Skripta GH

Skripta iz GH UPLOADANO NA: www.referada.hr

1/119

HRVATSKI GOSPODARSKI RAZVOJ

A) STANOVNITVO I GOSPODARSKI RAZVOJ Usporedni prikaz teorijskih i praktinih spoznaja o povijesnom razvoju stanovnitva: Demografske teorije: 1. populacionistike (optimistine) 2. depopulacionistike (pesimistine) 1. U djelima srednjovjekovnih teoretiara na brojani porast stanovnitva

gleda se pozitivno (16. i 17. st.). Populacionistiki stav odgovarao je ranoj fazi kapitalistikog razvoja.

2. Pesimistiki stav prevladava kod teoretiara razvijenog kapitalizma 18. i 19. st. Malthus Esej o stanovnitvu (1798. g.) na kretanje stanovnitva gleda kao na nezavisnu primarnu prirodnu pojavu. Teorija o odnosu stanovnika i koliine hrane temelji se na 2 pretpostavke: prirodnom zakonu stanovnika, na zakonu opadajuih prinosa u poljoprivredi.

TEORIJA DEMOGRAFSKE TRANZICIJE (W. S. Thompson & F. W. Notestein) suvremena teorija o razvoju stanovnitva. Istraujui povijesni razvoj stanovnitva (na primjeru demografske povijesti Z i SZ Europe) pokazalo se da ne temelju razlika/odnosa nataliteta i mortaliteta mogue razlikovati 3 etape u razvoju stanovnika. 1. PREDTRANZICIJSKA ETAPA (etapa prije demografske tranzicije) 2. ETAPA DEMOGRAFSKE TRANZICIJE (etapa demografskog prijelaza)

2.1. Podetapa rane tranzicije 2.2. Podetapa centralne tranzicije 2.3. Podetapa kasne tranzicije

3. POSTRANZICIJSKA ETAPA (etapa nakon demografske tranzicije) osnovni kriteriji razgranienja pojedinih etapa je kretanje stope nataliteta i moraliteta i njihove rezultante prirodni prirast.

N natalitet M mortalitet p.p. prirodni prirast SPONTANA TRANZICIJA ako se tranzicija u podruju mortaliteta i nataliteta odvija kao posljedica vlastitog drutveno - gospodarskog razvoja.


2/119

INDUCIRANA TRANZICIJA ako tranzicija u podruju mort. i nataliteta nastupi prije nego to se to moglo oekivati s obzirom na drutveno-gospodarsku razvijenost. PROCES DEMOGRAFSKE TRANZICIJE ZAPOINJE kada postotak mortaliteta trajno padne ispod 30 umrlih na 1000 stanovnika, dok se postotak nataliteta zadrava na razini iznad 30 ivoroenih na 1000 stanovnika.

prijelaz (tranzicija) s visokih postotaka nataliteta na razinu ispod 30 ivoroenih na 1000 stanovnika nastupio je u veini zemalja Z. Europe u drugoj polovici 19. st. i trajao je otprilike do 30 godina 20. st.

DEMOGRAFSKA TRANZICIJA U RH

17801820.g. prosjena stopa nataliteta bila je oko 42 18201880.g. izmeu 38 i 44 17801880.g. broj ivoroenih je postupno rastao sa 62.000 na oko 100.000

- 110.000

od 1900.g. natalitet pada ispod 40 (do 1930.g. na 30) nakon 1930.g. natalitet pada ispod 30 18801940.g. drugi najvei broj ivoroenih u RH (prosjeni godinji broj

iznosi oko 120.000)

sve do 1880.g. u RH su bule visoke, predtranzicijske stope mortaliteta poslije 1880.g. opa stopa mortaliteta pada ispod 30 znai da zapoinje

proces demografske tranzicije. Demografska tranzicija mortaliteta trajala je izmeu 1880-1940 jer je opa stopa mortaliteta, ili broja umrlih na 1000 stanovnika sniena sa 30 na 15 i manje na 1000 stanovnika. 1880.g. umrlo je oko 80.500 stanovnika, 1940. oko 62.242 stanovnika. Od 1930.g. stanovnitno RH ulazi u PROCES TRANZICIJE NATALITETA koja traje do 1980.g. (kada je posljednji puta stopa nataliteta pala ispod 15 na 1000 stanovnika).

1957.g. stopa nataliteta je ispod 20 1968.g. na nivou od 15, 14,5 i 13,9 u sljedee dvije godine, varira oko

15 do 1979.g. od 1980.g. RH je zala u POSTTRANZICIJSKU ETAPU u razvoju stanovnitva 1958.g. zabiljeena je najnia stopa M 9,3 p.p. se postupno smanjuje 1957.g. posljednji put je bio iznad 10 1967.g. pada ispod 5; 1986. pada ispod 2; 1989.g pada ispod 1 sve

do 1990. kada je iznosio 0,5 na 1000 stanovnika (i ujedno posljednji put


3/119

imao + predznak) od 1990. pa ovamo RH ima kontinuirano svake godine sve vee i vee prirodno smanjenje.

IZVORI PODATAKA O STANOVNITVU

5 osnovnih izvora: popis stanovnitva, vitalna statistika (slui za procjenu broja stanovnika izmeu 2 popisa), posebne statistike publikacije o pojedinim relevantnim skupinama stanovnitva, ankete o stanovnitvu, razni upravni registri pri pojedinim dravnim i drutvenim slubama.

1850.g. na prostoru Hrvatske odran je prvi potpuni popis puanstva; prvo je prekinut, a zatim dovren 1851.g. mije imao sve metodoloke predloke modernog popisa puanstva.

popis iz 1857.g. smatra se prvim pravim popisom u nas. Od ostalih se razlikuje jer je uz ostala popisna obiljeje, popisano svo stanovnitvo na cijelom teritoriju i podaci se odnose na odreeni trenutak.

svi popisi od 1857-2001.g. imaju iste bitne karakteristike, ali razultate nije mogue uvijek izravno usporeivati. Stoga pri usporedi treba voditi rauna o: teritorijalnoj usporeenosti, koncepciji popisivanja, sadraju definiranom pojedinom kriteriju stan.

u svim popisima nakon II. svj. rata stanovnitvo je popisivano prema koncepciji tzv. stalnog stanovnitva (ine ga svi stan. jednog naselja koji u tom naselju imaju prebivalite, tj. stalno stanuju).

1971.81,91 ukupni broj stan. ine i one osobe koje su pridutne u Hrv. i osobe na privremenom radu u inozemstvu s lanovima obitelji koji s njima tamo borave ako su izjavili da im je stalno prebivalite jedno od naselja u Hrvatskoj.

popis 2001.g. primjenjena je nova popisna metodologija prema preporukama popisno statistike slube pri UN-u. Popisivalo se prema kombiniranoj koncepciji stalno prisutnog stanovnitva

primjenjije se nova definicija ukupnog stan. uobiajeno stan. s boravkom kriterij je tzv. uoiajeno mjesto stanovanja uz vremensko ogranienje odsutnosti do 12. mj.

Popisom stanovni. iz 2001.g. u ukupan broj stan. RH ukljuene su: osobe koje imaju prebivalite u RH i nazone su u kritinom trenutku (31.03.01.), osobe koje imaju prebivalite u RH, a odsutne su iz RH menje od 1.god., osobe koje borave u RH godinu dana i due, dravljani RH djelatnici diplomatskih slubi i lanovi njihovih obitelji, predstavnici u meunarodnim org., kao i tzv. detairani radnici, marginalne skupine osoba (nomadi, skitnice, mornariko i diplomatsko osoblje te l. njihovih obitelji koji su izvan zemlje).

TEMELJNI DEMOGRAFSKI POKAZATELJI


4/119

1. Ukupan broj stanovnika u kritinom trenutku popisa (Pt) funkcija je kretanja stanovnika u vremenu t

Pt = f (N, M, I, E) N - natalitet; M mortalitet; I imigracije; E - emigracije

izraun iznosa promjene broja stanovnika izmau 2 popisa: D = meupopisna promjena broja stanovnika D = P2 P1 ili D = P3 P2

2. Prosjena godinja promjena broja stanovnika izmeu dva popisa (R) R= (P2 P1)/t = D/t 3. % Ukupne promjene ( ili )broja stanovnika izmeu dvaju popisa (r) r = (P2 P1)/P1 = D/P1 X 100 4. % Prosjene god. promjene ili prosjenog god. porasta ili pada stan. izmeu dva popisa (r) r = R / P x 100 ; P = (P1 + P2)/2 P prosjean broj stanovnika izmeu 2 popisa R prosjena godinja promjena broja stanovnika 5. Jednadba demografskog knjigovodstva: Pt = (N M)t + (I E)t = Pr,t + Ms,t N M = Pr prirodni prirast I E = Ms migracijski saldo pr = (N M)/P x 1000 = Pr/P x 1000 stopa prirodnog prirasta 6. Vitalni index (vi) prikazuje broj ivoroenih (N) na 1000 umrlih osoba (M) Vi=N/Mx1000 7. Opa stopa nataliteta broj ivoroenih na 1000 stanovnika n = N/M x 1000 8. Opa stopa fertiliteta (f) ili % enskog fertiliteta broj ivoroene djece u odnosu na ukupan broj ena u fertilnom razdoblju (15 49 god)


5/119

f = N / Pf(15-49) ; f = Nx/Pfx x 1000 po godinama starosti eneumarski fakultet/Vencl Vondra Totalna stopa fertiliteta (TFR) t

Fx= fx... n 9. Opa % mortaliteta m = M/Px1000 u M broj umrlih tijekom godina; P broj stanovnika sredinom godine 10. Specifina % mortaliteta prema dobi mx= Mx/Px x 1000 11. Mortalitet dojenadi oznaava jainu umiranja djece u 1. god. ivota md = Md/N x 1000 Md br. umrle djece u godini N br. ivoroene djece 12. Koeficjent starosti X (gd. i vie) udio osoba starijih od 60 i vie godinau ukupnom broju stanovnitva X(gd. i vie) = P(60+)/p x 100 ili X(65 i vie) = P(65+)/p x 100 smatra se da stanovnitvo poinje stariti ako taj koeficjent prelazi 12% 13. Indeks starosti / starenja Xs = P(60+)/P(0-20) x 100

ako taj pokazatelj prelazi 40% smatra se da stanovnitvo poinje stariti nosei sa sobom sociojalne probleme

14. Opa % ekonomske aktivnosti udio ekonomsko aktivnog stanovnitva (Pa) u ukupnom stanovnitvu (P) a = Pa/P x 100

TIJEK POVIJESNOG RAZVOJA STANOVNITVA HRV. Brojani rast i razmjetaj hrv. stan.: 1700.g. 644.500 stanovnika (veina stan. ivjela je u sredinjoj Hrv.

353.000 i u Istri 56.400. Zajedno je u Istri i sredinjoj Hrv. ivjelo 409.400 tj. 63,5% od 644.500); 235.100 ili 36,5% stanovnitva ivjelo je u istonoj, junoj i zapadnoj Hrv. I Hrv. 69.700 ili 10,7%; J. Hrv. 102.300 ili 15,9; Z. Hrv. 63.100 ili 9,8%.


6/119

18.st. ostvaren je porast puanstva za 2,5 puta, u 19. st. za 2 puta (indeks 198,2), u 20. st. 1,4 puta

18.st. rast stanovnitva uvjetovan je visokim N i doseljavanjem stanovnitva iz Otomanskog carstva i Hazburke Monarhije

19.st. osim visokog N, na rast stan. utjecala je i opadajua % M te pozitivan migracijski saldo

20.st. ubrzano smanjivanje stan. zbog smanjivanja N, masovnog iseljavanja, 2 svjetska rata

Godinja stopa rasta N u 300 god. (1700-2001) prosjeno iznosi 5,3. (u 18. st. 8,8%, u 19. st. 6,7, izmeu 1900-2001. 3,4; U razdoblju 1991-2001 broj stan. RH smanjio se sa 4,8 mil. na 4,4 mil.; po predvianjima 2025. na podruju RH bit e oko 3,5 mil. stan. Izmeu 1900-2000. broj svjetskog stan. porastao je za 3,7 puta, europskog za 1,8 puta, a hrv. za 1,4 puta. Prirodni prirast kao initelj brojanog rasta hrv. puanstva: na kretanje broja stanovnika utjeu: bioloki faktori (smrtnost/rodnost),

mehaniki faktori (seljenje stan. preko granica) N u Hrv. bio je vrlo visok sve do kraja 19.st. (iznad 40 roenih na 1000 stan.

prosjeno 4-6 djece po 1 eni) smrtnost je bila vrlo uestala: 18. i 19.st. 20-25% ivoroene djece nije

doivjelo svoj prvi roendan u ukupnom broju umrlih u godini dana vie od 50% bila su djeca do 5.god.

ivota 90-95% stan. u 18. i 19. st. nisu doivjeli 50 roendan sve manje djece se raa (ispod 40 na 1000 stan. 1900-1910; 30 1910-1930;

20 1930-1945) broj umrlih jo bre opada (ispod 30 na 1000 stan. do 1900.d.; 25 1910-

1915; 10 1930-1940) prirodni prirast je sve vei (1880-1940% p.p. uznad 10 na 1000 stan.)

nakon 2. svj. rata i baby booma od 1948-1955 trend opadanja nataliteta tee bre od pada mortaliteta pa je p.p. sve manji (s 45.000 u 1950-im p.p. pada na 20.000 u 1970-im; 3000-5000 u 1990-im, a prosjeni p.p. od 12 u 1950-im, 5 u 1970-ima do 0,5 u 1990-im).

SELIDBE (MIGRACIJE) KAO INITELJ BROJANOG RASTA I RAZMJETAJA

STANOVNITVA

migracijski saldo u 18. i 19. st. bio je pozitivan (vie je osoba dolo u Hrv. nego otilo)

od 1890-1900. dolazi do naglih promjena; intezitet useljavanja se smanjuje, a iseljavanje se naglo poveava


7/119

1900-1914. pojava masovnog iseljavanja osim VANJSKIH MIGRACIJA (preko dravne granice) postoje i tzv.

UNUTARNJE MIGRACIJE (trajno preseljenje unutar dr. granica), unutarnje migracije na razini ukupnog stanovnitva su neutralne. PRIVREMENE MIGRACIJE osobe koje ne mijenjaju prebivalite, a putuju i due izbivaju iz svog prebivalita u koje se redovito vraaju unutar godine dana (uenici, studenti i sl.). Te migracije nemaju utjecaj na promjene broja ukupnog stan. kao ni na promjene broja stan. na razini regije, naselja unutar drave.

PROMJENE U BIOLOKOM (DEMOGRAFSKOM) SUSTAVU HRVATSKOG

STANOVNITVA 1. Sastav stanovnitva po spolu: 1700.g. na 1000 ena bilo je 930 mukaraca 1921.g. na 1000 ena bilo je 953 mukaraca 1948.g. na 1000 ena bilo je 880 mukaraca 2001.g. na 1000 ena bilo je 928 mukaraca odnos broja muko enskog stanovnitva ovisi o: biolokim zakonitostima,

vanjskim faktorima (ne biolokim rat, zarazne bolesti, prirodne katastrofe, masovne migracije)

2. Sastav stanovnitva po dobi (demografsko stanje) kao posljedica demografskoig razvoja:

ukupno stanovnitvo po dobi najee se iskazuje po pojedinanim goditima i pojedinanim skupinama zasebno za M i stanovnitvo

skupine dobnog uzrasta: a) predkolska djeca (0-6 god.); b) djeca koloobveznog uzrasta (7-14); c) maloljetna (0-17); d) radni kontingent (muki 15-64, ene 15-59); e) postradno (muki od 65 na vie, ene od 60 na vie); f) fertilno (ene od 15-49; mukarci od 15-64)

tijekom 18.st. veina stan. bila je mlaa od 20 god. (18-19 god.) tijekom 19.st. veina ispod 23.g. (prosjena starost je bila 22-23 godine) tijekom 20.st.: 1910 .g. prosjena starost stan. 24.g.; 2001. g. prosjena

starost iznosila je 39.g. (mukarci 37,5 a ene 41 godinu). Dolazi do ubrzanog starenja stan. u 20.st., tako je 1910.g. mlaih od 10.g. bilo 25%, a starijih od 65g. 5%, dok je 2001.g. mlaih od 10 g. bilo 11%, a starijih od 65g. 16,5% to je poveanje udjela starijih osoba za 3,5 puta u tom razdoblju.

s gospodarskog stajalita vano je iskazati udjele tzv. predradnog (0-14g.), radnog (M: 15-64; : 15-59) i postradnog kontingenta.

mali udio mladih (0-14 g.) krajem 20. st. (ispod 17%) uvjetovat e ozbiljne probleme, nestaicu radne snage u 21. st., a vrlo visok udio postradnog kontigenta takoer e potencirati umirovljeniki problem u 21. st.


8/119

PROMJENE U NACIONALNOM SASTAVU I VJERSKOJ PRIPADNOSTI HRVATSKOG STANOVNITVA OD

1700-2001

1700.g. 77% Hrvati, Srbi 14%, ostali i nepoznato 9% 2001.g. 90% Hrvati, Srbi 4,5%, ostali i nepoznato 5,5% stanovnitvo Hrv. dominantno je katolike vjeroispovjesti (u posljednja 3.st.);

1700.g. 75%, a 2001.g. 88%, 17-5% pravoslavno, idovi-izraelani (1880 g. 13.634; 1931.g. 21.405; 1991.g. 633)

veina pravoslavaca iskazivalo je svoju pripadnost srpskom stanovnitvu, dok je veina katolika svoju pripadnost iskazivalo hrv. narodu.

PROMJENE U SASTAVU RADNO SPOSOBNOG PUANSTVA PO GOSPODARSKOJ

AKTIVNOSTI POTROAKA F-JA STANOVNITVA umnoak puanstva i njihovih bruto prihoda u odreenoj godini ini ekonomski okvir ukupne tranje (ili gospodarsku snagu) domaeg trita. PROIZVOAKA F-JA STANOVNITVA ona u kojoj u odreenom vremenu (1 g.) ne sudjeluje cjelokupno stanovnitvo (ukljueno je samo ekonomski aktivno stanovnitvo). DEMOGRAFSKI OKVIR RADNE SNAGE ILI PONUDE RADA puanstvo iz kojeg se ekonomsko aktivne osobe. izmeu 1880-2001.g. radni kontigent i ekonomski aktivno stanovnitvo

poveavalo se u skladu s porastom ukupnog stanovnitva.

HRVATSKO PUANSTVO DIJELI SE U 3 OSNOVNE SKUPINE DJELATNOSTI poljoprivreda, industrija i usluge.

1880-2001. 3 faze gospodarskog razvoja Hrvatske

I. 1880-1931. faza totalne dominacije agrarnog drutva II. 1950-1980. faza prijelaza u industrijsko drutvo iu postupni razvoj usluga

III. 1981- - nestajanje agrarnog puanstva, opadanje udjela stan. u ind. djelatnostima, dominacija stanovnitva u uslunim djelatnostima.


9/119

DEMOGRAFSKA OBNOVA

U prosjeku se raa 1,3 djeteta po eni u njenom fertilnom razdoblju (2001.g.). Prirodna depopulacija (prosjeni N oko 9-10; M 11-12 na 1000 stan.). Gotovo 90% hrv. naselja ima prirodnu depopulaciju. Vie od 2000 naselja ili 30% od svih u 2001.g. imalo je manje od 99 stanovnika svako). Broj ivoroene djece od 1950-90. je prepolovljen (95.560 1950.g. / 41.000 2001.g.). Broj umrlih povean je sa 45.000 1950.g. na 50.000 u 2001.g. POTREBNE MJERE DRAVNE POLITIKE: 1996. g. usvojen je Nacionalni program demografskog razvoja; mjere

provoenja odgovarajue populacijske politike s elementima pronalitetne i redistribucijske politike razvoja stanovnika.

problem: program iz 1996.g se jo uvijek ne primjenjuje u cjelosti.

STANOVNITVO INITELJ GOSP. RAZVOJA Stanovnitvo ne samo temeljni nego i bitni initelj gosp. razvitka svake zemlje pa tako i RH. Stanovnitvo se javlja u dvostrukoj ulozi: proizvoaa i potroaa. Opseg proizvodnje mat. dobara i usluga ovisi o brojnosti stanovnitva i njegovoj produktivnosti rada. Stanovnitvo na gospodarski razvoj utjee svojim kvantitativnim i kvalitativnim obiljejima. Ova brojnost stan. i radne snage bila je tijekom dugog povijesnog razvitka dominantni initelj rasta proizvodnje i to stoga to je kapital uvijek bio i ostao krti, limitirajui faktor ekonomskog razvoja. Budui da je mogua u velikoj mjeri, supstitucija K radom, u razdoblju oskudice K vea proizvodnja ostvarivala se angamanom veeg broja radne snage. Razvojem znanosti i njenom aplikacijom u irokoj masovnoj proizvodnji na vanosti sve vie dobivaju kvalitativni faktori: kvaliteta radne snage, njena obrazovanost, strunost, radno iskustvo, vjetine u obavljanju odreenih radnih operacije, radne navike. Druga uloga stanovnitva u privrednom razvoju (potranja); znai da je podmirenje ljudskih potreba bilo, ostalo i da e biti temeljni smisao i svrha gospodarske aktivnosti. U svim epohama razvitka ljudskog drutva, od predpovijesti do danas, ljudi su sakupljali plodove rada kako bi osigurali egzistenciju (stoarstvo, ratarstvo...)da bi osigurali dovoljne koliine hrane. Broj stan. s dohotkom po stan. odreuje veliinu unutarnjeg trita koja je izvanredno znaajna za gosp. razvoj tj. za dinamiku rasta i razinu gosp.


10/119

razvijenosti. U svijetu postoje razliite kombinacije ovih 2 parametra veliine unutarnjeg tr. Najvea unutarnja tr. imaju zamlje sa relativno velikim br. stan. i razmjerno velikim dohotkom po stan. Tako najvee unutarnje tr. je ono u SAD-u (8000 milijardi $, Kina 4500 mlrd $...). Tr. se ne moe poveati kada se povea broj stan., a dohodak ostane isti. Pojedine zemlje imaju relativno veliko unutarnje tr. zbog velikog dohotka po stanovniku, neovisno o tome to imaju mali broj stanovnika (Luxemburg, vicarska, Norveka, Japan). Zemlja s relativno malim unatarnjim tritem ne ostvaruje visoke stope rasta temeljem kojih onda ima i visok dohodak po stanovniku. IMBENICI UTJECAJA VELIINE TR. NA GOSPODARSKI RAZVOJ: veliko domae tr. znai komparativne prednosti i konkurentsku prednost u

odnosu na zemlje sa uskim domaim tr. zbog razloga: a) takvo trite omoguava izgradnju ekonomski i tehnoloki optimalnih kapaciteta od crne metalurgije, metalopreraivake ind. do proizvoda za osobnu potronju. Takva masovna proiz. znai nie jedinine trokove proizvodnje zbog utjecaja fiksnih trokova na ukupne trokove proizvodnje.

b) mogunost postizanja visokog stupnja specijalizacije proizvoaa i koritnje prednosti koju ta spec. nosi, a to su visoka kvaliteta proizvoda, ali i razmjerno nie cijene proizvodnje. Zemlje s malim domaim tr. ne mogu postii visok stupanj specijalizacije bez vanjskog trita.

na malom domaem tr. uvijek postoji opasnost od tr. situacija kao to su monopol i oligopol via cijena proizvoda na domaem tr.

NEGATIVNE POSLJEDICE SE MOGU IZBJEI: 1. Kontinuiranim praenjem produktivnosti rada i poveanjem dohotka po

stanovniku, s tim da broj stan. samo u korelaciji s poveanjem dohotka po stan. moe dovesti do poveanja trita, a sam broj stanovnika ne moe (rast GDP-a po stanovniku kontinuiranim praenjem produktivnosti rada).

2. Bre i vee ukljuivanje u meunarodnu podjelu rada (izvozna orijentacija gosp.). Bez visokog izvoza ne moemo platiti uvoz koji je prijeko potreban (npr. banane, kava...)

3. Bezpotedna eliminacija iz proizvodnje svih onih koji proizvode uz ekstremno visoke trokove pa imaju i visoke cijene.

MIGRACIJE u 18. i 19. st. pozitivan saldo, a od kraja 19.st. na ovamo kontinuirano raste negativni saldo. (2001.g. kumulativno oko 750.000 ljudi). Pogorava se i dobna struktura stanovnitva (stanovnika do10 godina sve je manje od 25% na 11% u posljednjih 100 godina), broj starijih od 65.g. se utrostruio (oko 16,5%).


11/119

RADNI KONTINGENT udio radnog kontingenta se poveava zato to se smanjuje udio djece do 14 g. koje ini predradni kontingent. Stanovnitvo u funkciji potroaa definira veliinu unutarnjeg trita, potroai su pojedinano i apsolutno najsnanija ekonomska grupacija. Samo dio stanovnika je u ulozi proizvoaa ekonomski aktivni dio stanovnika (radna snaga koja ini potranju rada). 3 GRUPE STANOVNITVA: aktivno, stanovnitvo s osobnim primanjima i uzdravano stanovnitvo AKTIVNO STANOVNITVO ono koje svojim radom moe osigurati egzistrnciju za sebe i uzdravane lanove obitelji, statistika tu jo pridodaje nezaposlene i one na odsluenju vojnog roka. STANOVNITVO S OSOBNIM PRIMANJIMA najupeatljivija tendencija poveanja udjela tih osoba, poveavi se sa 4% na 26% (u posljednjih 50 god.). UZDRAVANO STANOVNITVO umirovljenici, osobe koje primaju socijalnu pomo ili ive od rente, djeca kolske dobi, studenti. Radna snaga (aktivno stan.)- smanjen udio sa 48% na 44%. Uzdravano stanovnitvo smanjeni udio sa 48% na 30%.

TEMELJNI ASPEKT STRUKTURE STANOVNITVA Socio-ekonomska struktura stanovnika prema kojoj se ukupna populacija dijeli u 3 skupine: primarne, sekundarne i tercijalne djelatnosti. PRIMARNE DJELATNOSTI- poljoprivreda, ribarstvo, umarstvo, lov SEKUNDARNE DJELATNOSTI preraivaka industrija, graevinarstvo i proizvodno zanatstvo. TERCIJALNE DJELATNOSTI uslune djelatnosti: promet, trgovina, obrazovanje, zdrastvo, dravna administracija. ANALIZA (1880-2001.g.) DOMINANTNE KARAKTERISTIKE MIJENJANJA:

socio-ekonomska struktura stanovnika sve do II. svj. rata bila je dosta statina, tj. do sredine 50. god. se nisu deavale krupnije promjene u toj strukturi,

veoma dinamine promjene u toj strukturi zapoele su ve u prvim godinama poslije II. svj. rata i intenzivirale su se 50-ih god. 20.st. Statina struktura do II. svj. rata izravno je povezana sa sporim gospodarskim rastom; veoma


12/119

dinamine promjene razultat su veoma dinaminog gosp. rasta u kraim razdobljima (poetkom 50-ih do poetka 60-ih godina 20.st.),

od 80-ih god. 20.st. dolazi do dalnjih promjena u strukturi stanovnitva, temeljna obiljeja tih promjena: pad stanovnitva u sekundarnim djelatnostima (ind.) uz istodobni eksplozivni porast udjela stanovnika u uslunim djelatnostima.

1880.g. poljoprivredno stan. ini 83,4%, desetljiima se taj udio nije mijenjao 1931.g. oko 78,2% od II. svj. rata dolazi do pada udjela poljop. stan. 2001.g. ini oko 5,5% ukupne populacije

udio stan. u sekundarnim djelatnostima 1880.g. izbnosi 8,6% i u sljedeih 50 god. raste

1931.g. do 10,2% spori rast do II. svj. rata, poslije nmjega jaka industrijalizacija (temeljna

okosnica ukupnog razvoja privrede)

proces uzlaznog trenda traje sve do 80-ih godina kada stan. industrijskih i srodnih djelatnosti ini gotovo 40% ukupne populacije; nakon toga pada, a danas iznosi neto ispod 30%

stanovnitvo u tercijalnom sektoru 1880.g. oko 8% 1931.g. oko 11,6%

poslije II. svj. rata taj udio prvo raste (razmjerno blago); najvea disperzija u posljednjih 30 god. danas oko 2/3 ukupnog stanovnitva.

Izmeu razine gosp. razvijenosti i socio-eko. strukture stanovnitva postoji visok stupanj ovisnosti. to je zemlja gosp. manje razvijena vei je udio poljoprivrednog stanovnitva. Poveanje gospod. razvoja sekundarna djelatnost poveava svoj udio do jedne razine i onda poinje padati. Vii stupanj gosp. razvoja vei udio uslunih djelatnosti. Visok udio usluga, nizak udio industrije, udio poljoprivrednog stanovnitva uglavnom odgovara razvijenosti i uvjetima razvitka poljoprivrede. Trend smanjenja udjela u industriji i porasta udjela stan. u uslunim djelatnostima intenziviran je u godinama rata. U prvim ratnim godinama deava se pad industrijske proizvodnje, trgovina doivljava silnu ekspanziju (i unutarnja i vanjska). Potrebno je vriti reindustrijalizaciju- obnavljanje i razvitak ind.; bez razvijene industrije nema razvijenog ni jednog sektora privrede. UZROCI PROMJENA: oni su objanjenje u mijenjanju drutvene strukture proizvodnje.


13/119

1. UZROK POVEZAN SA DOHODOVNIM ELEMENTIMA POTRANJE ZA

PROIZVODIMA I USLUGAMA: govori kako se mijenja potranja kada se promijeni dohodak. Taj koeficjent je diferifernciran po pojedinim grupama proizvoda i usluga i on se diferencirano kree u uvjetima porasta dohotka ovisno o vrsti proizvoda i usluga. Koeficjent za prehrambrenim proiz. se smanjuje od 0,9 pa ak do 1,0 u zemljama sa niskim dohotkom. Sve vei dio poveanog dohotka se koristi za podmirenje potreba u ind. proizvodima i uslugama. Pri tome je vaan razvoj ind., koji svakodnevno nudi nove proizvode, nove marke. Potranja za uslunim djelatnostima koeficjent dohotka potranje ima trend porasta ak bri od porasta dohotka (misli se posebno na potrebe u prometu).

2. RAZLIKE U PRODUKTIVNOSTI RADA: u tradicionalnoj nerazvijenoj privredi odnos produkta rada u poljoprivredi i nepoljoprivrednom sekoru je oko 1:3. Logika gosp. razvoja je da se ukupna masa potrebne proizvodnje ostvaruje sa to veom produktivnou, odnosno manjim utrokom ivog ljudskog rada i ostalih inputa. Razvojem gosp. ta se razlika smanjuje u proporciji u kojoj se poljoprivreda integrira u ukupni sustav gospodarstva. Danas u razvijenim zemljama ta produktivnost rada je izjednaena i ne samo u razvijenim zemljama, nego i u nas udio aktivnog poljoprivrednog u ukupnom aktivnom stanovnitvu samo je neznatno vei (za oko 1%) nego to je udio poljop. u GDP-u.

3. RELATIVNI EKONOMSKI POLOAJ JEDNE DJELATNOSTI odreen ne samo odnosom produktivnog rada toga i ostalih sektora nego i odnosom cjeline proizvoda toga i ostalih sektora. Odnos cijene poljoprivrednog i nepoljoprivrednog proizvoda je u korist nepoljoprivrednog proizvoda, odnosno cijena i dohodak u poljoprivrediu su bili nii nego u nepoljoprivredi pa je to utjecalo na transformaciju stan. iz nie dohodovne poljop. u vie dohodovnu industriju. (OPI TRANSFORMACIJSKI MODEL RAZVITKA GOSPODARSTVA).

2002. g. broj umrlih u odnosu na broj ivoroenih iznosio je 10.475; 40.100 ivoroenih, 50.500 umrlih. Ove godine prvi puta od 1726.g., broj ivoroenih e pasti ispod 40.000. Depopulacija je prisutna od 1991.g. to nije samo naa specifinost ve je prisutna i u drugim tranzicijskim zemljama (Maarska, Ruska federacija, Bugarska...). Kod nas je ve 30 god. rastua stopa mortaliteta. Prole godine 11,4, rastua zbog dobne strukture stan. koja se kontinuirano pogorava. Vodei rauna o postojeoj dobnoj strukturi ne moe se oekivati da e sa ta stopa smanjiti. Demografska obnova mora se vriti pomou PRONATALITETNE POLITIKE. Rastui stupanj urbanizacije - prijelaz iz ruralnog u urbano stanovnitvo bilo je poveano smanjenjem raanjem djece. 70% djece raa se u gradovima, 30% obitelji nema nasljednika, 30% obitelji ima 1,1 dijete. Oko


14/119

90% ukupnog broja naselja zahvaeno je prirodnom i ukupnom depopulacijom; 10% su vei i srednji gradovi (upanijska sredita). Osim Istarske i Zagrebake upanije depopulacija je prisutna u svim upanijama. 1996.g. Hrv. Sabor donio je NACIONALNI PROGRAM DEMOGRAFSKOG RAZVOJA. Temeljne 2 odrednice tog zakona (programa) su: pronatalitetna politika i prostorna redistribucija stanovnika. Te odrednice sastoje se u zahtjevu za: veim raanjem (natalitetom), smanjenjem iseljavanja, poveanjem povratka naih ljudi iz inozemstva, prostorna redistribucija stanovnitva. Nita od toga nije ostvareno. Kad je taj program donesen, bio je vrlo visoko ocijenjen. U meuvremenu je iz Hrv. otilo oko 60-100.00 visoko obrazovnih ljudi. Nacionalni program je iao i dalje u izradi mjera pronatalitetne pol. npr. trebala su biti izjednaena prava djece roene u branim i izvanbranim zajednicama, jednaka prava djece neovisno otome da li je ili nije majka zaposlena, porodiljne naknade za nezaposlene majke, porodiljni dopust 3.g. za mjeke s 3 i vie djece. U 7. mj. 2003.g. Hrv. Sabor donio je niz zakona o obitelji, ali i oni su bili nedovoljno konzistentni. Dok pitanja posla i stana mladih ljudi budu prisutna sve drugo je manje znaajno. Provodi se pol. drutvene poticajne stanogradnje (mladima se omoguuje da dou do prvog stana).

ZAPOSLENOST,NEZAPOSLENOST Cilj postii zadovoljavajuu razinu zaposlenosti ili odravati nezaposlenost na ekonomsko i drutveno prihvaenoj razini. Razina zaposlenosti odgovara sjecitu krivulja ponude rada i potranje za radom. Razina zaposlenih primarno ovisi o krivulji S&D (ovisno o pomicanju S i D). npr.1 pomicanje D za radom dominantno ovisi o fazi u kojoj se nalazi gosp. s ciklinom sinusoidnom kreanju (ulazna ili silazna faza). Kriulja S ima razlite elemente i u okviru zemalja sline ili priblino iste razvijenosti. npr.1 krivulja S rada u SAD-u znatno je vea nego u zemljama zapadne Europe. NEZAPOSLENOST puna zaposlenost, kao cilj eko. pol. je stanje u kojem ni jedan od nezaposlenih ne eli primiti posao uz postojeu nadnicu. Kako 100% -tnu zaposlenost nije mogue praktiki ostvariti, analitiari gosp. razvoja se slau da je blaga nezaposlenost od nekoliko % normalna i poeljna (vii pritisak na one koji rade). Uzroci postojanja vee zaposlenosti od one prihvatljive (normalne) se mogu razaznati ako navedemo najee oblike nezaposlenosti. Do velikog pada zaposlenosti u pravilu je dolazilo u vrijeme veih dugotrajnih ratova, veih elementarnih nepogoda i sl. U razvijenim drutvima i gosp. javljaju se sljedei oblici nezaposlenosti:


15/119

1. FRIKCIJSKA (FRIKCIONALNA) NEZAPOSLENOST normalna nezaposlenost, povezanost sa mijenjanjem posla, to je normalno u tr. gosp., velika fleksibilnost zapoljavanja, mijenjanje zanimanja.

2. SEZONSKA vezana uz god. doba koja su manje ili vie prikladna za obavljanje nekih poslova (poljoprivreda, graevinarstvo, turizam...).

3. TEHNOLOKA (TEHNOLOKI VIAK) napredak tehnike i tehnologije nosi manje potrebe u ivom ljudskom radu supstitucija rada kompjuterom. U vrijeme velikih tehnikih i tehnolokih napredaka veliki broj ljudi ostaje bez posla, zato se i radni tjedan kontinuirano smanjuje.

4. NEZAPOSLENOST POVEZANA SA CIKLIKIM TOKOM GOSP. AKTIVNOSTI 5. STRUKTURALNA NEZAPOSLENOST dugorona je, sve ostale nezap. su

kratkorone, ugraena je gosp. sustav, povezana je promjenama u strukturi gosp., zanimanja i promjenama u strukturi stan. Neusklaenost strukture S i strukture D za radom uvjetovana je injenicomda se struktura ponude rada nedovoljno brzo prilagoava promjenama u strukturi D. Ova nezaposlenost je veoma izraena kod nas. Nedostatak radne snage pojedinih strunih profila, pojedinih vrsta obrazovanja. Izmeu zaposlenosti i nezaposlenosti najvei stupanj korelacije postoji sa dinamikom gospodarskog rasta. Gospodarski rast na dugi rok mogu je i prihvatljiv nain rjeavanja problema nezaposlenosti. Prekvalifikacije, dokvalifikacije, poticanje samozapoljavanja mogu dati kratkotrajne rezultate i ne rjeavati problem nezaposlenosti u cjelosti. Negativne posljedice nezaposlenosti veome su velike i dalekosene.

EKONOMSKE POSLJEDICE NEZAPOSLENOSTI nezaposlenost dovodi nuno do smanjenog stupnja koritenja kapitala i ostalih proizvodnih resursa. Nizak stupanj koritenja K visoki trokovi, visoke cijene finalnih proizvoda nekonkurentnost takve proizvodnje tekoe u izvozu problemi u ukupnim ekonomskim odnosima jedne zemlje s inozemstvom. BDP je znatno ispod razine potencijalnog, pa se govori o tome koliki dio drutvenog proizvoda se gubi. Smanjenje kupovmo sposobne potranje, nezaposlenih ali i drugih lanova obitelji gdje postoje nezaposleni. Spori rast proizvodnje. Poveavaju se proraunski izdaci oko zbrinjavanja nezaposl. (naknade, socijalna pomo). Nezaposlenost je povoljna okolnost za nastajanje negativnih pojava u obitelji (alkohol, droga, nasilje,...). Nezaposlen ovjek je nezadovoljan kao osoba se ne moe potvrivati, osjea se suvian, odbaen, neprihvaen. 6. PRIKRIVENA NEZAPOSLENOST nezaposleni radi, ali marginalna

produktivnost rada (Y/N) je nula, neznatno + ili ak (ako ne doe naposao proizvodnja se nee smanjiti nego moda i poveati). Obino se vezivala uz poljoprivredu, ali postoji i u drugim sektorima gosp. Nezaposlenost je u RH do 90ih god. prolog stoljea bila razmjerno niska upravo zbog velike prikrivene nezaposlenosti. Bilo je puno onih koji su


16/119

imali marginalni produkt 0, a to se jo vie odnosilo na socijalistike zemlje (u socijalizmu nisu doputali da netko bude nezaposlen!).

STOPA ZAPOSLENOSTI odnos izmeu broja zaposlenih i radnosposobnog stanovnitva starijeg od 15 god. STOPA NEZAPOSLENOSTI odnos izmeu broja nezaposlenih i aktivnog stanovnitva (radna snaga= zaposleni + nezaposleni). Postoje 2 pristupa: ADMINISTRATIVNI (iskljuivo do 96.g. prolog stoljea; prema njemu nezaposleni su svi oni i samo oni koji su prijavljeni zavodu za nezaposlene) i onaj koji se temelji na ANKETAMA O RADNOJ SNAZI (zaposleni je svaki onaj koji je u referendnom tjednu za svoj rad dobivao plau u novcu ili u naturi najvaniji uvjet, najmanje 4 tjedna prije ankete aktivno je traio posao, ponueni posao moe zapoeti 2 tjedna po obavljenoj anketi).

KVANTITATIVNA I KVALITATIVNA ANALIZA KRETANJA ZAPOSLENOSTI I NEZAPOSLENOSTI I NJIHOVIH STOPA U POSLJEDNJIH NEKOLIKO DESETLJEA: 1971.g. prvi put na dananjem podruju RH dosegnuta je brojka od

1.003.000 zaposlenih. 1981.g. 1.455.000 zaposlenih, broj zaposlenih se poveao za 450.000, broj

nezaposlenih je povean sa 45.000 na 95.000, a ipak je pozitivan saldo bio od oko 400.000. Taj dinamian rast korespondira sa visokim stopama gosp. rasta (stopa rasta GDP-a bila je neto vie od 6% godinnje). Ta stopa i rasta proizvodnje te rasta zaposlenih bila je visoko rangirana u tom razdoblju. Od 1971-1981.g. dolo je blagog usporavanja rasta.

Od 1980-ih godina usporeni, zatim stagnanatni privredni rast. Od 1981-1991.g. dolo je do blagog smanjenja broja zaposlenih 1.432.000 Od 1981-1987.g. broj zaposlenih je rastao unato stagnaciji (recesiji u

gosp.). 1987.g. broj zaposlenih iznosio je oko 1.628.000 Porast broja zaposlenih uz stagnaciju gosp. imao je kao posljedicu pad

produktivnosti rada kao temeljnog imbenika gosp. razvoja. Ovaj rast znaio je da je drava kupovala socijalni mir, amortizacija drutveno-socijalne napetosti zapoljavanjem nove radne snage znai da se tako rtvuje produktivnost rada. Ekonomski kriteriji nisu uvijek u ekonomskoj politici dominantni. Socijalni i politiki kriteriji esto imaju prioritet u odnosu na ekon. politiku.

Od 1991.g. i dalje veoma izraeni i kontinuirani pad broja zapolslenih koji dosee donju granicu 97.g. broj zaposlenih tada je iznosio 1.187.000

U istom tom razdoblju 1991-1997 smanjuje se i broj nezaposlenih od 283.000 na 175.000; smanjenje stope nezaposlenosti od 19% na 16,5% (podaci slubene statistike).


17/119

Istodobni pad zaposlenosti i nezaposlenosti objanjava se tako to su nezaposleni otili u kategoriju umirovljenika.

Broj umirovljenika u razdoblju 1991-1997.g povean je za oko 300.000 (bitno je odreen politikom umirovljenja ljudi).

Problem preranog umirovljenja eskaliralo je u velikim ekonomskim i socijalnim problemima sa svim dalekosenim negativnim implikacijama.

1900-2000.g. broj umirovljenika povean je za 422.000 2000.g. broj umirovljenika bio je 1.017.000 Broj umirovljenika poveao za 70% u tom razdoblju. Krajem 2003.g. (9.mj.) broj umirovljenika iznosio je 1.009.000 U posljednje 4 godine pada broj umirovljenika; problem nezaposlenosti nijw

se vie rjeavao slanjem ljudi u mirovinu. Odnos izmeu broja zaposlenih i nezaposlenih je 1,3:1 (u razvijenim

zemljama 3:1 ili 2,5:1); posljedice toga su velika proraunska izdvajanja u mir. fond, nedovoljna sredstva koja se prikupljaju doprinosima zaposlenih, niske mirovine.

Od 1997.g. broj zaposlenih se postupno poveava, ali i nezaposlenih 2000.g. broj zaposlenih je 1.340.000 9.mj. 2003.g. 1.382.000; broj zaposlenih se poveao za 42.000 Privredni rast od 2000-2003.g. kretao se izmeu 4 i 5% godinje, meutim

ta stopa rasta nije znaajnije poveala broj zaposlenih. Rjeenje tog problema ne moemo graditi na stopama privrednog rasta do 5%, nego samo na stopama viim od 5%.

2002.g. broj nezaposlenih bio je oko 389.000, a u nekim mmjesecima preko 400.000 (do 410.000).

2002.g. dosegnuta je najvia stopa nezaposlenosti od 22,3%; broj nezaposlenih preko 400.000

U 9.mj. 2003.g. broj nezaposlenih 312.00; 8.mj. 307.000 smanjen broj nezaposlenih, pad stope nezaposlenosti u 9.mj. 2003.g. na 18,2% (stopa nezapolslenosti mjerena prijavljenima na zavodu za zapoljavanje). Temeljem ankete ta stopa iznosi 15,2%.

U posljednjih 1,5 god. statistika biljei pad broja nezaposlenih, u tom padu odreenog udjela imala je i promjena zakonske regulative za nezaposlene.

Brisanje s evidencije jednog broja nezaposlenih jer nisu udovoljavali kriterijima s ankete

Smanjenje broja nezaposlenih i pada stope nezaposlenih za 50% dakle uvjetovano je promjenama kriterija, a 5% treba pripisati stvarnom porastu broja zaposlenih.

2002.g. 1.359.000; 9.mj. 2003.g. 1.382.000 Rast BDP-a iznad 5% je posljedica smanjenja broja nezaposlenih

(najkvalitetniji nain pada nezaposlenosti). Ta stopa privrednog rasta mora biti vea od porasta broja zaposlenih kako bi

se poveala priduktivnost rada.


18/119

Problem nedovoljne zaposlenosti moe se ublaiti usklaivanjem strukture ponude rada sa strukturom potranje.

Taj nesklad struktura rada veoma je izraen u pojedinim sektorima gosp. (brodogradnja, graevinarstvo, niskogradnja...), ali je prisutno i u drugim sektorima.

Mogunost ublaavanja je i samozapoljavanje. Da bi metoda samozapoljavanja (uz dravni kredit) bila efektivnija vrlo je

vaan poduzetniki duh, kao i dokvalifikacije i prekvalifikacije u okviru nekog zanimanja, vaan je i fond opih (temeljnih) znanja.

Sve do 1990.g. problema oko zapoljavanja gotovo da i nije bilo, drava je brinula i o zaposlenju i o stanovanju, zdravlju...

Visok je troak rada u Hrv. u odnosu na tranzicijske zemlje. Od 10 novih lanica EU (5.mj. 2004.) Hrv. ima vei prosjeni troak rada vei

za 54% nego te zemlje. Jedino je u Sloveniji taj troak rada neto vei. Troak rada kod nas je vie uvjetovan doprinosima, porezima, davanjima, ali

i visinom neto plaa. Visoki doprinosi i porezi te davanja na plae poveani su sa pretjeranom

javnom potronjom, pretjeranim budetskim rashodima. Smanjenje doprinosa jedan je od uvjeta lakeg zapoljavanja i brrg porasta

neto dohotka.

Siva ekonomija, rad koji je neregistriran, slubeno se ne iskazuje u statistici, a prisutan je u svim zemljama (rad u fuu).

Kvalitetan rast GDP-a osnovni izvor rasta treba da bude materijalna proizvodnja, a ne rast potronje koja se uvelike financira zaduivanjem.

Potreba za reindustrijalizacijom. Mogunost samozapoljavanja uz 2 pretpostavke: vie poduzetnikog duha

kojeg u RH uvelike manjka jer smo dugo bili u sustavu gdje se drava brinula o zaposlenju, zdrastvu, stanogradnji (danas to sve pojedinac mora sam); aktivnija potpora drave u samozapoljavanju jer se tu u 1. redu radi o maldima kojima fali K za start

Mogunost poveanja zaposelenosti suzbijanje sive ekonomije U razvijenim zamljama 8-9% GDP-a se formira kroz sivu ekonomiju (npr.

USA, vicarska...)

PRIRODNI RESURSI (BOGATSTVA) Jedna su od 2 sastavnice ukupnog drutvenog bogatstva jedne zemlje (2 sastavnicu ini proizvedeno bogatstvo proizvodnja ili materijalna dobra koja su rezultat ljudskog rada). O veliini bogatstva i proizvedenih i prirodnih dobara ovisi proizvodna snaga svake drave i proizvodna orijentacija svakog drutva. Djelovanjem ovjeka u f-ji proizvoaa, prirodni resursi se transformiraju u proizvodno bogatstvo, te je s toga razumljiv cilj ekonomske politike svake zemlje


19/119

da tij proces transformacije bude to veih razmjera, da bude to racionalniji i dakako to profitabilniji. Budui da su ti prirodni resursi jedan od 3 elementa proizvodnog procesa (rad, kapital, proizvodnja), razumljivo je da su prirodna bogatstva bila predmet znanstvenog istraivanja brojnih teoretiara gospodarskog razvitka.

B) PRIRODNI RESURSI (IZVORI HRV. GOSP.) PRIRODNI UVJETI u njih ubrajamo prirodne resurse: povrina zemlje, tla, vode, klima moraju postojati da bi se odvijala proizvodnja PRIRODNI IZVORI elementi prirode koji se mogu neposredno iskoristiti preraivanjem u procesu proizvodnje radi potronje: vodena snaga, voda za pie, minerali, ume, prirodni travnjaca, flora i fauna. Primarnu ulogu u razvoju i ivotu jedne zemlje imaju drutveni imbenici, a ne prirodni. Razlikujemo: obnovljive i neobnovljive resurse OBNOVLJIVI RESURSI neprekidno se obavljaju u beskonanom toku prirodnih procesa. To su: ivi resursi u moru, rastvorene soli i sama voda, biljni pokrov na zemlji i vodene snage. Dijele se na: resurse kod kojih stupanj obnavljanja ovisi o koliini koja je ostala neiskoritena da bi se iz nje izvor obnovio; izvore gdje ovakva ovisnost ne postoji ili je zanemariva NEOBNOVLJIVI RESURSI nakon jednog iskoritavanja nepovratno se izgube, nemaju mogunost autonomne obnove u prirodnom procesu.

PRIRODNI UVJETI POVRINA ZEMLJE mree razliito velikih prostornih jedinica: zemlje s golemim prostorom (Kanada, Brazil, Kina, SAD); zemlje sa srednje velikim prostorom (Njemaka, panjolska, Turska); zemlje koje raspolau s manjim prostorom (Nizozemska, vicarska RH 56.610 km2); zemlje iznimno malih prostora (Luxemburg, Andora). Najvrednije zemljite zaposjednuto je u ind. i prostorne svrhe, zatim za naselja prometnice vrijednost mu pada kod poljoprivrednih povrina, uma, panjaka, a najnia je na pustinjama i goletima. 3. GEOGRAFSKE CJELINE RH: prostor sjeverno od rijeke Kupe i Save (najgue naseljen oko 103 stanovnika na km2), gorsko-planinska regija (najslabije naseljen prostor sa 18 stanovnika na km2); primorje-otoci (velike razlike unutar


20/119

istih upanija (Ri, St, Zd oko 150-200 stanovnika na km2; Loinj 109 stan./km2; Cres 8 stan./km2). STRUKTURA UKUPNE POVRINE podjela prostora: poljoprivredni, ume, ostali prostori RH IMA KOPNENU POVRINU 56.610 km2 (poljop. prostor 56,96%; ume 36,75%; ostalo 6,29%) POLJOPRIVREDNU POVRINU INE obradiva povrina 2.020.000 ha (oranice i vrtovi 1.466.000 ha; vonjaci 70.000 ha, vinogradi 71.000 ha; livade 413.000 ha) i neobradiva 1.188.000 ha (panjaci 1.155.000 ha; bare, trstici i ribnjaci 33.000 ha).

MORSKA GRANICA OBUHVAA OBALNO MORE, pri emu razlikujemo:

UNUTARNJE MORSKE VODE more izmeu obale i naih vanjskih otoka sa svim otocima osim Visa, Jabuke, Kamnika, Sveca, Bieva, Suca i Palugruke otone skupine.

TERITORIJALNO MORE nastavlja se na unutarnje morske vode.

Dravna morska granica nalazi se uz vanjski rub teritorijalnog mora. Ta je granica udaljena 12 nautiih milja (oko 22,2 km) od najudaljenijih otoka ili obale kopna ispred kojeg nema otoka (Istra, Cavtat).

POVRINA OBALNOG MORA 31.067 km2 (60% od kopnene povrine) + KOPNENA POVRINA 56.100 km2 = UKUPNA POVRINA RH 87.677 km2

NAELOM LINIJE SREDINE razgranien je epitontinentalni pojas izmeu RH i Italije: On obuhvaa morsko dno i podzemni podmorski prostor.

UKUPNA DULJINA MORSKE OBALE 5.835,3 km

DULJINA OBALE KOPNA 1.777,3 km

DULJINA OBALE OTOKA 4.058,0 km

BROJ OTOKA 1.185

BROJ HRIDI - 389

BROJ GREBENA 78


21/119

Navedena duina morske obale daje koeficjent razvedenosti 10,2.

KOEFICJENT RAZVEDENOSTI omjer stvarne duljine obale izmeu dvije toke u km i njihove zrane udaljenosti.

GEOGRAFSKI POLOAJ G.p. RH odreen je njezinim prirodnim obiljejima. Smjetena je u sreditu Europe na dodiru 4 velike Europske prirodne cjeline: Mediterana, Panonije, Dinarida i Predalpskog prostora. MARITIMNU HRVATSKU po prirodi i kulturi ine 2, tj. 3 pojasa: otoni, primorski i zalee. 3. PRIRODNO GEOGRAFSKE CJELINE: MEDITERANSKA REGIJA obuhvaa 17.850 km2 (31,6% RH). PANONSKI PROSTOR HRV. manji je dio velike europske panonske cjeline; RH zahvaa njezin juni rub tvorei tako najvei dio RH s 30.776 km2 vie od 1/ RH tj 54,4%). GORSKO-PLANINSKI PROSTOR razdvaja mediteransku i panonsku Hrv., na SZ je Gorski kotar; JI Lika; SI rubni vapnenaki ravnjak. Zauzima 7.913 km2 (14% povrine Hrv.).

KLIMATSKI UVJETI

3 su imbenika koji imaju utjecaj na klimu RH: Sjeverni Atlantik, Sredozemno more, Panonska zavala. 3 klimatske regije: Umjereno kontinentalna klima (I i sredinja Hrv.); podruje mediteranske klime (vezana je uz otoni niz, usku primorsku zonu koja dalje u unutranjost prodire do iarije u Istri, Zrmanje, Cetine i donje Neretve u Dalmaciji uzrokuje blage zime); podruje planinske klime (gorska Hrv. nii dijelovi grske Hrv. imaju osobine pretplaninskog podneblja, a najvii krajevi planinske klime).

RELJEF Djelovanje endogenih sila i egzogenih procesa oblikovali su reljef RH. Najvie hrv. planine nalaze se na prijelazu iz kontinentalnih krajeva u primorje (Risnjak 1.528m., Dinara 1.831m., Velika Kapela 1.534m., Pljeivica 1.657m.) i neposredno uz more (Uka 1.401m., Velebit 1.757m., Biokovo 1.768m.).


22/119

LIKA (sjeverno od rijeke Zrmanje) sastoji se od nekoliko meusobno odvojenih kotlina. Dna tih kotlina (polja u kru) uglavnom su na nadmorskoj visini 500-700m. GORSKI KOTAR u prosjeku najvii dio Hrvatske. ISTONA HRVATSKA Panonska nizina (nekoliko planina, malo iznad 1000 m. umberak 1.171m., Ivanica 1.061m., Medvednica 1.033m.). TZV. PRAVE NIZINE do 200m (najvei dio u Panonskoj Hrv.) obuhvaaju preko polovice dr. tertorija (52,8%), a u njima ivi 85% puanstva. Tu je smjeteno 35 naselja u kojima ivi vie od 10.000 stanovnika. Sljedea visinska zona samo 3 naselja ima vie od 10.000 stanovnika. U ovoj zoni nalazi se najvie privrednih snaga i prirodnih bogatstava. Postoje i velike potekoe za normalno odvijanje prometa osobito iznad 700m nadmorske visine.

VODE 4 KOMPONENTE PRIRODE prijeko potrebne za egzistenciju ljudi: tlo, zrak, biljni pokrov, voda. Vodene zalihe na zemlji neprekidno cirkuliraju hidroloki ciklusi. Uvjetovanost kol. rasporeda i vanosti voda na teritoriju RH odreena je: geolokom podlogom, specifinim klimatskim karakteristikama, geomorfoloki poloajem. Geomorfoloki poloaj podijelio je RH na 2 sliva: CRNOMORSKI SLIV 32.800 km2, 58% prostora (sjeverna Hrvatska s rijenim tokovim: Mura, Drava, Dunav, Sava) i JADRANSKI SLIV.

PRIRODNI IZVORI IZVORI JADRANSKOG MORA: MORSKA SOL u prosjenim vremenskim prilikama na 1m2 dobije se oko 6 kg. soli. Proizvodnja soli na Pagu i Stonu kree se oko 18.250 t. MORSKI PIJESAK I LJUNJAK uz zapadnu obalu Istre, kvarnerske otoke, na potezu Nin-Prevlaka, te na predjelu Omi-Dugi RatKrila. FAUNA MORA I SLATKIH VODA Jadransko more ubraja se meu ribom bogatija mora.


23/119

KOLIINA PLAVE RIBE oko 370.000 t. Od te koliine bez opasnosti se moe izloviti 35% (u optimalnim uvjetima to je oko 130.000 t. ribe). Osim plave ribe, mogu je ulov PRIDNENE RIBE izmeu 30.000 i 80.000 t. U posljednjem desetljeu ulov ribe u RH kretao se od 35.000-48.000 t. god. (91g. 18.000t.). Od ukupne koliine plave ribe (26.000-41.000t.) 87% je ulov srdele, ostalo papaline i inuni. Pridnene ribe lovi se oko 6.000t. godinje. Postoje i neiskoritene mogunosti organiziranog uzgoja ribe u prirodnim uvjetima tzv. AKVAKULTURA. Ulov slatkovodne ribe:

1980-1991g. 10.000-13.000t. god. aran 70%, pastrva ispod 10%, a ostalo ine linjak, tuka, som i smu.

VODENE SNAGE

HIDROENERGETSKI POTENCIJAL razlikujemo teoretske vrijednosti:

ukupni ili bruto HE potencijal dobiva se iz energetskog iskoritavanja cjelokupne kol. vode pri prosjenim vodostajima vodotoka bez gubitka pada od izvora do ua.

neto HE potencijal dobivamo ako raunamo s energijom koje vodne snage mogu proizvesti na prikljucima

ISKORISTIVI NETO HE POTENCIJAL ono to se moe iskoristiti (11.203 GWh). Izgraene HE na vodotocima, tj. akumulacijom omoguuju proizvodnju od 3.592 GWh, a to je 59% iskoristivog neto potencijala. Preostalih 41% se ne moe u cijelosti iskoristiti.

Glavni vodeni tokovi za energetsko iskoritavanje u Hrv. su: Drava 2.529 GWh i 50% iskotenog potencijala. Cetina 2.916 GWh i 98% iskoritenog potencijala. Lika i Gacka 1.442 GWh i 70% iskoritenog potencijala. Ponornice J Like 498 GWh i 100% iskoritenog. potencijala.

PODZEMNE VODE

Znaenje ovih voda vezano je uz porast stan., brz razvoj ind., intenzifikaciju poljoprivredne proizvodnje, rast turizma i opi rast ivotnog standarda. Osobina ove vode: relativna stalnost sastava i temperature. Podzemne vode uglavnom se javljaju u rastresitom pijesku i ljunku.


24/119

U sjevernoj Hrv. najizdanije vodonosne horizonte nalazimo u ravniarskim podrujima na dubini od 1-66m. Krka podruja Hrv. karakteriziraju vertikalno otjecanje padalinskih voda, njihova podzemna koncentracija u krkim upljinama.

ENERGETSKE SIROVINE ine ih prirodni izvori: ugljen, prirodni plin, rude urana, nafta, uljni kriljci. Ako se tome doda hidroenergija osnovni nositelji PRIMARNE ENERGIJE. KAUSTOBIOLITIMA zovemo ugljen, naftu, prirodni plin i uljne kriljce ili sedimente koji gore (FOSILNA GORIVA). Ovi glavni izvori ine strukturu energetskih izvora koji su uporite za utvrivanje energetske politike svake drave. 60ih god. u svijetu je dominirao ugljen (epoha ugljena). Sljedea je bila epoha nafte i plina. Nuklearna epoha je u tijeku, a predvianje strunjaka najavljuju nastup sunane epohe. ENERGETSKI IZVORI HRV. gorivodrvo, hidroenergija, ugljen, nafta, prirodni plin, geotermalni izvori. UGLJEN struktura rezervi ugljena u Hrv.: kameni 3.471.000t.; smei 2.917.000t.; lignit 33.285.000t. (lei u Istri (mrki ugljen Istra i S. Hrv.). NAFTA dananje rezerve nafte u Hrv. nalazimo u 3 podruja: SAVSKO (Struec utica); Dravsko (androvac, Benianci); Istonoslavonsko (eletovci). Rezerve se cijene na 20 mil. t. iskoritavaju se na 34 polja s 850 pumpi. 1980.g. proizvodnja je iznosila 3 mil. t. od tada je u padu. 1990g. 2.022.000 t. za podmirenje potreba uvezlo se jo 5.043.000 t. od 1980.g. dolazi do naih koncesija 200.000 iz Angole.

PRIRODNI PLIN Dobiva se na naftnim i plinski mpoljima; 19 polja s 90 buotina. Glavni dio dobiva se u Molvama, Kalinovcu, Starom Gracu od 1993.). Rezerve su utvrene na oko 37 mlrd. m3 moe se iskoristiti samo 35-40%. Do 2010.g. predvia se da e proizvodnja prirodnog plana pasti na samo 125 mil. m3. Ako koristi ove izvore energije (drvo, HE, ugljen, naftu, prirodni plin) u danjanjim okvirima, Hrv. moe podmiriti 65% svojih energetskih potreba za energijom.


25/119

METALI

Registrirano nalazite boksita raspostranjenje su na velikom podruju Istre do Imotskog postojee koliine nisu dovoljne za potrebnu proizvodnju pa se moramo orijentirati na uvoz.

NEMETALI RH raspolae velikim rezervama nemetalnih sirovina. Leite BARITA nalaze se u Gorskom kotaru (55.000 tona B i C1 kategorija), Lici (633.00 t. B i C1 kategorije) i na Petrovoj gori rezerve isrpljne. Leite GRAFITA padine Psunja i Papuka. Hrvatska obiluje veim koliinama BENTONITSKE GLINE (vie od milijun tona). Rezerve KVARCA i KVARCNE STIJENE iznose 7,8 mil. t. A,B,C1 kategorije. GIPS rezerve iznose 6,4 mil. tona ARHITEKTONSKOI-GRAEVINSKI KAMEN rezerve iznose 8,3 mil m3. CEMETNE SIROVINE rezerve iznose 129,4 mil. tona. VAPNENAC javlja se u veim koliinama.

UME ume kao geografska pojava imaju svoje zakonitosti pojavljivanja u: horizontalnom (ume su rasporeene u podruju) i vertikalnom smjeru (ume su rasporeene u zone). To ovisi o utjecaju prirodnih elemenata i ovjeka. ume zauzimaju 36,7% ukupnog teritorij RH: Panonska nizina 31,2%, Gorska Hrvatska 51,6%; Primorska Hrv. 39,7%. STRUKTURA DRVEA NAIH UMA listae 79%, etinjae 4%, mjeani sastav 17% - s gospodarskog stajalita ova struktura je nepovoljna. Bukva sudjeluje s 51%, hrast s 136, smreka i jela s 1% od ukupnog fonda drvene mase. Na svakog stanovnika dolazi oko 0,27 ha razvijene ume.

ZATITA PRIRODNIH BOGATSTAVA


26/119

Po uvanosti zakonodovac je izdvojio 8 kategorija objekata: strogi rezervat, nacionalni park, park prirode, specijalni rezervat, park uma, znaajni krajolik, spomenik prirode, hortikulturni spomenik.

C) DEKOMPONIRANJE I AGREGATNA UPOTREBA BDP-A

OPENITO O RASPODJELI KLASINA TEORIJA:

D. RICARDO tretirao je poljoprivrednu i ind. proizvodnju kao ukupnu proizvodnu aktivnost drutva, a prihvaajui zakon opadajuih prinosa smatra da je akumulacija kapitala odluujui faktor industrijskog procesa. Rezultat gosp. aktivnosti drutveni proizvod koji se raspodjeluje se izmeu vlasnika zemlje, radnika i vlasnika kapitala (renta, nadnica, profit).

MARX pristup raspodjeli temelji se na njegovoj radnoj teoriji vrijednosti. Vrijednost proizvoda odreuje se drutveno potrebnim vremenom za njegovu proizvodnju. Ostvareni dohodak se raspodjeluje na pojedine sudionike u ukupnom procesu reprodukcije: vlasnika zemljita, kapitala, vlasnika novanog kapitala i radnike (renta, profit, kamate, najamnine).

NEOKLASINA TEORIJA:

Ukupni proizvod je f-ja faktora proizvodnje rada, kapitala, zemljita raspodjeluje se u obliku najamnine, profita i rente.

Svaki od tih elemenata raspodjele jednak je njihovom graninom proizvodom.

Izjednaavanjem cijene svakog pojedinog faktora proizvodnje s njegovim graninim proiz. ostvaruje se puna zaposlenost faktora proizvodnje i max. proizvodnja.

SUVREMENE TEORIJE: Od sredine 1960ih TEORIJA OPE RAVNOTEE raspodjela dohotka

odreena je predhodnom raspodjelom faktora proizv. (kapital, rad) te preferencijama i tehnologijom.

Egalitarizam je osnovna maksima sustava raspodjele. Osim faktora proizvodnje na tr. su prisutne robe i usluge kao razultat proizvodnog angairanja proiz. faktora (kruni tok materijalnih sredstava). Usporedno s tim krunim tokom roba i usluga cirkulira i gotov novac kao i ostala sredstva plaanja (2. toka: realni i novani).


27/119

Raspodjela daje odgovor na 1 od 3 temeljna pitanja gosp. aktivnosti: to, kako i za koga proizvoditi (za koga?). Raspodjela se ostvaruje na tr. proizvodnih faktora potranja za proiz. faktorima razultira iz potranje za finalnim proizvodima i uslugama. Najvei dio narodnog dohotka rasporeuje se u obliku nadnica i plaa. Trinim vrednovanjem svakog pojedinog faktora proizvodnje ostvaruje se 1. krug raspodjele PRIMARNA RASPODJELA. 2. KRUG RASPODJELE dohodci to su ih sudionici rada ostvarili rasporeuju se podsredstvom poreza, doprinosa i sl.

BRUTO DOMAI PROIZVOD (PO RASHODOVNOJ METODI) Do 1990 god., ukupni rezultat gosp. aktivnosti iskazivao se pomou 3 temeljne makroekonomske veliine: DRUTVENI BRUTO PROIZVOD (DBP), DRUTVENI PROIZVOD (DP) I NARODNI DOODAK (ND). DBP u izraunu se koristi proizvodna (realna) metoda. To je zbroj svih vrijednosti proizvodnje materijalnih dobara i proizvodnih usluga obraunatih po proizvoakoj cijeni. Vrijednosna struktura DBP: materijalni trokovi, amortizacija i narodni dohodak. DP = DBP mat. troak ND = DP amortizacija Tijekom tranzicijskog razdoblja umjesto DBP, DP,ND koristi se BRUTO DOMAI PROIZVOD (BDP) od 1993.g. 1993.g. uinjena je procjena BDP-a u tekuim, zatim u stalnim cijenama, te njegov izraun po rashodovnoj metodi. BDP se obraunava prema metodologiji sustava nacionalnih rauna UN-a - SNA 1993. i Europskog sustava nacacionalnih rauna ESA 1995. U IZRAUNU BDP-A KORISTI SE: Bruto vrij. proizvodnje (BVP), meufazna (intermedijarna) potronja, Bruto-dodana vrijednost (BDV). BVP zbroj tr. vrij. svih proizvoda i usluga koje se transformiraju, koriste i troe u procesu proizvodnje.


28/119

BDV = BVP meufazna potronja BDP u trinim cijenama vrijednost svih proizvedenih dobara i usluga rezidentnih jedinica. BDPDP za oko 10-15%. 1994.g. prvi izraun BDP-a po rashodovnoj metodi. BDP PO RASHODOVNOJ METODI zbroj izdataka za potreonju gotovih proizvoda i usluga proizvedenih u domaem gospodarstvu. BDP = C + G + I + (E M) C = osobna potronja; G = dravna (javna) potronja I = investicije E = izvoz, M = uvoz

UPOTREBA (RASPODJELA) BRUTO DOMAEG PROIZVODA BDP po rashodovnoj metodi moe se dezagregirati na 2 temeljne analitike veliine: DOMAU POTRONJU zbroj individualnih izdataka za potronju i kolektivnih izdataka drave za potronju (konana potronja i bruto investicije) i na SALDO UVOZA I IZVOZA. INDIVIDUALNA POTRONJA: izdaci kuanstva za konanu potronju, izdaci neprofitnih ustanova koji slue kuanstvima (NPUSK) i individualnih izdataka drave. INDIVIDUALNI IZDACI DRAVE izdaci za obrazovanje, zdrastvo, kulturu, sport, socijalnu skrb, nabava ljekova i sl. NPUSK izdaci se odnose na dobra i usluge koji neprofitne ustanove pruaju kuanstvima. KOLEKTIVNI IZDACI DRAVE izdaci za upravne, administrativne, obrambene, ekonomsko-razvojno istraivake i druge zajednike netrine usluge drave. BRUTO INVESTICIJE DRAVE ukupna ulaganja u dugotrajnu imovinu i promjena zaliha. BRUTO INVESTICIJE U DUG. IMOVINI investicije u novu dugotrajnu imovinu, trokovi transakcija rabljene dug. imovine, nabavke nematerijalne dugotrajne imovine. PROMJENE ZALIHA zalihe proizvodnje u tijeku, zalihe gotovih proizvoda, zalihe trgovake robe, sirovine i materijal.


29/119

BDP nije isto to i domaa potranja zbog uvoza i izvoza otvorena privreda. SALDO UVOZA I IZVOZA: Pozitivni saldo u vanjskotrgovinskoj razmjeni dobara i usluga reducira domau potronju na razinu ispod vrijednosti BDP-a. Vea vrijednost uvoza u odnosu na izvoz omoguuje i veu potronju dobara i usluga u zemlji nego to je njihova domaa proizvodnja. VT razmjena uveliko utjee na usklaivanje strukture ukupne domae potronje (D) i strukture ponude (S) iz domae proizvodnje. Presudni utjecaj na kretanje BDP-a imala je osobna potronja (kuanstva). Do 1999.g. stopa rasta 5,6% god. , 1999.g. pad za 0,4%; 2000.g. rast za 3,7%. UZROCI APSOLUTNOG I RELATIVNOG RASTA IZDATAKA ZA OSOBNU POTRONJU:

1978.g. zapoinje dugoroni trend pada realnih plaa (najvanijeg izvora sredstava za osobnu potronju) do 1994.g.

Porast dohotka stanovnika je iskoriten za zadovoljavanje potreba u trajnim dobrima.

Potronju puanstva poticala je i liberalizacija sustava kreditiranja stanovnitva.

Bri rast osobne potronje u odnosu na BDP zaustavljen je u 1997.g. udio osobne potronje u BDP-u tada je dosegnuta najvia toka od 62,2%. 2000.g. dolazi do ponovnog porasta realne vrijednosti potronje kuanstva za 4,1% u odnosu na predhodnu god., to je iznad porasta BDP-a koji je bio 3,7% - povezano s porastom realnih plaa u 2000 od 3,3%. Udio potronje drave u BDP-u uvjetovan je djelovanjem veeg broja initelja: razina ekonomske razvijenosti, ukupno stanje u zemlji i gosp., karakter dr. vlasti. ANALIZA 1994-2000.g.:

potronja drave relativno je stabilna, sudjeluje u vrijednosti BDP-a izmeu 27-29%,

stabilna potronje drave obraunata u stalnim cijenama (1997) na razini od 31-33 mlrd. kn,


30/119

izdaci za obranu od 1991-1995.g. kretali su se oko 35% ukupnih rashoda dravnog prorauna 1993.g. rekordnih 39%.

za javni red i sigurnost izdvojeno je do 12% ukupnih izdataka dr. prorauna, 1.12.1992. 663.000 i 1.3.1997.g. 224.000 izbjeglica na teoak dravnog

prorauna, materijalne ratne tete: oko 30 milijardi US$ - uniteno i oteeno oko 25%

proizvodnih gospodarskih kapaciteta, 9% stambenog fonda, veliki dio prometnica,

od 1998.g. socijalno osiguranje i zatita pojedinano najvea stavka rashoda dravnog prorauna prema funkcionalnoj klasifikaciji (1/4 da 1/5 ukupnih rashoda).

INVESTICIJE:

1992.g. najnia razina investicija . 1997.g. najvia razina sudjelovale su s 27,5% u BDP-u,

BRUTO INVESTICIJE U FIKSNI KAPITAL ulaganja u nove kapacitete, u proirenje, rekonstrukciju i modernizaciju postojeih ili zamjenu zastarjelih, istroenih ili unitenih kapaciteta,

1999.g. ukupne investicije vee su od iznosa amortizacije, 1999.g. ulaganja u nove kapacitete, proirenje, rekonstrukciju i

modernizaciju postojeih sudjeluju s 63,1%, opreme sa 23,4%; dok na ostalo otpada 4,5%.

STOPA BRUO TEDNJE: vrlo niska 1990.g. 2% BDP-a 1999.g. 14% BDP-a stopa investicija u 2000.g. bila je 22%; a stopa tednje 16%, stopa investicija previsoka je u odosu na stopu tednje, porastom stope tednje i stope investicija u BDP-u moe doi do ubrzanja

gosp. rasta, smanjenje deficita platne bilance i smanjenja zaduenja u inozemstvu,

ukupna domaa potronja (osobna, dravna i investicijska) bila je u svim godinama od 1994.g. vea nego BDP i to za oko 10%.

UVOZ I IZVOZ:

veu potronju u odnosu na proizvodnju omoguavao je deficit u vrijednosti izvoza i uvoza roba; u VT razmjeni usluga biljeen je suficit (kontinuirano) koji u cijelom tranzicijskom razdoblju (osim u 1992. i 1993. g.) nije bio vei od deficita u robnoj razmjeni,

1997-2000.g. deficit se smanjio s 4,2 mlrd.$ na 3,2 mlrd.$, ali samo zbog smanjenja uvoza.

Razina osobne potronje u RH kree se u irokoj zoni udjela potronje u drugim usporednim zemljama.


31/119

Od 130 zemalja samo je njih 7 imalo vei udio potronje drave u BDP-u. Niska razina I uzrok: niska uinkovitost investicija koja se ogleda u razmjerno niskim stopama gospodarskog rasta i niskoj stopi domae tednje. Negativna razlika izmeu stopa domae tednje i stope bruto-domaih investicija (-9% BDP-a).

D) HRVATSKI GOSPODARSKI RAZVOJ

GLAVNA OBILJEJA STOLJETNIH GOSPODARSKIH TRENDOVA 1900. 2000. MJERENJE I DINAMIKA STOLJETNIH GOSP. GIBANJA:

gospodarski napredak iskazan u kol. novoproizvedenih dobara i usluga u odreenom razdoblju (predmet mjerenja),

1900-1945.g. pokuaji mjerenja svode se na procjenu nac. dohotka (y) zbroj razliitih individualnih dohodaka (nadnica, profit, renta) takva procjena vrijednosti ekonomske aktivnosti sluila je za utvrivanje porezne osnovice na nacionalnoj razini, tj. mogue veliine dravnog prorauna i dr. potronje,

1945-1990.g. dominiraju analitike veliine koje mjere veliinu tzv. materijalne proizvodnje. Tako upotrebljavane mjere zvale su se drutveni bruto-proizvod. (DBP), DP, ND (y),

od 1991.g. rabe se mjere: BDP (GDP), BNP (GNP)M ND (Y). Hrvatska je tijekom 20.st. uveala svoj BDP za 9 puta, a ako je puanstvo istodobno poveano svega 0,4 ili 40%, ostvaren je i znatan napredak u rastu BDP-a po stanovniku za do 8 puta. STOLJETNE STOPE RASTA BDP-a prosjeno 2,19% god. PER CAPITA BDP 1,85% 1932.g. (razdoblje krize) negativna stopa rasta 9% (ratovi iprirodne krize dodatno uveavaju negativne stope rasta). POZITIVNE EKSTREMNE VRIJEDNOSTI (nie od 20%) uglavnom su rezultat skokovitog rasta u etapi obnove (1947.g. vie od 19%) ili su rezultat oporavka nakon regresa u prethodnoj godini. 1956.g. 4,2% ; 1957.g. porast od gotovo 19% 60-te godine 20.st. godine gospodarskog prosperiteta (gospodarska stopa rasta 7,2; 10; 3%). SIMETRIJA RAZVOJA I REGRESA:


32/119

20.st. se moe podijeliti u 2 gotovo jednaka dijela 50-tak mirnih godina 1,3 desetljee te od 1950-1980.g. Hrv. biljei impresivan rast; dosee status srednje razvijene zemlje s

prosjenom godinjom stopom rasta od 3,5%, 1900-1910.g. (Hrv. dio Austro-Ugarskog Carstva) godinja stopa rasta 3%

temeljena preteno na rastu realnog sektora, 1920-1930.g. posljeratni trend ekonomske ekspanzije (godinja stopa rasta

via od 4% - rast temeljen na ekspanziji financijskog sektora), 1950.-1980.g. Hrv. ima ubrzani rast s prosjenom god. stopom rasta od

4,5%-6,3%; razvojno najuspjenije razdoblje kontinuirano tijekom 20.st. 50-tak god. negativnih stopa rasta: 2,4,5, i posljednje desetljee 20 st. Hrvatska FENOMEN DEINDUSTRIJALIZACIJE prosjena negativna stopa

rasta od -0,77,

posljedice 1. svj. rata (1914-1918) obiljeile su desetljee od 1910-1920.g., 1940-1950. obiljeio 2.svj. rat (1942-1945) ratna zbivanja bitno su

opteretila ekonomske trendove,

1845-1947.g. razdoblje obnove dosegnuta razina klunih makroekonomskih indikatora iz 1939.g.

BDP 1950-ih nii od BDP-a 1940-ih 1990-2000.g. Domovinski rat (1991-1995) Hrv. jo nije dosegla razinu BDP

od prije tranzicije,

kriza 1930-ih rezultirala je nultom stopom rasta u prvoj i negativnim stopama rasta u drugoj polovini tog desetljaa,

visoke stope rasta 1950-1980.g. praene su relativno visokim godinjim stopama inflacije od cca 13%,

u razdobljima recesije u 80-im i krize u 90-im godinama s prosjenim godinjim negativnim stopama rasta od 0,79% i 1,48%; prosjena godinja stopa inflacije bila je via od 100%.

MEUNARODNA POREDBA DINAMIKE I RAZINE RAZVIJENOSTI (usporedba s SAD-om, bazna godina 1900.g.):

u 20.st. SAD starta s 3.496, a HRV. s cca 779 USD per capita (razlika u BDP-u je 4,49 puta u korist SAD-a),

1900-1940.g. hrv. BDP povean je 2,3 puta, a Ameriki 3,18 puta posljedica specifinih okolnosti u kojima se odvijala ekonomska aktivnost,

1900-1910.g. BDP uvean u Hrv. za 1,36 puta; SAD povean za 1,44 puta, 1930.g. hrv. BDP 1,27 puta vei od 1900.g.; SAD 1,87 puta vei u odnosu

na 1900.g., 1920-1930.g. godine oporavka, 1930.g. hrv. BDP poveanje od 1,91 puta; SAD 2,44 puta vei u odnosu na

1900.g.,

1940.g. SAD BDP vei za 3,18%; Hrv. 2,3 puta vei u odnosu na 1900.g.,

SAD izmeu 1940-1950.g. udvostruuje BDP (5,48 puta vei nego 1900.g.),


33/119

1960.g. hrv. BDP 3,5 puta vei nego 1900.g. (SAD 7,72 puta vei nego 1900.g.),

1970.g. hrv. BDP 6,5 puta vei nego 1900.g. (SAD 15,93 puta vei). Ako u analizu ukljuimo i kretanje stanovnitva BDP per capita: tijekom 20. st. stanovnitvo Hrv. povealo se svega za 1,38 puta, a stan.

SAD za 3,8 puta,

1900.g. SAD su imale 4,49 puta vei BDP per capita od Hrvatske, 1980.g. razlika je bila 3,18 puta,

1980.g. Hrvatska trpi dugoronu ekonomsku krizu BDP 1990.g. bio je na razini kao i 1980.g. (u odnosu na 1900.g.), a BDP SAD 1990.g. se poveao za 21,81 puta u odnosu na istu godinu,

hrvatski BDP per capita je 17% per cpapita BDP-a SAD, u 1990-tim godinama hrvatski BDP je 8,7 puta vei u odnosu na 1900.g., volumen hrv. BDP-a u 2000.g. u odnosu na 1900.g. bio je isti kao i 1976.g., volumen SAD BDP-a u 2000.g. vii je do 29 puta u odnosu na 1900.g., 2000.g. BDP per capita SAD-a vei je od rv. za 5,78 puta, relativna razlika u razvijenosti se poveala s 4,49 na poetku na 5,78 puta na

kraju 20.st. U razdoblju od 1960-1990.g. Hrvatska ima stopu rasta od 3,6% i tada je spadala u razvojno uspjenije zemlje. 2000.g. hrvatski prosjek pada na 2,3%. 2 POKAZATELJA: RAZVOJNA DINAMIKA 1990.g. Hrvatska je trebala 19.god. za udvostruenje BDP-a ,2000.g broj potrebnih godina za udvostruenje BDP-a penje se na 30). PARTICIPACIJA RADNE SNAGE U STANOVNITVU 1990.g. 37%, 2000.g. 36%. 1970.g. Hrvatska postaje srednje razvijena industrijska zemlja s udijelom industrije u BDP-u oko 35%. Niska participacija radne snage, na kraju 20.st. povezuje se s procesom deindustrijalizacije. DEINDUSTRIJALIZACIJA podrazumijeva drastian apsolutni pad industrijske proizvodnje u duem razdoblju. Ubrzani rast BDP-a mogue je ostvariti trino orijentiranom politikom pune zaposlenosti.

GOSPODARSKI RAZVOJ I TROKOVI RASTA 1950-2000.g.


34/119

Moderna ekonomska analiza prati makroekonomske performanse nacionalnog gospodarstva ralanjivanjem na 4 temeljne varijable: razina i dinamika nacionalnog proizvoda, zaposlenost/nezaposlenodt, kretanje cijena,

bilanca plaanja (teaj nacionalne valute) Vei dio razdoblja nakon 2.svj. rata do hrv. osamostaljenja i trine transformacije gospodarstva, hrvatsku obiljeava proces zakanjele industrijalizacije. Hrvatska je u proces industrijalizacije ula ubrzano, s zakanjenjem od jednog do 1,5 stoljea. Sredinom 1970-ih godina Hrvatska postaje srednje razvijena idustrijska zemlja. U 2 POLOVINI 20.st.: hrv. BDP porastao je od 4,3 mlrd$ 1952.g. na 21,3 mlrd$ u 2001.g. (BDP je rastao prosjenom godinjom stopom od 3,38% te se realno poveao za vie od 5 puta. Rast BDP-a per capita prosjena godinja stopa od 3,13% (poveao se pet puta). Zaposlenost je porasla od 477.000 1952.g. na 1.185.000 u 2000.g. (cca 2,5%). Rast BDP-a po zaposlenom s 900$ u 1952.g. na 18.000$ u 2000.g. Pokrivenost uvoza izvozom ima prosjenu vrijednost od cca 75%. U 1950-ima pa sve do 1963.g. imamo relativno umjeren rast ope razine cijena, a nakon toga dolazi do kontinuiranog rasta ope razinbe cijena sve do 1988.g. tj. do 1990.g. 1993.g. radi ratnih i drugih uvjeta, razina cijena skae i do 10-12 puta godinje. 1994.g. zapoinje proces dezinflacije pomou stabilizacijskog programa. Najstabilnije kretanje ima stopa rasta stanovnitva od prosjeno godinje 2,4%. Dugorono opadajue stope kreu se izmeu 7 i 8 u 1950-im; 6 u 1960-im., izmeu 4-5 u 1970-im, oko 3 poetkom i 1 krajem 1980-ih. Stabilniji rast ima BDP (3,38%) i BDP per capita s prosjenom god. stopom od 3,13%. To je omoguilo relativno visoke prosjene god. stope rasta zaposlenosti od blizu 2%, proizvodnost rada raste po prosjenoj stopi od 1,43%.

INDUSTRIJALIZACIJA I UBRZANI RAST 1952-1980.g 1952-1980.g razvojno najuspjenije razdoblje 20.st. Prosjena god. stopa rasta BDP-a iznosila je 6,7%; a stopa rasta BDP-a per capita iznosila je 6,1%. Stopa rasta stanovnitva iznosila je 5,7. Prosjena god. stopa zaposlenosti bila je oko 4%.


35/119

Proizvodnost rada, mjerena veliinom BDP-a po zaposlenom raste po stopi od 2,6%. Razdoblje niske inflacije, s prosjenom godinjom stopom od 12,6 %. Vei robni izvoz od uvoza pokrivenost uvoza izvozom od 80%. RAZLIKUJEMO 3 RAZDOBLJA: 1952-1964.g. zlatno doba samoupravljanja, 1965-1971.g. meurazdoblje ekonomske liberalizacije i politike

demokratizacije, 1972-1987.g. policentrini etatizam ili dogovorena ekonomija

GOSPODARSKA GIBANJA 1980-1990.g I OPORTUNITETNI TROKOVI INDUSTRIJALIZACIJE I BRZOG RASTA 1950-1980.g.

U 1980-im godinama hrv. gospodarstvo ulazi u stagnaciju i zonu negativnih stopa rasta. 1981-1990.g. negativna prosjena godinja stopa rasta od 0,75%; BDP per capita biljei pad po negativnim stopama od vie od 1% godinje. Razdoblje pokuaja implementacije stabilizacijskog programa. Prosjena god. stopa inflacije bila je priblino 150%. Pokrivenost uvoza izvozom prosjeno je iznosio vie od 80%. Zaposlenost umjereno raste u gotovo cijelom razdoblju s prosjenim godinjim poveanjem od oko 1%. Proizvodnost rada pada po prosjenoj godinjoj stopi od priblino 2%. 1981-1985.g.: Trend usporavanja ekonomske aktivnosti, poboljanje VT bilance, postupno zahuktavanje inflacije, razdoblje intenzivne razrade stabilizacijskog programa i pokuaja njegove implementacije. 1986-1990.g.: Gospodarski krah, hiper-inflacija (preko 100% godinje) uzrok upad u monetarni sustav (ilegalno tiskanje novca u Beogradu). Ubrzani rast od 1950-1980.g. imao je i opurtunitetne trokove: u sektorskoj neravnotei izazvanoj strelovitom deagregacijom, u kvaliteti rasta koja je bila posljedica ekstenzivnog rasta investicija i

zaposlenosti.

ekstenzivan ekonomski rast imao je za posljedicu spor rast proizvodnosti faktora.

TRANZICIJA, GOSPODARSKE PERFOMANSE I OPORTUNITETNI TROKOVI

1990-2000.g


36/119

1991-2000.g. prosjena god. rasta bila je negativna oko 1%. Negativna prosjena god. stopa rasta stanovnitva blizu 1% - jako zabrinjavajue. Negativne stope rasta zaposlenosti od prosjeno 2,76% god. Prosjena stopa inflacije 93%, a pokrivenost uvoza izvozom pala je na oko 50%. Istodobno se inozemni dug udvostruio. RAZLIKUJEMO 2 PODRAZDOBLJA:

1991-1995.g. razdoblje glavnih ratnih zbivanja, negativna prosjena stopa rasta prelazi 6%,. Negativna stopa zaposlenosti prosjeno prelazi 6% god., stopa inflacije bila je via od 500% god., pokrivenost uvoza izvozom bila je na prosjenoj godinjoj razini od 90% (tihe sankcije).

1996-2000.g. osim 1999.g. sve ostale godine pokazuju pozitivne stope rasta BDP-a tako da se je prosjena god. stopa inflacije kretala do 5%. Uspjesi antiinflacijske politike svoje izvorite imaju u politici tvrdih budetskih ogranienja kojima su reducirani i ogranieni proraunski izdatci. Negativna prosjena god. stopa rasta zaposlenosti cca 0,65%. Dolazi do promjena u strukturi BDP-a u kojoj kontinuirano pada udjel realnog sektora, a raste udio financijskog sektora i financijskih agregata. Pokrivenost uvoza izvozom neto je via od 50%.

UINAK STABILIZACIJSKE POLITIKE U KRATKOM I DUGOM ROKU: kratki rok dezinflacijski efekt dugi rok u fiskalnoj sferi politika tvrdih budetskih ogranienja s jedne i

kamatne stope s druge strane, izvlai dohodak iz tvrtki. To tvrtke ostavlja bez obrnutog kapitala i uvlai ih u zatvoreni krug kreditno-kamatnog odnosa koji u duem roku fiksnu imovinu tvrtki pretvara u vlasnitvo banaka posljedica smanjenje proraunskih prihoda.

U prvoj polovici 1990-ih bitno je sporiji pad BDP-a po zaposlenom od pada volumena BDP-a. U drugoj polovici 1990-ih stabilizacijski projekt se proglaava spektakularnim uspjehom jer je indeks maloprodajnih cijena kao mjera inflacije, ve u prvoj godini provoenja smanjen s mjesene stope koja je iznosila 40% na godinu na godinju stopu inflacije od 1%.

E) REGIONALNI RAZVOJ I REGIONALNA POLITIKA HRVATSKE

SUVREMENA REGIONALNA POLITIKA IZMEU TRITA I DRAVE REGIJA dio zemljine povrine koju karakteriziraju odreena obiljeja.


37/119

KRITERIJI RAZGRANIENJA: GOSP.KRITERIJ gosp. zaokruen prostor unutar kojeg e gosp. subjekti moi optimalno rjeavati zajednika razvojna i tekua pitanja. REGIONALNI PROBLEM postoji kada neka regija odstupa od nacionalnog prosjeka u nekim vanim pitanjima kao to su: visoka i trajna nezaposlenost niska razina i spor rast BDP-a per capita

visok stupanj ovisnosti o uskoj industrijskoj bazi nagli pad proizvodnje neodgovarajua opremljenost infrastrukturom velike migracije izvan regije NEOLIBERALNA EKONOMSKA TEORIJA (TEORIJA KONVERGANCIJE): zastupnici ove teorije smatraju da su razlike s obzirom na nezaposlenost, dohodak po stanovniku, infrastruktura i sl. privremene ili kratkorone! S vremenom e trine snage utjecati na uravnoteenje razine razvijenosti regije. Pretpostavka: rad i kapital savreno su mobilni bez ogranienja naputanja ili ulaenja u regiju. Kritika: rad i kapital nisu savreno mobilni, poslodavci i zaposleni ne posjeduju dovoljno informacija o prilikama u drugim regijama. Visoki trokovi preseljeni, realokacije tvornica i strojeva. Potreban je odreen stupanj dravne intervencije kako bi se ispravile nesavrenosti slobodnog trita. KEJNEZIJANSKA (INTERVENCIONISTAKA) EKONOMSKA TEORIJA: vea potreba dr. intervencije zastupnici ove teorije smatraju da slobodno trite djeluje na nain da poveava, umjesto da smanjuje regionalne razlike. Cilj dravne intervencije sprijeiti migracije radne snage, poticati nove tvrtke da lociraju svoje poslovne aktivnosti u te regije. RH: razlikuje se nekoliko razd. u pogledu tipa regionalne strategije i politike. TEORIJA POLOVA cilj: policentrini razvoj koji se zasniva na industrijalizaciji, tj. stvaranju i lociranju velikih ind. pogona kao nositelja razvoja regije. TEORIJA VELIKOG UDARA primjenjuje se u kraim razdobljima, zasniva se na transferu tednje (investicija) iz okruenjau siromanije regije. TEORIJA KOMPLEKSNOG RAZVOJA cilj: odravanje interne i eksterne ravnotee Aktualna regionalizacija Hrv. obavljena je uz velike pol. utjecaje. Hrv. bi se morala decentralizirati i to u najirem smislu. DECENTRALIZACIJA:


38/119

POZITIVNI UINCI stabilniji i ravnomjerni razvoj svih dijelova RH. Decentralizacija odluivanja o fiskalnim prihodima omoguila bi formiranje konkurentnih poreznih pol. s ciljem privlaenja proizvodnih faktora. Lokalni donositelji odluka bi pri tome pridobivali pozornost elastinosti njihovih poreznih prihoda s obzirom na porezne stope koje bi sami kontrolirali. osnova za meuregionalnu poreznu konkurenciju. U Hrv. fiskalnom sustavu nije uspostavljena adekvatna vertikalna ravnotea i raspodjela nadlenosti i fiskalnih kapaciteta izmeu organa lokalne samouprave i uprave i centralne drave. JEZGRA VS PERIFERIJA: jezgra regija s najbrim gospodarskim rastom Grad Zagreb. Hrvatska se u proteklom desetljeu razvila u MONOCENTRINO GOSP. s dominantnim susdjelovanjem Zagreba. Posljedice: pritisak na centralizaciju poslovnih aktivnosi u 1 centru i relativan pad posl.

aktivnosti u ostalim regijama,

naputanje/smanjenje stupnja koritenja resursa u tim regijama, porast oportunitetnih trokova u manje razvijenim regijama i viak potranje

za razvojnim resursima u Zg. poskupljuju ukupne trokove takvog modela razvoja i smanjuju konkurentnost hrv. gosp.

NEKE INJENICE O REGIONALNOJ EKONOMSKO-RAZVOJNOJ GEOGRAFIJI

HRVATSKE Dosadanji regionalni razvoj Hrv. moe se podijeliti u 2 podrazdoblja: do 1990.g. Hrvatska je sastavni dio bive Federacije, od 1990.g. Hrv. samostalna drava

Do 1990.g. 1986-1990.g. manje razvijenim podrujem smatralo se podruje koje je

obuhvaalo oko 32% povrine i 15,7% stanovnitva Hrv., veliki broj nerazvijenih opina snano nastojanje opina da budu proglaene

nerazvijenim u tom sluaju su kandidirane za sredstva Fonda za razvoj nedovoljno razvijenih krajeva Fond je jedan od najvanijih instrumenata politikog usmjeravanja regionalnog razvoja.

Od 1990.g.:

neki elementi regionaln politike bilu su zastupljeni u pojedinanim zakonskim aktima ili u elementima fiskalne politike,

jedan od najvanijih indikatora regionlalne razv.: BDP per capita (1999.) pokazuje po upanijama raspon izmeu min:max 1:8,4; 1990.g. 1:6.


39/119

TREND IZRAZITE CENTRALIZACIJE gosp. Hrv. u njezin glavni grad Zagreb i svega nekoliko regionalnih gospodarskih centara. Time je definitivno naputen model policentrinog razvoja Hrv. i ostvaren je model monocentrinog razvoja. 2003.g. Zagreb:

sjedite 36% ukupnog broja hrv. poduzetnika, 38% ukupnih zaposlenih, poduzetnici sa sjeditem u ZG. ostvaruju gotovo 50% ukupnih prihoda,

raspolau sa 50% aktive, ostvaruju oko 45% izvoza, sjedite 45% broja banaka, 63% temeljnog kapitala hrv. banaka. Obje ove tendencije uzrokuju: poveanje diverzifikacije u razini gosp. razvoja, centralizacija gospodarstva. Uzrokuju veliki pad konkurentske sposobnosti ukupnog hrv. gosp. To se dogaa zbog 2 procesa koji dovode do porasta individualnih i drutvenih trokova. 28. studeni 2001. Fond za razvoj i zapoljavanje Fond za regionalni razvoj

REGIONALNI RAZVOJ U DOKUMENTIMA VLADE I SABORA VANIJI DOKUMENTI: 1999.g. KONCEPCIJA REGIONALNOG GOSP. RAZVITKA RH. regionalna

politika u Hrv. treba biti decentralizirana i implementirana na razini upanija (regionalna politika se nradi odozdo),

npr. Liko-senjska upanija ima cca 1500 $ per capita; Zagreb 12.500$ 21. lipanj 2001. NAELA RAZVITKA RH kao dio projekta Strategije

razvitka RH Hrv. u 21. st.; decentralizacija uz dravno ulaganje u infrastrukturu,

studeni 2001.g. odstupanje od istog neoliberalnog stava i politike, RAZVOJNI PRIORITETI RH 2002-2004 usvaja se dokument, 2001 ZAKON O FONDU ZA REGIONALNI RAZVOJ RH ZAKON O FONDU ZA RAZVOJ I ZAPOLJAVANJE DJELATNOSTI: poticanje ujednaenog regionalnog razvoja RH sukladno

Programu regionalnog razvoja RH,

djelatnost se usmjerava na poticanje razvoja specifinih podruja: podruja pogoena posljedicama rata, koja su slabo naseljena, od posebne dr. skrbi, otoci, brdsko-planinska podruja, granina i pogranina podruja, podruja sa strukturnim problemima, podruja koja ostvaruju BDP koji je nii od 65% prosjenog BDP-a RH.

OSNOVNI ELEMENTI OVE STRATEGIJE REGIONALNOG RAZVOJA I REGIONALNE POLITIKE:


40/119

do 2010.g. smanjiti razlike izmeu najvie i najmanje razvijenih regija na odnos 2:1;

smanjiti sadanje razlike u podruju zapoljavanja, zdrastva, obrazovanja za 25%;

poboljati uvjete za razvoj i ivot u specifinim regijama; uskladiti regionalni sustav sa sustavom EU; Vlada RH e osnovati povjerenstvo za regionlani razvoj i politiku; upanije, gradovi, opine aktivni subjekti ostvarivanja regionalne politike. PROCJENE MOGUNOSTI OSTVARIVANJA NAVEDENIH CILJEVA I POLITIKE: Vlada je prihvatila stav: dio regionalne politike je potrebno raditi na nacionalnoj, a dio na regionalnoj

razini; potrebno je donjeti program regionalnog razvoja; potrebno je imati razvojneprograme i projekte koji su sustavni dio

financijskog plana Fonda za razvoj: Pravilnik o uvjetima i nainu koritenja sredstva Fonda;

potrebno je voditi politiku ujednaenoga regionalnog razvoja RH; potrebno smanjivati regionalne razlike u gosp. razvoju; povjerenstvo za regionalni razvoj i politiku

F) TRINO RESTRUKTURIRANJE I PRIVATIZACIJA HRVATSKOG

GOSPODARSTVA

ZAJEDNIKA OBILJEJA PRIVATIZACIJSKOG PROCESA TRANZICIJSKIH GOSPODARSTAVA

Proces je istodobno zahvatio 12 europskih zemalja i 15 drava biveg SSSR-a. Potreba za promjenom dugotrajna gosp. kriza i stagnacija tijekom 1980-ih. 1980-1990.g. obiljeene su nultim ili ak negativnim stopama ekonomskog rasta. Dravno vlasnitvo negiralo je poduzetnitvo i privatnu inicijativu. Planska distribucija resursa i planska raspodjela rezultata ekonomskih aktivnosti rezultirale su dugogodinjom neravnoteom. RAZLOZI ZA PRIVATIZACIJU:

neravnotea izmeu agregatne ponude i agregatne potranje rezultirale su: rastuim zalihama proizvodnog kapitala i potronih dobara s jedne strane, s druge strane stanovnitvo akumulira novana sredstva jer nije u mogunosti zadovoljiti svoje potrebe postojeom strukturom proizvodnje,

strukturna neravnotea izmeu najvanijih djelatnosti (industije, agrara, infrastrukturnih djelatnosti),


41/119

sektorska neravnotea izmeu razliitih industr. grana neravnotea je posljedica politike forsirane industrijalizacije koja je nametnula prioritet crne metalurgije, industrijskog eljeza i elika, te stanogradnje,

vanjskotrgovinska neravnotea obiljeava je kronini deficit robne razmjene bivih planskih privreda s razvijenim trinim gospodarstvima (dominirali su primarni proizvodi poljoprivredni proizvodi, drvo; dok je na strani razvijenih tr. ekonomija dominarao izvoz industrijske proizvodnje vie faze prerade visok udio R&D).

Odlunost razvijenih tr. gospodarstava na temeljitim promjenama (ne samo reformama postojeih sustava u istonoj Europi). POZITIVAN REFORMSKI MODEL model koji kombinira makroekonomski racionalizirani debirokratizirani model planskog gospodarstva s mikroekonomskim trinim modelom samostalnih gosp. subjekata, te srednjih i malih poduzetnika. Problem tog modela- poveanje nezaposlenosti, inflacije, rastue socijalne razlike itd. Zavretak procesa konstituiranja nacionalnih drava dolazi do osamostaljenja 22 nove drave na prostoru bivih socijalistikih zemalja.

OSOBITOSTI HRVATSKOG PROCESA PRIVATIZACIJE DRUTVENO NE DRAVNO VLASNITVO: drutveno vlas. ima razliit uinak u poduzeima razliite veliine velika poduzea: bila su pod snanim utjecajem dravnih i politikih faktora,

praktiki su funkcionirala kao dravno vlasnitvo s minimalnim utjecajem samih poduzea i zaposlenih na razvojnu i poslovnu politiku,

srednja i mala poduzea: uivala su vei stupanj trine slobode, zapoleni relativno slobodno kreiraju poslovnu politiku te rasporeuju ostvareni dohodak

PROBLEM DRUTVENOG VLASNITVA nepoznavanje titulara vlasnitva. Drutveno vlasnitva ustanovljuje se kao vlasniki oblik samoupravljake ekonomije. Bez transparentnog vlasnikog odnosa kojim se definira vlasnitvo (privatno ili dravno): nije mogue postii mobilnost kapitala, nema stimulacije poduzetnike funkcije, nema motiva za racionalno poslovanje (nema prirodnog odnosa izmeu vlasnika, poduzetnika, zaposlenih i Uprave). RAT I VELIKOSRPSKA AGRESIJA NA HRVATSKU tete se procjenjuju na oko 25-30 mlrd $.

Skripta GH

Documents

Epidemiologija skripta

ORGANIZACIJA - skripta

HVHPSHQKR GH FRQFUHWRV GH HVFyULD GH DFLDULD …

0DWULFXODFLRQHV GH $XWRPyYLOHV GH WXULVPR€¦ · 0dwulfxodflrqhv gh $xwrpyylohv gh wxulvpr (qhur 7rs $xwrpyylohv gh wxulvpr

Skripta iz Ar Os -a Napomena: Ova skripta pokriva ... · Skripta by : Smiljana, Zeljka, Branka , Njuskava, Oziris 1 Skripta iz Ar Os -a Napomena: Ova skripta pokriva materijale sa

ANESTEZIOLOGIJA SKRIPTA

ODLUČIVANJE SKRIPTA

Student Health Service of CSU, Chico Presents: 50+ Healthy Ways to Have Fun in Chico! hg gh gh gh gh gh gh gh gh gh gh gh gh gh gh gh gh gh gh gh gh g

skripta c++

)LFKD GH ,QIRUPDomR GH 6HJXUDQoD GH 3URGXWR … · )lfkd gh ,qirupdomr gh 6hjxudqod gh 3urgxwr 4xtplfr ± ),634 352'872 (7$12/ +,'5$7$'2 &20%867Ë9(/ (+& 3ijlqd gh

Informativo n. 208 · 2020. 1. 31. · &rrughqdgruld gh 6lvwhpdwl]domr gh 'holehudo}hv h -xulvsuxgrqfld %hor +rul]rqwh _ gh gh]hpeur d gh gh]hpeur gh _ q 2 ,qirupdwlyr gh -xulvsuxgrqfld

5HODFLy GH YDFDQWV GH OORFV GH WUHEDOO HVSHFtILFV DPE SHUILO SURIHVVLRQDO L GH … · 2020-06-09 · 5hodfly gh ydfdqwv gh oorfv gh wuhedoo hvshftilfv dpe shuilo surihvvlrqdo l gh

3URPRWRULD GH -XVWLoD GH 0DQDXV $Y &HO 7HL ......IOV 3URPRWRULD GH -XVWLoD GH 0DQDXV BBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBB 3URPRWRULD GH -XVWLoD GH

3OD]DV GLVSRQLEOHV SDUD OD DVLJQDFLyQ GHO … · )hfkd gh sxeolfdflyq gh pdu]r gh )hfkd gh dfwxdol]dflyq gh pdu]r gh &ygljr )hfkd gh

PROMOCIJA - SKRIPTA

Skripta PAR

Lions Park (Bluey Piva) - Bookable Site · 5" 5" 5" 5" 5" 3¯ 3¯ ¤¾ ¤¾ ¤¾ ¤¾ ¤¾ ¤¾ ¤¾ ¤¾ ¤¾ ¤¾ ¤¾ Z® Z® "S gh ggh h ghgh gh gh gh gh gh gh gh gh gh gh gh

likovni skripta

Gotika -skripta

Skripta kontroling