NAJUČESTALIJI TUMORI RADNE...

KAKO SAĈUVATI

ZDRAVE DOJKE

Autor: mr.sc. Ljerka Eljuga , dr.med

Poliklinika “Eljuga”

Bukovaĉka cesta 121, Zagreb

Prilagodila: Zora Martić-Ţigmunić, dr.med.

MOJE TIJELO

U ljudskom tijelu svake se godine nevjerojatnom

preciznošću stvori mnogo bilijuna novih

zdravih stanica

Genski sustav je temeljni i najkompleksniji

kontrolni sustav smješten u srcu svake naše

stanice - jezgri

STANICA

Normalna stanica ima definiran oblik, a njezina

je dioba pod stalnim nadzorom

Nakupljanje genetiĉkih oštećenja ĉini stanicu

“kćer” neosjetljivom na kontrolne mehanizme,

pa se poĉima nekontrolirano dijeliti

ŠTO JE TUMOR?

Tumor je nekontrolirani rast i nekontrolirano

umnoţavanje stanica koje rezultira stvaranjem

novih tkiva, koja nisu sposobna vršiti suvislu

funkciju u organizmu, nego ga destruiraju i na

razne druge naĉine sustavno uništavaju.

Zove se i neoplazija ili novotvorina

ZAŠTO NASTAJE ?

Tumor je BOLEST GENA!!!!!!!

Nema razvoja tumorske bolesti bez oštećenog

genskog sustava

Genski sustav je temeljni i najvaţniji kontrolni

sustav u našem tijelu

ŠTO SU ŠTETNI AGENSI ILI

KARCINOGENICI ?

Tvari i ĉimbenici koji uzrokuju mutaciju gena

VRSTE KARCINOGENIKA

Kemijske tvari : endogene i egzogene

Fizikalni ĉimbenici: elektromagnetni valovi

razliĉite frekvencije koji dovode do ionizacije i

oštećenja DNA( zraĉenje iz svemira, UV-

zraĉenje, sunĉeva svjetlost, radioizotopi iz tla)

Biološki karcinogenici :

DNA virusi ( HPV, EBV) ,

RNA virusi ( retrovirusi-leukemije)

VRSTE TUMORA

DOBROĆUDNI - stvaraju tegobe na mjestu

gdje su nastali, jer pritišću okolne organe i

strukture.

Nemaju sposobnost širenja u organizmu.

Nisu smrtonosni

ZLOĆUDNI – osim što destruiraju organ u

kojem su nastali imaju sposobnost širenja u

ostale organe i strukture.

Imaju sposobnost stvaranja METASTAZA

SVOJSTA TUMORSKIH STANICA

Ne poštuju ograniĉenja rasta

Sklone su lutanju tkivima i prenošenju po

cijelom tijelu

Stvaraju nove krvne ţile da bi se mogle

prehraniti

SVOJSTVA TUMORSKIH

STANICA

Razlikuju se od normalnih stanica tkiva.

Zadrţavaju neke odlike normalnih stanica.

ZLOĆUDNI TUMORI

Nastaju od jedne jedine stanice.

Najzloćudnije stanice u tumoru su i najotpornije na uništenje

Stoga imaju dovoljno sposobnosti da prijeđu sve barijere u ljudskom tijelu kako bi prešle u neki drugi organ.

Metastaze ili presadnice su agresivnije od stanica u primarnom tumoru od kojeg su potekle.

ŠTETNI AGENSI IZ NAŠE

OKOLINE

NAMJERNI:

pušenje i alkohol

promiskuitetno spolno ponašanje

nezdrava i neuravnoteţena prehrana

tjelesna neaktivnost

pretjerani unos nezdravih pića

nekritiĉna uporaba kozmetiĉkih preparata

nekritiĉna uporaba lijekova

pretjerano izlaganje prirodnim sunĉevim UV zrakama

i UV zrakama u solarijima

ŠTETNI AGENSI IZ NAŠE

OKOLINE

NENAMJERNI:

oneĉišćeni zrak, voda, hrana

ionizirajuća i neionizirajuća zraĉenja

pasivno pušenje

virusi

lijekovi

izloţenost karcinogenima na radnom mjestu

STRES

ŠTO JE PRESUDNO ZA

NASTANAK RAKA ?

NITKO NE ZNA !!!!

vjerojatno sve pomalo

jedino što se pouzdano zna:

za sve je potrebno vrijeme

pa tako i za nastanak raka

KAKO SPRIJEĈITI NASTANAK

RAKA ?

Obzirom da pouzdano ne znamo što ga uzrokuje

ne moţemo ga pouzdano niti sprijeĉiti da nastane.

Preostaju nam dvije mogućnosti jednako vaţne:

1. Svesti sve rizike na najmanju moguću mjeru,

PRIMARNA PREVENCIJA 2. RANO OTKRIVANJE raka dok je još dovoljno

mali da ga moţemo iskorijeniti tj. IZLJEĈITI

SEKUNDARNA PREVENCIJA

RAK DOJKE

Najĉešći rak kod ţena

svaka 9. ţena će oboljeti

U Hrvatskoj preko 2500 novih sluĉajeva svake

godine

Trećina oboljelih umire svake godine

Glavni ubojica ţena u dobi od 35-45 g.!!

I muškarci obolijevaju od raka dojke

NAJĈEŠĆA SIJELA RAKA U RH u

2010. (NAKON RAKA KOŢE)

MUŠKARCI

1. pluća 21%

2. debelo crijevo 15%

3. prostata 12%

4. ţeludac 6%

5. mokraćni mj. 5%

ŢENE

1. dojka 27%

2. debelo crijevo 13%

3. pluća 7%

4. trup matrenice 6%

5. vrat maternice 4%

Jajnici luĉe dvije skupine hormona.

To su ESTROGENI i PROGESTINI

Dojke su prvenstveno namijenjene dojenju.

HORMONI

RAK DOJKE

GLAVNI KRIVAC ESTROGEN

Glavni riziĉni faktori:

1. starija dob

2. pojavnost bolesti u krvnih srodnika

3. rana prva menstruacija

4. kasna posljednja menstruacija

5. mali broj poroda

6. odgađanje poĉetka rađanja ( iza 35.)

7. hormonska nadomjesna terapija

8. hormonska kontracepcija

9. prekomjerna tjelesna teţina

10. tjelesna inaktivnost

LIJEĈENJE RAKA DOJKE

OPERACIJA

KEMOTERAPIJA

ZRAĈENJE

HORMONSKA TERAPIJA

BIOTERAPIJA

Redosljed terapijskih metoda ovisi o stupnju

proširenosti bolesti

OTKRIVANJE

Najvaţnije metode ranog otkrivanja raka

dojke su:

MAMOGRAFIJA

ULTRAZVUK

KADA MAMOGRAFIJA?

Kod ţena koje nisu pod visokim rizikom

Prva mamografija s 40.g.

Od 40-50 g. svakih 2-3 g.

Od 50.-te nadalje svake godine ili barem svake dvije godine

Kod ţena pod visokim rizikom:

Prva mamografija od 35-36 g.

kasnije jedanput na godinu

KADA ULTRAZVUK ?

Općenito:

Od 20.-30. svake 2 godine

Od 30.-40. svake godine

Nakon 40.-te 1-2 puta na godinu

SAMOPREGLED

Koristan u mladosti da se upozna struktura tkiva

dojke ( raditi ga do 10. dana menstrualnog

ciklusa, najbolje tijekom tuširanja )

Nedostatan kao jedini naĉin kontrole ! ! !

ŠTO MOŢEMO UĈINITI ZA

SEBE

Debljina posebice nakon menopauze dokazani

je riziĉni ĉimbenik od raka dojke. Zašto?

Odgovor je:

Deblje ţene imaju više potkoţnog masnog

tkiva i veće dojke s većim sadrţajem masti.

Spolni hormoni, estrogeni i progesteroni,

deponiraju se u tim tkivima pa ih pretile ţene

imaju više.

Stoga su pod većim rizikom od raka dojke.

ŠTO MOŢEMO UĈINITI ZA

SEBE

Ĉak 25% sluĉajeva raka dojke uzrokovano je

tjelesnom neaktivnošću.

S druge strane, redovita tjelovjeţba smanjuje

rizik od raka dojke .

Dva osnovna razloga tomu su :

manja razina Estrogena u krvi u ţena koje

redovito provode tjelovjeţbu

bolji imunitet

ŠTO MOŢEMO UĈINITI ZA

SEBE

4 bijele smrti dobro su poznate:

BIJELI ŠEĆER

BIJELO BRAŠNO

MAST

SOL

ADITIVI I KONZERVANSI U

HRANI

Ne moţemo ih izbjeći, svuda su oko nas

Jedan aditiv dodaje se u dozvoljenim koliĉinama, ali više

dopuštenih koliĉina = previše !!!!

neka istraţivanja pokazuju da 0+0+0+0+0+0+0=7 što

u prijevodu znaĉi da 7 aditiva i konzervansa u hrani u

dozvoljenim koliĉinama rezultira ukupnim unosom koji

premašuje dozvoljeno.

Što manje konzervirane i rafinirane hrane !!

A ODJEĆA ....

Paţljivo s odabirom odjeće

Ĉak petina pesticida koja se godišnje potroši u svijetu

uporabi se na poljima pamuka

Samo je jedna petina pamuka organskog podrijetla

Mnoge boje koje se koriste u proizvodnji odjeće su

kancerogene.

Neki crni grudnjaci već su povuĉeni s europskog

trţišta. Isti su zabranjeni i u Hrvatskoj

A ODJEĆA ...

Neka istraţivanja pokazuju da i grudnjaci mogu doprinijeti razvoju raka dojke.

Bez obzira koje su boje, dva su mehanizma kojim potencijalno mogu štetno djelovati:

1. svojim oblikom i krutošću oteţavaju otjecanje limfe iz dojki i otplavljivanje štetnih tvari koje limfa prenosi

2. povećavaju temperaturu dojki.

Naime, dojke su izvanjski organi i njihova temperatura je niţa nego temperatura unutarnjih organa. S povišenjem temperature povećava se aktivnost estrogena u dojkama.

A ODJEĆA ...

Stoga, nosite udobne grudnjake koji ne pritišću

dojke i ne urezuju se u koţu.

Ne spavajte s grudnjakom

Ne nosite preusku odjeću.

KOZMETIKA

koţa je organ, a ne pokrivalo za tijelo!

uvijek odraţava stanje unutarnjih organa

koţa treba hranu, kisik i vlagu

koţa je vaţan organ za eliminaciju štetnih tvari iz organizma,

vaţan put za unošenje štetnih tvari u organizam

potrebno samo 6 minuta da dođu u krv

Upravo zato pretjerana njega tijela razliĉitim kozmetiĉkim preparatima upitne kakvoće, moţe ozbiljno ugroziti zdravlje

OKOLIŠNI HORMONI I TVARI

SLIĈNOG DJELOVANJA

Hormoni su kljuĉni biološki prenositelji

poruka unutar svakog organizma.

Osim naših vlastitih hormona, mnoštvo

hormona neljudskog podrijetla i hormonima

sliĉnih tvari svakodnevno unosimo u naš

organizam.

OPREZ U TRUDNOĆI

Smatra se da izloţenost trudnice štetnim utjecajima

na inaĉe zdrav plod, moţe biti uzrok razvoju

raka dojke u mladenaĉkoj dobi

PREPORUKE ...

Ţene koje ĉesto konzumiraju gljive (naravno jestive)

i piju mnogo zelenog ĉaja umanjuju rizik od raka

dojke.

Slatki šipak ima tvari ( elagitanin-antioksidans koji

zaustavlja proizvodnju estrogena) koje bi mogle

biti protektori kod raka dojke.

I POVRĆE ŠTITI OD RAKA

Vitamin A,C i E , indoli, izotiocijanati, ditioltioni

i organofosforne tvari ...normalni su sastojci

hrane.

Sulforan – brokula

Genistein - soja

NE ZABORAVITE ZAŠTO

IMAMO DOJKE

ZAR JE DEKOLTE NAJVAŢNIJI ?

? ? ?

ZDRAVLJE JE LJEPOTA !!

zdrav ĉovjek - tisuću ţelja

bolestan - samo jednu