View
72
Download
0
Category
Preview:
DESCRIPTION
Osvrt na ulazak Hrvatske u proceduru za otklanjanje prekomjernog deficita EDP - prikaz materijala za raspravu rađenog za HUP. Preporuke EK. - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
Osvrt na ulazak Hrvatske u proceduru za otklanjanje prekomjernog deficita EDP
- prikaz materijala za raspravu rađenog za HUP
Preporuke EK• ukupni deficit ne bi smio prijeći 4,6% BDP-a u 2014., 3,5% u 2015. i 2,7% u 2016.
godini, što je u skladu s očekivanim godišnjim poboljšanjem strukturnog salda za 0,5% BDP-a u 2014., 0,9% BDP-a u 2015. i 0,7% u 2016. godini;
• svi jednokratni dobici (povećanja prihoda) trebali bi biti usmjereni na smanjivanje deficita;
• nephodna je racionalizacija plaća, izdataka za socijalno osiguranje i za subvencije, kako bi se stvorilo dovoljno fiskalnog prostora za povećanje rashoda koji pozitivno utječu na rast, uključujući i sufinanciranje projekata iz EU fondova;
• daljnje poboljšanje porezne discipline i povećanje efikasnosti porezne administracije;
• poboljšanje institucionalnog okvira javnih financija, uključujući i jačanje višegodišnjih proračunskih programa, uloge i nezavisnosti Odbora za fiskalnu politiku, te osiguravanje usklađenosti fiskalnih pravila;
• provedba strukturnih reformi, posebice vezano uz rigidnosti tržišta rada, nepovoljno poslovno okruženje i poboljšanje kvalitete javne administracije. 2
Ključno pitanje 2014.-2016.
Kako?Raspored tereta fiskalne konsolidacije između prihodne i rashodne strane proračuna
Teze:1. Dostignuti su limiti fiskalnog kapaciteta – udjel prihoda opće države u
BDP-u previsok je s obzirom na dostignuti stupanj ekonomskog razvitka i djeluje negativno na rast i zapošljavanje
2. Iskustva drugih zemalja (8 iz EU11) pokazuju da samo konsolidacija na rashodnoj strani dovodi do trajnog rješenja fiskalnog problema
3
Središnje mjesto Hrvatske u EU na gornjoj slici sugerira da je opterećenje u Hrvatskoj „prosječno”
Položaj Hrvatske (velika crvena oznaka) iznad linije sugerira natprosječno opterećenje kada se u obzir uzima dostignuti stupanj ekonomskog razvitka (realni BDP po stanovniku)
Natprosječno opterećenje nije problem ako rezultira učinkovitim javnim sektorom ...4
Javni sektor nije efikasan
5
Problem je što smo do sada vidjeli uljepšanu sliku
Udjel javnih prihoda u BDP-u je pogrešan pokazatelj!
• Ne uzima u obzir parafiskalne namete• Ne uzima u obzir da BDP uključuje procjenu sive ekonomije• Ne uzima u obzir da BDP uključuje procjene dodane
vrijednosti na koju se izravno ne plaća porez (tzv. imputirana stambena renta)
6
Realnija slika, još uvijek bez parafiskalnih nameta
7
Analiza iskustava s EDP-om u 8 ex-socijalističkih članica EUDržava Status
Promjena prihodi -BDP 2010.-2012. (u
postotnim bodovima)
Promjena rashodi - BDP 2010.-2012. (u
postotnim bodovima)
Prosječna stopa rasta 2013.-2014.
(Eurostat)
Očekivani deficit 2013. u % BDP-a
(Komisija)
Očekivani javni dug u % BDP-a 2013.
(Komisija)
Češka u EDP-u 1,2 0,8 0,4 -2,9 49,0Slovenija u EDP-u 0,6 -1,5 -1,3 -5,8 63,2Slovačka u EDP-u 0,9 -2,2 1,5 -3,0 54,3Poljska u EDP-u 0,8 -3,2 1,9 -4,8 58,2Bugarska 2010-2012. -1,9 -1,5 1,0 -2,0 19,4Mađarska 2004.-2013. 1,0 -1,3 1,3 -2,9 80,7Latvija 2009.-2013. -0,3 -9,9 4,0 -1,4 42,5Rumunjska 2009.-2013. 0,6 -3,5 2,2 -2,5 38,5 Prosjek: 0,4 -2,8
• Prilagodba na prihodnoj strani u prosjeku je intenzitetom (u % BDP-a) dala 7 puta manji doprinos konsolidaciji od prosječne prilagodbe na rashodnoj strani (0,4 naspram -2,8)
• Gornji zaključak vrijedi i bez radikalnih „rezača” rashoda (Latvije i Rumunjske)
• Unatoč brojnim i različitim eksperimentima s porezima varijacije omjera prihodi-BDP puno su manje od varijacije omjera rashodi – BDP
• Zemlje koje su izašle iz EDP-a u prosjeku očekuju brži rast BDP-a 8
Zanimljiviji slučajevi• Oni koji su najviše „punili novinske stupce” mjerama na prihodnoj strani
(Mađarska, Slovenija) radili su značajne kompenzacijske mjere: smanjenje opće stope poreza na dobit u Sloveniji i uvođenje jedinstvene stope poreza na dohodak od 16% u Mađarskoj
• Oni koji su najviše „rezali” (Latvija, Rumunjska) također su koristili i prihodne mjere, ali stječe se dojam ,više radi izgradnje političke potpore mjerama na rashodnoj strani
• Iz EDP-a se ne može „izrasti” (izaći zbog automatski većih prihoda uslijed bržeg rasta) – slučaj Poljske koja se „opustila” i ušla u razmimoilaženje s EK
• Najbrža prilagodba se događala tamo gdje je početni pad BDP-a bio najjači (rast u Latviji i najniža nezaposlenost u Rumunjskoj naspram fenomena odgode reforme i prilagodbe u Sloveniji)
9
Zaključci• Kontrakcija aktivnosti potiče fiskalnu konsolidaciju
• Nekoliko puta jači doprinos prilagodbi dolazi s rashodne strane, što jamči održivost prilagodbe
• Masa plaća i materijalni rashodi su prvi na udaru
• Mirovine su zadnja linija obrane (izuzetak: Mađarska)
• Odustajanje od mirovinske reforme nije pomoglo nikome (Poljska)
• Rashodna konsolidacija ne umanjuje potencijale za ekonomski rast, naprotiv
10
Recommended