View
0
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
Zagreb, sijeËanj 1999.Zagreb, January 1999
PRIKAZI br. 8REVIEWS N° 8
PRA∆ENJE I OCJENA KLIME U 1998. GODINI
CLIMATE MONITORING AND ASSESSMENT FOR 1998
DubrovnikLastovo
0.7
0.3
81
88
0.50.1Daruvar Osijek
80
Slavonski Brod
910.8
99M. Loπinj
94
Ogulin0.8
92
95
0.9
0.7
GospiÊ92
0.7
97
0.6
89
0.3
Split0.6
0.4Hvar
Knin
570.6Pazin Rijeka 93
Sisak
95
9496
Karlovac
Zagreb
Varaædin0.7
71
92
Zaviæan
0.9 0.9Bjelovar
0.8
0.9Zadar
>990.2
69
0.8
98Komiæa
REPUBLIKA HRVATSKADRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVOD
REPUBLIC OF CROATIAMETEOROLOGICAL AND HYDROLOGICAL SERVICE
REPUBLIKA HRVATSKADRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVOD
REPUBLIC OF CROATIA
METEOROLOGICAL AND HYDROLOGICAL SERVICE
PRIKAZI br. 8REVIEWS N° 8
PRA∆ENJE I OCJENA KLIME U 1998. GODINI
CLIMATE MONITORING AND ASSESSMENT FOR 1998
Zagreb, sijeËanj 1999.Zagreb, January 1999
UDK 551.582 ISSN 1331-775X
IzdavaË Dræavni hidrometeoroloπki zavodKlimatoloπko meteoroloπki sektor
Odgovorni urednik Mladen Matvijev, dipl. ing.
Glavni urednik Zvonimir Katuπin, dipl. ing.
Tekst napisao Zvonimir Katuπin, dipl. ing.
Izrada i analiza slika Lidija Srnec, dipl. ing.Zvonimir Katuπin, dipl. ing.Dunja Hercigonja
Prijepis Viπnja Zdelarec
GrafiËki urednik Ivan Lukac, graf. inæ.
Tisak: Dræavni hidrometeoroloπki zavod, Zagreb, 1999.
Slika na naslovnoj strani:
Odstupanje srednje godiπnje temperature zraka (°C) za 1998. godinu od prosjeËnih vrijednosti, u Hrvatskoj.
Front cover ilustration: Yearly air temperature anomalies in Croatia for 1998 year, reference period 1961-1990
Slika na zadnjoj strani:
Godiπnje koliËine oborine (%) za 1998. godinu, izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961-1990)
Back cover ilustration: Yearly precipitation amounts of Croatia for 1998 year, expressed as percentage of normals (1961-1990)
PREDGOVOR
Namjena ove publikacije je pravovremeno obavjeπtavanje javnosti i struËnih krugovakoje interesira klima i promjena klime.
Pozitivne reakcije korisnika pokazuju da je jedini ispravan pristup operativno utvriva-nje klimatskih anomalija, na temelju meteoroloπkih podataka.
Neophodno je naglasiti da prilikom razgovora o klimi i promjenama klime treba preciznorazluËiti na πto se analiza odnosi tj. da li je globalna (Zemlja), regionalna (veÊa podruËja napr. kontinent ili dio kontinenta), nacionalna (podruËje dræave) ili lokalna (uæe podruËje uvje-tovano orografijom i sl.), te na koje se vremensko razdoblje odnosi.
Ocjene klime na razliËitim skalama obiËno nisu istog predznaka. Tako na primjer kli-matska anomalija na globalnoj skali (Zemlja) moæe pokazivati globalno zatopljenje u odno-su na dugogodiπnji niz, a da je istovremeno na regionalnoj ili drugim skalama uoËljivozahlaenje.
Dræavni hidrometeoroloπki zavod je neprekidno ukljuËen u svjetska zbivanja na podruËjuprouËavanja klime sudjelovanjem u radu meunarodnih organizacija (Svjetska meteoroloπkaorganizacija unutar koje je Komisija za klimatologiju) i programa (Svjetski klimatski program,Konvencija o promjeni klime, Meuvladin sastanak o promjeni klime), te provoenjemosnovne djelatnosti na tom podruËju: redovitih meteoroloπkih mjerenja na podruËju Hrvatske(preko 450 meteoroloπkih - klimatoloπkih postaja) redovitog praÊenja klime (HRKLIMA moni-toring) i znanstvenih prouËavanja klimatskog stanja, mehanizma klime, klimatskih modela steæiπtem na sezonske prognoze klime i promjene klime.
ProuËavanja klime ukljuËuju cijeli klimatski sustav (atmosfera, oceani, kopno, ledenepovrπine) i postaju sve viπe interdisciplinarna, a tako im treba pristupiti i u Hrvatskoj, s ciljemukupnog unapreenja gospodarstva, znanosti i meunarodnih obveza Hrvatske.
v.d. Ravnatelja:
Mladen Matvijev, dipl.ing.
SADRÆAJ
1. Globalna promjena klime ................................................................................................. 1
1.1. OpÊenito o globalnoj promjeni klime i meunarodnom djelovanju na tom podruËju.............................................................................................. 1
1.2. Ocjena globalne klime za 1998. ....................................................................................... 21.2.1. Temperatura....................................................................................................................... 31.2.2. Oborina i El Niño .............................................................................................................. 3
2. Monitoring klime u Hrvatskoj........................................................................................... 3
3. Ocjena anomalija temperature i koliËine oborine u Hrvatskoj za 1998. ....................... 53.1. Ekstremna klimatska razdoblja u 1998............................................................................. 53.2. Ocjena temperature i oborine za mjesece na temelju odstupanja od srednjih
mjeseËnih temperatura i srednjih mjeseËnih koliËina oborine,za svaki mjesec u 1998. .................................................................................................... 6
3. 3. Ocjena temperature i oborine za godiπnja doba u 1998. ............................................... 93.4. Ocjena temperature i oborine za Hrvatsku u 1998....................................................... 10
4. Slike ocjena temperature i oborine za Hrvatsku u 1998............................................... 11
5. ZakljuËak .......................................................................................................................... 29
6. Privitak 1: Meuvladin sastanak o promjeni klime, IPCC treÊeizvjeπÊe promjene, planirani sadræaj............................................................................... 31
7. Literatura........................................................................................................................... 42
1. GLOBALNA PROMJENA KLIME
1.1. OpÊenito o globalnim promjenama klime i meunarodnim akcija-ma na tom podruËju
»injenica je da su se globalne promjene klime dogaale u povijesnim razdobljima, a dase dogaaju i sada.
Od 1979. godine kada je u organizaciji Svjetske meteoroloπke organizacije odræana Prvasvjetska konferencija o klimi porastao je interes za tu problematiku, koja se prenijela saznanstvenog interesa i na gotovo sva podruËja ljudske djelatnosti.
Glavni razlog tako proπirenom interesu je moguÊe djelovanje oËekivanih promjena naglobalnom planu, u smislu opasnih globalnih negativnih posljedica.
Temeljni scenario je:
1. Indicije koje navode da se neπto dogaa sa klimom
2. MoguÊi razlozi tih promjena
3. Predvianja kakav bi utjecaj pretpostavljene promjene klime imale na ËovjeËanstvo
4. Mjere za spreËavanje ostvarenja predvienih negativnih posljedica.
Tijekom proteklih dvadeset godina, a to se pogotovo pojaËalo u godinama nakondonoπenja Okvirne konvencije ujedinjenih naroda o promjeni klime (Konvencija je bilaotvorena za potpis u lipnju 1992. na Svjetskom sastanku u Rio de Janeiru, a poËela je vaæiti21. oæujka 1994.), bilo je izraæenih sumnji o znanstvenoj vjerodostojnosti scenarija o global-nom zatopljenju.
Da bi se πto prije postigla nova znanstvena dostignuÊa na svjetskoj razini definirani sunovi projekti i tijela sa svrhom tumaËenja klimatskog mehanizma i unapreenja znanja oklimi.
Scenario globalnog zatopljenja nastao je na Ëinjenicama:
- Klima Zemlje postoji zbog kontinuiranog toka energije sa Sunca.
Ta energija dolazi u vidljivom dijelu sunËevog zraËenja, oko 30% se vraÊa u svemir a 70%prolazi kroz atmosferu i zagrijava zemljinu povrπinu, koja u infracrvenom dijelu spektraizraËuje energiju u svemir.
Plinovi staklenika u atmosferi (vodena para, ugljik dioksid, ozon, metan, duπiËni oksid i klo-rofluorokarboni) ne dozvoljavaju prolaz infracrvenog zraËenja zemlje u svemir, pa na tajnaËin nastaje prirodno zatopljenje nazvano uËinak staklenika tj. globalna temperatura jepoveÊana. Bez tog uËinka globalna temperatura bi bila oko 30 °C niæa. PoveÊanjem kon-centracije plinova staklenika stvaraju se uvjeti za dodatno zagrijavanje, πto poremeÊuje ener-getsku bilancu.
Interakcija djelovanja plinova staklenika i meteoroloπkih elemenata je mnogo kompliciranijajer se javljaju i povratni utjecaji. Mjerenja pokazuju stalni porast koncentracije plinova stak-lenika. Na pr. razina ugljik dioksida se mijenjala manje od 10% tijekom 10000 godina prijeindustrijalizacije. U posljednjih 200 godina, od 1800. godine razina ugljik dioksida je porasla30%. »ak ako se pretpostavi da se pola emisije ugljik dioksida kojeg je “proizveo” Ëovjekapsorbira u oceanima i zemljinoj vegetaciji, atmosferska razina raste preko 10% svakih 20godina.
- U tipiËnom neinterventnom scenariju koji pretpostavlja da se neÊe usvajati mjere za sman-jenje proizvodnje ugljik dioksida, emisije ugljika bi rasle od 7 biliona tona ugljika po godiniu 1990. do 20 biliona tona u 2100, pod pretpostavkom da Êe se do 2100 godine svjetska pop-ulacija udvostruËiti, sa neprekidnim industrijskim rastom od 2-3% na godinu.
1
- Ako se niπta ne poduzmne za redukciju emisija, sadaπnji klimatski modeli predviaju glob-alno zagrijavanje oko 2 °C izmeu 1990. i 2100. PodruËje neizvjesnosti u toj projekciji je 1 °Cdo 3,4 °C. »ak 1 °C porasta bi bilo veÊe od bilo kojeg porasta za 100 godina u proteklih10000 godina, jer se “prirodno” globalna temperatura Zemlje poveÊava 0,3-0,6 °C za 100 god.Predvia se porast razine mora do 2100 godine za oko 50 cm, podruËje neizvjesnosti je veliko15-95 cm. Promjene u oceanskim strujama mogle bi prouzroËiti lokalne i regionalne prom-jene mnogo veÊe ili manje od globalnog srednjaka.
Glavni razlog poveÊanja razine oceana je termiËko πirenje gornjeg sloja oceana, sa dopri-nosom od topljenja leda. Regionalna i sezonska predvianja promjene klime su joπ neizvjes-nija. NajveÊe zatopljenje predvia se za hladna sjeverna podruËja zimi. Do 2100. godinedijelovi sjeverne Kanade i Sibira bi bili topliji 10 °C zimi i manje od 2 °C ljeti.
- Mjere za spreËavanje ostvarenja predvienih negativnih posljedica predviaju zajedniËkeakcije na svjetskoj razini ograniËenjem emisija plinova staklenika, novim tehnologijama uproizvodnji energije, novim pristupima u upravljanju energijom, novim tehnologijama utransportu, novim pristupom u poljoprivredi i πumarstvu i globalnoj tehnoloπkoj kooperaciji.
VodeÊe svjetsko znanstveno tijelo koje je zaduæeno za prouËavanje promjene klime jeMeuvladin sastanak o promjeni klime (Intergovernmental Panel on Climate Change-IPCC)osnovan od WMO i UNEP-a koje je do sada proizvelo dva opseæna dokumenta, uËeπÊem5000 svjetskih najeminentnijih znanstvenika na tom podruËju i to Prvo izvjeπÊe procjene (FirstAssessment Report - FAR) i Drugo izvjeπÊe procjene (Second Assessment Report - SAR).
U FAR-u je potvren poËetak promjene klime, a u SAR-u je donesen zakljuËak da “Ëovjeksvojim utjecajem zamjetljivo djeluje na klimu”.
Tijekom 1997. i 1998. pripreman je plan za izradu TreÊeg izvjeπÊa procjene (Third assess-ment report - TAR), koji bi trebao biti dovrπen do sredine 2001. godine.
OËekuje se da Êe to izvjeπÊe dati dalji veliki znanstveni doprinos ovoj problematici, paje za 2002. godinu najavljeno i odræavanje TreÊe svjetske konferencije o klimi, nakon πto sedovrπi TAR. Mnogi se pitaju da li u svijetu netko zna πto se dogaa sa klimom. To je sigurno5000 najeminentnijih znansvenika koji Êe kroz TAR dati dalji doprinos objaπnjenju ovog prob-lema. VeÊina neinformiranih oËekuje definitivni odgovor, ali kao i u drugim znanostimaodgovoru se pribliæava nakon dugog mukotrpnog rada.
TreÊe izvjeπÊe procjene TAR radit Êe se u okviru tri radne grupe (takav je i sastav IPCC-a), a konaËna izvjeπÊa biti Êe u dva oblika: opπirnom i skraÊenom.
U privitku br. 1 je naveden plan sadræaja IPCC treÊeg izvjeπÊa procjene, (TAR), koji jediskutiran na XIV. sjednici IPCC-a u BeËu, 1-3 listopada 1998.
1.2. Ocjena globalne klime za 1998.
Svjetska meteoroloπka organizacija svake godine izdaje publikaciju u kojoj se navodistanje i ocjena globalne klime u prethodnoj godini. Na temelju mjerenih podataka prizemnetemperature i temperature povrπine mora izraËunata su odstupanja od normalnog niza. Takavprikaz je napravljen od poËetka instrumentalnih mjerenja. Pokazuje se evidentan porast tem-perature od 1979. godine na dalje.
U publikaciji su obiËno obuhvaÊeni elementi: prizemna temperatura zraka (2 m), tem-peratura mora i tla, aerosoli, plinovi staklenika, naoblaka, snjeæni i ledeni pokrivaË,ekstremne anomalije i klimatski dogaaji; poplave, suπe i sl.
U posljednjih 20 godina osim πto je evidentan trend stalnog neuobiËajenog globalnogzagrijavanja viπe puta su premaπivani ekstremi globalne temperature.
2
Analize izrauje National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA), NationalClimatic Data center, u Sjedinjenim ameriËkim dræavama u okviru kojega je WMO RegionalClimate Center.
1.2.1. Temperatura
Za 1998. ocjena je:
- 1998 Najtoplija godina (globalno) otkako se instrumentalno obavljaju mjerenja temperature(proteklih 119*1 godina)
- Anomalije globalne srednje godiπnje temperature
Globalna temperatura za 1998. godinu bila je najtoplija u proπlih 119 godina, otkad sepoËelo mjeriti pouzdanim instrumentima.
Prethodno najtoplija godina za to razdoblje bila je 1997. Globalna srednja temperaturaZemlje u 1998. bila je 0,66 °C iznad dugogodiπnjeg srednjaka (13,8 °C). To je bila 20. uza-stopna godina sa godiπnjom srednjom globalnom prizemnom temperaturom, koja je iznaddugogodiπnjeg srednjaka.
I temperature tla i povrπine mora bile su iznad dugogodiπnjeg srednjaka. Globalna tem-peratura povrπine mora bila je 0,51 °C iznad prosjeka, dok je temperatura povrπine tla topli-ja Ëak za 1,02 °C iznad normale.
Za tropske geografske πirine (30 °N-30 °S), zabiljeæeno je takoer rekordno zatopljenje ito 1,0 °C iznad dugogodiπnjeg srednjaka i 0,38 °C iznad prethodnog rekordnog zatopljenjazabiljeæenog 1987. godine.
Sjeverna hemisfera (30 °N-30 °N) takoer biljeæi rekord za 1,20 °C iznad dugogodiπnjegsrednjaka.
Na juænoj hemisferi (30 °S-90 °S) nije premaπeno rekordno zatopljenje, a osrednjena tem-peratura je 0,36 °C iznad dugogodiπnjeg srednjaka.
1.2.2. Oborina i El Niño
Globalna (cijela Zemlja) anomalija oborine u 1998. bila je 2,5 mm (1 mm = 1 l/m2) iznadsrednje globalne koliËine oborine za razdoblje 1900-1997.
PodruËje na sjevernoj hemisferi izmeu 30 °N i 55 °N imalo je u 1998. godini 79,0 mmkoliËinu oborine iznad normale, a takoer je iznad normale bila i koliËina oborine u viπimπirinama sjeverne hemisfere (55 °N-85 °N).
Ekvatorijalna zona (10 °S-10 °N) imala je 182,4 mm oborine ispod dugogodiπnjeg sred-njaka.
U razdoblju 1997-98 pojava El Niño procesa bila je jedna od dviju najjaËih u ovom sto-ljeÊu, πto je prouzroËilo mnoge klimatske ekstremne dogaaje u 1998. godini osobito napodruËju Indonezije, IstoËne Rusije, Brazila, Srednje Amerike i Floride (suπa i poæari) teSjeverne Argentine, Perua, Indije u podruËju Gangesa i Kine (poplave).
2. MONITORING KLIME U HRVATSKOJ
U okviru mreæe meteoroloπkih postaja u Hrvatskoj djeluje sustav za praÊenje klime, natemelju svakodnevnog izvjeπÊivanja klimatoloπkih podataka (termini 07, 14,21h) sa 30
3
119*1 to se odnosi na svjetsku razinu, pojedinaËno viπe zemalja ima duæe nizove mjerenja, na pr. Hrvatska od 1858.
Glavnih meteoroloπkih postaja. Tako prikupljeni podaci su kompatibilni sa postojeÊimdugogodiπnjim nizovima koji su nastali na temelju takvih opaæanja.
Operativni sustav praÊenja klime u Hrvatskoj ima komponente:
1. Meteoroloπka mjerenja i javljanja podataka na glavnim meteoroloπkim postajama;
2. dostava podataka u sabirne centre HR KLIMA izvjeπtajima, svaki dan do 9 h za kli-matoloπke termine prethodnog dana;
3. Kontrola podataka na raËunalu u DHMZ-u;
4. Spremanje klimatoloπkih podataka na raËunalo, s moguËnoπÊu koriπtenja upotrebomkorisniËkih programa, najËeπÊe u obliku mjeseËnog klimatoloπkog izvjeπtaja (oblik kakav seizrauje dugi niz godina);
5. MjeseËna analiza klimatoloπkih podataka sa izradom ocjene za svaki mjesec na temelju30. godiπnjih srednjih mjeseËnih temperatura i koliËina oborina, upotrebom raËunalnih pro-grama;
6. Ocjena klime za Hrvatsku za godiπnja doba i godinu;
7. Redovito mjeseËno, sezonsko i godiπnje obavjeπÊivanje javnosti, korisnika i struËnihkrugova o ocjeni klime putem direktnih dostava ocjene, javnih medija, mjeseËnika DHMZ-aBilten, godiπnjeg Ëasopisa DHMZ-a Izvanredne meteoroloπke i hidroloπke prilike, tedostavom ocjena meunarodnim tijelima Svjetske meteoroloπke organizacije, na pr. zaKlimatski bilten za podruËje VI (Europa), te glasilo Svjetske meteoroloπke organizacijeBulletin.
Postupak ocjene je uobiËajen, upotrebom modificirane Conrad-Chapmanove metode kojadaje na temelju odstupanja od normalnog tridesetgodiπnjeg niza 1961-1990. slijedeÊu klasi-fikaciju:
Za temperature Percentili
- ekstremno hladno < 2- vrlo hladno 2 - 9- hladno 9 - 25- normalno 25 - 75- toplo 75 - 91- vrlo toplo 91 - 98- ekstremno toplo > 98
Za oborine Percentili- ekstremno suπno < 2- vrlo suπno 2 - 9- suπno 9 - 25- normalno 25 - 75- kiπno 75 - 91- vrlo kiπno 91 - 98- ekstremno kiπno > 98
Na temelju napravljene ocjene izrauju se karte klimatskih anomalija (odstupanja odsrednjih “normalnih” tridesetgodiπnjih vrijednosti) za Hrvatsku i iscrtavaju podruËja ocjene
4
klimatskih elemenata prema razredima.
Ove ocjene su jedini naËin koji na temelju podataka daje toËni smjeπtaj pojedinog razdobljau odnosu na dugogodiπnje prosjeËne vrijednosti. Potrebne su zbog toga jer se neki putadonose zakljuËci o odreenim razdobljima prema nekim sporednim utjecajima i subjektivn-im mjerilima.
Na kartama anomalija uz svaku postaju napisana su dva broja. Gornji broj oznaËavaodstupanje od viπegodiπnjeg srednjaka za temperaturu u °C i % za oborinu, a donji broj per-centile prema kojima se postaja svrstava u odgovarajuÊi razred.
Gornji broj omoguÊava da unutar svake klase detaljnije uoËimo odstupanje od srednja-ka, jer na pr. unutar klase normalno koja obuhvaÊa 50 percentila mogu postojati podruËja saviπom ili niæom temperaturom ili koliËinom oborina, od dugogodiπnjeg prosjeka.
Ovakve detaljnije analize mogu se napraviti za sve navedene klase klasifikacije.
3. OCJENA ANOMALIJA TEMPERATURE I KOLI»INE OBORINE UHRVATSKOJ ZA 1998.
Podloga za analizu sastoji se od 12 karata odstupanja srednje mjeseËne temperaturezraka za 12 mjeseci, 12 karata odstupanja mjeseËne koliËine oborina za 12 mjeseci te po Ëetirikarte odstupanja sezonske temperature i oborine i 2 karte odstupanja godiπnje temperaturei oborine (poglavlje 4).
3.1. Ekstremna klimatska razdoblja u 1998.
U svakoj klimatskoj analizi najzanimljivija su ekstremna razdoblja koja uzrokujuekstremne dogaaje: poplave, hladnoÊe, suπe i sl. s najveÊim posljedicama za ljudskeaktivnosti.
Analizom navedenih karata u 1998. godini ekstremna odstupanja temperature i oborinabila su:
- razdoblje promatranja: mjesec
EKSTREMNO SU©NO - VELJA»A 1998., Istra, Gorski kotar, Lika, podruËje Karlovca isjeverni dio Hrvatske sjevernije od linije Zagreb-Dalj
EKSTREMNO SU©NO - OÆUJAK 1998., PodruËje Istre zapadnije od Pazina, te zapadnijeod linije Pazin-GospiÊ
EKSTREMNO KI©NO - RUJAN 1998., PodruËje Like te Zagreba i VaraædinaEKSTREMNO KI©NO - LISTOPAD 1998., PodruËje RijekeEKSTREMNO TOPLO - LIPANJ 1998., PodruËje Malog Loπinja i Zadra s otocima, LastovoEKSTREMNO TOPLO - SRPANJ 1998., Kvarnerski zaljev, otoci i obala juænije od linije
Pula-Zaviæan-GospiÊ, podruËje Zadra, Komiæe i LastovaEKSTREMNO TOPLO - KOLOVOZ 1998., Kvarnerski zaljev s otocima, podruËje zapad-
nije od linije GospiÊ - LastovoEKSTREMNO HLADNO - STUDENI 1998., Zaviæan
- razdoblje promatranja: godiπnje dobaEKSTREMNO TOPLO - LJETO (VI, VII, VIII) 1998.,Cijela Hrvatska izuzev Karlovca i Daruvar,te sjeverozapadne Hrvatske
EKSTREMNO SU©NO - LJETO (VI, VII, VIII) 1998., PodruËje izmeu GospiÊa i MalogLoπinja
5
EKSTREMNO KI©NO - JESEN (IX, X, XI) 1998., podruËje Zagreba, Bjelovara i Varaædina
- razdoblje promatranja: godina 1998.
EKSTREMNO TOPLO - godina 1998., Zapadnije od linije M. Loπinj, Zadar, Komiæa
OËito je da je u 1998. godini bilo mnogo viπe ekstremnih razreda nego u 1997. godini,a najvaæniji pokazatelj je ekstremno toplo ljeto koje je zahvatilo gotovo cijelu Hrvatsku, πtose u godiπnjoj ocjeni odrazilo i na otocima (Loπinj i otoci ispred Zadra) gdje je bila klasaekstremno toplo.
3.2. Ocjena temperature i oborine za mjesece na temelju odstupanja odsrednjih mjeseËnih temperatura i srednjih mjeseËnih koliËinaoborine, za svaki mjesec u 1998. godini
Hrvatska je klimatski razliËita i odreeni krajevi su vrlo Ëesto u razliËitim klasama.Detaljni raspored klasa i odstupanja od srednjaka moæe se uoËiti sa karata (poglavlje 4). Uovoj analizi navest Êe se samo prevlaujuÊe klase na podruËju Hrvatske. OpÊa ocjenanaznaÊuje koja klasa je najviπe zastupljena na podruËju Hrvatske u dotiËnom mjesecu.
Mjesec:SIJE»ANJ Povrπinski najviπe zastupljena klasaTemperatura: Vrlo toplo, sjeveroistoËni dio od Ogulina TOPLO
Toplo, zapadno i jugozapadno od OgulinaOborina: Normalno, najveÊi dio Hrvatske NORMALNO
Kiπno, istoËno od Siska i BjelovaraEkstremno kiπno, DaruvarSuπno, srednjedalmatinski otoci, ZagrebVrlo suπno, Varaædin i Meimurje
Mjesec: VELJA»ATemperatura: Vrlo toplo, podruËje jugoistoËno od linije Knin-©ibenik TOPLO
i podruËje Rijeke, Zaviæana i KvarneraToplo, ostali dio Hrvatske
Oborina: Ekstremno suπno, sjeverno od linije Vodnjan, Senj, GospiÊ, VRLO SU©NOte sjeverni dio HrvatskeVrlo suπno, podruËje Siska i Sl. Broda, Kvarnera, Zadra,Knina, Splita i otokaSuπno, Hvar, PloËeNormalno, juæno od linije Hvar - PloËe
Mjesec: OÆUJAKTemperatura: Normalno, najveÊi dio Hrvatske NORMALNO
Hladno, Daruvar, jugoistoËno od linije Makarska-Vela LukaOborina: Ekstremno suπno, Istra zapadno od Pazina, VRLO SU©NO
podruËje GospiÊa, Mali Loπinj i otoka sjeverno od ZadraVrlo suπno: jugozapadno od linije Karlovac-TopuskoSuπno: Komiæa, Hvar, OsijekKiπno: Daruvar
6
Mjesec: TRAVANJTemperatura: Toplo, najveÊi dio Hrvatske TOPLO
Normalno, podruËje Rijeke i jugoistoËno od linijeGraËac-BiogradVrlo toplo, podruËje Zagreba, Bjelovara i Siska
Oborina: Normalno, kontinentalni dio Hrvatske i podruËje NORMALNOizmeu Rogoznice i StonaKiπno, Istra i Kvarnerski zaljevVrlo kiπno, podruËje izmeu GospiÊa i RogozniceSuπno, juæno od Peljeπca i KorËule
Mjesec: SVIBANJTemperatura: Normalno, cijela Hrvatska izuzev Istre, podruËje NORMALNO
iznad Rijeke, Krk, Cres, Loπinj i otoci ispred ZadraToplo, Istra, podruËje Rijeke, Krka, Loπinja, Zadrai otoka ispred Zadra
Oborina: Normalno, najveÊi dio Hrvatske NORMALNOSuπno, Istra, podruËje Rijeke, Krka, Cresai Loπinja, Knina i Sl. BrodaKiπno, KarlovacVrlo kiπno, Zadar, Hvar
Mjesec: LIPANJTemperatura: Vrlo toplo, najveÊi dio Hrvatske VRLO TOPLO
Ekstremno toplo, Mali Loπinj, Zadar i otociispred Zadra, Lastovo, Ogulin i SisakToplo, Rijeka, Knin, Varaædin, Daruvar
Oborina: Normalno, najveÊi dio Hrvatske NORMALNOSuπno, istoËno od Slatine i Poæege, GospiÊVrlo suπno, Osijek i Baranja, Split, LastovoKiπno, Rijeka, Zaviæan, Krk
Mjesec: SRPANJTemperatura: Vrlo toplo, juæno od Ogulina, Siska i Poæege VRLO TOPLO
Ekstremno toplo, jugozapadno od linije Pula, Zaviæan,GospiÊ, ©ibenik, Hvar, DubrovnikToplo, sjeverno od Labina, Senja, Ogulina, Siskai PoæegeNormalno, Varaædin, Daruvar
Oborina: Normalno, najveÊi dio Hrvatske NORMALNOKiπno, sjeverno od linije Pula, Senj, Ogulin i zapadnood linije Prelog-JasenovacSuπno, GospiÊ, Mali Loπinj, Lastovo
Mjesec: KOLOVOZTemperatura: Vrlo toplo, najveÊi dio Hrvatske VRLO TOPLO
Ekstremno toplo, otoci, GospiÊ, Zadar, Komiæa i LastovoToplo, Karlovac, VaraædinNormalno, Daruvar
7
Oborina: Normalno, najveÊi dio Hrvatske NORMALNOSuπno, juæno od linije Pula-Ogulin i sjevernood Splita izuzev trake Mali Loπinj, GospiÊ, ZadarVrlo suπno, podruËje Malog Loπinja, GospiÊa i ZadraKiπno, Osijek, Lastovo i Hvar
Mjesec: RUJANTemperatura: Normalno, cijela Hrvatska izuzev Zaviæana i Knina NORMALNO
Hladno, Zaviæan, KninPregledom odstupanja temperatura na odgovarajuÊoj karti vidljivo je da su i u klasi “nor-malno” temperature ispod dugogodiπnjeg srednjaka, ali joπ uvijek u klasi normalno(objaπnjeno na kraju poglavlja 2)Oborina: Vrlo kiπno, podruËje izmeu Senja do neπto ispod Splita, VRLO KI©NO
izuzev Zaviæana i GospiÊa, te podruËje Karlovca, Siska,Bjelovara i DaruvaraEkstremno kiπno, podruËje Zaviæana, GospiÊa, Zagreba iVaraædinaKiπno, podruËje istoËno od Poæege i Valpova, Istra, Kvarneri Gorski kotar, BraËNormalno, jugozapadno od BraËa i Makarske
Mjesec: LISTOPADTemperatura: Normalno, najveÊi dio Hrvatske NORMALNO
Toplo, istoËno od linije Topusko, Zagreb, Ivanec,GospiÊ, Dugi otok, Komiæa, Hvar
Oborina: Normalno, Karlovac, Ogulin, GospiÊ, M. Loπinj, Zadar, NORMALNOKnin, Split, Lastovo, DubrovnikKiπno, Zagreb, Sisak, Slavonski BrodVrlo kiπno, Varaædin, Bjelovar, Osijek, πire podruËje RijekeEkstremno kiπno, RijekaSuπno, πire podruËje Komiæe i HvaraVrlo suπno, Komiæa i Hvar
Mjesec: STUDENITemperatura: Hladno, najveÊi dio Hrvatske HLADNO
Vrlo hladno, Knin, Split, Hvar, Lastovo i podruËjesjeveroistoËno od njih, πire podruËje ZaviæanaEkstremno hladno, Zaviæan
Oborina: Normalno, najveÊi dio Hrvatske NORMALNOSuπno, Slavonski Brod, Hvar, Komiæa, KorËulaVrlo kiπno, Lastovo
Mjesec: PROSINACTemperatura: Vrlo hladno, najveÊi dio Hrvatske VRLO HLADNO
Hladno, Istra, Rijeka, dio Gorskog kotara,Velebit, Kvarner, Zadar i otoci ispred Zadra, Hvar, Komiæa
Oborina: Normalno, cijela Hrvatska izuzev Istre, Rijeke, NORMALNOCresa i dijela KrkaSuπno, Istra, Rijeka
8
3.3. Ocjena temperature i oborine za godiπnja doba u 1998. godini
Godiπnje doba: ZIMA 1997/1998 (XII 1997, I i II 1998)Temperatura: Vrlo toplo, cijela Hrvatska izuzev Daruvara VRLO TOPLO
Toplo, DaruvarOborine: Normalno, najveÊi dio Hrvatske NORMALNO
Suπno, Zagreb, Bjelovar, Varaædin,GospiÊ, Zadar, KninKiπno, Daruvar, Osijek
Godiπnje doba: PROLJE∆E 1998 (III, IV, V)Temperatura: Normalno, cijela Hrvatska izuzev Zagreba, NORMALNO
Siska, Malog LoπinjaToplo, Zagreb, Sisak, Mali Loπinj
Oborina: Normalno, najveÊi dio Hrvatske NORMALNOSuπno, Istra, Kvarner, dio Like i Gorski kotar,juæno od linije Poæega-Vukovar, LastovoKiπno, BjelovarVrlo kiπno, Zadar
Godiπnje doba: LJETO 1998 (VI, VII, VIII)Temperatura: Ekstremno toplo, cijela Hrvatska izuzev EKSTREMNO TOPLO
Karlovca i πireg podruËja VaraædinaVrlo toplo, Karlovac i πire podruËje Varaædina
Oborina: Normalno, veÊi dio Hrvatske NORMALNOSuπno, podruËje oko GospiÊa, M. Loπinja i ZadraEkstremno suπno, podruËje izmeu GospiÊa i M. LoπinjaKiπno, podruËje Rijeke, Zagreba, Siska i Sl. Broda
Godiπnje doba: JESEN 1998 (IX, X, XI)Temperatura: Normalno, najveÊi dio Hrvatske NORMALNO
Hladno, podruËje Pazina, Rijeke, Karlovca,Knina i SplitaVrlo hladno, Zaviæan
Oborina: Kiπno, Pazin, Karlovac, Rijeka, Ogulin, GospiÊ, KI©NOZadar, Knin,Split, BraËVrlo kiπno, Sisak, Daruvar, OsijekEkstremno kiπno, Varaædin, Zagreb, BjelovarNormalno, Istra zapadno od Pazina, Loπinj i sviotoci izuzev BraËa i dio otoka ispred Zadra, tejuæni dio Hrvatske, Peljeπac i Dubrovnik
Godiπnje doba: ZIMA 1998/1999 (obuhvaÊa XII 1998 i I i II 1999)Za prvu treÊinu zime: isto kao XII 1998Temperatura: Vrlo hladno, najveÊi dio Hrvatske VRLO HLADNO
Hladno, zapadno od linije »abar, OtoËac, Zadar,LastovoEkstremno hladno, Hvar
Oborina: Normalno, najveÊi dio Hrvatske NORMALNOSuπno, Istra, podruËje Rijeke i Krk
9
3.4. Ocjena temperature i oborine za Hrvatsku u 1998. godini
Razdoblje: GODINA 1998Temperatura: Vrlo toplo, Istra, Gorski kotar, Lika VRLO TOPLO
Kvarner, Split, Lastovo, Hvar, srediπnja Hrvatska,Zagreb, Sisak, Sl. BordEkstremno toplo, otoci zapadno od linije M. Loπinj,Zadar, KomiæaToplo, Varaædin, Osijek, zalee Splita, DubrovnikNormalno, Karlovac, Daruvar, Knin
Oborina: Normalno, πire podruËje Varaædina, Osijeka, Sl. Broda, NORMALNOsjeverni dio Istre, otoci izuzev Loπinja i Cresa, Gorski kotar,Lika, Dalmacija s otocima izuzev podruËja Splita, Komiæe,Lastova i DubrovnikaSuπno, pojas od Istre koji ukljuËuje Cres, podruËje Splita,Komiæe, Lastova i DubrovnikaVrlo suπno, Mali LoπinjKiπno, πire podruËje Zagreba, Bjelovara, Siska i Dubrovnika
OP∆A OCJENA: 1998. godina je na podruËju Hrvatske bila mnogo toplija oddugogodiπnjeg prosjeka (klase ekstremno toplo, vrlo toplo i toplo) s oborinomveÊom od dugogodiπnjeg prosjeka u kontinentalnom dijelu i sjevernom Jadranu, amanjom od dugogodiπnjeg prosjeka, na otocima i juænom dijelu Jadrana.
10
4. SLIKE OCJENA TEMPERATURE I OBORINE ZA HRVATSKU U 1998.
U ovom dijelu prikazane su 34 slike:
- Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) za svaki mjesec 1998., od prosjeka(1961-1990), 12 slika (sijeËanj do prosinac)
- MjeseËne koliËine oborine (%) za svaki mjesec 1998. izraæene su u % prosjeËnih vrijednos-ti (1961-1990),12 slika (sijeËanj do prosinac)
- Odstupanje srednje sezonske temperature zraka za godiπnja doba 1998. od prosjeËnih vri-jednosti (1961-1990) za svaku sezonu - 4 slike (zima, proljeÊe, ljeto, jesen)
- Sezonske koliËine oborine (%) za godiπnja doba 1998. izraæene u % prosjeËnih vrijednosti(1961-1990), za svaku sezonu - 4 slike (zima, proljeÊe, ljeto, jesen)
- Odstupanje srednje godiπnje temperature zraka (°C) za 1998. godinu od prosjeËnih vrijed-nosti (1961-1990), 1 slika
- Godiπnje koliËine oborine za 1998. u % prosjeËnih vrijednosti (1961-1990), 1 slika
11
12
Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u SIJE»NJU 1998 od prosjeËnih vrijednosti(1961-1990).
Monthly air temperature anomalies in Croatia in JANUARY 1998, from normals 1961-1990.
MjeseËne koliËine oborine (%) u SIJE»NJU 1998 izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961-1990).
Monthly precipitation amounts of Croatia in JANUARY 1998, expressed as percentage of normals1961-1990.
DubrovnikLastovo
1.5
1.9
91
4.4
4.2
94
4.0
86
Varaædin
Zagreb
93
3.5
89Daruvar Osijek
91
Sl. Brod93
75
1.0
75M. Loπinj
82
Ogulin4.3
94
1.7
1.5
Pazin
92
3.8
95
Sisak4.2
Bjelovar
83
Rijeka80
1.7
GospiÊ87
3.0
5
2.2
80
1.1
Zaviæan
1.7Zadar
86
83
3.8
4.1Karlovac
94
Knin
Split1.4
Komiæa
89
1.3Hvar
deviation (°C)met. stationpercentile
A
P
odstupanje temp. (°C)postaja
percentili
ekstremno hladno
vrlo hladno
hladno
normalno
toplo
vrlo toplo
ekstremno toplo
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
extremely cold
very cold
cold
normal
warm
very warm
extremely warm
PERCENTILI PERCENTILE
GospiÊ
DubrovnikLastovo
108
89
48
70
27
59
28
194
17
Ogulin103
58
52
45
17
Pazin
Osijek91
Split
Knin
83Daruvar
99
82
287
72
Komiæa
55
35
120
62
32
26
Karlovac45
18
M. Loπinj
Rijeka62
69Zaviæan
34
35
37
Varaædin6
18Zagreb Bjelovar
Sisak72
129
Sl. Brod129
72
Zadar52
19
60Hvar
ekstremno suπno
vrlo suπno
suπno
normalno
kiπno
vrlo kiπno
ekstremno kiπno
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
extremely dry
very dry
dry
normal
wet
very wet
extremely wet
PERCENTILI PERCENTILE
deviation (%)met. stationpercentile
A
P
odstupanje oborine (%)postaja
percentili
45
13
Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u VELJA»I 1998 od prosjeËnih vrijednosti(1961-1990).
Monthly air temperature anomalies in Croatia in FEBRUARY 1998, from normals 1961-1990.
MjeseËne koliËine oborine (%) u VELJA»I 1998 izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961-1990).
Monthly precipitation amounts of Croatia in FEBRUARY 1998, expressed as percentage of normals1961-1990.
DubrovnikLastovo
3.1
2.4
94
3.1
3.9
91
3.5
94
Varaædin
89
2.5
80Daruvar Osijek
89
Sl. Brod85
95
2.1
90M. Loπinj
95
Ogulin3.4
86
2.3
Pazin
90
3.6
87
Sisak3.6
Bjelovar
85
Rijeka94
4.4
GospiÊ80
2.2
5
3.2
93
2.2
1.9Zadar
86
92
3.0
2.9Karlovac
85
Split2.9
Komiæa
2.1Hvar
2.1
Zaviæan
Knin94
Zagreb
deviation (°C)met. stationpercentile
A
P
odstupanje temp. (°C)postaja
percentili
ekstremno hladno
vrlo hladno
hladno
normalno
toplo
vrlo toplo
ekstremno toplo
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
extremely cold
very cold
cold
normal
warm
very warm
extremely warm
PERCENTILI PERCENTILE
GospiÊ
DubrovnikLastovo
3
10
2
16
62
62
34
3
37
Ogulin8
<1
1
18
6
Pazin
Osijek1
Split
Knin
3Daruvar
3
4
4
Komiæa
58
34
27
6
3
<1
<1
2
M. Loπinj
Rijeka1
5
13
4
5
Varaædin1
Bjelovar
Sisak5
22
Sl. Brod16
Zadar25
8
31
Zaviæan
Karlovac<1
Zagreb<1 10
Hvar
deviation (%)met. stationpercentile
A
P
odstupanje oborine (%)postaja
percentili
ekstremno suπno
vrlo suπno
suπno
normalno
kiπno
vrlo kiπno
ekstremno kiπno
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
extremely dry
very dry
dry
normal
wet
very wet
extremely wet
PERCENTILI PERCENTILE
14
Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u OÆUJKU 1998 od prosjeËnih vrijednosti(1961-1990).
Monthly air temperature anomalies in Croatia in MARCH 1998, from normals 1961-1990.
MjeseËne koliËine oborine (%) u OÆUJKU 1998 izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961-1990).
Monthly precipitation amounts of Croatia in MARCH 1998, expressed as percentage of normals1961-1990.
DubrovnikLastovo
-0.4
-1.4
16
-0.7
-0.8
36
-1.3
26
Varaædin
38
-1.9
Daruvar Osijek30
Sl. Brod28
30-0.1
47M. Loπinj
27
Ogulin-0.8
37
-0.9
Pazin
40
-0.6
37
Sisak-0.7
Bjelovar
36Rijeka
41
-1.3
GospiÊ44
-0.4
5
-0.9
22
-1.1
0.0Zadar
50
26
-1.3
-1.3Karlovac
28
Split-1.1
Komiæa
-0.9Hvar
-0.6
Zaviæan
Knin33
Zagreb
21
deviation (°C)met. stationpercentile
A
P
odstupanje temp. (°C)postaja
percentili
ekstremno hladno
vrlo hladno
hladno
normalno
toplo
vrlo toplo
ekstremno toplo
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
extremely cold
very cold
cold
normal
warm
very warm
extremely warm
PERCENTILI PERCENTILE
Dubrovnik
18
8
22
25
7
47
16
Ogulin46
5
13
1
Osijek19
Split
Knin
Daruvar76
122
46
Komiæa
14
7
26
19
6
102
M. Loπinj
Rijeka3
2
4
2
102
Varaædin56
Bjelovar
Sisak45
91
Sl. Brod88
Zadar14
3
6
Zaviæan
56Zagreb
74 129
Hvar
Lastovo
1GospiÊ18
1Pazin
8
deviation (%)met. stationpercentile
A
P
odstupanje oborine (%)postaja
percentili
ekstremno suπno
vrlo suπno
suπno
normalno
kiπno
vrlo kiπno
ekstremno kiπno
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
extremely dry
very dry
dry
normal
wet
very wet
extremely wet
PERCENTILI PERCENTILE
Karlovac8
49
15
Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u TRAVNJU 1998 od prosjeËnih vrijednosti(1961-1990).
Monthly air temperature anomalies in Croatia in APRIL 1998, from normals 1961-1990.
MjeseËne koliËine oborine (%) u TRAVNJU 1998 izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961-1990).
Monthly precipitation amounts of Croatia in APRIL 1998, expressed as percentage of normals 1961-1990.
DubrovnikLastovo
0.0
0.0
50
1.6
87
1.3
72
Varaædin
1.2
Daruvar Osijek76
Sl. Brod85
790.8
78M. Loπinj
66
Ogulin1.9
88
0.6
952.3
Bjelovar
1.3
GospiÊ89
1.8
5
0.0
62
0.3
0.7Zadar
77
69
1.7
1.6
85
Split0.5
Komiæa
0.5Hvar
Zaviæan
Knin50
Zagreb
770.8Pazin
76Rijeka
5095
Sisak
93
Karlovac
2.2 2.0
deviation (°C)met. stationpercentile
A
P
odstupanje temp. (°C)postaja
percentili
ekstremno hladno
vrlo hladno
hladno
normalno
toplo
vrlo toplo
ekstremno toplo
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
extremely cold
very cold
cold
normal
warm
very warm
extremely warm
PERCENTILI PERCENTILE
Dubrovnik
156
100
90
52
22
98
50
Ogulin90
45
156
90
Osijek54
Split
Knin
Daruvar65
125
39
Komiæa
35
14
116
172
97
91
M. Loπinj
71
56
55
105
Varaædin49
Bjelovar
Sisak45
90
Sl. Brod86
Zadar181
94
100
Zaviæan
59Zagreb
73 113
58Karlovac
Hvar
Lastovo
98GospiÊ
83Pazin
134
103
Rijeka
169
90
deviation (%)met. stationpercentile
A
P
odstupanje oborine (%)postaja
percentili
ekstremno suπno
vrlo suπno
suπno
normalno
kiπno
vrlo kiπno
ekstremno kiπno
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
extremely dry
very dry
dry
normal
wet
very wet
extremely wet
PERCENTILI PERCENTILE
16
Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u SVIBNJU 1998 od prosjeËnih vrijednosti(1961-1990).
Monthly air temperature anomalies in Croatia in MAY 1998, from normals 1961-1990.
MjeseËne koliËine oborine (%) u SVIBNJU 1998 izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961-1990).
Monthly precipitation amounts of Croatia in MAY 1998, expressed as percentage of normals 1961-1990.
DubrovnikLastovo
1.3
-0.2
44
0.0
50
-0.3
64
Varaædin
-0.6
Daruvar Osijek42
Sl. Brod50
551.1
83M. Loπinj
67
Ogulin0.0
50
0.4
680.5
Bjelovar
0.2
GospiÊ50
0.0
5
-0.1
66
0.5
50
0.0
-0.2
44
Split0.6
Komiæa
0.0Hvar
Zaviæan
Knin47
Zagreb
340.8Pazin
76Rijeka
8465
Sisak
58
Karlovac
0.6 0.3
0.7Zadar
76
deviation (°C)met. stationpercentile
A
P
odstupanje temp. (°C)postaja
percentili
ekstremno hladno
vrlo hladno
hladno
normalno
toplo
vrlo toplo
ekstremno toplo
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
extremely cold
very cold
cold
normal
warm
very warm
extremely warm
PERCENTILI PERCENTILE
Dubrovnik
61
177
203
77
48
83
85
Ogulin83
41
44
14
Osijek45
Split
Knin
Daruvar61
114
22
Komiæa
191
84
73
60
21
92
M. Loπinj
31
93
86
94
Varaædin47
Bjelovar
Sisak69
120
Sl. Brod49
Zadar267
98
244
Zaviæan
51Zagreb
66 108
78Karlovac
Hvar
Lastovo
69GospiÊ
16Pazin
53
134
Rijeka
119
24
deviation (%)met. stationpercentile
A
P
odstupanje oborine (%)postaja
percentili
ekstremno suπno
vrlo suπno
suπno
normalno
kiπno
vrlo kiπno
ekstremno kiπno
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
extremely dry
very dry
dry
normal
wet
very wet
extremely wet
PERCENTILI PERCENTILE
17
Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u LIPNJU 1998 od prosjeËnih vrijednosti(1961-1990).
Monthly air temperature anomalies in Croatia in JUNE 1998, from normals 1961-1990.
MjeseËne koliËine oborine (%) u LIPNJU 1998 izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961-1990).
Monthly precipitation amounts of Croatia in JUNE 1998, expressed as percentage of normals 1961-1990.
DubrovnikLastovo
1.4
1.2
91
1.2
88
1.9
97
Varaædin
1.3
Daruvar Osijek94
Sl. Brod98
962.1
99M. Loπinj
98
Ogulin2.4
99
1.6
972.6
Bjelovar
1.9
GospiÊ97
1.9
5
1.1
99
2.2
95
2.3
1.7
95
Split2.0
Komiæa
1.5Hvar
Zaviæan
Knin86
Zagreb
881.5Pazin
96Rijeka
9099
Sisak
98
Karlovac
2.0 2.2
1.8Zadar
99
deviation (°C)met. stationpercentile
A
P
odstupanje temp. (°C)postaja
percentili
ekstremno hladno
vrlo hladno
hladno
normalno
toplo
vrlo toplo
ekstremno toplo
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
extremely cold
very cold
cold
normal
warm
very warm
extremely warm
PERCENTILI PERCENTILE
Dubrovnik
132
22
80
41
26
30
51
Ogulin71
27
62
27
Osijek3
Split
Knin
Daruvar52
78
17
Komiæa
5
6
135
110
63
88
M. Loπinj
85
40
3
105
Varaædin39
Bjelovar
Sisak87
142
Sl. Brod64
Zadar79
39
62
Zaviæan
59Zagreb
27 99
30Karlovac
Hvar
Lastovo
21GospiÊ
31Pazin
76
78
Rijeka
61
78
deviation (%)met. stationpercentile
A
P
odstupanje oborine (%)postaja
percentili
ekstremno suπno
vrlo suπno
suπno
normalno
kiπno
vrlo kiπno
ekstremno kiπno
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
extremely dry
very dry
dry
normal
wet
very wet
extremely wet
PERCENTILI PERCENTILE
18
Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u SRPNJU 1998 od prosjeËnih vrijednosti(1961-1990).
Monthly air temperature anomalies in Croatia in JULY 1998, from normals 1961-1990.
MjeseËne koliËine oborine (%) u SRPNJU 1998 izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961-1990).
Monthly precipitation amounts of Croatia in JULY 1998, expressed as percentage of normals 1961-1990.
DubrovnikLastovo
1.2
1.1
92
71
1.1
98
0.5
Daruvar Osijek83
Sl. Brod
982.0
99M. Loπinj
97
Ogulin1.7
96
2.1
861.3
Bjelovar
2.4
GospiÊ98
2.2
5
1.5
>99
2.3
97
2.0
0.8
Split1.9
Komiæa
1.6Hvar
Zaviæan
Knin90
681.4Pazin Rijeka 92
Sisak
86
1.3
2.4Zadar
>99
90 85
Karlovac
Zagreb1.2
0.6
77
96
Varaædin
deviation (°C)met. stationpercentile
A
P
odstupanje temp. (°C)postaja
percentili
ekstremno hladno
vrlo hladno
hladno
normalno
toplo
vrlo toplo
ekstremno toplo
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
extremely cold
very cold
cold
normal
warm
very warm
extremely warm
PERCENTILI PERCENTILE
Dubrovnik
148
86
74
25
26
129
59
Ogulin135
75
21
13
Osijek71
Split
Knin
Daruvar62
117
61
Komiæa
0
12
72
52
32
143
M. Loπinj
35
46
54
160
Varaædin80
Bjelovar
Sisak91
161
Sl. Brod109
Zadar40
29
48
Zaviæan
85Zagreb
66 109
86Karlovac
Hvar
Lastovo
17GospiÊ
90Pazin
185
152
Rijeka
45
84
ekstremno suπno
vrlo suπno
suπno
normalno
kiπno
vrlo kiπno
ekstremno kiπno
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
extremely dry
very dry
dry
normal
wet
very wet
extremely wet
PERCENTILI PERCENTILE
deviation (%)met. stationpercentile
A
P
odstupanje oborine (%)postaja
percentili
19
Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u KOLOVOZU 1998 od prosjeËnih vrijednosti(1961-1990).
Monthly air temperature anomalies in Croatia in AUGUST 1998, from normals 1961-1990.
MjeseËne koliËine oborine (%) u KOLOVOZU 1998 izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961-1990).
Monthly precipitation amounts of Croatia in AUGUST 1998, expressed as percentage of normals1961-1990.
DubrovnikLastovo
2.9
2.2
98
87
1.5
99
0.6
Daruvar Osijek93
Sl. Brod
942.7
99M. Loπinj
97
Ogulin2.0
95
2.7
951.5
Bjelovar
2.2
GospiÊ99
2.8
5
2.2
98
2.5
97
1.9
1.1
Split2.5
Komiæa
2.1Hvar
Zaviæan
Knin95
712.6Pazin Rijeka 92
Sisak
94
1.8
2.8Zadar
>99
98 99
Karlovac
Zagreb1.8
Varaædin
1.2
83
95
deviation (°C)met. stationpercentile
A
P
odstupanje temp. (°C)postaja
percentili
ekstremno hladno
vrlo hladno
hladno
normalno
toplo
vrlo toplo
ekstremno toplo
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
extremely cold
very cold
cold
normal
warm
very warm
extremely warm
PERCENTILI PERCENTILE
Dubrovnik
98
52
139
116
66
171
74
Ogulin61
24
16
6
Osijek87
Split
Knin
Daruvar57
110
69
Komiæa
166
79
40
43
17
84
M. Loπinj
18
86
35
104
Varaædin46
Bjelovar
Sisak52
91
Sl. Brod120
Zadar19
8
190
Zaviæan
60Zagreb
63 91
40Karlovac
Hvar
Lastovo
4GospiÊ
42Pazin
83
78
Rijeka
21
56
ekstremno suπno
vrlo suπno
suπno
normalno
kiπno
vrlo kiπno
ekstremno kiπno
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
extremely dry
very dry
dry
normal
wet
very wet
extremely wet
PERCENTILI PERCENTILE
deviation (%)met. stationpercentile
A
P
odstupanje oborine (%)postaja
percentili
20
Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u RUJNU 1998 od prosjeËnih vrijednosti(1961-1990).
Monthly air temperature anomalies in Croatia in SEPTEMBER 1998, from normals 1961-1990.
MjeseËne koliËine oborine (%) u RUJNU 1998 izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961-1990).
Monthly precipitation amounts of Croatia in SEPTEMBER 1998, expressed as percentage of normals1961-1990.
DubrovnikLastovo
-0.7
-0.1
47
47
-0.7
60
-0.8
Daruvar Osijek32
Sl. Brod
230.0
50M. Loπinj
27
Ogulin-0.1
47
0.3
56-0.2
Bjelovar
-1.3
GospiÊ53
0.1
5
-1.2
44
-0.2
50
-0.2
-0.8
Split-0.9
Komiæa
0.0Hvar
Zaviæan
Knin20
29-0.4Pazin Rijeka 44
Sisak
44
-0.2
0.2Zadar
57
39 31
Karlovac
Zagreb0.2
Varaædin
-0.1
28
45
deviation (°C)met. stationpercentile
A
P
odstupanje temp. (°C)postaja
percentili
ekstremno hladno
vrlo hladno
hladno
normalno
toplo
vrlo toplo
ekstremno toplo
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
extremely cold
very cold
cold
normal
warm
very warm
extremely warm
PERCENTILI PERCENTILE
Dubrovnik
169
254
90
96
56
142
53
Ogulin147
84
177
86
Osijek76
Split
Knin
Daruvar98
248
91
Komiæa
67
42
266
224
96
209
M. Loπinj
99
66
97
286
Varaædin99
Bjelovar
Sisak95
193
Sl. Brod193
Zadar253
94
119
Zaviæan
>99Zagreb
98 244
96Karlovac
Hvar
Lastovo
99GospiÊ
78Pazin
145
195
Rijeka
270
86
deviation (%)met. stationpercentile
A
P
odstupanje oborine (%)postaja
percentili
ekstremno suπno
vrlo suπno
suπno
normalno
kiπno
vrlo kiπno
ekstremno kiπno
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
extremely dry
very dry
dry
normal
wet
very wet
extremely wet
PERCENTILI PERCENTILE
21
Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u LISTOPADU 1998 od prosjeËnih vrijednosti(1961-1990).
Monthly air temperature anomalies in Croatia in OCTOBER 1998, from normals 1961-1990.
MjeseËne koliËine oborine (%) u LISTOPADU 1998 izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961-1990).
Monthly precipitation amounts of Croatia in OCTOBER 1998, expressed as percentage of normals1961-1990.
0.2
82
1.11.0
Daruvar Osijek76
Sl. Brod
590.3
60M. Loπinj
65
Ogulin0.8
69
1.0
741.4
Bjelovar
0.4
GospiÊ79
1.3
5
-0.1
68
1.4
0.3
Split0.5
Komiæa
0.6Hvar
Zaviæan
Knin47
730.3Pazin Rijeka 85
Sisak
84
1.5
1.0Zadar
80
58 56
Karlovac
Zagreb0.9
Varaædin
1.4
58
81
ekstremno hladno
vrlo hladno
hladno
normalno
toplo
vrlo toplo
ekstremno toplo
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
extremely cold
very cold
cold
normal
warm
very warm
extremely warm
PERCENTILI PERCENTIL
Dubrovnik
318
90
18
130
71
237
6
Ogulin132
72
109
64
Osijek93
Split
Knin
Daruvar85
238
75
Komiæa
49
35
151
137
73
203
M. Loπinj
78
13
52
178
Varaædin91
Bjelovar
Sisak88
194
Sl. Brod146
Zadar126
70
28
Zaviæan
86Zagreb
95 180
73Karlovac
Hvar
Lastovo
70GospiÊ
85Pazin
191
133
Rijeka
128
99
ekstremno suπno
vrlo suπno
suπno
normalno
kiπno
vrlo kiπno
ekstremno kiπno
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
extremely dry
very dry
dry
normal
wet
very wet
extremely wet
PERCENTILI PERCENTILE
deviation (%)met. stationpercentile
A
P
odstupanje oborine (%)postaja
percentili
22
Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u STUDENOM 1998 od prosjeËnih vrijednosti(1961-1990).
Monthly air temperature anomalies in Croatia in NOVEMBER 1998, from normals 1961-1990.
MjeseËne koliËine oborine (%) u STUDENOM 1998 izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961-1990).
Monthly precipitation amounts of Croatia in NOVEMBER 1998, expressed as percentage of normals1961-1990.
DubrovnikLastovo
-1.8
-1.7
10
18
-1.5
15
-2.4
Daruvar Osijek22
Sl. Brod
1-1.3
14M. Loπinj
7
Ogulin-2.1
18
-1.2
22-2.0
Bjelovar
-3.4
GospiÊ17
-2.0
5
-2.3
7
-1.6
7
-1.8
-1.9
Split-2.0
Komiæa
-1.9Hvar
Zaviæan
Knin7
15-1.8Pazin Rijeka 16
Sisak
18
-2.0
-1.5Zadar
13
11 10
Karlovac
Zagreb-1.5
Varaædin
-2.0
19
19
ekstremno hladno
vrlo hladno
hladno
normalno
toplo
vrlo toplo
ekstremno toplo
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
extremely cold
very cold
cold
normal
warm
very warm
extremely warm
PERCENTILI PERCENTILE
deviation (°C)met. stationpercentile
A
P
odstupanje temp. (°C)postaja
percentili
Dubrovnik
61
104
145
113
64
121
Ogulin118
68
43
13
Osijek68
Split
Knin
Daruvar62
86
83
Komiæa
98
56
26
127
M. Loπinj
56
78
58
81
Varaædin71
Bjelovar
Sisak51
92
Sl. Brod141
Zadar90
52
138
Zaviæan
46Zagreb
48 110
53Karlovac
Hvar
32GospiÊ
18Pazin
49
94
Rijeka
68
22
200
93Lastovo
79
ekstremno suπno
vrlo suπno
suπno
normalno
kiπno
vrlo kiπno
ekstremno kiπno
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
extremely dry
very dry
dry
normal
wet
very wet
extremely wet
PERCENTILI PERCENTILE
deviation (%)met. stationpercentile
A
P
odstupanje oborine (%)postaja
percentili
23
Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u PROSINCU 1998 od prosjeËnih vrijednosti(1961-1990).
Monthly air temperature anomalies in Croatia in DECEMBER 1998, from normals 1961-1990.
MjeseËne koliËine oborine (%) u PROSINCU 1998 izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961-1990).
Monthly precipitation amounts of Croatia in DECEMBER 1998, expressed as percentage of normals1961-1990.
DubrovnikLastovo
-1.1
-1.9
2
7
-4.2
14
-4.3
Daruvar Osijek2
Sl. Brod
28-1.0
17M. Loπinj
8
Ogulin-3.5
7
-1.1
3-4.0
Bjelovar
-1.1
GospiÊ2
-4.3
5
-2.4
3
-1.7
1
-3.8
-4.2
Split-1.6
Komiæa
-2.1Hvar
Zaviæan
Knin4
3-1.6Pazin Rijeka 3
Sisak
6
-3.3
-1.3Zadar
13
10 17
Karlovac
Zagreb-3.7
Varaædin
-3.2
2
3
ekstremno hladno
vrlo hladno
hladno
normalno
toplo
vrlo toplo
ekstremno toplo
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
extremely cold
very cold
cold
normal
warm
very warm
extremely warm
PERCENTILI PERCENTILE
deviation (°C)met. stationpercentile
A
P
odstupanje temp. (°C)postaja
percentili
Dubrovnik
51
59
112
74
40
58
Ogulin70
33
75
42
Osijek33
Split
Knin
Daruvar35
75
39
Komiæa
98
56
27
55
M. Loπinj
54
64
30
79
Varaædin27
Bjelovar
Sisak43
82
Sl. Brod75
Zadar55
31
112
Zaviæan
41Zagreb
37 70
61Karlovac
Hvar
37GospiÊ
17Pazin
40
108
Rijeka
68
24
114
61Lastovo
64
ekstremno suπno
vrlo suπno
suπno
normalno
kiπno
vrlo kiπno
ekstremno kiπno
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
extremely dry
very dry
dry
normal
wet
very wet
extremely wet
PERCENTILI PERCENTILE
deviation (%)met. stationpercentile
A
P
odstupanje oborine (%)postaja
percentili
24
Odstupanje srednjih sezonskih temperatura zraka (°C) za ZIMU 1997/98 (XII 1997, I i II 1998) odprosjeËnih vrijednosti (1961-1990).
Seasonal air temperature anomalies in Croatia for WINTER 1997/98 (XII 1997, I i II 1998), fromnormal 1961-1990.
Sezonske koliËine oborine (%) za ZIMU 1997/98 (XII 1997, I i II 1998) izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961-1990).
Seasonal precipitation amounts of Croatia in WINTER 1997/98 (XII 1997, I i II 1998) expressed aspercentage of normals 1961-1990.
DubrovnikLastovo
1.9
1.6
98
3.2
3.3
95
3.0
97
Varaædin
Zagreb
95
2.5
90Daruvar Osijek
93
Sl. Brod93
91
1.3
91
96
Ogulin3.1
94
1.6
Pazin
95
3.1
96
Sisak3.3
Bjelovar
93
Rijeka95
2.1
GospiÊ92
2.5
5
2.2
94
1.2
1.6Zadar
94
94
2.8
2.9Karlovac
94
Split1.6
Komiæa
1.2Hvar
1.7
Zaviæan
Knin95
M. Loπinj
deviation (°C)met. stationpercentile
A
P
odstupanje temp. (°C)postaja
percentili
ekstremno hladno
vrlo hladno
hladno
normalno
toplo
vrlo toplo
ekstremno toplo
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
extremely cold
very cold
cold
normal
warm
very warm
extremely warm
PERCENTILI PERCENTILE
GospiÊ
DubrovnikLastovo
104
73
23
84
75
78
34
134
30
Ogulin95
48
82
99
54
Pazin
Osijek81
Split
Knin
Daruvar90
70
71
Komiæa
80
33
99
71
25
37
42
66
M. Loπinj
Rijeka58
52
55
38
71
Varaædin21
Sisak60
106
Sl. Brod
Zadar62
14
100
Zaviæan
Karlovac18 151
Hvar
97
88 23Zagreb Bjelovar
ekstremno suπno
vrlo suπno
suπno
normalno
kiπno
vrlo kiπno
ekstremno kiπno
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
extremely dry
very dry
dry
normal
wet
very wet
extremely wet
PERCENTILI PERCENTILE
deviation (%)met. stationpercentile
A
P
odstupanje oborine (%)postaja
percentili
25
Odstupanje srednjih sezonskih temperatura zraka (°C) za PROLJE∆E 1998 (III, IV V) odprosjeËnih vrijednosti (1961-1990).
Seasonal air temperature anomalies in Croatia for SPRING 1998 (III, IV V), from normal 1961-1990.
Sezonske koliËine oborine (%) za PROLJE∆E 1998 (III, IV V) izraæene u % prosjeËnih vrijednosti(1961-1990).
Seasonal precipitation amounts of Croatia in SPRING 1998 (III, IV V), expressed as percentage ofnormals 1961-1990.
DubrovnikLastovo
0.3
-0.5
27
0.2
58
-0.1
55
Varaædin
76
-0.5
32Daruvar Osijek
46
Sl. Brod54
53
0.6
76
54
Ogulin0.4
64
0.1
Pazin
69
0.5
85Bjelovar
64
Rijeka63
0.1
GospiÊ68
0.5
5
-0.3
45
-0.1
0.4Zadar
70
41
0.1
-0.1
46
Split0.1
Komiæa
-0.2Hvar
0.3
Zaviæan
Knin38
M. Loπinj
Karlovac
Zagreb1.0
0.7Sisak
deviation (°C)met. stationpercentile
A
P
odstupanje temp. (°C)postaja
percentili
ekstremno hladno
vrlo hladno
hladno
normalno
toplo
vrlo toplo
ekstremno toplo
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
extremely cold
very cold
cold
normal
warm
very warm
extremely warm
PERCENTILI PERCENTILE
GospiÊ
DubrovnikLastovo
78
103
57
87
88
48
42
78
46
Ogulin74
15
67
70
12
Pazin
Osijek27
Split
Knin
Daruvar73
121
11
Komiæa
59
18
74
85
31
11
49
94
M. Loπinj
Rijeka22
14
49
38
100
Varaædin46
Sisak56
102
Sl. Brod
Zadar14
92
95
Zaviæan
Karlovac77 116
Hvar
72
97 53Zagreb Bjelovar
ekstremno suπno
vrlo suπno
suπno
normalno
kiπno
vrlo kiπno
ekstremno kiπno
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
extremely dry
very dry
dry
normal
wet
very wet
extremely wet
PERCENTILI PERCENTILE
deviation (%)met. stationpercentile
A
P
odstupanje oborine (%)postaja
percentili
26
Odstupanje srednjih sezonskih temperatura zraka (°C) za LJETO 1998 (VI, VII, VIII) od prosjeËnihvrijednosti (1961-1990).
Seasonal air temperature anomalies in Croatia for SUMMER 1998 (VI, VII, VIII), from normal1961-1990.
Sezonske koliËine oborine (%) za LJETO 1998 (VI, VII, VIII) izraæene u % prosjeËnih vrijednosti(1961-1990).
Seasonal precipitation amounts of Croatia in SUMMER 1998 (VI, VII, VIII) expressed as percentageof normals 1961-1990.
DubrovnikLastovo
1.8
1.5
>99
1.0
1.5
>99
Varaædin
>99
0.8
91Daruvar Osijek
99
Sl. Brod
>992.3
>99
>99
Ogulin2.0
>99
2.1
Pazin
>99
1.7Bjelovar
>99
Rijeka>99
2.1
GospiÊ>99
2.3
5
1.6
>99
2.3
2.4Zadar
>99
>99
2.1
1.1
Split2.1
Komiæa
1.8Hvar
1.9
Zaviæan
Knin>99
M. Loπinj
Karlovac
Zagreb1.7
1.8Sisak
94
95
>99
>99
deviation (°C)met. stationpercentile
A
P
odstupanje temp. (°C)postaja
percentili
ekstremno hladno
vrlo hladno
hladno
normalno
toplo
vrlo toplo
ekstremno toplo
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
extremely cold
very cold
cold
normal
warm
very warm
extremely warm
PERCENTILI PERCENTILE
GospiÊ
DubrovnikLastovo
125
41
1
47
102
72
35
100
58
Ogulin86
32
106
33
2
Pazin
Osijek54
Split
Knin
Daruvar56
100
79
Komiæa
61
31
86
74
25
61
55
104
M. Loπinj
Rijeka80
37
62
12
121
Varaædin58
Sisak85
130
Sl. Brod
Zadar45
5
109
Zaviæan
Karlovac53 102
Hvar
96
101 77Zagreb Bjelovar
ekstremno suπno
vrlo suπno
suπno
normalno
kiπno
vrlo kiπno
ekstremno kiπno
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
extremely dry
very dry
dry
normal
wet
very wet
extremely wet
PERCENTILI PERCENTILE
deviation (%)met. stationpercentile
A
P
odstupanje oborine (%)postaja
percentili
27
Odstupanje srednjih sezonskih temperatura zraka (°C) za JESEN 1998 (IX, X, XI) od prosjeËnihvrijednosti (1961-1990).
Seasonal air temperature anomalies in Croatia for AUTUMN 1998 (IX, X, XI), from normal 1961-1990.
Sezonske koliËine oborine (%) za JESEN 1998 (IX, X, XI) izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961-1990).
Seasonal precipitation amounts of Croatia in AUTUMN 1998 (IX, X, XI) expressed as percentage ofnormals 1961-1990.
DubrovnikLastovo
-0.8
-0.5
30
43
-0.4
50
-0.7
Daruvar Osijek36
Sl. Brod
8-0.3
36M. Loπinj
21
Ogulin-0.5
33
0.0
46-0.3
Bjelovar
-1.4
GospiÊ43
-0.2
5
-1.2
29
-0.5
33
-0.2
-0.8
Split-0.8
Komiæa
-0.4Hvar
Knin9
27-0.6Pazin Rijeka 38
Sisak
43
-0.2
-0.1Zadar
45
24 17
Karlovac
Zagreb-0.1
Varaædin
-0.2
22
43
Zaviæan
deviation (°C)met. stationpercentile
A
P
odstupanje temp. (°C)postaja
percentili
ekstremno hladno
vrlo hladno
hladno
normalno
toplo
vrlo toplo
ekstremno toplo
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
extremely cold
very cold
cold
normal
warm
very warm
extremely warm
PERCENTILI PERCENTILE
Dubrovnik
181
136
90
114
68
160
Ogulin131
79
104
58
Osijek95
Split
Knin
Daruvar98
181
74
Komiæa
162
133
81
177
M. Loπinj
94
46
88
181
Varaædin99
Bjelovar
Sisak94
153
Sl. Brod161
Zadar152
89
93
Zaviæan
99Zagreb
99 173
87Karlovac
Hvar
88GospiÊ
75Pazin
124
137
Rijeka
142
98
111
64Lastovo
44
ekstremno suπno
vrlo suπno
suπno
normalno
kiπno
vrlo kiπno
ekstremno kiπno
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
extremely dry
very dry
dry
normal
wet
very wet
extremely wet
PERCENTILI PERCENTILE
deviation (%)met. stationpercentile
A
P
odstupanje oborine (%)postaja
percentili
28
Odstupanje srednje godiπnje temperature zraka (°C) za 1998. godinu od prosjeËnih vrijednosti(1961-1990).
Yearly air temperature anomalies in Croatia for 1998 year, from normals 1961-1990.
Godiπnje koliËine oborine (%) za 1998. godinu izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961-1990).
Yearly precipitation amounts of Croatia for 1998 year, expressed as percentage of normals 1961-1990.
DubrovnikLastovo
0.7
0.3
81
88
0.50.1
Daruvar Osijek80
Sl. Brod
910.8
99M. Loπinj
94
Ogulin0.8
92
950.9
0.7
GospiÊ92
0.7
5
97
0.6
89
0.3
Split0.6
0.4Hvar
Knin
570.6Pazin Rijeka 93
Sisak
95
94 96
Karlovac
Zagreb
Varaædin
0.7
71
92
Zaviæan
0.9 0.9
Bjelovar
0.8
0.9Zadar
>99
0.2
69
0.8
98Komiæa
ekstremno hladno
vrlo hladno
hladno
normalno
toplo
vrlo toplo
ekstremno toplo
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
extremely cold
very cold
cold
normal
warm
very warm
extremely warm
PERCENTILI PERCENTILE
deviation (°C)met. stationpercentile
A
P
odstupanje temp. (°C)postaja
percentili
Dubrovnik
113
81
78
16
104
Ogulin90
28
69
4
Osijek61
Knin
Daruvar93
54104
87
25
107
61
32
18
Varaædin67
Bjelovar
Sisak90
120
Zadar104
60
Zaviæan
88Zagreb
86 125
30GospiÊ
22
Rijeka
91
81
80
20Lastovo
25
119 116
Sl. Brod101
Karlovac104
61Pazin
86
85Split
89Hvar
M. Loπinj
Komiæa
ekstremno suπno
vrlo suπno
suπno
normalno
kiπno
vrlo kiπno
ekstremno kiπno
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
extremely dry
very dry
dry
normal
wet
very wet
extremely wet
PERCENTILI PERCENTILE
deviation (%)met. stationpercentile
A
P
odstupanje oborine (%)postaja
percentili
5. ZAKLJU»AK
Globalne promjene klime a samim tim i promjene na regionalnoj, nacionalnoj ilokalnoj razini su evidentne.
ZnaËajno je da je globalna temperatura Zemlje veÊ 20 godina uzastopce iznaddugogodiπnjeg prosjeka, te da se stalno poveÊavaju godiπnji iznosi zatopljenja.
Znanstvenici nastavljaju dalja istraæivanja na tom podruËju, a u tijeku je provoenjekonkretnih akcija sa svrhom sprijeËavanja, smanjenja ili prilagoavanja predvienim nega-tivnim utjecajima koji bi nastali zbog predvienih scenarija promjene klime.
Te akcije se provode na svjetskoj razini kroz ostvarivanje Okvirne konvencije opromjeni klime i Kyoto protokola.
Hrvatska je u 1998. godini bila mnogo toplija od dugogodiπnjeg prosjeka (klaseekstremno toplo, vrlo toplo i toplo), s oborinom veÊom od dugogodiπnjeg prosjeka u konti-nentalnom dijelu i sjevernom Jadranu, a manjim od dugogodiπnjeg prosjeka na otocima ijuænom dijelu Jadrana.
Hrvatska sudjeluje u meunarodnim projektima (Svjetski klimatski program,Konvencija o promjeni klime, Meuvladin sastanak o promjeni klime i sl.), a takoer jenapravljen pomak osnivanjem Klimatskog odbora na razini Hrvatske, Ëijim osnivanjem bilakπe trebalo rjeπavati struËna i organizacijska pitanja na tom podruËju.
Ova publikacija omoguÊava korisnicima da pravilno ocjene utjecaj klimatskih anom-alija na svoju djelatnost, jer imaju konkretan pokazatelj dobijen upotrebom stvarnih podata-ka, na temelju kojeg mogu obaviti analize.
PodruËje prouËavanja klime je postalo interdisciplinarno i zbog toga je neophodnonastaviti pratiti klimu na temelju stvarnih podataka i znanstvenih dostignuÊa, kako bi se izb-jegli nesporazumi u granama koje se odnose na klimu, a dovoljno ne uvaæavaju osnovneanalize i znanstvena dostignuÊa.
U tu svrhu neophodno je poboljπati popunjenost i kvalitetu rada mreæe meteoro-loπkih postaja u svijetu i u Hrvatskoj, jer je to jedini naËin da se pribave stvarni pokazatelji iostvari moguÊnost analize i znanstvenog prouËavanja.
29
PRIVITAK 1ANNEX 1
Meuvladin sastanak o promjeni klimeIntergovernmental Panel on Climate Change
Planirani sadræaj - rok zavrπetka 2001. godineDraft contents
IPCC TRE∆E IZVJE©∆E PROCJENEIPCC THIRD ASSESSMENT REPORT
Zagreb, sijeËanj 1999.Zagreb, January 1999
RADNA GRUPA 1ZNANSTVENA ISTRAÆIVANJA KLIME I PROMJENE KLIME
Glava 1: Klimatski sustav i promjena klime1.1. Uvod u pregled klime i klimatske promjene1.2. KljuËna nova podruËja, uvod u izvjeπtaj
Glava 2: Opaæena klimatska varijabilnost i promjene klime2.1. Uvod2.2. Da li se globalna temperatura mijenja?2.3. Da li je sadaπnje zatopljenje neuobiËajeno?2.4. Koliko brzo su se dogaale klimatske promjene u proπlosti?2.5. Da li je koliËina oborina i atmosferske vlage porasla?2.6. Da li se atmosferska/oceanska cirkulacija mijenja?2.7. Da li klima postaje promjenljivija ili ekstremnija?2.8. Da li se klima stvarno mijenja?
Glava 3: Kruæenje ugljika i atmosferski ugljiËni dioksid3.1. Uvod/IPCC-1995 stanje3.2. Biokemijski/Fizikalni izvori (kopneni i oceanski)3.3. Industrijski “izvori”, antropogeni “izvori” i “ponori”3.4. Motrenja, ukupni iznosi, trendovi (inverzno modeliranje)3.5. Modeliranje, predvianje3.6. Osjetljivost na klimatske promjene
Glava 4: Atmosferska kemija i radijacijske putanje plinova4.1. Uvod/IPCCC-1995 stanje4.2. Biogeokemijski izvori4.3. Industrijski “izvori”/”ponori”4.4. Motrenja, ukupni iznosi, trendovi4.5. Modeliranje/predvianje4.6. Kemijski procesi i povratni utjecaji4.7. Osjetljivost na klimatske promjene
Glava 5: Aerosoli i njihovi posredni utjecaji na oblake5.1. Uvod/IPCC-1995 stanje5.2. Biogeokemijski izvori (kopneni i oceanski)5.3. Industrijski izvori/ponori5.4. Vulkani5.5. Motrenja, trendovi5.6. Posredni prisilni utjecaji5.7. Modeliranje/predvianje5.8. Osjetljivost na klimatske promjene i buduÊa uloga
Glava 6: Utjecaj zraËenja na klimu6.1. Od plinova/aerosola6.2. Ukupno6.3. Promjenljivost sunËevog zraËenja6.4. Promjene prizemnog albeda6.5. Dodatni i regionalni utjecaj zraËenja
32
6.6. Globalni potencijal zagrijavanja i alternativni pristupi6.7. Modeliranje/prognoza utjecaja zraËenja (proπlo i buduÊe)
Glava 7: Fizikalni klimatski procesi i povratni utjecaji7.1. Uvod7.2. Atmosferski procesi7.3. Oceanski procesi7.4. Procesi na povrπini tla7.5. SpecifiËna pitanja7.6. Saæetak
Glava 8: Globalni klimatski modeli - numeriËki proraËuni8.1. Uvod - Saæetak IPCC-19958.2. ©to mi mislimo o numeriËkim proraËunima?8.3. Hijerarhijski model8.4. ZajedniËki modeli - opis i metode8.5. ZajedniËki modeli - srednji8.6. ZajedniËki modeli - varijabilnost na razliËitim vremenskim skalama8.7. ZajedniËki modeli opÊe cirkulacije - prirodne pojave8.8. ZajedniËki modeli - ekstremni dogaaji8.9. Izvori i neizvjesnosti8.10. Osjetljivost zajedniËkih modela8.11. Razina pouzdanosti u zajedniËkim modelima8.12. Saæetak
Glava 9: Globalni klimatski modeli - projekcije9.1. Uvod - Saæetak IPC-19959.2. Metode projekcije upotrebom globalnih klimatskih modela9.3. Promjene u srednjaku9.4. Promjene u varijabilnosti9.5. SkraÊeno izvjeπÊe9.6. Saæetak
Glava 10: Regionalne informacije - numeriËki proraËun i projekcije10.1. Uvod10.2. Pristup regionalizaciji10.3. ZajedniËki globalni klimatski modeli10.4. Visoko razluËivanje/Promjenljivo razluËivanje dijelova globalnih klimatskih modela10.5. Regionalni klimatski modeli10.6. Empirijske/statistiËke metode10.7. StatistiËko-dinamiËke metode10.8. Usporeivanje razliËitih pristupa10.9. ZakljuËci
Glava 11: Promjene razine mora11.1. Uvod i pregled IPCC-199511.2. Motrenja promjene razine mora11.3. »injenice koje doprinose promjeni razine mora11.4. Mogu li promjene razine mora za posljednjih 100 godina biti objaπnjene?
33
11.5. Koliko mogu biti promjene razine mora u buduËnosti?11.6. Smanjenje neizvjesnosti u buduÊem ustanovljavanju promjene razine mora
Glava 12: Odreivanje klimatskih promjena i njihovih uzroka12.1. Uvod12.2. Koliko se mogu metode odreivanja unaprijediti?12.3. Koliko dobro mogu prirodni faktori objasniti uoËene promjene klime?12.4. Koliko dobro moæe antropogeni utjecaj objasniti uoËene promjene klime?12.5. Kakve su druge kvalitativne suglasnosti izmeu osmotrenih i modeliranih klimatskih
promjena?12.6. ZakljuËci
Glava 13: Razvoj scenarija promjene klime13.1. Uvod, definicije, dopuna tekstu13.2. Razvoj metoda13.3. Prostorno razlaganje13.4. Vremensko razlaganje - varijabilnost13.5. Temeljne linije klimatologije13.6. ObuhvaÊanje prolaznosti13.7. Slaganje komponenata scenarija13.8. Mjere neizvjesnosti
Glava 14: Unapreenje naπeg razumijevanja14.1. Prioriteti novih istraæivanja
Predloæeno je da se poslije glave 11 ubaci glava: Ekstremni dogaaji i moguÊe promjene
34
RADNA GRUPA 2PROMJENA KLIME: UTJECAJI I POVREDIVOST ZBOG PROMJENE KLIME
DIO I. Ustanovljavanje djelokruga utjecaja, prilagoavanja i procjenapovredivosti
Glava 1. Pregled utjecaja zbog promjene klime1.1. Utjecaj promjene klime, πto je potencijalno u pitanju?1.2. Pregled naËela - znanstveno tehniËkih pitanja koja se odnose na izvjeπtaj1.3. Priroda povredivosti: prikazivanje i spajanje kljuËnih pristupa1.4. Sluæbeni kontakti i informacije o kojima treba govoriti1.5. KorisniËki vodiÊ za Radnu grupu II TAR
Glava 2. Metode i alati2.1. PromatraËke studije, ukljuËujuÊi neklimatske indikatore promjene klime i odgovor na
klimatsku promjenljivost2.2. Metode za procjenu utjecaja i povredivosti, ukljuËujuÊi povijesne pojedinaËne studije,
analize scenarija, pragove, modeliranje, kritiËna podruËja i stanovniπtvo, tolerantnarjeπenja i skupna procjena
2.3. Cijena i vrijednost metoda i izdanja (zajedno sa WGIII, Glava 7)2.4. Odluke o analitiËkim metodama i okvirima (zajedno s WGIII, Glava 10)2.5. Alternativne metode za eksplicitno ugraivanje neizvjesnosti i oznaËavanje “razina
pouzdanosti”.
Glava 3. Razvoj i primjena scenarija utjecaja promjene klime i procjenaprilagoavanja3.1. Definicije i upotrebe scenarija3.2. Tipovi scenarija globalne promjene3.3. Opisivanje postojeÊih stanja (osnovna linija)3.4. Razvoj druπtveno-ekonomskih scenarija (sa WGIII Glava 2)3.5. Razvoj scenarija promjene koriπtenja zemljiπta3.6. Razvoj scenarija Ëovjekovog okoliπa3.7. Razvoj scenarija promjene klime (pregled WGI Glava 13)3.8. Predstavljanje povratnih djelovanja i slaganja izmeu scenarija3.9. Opis i razvoj osnovnih podataka i projekcija pribavljenih od IPCC centra za raspodjelu
podataka3.10. Unapreivanje i raspodjela, upotreba i prikazivanje scenarija
DIO II. Stanje znanja
Glava 4. Ekosustavi i njihovo koriπtenje4.1. Uvodi i pregled4.2. Utjecaji globalnih promjena na prirodu4.3. Travnjaci/brdovita podruËja/sustavi ispaπe4.4. Pustinje4.5. Savane/πume4.6. Poπumljavanje/πumarstvo4.7. Poljoprivredni ekosustavi
35
4.8. Jezera/struje/pitka voda, ribarstvo i vodene kulture4.9. MoËvare4.10. Ledenjaci4.11. ZajedniËki utjecaj i identifikacija povredivosti, moguÊe nelinearne interakcije i sl.4.12. Znanost i potrebne informacije, ukljuËujuÊi monitoring
Glava 5. Hidrologija i vodna bogatstva5.1. Uvod i pregled5.2. Sadaπnje znanje o utjecaju promjene klime na hidroloπke i vodne rezerve5.3. Hidroloπki ciklus, ukljuËujuÊi oborinu, vlagu tla, podzemnu vodu, ekstremne hidroloπke
dogaaje5.4. Zahtjevi za vodom, ukljuËujuÊi poljoprivredu, gradove, industriju, navigaciju, rekreaci-
ju i konkurencija meu zahtjevima5.5. Sustavi za snabdjevanje s vodom, ukljuËujuÊi razvoj razliËitih tipova sustava5.6. UËeπÊe upravljanja i opcije prilagodbe5.7. ZajedniËki utjecaj i identifikacija povredivosti, moguÊe nelinearne interakcije i sl.5.8. Znanost i potrebne informacije, ukljuËujuÊi monitoring
Glava 6. Obalni i oceanski sustavi6.1. Uvod i pregled6.2. Sadaπnje znanje o utjecaju promjene klime na obalne i oceanske sustave6.3. Oceani, ukljuËujuÊi morske ekosustave i uloga oceana u odnosu na kruæenje ugljika6.4. Biogeofizikalna glediπta o obalnim sustavima6.5. Ustanovljivanje druπtvenih ekonomskih utjecaja na obalne sustave6.6. Prilagodba6.7. ZajedniËki utjecaj i identifikacija povredivosti, moguÊe nelinearne interakcije i sl.6.8. Znanost i potrebne informacije, ukljuËujuÊi monitoring.
Glava 7. »ovjekov okoliπ7.1. Uvod i pregled7.2. Sadaπnje znanje o utjecaju promjene klime na ljudsku populaciju - migracija, sigurnost
i okoliπ7.3. Druπtvene, ekonomske i sigurnosne posljedice7.4. Zahtjev za energijom i snabdijevanje7.5. Infrastruktura7.6. OneËiπÊenje zraka, upravljanje otpadom i sanacija7.7. Druga ekonomska podruËja osjetljiva na promjenu klime, ukljuËujuÊi graevinarstvo,
promet, turizam i rekreaciju7.8. Upravljanje posljedicama i opcije prilagoavanja7.9. ZajedniËki utjecaj i identifikacija povredivosti, moguÊe nelinearne interakcije i sl.7.10. Znanost i potrebne informacije, ukljuËujuÊi monitoring.
Glava 8. Financijske sluæbe8.1. Uvod i pregled8.2. Sadaπnje znanje o utjecaju promjene klime i prilagoavanju8.3. Financijski vidovi utjecaja i prilagoavanja8.4. Institucionalni mehanizmi koji pokrivaju cijenu utjecaja i prilagodbu ulaganja,
ukljuËujuÊi osiguranje, vladine i viπestrane mehanizme8.5. Mehanizam privatnog sektora, ukljuËujuÊi osnovno osiguranje i reosiguranje8.6. Vladini i viπestrani financijski mehanizmi
36
8.7. Druge financijske sluæbe8.8. ZajedniËki utjecaj i identifikacija povredivosti, moguÊe nelinearne interakcije i pregled8.9. Znanost i potrebne informacije, ukljuËujuÊi monitoring
Glava 9. Ljudsko zdravlje9.1. Uvod i pregled9.2. Sadaπnje znanje o utjecaju promjene klime na zdravlje9.3. Osjetljivost, prilagoavanje i povredivost9.4. TermiËki stresovi (topli valovi, hladne sezone)9.5. Ekstremni vremenski dogaaji9.6. OneËiπÊenje zraka (plinovi, fine Ëestice)9.7. Aeroalergeni (spore, pelud itd.)9.8. ©irenje infekcijskih bolesti9.9. Ostale infekcijske bolesti (na pr. koje se prenose vodom i hranom)9.10. ZajedniËki utjecaj promjene klime i identifikacija povredivosti, zdravlje kao zajedniËki
koncept i njegov odnos za vodnim rezervama/kvalitetom vode, hranom, sigurnosti odgroznice, druπtveno-ekonomskim potresima i migracijom, moguÊim nelinearnimmeudjelovanjem i sl.
9.11. Znanost i potrebe informacije, ukljuËujuÊi monitoring
DIO III. Regionalne analize: Prilagoavanje i povredivost
Svaka glava (10-17) Êe imati isti sadræaj koji Êe ukljuËivatiX1 Saæetak vaænih toËaka u Specijalnom izvjeπÊu o regionalnom utjecajuX2 Osnovni podaci ukljuËujuÊi klimatske i druπtveno ekonomskeX3 Ekosustavi i njihovo koriπtenjeX4 Hidrologija i vodene rezerveX5 Regionalni i morski obalni sustaviX6 Ljudska naseljaX7 Financijske sluæbeX8 Ljudsko zdravljeX9 ZajedniËki saæetak i skraÊeni pregled
To se odnosi na glave:Glava 10: AfrikaGlava 11: AzijaGlava 12: AustralasiaGlava 13: EuropaGlava 14: Juæna AmerikaGlava 15: Sjeverna AmerikaGlava 16: Polarna podruËja (Arktik i Antarktika)Glava 17: Male otoËne dræave
DIO IV. Globalna pitanja i zajedniËki saæetak
Sadræi analize koje ukljuËuju sve sektorske (glave) i regionalne analize.
Glava 18: Prilagodljivost i povredivostAnaliza moguÊnosti i prepreke za prilagodbu kroz kljuËna pitanja:18.1: Prilagodljivost na πto?
37
18.2: ©to se moæe postiÊi prilagoivanjem?18.3. Koji Ëimbenici utjeËu na uspjeπnost i neuspjeπnost prilagodbe i kakvi su sadaπnji tren-
dovi u tim Ëimbenicima?18.4. Kolika je prilagodljivost na klimatske promjene u odnosu na razvoj?18.5. Koje su prepreke i granice koje sprijeËavaju prilagodljivost i koje su moguÊnosti za
unapreenje uspjeπne prilagodljivosti?
Glava 19: Istraæivanje razliËitih stabilizacijskih scenarija i moguÊnosti za smanjenjeposljedica utjecaja i prilagodljivosti
Autori Êe procijeniti upotrebom razliËitih metoda moguÊi globalni utjecaj stabilizacije plino-va staklenika
19.1. Koji utjecaji su zdruæeni s razliËitim dijelovima i veliËinama promjene?19.2. Koje su veliËine pragova i dijelova promjene za kritiËna podruËja i sustave?19.3. Motrenja: Moæemo li dokazati ustanovljene odnose izmeu razina emisija i utjecaja
temeljnih na opaæenim utjecajima?19.4. Koja je moguÊnost za neoËekivane nelinearne interakcije?19.5. OgraniËenja: Koliko dobre su naπe ocjene? Koja su ograniËenja? Gdje je potrebno
istraæivanje?19.6. ZakljuËci usmjereni na prihvaÊena znanstveno tehniËka pitanja, ukljuËujuÊi donoπenje
odluka u odnosu na neizvjesnosti; stanje u odnosu na stupanj i raspodjelu povredivosti;pitanja praviËnosti; uravnoteæenje prilagodbe i ublaæenja u odnosu na odræivi razvoj.
38
RADNA GRUPA 3.PROMJENA KLIME: UBLAÆAVANJE
Glava 0: Uvod- Skica izvjeπÊa
Glava 1: Pregled izvjeπÊa- Povjesno objaπnjenje ublaæavanja posljedica klimatskih promjena- Znanstvena pitanja koja se odnose na to podruËje- Razvoj, odræivost i ublaæavanje klimatskih promjena u energiji, πumarstvu i koriπtenju
zemljiπta i drugim podruËjima: kljuËna druπtvena, ekoloπka i ekonomska pitanja- Alternativni putevi razvoja- Okviri donoπenja odluka: uvod
Glava 2: Druπtveno-ekonomski i emisioni scenariji- Uvod: scenariji u Drugom izvjeπÊu ocjene (SAR), posebno izvjeπÊe o scenariju emisija- Procjena scenarija koji ne vode stabiliziranju koncentracija plinova staklenika- Procjena scenarija koji vode stabiliziranju koncentracija plinova staklenika- Postavke scenarija: fleksibilnost, snaænost opcija, vremensko tempiranje
Glava 3: TehniËka i ekonomska moguÊnost redukcije emisija plinova staklenika- Uvod: saæetak Drugog izvjeπÊa procjene (SAR), napredak od objavljivanja SAR-a, defini-
cije, vremenski okvir, regionalna naruπavanja, veza sa scenarijima- Za svako od podruËja:
• Graditeljstvo• Promet• Industrija, ukljuËujuÊi otpad, hranu i vlakna• Snabdjevanje energijom, ukljuËujuÊi odstranjenje CO2
- Pokrivena su sljedeÊa podruËja rasprave:• Saæetak SAR-a• Povijest i buduÊi trendovi• Nove tehnologije i druge opcije, ukljuËujuÊi druπtvene i teme ponaπanja, polja
potroπnje• Regionalne razlike• TehniËki i ekonomski potencijal
Glava 4: TehniËke i ekonomske moguÊnosti opcija za bioloπko ublaæavanje CO2
- Uvod: saæetak SAR-a i napredak od objavljivanja SAR-a, odnosa s Posebnim izvjeπÊemo koriπtenju zemljiπta, promjeni koriπtenja zemljiπta i πumarstvu
- Potencijal kopnenih ekosustava za pojaËanje ponora i ublaæavanje emisija plinova stak-lenika
- Strategije: træiπne i netræiπne opcije za poveÊanje, odræavanje i upravljanje spremiπtimaugljika
- Druπtveno-ekonomske opcije ublaæavanja- Bioloπko razumijevanje u oceanima i rezervoarima pitke vode (ako ima novih informa-
cija od SAR-a)- Geo-inæinjerstvo (ako ima novih informacija od SAR-a)
Glava 5: Prepreke, povoljnosti i træiπne moguÊnosti tehnologije i prakse
39
- Uvod: saæetak SAR-a i napredak od SAR-a, posebno izvjeπÊe o transferu tehnologije- Financijske, tehnoloπke, politiËke, javne, institucionalne i druπtvene prepreke
povoljnosti- Sektorske i tehnoloπki-specifiËne prepreke i povoljnosti za slijedeÊe sektore:
• Graevinarstvo• Promet• Industrija, ukljuËujuÊi otpad• Poljoprivreda i πumarstvo• Snabdjevanje energijom
- Posebni sluËajevi koji ilustriraju prepreke, povoljnosti ako na njih utjeËu politika i mjere(veza sa glavom 6)
Glava 6: Politika, mjere i instrumenti- Uvod: saæetak SAR-a i napredak od izdavanja SAR-a- Objaπnjenje nacionalne i meunarodne politike na tom podruËju- Meunarodna politika i mjere
• ekonomski instrumenti, upravljaËki i kontrolni instrumenti, transfer tehnologije,ostalo
• druπtvena, ekonomska i institucionalna pitanja, ukljuËujuÊi praviËnost,regionalne razlike
- Nacionalne politike i mjere• ekonomski instrumenti, upravljaËki i kontrolni instrumenti, dragovoljni ugovori,
ostalo• druπtvena, ekonomska i institucionalna pitanja, ukljuËujuÊi praviËnost i
regionalne razlike- Posebni sluËajevi koji ilustriraju prepreke, povoljnosti ako na njih utjeËu politika i mjere
(veza s glavom 5)
Glava 7. Cijena metoda za ublaæavanje (zajedno sa Radnom grupom 2-WG2)- Uvod: saæetak SAR-a, napredak od objavljivanja SAR-a; pokrivenost, definicije- Vaæni elementi metodologije formiranja cijene na mikro, mezo i makro skali, ukljuËujuÊi
sniæene kurseve, praviËnost i vidove razvoja, neizvjesnosti, razlike izmeu teorije iprakse
- ToËke u metodologiji, odreivanja cijena, ukljuËujuÊi utjecaje ulaza, praviËnosti,zaposlenosti, trgovine
• Cijena ublaæavanja• Cijena prilagoavanja
- Metode za odreivanje cijena/procjena utjecaja klimatskih promjena- RazliËiti pristupi za procjenu cijena: top-down modeli, sektorski (podruËni) modeli, bot-
tom-up analize, hibridni modeli
Glava 8. Globalna, regionalna i nacionalna cijena i dobiti od ublaæavanja- Uvod: saæetak SAR-a, napredak od objavljivanja SAR-a; pokrivenost i definicije- Procjena nacionalnih, regionalnih i globalnih utjecaja domaÊih ublaæavanja i mjera
takvih Ëimbenika kao skupnih zahtjeva, trajanje trgovanja, zaposlenosti, ulazne raspod-jele, veliËine druπtvene koristi i koristi za okoliπ
- Procjena nacionalnog, regionalnog i globalnog utjecaja meunarodnih politika i mjeraza ublaæavanje, za takve Ëimbenike kao skupnih zahtjeva, trajanje trgovanja,zaposlenosti, ulazne raspodjele, veliËine druπtvene koristi za okoliπ
- Procjena dvojbenih utjecaja: ekonomski utjecaji mjera provedenih u jednim zemljama
40
na druge zemlje- Procjena druπtvenih, ekonomskih i utjecaja na okoliπ kao alternativnih putanja za pos-
tizanje najpogodnijeg rjeπenja- Diskusija zaπto se studije razlikuju: utjecaj metoda uloga potroπnje, osnovna linija
Glava 9. Sektorska cijena i dobici od ublaæavanja- Uvod: saæetak ili SAR i napredak od objavljivanja SAR-a- Procjena utjecaja provedenih ekonomskih, druπtvenih i “okoliπnih” mjera na cijene,
ekonomsku proizvodnju, konkurentnu zaposlenost i trgovaËke odnose na razini sekto-ra (ugljen, nafta, plin, obnovljivi izvori, nuklearna energija, poljoprivreda i πumarstvo,industrija, graevinarstvo, promet, usluge)
- Procjena utjecaja provedenih ekonomskih, druπtvenih, institucionalnih i okoliπnihmjera, domaÊih i meunarodnih, na domaËinstva
- Procjena dvojbenih utjecaja: ekonomski utjecaji mjera provedenih u zemljama na drugezemlje
- Procjena druπtvenih, ekonomskih i utjecaja na okoliπ kao alternativnih putanja za pos-tizanje najpogodnijeg rjeπenja
- Diskusija zaπto se studije razlikuju: utjecaj metoda, uloga potroπnje, osnovna linija
Glava 10. Okviri za donoπenje odluka- Uvod: saæetak SAR-a, napredak od objavljivanja SAR-a, razliËiti okviri za donoπenje
odluka- Znanstvena pitanja koja se odnose na politiku promjene klime
• Trgovanje izmeu prilagoavanja i ublaæavanja• Trgovanje izmeu provedenog i kasnije provedenog• Trgovanje izmeu domaÊeg ublaæavanja i koriπtenja mehanizama za
zajedniËko provoenje• UËeπÊe u ublaæavanju na podruËju zemlje i sektora: praviËnost i
prouËavanje povoljnosti cijene• Koliko se moæe optimizirati tehnoloπki razvoj, πirenje i prijenos za
ublaæavanje i prilagoavanje na klimatske promjene?- Rezultati dostupnih studija analiza odluËivanja: najefikasnija cijena, najmanja cijena,
profil, prihvatljiv izlaz, upravljanje rizikom- Usporedba dostupnih analiza sa stvarnim donoπenjem odluka: globalno, regionalno i
nacionalno rukovoenje sa Okvirnom konvencijom o promjeni klime i KyotoProtokolom, meudjelovanje sa drugim predmetima, donoπenje odluka u javnom i pri-vatnom sektoru
- ©iri pregled: πto se moæe reÊi o kljuËnim oblicima donoπenja odluka gledanjemekonomske i literature o okoliπu: uËeπÊe zemalja, izbor lokalnog/nacionalnog odræivograzvoja, meunarodno upravljanje i institucije, tehnoloπki razvoj, prijenos i πirenje
- Pribavljanje odgovora na politiËki relevantna znanstvena pitanja: ujedinjavanjemrazliËitih disciplina i glava 1-9, TAR-a Radne grupe III (WG III).
41
LITERATURA
WMO, 1983: Guide to climatological practice, WMO No 100, Geneva.
Conrad V., Pollak L. W., 1950: Methods in Climatology, Harvard University Press,Cambridge, Massachuttes.
Katuπin Z., Juras V., 1983: Klimatska analiza srednjih mjeseËnih temperatura zraka imjeseËnih koliËina oborine na podruËju Hrvatske u Specijalnom Alpex periodu;Simpozij Dinamika vjetra i strujanja u sjevernom Jadranu - Alpex rezultati, Institut zaoceanografiju Split.
Katuπin Z., Juras V., 1983: Klimatska analiza srednjih mjeseËnih koliËina oborina i srednjihmjeseËnih temperatura zraka u 1983. godini na podruËju RH; RHMZ RH Zagreb,Izvanredne meteoroloπke i hidroloπke prilike u SR Hrvatskoj.
Katuπin Z., Juras V., PandæiÊ K., 1986: Analiza klimatskih elemenata na podruËju SRH u1985. godini: RHMZ RH Zagreb, Izvanredne meteoroloπke i hidroloπke prilike u SRH u1985. god.
Katuπin Z., Juras V., PandæiÊ K., 1988: Analiza klimatskih elemenata na podruËju SRH u1987. godini, RHMZ RH, Izvanredne meteoroloπke i hidroloπke prilike u SRH 1987.god.
Katuπin Z., Juras V., PandæiÊ K., 1989: Analiza klimatskih elemenata na podruËju SRH u1988.god., RHMZ SRH, Izvanredne meteoroloπke i hidroloπke prilike u SRH u 1988.godini.
Katuπin Z., 1991: Kontinuirana nadolazeÊa opasnost zbog predviene promjene klime;Izvanredne meteoroloπke i hidroloπke prilike 1990. u Republici Hrvatskoj, RHMZ RH,Zagreb.
Katuπin Z., 1991: Monitoring klime na podruËju Hrvatske, RHMZ RH, Zagreb.
GalekoviÊ G., 1994: Izrada programa za obradu HRKLIMA izvjeπtaja, DHMZ RH, struËnirad.
KobeπËak T., 1994: Algoritam za operativno praÊenje klime na temelju sustava HRKLIMAizvjeπtaja, DHMZ RH, struËni rad.
WMO, 1997: Annual Bulletin on the Climate in WMO Region VI - Europe and Middle East,European Climate Support Network, DWD Hamburg.
Katuπin Z., 1998: Klimatske anomalije temperature i oborina u Hrvatskoj za 1997. godinu,Prikazi br. 6, DHMZ, Zagreb.
Srnec L., 1998: Analiza klimatskih anomalija na podruËju Hrvatske u 1997 godini; Izvan.met. i hidrol. prilike u Hrvatskoj u 1997 godini, DHMZ, (u tisku)
Bilten iz podruËja meteorologije, hidrologije i zaπtite Ëovjekova okoliπa 1998., br. 1-10,DHMZ, Zagreb.
WMO, World Climate Programme, 1997: Climate System Monitoring, WMO Secretariat,Geneva, Monthly Bulletin (I-X).
WMO, 1995: The World Climate Programme, 1996-2005; WMO/TD-No.701, Geneva
IPCC, 1998: The Regional Impacts of Climate Change, Cambridge University Press,Cambridge,
NOAA, 1999: Climate of 1998, Annual Review; National Climatic Data Center, Asheville,USA
42
Dubrovnik
113
81
78
16
104
Ogulin90
28
69
4
Osijek61
Knin
Daruvar93
54
104
87
25
107
61
32
18
Varaædin67
Bjelovar
Sisak90
120
Zadar104
60
Zaviæan
88Zagreb
86 125
30GospiÊ
22
Rijeka
91
81
80
20Lastovo
25
119 116
Slavonski Brod101
Karlovac104
61Pazin
86
85Split
89Hvar
M. Loπinj
Komiæa
Recommended