radnim navikamanavikama
2.2. ustrojstvom nastaveustrojstvom nastave
3.3. smiljenim stvaranjem smiljenim stvaranjem situacijasituacija u kojima uenik u kojima uenik djelatno stupa u neposredne djelatno stupa u neposredne odnose meu ljudima i u njima odnose meu ljudima i u njima se snalazi i oblikuje svoju se snalazi i oblikuje svoju
33
ZADACI NASTAVEZADACI NASTAVE Zadaci nastave Zadaci nastave
predstavljaju:predstavljaju: oitovanje namjere u svezi oitovanje namjere u svezi
s predvienim promjenama s predvienim promjenama kod uenika, kod uenika,
predvianje mogunosti predvianje mogunosti mijenjanja ponaanja mijenjanja ponaanja uenika nakon odreenih uenika nakon odreenih iskustava s uenjem.iskustava s uenjem.
Zadaci nastave opisuju Zadaci nastave opisuju eljene rezultate uenja eljene rezultate uenja koji se odnose na koji se odnose na aktivnosti i ponaanje aktivnosti i ponaanje uenika.uenika.
Odreivanje Odreivanje zadataka nastavezadataka nastave
OdgojnoOdgojno--obrazovni obrazovni uinci ne mjere se uinci ne mjere se koliinom znanja koliinom znanja nego razinom nego razinom promjena u promjena u sposobnosti uenika.sposobnosti uenika.
CILJ CILJ nastave je nastave je openita i saeta openita i saeta formulacija formulacija didaktike tenje,didaktike tenje,
ZadaciZadaci nastave su nastave su konkretizacija toga konkretizacija toga cilja.cilja.
44
Zadaci Zadaci nastavenastave
Obrazovni zadaci
Stjecanje znanja
Funkcionalni zadaci
Razvijanje sposobnosti
Odgojni zadaciUsvajanje odgojnih
vrijednosti
55
ZnanjeZnanje
injenice Konkretnosti,
odnosno pojedinosti o objektivnoj
stvarnosti koje je ovjek usvojio i trajno zadrao u
svijesti
Generalizacije GENERALIZACIJEGENERALIZACIJEpojmovipojmovipravilapravilanaelanaelametodemetodezakonizakonidefinicijedefinicijezakljucizakljucidokazidokazikategorijekategorije
aksiomiaksiomipostulatipostulatiizvodiizvodinormenormehipotezehipotezeanticipacijeanticipacijeteorijeteorijemislimisliidejeideje
sustavisustavisimbolisimbolialgoritmialgoritmiformuleformulejednadbejednadbevrijednosti vrijednosti
itd.itd.
66
SPOSOBNOSTISPOSOBNOSTI
SENZORNE SENZORNE ILIILI
PERCEPTIVNEPERCEPTIVNE
MANUALNE MANUALNE ILIILI
PRAKTINEPRAKTINESPOSOBNOSTISPOSOBNOSTIIZRAAVANJAIZRAAVANJA
INTELEKTUALNE INTELEKTUALNE ILI MENTALNEILI MENTALNE
vidvid sluhsluh okusokus njuhnjuh dodirdodir toplinatoplina hladnoahladnoa bolbol poloajpoloaj kretanjekretanje napornapor
Vjetina u Vjetina u rukovanju:rukovanju:
priborom,alatom,priborom,alatom,strojevima,strojevima,ureajima,ureajima,aparatima,aparatima,instrumentimainstrumentima
govorgovor itanjeitanje pisanjepisanje crtanjecrtanje slikanjeslikanje matematiko matematiko
izraavanjeizraavanje izraavanje izraavanje
pokretimapokretima
sposobnost sposobnost snalaenja u snalaenja u novim prilikamanovim prilikama
sposobnost u sposobnost u rjeavanju rjeavanju problemaproblema
pronicljivostpronicljivost razboritostrazboritost otroumnostotroumnost
77
ODGOJNI ZADACI NASTAVE
tonost
urednost
savjesnost
marljivost
kritinost
razvijanje kulture rada
osjeaj osobne vrijednosti
uvaavanje stavova i argumenata drugih
osobnost u odluivanju
88
Definiranje zadataka nastaveDefiniranje zadataka nastaveObrazovni Obrazovni zadatakzadatak
Funkcionalni Funkcionalni zadatakzadatak
upoznatiupoznati pokazatipokazati ukazatiukazati upozoritiupozoriti uoitiuoiti razumjetirazumjeti shvatitishvatiti pouitipouiti nauitinauiti
razvitirazviti osposobitiosposobiti usavritiusavriti jaatijaati formiratiformirati uvjebatiuvjebati navikavatinavikavati izgraivatiizgraivati izotritiizotriti izraavatiizraavati mislitimisliti operiratioperirati
99
Zadaci nastaveZadaci nastave
pomau nastavniku da se usmjeri pomau nastavniku da se usmjeri na svoje stvarne namjere,na svoje stvarne namjere,
pruaju nastavniku jasan pruaju nastavniku jasan naputak o tome to valja naputak o tome to valja pouavati,pouavati,
pomau nastavniku da odabere pomau nastavniku da odabere bitan sadraj, metode i odredi bitan sadraj, metode i odredi nain ocjenjivanja,nain ocjenjivanja,
omoguuju nastavniku da prosudi omoguuju nastavniku da prosudi koliko kvalitetno pouava,koliko kvalitetno pouava,
omoguuju nastavniku da omoguuju nastavniku da pravilno osigura postupke pravilno osigura postupke ocjenjivanja koji su neposredno ocjenjivanja koji su neposredno vezani uz zadatke nastave itd.vezani uz zadatke nastave itd.
1010
Kod zadataka nastave nuno je Kod zadataka nastave nuno je voditi rauna i o nekim voditi rauna i o nekim tekoama tekoama kao na primjer:kao na primjer:
nije mogue za neki predmet nije mogue za neki predmet odrediti sve rezultate s obzirom odrediti sve rezultate s obzirom na ogranienje broja zadataka,na ogranienje broja zadataka,
u zadatke koji su unaprijed u zadatke koji su unaprijed planirani ne mogu se smjestiti planirani ne mogu se smjestiti neplanirani rezultati,neplanirani rezultati,
odreivanjem samo nekih odreivanjem samo nekih zadataka nastave mogu se zadataka nastave mogu se iskljuiti znaajna podruja iskljuiti znaajna podruja nastavnog gradiva itd.nastavnog gradiva itd.
1111
Zadaci Zadaci nastavenastave
PojamPojam FormulacijeFormulacije
ObrazovniObrazovni StjecanjeStjecanjeznanjaznanja
injeniceinjenicekonkretnost,konkretnost, odnosnoodnosno pojedinostipojedinosti kojekoje jejeovjekovjek usvojiousvojio ii trajnotrajno zadraozadrao uu svijestisvijesti
upoznatiupoznatipokazatipokazatiukazatiukazatiuoitiuoitirazumjetirazumjetipouitipouitinauiti,nauiti, ......
GeneralizacijeGeneralizacijepojmovi,pojmovi, pravila,pravila, naela,naela, zakoni,zakoni, definicije,definicije,zakljuci,zakljuci, aksiomi,aksiomi, hipotezehipoteze formule,formule,jednadbe,jednadbe, ......
FunkcionalniFunkcionalni Razvijanje Razvijanje brojnih i brojnih i raznovrsnih raznovrsnih ljudskih ljudskih sposobnostisposobnosti
Senzorne ili receptivneSenzorne ili receptivnevid, sluh, dodir, kretanje, napor, ...vid, sluh, dodir, kretanje, napor, ...Manualne ili praktineManualne ili praktine vjetine u rukovanju: vjetine u rukovanju: alatom, strojevima alatom, strojevima aparatima, aparatima, Sposobnosti izraavanjaSposobnosti izraavanjagovor, itanje, pisanje, crtanje, govor, itanje, pisanje, crtanje, matematiko izraavanje, povezivanje.matematiko izraavanje, povezivanje.IntelektIntelektualne ili mentalneualne ili mentalnesnalaenje u novim prilikama, rjeavanje snalaenje u novim prilikama, rjeavanje problema, razboritost, otroumnost ....problema, razboritost, otroumnost ....
razvitirazvitiosposobitiosposobitiusavritiusavritijaatijaatiformiratiformiratiuvjebatiuvjebatinavikavatinavikavatiizgraivatiizgraivatiizotritiizotritiistraivatiistraivatimislitimislitioperiratioperirati ......
OdgojniOdgojni UsvajanjeUsvajanjeodgojnihodgojnihvrijednostivrijednosti
razvijanje pozitivnih osobina, tonost, razvijanje pozitivnih osobina, tonost, urednost, savjesnost, marljivost, kritinost, urednost, savjesnost, marljivost, kritinost, razvijanje kulture rada i radnih navika, razvijanje kulture rada i radnih navika, osjeaj osobne vrijednosti, osobnost u osjeaj osobne vrijednosti, osobnost u odluivanju, prihvaanje stajalita i odluivanju, prihvaanje stajalita i argumenata drugih osoba, odnos prema argumenata drugih osoba, odnos prema imoviniimovini
razvijatirazvijatiformiratiformiratiodnositiodnositi sesemotiviratimotivirati
1212
SUVREMENO OBRAZOVANJESUVREMENO OBRAZOVANJE jedinstvo znanja i jedinstvo znanja i
sposobnosti,sposobnosti, znanje je pretpostavka znanje je pretpostavka
za razvijanje za razvijanje sposobnosti, sposobnosti,
sposobnost je uvjet za sposobnost je uvjet za usvajanje novog znanja.usvajanje novog znanja.
U nastavi se uz stjcanje U nastavi se uz stjcanje znanja i razvijanje znanja i razvijanje sposobnosti u isto sposobnosti u isto vrijeme i odgaja vrijeme i odgaja uenikova osobnost. uenikova osobnost.
Odgojni utjecaj zapravo Odgojni utjecaj zapravo proizlazi iz obrazovne i proizlazi iz obrazovne i funkcionalne strane funkcionalne strane nastave.nastave.
Jedinstveno ostvarenje Jedinstveno ostvarenje obrazovnih, obrazovnih, funkcionalnih i odgojni funkcionalnih i odgojni zadataka daje odgojnozadataka daje odgojno--obrazovnom procesu obrazovnom procesu karakter prave nastave.karakter prave nastave.
Znanje pretpostavlja i Znanje pretpostavlja i odreene intelektualne odreene intelektualne vjetine koje su bitne u vjetine koje su bitne u primjeni znanja za primjeni znanja za rjeavanje nekih rjeavanje nekih zadataka.zadataka.
Pri uenju nastavnih Pri uenju nastavnih sadraja vano je:sadraja vano je: kako se analizira,kako se analizira, kako se stvara kako se stvara
sinteza, sinteza, kako se promatra,kako se promatra, kako se zakljuuje po kako se zakljuuje po
analogiji, analogiji, koje se metode koje se metode
koriste,koriste, kako se stvaraju kako se stvaraju
hipoteze itd.hipoteze itd.
1313
(Platon)(Platon)
Ali ako odgajatelji mladei budu samo to po Ali ako odgajatelji mladei budu samo to po imenu, ako oni budu loe ispunjavali svoje imenu, ako oni budu loe ispunjavali svoje obveze, onda e i posljedice biti drukije; lo obveze, onda e i posljedice biti drukije; lo posao koji proizlazi iz njihovih ruku stvorit e posao koji proizlazi iz njihovih ruku stvorit e itava neznalaka i porona pokoljenja koja itava neznalaka i porona pokoljenja koja e upropastiti budunost domovine.e upropastiti budunost domovine.
Ako je obuar lo i takvim uini svoga Ako je obuar lo i takvim uini svoga uenika; ako se on izdaje za obuara uenika; ako se on izdaje za obuara Atenjani e biti neto gore obuvani Atenjani e biti neto gore obuvani to je to je sve to e iz toga proistei.sve to e iz toga proistei.
1414
NASTAVNI PROCESNASTAVNI PROCES Krajnji cilj nastavnog procesa Krajnji cilj nastavnog procesa
je ostvarivanje:je ostvarivanje: obrazovnih,obrazovnih, funkcionalnih ifunkcionalnih i odgojnih zadataka nastave.odgojnih zadataka nastave.
Tijek nastavnog procesa mora Tijek nastavnog procesa mora biti:biti: ekonomian,ekonomian, racionalan,racionalan, plodonosan iplodonosan i uenicima pristupaan.uenicima pristupaan.
1515
Pripremanje nastavnikaPripremanje nastavnikaSvaka priprema nastavnika za izvoenje odgojnoSvaka priprema nastavnika za izvoenje odgojno--
obrazovnog rada sastoji se od :obrazovnog rada sastoji se od : strunog, strunog, pedagokog,pedagokog, organizacijskoorganizacijsko--tehnikog i tehnikog i psiholokog dijela.psiholokog dijela.
Struna pripremaStruna priprema odnosi se na temeljito prouavanje nastavnog programa i odnosi se na temeljito prouavanje nastavnog programa i
strune literature (udbenici, prirunici, studije, analize, strune literature (udbenici, prirunici, studije, analize, struna periodika, dokumentacija i druga djela).struna periodika, dokumentacija i druga djela).
Pedagoka pripremaPedagoka priprema ili didaktikoili didaktiko--metodika priprema:metodika priprema: utvrivanje obrazovnih, funkcionalnih i odgojnih zadataka utvrivanje obrazovnih, funkcionalnih i odgojnih zadataka
nastave. nastave.
1616
IZBOR NASTAVNIH METODAIZBOR NASTAVNIH METODA
Prednost treba Prednost treba dati onim dati onim metodama, metodama, postupcima i postupcima i nainu rada nainu rada koji uenike koji uenike usmjeravaju usmjeravaju i potiu na i potiu na samostalansamostalanrad.rad. Simuliranje stvarne situacije
Samostalno izvoenje
Sudjelovanje u raspraviPromatranje na licu mjesta
Promatranje demonstracijaRazgledanje izlobe
Gledanje filma
itanjeSluanje
rijei
Primjena nauenog u stvarnoj situaciji
Gledanje slika
90% od onoga to nauimo, nauimo iz onoga to sami kaemo i uinimo
50% od onoga to nauimo, nauimo iz onoga to vidimo
15% od onoga to nauimo, nauimo iz onoga to drugi kau
RECI MIVerbalna i
vizualna
percepcija
POKAI MIVizualna i
auditivna
percepcija
UKLJUIMESudjelo
vanje
PASIVNOAKTIVNO
ST
1717
VjebanjeVjebanjeEtapeEtape KarakteristikeKarakteristike obavljanjaobavljanja
radnjeradnjeNeurodinaminiNeurodinaminimehanizammehanizam
II..poetakpoetakshvaanjashvaanjavjetinevjetine
Jasno razumijevanje ciljeva, Jasno razumijevanje ciljeva, ali nejasne predodbe o ali nejasne predodbe o nainima postizanja cilja. nainima postizanja cilja. Vrlo grube grjeke prilikom Vrlo grube grjeke prilikom pokuaja u svezi s pokuaja u svezi s obavljanjem radnjeobavljanjem radnje
Poetak stvaranja veza sa Poetak stvaranja veza sa aritem optimalnog aritem optimalnog uzbuenje u sekundarnom uzbuenje u sekundarnom signalnom sustavusignalnom sustavu
II. II. svjesno ali svjesno ali nevjeto nevjeto izvrenjeizvrenje
Jasno razumijevanje naina Jasno razumijevanje naina obavljanja radnje, ali netono obavljanja radnje, ali netono i nepostojano obavljanje i nepostojano obavljanje unato intenzivnoj unato intenzivnoj koncentraciji svjesne panje; koncentraciji svjesne panje; mnogo suvinih pokreta; mnogo suvinih pokreta; odsutnost pozitivnog odsutnost pozitivnog transfera vjetinetransfera vjetine
Dobro stvorene veze Dobro stvorene veze sekundarnog signalnog sekundarnog signalnog sustava i poetak stvaranja sustava i poetak stvaranja veza u primarnom veza u primarnom signalnom sustavu. arite signalnom sustavu. arite optimalnog uzbuenja, kao optimalnog uzbuenja, kao i prii pri--je, u sekundarnom je, u sekundarnom signalnom sustavusignalnom sustavu
IIIIII..automatizaciautomatizacijaja vjetinevjetine
Sve kvalitetnije obavljanje Sve kvalitetnije obavljanje radnje; svjesna pozornost radnje; svjesna pozornost pomalo slabi i pojavljuje se pomalo slabi i pojavljuje se mogunost distribucije mogunost distribucije pozornosti; nestaju suvini pozornosti; nestaju suvini pokreti; mogunost pokreti; mogunost pozitivnog transferapozitivnog transfera
Stvaranje veza u Stvaranje veza u primarnom sustavu primarnom sustavu povremeni prijelaz arita povremeni prijelaz arita optimalnog uzbuivanja u optimalnog uzbuivanja u sekundarni signalni sustavsekundarni signalni sustav
1818
VjebanjeVjebanjeIVIV..VisokoVisokoautomatiziranaautomatizirananavikanavika
Tono ekonomino, postojano Tono ekonomino, postojano obavljanje radnje, koje ponekad obavljanje radnje, koje ponekad postaje sredstvo obavljanja postaje sredstvo obavljanja druge sloenije radnje; no ona se druge sloenije radnje; no ona se uvijek obavlja pod nadzorom uvijek obavlja pod nadzorom svijestisvijesti
Optimalno arite uzbuenja Optimalno arite uzbuenja povezano je s obavljanjem povezano je s obavljanjem druge radnje; ta se radnja druge radnje; ta se radnja obavlja inhibiranim ali vrsto obavlja inhibiranim ali vrsto stvorenim vezamastvorenim vezama
V.V.(neobavezna) (neobavezna) deautomatizacijadeautomatizacija
Pogreno obavljanje radnje. Pogreno obavljanje radnje. Ponovno se pojavljuju stare Ponovno se pojavljuju stare grjeke i napetostigrjeke i napetosti
Slabljenje veza na raun Slabljenje veza na raun priguene inhibicije opeg priguene inhibicije opeg smanjenja tonusa kore velikog smanjenja tonusa kore velikog mozga i negativne indukcijemozga i negativne indukcije
VIVI..ponovnaponovnaautomatizacijaautomatizacija
Uspostavljanje karakteristika IV. Uspostavljanje karakteristika IV. etapeetape
1919
ARTIKULACIJA ARTIKULACIJA VJEBEVJEBE
UVODNI DIOUVODNI DIO GLAVNI DIOGLAVNI DIO ZAVRNI DIOZAVRNI DIO
Upoznavanje i projekUpoznavanje i projek--tiranje radnog zadatkatiranje radnog zadatka
Ponavljanje bitnih pojmovaPonavljanje bitnih pojmova
Postavljanje radnog Postavljanje radnog zadatkazadatka
Projektiranje naina Projektiranje naina izvoenja radnog zadatkaizvoenja radnog zadatka
Upoznavanje materijala i Upoznavanje materijala i tehnika radatehnika rada
Organizacija radaOrganizacija rada
Pokazivanje radnih Pokazivanje radnih operacijaoperacija
Izvoenje praktinog radaIzvoenje praktinog rada
Zavrni razgovoriZavrni razgovori
Vrjednovanje rada uenikaVrjednovanje rada uenika
2020
PROVJERAVANJE I PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJEOCJENJIVANJE
Utvrivanje rezultata u svakom radu ini se Utvrivanje rezultata u svakom radu ini se procjenom vrijednosti toga rada, njegovim procjenom vrijednosti toga rada, njegovim ocjenjivanjem.ocjenjivanjem.
U nastavi se postavljaju posve konkretni zadaci.U nastavi se postavljaju posve konkretni zadaci.
Praenjem i ocjenjivanjem utvruje se zapravo Praenjem i ocjenjivanjem utvruje se zapravo stupanj ostvarivanja tih zadataka.stupanj ostvarivanja tih zadataka.
Praenje uenikova rada i postignua omoguuje:Praenje uenikova rada i postignua omoguuje: evidentiranje njegovih aktivnosti,evidentiranje njegovih aktivnosti, ispravak negativnih ispravak negativnih
isticanje pozitivnih svojstavaisticanje pozitivnih svojstava pruanje pomoi ueniku u radu.pruanje pomoi ueniku u radu.
Provjeravanjem se utvruje ostvarenost Provjeravanjem se utvruje ostvarenost obrazovnih, funkcionalnih i odgojnih zadataka obrazovnih, funkcionalnih i odgojnih zadataka nastavenastave
2121
za uoavanje uenikovih obrazovnih tekoa za uoavanje uenikovih obrazovnih tekoa (dijagnoza) te pozitivnog i negativnog povratnog (dijagnoza) te pozitivnog i negativnog povratnog djelovanja to treba utjecati na daljnje djelovanja to treba utjecati na daljnje usmjeravanje nastave;usmjeravanje nastave;
za provjeru ostvarivanja nastavnog programa u za provjeru ostvarivanja nastavnog programa u cjelini i u njegovim pojedinim dijelovima te, pokae cjelini i u njegovim pojedinim dijelovima te, pokae li se potrebnim, njegovo prilagoavanje i li se potrebnim, njegovo prilagoavanje i dopunjavanje;dopunjavanje;
za uenikovu spoznaju o vlastitim sposobnostima, o za uenikovu spoznaju o vlastitim sposobnostima, o napredovanju i o poloaju u skupini kojoj uenik napredovanju i o poloaju u skupini kojoj uenik pripada;pripada;
za za procjenu uenikova uinka na osnovi ega procjenu uenikova uinka na osnovi ega nastavnik moe ocjenjivati itd.nastavnik moe ocjenjivati itd.
Provjeravanje slui:Provjeravanje slui:
2222
Na osnovi rezultata provjeravanja Na osnovi rezultata provjeravanja uenikov rad se vrjednuje i ocjenjuje.uenikov rad se vrjednuje i ocjenjuje. VrjednovanjeVrjednovanje uenikova rada razumijeva primjenu uenikova rada razumijeva primjenu
raznovrsnih tehnika instrumenata praenja njegova razvoja i raznovrsnih tehnika instrumenata praenja njegova razvoja i napredovanja. napredovanja. Vrjednovanje uenikova rada ima viestruko znaenje:Vrjednovanje uenikova rada ima viestruko znaenje:
stjee se uvid u ostvarivanje cilja i zadataka nastave. stjee se uvid u ostvarivanje cilja i zadataka nastave. utvruje se ispravnost rada, postie sigurnost u radu, ali se i utvruje se ispravnost rada, postie sigurnost u radu, ali se i
poduzimaju odreene mjere kako bi se jo uspjenije poduzimaju odreene mjere kako bi se jo uspjenije svladali zadaci nastave.svladali zadaci nastave.
razvija se uenikova radoznalost, upornost i odgovornost u razvija se uenikova radoznalost, upornost i odgovornost u radu i poveava se elja za postizanjem jo boljih rezultata. radu i poveava se elja za postizanjem jo boljih rezultata.
budi i stalno obogauje samosvijest i objektivnost u budi i stalno obogauje samosvijest i objektivnost u uoavanju uenikovih vrlina i mana.uoavanju uenikovih vrlina i mana.
razvijanjem kritinosti i samokritinosti u procesu razvijanjem kritinosti i samokritinosti u procesu vrjednovanja razvija se i stvaralatvo.vrjednovanja razvija se i stvaralatvo.
OcjenjivanjeOcjenjivanje uenikova rada je postupak kojim se na nain uenikova rada je postupak kojim se na nain utvren propisima odreuje razina uenikova postignua utvren propisima odreuje razina uenikova postignua tijekom njegova praenja, provjeravanja i vrjednovanja. U tijekom njegova praenja, provjeravanja i vrjednovanja. U ocjenjivanju uenikova rada neizbjeno se pojavljuju i odreene ocjenjivanju uenikova rada neizbjeno se pojavljuju i odreene slabosti. slabosti.
2323
Da bismo izbjegli te slabosti, Da bismo izbjegli te slabosti, moramo se drati i odreenih moramo se drati i odreenih naela ocjenjivanja, posebice:naela ocjenjivanja, posebice:
Naela ocjenjivanja
Naelo javnosti Naeloobjektivnosti
Naelo potivanjaosobnostiuenika
2424
dosljednostdosljednost valjanostvaljanost objektivnostobjektivnost osjetljivostosjetljivost
praktinostpraktinost ekonominostekonominost
badarenostbadarenost razumljivostrazumljivost prikladnostprikladnost izmjerljivostizmjerljivost
Obilje ja testa
Mjerna obilje jaObilje ja o kojima
ovisi mogu ? nostprimjene testa
Ostala obilje ja
OBILJEJATESTA
MJERNA OBILJEJAOBILJEJA O KOJIMA OVISI MOGUNOST
PRIMJENE TESTAOSTALA OBILJEJA
2525
IMBENICI KOJI IMBENICI KOJI UTJEUTJEU NA U NA
OCJENJIVANJEOCJENJIVANJE
NASTAVNI NASTAVNI SADRAJISADRAJI
RASPOLOIVO RASPOLOIVO VRIJEME VRIJEME NASTAVNICINASTAVNICI
2626
Elementi o kojima kvaliteta ovisi. Elementi o kojima kvaliteta ovisi. 1. Cjelokupan proces uenikova rada2. Sposobnost uenika da objasni naela rada,3. Tehniki crte i druga dokumentacija,4. Poznavanje svojstava materijala5. Sposobnost objanjavanja zakonitosti i naela na kojima se
temelji 6. Funkcionalnost izraenog objekta rada7. Solidnost, tonost8. Brzina, spretnost, praktinost i uvjebanost 9. Estetski zahtjev10. Organiziranost uenika tijekom rada11. Ekonominost u radu:12. udjel svakog pojedinog uenika u skupnom radu u
zajednikom radu,13. Razvijenost tehnikog miljenja, konstruktorske
sposobnosti 14. Ostali elementi
2727
Elementi o kojima kvaliteta ovisi.Elementi o kojima kvaliteta ovisi.1. Cjelokupan proces uenikova rada1. Cjelokupan proces uenikova rada sve etape kojima takav rad prolazi i to od zamisli, pa preko planiranja i
pripreme organizacije radnog mjesta, izvoenje radnih operacija itd., pa sve do konanog rezultata rada. Ocjena mora uenika upozoriti na propuste koje je uinio, bilo da su oni
sluajni, povremeni ili stalni 2. Sposobnost uenika da objasni naela rada,2. Sposobnost uenika da objasni naela rada, da uoi i shvati povezanost izmeu znanosti i tehnike na jednoj i
proizvodnje na drugoj strani te ulogu ovjeka u tome povezivanju. sposobnost uenika da znanja steena u drugim predmetima uspjeno i
svjesno primjenjuje u rjeavanju praktinih zadataka, ocjenjuje se sposobnost povezivanja teorije i prakse.
3. Tehniki crte i druga dokumentacija,3. Tehniki crte i druga dokumentacija, planiranje rada i vjebanja, samostalnost i inicijativnost stvaralaka primjena steenih znanja,.
2828
Elementi o kojima kvaliteta ovisi.Elementi o kojima kvaliteta ovisi.4. Poznavanje svojstava materijala4. Poznavanje svojstava materijala uenik mora znati objasniti zato upravo taj materijal upotrebljava, bitna
svojstva materijala koja su bila odluujua za odabir ba toga materijala, utjecaj tih svojstava na izvoenje radnih operacija, na primjenu odgovarajueg alata, instrumenata, tehnikih ureaja itd.
5. Sposobnost objanjavanja zakonitosti i naela5. Sposobnost objanjavanja zakonitosti i naela na kojima se temelji djelovanje alata, instrumenata i tehnikih ureaja koje uenik upotrebljava u radu,
6. Funkcionalnost izraenog objekta rada6. Funkcionalnost izraenog objekta rada
7. Solidnost, tonost7. Solidnost, tonost tonost dimenzija predmeta pravilnost kutova i njihove usklaenosti s tehnikim crteom tonost oblika nain obrade povrina kakvou spojeva itd.
2929
Elementi o kojima kvaliteta ovisi.Elementi o kojima kvaliteta ovisi.
8. Brzina, spretnost, praktinost i uvjebanost8. Brzina, spretnost, praktinost i uvjebanost
9. Estetski9. Estetski zahtjev:zahtjev: sposobnost uoavanja i doivljavanja, prosuivanja i ostvarivanja estetskih vrijednosti. sklad pokreta u radu, harmoninost i odnos dijelova, boje, skladnost
boja, oblik itd. 10. Organiziranost uenika tijekom rada10. Organiziranost uenika tijekom rada
Treba vrjednovati i ocjenjivati: kako uenik planira svoj rad kako se priprema za rad kako priprema svoje radno mjesto kako uenik unaprijed predvia slijed rada zavretak rada, spremanje radnog mjesta, alata, pribora itd.
3030
Elementi o kojima kvaliteta ovisi.Elementi o kojima kvaliteta ovisi.1111.. Ekonominost u raduEkonominost u radu::a) racionalna uporaba materijala, pri emu se procjenjuje:
kako uenik prenosi crte na materijal koliko ima otpada kakav materijal upotrebljava itd.;
b) odnos prema alatu, instrumentima i tehnikim ureajima, a to se odnosi na: uporabu ienje odravanje popravljanje itd.;
c) odnos prema energijikod putanja u pokret i kod iskljuivanja strojeve kojima se slui,koliko ima "praznog hoda";
d) raspolaganje vlastitom tjelesnom energijom i vremenom utroenim za izvravanje radnog zadatka.
3131
Elementi o kojima kvaliteta ovisi.Elementi o kojima kvaliteta ovisi.12.12. udjel svakog pojedinog uenika u skupnom radu u zajednikom udjel svakog pojedinog uenika u skupnom radu u zajednikom
radu,radu, uenikov osobni doprinos i zalaganje u opem uspjehu, odnos prema drugim lanovima skupine, suradnju, spremnost da preuzete obveze izvri potpuno i na vrijeme
organizatorske sposobnosti i dr.13. Razvijenost tehnikog miljenja, konstruktorske sposobnosti i 13. Razvijenost tehnikog miljenja, konstruktorske sposobnosti i
stvaralatvostvaralatvoPotrebno je da uenici unaprijed znaju mjerila vrjednovanja njihova rada, jer to djeluje poticajno.Ocjenu uenikova rada nastavnik donosi na temelju: promatranja uenika na radu prouavanja i ocjenjivanja izraenih predmeta razgovora s uenicima tijekom rada.
3232
Elementi o kojima kvaliteta ovisi.Elementi o kojima kvaliteta ovisi.14. Ostali elementi14. Ostali elementi koji nisu specifini samo za praktinu nastavu, ali koji u
njoj vrlo vidljivo, esto i jasnije dolaze do izraaja nego u nekim drugim predmetima: odnos prema radu odnos prema alatu, strojevima, ureajima, materijalu i drugoj imovini odnos prema kolskoj ili obrtnikoj radionici u kojoj se izvodi praktinanastava
odnos prema nastavnicima, instruktorima i drugim sudionicima u radu odnos prema postavljenim zadacima i njihovu pravodobnom
ispunjavanju odgovornost u radu, inicijativa, stvaralatvo, praenje strune literature, primjena steenog znanja u praksi itd.
3333
Kvaliteta izradeKvaliteta izradeKvalitetu izrade treba, promatrati i u odnosu prema vremenu izrade.Ako se smanji vrijeme izvrenja rada, a broj neispravnih proizvoda
ostane u doputenim granicama odstupanja u normalnim uvjetima rada, znai da su uenici bolje uvjebani u radu.
Ako se smanji potrebno vrijeme izrade proizvoda ili vrijeme izvrenja rada, a kvaliteta rada se smanji, znai da se previe nastoji na kvantiteti rada, a kvaliteta rada se zanemaruje.
Pri vrjednovanju utroenoga vremena za izradu potrebno je najprije utvrditi vremensku normu, a zatim uoiti moebitne smetnje koje su utjecale na produetak vremena izrade.
u poetku treba teite biti na kvaliteti, a kasnije i na brzini rada. Konani cilj treba biti najvea brzina s visokom kvalitetom.
Kod snalaenja u radnim okolnostima (primjena znanja u praksi) vrjednuje se snalaenje uenika u onim radnim okolnostima koje zahtijevaju intelektualnu angairanost to se izraava:
u sluenju knjigom u sluenju prirunicima i strunom literaturom itd.
3434
ELEMENTI VRJEDNOVANJA I ELEMENTI VRJEDNOVANJA I OCJENJIVANJAOCJENJIVANJA
OSNOVNI ELEMENTIOSNOVNI ELEMENTI DOPUNSKI ELEMENTIDOPUNSKI ELEMENTI
Praktian radPraktian rad
Primjena znanja u praksi i Primjena znanja u praksi i misaona aktivnostmisaona aktivnost
Dnevnik praktine nastaveDnevnik praktine nastave
Interes uenikaInteres uenika
Zalaganje uenikaZalaganje uenika
Subjektivne mogunosti uenikaSubjektivne mogunosti uenika
Objektivne mogunosti uenikaObjektivne mogunosti uenika
3535
Dopunski elementiDopunski elementi interes i volja za radinteres i volja za rad odnos prema imoviniodnos prema imovini izdrljivost i marljivostizdrljivost i marljivost zalaganje i napredovanje zalaganje i napredovanje odravanje alata, strojeva i ureaja odravanje alata, strojeva i ureaja tonost dolaska na nastavutonost dolaska na nastavu urednost voenja evidencije urednost voenja evidencije odnos prema kolegama, nastavnicima i drugim odnos prema kolegama, nastavnicima i drugim
osobama na radu osobna higijena uenika itd.osobama na radu osobna higijena uenika itd.
Dopunskim elementima izraavaju se posebnosti svakog uenika. To su posebnosti koje nastaju zbog razliitih psihofizikih sposobnosti uenika i razliitih uvjeta rada.
3636
Izbor elemenata za vrjednovanje Izbor elemenata za vrjednovanje i ocjenjivanjei ocjenjivanje
za vrjednovanje i ocjenjivanje svake vjebe odreuju se elementi vrjednovanja postignua te vjebe.
Uenikov rad treba vrjednovati i ocjenjivati na temelju osnovnih elemenata (kvaliteta, primjena znanja u praksi i dnevnik praktine nastave) i tako dobivenu ocjenu ispraviti pomou ocjene koju smo dobili dopunskim elementima vrjednovanja i ocjenjivanja uenika.
Redoslijed utjecaja pojedinih elemenata na konanu ocjenu:1. Praktian rad2. Dopunski elementi (odnos uenika prema radu)3. Primjena znanja u praksi i misaona aktivnost4. Dnevnik (mapa) praktine nastave.
3737
Elementi vrjednovanja i Elementi vrjednovanja i ocjenjivanjaocjenjivanja
Svaki se element moe bodovati i izraditi ljestvica za preraunavanje bodova Svaki se element moe bodovati i izraditi ljestvica za preraunavanje bodova u ocjene, kako je prikazano u sljedeoj tablici:u ocjene, kako je prikazano u sljedeoj tablici:
ELEMENTI KOJI ELEMENTI KOJI SE OCJENJUJUSE OCJENJUJU
BODOVIBODOVI
OCJENA odlian vrlo dobar dobar dovoljan nedovoljan
Praktian rad 30-40 26-30 22-26 18-22 manje od 18Dopunski eleme-nti (odnos ueni-ka prema radu)
22-25 17-21 12-16 7-12 manje od 7
Primjena znanja u praksi i misa-ona aktivnost
19-23 15-19 11-15 7-11 manje od 7
Mapa praktine nastave
14-18 10-14 6-10 2-6 manje od 2
Ukupno bodova 85-100 68-84 51-65 34-50 manje od 34
3838
BODOVANJEBODOVANJE
Elementi: Uspjeh uenika na vjebi Interes uenika za rad Uporaba materijala Uporaba alata Urednost uenika na radnom mjestu Samostalnost uenika u radu Odnos uenika prema zadacima Odnos uenika prema radu Urednost uenika Dolazak uenika na nastavu Voenje dnevnika (mape) praktine nastave
3939
BODOVNA LISTABODOVNA LISTA1.1. Uspjeh uUspjeh uenika na vjeenika na vjebibi
Procjenjuje se na osnovi miljenja Procjenjuje se na osnovi miljenja nastavnikanastavnika--majstoramajstora Broj bodovaBroj bodovaUenik je izvodio radnu operaciju, ali nije pokazao nikakav uspjeh 11
Uenik je pokazao samo neke pozitivne rezultate u izvoenju radne operacije 22
Uenik pokazuje pozitivne rezultate u izvoenju radne operacije 33
4040
BODOVNA LISTABODOVNA LISTA2. 2. Interes uenika za radInteres uenika za rad
Procjenjuje se na osnovi opeg odnosa Procjenjuje se na osnovi opeg odnosa uenika prema poslovima za koje se uenika prema poslovima za koje se osposobljavaosposobljava
Broj bodovaBroj bodova
Dodjeljuje se uenicima koji se ne ele osposobljavati za zanimanje 11Dodjeljuje se onim uenicima koji suzainteresirani za obavljanje samo nekihposlova, a ne svih
22
Dodjeljuje se uenicima koji se ele osposobljavati za zanimanje i koji pokazuju interes za sve poslove vezane uz zanimanje
33
4141
BODOVNA LISTABODOVNA LISTA3. 3. Uporaba materijalaUporaba materijala
Procjenjuje se na osnovi uporabe Procjenjuje se na osnovi uporabe materijala tijekom radamaterijala tijekom rada Broj bodovaBroj bodovaDodjeljuje se uenicima koji pri izradi vjebe imaju mnogo otpadnog materijala 11Dodjeljuje se uenicima koji pri izradi vjebe imaju malo ili djelomino otpadnog materijala
22
Dodjeljuje se uenicima koji pri izradi vjebe imaju vrlo malo otpadnog materijala
33
4242
BODOVNA LISTABODOVNA LISTA4. 4. Uporaba alataUporaba alata
Procjenjuje se na osnovi odnosa Procjenjuje se na osnovi odnosa uenika prema alatu i ureajima koji se uenika prema alatu i ureajima koji se koriste na vjebikoriste na vjebi
Broj bodovaBroj bodova
Lo odnos,Lo odnos, dodjeljuje se kada se alat i ureaj namjerno unitavaju, oteuju i upropatavaju (dobiva ga cijela skupina ako se poinitelj ne moe ustanoviti)
11
Nemaran odnos,Nemaran odnos, procjenjuje se kada se alat i ureaj neprikladno koriste i kada se nakon uporabe ne odloe na odgovarajue mjesto
22
Dobar odnos,Dobar odnos, dodjeljuje se kada se s alatom i ureajima ispravno postupa i kada se nakon uporabe odlau na odgovarajue mjesto
33
4343
BODOVNA LISTABODOVNA LISTA5. 5. Urednost uenika na radnom mjestuUrednost uenika na radnom mjestu
Procjenjuje se na osnovi nastojanja Procjenjuje se na osnovi nastojanja uenika da urednim odrava radno uenika da urednim odrava radno mjesto i radnu sredinumjesto i radnu sredinu
Broj bodovaBroj bodova
Dodjeljuje se ueniku koji ostavlja Dodjeljuje se ueniku koji ostavlja svoje radno mjesto neurednimsvoje radno mjesto neurednim 11
Dodjeljuje se onom ueniku koji Dodjeljuje se onom ueniku koji polovino ureuje svoje radno mjestopolovino ureuje svoje radno mjesto 22
Dodjeljuje se onom ueniku koji svoje Dodjeljuje se onom ueniku koji svoje radno mjesto dri i ostavlja urednoradno mjesto dri i ostavlja uredno 33
4444
BODOVNA LISTABODOVNA LISTA6. 6. Samostalnost uenika u raduSamostalnost uenika u radu
Procjenjuje se na osnovi obavljanja radnih Procjenjuje se na osnovi obavljanja radnih zadataka bez pomoi drugihzadataka bez pomoi drugih Broj bodovaBroj bodovaDodjeljuje se onda kada je ueniku Dodjeljuje se onda kada je ueniku potrebna stalna pomo i kada ga instruktor potrebna stalna pomo i kada ga instruktor stalno potie i upozorava na radni zadatakstalno potie i upozorava na radni zadatak
11
Dodjeljuje se kada uenik prima zadatak,ali s primjedbama i negodovanjem 22
Dodjeljuje ueniku koji uglavnom Dodjeljuje ueniku koji uglavnom samostalno obavlja radni zadataksamostalno obavlja radni zadatak 33
4545
BODOVNA LISTABODOVNA LISTA7. 7. Odnos uenika prema zadacimaOdnos uenika prema zadacima
Prihvaanje zadataka procjenjuje se na Prihvaanje zadataka procjenjuje se na temelju spremnosti uenika da prihvati temelju spremnosti uenika da prihvati novi radni zadataknovi radni zadatak
Broj bodovaBroj bodova
Dodjeljuje se kada uenik odbija zadatakDodjeljuje se kada uenik odbija zadatak 11Dodjeljuje se onom ueniku kojem je Dodjeljuje se onom ueniku kojem je potrebna povremena pomo i kojeg potrebna povremena pomo i kojeg instruktor mora povremeno poticati na radinstruktor mora povremeno poticati na rad
22
Dodjeljuje se onim uenicima koji novi Dodjeljuje se onim uenicima koji novi zadatak primaju bez prigovorazadatak primaju bez prigovora 33
4646
BODOVNA LISTABODOVNA LISTA8. 8. Odnos uenika prema raduOdnos uenika prema radu
Prihvaanje zadataka procjenjuje se na Prihvaanje zadataka procjenjuje se na temelju ponaanja uenika prema osobi na temelju ponaanja uenika prema osobi na radu, prema uspjehu ili neuspjehuradu, prema uspjehu ili neuspjehu
Broj bodovaBroj bodova
Dodjeljuje se kada je uenik nezainteresiran Dodjeljuje se kada je uenik nezainteresiran za uspjeh ili je drzak prema instruktoru ili za uspjeh ili je drzak prema instruktoru ili nastavnikunastavniku
11
Dodjeljuje se onom ueniku koji dolazi napraktinu nastavu bez odgovarajuegodijela, a ima zatitnu kapu ili maramu zakosu
22
Dodjeljuje se onom ueniku koji je Dodjeljuje se onom ueniku koji je zainteresiran za rad, koji se veseli uspjehu i zainteresiran za rad, koji se veseli uspjehu i ima ispravan odnos prema instruktoruima ispravan odnos prema instruktoru
33
4747
BODOVNA LISTABODOVNA LISTA9. 9. Urednost uenikaUrednost uenika
Procjenjuje se na osnovi dojmova koje Procjenjuje se na osnovi dojmova koje nastavniknastavnik--instruktorima o osobnom izgledu instruktorima o osobnom izgledu uenikauenika
Broj bodovaBroj bodova
Dodjeljuje se onom ueniku koji na praktinu Dodjeljuje se onom ueniku koji na praktinu nastavu dolazi neuredan i nema zatitne kape nastavu dolazi neuredan i nema zatitne kape ili marame za kosuili marame za kosu
11
Dodjeljuje se onom ueniku koji dolazi na Dodjeljuje se onom ueniku koji dolazi na praktinu nastavu bez odgovarajueg odijela, praktinu nastavu bez odgovarajueg odijela, a ima zatitnu kapu ili maramu za kosua ima zatitnu kapu ili maramu za kosu
22
Dodjeljuje se onom ueniku koji dolazi na Dodjeljuje se onom ueniku koji dolazi na praktinu nastavu uredan u radnom odijelu i praktinu nastavu uredan u radnom odijelu i sa zatitnom kapom ili maramom za kosusa zatitnom kapom ili maramom za kosu
33
4848
BODOVNA LISTABODOVNA LISTA10. 10. Dolazak uenika na nastavuDolazak uenika na nastavu
Procjenjuje se na osnovi prisutnosti i Procjenjuje se na osnovi prisutnosti i pravodobnosti dolaska na nastavupravodobnosti dolaska na nastavu Broj bodovaBroj bodovaDodjeljuje se onom ueniku koji zakasni na Dodjeljuje se onom ueniku koji zakasni na poetak nastavepoetak nastave 11
Dodjeljuje se onom ueniku koji stigne na Dodjeljuje se onom ueniku koji stigne na sam poetak nastavesam poetak nastave 22
Dodjeljuje se onom ueniku koji na Dodjeljuje se onom ueniku koji na nastavu doe pravodobno te se do poetka nastavu doe pravodobno te se do poetka nastave stigne presvui u radno odijelonastave stigne presvui u radno odijelo
33
4949
BODOVNA LISTABODOVNA LISTA11. 11. Voenje dnevnika (mape) praktine nastaveVoenje dnevnika (mape) praktine nastave
Svaki je uenik duan voditi dnevnik (mapu) Svaki je uenik duan voditi dnevnik (mapu) praktine nastavepraktine nastave Broj bodovaBroj bodovaDodjeljuje se onom ueniku koji nema dnevnik Dodjeljuje se onom ueniku koji nema dnevnik (mapu) ili nema u dnevniku upisanu prethodnu (mapu) ili nema u dnevniku upisanu prethodnu vjebuvjebu
11
Dodjeljuje se onom ueniku koji u dnevniku Dodjeljuje se onom ueniku koji u dnevniku ima upisanu prethodnu vjebu, ali djelomino ima upisanu prethodnu vjebu, ali djelomino opisanu i bez odgovarajuih crteaopisanu i bez odgovarajuih crtea
22
Dodjeljuje se onom ueniku koji ima u Dodjeljuje se onom ueniku koji ima u dnevniku rada upisanu, potanko opisanu i dnevniku rada upisanu, potanko opisanu i odgovarajuim crteima dokumentiranu vjebuodgovarajuim crteima dokumentiranu vjebu
33
5050
BODOVNA LISTABODOVNA LISTA
POSTIGNUTI BODOVIPOSTIGNUTI BODOVI OCJENAOCJENA
Do 50% bodovaDo 50% bodova Nedovoljan (1)Nedovoljan (1)
Od 51Od 51-- 65% bodova65% bodova Dovoljan (2)Dovoljan (2)
Od 66 Od 66 -- 85% bodova85% bodova Dobar (3)Dobar (3)
Od 86 Od 86 -- 95% bodova95% bodova Vrlo dobar (4)Vrlo dobar (4)
Od 96 Od 96 -- 100% bodova100% bodova Odlian (5)Odlian (5)
5151
Odlian (5)Odlian (5)
Uenik je sposoban da samostalno Uenik je sposoban da samostalno zamijeni radnika na radnom mjestu, zamijeni radnika na radnom mjestu, racionalno se koristi materijalom i racionalno se koristi materijalom i vremenom. vremenom. Alate, strojeve i pribor upotrebljava Alate, strojeve i pribor upotrebljava ispravno. Ima sposobnost integracije ispravno. Ima sposobnost integracije nastavnih podataka i radnih postupaka. nastavnih podataka i radnih postupaka. Odlikuje se sposobnou da samostalno Odlikuje se sposobnou da samostalno iznese materijalne injenice i da ih logiki iznese materijalne injenice i da ih logiki povee. Odnos uenika prema radu je povee. Odnos uenika prema radu je pozitivan, a ponaanje primjerno.pozitivan, a ponaanje primjerno.
5252
Vrlo dobar (4)Vrlo dobar (4)
Uenik rad organizira samostalno, Uenik rad organizira samostalno, materijalom se koristi racionalno, ali ne materijalom se koristi racionalno, ali ne postie vremensku normu. Tijekom postie vremensku normu. Tijekom vjebe treba nastavnikovu pomo.vjebe treba nastavnikovu pomo.U stanjuje davati objanjenja i obrazloiti U stanjuje davati objanjenja i obrazloiti radne postupke.radne postupke.Usporeivanjem i sustavnou u stanjuje Usporeivanjem i sustavnou u stanjuje pronalaziti slino u razliitom i razliito u pronalaziti slino u razliitom i razliito u slinom. Ispravnim odnosom prema radu slinom. Ispravnim odnosom prema radu pozitivno utjee na druge uenike.pozitivno utjee na druge uenike.
5353
Dobar (3)Dobar (3)
Razumije i poznaje radni postupak. Radni Razumije i poznaje radni postupak. Radni zadatak izvrava uz manje pogrjeke i zadatak izvrava uz manje pogrjeke i potrebna mu je nastavnikova pomo.potrebna mu je nastavnikova pomo.Alatom i priborom koristi se ispravno, ali u Alatom i priborom koristi se ispravno, ali u organizaciji rada treba nastavnikovu organizaciji rada treba nastavnikovu pomo.pomo.Na postavljena pitanja daje tone Na postavljena pitanja daje tone odgovore, slui se opisom. Daje odgovore, slui se opisom. Daje objanjenja za radne postupke, u stanju je objanjenja za radne postupke, u stanju je da u radu uoi njegovo znaenje sa da u radu uoi njegovo znaenje sa stajalita proizvoda, proizvodnje ili stajalita proizvoda, proizvodnje ili tehnolokog sustava i procesa u njemu. tehnolokog sustava i procesa u njemu. Primjerenim ponaanjem djeluje Primjerenim ponaanjem djeluje konstruktivno.konstruktivno.
5454
Dovoljan (2)Dovoljan (2)
Postupci rada bez sustavnosti.Uspijeva Postupci rada bez sustavnosti.Uspijeva izraditi vjebu, ali s grubim pogrekama. izraditi vjebu, ali s grubim pogrekama. Uinjene pogreke ne moe uoiti i Uinjene pogreke ne moe uoiti i otkloniti bez nastavnikove pomoi.otkloniti bez nastavnikove pomoi.Nije samostalan u organizaciji radnog Nije samostalan u organizaciji radnog mjesta. Radi bez zalaganja i interesa za mjesta. Radi bez zalaganja i interesa za elemente radnog procesa.elemente radnog procesa.
5555
dosljednostdosljednost valjanostvaljanost objektivnostobjektivnost osjetljivostosjetljivost
praktinostpraktinost ekonominostekonominost
badarenostbadarenost razumljivostrazumljivost prikladnostprikladnost izmjerljivostizmjerljivost
Obilje ja testa
Mjerna obilje jaObilje ja o kojima
ovisi mogu ? nostprimjene testa
Ostala obilje ja
OBILJEJATESTA
MJERNA OBILJEJAOBILJEJA O KOJIMA OVISI MOGUNOST
PRIMJENE TESTAOSTALA OBILJEJA
5656
Dosljednost testaDosljednost testa (pouzdanost, postojanost, (pouzdanost, postojanost, vjernost, relijabilnost):vjernost, relijabilnost):
jest mjerno obiljeje onog testa koji u jest mjerno obiljeje onog testa koji u ponovljenoj primjeni s istim ispitanicima daje ponovljenoj primjeni s istim ispitanicima daje iste rezultate. iste rezultate.
Valjanost testaValjanost testa
Valjanost testa (validnost, simptomatska Valjanost testa (validnost, simptomatska vrijednost) vrijednost)
pokazuje u kojoj se mjeri testom mjeri ono to pokazuje u kojoj se mjeri testom mjeri ono to se testom eli izmjeriti.se testom eli izmjeriti.
5757
Objektivnost testaObjektivnost testa
Mjera objektivnosti je stupanj slaganja Mjera objektivnosti je stupanj slaganja razliitih ocjenjivaa u ocjeni postignua u razliitih ocjenjivaa u ocjeni postignua u testu. testu.
Da bi se to postiglo, potrebno je:Da bi se to postiglo, potrebno je: unaprijed odrediti klju bodovanja za svaki odgovor,unaprijed odrediti klju bodovanja za svaki odgovor,
zadaci moraju biti tako postavljeni da imaju isto zadaci moraju biti tako postavljeni da imaju isto znaenje za sve uenike i u njima ne smije biti znaenje za sve uenike i u njima ne smije biti skrivenih znaenja koja mogu otkriti samo pojedini skrivenih znaenja koja mogu otkriti samo pojedini uenici.uenici.
Osjetljivost testaOsjetljivost testa ovisi o:ovisi o:
o duljini testa (treba biti najmanje 20 o duljini testa (treba biti najmanje 20 zadataka)zadataka)
o primjerenosti ispitanicima (relativnoj teini)o primjerenosti ispitanicima (relativnoj teini)
o diskriminativnoj vrijednosti zadataka.o diskriminativnoj vrijednosti zadataka.
5858
Praktinost testaPraktinost testa primjena je jednostavna.primjena je jednostavna. lagan za uporabu, to se odnosi na:lagan za uporabu, to se odnosi na: tehniku rjeavanja testa tehniku rjeavanja testa tehniku ispravljanja i bodovanja.. tehniku ispravljanja i bodovanja..
Ekonominost testaEkonominost testa financijsku ekonominost; financijsku ekonominost; vremensku ekonominost; vremensku ekonominost;
Ostala obiljeja testaOstala obiljeja testa, kao to su:, kao to su: badarenost,badarenost, razumljivost,razumljivost, adekvatnost adekvatnost i izmjerljivost predstavljaju zapravo daljnju i izmjerljivost predstavljaju zapravo daljnju
razradu ve navedenih obiljeja testa.razradu ve navedenih obiljeja testa.
5959
RBRB PitanjePitanje Toan odgovorToan odgovor Broj Broj bodovabodova1.1. Navedi osnovne imbenike sigurnog rada:Navedi osnovne imbenike sigurnog rada:
a)a) ..................................................................................................................................................
b)b) ..................................................................................................................................................
c)c) ..................................................................................................................................................
Ukupno bodovaUkupno bodova
11111133
2.2. Navedi fizike imbenike okoline koji utjeu na Navedi fizike imbenike okoline koji utjeu na sigurnost rada.sigurnost rada.a)a) ..................................................................................................................................................
b)b) ..................................................................................................................................................
c)c) ..................................................................................................................................................
d)d) ..................................................................................................................................................
e)e) ..................................................................................................................................................
Ukupno bodovaUkupno bodova
111111111155
TEST A TEST A teoretske osnove struketeoretske osnove struke (Ukupno 20 bodova)(Ukupno 20 bodova)
TEST A
6060
RBRB PitanjePitanje Toan odgovorToan odgovor Broj Broj bodovabodova3.3. Navedi kojim bi se mjernim instrumentima sluio u Navedi kojim bi se mjernim instrumentima sluio u
sljedeim mjerenjimasljedeim mjerenjimaa)a) Za tonost mjerenja u cijelim Za tonost mjerenja u cijelim
milimetrima ....................................................milimetrima ....................................................b)b) Za tonost mjerenja 0,1 mm ili 0,05 mmZa tonost mjerenja 0,1 mm ili 0,05 mm
..................................................................................................................................................
c)c) Za tonost mjerenja 0,01 mm .........................Za tonost mjerenja 0,01 mm .........................d)d) Za mjerenje odstupanja ..................................Za mjerenje odstupanja ..................................
Ukupno bodovaUkupno bodova
11
11111144
4.4. Na crte upii odgovarajue oznake kutovaNa crte upii odgovarajue oznake kutova Za svaku tono Za svaku tono upisanu oznaku po upisanu oznaku po 1 bod1 bod
Ukupno bodovaUkupno bodova 44
6161
RBRB PitanjePitanje Toan odgovorToan odgovor Broj Broj bodovabodova5.5. Navedi osnovne imbenike sigurnog rada:Navedi osnovne imbenike sigurnog rada:
a)a) ..................................................................................................................................................
b)b) ..................................................................................................................................................
c)c) ..................................................................................................................................................
Ukupno bodovaUkupno bodova
11111133
6.6. Oblikovanje strugotine ovisi o ..............................Oblikovanje strugotine ovisi o .............................. 117.7. Kod grecanja kut rezanja mora bitiKod grecanja kut rezanja mora biti
(zaokrui toan odgovor):(zaokrui toan odgovor):a)a) manji od 90manji od 90b)b) vei od 90vei od 90c)c) tono 90tono 90
Ukupno bodovaUkupno bodova
11111155
Potrebno vrijeme za odgovore 15 minuta.
TEST A
6262
RBRB PitanjePitanje Toan odgovorToan odgovor Broj Broj bodovabodova1.1. Upii oznaku obrade povrine ispitnog dijela kualice uz Upii oznaku obrade povrine ispitnog dijela kualice uz
oznaku na crteu.oznaku na crteu.
Ukupno bodovaUkupno bodova 222.2. U donju tablicu upii izmjerene veliine oznaene na U donju tablicu upii izmjerene veliine oznaene na
crteu kualice.crteu kualice.Ukupno bodovaUkupno bodova 88
TEST BTEST B Ukupno 30 bodovaUkupno 30 bodova
TEST B
6363
dd11 dd22 dd33 dd44 dd55 ll11 ll22 LL
Uenik: 1Uenik: 1
Nastavnik: 2Nastavnik: 2
Za svaku tono izmjerenu veliinu po 1 bod.Za svaku pogreku od 0,1 mm u mjerenju odbiti po 0,5 boda.Napomena: Nastavnik mora rabiti isti instrument za mjerenje kao i uenik.
TEST B
6464
RBRB PitanjePitanje Toan odgovorToan odgovor Broj Broj bodovabodova3.3. Nacrtaj naznaene poglede (nacrt i bokocrt)Nacrtaj naznaene poglede (nacrt i bokocrt) Za svaki tono Za svaki tono
nacrtan pogled po nacrtan pogled po 10 bodova.10 bodova.
Za svaki Za svaki izostavljeni brid ili izostavljeni brid ili netono nacrtan netono nacrtan oduzeti po 0,5 oduzeti po 0,5 boda.boda.
TEST B
6565
TEST B
N B
Ukupno 20 bodova.
Potrebno vrijeme za rjeavanje testa B 45 minuta..
6666
RADIONIKI TESTRADIONIKI TESTPredvieno vrijeme za prouavanje Predvieno vrijeme za prouavanje radionikog crtea i odgovaranje na radionikog crtea i odgovaranje na pitanja pitanja 30 minuta30 minuta
Radni zadatak:
Prema zadanom radionikom crteu izradi od zadanog materijala kualicu za ispitivanje vrstoe na vlak.Materijal: elini lim od 3 mm.Priprema rada:
6767
Za obradu kualice primijenit u sljedee radne operacije:
RADIONIKI TEST
1. . ______________________(___)1. . ______________________(___) 5. . ______________________(___)5. . ______________________(___)2. . ______________________(___)2. . ______________________(___) 6. . ______________________(___)6. . ______________________(___)3. . ______________________(___)3. . ______________________(___) 7. . ______________________(___)7. . ______________________(___)4. . ______________________(___)4. . ______________________(___) 8. . ______________________(___)8. . ______________________(___)
Za ispravan odgovor 12 bodova.Za obavljanje navedenih operacija potrebni su mi:
Alati: _______________________________________________________Alati: _______________________________________________________ 22Strojevi: _____________________________________________________Strojevi: _____________________________________________________ 22Instrumenti: __________________________________________________Instrumenti: __________________________________________________ 22Pribor: ______________________________________________________Pribor: ______________________________________________________ 22
Ukupno 20 bodova.
6868
Bodovanje praktinog rada:
IZVOENJE PRAKTINOG ZADATKA
Predvieno vrijeme izrade 60 minuta (mogue produljenje rada 30 minuta).1. Za zavretak u vremenu 60 minuta ..................................................... 13 bodova
Za prekoraenje, za svakih 5 minuta oduzeti po .........................................2 bodaUkupno 13 bodova.
2. Tonost dimenzija: Mjeriti kote s obje strane ispitnog dijela.Odstupanje do 0,1 mm za svaku kotu .......................................................... 1 bodZa odstupanje 0,1 0,2 mm oduzeti po koti .......................................... 0,5 boda
Ukupno 10 bodova.3. Obrada polumjera po dva boda x 4 ....................................................... 8 bodova
Za odstupanja vea od 0,1 mm oduzeti po .................................................. 1 bodUkupno 8 bodova
4. Kutnost 90 - vanjski kutovi 4 x 1 bod .................................................... 4 bodaZa odstupanje vee od 30 oduzeti po ......................................................... 1 bod
Ukupno 4 boda
6969
5. Buenje provrta:Tonost razmaka osi za odstupanja od 0,1 mm 1 bod x 4 ......................... 4 bodaOdstupanja 0,1 0,2 mm oduzeti po ......................................................... 1 bodCentrinost kvalitete provrta po 0,5 bodova x 4 ....................................... 2 boda
Ukupno 6 bodova.6. Obraenost povrina:
Polirane povrine ispitnog dijela po 2 boda x 2 ......................................... 4 bodOstale povrine bez tragova po 0,5 bodova x 10 povrina ................... 5 bodova
Ukupno 9 bodova.Ukupno za praktian rad ............................................................ 50 bodova.
Pregled bodova i vremena rada:Pregled bodova i vremena rada:Pregled bodova i vremena rada:Pregled bodova i vremena rada:
Test ATest A 15 minuta15 minuta 20 bodova20 bodovaTest BTest B 45 minuta45 minuta 30 bodova30 bodovaPriprema praktinog radaPriprema praktinog rada 30 minuta30 minuta 20 bodova20 bodovaIzvoenje praktinog zadatkaIzvoenje praktinog zadatka 60 minuta60 minuta 50 bodova50 bodovaUKUPNOUKUPNO 120 bodova120 bodova
IZVOENJE PRAKTINOG ZADATKA
7070
Bodovanje praktinog rada:
IZVOENJE PRAKTINOG ZADATKA
Predvieno vrijeme izrade 60 minuta (mogue produljenje rada 30 minuta).1. Za zavretak u vremenu 60 minuta ..................................................... 13 bodova
Za prekoraenje, za svakih 5 minuta oduzeti po .........................................2 bodaUkupno 13 bodova.
2. Tonost dimenzija: Mjeriti kote s obje strane ispitnog dijela.Odstupanje do 0,1 mm za svaku kotu .......................................................... 1 bodZa odstupanje 0,1 0,2 mm oduzeti po koti .......................................... 0,5 boda
Ukupno 10 bodova.3. Obrada polumjera po dva boda x 4 ....................................................... 8 bodova
Za odstupanja vea od 0,1 mm oduzeti po .................................................. 1 bodUkupno 8 bodova
4. Kutnost 90 - vanjski kutovi 4 x 1 bod .................................................... 4 bodaZa odstupanje vee od 30 oduzeti po ......................................................... 1 bod
Ukupno 4 boda
7171
5. Buenje provrta:Tonost razmaka osi za odstupanja od 0,1 mm 1 bod x 4 ......................... 4 bodaOdstupanja 0,1 0,2 mm oduzeti po ......................................................... 1 bodCentrinost kvalitete provrta po 0,5 bodova x 4 ....................................... 2 boda
Ukupno 6 bodova.6. Obraenost povrina:
Polirane povrine ispitnog dijela po 2 boda x 2 ......................................... 4 bodOstale povrine bez tragova po 0,5 bodova x 10 povrina ................... 5 bodova
Ukupno 9 bodova.Ukupno za praktian rad ............................................................ 50 bodova.
Pregled bodova i vremena rada:Pregled bodova i vremena rada:Pregled bodova i vremena rada:Pregled bodova i vremena rada:
Test ATest A 15 minuta15 minuta 20 bodova20 bodovaTest BTest B 45 minuta45 minuta 30 bodova30 bodovaPriprema praktinog radaPriprema praktinog rada 30 minuta30 minuta 20 bodova20 bodovaIzvoenje praktinog zadatkaIzvoenje praktinog zadatka 60 minuta60 minuta 50 bodova50 bodovaUKUPNOUKUPNO 120 bodova120 bodova
IZVOENJE PRAKTINOG ZADATKA
7272
Bez ljubavi neka nitko Bez ljubavi neka nitko ne ulazi u hram ne ulazi u hram prosvjete, jer e biti prosvjete, jer e biti nesretan, i to nesretan, i to nesretniji, to vie zna nesretniji, to vie zna a manje ljubi.a manje ljubi.
(Davorin Trstenjak)(Davorin Trstenjak)
Recommended