Embed Size (px)
Citation preview
sRebraList škole u bolnici OŠ Jordanovac
Dijabetes
Prosinac 2016. • Broj 4
Tema broja
Likovno stvaralaštvo više na stranicama 21-25
Anamaria B. 6. razred
Dalibor
Paula B. 8. razred
Marija K. 4. razred
Otto H. 1. razred
2
I M P R E S U MList sRebra, List Škole u bolnici OŠ Jordanovac Br. 4, šk. god. 2, 2016./2017., prosinac 2016.
IzdavačOŠ Jordanovac, PŠ Škola u bolnici, Jordanovac 108, 10000 Zagreb
Odgovorna urednicaIvana Vukušić, prof.
Glavni urednikFabijan Benčec
RedakcijaSonja Andri Hunjadi, Igor Ankon, Sanja Bukovac Hron, Tomislav Kardum, Ana Lukač, Mira Marijan, Ljiljana Marjanović-Cipek, Patricija Marušić, Veronika Peradinović, Ines Radić, Danijela Stanković, Irena Volek, Ivana Vukušić, Dunja Živković
UredništvoArijana, Dora, Eva, Filip, Ivana, Josip, Karla, Karla, Lana, Marko, Martina, Nika, Nikola, Petra, RafaelZbog zaštite privatnosti malih pacijenata učenici novinari navedeni su samo imenom.
Gostujući novinariEna i Laura
Učitelji suradniciučitelji razredne i predmetne nastave Škole u bolnici
LektoricaIvana Vukušić, prof.
Grafičko oblikovanjeDanko Đurašin
NaslovnicaRubina T.
Naklada200 komada
Sponzor tisaka
Cerovski Print Boutique, Zagreb
Sponzor papira
IGEPA Plana d.o.o., Zagreb
AKTUALNOFoto vijesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4Osvrti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
DIJABETESGostujući novinari . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .8Naši liječnici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10Sport i zdravlje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
ANKETAAnketa o učeničkoj prehrani . . . . . . . . . . . 16
ZANIMLJIVOSTI Zanimljivosti iz povijesti . . . . . . . . . . . . . . . 18Čitaonica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
RADIONICAKemija iz smočnice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
ZABAVALikovno stvaralaštvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21Literarni početci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26Sportska zona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27Vjeronaučni libar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 282017 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30Šaljivi kutak, strip . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .31
Dragi čitatelji,Pred vama je četvrti broj lista Škole u bolnici OŠ Jordanovac . Sa svakim novim brojem rastemo i mijenjamo se . Tako i u ovom broju donosimo mnogo novosti i zanimljivosti .Tema broja je dijabetes, o kojem ćete nešto više saznati ako pročitate neki od intervjua . Donosimo vam i svježe informacije s naših odjela, a bavili smo se i nekim manje ozbiljnim temama . Neću vam otkriti sve novosti, već ih pronađite sami .Nadam se da će vam biti zabavno i poučno čitati naš list .
Vaš urednik,Fabijan B.
Nenad Šimunko u svakoj prilici
nastoji ukazati kako dijabetes
ne mora postavljati granice
naših želja i ambicija i tako
mijenjati naš život
3
TI I JA MALI MEDOGlumci: Berislav Tomičić i Vesna RavenćakGradsko kazalište Žar ptica uljepšalo nam je rujanske dane toplom predstavom o prijateljstvu i ljubavi “Ti i ja mali medo” u režiji Katje Pegan .
KINO U BOLNICIProjekcije filmskog programa “Sedmi
kontinent” održane su u studenome i prosincu, a gledali smo animirane
filmove koji su sudjelovali na Animafestivalu ovoga lipnja .
Animirani film “Phantom boy”
PISMA DOBRIH VIBRACIJAProjekt “Pisma dobrih vibracija” koji je prošle godine pokrenula učiteljica Martina Malogorski Jurjević u suradnji s učiteljicom u bolnici Sanjom Hron nastavio se i ove školske godine . Učenici OŠ Jordanovac u školi su, za vrijeme boravka pisali pisma nepoznatima prijateljima u bolnici . Pisma su pisana s puno truda uz puno dobrih i pozitivnih vibracija – od tuda i naziv projekta . Na isti način “uzvratili” su učenici Škole u bolnici .
I ove godine bilo je mnogo događanja na odjelima KBC-a Rebro. Izdvajamo samo neka.
4
Koristili smo razne žitarice .
Rješavali smo zadatke . . . Bojali smo . . . . . .i izrađivali životinje od papira .
Pomogle su nam učiteljice .
DANI KRUHA
Mijesili smo, pekli i pritom svašta naučili i dobro se zabavili .
Sudjelovali smo na zanimljivim radionicama i obilježili različite spomendane.
SVJETSKI DAN ŽIVOTINJA
Kroz igru i učenje obilježili smo Svjetski dan životinja .
DAN SJEĆANJA NA VUKOVARNismo zaboravili ni herojski grad Vukovar .
SVETI NIKOLAPosjetio nas je i sv . Nikola i donio nam
darove .
5
BOŽIĆNI SAJAM
IZRADA BOŽIĆNIH UKRASAIzrađivali smo božićne ukrase, a sve što
smo izradili prodavali smo u Osnovnoj školi
Jordanovac .
Božićni sajam u OŠ Jordanovac bio je najveseliji dosad .
Prodavali smo ukrase koje smo
sami izradili .
Božićni sajam, plakat Škole u
bolnici
Na štandu u OŠ Jordanovac
6
Susret s književnicom
SNJEŽANOM BABIĆ VIŠNJIĆRazgovor o knjigama i filmovimaSnježana Babić Višnjić, autorica kriminalističkog romana za djecu “Kika i tajna uklete kuće”, posjetila je 8 .11 .2016 . kbc Rebro i pokrenula razgovor o knjigama, filmovima i svome životu književnice .
Književnica je govorila i o svojim drugim romanima (“Janko među dinićima”, “Upomoć, mama se sma-njila”, “Mali krapinski pračovjek Babu”), kako su nastajali i zašto ih je pisala, a s nama je podijelila i neka osobna iskustva i savjete . Prije od-laska poklonila nam je par knjiga i potaknula nas da ih pročitamo .
Nikola J.
Kjiževni susret susret s Brankom PrimoracJednog običnog bolničkog dana u travnju 2016 . na dječjem odjelu he-matologije posjetila nas je književni-ca Branka Primorac . To je gospođa puna mudrosti, dobrote, vedrine i razumijevanja za djecu .
Književnica je s nama podijelila najzanimljivije zgode i nezgode svoga djetinjstva . Pričala nam je kako je po-stala književnica i čime se bavila prije nego što je počela pisati knjige za dje-cu . Dijelila je djeci svakakve savjete o budućem školovanju i poslu . Pred kraj su djeca postavljala pitanja, a književ-nica je na njih rado odgovarala . Na kraju susreta dječjem je odjelu poklo-
Osvrt na književni susret
PUBERTETLIJE I KNJIŽEVNIKPoslijepodne s Mirom GavranomNa licima “otkačenih pubertetlija” s Rebra osmijeh je ostavio hrvatski književnik Miro Gavran kada je 11 . svibnja 2016 . s kolegom Hrvojem Kovačevićem posjetio kbc .
Na samom početku Miro Gavran, dramaturg, redatelj, književnik i ponajviše humorističan čovjek, govorio je o svom novom stvara-laštvu . Njegov je opus raznolik, od drama do pjesama, a djela su mu prevedena na 38 jezika . Prva drama mu je objavljena kad je imao samo 22 godine, a ima i svoj vlastiti festi-val koji se svake godine održava u travnju u Poljskoj i traje 5-6 dana . Kako sam kaže najveći su mu kri-tičari supruga i sin koji sudjeluju u izvođenju njegovih drama u Teatru Gavran . Na pitanje je li mu književ-no stvaralaštvo pomoglo ili odmoglo u obiteljskom životu odgovara kako
živi sasvim normalnim životom i da se za sve nađe vremena . Posjetio je mnoge zemlje u kojima su mu djela izvođena, ali kaže: “Ne bih nikad toliko proputovao da kao mali ni-sam gnjavio starijeg brata i sestru .” Svojim savjetima i odgovorima na naša pitanja pomogao nam je da i sami ustrajemo i da ne odustajemo koliko nam god ponekad teško bilo . Potaknuo nas je da čitamo pa nam je na kraju susreta ostavio nekoliko novih izdanja svojih knjiga o kojima nam je pričao na početku . Bilo je to ugodno poslijepodne sa zanimljivim književnikom .
Martina B.
nila svoju prvu knjigu “Maturalac” .Književnica je ostavila lijep dojam
na djecu i ispraćena je pljeskom .Josip L.
Običan bolnički dan
SUSRET PUN MUDROSTI, DOBROTE I VEDRINE
Miro Gavran
Branka Primorac
Snježana Babić
Višnjić
7
Radna atmosfera,
Nikola i novinarke
Ena i Laura
Nikola Buneta, učenik 3 . razreda, po mnogočemu je poseban . Ima toliko interesa da mu svi ne stanu u raspored, a još uvijek otkriva nove stvari koje mu se sviđaju . Uz osmijeh nam je govorio o svemu što voli i što ga raduje, kao i o svom dijabetesu .
Znaš li razloge ovog našeg intervjua?– Naravno . Uz ostale (smijeh) tu je i moj dijabetes .
Kako dugo znaš za to?– Bolest mi je otkrivena kad sam bio beba od 16 mjeseci .
Utječe li ta činjenica na tvoj život?– Ne, uvjeren sam da ne .
Voliš li školu?– Da, jako volim školu, a jako mi se sviđa i ovako obnovljena školska zgrada . Raduje me škola i druženje .
Sestra je tvrdila da će naučiti našeg psa da mi pomogne oko dijabetesa, ali pomoć mi ne treba
8
Volim sve predmete, a najdraža mi je matematika .
Matematika baš?– Da, volim matematiku . Volim smišljati razne načine za rješavanje zadataka .
Što još voliš?– Rado i puno čitam knjige . Fora mi je “Gregov dnevnik” . Volim i sport . Igram nogomet i treniram judo . Ljeti plivam, zimi bordam .
Od svega nabrojanog najdraži ti je….?– Nogomet . Jako volim nogomet . Htio bih se time baviti kad odrastem . Meni najdraži nogometaš je Neymar da Silva Santos, brazilski nogometaš koji igra za španjolsku Barcelonu .
Nije li upravo znak tog kluba na ovoj torbici koju imaš oko struka? Što ti je to?– Tu je moja inzulinska pumpa . Tata ili mama mi je skinu jedino pred džudo- natjecanja .
Kako znaš da ti treba inzulin?– Mjerenjem . Imam pribor pomoću kojeg to lako i brzo utvrdim . To uvijek nosim sa sobom . Provjeram svaka tri sata .
Pripremajući se za razgovor s tobom pročitale smo puno stvari o dijabetesu. Imaš li ti neke od tih simpotoma, poput velike žeđi, slabosti ili čega sličnog?
– Ne, nemam . Kad se vodi računa o tome, takvi se problemi ne pojavljuju .
Voliš li životinje?– Da, volim . Imam psa . Šećemo ga sestra i ja . Kad smo ga dobili moja sestra Klea tvrdila je da će ga naučiti da mi pomogne oko dijabetesa . Ali, pomoć mi ne treba, pa je pas postao i ostao jako drag i simpatičan, ali sasvim običan, ljubimac .
Imaš li neki poseban režim prehrane? Ili voliš i jedeš sve što vole djeca?– Nemam neki poseban režim, no moram jesti nešto češće . Kad mi
Intervju u oš Jordanovac
Nikola je uvijek nasmiješen
En
a, L
aura
i N
ikol
a
padne šećer moram uzeti nešto slatko . Da, uglavnom volim jesti sve što i drugi . Volim čokoladu . Ali, eto, uopće ne volim Coca-Colu .
Imaš psa, znači li to da živiš u kući ili u stanu?– U stanu .
Tko čini tvoju obitelj?– Mama, tata, sestra i ja . Ali imam i dvije bake, dva djeda, i prabaku . I pridruženog četveronožnog člana o kojem smo već govorili (opet smijeh) .
A tko su ti prijatelji?– Ima ih puno . I cure i dečki . Svi iz razreda . A imamo sreće i s učiteljicom, koju svi volimo .
Ti si očigledno dobar učenik, zar ne?– Pa mislim da jesam . Svakako nastojim imati što bolje ocjene . Mislim da je to važno . I dobro za daljnje školovanje . (smijeh) A važno je i mojoj mami .
Znači li to da tijekom sata uvijek mirno sjediš?– Sjedim mirno tijekom nastave . Ali ne i inače . Radim svašta . Plesao sam i break dance .
Stvarno?– Da, to je baš zabavno . Nastavio bih se baviti i time, ali mi više ne stane u raspored .
Stigneš li raditi i neke druge stvari? Slušati glazbu?– Da, volim slušati razne stvari, i pomalo otkrivati što mi se sviđa .
Jako nam je drago da smo te upoznale, Nikola.– I meni . Volim upoznavati nove ljude… i prijatelje… Želim vam, cure, sve najbolje…
gostujuće novinarke Ena R. i Laura K.
9
Doktorica Nataša Rojnić Putarek, stručnjakinja za endokrinologiju i dijabetologiju, ispričala nam je kako izgleda njen jedan radni dan i kako možemo otkriti bolujemo li od dija-betesa te što sve dijabetičari koriste u svom liječenju . Svaki dan radi s djecom i dijeli im savjete, a od svojih malih pacijenata svakodnevno uči da postoji mnoštvo malih stvari koje nas mogu učiniti sretnima .
Kada ste odlučili biti liječnica?– Odlučila sam biti liječnica još u osnovnoj školi . To mi se zanimanje već tada činilo vrlo zanimljivim, iza-zovnim, a ujedno i jako svrhovitim i humanim . Voljela sam usvajati nova znanja, a medicina je upravo kraljica svih znanosti jer direktno dovodi znanost u funkciju pomaganja lju-dima .
Na kojem odjelu radite i koja je Vaša specijalizacija?
– Radim na odjelu dječje endokrino-logije i dijabetesa .
Zašto baš endokrinologija i dijabetes?– Pedijatriju sam oduvijek željela jer obuhvaća cijelu medicinu i brine se za zdravlje djece kojima je to napo-trebnije . Dijabetes sam zavoljela na specijalizaciji jer liječenje, praćenje i edukacija djece s dijabetesom s ciljem da ima se omogući život i prilike jednake djeci bez dijabetesa čini jedan poseban izazov i ljepotu liječničkog posla . S druge strane endokrinologija je vrlo logična medicinska znanost i pruža velike mogućnosti bavljenja istraživačkim i znanstvenim radom .
Kako izgleda Vaš radni dan?– Ujutro dan obično počinje kratkim pregledom šo se sve događalo u Za-vodu od prethodnog radnog dana i planiranjem radnog dana . Nakon toga slijedi sastanak sa svim liječ-nicima Klinike, gdje se izvještava o važnim događajima iz dežurstva u cijeloj Klinici te se odrađuju neki dogovori važni za funkcioniranje cijele Klinike .
Nakon toga imamo kratku vizitu na kojoj se određuju pretrage novo-primljenih bolesnika i pregledavaju nalazi te donose zaključci o svim bo-lesnicima koji su na odjelu te planira njihovo daljnje liječenje, obrada i ot-puštanje kući . Nakon toga, ovisno o danu u tjednu idem u drugu zgradu gdje se nalaze Endokrinološka am-bulanta, Savjetovalište za dijabetes ili Ambulanta za ultrazvuk štitnjače . Također ovisno o danu u tjednu pro-vodim aktivnoti vezane za nastavu studenata Medicinskog fakulteta ili postdiplomanata koji pohađaju postdiplomski studij iz Pedijatrije . U dane kada nemam ambulantu odrađujem različite odjelne poslove,
pišem otpusna pisma za bolesnike koji su bili hospitalizirani u Zavodu, odrađujem administrativne poslove koji su važni za funkcioniranje odje-la, dogovaram različite sastanke i odgovaram na poštu također važnu za funkcioniranje Zavoda, nastave ili drugih obaveza, a u određene dane u mjesecu odrađujem dežurstva pre-ma unaprijed određenom rasporedu . Također, određeno vrijeme u tjednu, najčešće izvan radnog vremena po-svećujem znanstvenom radu i do-datnom učenju i usavršavanju .
Čini se da ste pretrpani poslom. Što vam je najlakše, a što najteže u Va-šem radu?– Najlakše mi je i najljepše raditi s djecom, a najteže mi je kad je neko dijete teško bolesno i kad mu ne mogu pomoći .
Kako možemo otkriti bolujemo li od dijabetesa?
– Simptomi dijabetesa su pojačano mokrenje i žeđanje, ponekad mokre-nje noću i naglo mršavljenje . Ukoli-ko ti simptomi dulje traju mogu se javiti i drugi simptomi kao što su bolovi u trbuhu, povraćanje, duboko i ubrzano disanje, a na kraju i gubi-tak svijesti . Ako netko ima bilo koje od ovih simptoma, koji se nekad u ranoj fazi mogu i previdjeti, važno je otići liječniku i izmjeriti razinu šećera u krvi .
Koji je najčešći savjet koji kažete djeci oboljeloj od dijabetesa?
– Najvažije je redovito mjeriti razinu šećera u krvi i redovito davati in-zulin . Također je vrlo bitno baviti se sportom koji ima dugotrajne dobre učinke na cijeli oragnizam i osjet-
Doktorica za dijabetes
10
ljivost stanica na inzulin i naravno pridržavati se savjeta o pravilnoj prehrani .
Na koji način su s dijabetesom pove-zane prehrana i tjelesna aktivnost?
– Prehrana je jako važna . Pravilna prehrana ne razlikuje se bitno od one koja se inače preporuča djeci za održavanje adekvatnog rasta i razvo-ja te uključuje savjete za izbjegavanje koncentriranih ugljikohidrata (slat-kiši) i zasićenih masti (brza hrana, pržena i masna hrana) .
Svoj djeci, a tako i djeci s dijabe-tesom, izuzetno je važna redovita tjelesna aktivnost, ne samo za održa-vanje bolje glikemijske kontrole, već i za poboljšanje fizičkog i psihičkog stanja organizma .
Imaju li dijabetičari ograničenja u prehrani i u životu općenito?– Dijabetičari nemaju ograničenja u životu . Što se tiče prehrane kao što sam već ranije napomenula, trebali bi izbjegavati hranu i pića bogata koncentriranim ugljikohidratima
(gazirani i drugi zaslaženi sokovi i pića, grickalice, slatkiši) i zasićenim mastima, a tu spadaju većina brze hrane (pizze, hambrgeri, hrana iz pekare – krafne, kroasani, buhtle, prženi krumpirići i dr .)
Smiju li jesti slatko i u kojim količi-nama?
– Slatko smiju jesti povremeno i u malim količinam, ali svakako prije toga trebaju si dati inzulin .
Što podrazumijeva inzulinsko liječe-nje?
– Inzulinsko liječenje podrazumijeva svakodnevno višekratno davanje injekcija inzulina ovisno o vrsti tera-pije . Najčešće se radi o dvije injekcije dugodjelujućeg inzulina, koje se daju uvijek u isto vrijeme, te injek-cije kratkodjelujućih inzulina koje treba dati neposredno prije obroka ovisno o količini ugljikohidrata u obroku i trenutnoj razini šećera u krvi . Osim injekcijama, inzulin se može davati i pomoću inzulinske pumpe . Inzulinska pumpa je apa-
ratić koji u sebi sadrži spremnik s inzulinom i s cjevčicom i kanilom je povezan s potkožnim tkivom te kontinuirano isporučuje male doze inzulina, a prije obroka pacijent sam određuje dodatnu količinu inzulina kroz isti sistem koji se mijenja svaka tri dana čime se smanjuje broj injek-cija dnevno . Osim samog davanja inzulina potrebno je redovito, više puta dnevno, mjeriti razinu šećera u kapilarnoj krvi iz jagodica prstiju pomoću aparatića koje djeca s dija-betesom uvijek imaju sa sobom .
Što sve dijabetičari koriste u svom liječenju? Kako to djeca prihvaćaju ?
– Djeca dijabetičari u svom liječenju koriste inzulin i pomagala kojima inzulin primjenjuju (pen, inzulinska pumpa), aparatiće za mjerenje glu-koze u krvi, dekstrozu, koju koriste za brzo podizanje razne šećera u krvi ukoliko je nizak, te injekcije gluka-gona koji je vrlo rijetko potreban, a koristi se ako šećer u krvi padne jako nisko i dovede do gubitka svijesti .
Iako liječenje dijabetesa nije nima-lo jednostavno, djeca vrlo često vrlo brzo i vrlo dobro savladaju sve što je potrebno za uspješno liječenje .
Svaki dan radite s djecom, što ste Vi od njih naučili?
– Lijepo je raditi s djecom . Djeca, posebno ona manja spontana su i iskrena, dok su opet tinejdžerske go-dine vrlo izazovne i za djecu, ali i za njihove liječnike . Djeca me svaki dan iznova uče prepoznati da svakodnev-no postoji mnoštvo malih stvari koje nas mogu činiti sretnima i kojima se možemo veseliti .
Hvala Vam sto ste sudjelovali u raz-govoru i pomogli da školskoj djeci približimo bolest dijabetes!
Časopis List s Rebra pronađe put do mnogih dječjih glavica i sigurno im olakša i približi neka pitanja .
Filip F.
Razgovor s liječnicom kbc-a Rebro
11
Dijabetes i sport, mogu li zajedno? Naš sugovornik je svojim rezultati-ma pokazao da mogu . Nakon infor-macija koje smo prikupili o njemu, dobili smo zadatak da ga predstavi-mo u jednoj rečenici:
“Čovjek koji ne odustaje.”
“Čovjek koji je drugima pokazao da šećerna bolest nije prepreka za ostvarenje snova.”
“Čovjek koji nam opisuje snagu volje.”
Nenad Šimunko, triatlonac i prva osoba sa šećernom bolešću na svije-
Ograničenja postoje samo u ljudskom umu
Nemojte dopustiti da vas šećerna bolest spriječi da živite sretan život bez ograničenja
POPIS UTRKAZnačajnije utrke u kojima je Nenad Šimunko sudjelovao:
– Ironman triatlon– Dvostruki Ironman triatlon– Trostruki Ironman triatlon – Trail utrka 100 milja Istre – hard cro biciklistička utrka
– Biciklistički Tour– Brussels-Barcelona– Barcelona-Vienna– Brussels-Geneva
Trostruki ultra triatlon,
Lesahn, Njemačka,
2012.
12
tu koja je sudjelovala u svim verzija-ma utrka pod nazivom Ironman, u trostrukom ironman ultratriatlonu isplivao je 11,4 km, vozio bicikl 540 km i istrčao 126,6 km!
Preko učitelja saznali smo da ste sportaš. Možete li nam se predstaviti i reći nešto sebi. Kako ste saznali za svoj dijabetes? Kako ste se tad osjeća-li? Koliko je to utjecalo na Vašu obi-telj? Kako je dijabetes utjecao na Vaš život, školu, igru?
– Sa šest godina obolio sam od še-ćerne bolesti . Trebao sam krenuti u školu, no nakon dijagnoze moj prvi kontakt sa školskom klupom odgođen je i krenuo sam godinu dana kasnije . Kako sam tada bio dijete, najveća briga je pala na moje roditelje . Mama je dala otkaz na poslu kako bi brinula za mene, dok je tata trebao osigurati egzistenciju . Moji prvi kontakti s iglom ne pri-zivaju mi baš najljepša sjećanja, ali nakon nekog vremena se privikneš i nisam s tim imao problema . Sve do moje petnaeste godine majka bi dolazila u školu s dozom inzuli-na . Nije tada bilo penkala, nego igla duga dva centimetra i špri-ca . Zapravo, uopće nije bilo tako loše kako možda na prvu izgleda jer roditelje je moja bolest čvrsto povezala, a ja sam živio život kao i svako drugo zdravo dijete . Nakon postavljene dijagnoze dijabetesa imao sam puno razumijevanje uči-telja, prijatelja, potporu roditelja, šireg dijela obitelji, svog liječnika . Iako i danas čujem da postoji nera-zumijevanje i diskriminacija prema osobama s dijabetesom, ja to uisti-nu nisam osjetio . U školi sam bio potpuno prihvaćen, bio sam sretno dijete . Kolege u razredu moju su bolest prihvatili kao i ja sam i po-magali su mi na svakom koraku . Ne sjećam se da me šećerna bolest ograničila . Volio bih da se tako osje-ća i svako drugo dijete koje oboli od šećerne bolesti .
Kada ste se počeli baviti sportom i ko-jim? Kada i kako ste se odlučili baviti triatlonom? Što vam je bio motiv?– Sportom sam se počeo baviti dosta kasno . Tek sa svojih 26 godina . Mo-ram priznati da mi je najveći motiv bio da se riješim suvišnih kilograma . Brojka se popela do 106 kg i nikako nisam bio zadovoljan u kojem smje-ru to ide . Za triatlon sam prvi put saznao kad sam upoznao kolegicu Zrinku koja se tada spremala za svoje prvo Ironman natjecanje . Ma-
lo-pomalo, uz nagovor njenog dečka, zaplovio sam u triatlonske vode i eto, nešto sam ipak ostvario .
PRAVI SAVJETI
Kako su na to reagirali roditelji? Jeste li se savjetovali sa svojim liječnikom? Što je on rekao?– Ne vjerujem da će netko reći da bavljenje sportom nije dobro . Narav-no da je mojim roditeljima bilo drago jer su vidjeli da sam sretan i da uživam u tome čime se bavim . Jako je važna i komunikacija s vašim liječnikom . Pravi savjeti su uvijek
zlata vrijedni . S vremenom se stekne iskustvo i dobije se bogatstvo, a to je upravo spoznaja da vas šećerna bolest neće spriječiti u ostvarivanju vaših snova, ako joj vi to sami ne dopustite .
Koliko često trenirate? Kako izgledaju pripreme za triatlon?– Treniram koliko imam slobodnog vremena . Obavezno svaki dan po mi-nimum jedan sat . Vikend iskoristim za duge treninge, najčešće vožnju
biciklom s najboljim prijateljima . Nema ljepšeg nego ustati u rano ne-djeljno jutro, sjesti na bicikl i odvrtiti sto i više kilometara, a nakon toga još je ljepše uživati u finoj hrani što spremi supruga .
SVE JE U GLAVI – UM JE JAKO BITAN
Što smatrate svojim prvim uspjehom?– Uspjehom smatram što nisam odustao u početnim fazama trenin-ga, jer su upravo prvi dani treniranja najgori . Pretrčati i 200 metara je problem, a kamoli kilometar ili više .
Nenad Šimunko, triatlonac i dijabetičar, vrhunski sportaš
Plivanje, Lesahn,
Njemačka, 2012.
13
Svatko tko je ustrajan i ne odustane zasigurno će ostvariti uspjeh .
Što je bio najveći izazov kod sudjelo-vanja na Ironman natjecanjima?
– Najveći izazov pri bavljenju tria-tlonom mi je zasigurno bilo plivanje . Nije da nisam znao plivati, ali za ta-kvo natjecanje moraš ipak preplivati malo više nego jednu dužinu bazena i to relativno brzo . Kako meni to nije polazilo za rukom, spasila me trene-rica Mare koja me je uspjela pripre-miti da isplivam Ironman dužine u vremenskom limitu, a da ne potro-šim previše energije koja je itekako potrebna za druge dvije discipline .
Koliko ste trenirali za takav ogroman uspjeh?– Teško je trenirati za takav oblik utrke . Treba nakupiti što više kilo-metara da se tijelo privikne na takav
oblik napora . Evo jedan primjer dugog treninga: nedjeljno jutro bi započelo sa 150 km bicikla te nakon bicikle odmah bih obuo tenisice i otrčao još 20 kilometara . Bilo je sva-kakvih kombinacija, ali uglavnom treninzi bi trajali i po 10 sati . Ali ipak je sve u glavi . Možete trenirati koliko god hoćete, ali glava je ta koja će vas na kraju dovesti do cilja .
Utrku trostrukog Ironmana ste zavr-šili za 51 sat. Koliko ste spavali, od-marali, kako hranili?– U tih 51 sat spavao sam svega 20 minuta . Svakih sat vremena bih na kratko stao, možda minutu, dvije da malo sjednem, gucnem par gutljaja kave da mi se malo manje spava i gas dalje . Jedete kad ste gladni, manje-više to su kružne utrke, a to znači da bilo na biciklu ili trčanju odradite krug za približno dvadese-
Vožnja bicikla, Lesahn,
Njemačka, 2012.
ZGODE I NEZGODE
Na trostrukom Ironman triatlo-nu po prvi put me sjedalo toliko nažuljalo da sam, nakon 540 km vožnje bicikla jedva dočekao za započne trčanje .
Na svakoj biciklističkoj utrci shvatio sam koliko planina može biti opasna . Jedno jutro krenuli smo put Col de Gali-bier-a visokog 2645 metara . U podnožju planine bilo je 17° C dok se temperatura na vrhu spustila do -3°C . Spust po skli-skoj cesti, sav premrznut ostao mi je svakako u sjećanju . Ali zato za sve postoji prvi put gdje se čovjek nauči i drugi put je puno, puno spremniji .
14
tak minuta, tako da vam vaši supor-teri mogu dodati sve što vam treba kad prolazite . Ja sam uvijek imao odličnu ekipu tako da nikad nisam ostao gladan .
Jeste li ikada razmišljali da odusta-nete? Što Vam pomaže da ne odusta-nete?– Naravno . Kod tako dugih utrka vaš je um jako bitan . Razloga za odustajanje ima na pretek, ali vi u glavi morate imati unaprijed spre-man odgovor na krizu . Kad se kriza pojavi, vi ste spremni na nju i samo jurite dalje . Oni koji odustanu nisu imali odgovor spreman kad je stigla kriza . Trenutak krize može trajati minutu, a nekad i dvadeset minuta, ali ona uvijek prođe, a tako i sa svim krizama prođe i utrka .
Nenad Šimunko, triatlonac i dijabetičar, vrhunski sportaš
IZAZOVI I USPJEH
Jeste li ponosni na svoj uspjeh?-Naravno . Ponosan sam na svaki rezultat koji sam ostvario . Nadam se da će ih biti još jako puno i da ću se svakom veseliti kao sada .
Bavite li se još uvijek triatlonom ili nekim drugim sportom? Koji su Vam novi ciljevi?– Moram priznati da sam triatlon kao sport zapostavio . Posvetio sam se u potpunosti biciklizmu . Ove godine završio sam HardCro utrku . HardCro je biciklistička utrka bez potpore, svaki biciklist mora sam, bez pomoći suportera i drugih na-tjecatelja, preći udaljenost od 1400 km i 16000 metara uspona . Utrku sam uspio završiti za 92 sata . Bilo je
to jedno predivno iskustvo i veselim se novom . Svake godine odabrat ću novi izazov i nadam se da ću svaki ostvariti kao i do sada .
Učitelj nam je rekao da imate zani-mljivu tetovažu: “Ograničenja postoje samo u ljudskom umu”. Zašto ste iste-tovirali baš tu misao na svoja leđa?– Jer je to misao u koju vjerujem i koja me uvijek dovela do cilja . Ogra-ničenje je doista samo u ljudskom umu . Ukoliko vjerujete u sebe, ostva-rit ćete svoj cilj .
Što bi poručili svoj djeci i odraslima koji boluju od dijabetesa?
– Nemojte dopustiti da vas šećerna bolest spriječi da živite sretan život bez ograničenja .
pripremili Rafael i Marko
Trčanje, Lesahn, Njemačka, 2012.
15
Anketa o zdravoj prehrani provedena je u oš Jordanovac (redovna nastava i u bolničkim odjelima kbc – Rebro), ispitane su prehrambene navike 173 učenika od 6 do 14 godina . Rezultati su sljedeći:
Baviš li se nekom fizičkom aktivnošću? (sport, ples...) A da, redovito 70% B povremeno 29% C ne 1%
Koliko često jedeš svježe voće i povrće? A svaki dan 49% B svaki drugi dan 35% C jednom tjedno 6% D vrlo rijetko 5% E nikad 2%
Koliko često jedeš meso? A svaki dan 30,6% B svaki drugi dan 35,2% C pet puta tjedno 14,4% D jednom tjedno 17,3% E nikada 2%
Tvoj dnevni unos vode je: A 1-3 čaše 33,5% B 3-5 čaša 39,3% C više od 5 čaša 27,1%
O učeničkoj prehrani
Rezultati
Učenici su zbunjeni i neinformirani
Tko je kriv?Anketa o prehrambenim navikama učenika provedena u oš Jordanovac (u redovnoj nastavi i bolničkim odjelima)polučila je zanimljive rezultate . U anketi je sudjelovalo 173 učenika u dobi od 6 do 14 godina, a prema rezultatima ankete trebalo bi se zapitati koliko učenici zapravo znaju što je zdrava prehrana i koliko se oni zdravo hrane .
Većina, tj . 65% učenika misli da se zdravo hrani, a 30% ne zna hrani li se zdravo . S druge strane, kontradiktorno svojemu mišljenju, 42% jednom tjedno jede brzu hranu . Isto tako i slatkiši imaju velik udio u njihovoj prehrani jer ih većina jede svaki ili svaki drugi dan . To upućuje na činjenicu da učenici ne znaju dovoljno o zdravoj prehrani . No, jesu li samo oni krivi?
Prema anketi gotovo 92% učenika zna da nezdrava prehrana vodi do zdravstvenih problema pa možemo pretpostaviti da nisu potpuno upućeni što je zdravo, a što nezdravo ili da zbog načina života to zanemaruju .
U 21 . stoljeću ljudi žive brzo i sve se vrti oko novca . Roditelji, vjerojatno, nakon što dođu s posla nemaju snage napraviti kvalitetan obrok za svoje dijete . Zato im je jednostvnije ponuditi djeci brzu hranu . U trenutku je to jednostavnije rješenje, ali dugoročno ostavlja posljedice na njihovo zdravlje .
Hrvatska nije jedina s takvim problemima . Svi znamo da se Amerikanci vrlo nezdravo hrane, ali i u Rusiji djeca rijetko jedu kuhane obroke . Isto kao i njihovi roditelji, ruski učenici imaju pretrpan raspored . Ujutro odlaze od kuće oko 7:00, a vraćaju se tek oko 17:00 . Pravilno jedu ako imaju dadilju
ili ako škola pazi na to . Također, raspored naših učenika poprilično je natrpan, a ako se tome dodaju još izvanškolske aktivnosti, ostaje premalo vremena za zdrav obrok .
Iako je bilo pokušaja edukacije učenika o zdravim namirnicama i zdravoj hrani, i u Hrvatskoj i u svijetu, čini se da je sve to još uvijek nedovoljno . Kontradiktorni rezultati ove ankete upućuju na zbunjenost i nedovoljnu informiranost učenika, za što zasigurno ne možemo optužiti isključivo učenike .
Karla G. B.
jeste li znali . . . . . .da se u oš Jordanovac
provode programi Shema školskog voća i
Mlijeko u školama .
Što ti je najvažnije kod hrane? A da je zdrava 43,3% B da je ukusna 56% C da lijepo izgleda 4% D da ne deblja 9,8%
Koliko često jedeš brzu hranu (hamburger, hot-dog...)? A jednom mjesečno 49% B jednom tjedno 42% C nikada 5% D svakodnevno 2%
16
Piješ li mlijeko? A da, ponekad 39,8% B da, svakodnevno 38,1% C ne pijem mlijeko 21,3%
Koliko obroka dnevno pojedeš? A 4-5 61,8% B 3 32,9% C manje od 3 2%
Što bi radije odabrao/odabrala za ručak? A meso s povrćem 44,5% B brzu hranu 35,8% C varivo 20,2%
Jesi li kada čuo/la za dijabetes? A da 68,2% B ne 31,7%
Znaš li da se zbog nepravilne prehrane možeš razboljeti? A da 91,9% B ne 8%
A sendvič 64% B pekarske proizvode 15%, C ništa 7%
Što obično jedeš za obrok u školi?
Što misliš, hraniš li se zdravo? A da 65% B ne 4% C ne znam 30,6%
David Bogdanović 7. r
17
Dijabetes kroz povijest “Medena mokraća”Bolest je prvi put otkrivena 1500 godina prije Krista u starom Egiptu . Očitovala se jakom žeđi i čestim mokrenjem . Prvo je nosila naziv “me-dena mokraća” (Indija, oko 500 . g . pr . Krista) . Tek je u antičkoj Grčkoj preimenovana u “dija-betes”, ime po kojoj je i danas raspoznajemo .
Simptome je prvi opisao rimski liječnik Cezije, a kasnije je indijski liječnik Šušruta otkrio da je bolest uzrokovana prekomjernom konzumacijom šećera i škroba . Kasnije, neg-dje u 3 . stoljeću, Japanci shvaćaju da psi ližu mokraću dijabetičara i stoga su uz njihovu pomoć dijagnosticirali oboljele .
U 17 . stoljeću dokazali su da se radi o na-sljednoj bolesti . Edvard Sharp 1910 . godine dokazao je da oboljelima nedostaje jedan od produkata gušterače – inzulin .
Harold Percival 1930 . godine otkrio je dva tipa dijabetesa i za to dobio Nobelovu nagradu .
Danas dijabetičari uz inzulin i posebnu pre-hranu žive gotovo jednak životni vijek kao i ostatak populacije .
Petra G.
Jeste li znali… Egipatski su liječnici znali da veliku ulogu u životu imaju krvne žile i da bolesti mogu doći od viška hrane, lošeg daha ili loše hrane . Plaćala ih je država, a vojsku i putnike liječili su besplatno .
U Rimskom Carstvu liječničko zanimanje bilo je ugledno . Tako je Gaj Ksenofont, osobni liječnik cara Klaudija godišnje zarađivao 500000 sestercija, tj . oko 120000 eura .
Asklepijad u 1 .st .pr . Krista misli da osnovu organizma ne čine tjelesni sokovi nego veze “sitnih čestica” (atomi) koji se stalno kreću . Kad naiđu na prepreku razvija se bolest .
Najopasnije bolesti kroz ljudsku prošlost, koje su ubile milijune ljudi, bile su kuga, lepra, velike boginje, ospice, španjolska gripa, …
Hipokrat u 5 . st . pr . Krista liječenje temelji na ravnoteži četiriju tjelesnih sokova: crna žuč, žuta žuč, flegma (sluz) i krv . Takvo liječenje preuzet će srednjovjekovna medicina koja tvrdi da je bolest posljedica pretjerane ili premale proizvodnje jednoga od sokova . Ravnoteža se postizala pravilnom prehranom, biljnim pripravcima i puštanjem krvi uz pomoć pijavica .
ŽIVOTNI SOK TEMPERAMENT ORGAN PRIRODA ELEMENT
CRNA ŽUČ MELANKOLIK SLEZENA HLADNA-SUHA ZEMLJA
FLEGMA FLEGMATIK PLUĆA HLADNA-VLAŽNA VODA
KRV SANGVINIK GLAVA TOPLA-VLAŽNA ZRAK
ŽUTA ŽUČ KOLERIK ŽUČ TOPLA-SUHA VATRALana, Dora, Ivana i Karla
18
KOKO SE VRAĆA U ŠKOLUSlikovnicu “Koko se vraća u školu” napisala je Susan Amerikaner u suradnji s Lilly diabetes i Disneyevim ilustratorima . Izdana je 2015 . kao zabavan i pristupačan priručnik o dijabetesu .
Slikovnica prikazuje majmunicu Koko koja se vraća u školu nakon što joj je otkriven dijabeties tipa 1 .
Pošto na satu nije stigla prijateljima sve reći o dijabetesu odluči napraviti štand na znanstvenom sajmu . Pomažu joj prijatelji Šiljo, Miki, Mini, Paško i Vlatka, poznati Disneyevi junaci .
Na kraju slikovnice nalaze se pitanja i jednostavni odgovori o dijabetesu .
Ova slikovnica na jednostavan način i pomoću poznatih i omiljenih Disneyevih likova najmlađima približava dijabetes .
Karla G. B.
Slikovnica je prva djetetova knjiga u kojoj je osim priče važna i ilustracija. Najmlađim čitateljima predlažemo dvije slikovnice iz kojih će puno naučiti o dijabetesu.
SLATKA ANA“Slatka Ana”, slikovnica autorice Sa-mije Ropar, namijenjena je djeci koja se prvi put susreću s dijabetesom .
U slikovnici upoznajemo šestogo-dišnjakinju Anu koja na dječji način govori o svojoj bolesti .
Za sebe kaže da je jedna vrlo slat-ka Ana, koja želi postati zubarica, obožava mačke i pse, mrzi spremati svoju sobu i ima dijabetes .
Ana uči djecu kako živjeti s dijabe-tesom i što sve trebaju činiti kako bi kao i ona rasli kao iz vode .
Nika M.
19
DUGA U BOCIObojite li zašećernu vodu, možete zarobiti dugu u boci i uljepšati si tmuran dan ili je darovati dragoj osobi .
Za jednu duguvrijeme pripreme: 15 –20 min
potrebno je: 300ml vode, 15 žlica šećera, 5 različitih boja za hranuinjekcijska štrcaljka, 5 čaša, žlica, bočica, mjerna posuda
priprema: Odmjerite 60 ml vode i ulijte u svaku čašu . U prvu čašu stavite pet žlica šećera, u drugu četiri,u treću tri, u četvrtu dvije i u petu jednu žlicu šećera . Sve dobro miješajte dok se šećer ne otopi . U svaku čašu stavite nekoliko kapi boje po izboru . Zatim štrcaljkom pažljivo uz stijenku bočice ulijte
Kemijske radionice
Kemijska radionica u studenome bila je slatka i šarena. Bavili smo se otopinama i pritom izadili šareni ukras , a kako bismo dokazali da slatkiši ne moraju biti nezdravi, izradili smo zdrave gumene bombone.
Slatki i šareni gumeni bomboni različitih oblika tako su neodoljivi da smo ih i sami pokušali napraviti, ali u zdravijoj varijanti .
vrijeme pripreme: 5 min
potrebno je: želatina, med, limun, različite prehrambene arome, boja za hranu, gustin, silikonski kalup
pripremaŽelatinu otopite prema uputi na pakiranju . Otopljenoj želatini dodajte aromu po želji, med i nekoliko kapi limuna te malo gustina . Sve dobro promiješajte i izlijte u kalupiće . Ostavite u hladnjaku pola sata i poslužite se .
Arijana V.
ZDRAVI BOMBONI
Sve što je potrebno za zdrave bombone + malo dobre volje...
tekućinu u bočicu . Počnite od čaše u kojoj je bilo pet žlica šećera, zatim onu s četiri žlice i tako redom od najslađe tekućine prema onoj u kojoj je otopljena samo jedna žlica šećera . Zbog razlike u gustoći otopine se ne bi smjele miješati, ali pazite da ih polako slijevate niz stijenku bočice . Bočicu zatvorite i uživajte u pogledu na dugu .
Eva K.
Vesele boje za razigranu dugu
Duga u boci može biti zanimljiv ukras ili poklon
20
Darije P. 8. razred
Lorena B. 5. razred
Ana Marija T. 5. razred
David M. 6. razred
Ivana U. 7. razred Patrik J. 6. razred
21
Petar P. 6. razred
Fran P. 5. razred
Rafael V. 5. razred
Marko M. 5. razred
Lucija F. 7. razred
Dora V. 7. razred
22
Petar Ž. 3. razred Niko E. 6. razred Marija I. 4. razred
Loreana Š. 1. razred
Ana J.Vanja M. 5. razred
Matilda G. 6. razred
23
Lucija P. 7. razred
Karla G. 6. razred
Petra K. 5. razred
Mia Ć. 2. razred Marko K. 3. razred
Ana D. 7. razred
Dora V. 8. razredIva Š. 5. razred
24
Ivana B. 8. razred
Karlo G. 8. razredBjanka J. 6. razred Arabela O.
Sara 2. razred
Paula B. 8. razred
25
MUKKroz slapove svojih vjeđa,niz pravac nijemih ruku,mrmljajući zašivenih usanaprožima me drhtaj .Tupo gledajući vlastiti svijet kroz svaku zraku sunca stvara se sjena .Tamna maglame obavija .Poljubac crne figure me ruši .Bježim iz košmara noći .( Andrea B .)
EVO ME SVIJETEŠirokih ruku bacam se uponor beskrajnesvjetlosti .Osljepljuje mesvaki mali detalj života .Oči mi seUtapajus nebesima .Koža mipronalazi meku postelju u rosnoj travi .Miris mora ispunjuje moje nosnice
Vatra žarimojim nekad tamnim srcem .
Andrea B.
PUTOPIS
Put na morePočetak jednog divnog ljetovanjaNapokon je došao taj trenutak . Tata se vratio s posla, potrpali smo stvari i uzbuđeno krenuli prema Jadranskoj obali, meni najljepšem dijelu Hrvatske .
Dok smo se sestra i ja namještale na uskom stražnjem sjedištu, već smo bili na autocesti . Službeno je počela avantura .
Nekoliko sati vožnje (koji su djelovali kao dani) i došli smo na naše odredište - Poreč .
Grad je smješten na zapadnoj obali poluotoka Istre i star oko dvije tisuće godina . Inače, Poreč je pun cvijeća, palmi i turista nasmijanih lica .
Dovezli smo se do našeg skromnog stana . To što je skroman i mali nije mana, to stvara lijep obiteljski ugođaj . Svi smo skupa i nema odvajanja kao u Osijeku - svatko u svoju sobu i… vidimo se u jutro .
Idući dan svatko je spremio svoj ruksak, hranu, zaleđenu vodu . U luci smo se našli s prijateljima te uskočili u njihov gliser i uživali u povjetarcu, pogledu na rivu i otok Sveti Nikola . Otok je inače udaljen od grada samo 400 metara i nije naseljen .
Ubrzo smo došli i do Limske drage te se neko vrijeme divili stijenama i krškom reljefu . Limska draga je morfološki nastavak nekada stalnog korita rijeke . Dijelu Limske drage pripada i poznati Limski zaljev (neki ga još nazivaju i Limski kanal) .
Tamo smo skočili u modro, čisto i osvježavajuće more . Sve što čovjek treba za sreću je Sunce, more, divan pogled na divlju prirodu i naravno dobro društvo . Navečer smo se vratili u stan . Svi smo sjeli na balkon koji nam pruža pogled na zalazak sunca, hotele i svjetionik .
Ovo je bio početak jednog divnog ljetovanja .
Luna S.
MOJ SVIJET SLATKIŠAU mom svijetu slatkiša sve bi bilo šareno, slatko i veselo . Ceste bi bile sagrađene od kiselih trakica, a kuće i zgrade od čokoladnih keksića . Na stablima bi rasli gumenjaci i tvrdi bomboni, a koritima rijeka tekla bi ljepljiva žuto-zlatna karamela . Lizalice bi zamijenile uličnu rasvjetu, a niz vodopade bi se prelijevala vruća tamna čokolada .Moj svijet bio bi vrlo sladak, ali bi često morali posjećivati zubara .
Luca Š.
BOŽIĆNA SVJETLABožićna svjetla imaju poseban sjaj,kad zatrepere osvijetli se cijeli kraj .Ovo je najljepši dio godine znaj,otvaraš poklone i piješ topli čaj .
Akad dođe Badnja večer,Djed Mraz se po cijelom svijetu šeće .Na adventu gore četiri svijeće, sobu ispuni osjećaj sreće .
Sljedeće jutro budiš se i gledaš pod bor, protrljaš oči jer te još hvata umor .
Ovo je najljepši dio godine znaj,otvaraš poklone i piješ topli čaj .
Petra K.
Ww
v
Xe
?
26
TRIATLONPlivanje, vožnja bicikla i trčanje
Jedan od najbrže rastućih sportova
Triatlon je sport koji se sastoji od tri discipline: plivanja, vožnje bicikla i trčanja . Poredak disciplina je uvijek isti . Osim klasičnog triatlona postoje i razne izvedenice gdje se pojedine discipline zamjenjuju nekim drugim
sportom . Zanimljivo je da je triatlon danas jedan od najbrže rastućih sportova u svijetu .
Već 1920 . godine održana je u Fran-cuskoj utrka koja se sastojala od 3 km trčanja, 12 km bicikla i plivanja preko kanala Marne . Triatlon održan 25 . ruj-na 1974 . smatra se početkom moder-
nog triatlona . Od 2000 . godine triatlon je u programu Olimpijskih igara . U olimpijskom triatlonu pliva se 1,5 km, vozi bicikl 40 km i trči 10 km .
Ironman triatlon je triatlon koji se sastoji od 3,8 km plivanja, 180 km bicikliranja i 42,195 km trčanja .
Filip F.
KOŠARKAs v i k a o j e d a n Meni jedan od najdražih sportova je svima dobro znana – košarka . Počeo sam je tre-nirati zato što sam vidio kako prijatelji igraju te sam narav-no želio naučiti igrati kao i oni . Kada sam počeo trenirati ni-sam bio baš dobar kao on, zato što sam bio puno niži i teži od ostalih . Treninzi su bili naporni, ali s vremenom sam malo
porastao pa sam postao jednako dobar kao i ostali igrači .Prve utakmice bile su pomalo teške, a neke smo i
izgubili . Međutim, ubrzo smo stekli kondiciju i počeli igrati sve bolje . Ono što je najvažnije svi smo bili kao jedan .
Nikola J.
Najdrži sport
27
jaslice – Jaslice ukazuju na Isusovo rođenje, jer jasno označuju da se rodio u štali i zatim bio položen u jasle . Najstarije sačuvane jaslice nalaze se u vrtnoj kapeli franjevaca na otočiću Košljunu uz otok Krk . Načinio ih je nepoznati majstor u xvii . stoljeću .
U Hrvatskoj je poznato i koledanje uz nošenje jaslica, a početkom ovoga stoljeća jaslice postaju vrlo čest ukras crkvi kroz božićno vrijeme . U kontinentalnom dijelu Hrvatske osobito su franjevci širili jaslice i podizali ih po crkvama . Naučili su to od sv . Franje Asiškog koji je prvi postavio tzv . žive jaslice još u xiii . stoljeću . Sv . Franjo je u šumi pokraj Greccija uz oltar postavio jaslice sa slamom i doveo magarca i vola . U tijeku mise prikazalo se djetešce Isus . U jaslicama su likovi Isusa, Marije i Josipa, pastira, trojice mudraca i njihove pratnje, a zatim vola i magarca te ovaca i deva .
Danas su jaslice našle mjesto go-tovo ispod svakog božićnog drvca, jer su iz crkve jaslice prešle u kuće i stanove . Naravno, kućne jaslice su nekad bile vrlo skromne bez mnogo likova, a sadržajno upravljene samo na događaj u betlehemskoj štalici . Povijest jaslica pokazuje kako su one pridonosile naučavanju Kristove vje-re baš zato što zorno predočuju Kri-stovo rođenje . Služile su pobožnom promišljanju Isusovog života .
polnoćka – Polnoćka ili ponoćno bdijenje religijski je čin koji ima i društveno značenje . Na ponoćnoj misi obično se okupljaju župljani, vjernici dobivaju oprost, zavađeni se mire, obnavljaju se prijateljstva i sklapaju nova . Polnoćka je veza između Badnjaka i radosti Božića, sveta noć u kojoj se obustavljaju neprijateljstva; poznata su božićna primirja između zaraćenih strana na Srednjem Istoku, u Prvom svjetskom ratu, smanjenje ili čak obustava ratnih operacija na frontama .
Na misu polnoćku obično idu svi ukućani osim najstarijeg koji ostaje u domu da ne bude prazan . Nekada se na polnoćku išlo pod oružjem . Vjerovalo se da je to noć kada su najopasnije vještice i druge zle sile, koje se tada tjeralo pucnjavom . Pucnji su bili izraz veselja . Taj se običaj prenio i danas u gradove u kojim se ne čuje zvuk ponoćnih zvona od zaglušne, ali i opasne, pucnjave .
Radost Božića i idilični ugođaj zimskog blagdana i pobožnosti u crkvama i u domovima vjernika, najviše se iskazuje božićnim pjesmama . Hrvatski narod ima vjerojatno najviše božićnih pjesama, bilo da su ispjevane na našem tlu ili su prerađene i prilagođene verzije pjesama drugih naroda . Neke od tih religioznih pjesama toliko su
Božićno vrijeme najradosnije je i najsvečanije razdoblje u godini koje i one najhladnije prosinačke dane čini čarobnim. U hrvatskim narodnim običajima postoji niz simbola koji se vežu uz Božić, a mi vas podsjećamo na neke od njih.
Božić u narodnim običajima
28
prisutne u narodu da se pjevaju u svim krajevima .
pšenica – Znamenje po kojemu se određuje plodnost godine jest rast žita, raži, ječma ili prosa . Zrnje se sije na dan sv . Barbare (4 . prosinca), a od najstarijih vremena žito se sijalo na dan sv . Lucije (13 . prosinca) . Dan svete Lucije pučko vjerovanje povezuje s pojmom svjetlosti . Sveta Lucija je rimska mučenica iz vi . st . koja je prezrevši poganskog prosca bila mučena i ubijena .
Sijanjem žita započinje temeljita priprema za Božić: skupljanje
drveta, priprema božićnih kolača . Pšenica se sije kako bi niknula do Božića . Prema njenoj visini proriče se kakva će biti ljetina ili pak blagostanje i veselje za ukućane u godini koja dolazi .
paljenje badnjaka – Uz Badnjak su vezani mnogi različiti religiozni običaji . Muškarci bi na Badnjak nacijepali drva kako bi ih bilo dovoljno za sve blagdanske dane . Usto bi pred kuću donijeli badnjake, tri velika panja, koje će navečer paliti na ognjištu .
U Dalmatinskoj zagori okupili bi se domaćini na kraju sela . U sumrak prije badnje večeri krenuli bi redom od kuće u kojima bi svaki domaćin palio svoj badnjak . Domaćica bi za pristigle goste priredila suhe smokve, orahe, vino i rakiju . Badnjake se najčešće škropilo svetom vodom, zatim vinom, maslinovim uljem i posipalo pšenicom i brašnom, zazivajući od Boga obilat urod, živima zdravlje, a mrtvima pokoj .
U krajevima ispod Dinare i na jadranskim otocima, domaćin bi na panj badnjak, koji ponegdje zovu čok, stavio po žlicu od svakog jela
koje je pripremljeno za blagdansku večeru i pri tome izgovarao: “Da Bog da dobru litinu u žitu, krumpiru i u svakom drugom plodu .”
U narodu je također vjerovanje da ugarci i pepeo od badnjaka imaju moć osigurati dobar urod ako se pospu po polju i po vrtu . U tom božićnom običaju dolazi do izražaja veliko značenje svjetla i topline u noći u kojoj očekujemo božićno svjetlo i u kojoj posebno doživljavamo toplinu Božje i naše međusobne ljubavi .
božićna slama – Kada bi uvečer svi poslovi bili završeni, gospodar bi otišao po pripremljenu slamu pa bi je na leđima unio u kuću . Od trenut-ka kada je slama unesena u kuću za obitelj je počinjala proslava Božića . Ulazeći u kuću i unoseći slamu, gos-podar bi izrekao pozdravnu formu-lu, a ukućani bi mu odgovorili . Tada bi djeca položila slamu ispod stola po podu . Malo slame stavili bi i na stol i prekrili je stolnjakom .
Nakon večere, kada su se smjeli udaljiti od stola, svi bi ukućani posjedali na slamu . Pučko tumačenje je da se slama prostire zato jer se Isus rodio u štalici na slami .
1 . Došašće je vrijeme koje počinje:a) 4 nedjelje prije Božićab) 3 nedjelje prije Božićac) 2 nedjelje prije Božića
2 . Dan prije Božića zove se:a) Pepelnicab) Bogojavljenjec) Badnjak
3 . Što je dovelo sveta tri kralja do mjesta Isusovog rođenja?a) zvijezda Sjevernjačab) zvijezda Repaticac) domaće životinje
4 . Isus je rođen u:a) Nazaretub) Betlehemuc) Jeruzalemu
5 . Misa u božićnoj noći naziva se:a) polnoćkab) bdijenjec) zornica
6 . Kako se zove svetica čije ime vežemo uz sijanje pšenice?a) Sveta Barbarab) Sveta Katarinac) Sveta Lucija
sastavila Dora
Nika F. 1. razred
Mali božićni kvizProvjerite svoje znanje o Božiću!
29
U 2017 . godini želim biti zdravija . Želim da moja obitelj
više ide na zajednička druženja . Veselim se druženjima
i novim školskim izazovima . Voljela bih više paziti na
urednost i bolje učiti . Voljela bih posjetiti mnoga mjesta
izvan Hrvatske . Željela bih nadoknaditi propuštene
događaje kao što su kupanja, rođendani mnogih
prijatelja… Želim da ta kupanja budu veselija nego ikad i
da se mnogo novih događaja dogodi . Tijekom cijele 2017 .
godine želim steći mnogo novih prijatelja i želim da to
bude najveselija i najzdravija godina dosad .Luca
Htjela bih dobiti novi mobitel . Željela
bih da se promijene neki profesori .
Veselim se ekskurziji u Zagorje koja će
biti krajem osmog mjeseca . Veselim
se rođaku koji dolazi na ljetovanje
iz Njemačke . Želim s prijateljima
proslaviti Novu godinu . Želim upoznati
nove ljude . Željela bih otići u stranu
državu . Htjela bih upoznati rođake iz
Australije . Ivana
Da završim osnovnu školuili da provedem ljeto na grčkom atolu?Da ukradem možda nešto u dućanu,neku finu, žutozelenu bananu?
Da naučim kuhati nekakvu tursku kavuili da nabacim nešto na tavu?Da se zabavljam kao i dosadili da započnem nekakav rad?
Da budem prometni policajacili da opet napravim tajac?Da promijenim boju kose,da dopustim ljudima da me nose?
Da razbijam školske klupeili da vrijeđam ljude tupe?Da čestitam Novu godinu papiili da lupim nekoga po kapi?
Da ljudima dajem neke daroveili da opet prouzročujem kvarove?Da zaključim: treba li ova pjesma još stihovaili vas je oduševila i otpuhala poput vihora?S. K.
U 2017 . ću više učiti . Više ću pomagati
drugima . Veselim se jer ću biti 8 .
razred . Više ću raditi i pripremati se
za školu . Promijenit ću stil kose . Neću
jesti puno masnih proizvoda . Veselim
se jer ću biti stariji . Želim se zaljubiti .
Veselim se jer ću ići na more . Veselim
se novim stvarima . Kupovat ću nove
igrice i odjeću .David
Sedmi razred bih u 2017 . htjela proći s pet . Radujem se što moj bratić raste i što je malen, što se moj stric ženi . Želim promijeniti profesoricu prirode jer je jako stroga i prosta . Želim provesti 2017 . godinu tako što ću više izlaziti, družiti se… Htjela bih da u 2017 . godini ne budem u bolnici i da me ne boli više koljeno . Htjela bih provesti 2017 . sa svojim dečkom . U 2017 . godini očekujem da se odselimo iz Zagreba i da odemo u Njemačku…i očekujem dobiti brata ili sestru… i da se moj tata više ne ženi .
Patricija
Htjela bih promijeniti razred i preseliti se u drugi razred . Radujem se osmom razredu zato što mi je zadnja godina osnovne škole . Htjela bih imati 5 iz fizike i matematike . Voljela bih upisati ekonomsku školu . Htjela bih dobiti brata ili sestru . Radujem se novoj školskoj godini . Htjela bih da dobijemo novu nastavnicu iz matematike . Htjela bih biti zdrava .
Monika30
Kad bih bila/bio učiteljica/učitelj….Rekao bih da ima manje knjiga i da se manje piše . Ukinuo bih opomene, ukore i jedinice . Marko
Samo se cijele dane igrajte “Čovječe ne ljuti se” i “Ku-ku-riku” . Ivo
Rekla bih da jedinice ne idu uvijek u imenik, a petice uvijek . Letizia
Uveo bih samo igru . Umjesto stolica, uveo bih krevete . Filip
Svaki dan bi išli u kino . Valentino
Uveo bih da nema zadaće . Domagoj
Samo se uči, nema odmora . Karlo
Kad bih bila/bio liječnica/liječnik…Prvo bih djecu razveselila . Lana
Uljepšao bih stolice da ne budu tvrde . Poslije liječenja dao bih nagradu mikić ili bombon . Marko
Šaljivi odgovori
U čijoj bi koži htjela/htio biti…Kokošjoj, zato što bih rekla kokošima da više nesu jaja . Letizia
Kraljevoj, zato da mogu vladati cijelim gradom i u lavljoj tako da mogu biti kralj životinja . Niko
Golubovoj, tako da prenosim pisma . David
Sokolovoj, zato što brzo leti i ima oštar vid . Marko
Lisičja koža, zato što je lukava . Dora
Tigrovoj, zato što je jak i brz i lukaviji od lisice . Ivo
U svojoj koži najbolje se osjećam . Lana
U Supermanovoj, da mogu laserima uništavati loše . Domagoj
U Elzinoj, tako da mogu zalediti sve koji mi se ne sviđaju . Matea
Bio bih ris jer je najbrža životinja na svijetu . Valentino
Violeta, zato što je lijepa, pametna i sviđa mi se kako pjeva . Anamaria
Batman, zato što mogu biti nevidljivi, što imam šurikene u obliku šišmiša . Marko
Volio bih biti Hulk, najjači na svijetu i nemoguće ga je uništiti . Domagoj
U gusarovoj, zato što bih tražio zlato . Ivan
Kad se djeca boje i legnu na krevet, da na stropu gledaju šaljive crtiće . Letizia
Ne bih djecu pikao dok god ne dođu k sebi . Ivo
Ne bih dao tablete i injekcije . David
Kad je cijepljenje, da se stave čepići za uši i marama za oči, da se ne vidi kada doktorica pika .Uvela bih da budu veće sobe i da roditelji mogu ostati s djecom . Lana
Uveo bih da nalazi traju puno kraće i da se kupe kreveti koji se mogu više podići . Karlo
Jeste li se ikad zamišljali u tuđoj koži? Kako bi to bilo? Što biste prvo napravili? Naši su učenici izmaštali različite uloge i dali nam mnoge smiješne odgovore.
31
