View
346
Download
12
Category
Preview:
DESCRIPTION
History
Citation preview
1
ISTORIJA ISTORIJE UMETNOSTI
Antika Grka-poeci istorije umetnosti, donekle umetnike kritike Procvat umetnosti V i IV veka p.n.e. ostavili utisak na savremenike
U Grkoj krajem IV i tokom III veka p.n.e formirana prva kritika misao i prvi spisi o
slikarstvu, vajarstvu i u manjoj meri arhitekturi
Estetika misao Platona i Aristotela
Fantazija, estetsko uivanje, podraavanje vienog i problem lepog-glavni problemi
kojima su se oni bavili
Platon:
umetnosti proizvedene fantazijom: subjektivna (fantastina), simbolina i
realistika (imitativna, podraava vieno)
kategorija lepog
zanatlija podraava ideju o odreenom predmetu, a umetnik podraava ono to
je ve napravljeno (imitator imitacije, za stepen dalji od ideje nego zanatlija)
istie egipatsku umetnost
Aristotel:
zainteresovan za mimezis
teme rasprave: izraajna sredstva umetnosti, forma, boja
obojica uoili da priroda lepote, kao i umetnika ostvarenja pruaju uivanje
O starogrkim spisima o umetnosti saznajemo pre svega iz dela nekih rimskih autora
--"Istorija prirode"-Plinije Stariji
Najstarija dela o umetnosti: traktati umetnika (u vidu prirunika, dosta nabacani)
Poliklet:
"Kanon"-neka vrsta objanjenja statue Doriforosa
pre svega se bavi idealnim proporcijama ljudskog tela
Gamfil:
zalagao se da se nastava crtanja uvede u kole
hteo da dokae da je um. delo rezultat briljivog sistematskog rada
Duris sa Samosa:
iveo izmeu 340-260 p.n.e
jedan od prvih pisaca o umetnosti
spisi nisu sauvani
2
po docnijim autorima moe se naslutiti da su sadrali biografije umetnika
sa obiljem anegdota
III vek p.n.e-dela Ksenokrata i Antigona iz Karista
Ksenokrat:
prva polovina III veka p.n.e
skulptor iz Lisipove kole
u osnovi njegovih shvatanja- Aristotelovo shvatanje umetnosti kao
podraavanja prirode
kriterijumi za skulptora: prirodna statika kipa, raznolikost prikazanih
likova i finoa izrade detalja (vrhunac- Lisipovo stvaralatvo)
slino pokuavao i u domenu slikarstva
umetnika umenost da podraava vieno (posebno za starije umetnosti);
forma (za savremene), najsavreniji-Apeles
umetnost se razvija postepeno i logikim putem-znaajna novina u
razmatranju umetnosti
nadovezivao se na ideje Demokrita i njegovih sledbenika
prvi se bavio stilskim odlikama um.dela
Antigon iz Karista:
skulptor iz III veka p.n.e
predstavnik retorikog naina pisanja o um.delim (isticanje i pohvala
odreenog um.dela i tvorca)
pisao traktate o slikarstvu i skulpturi
kao vrhunac um.stvaralatva istie dela majstora V veka p.n.e: Fidije,
Mirona i Polikleta
bavio se i problemima vezanim za odnose pojedinih um.kola i njihovih
predstavnika
moe se podeliti na 2 dela: 1. vodii (putovoe)-opisuju se spomenici,
navode natpisi i belee um.dela koja se tu uvaju
Polemon:
kraj III, poetak II veka p.n.e
dosta putovao i prikupljao natpise
opisao Akropolj
Pausanija:
II vek n.e
"Opis Grke", sauvan u celini, sastoji se iz 10 knjiga
vaan za arheologiju-u XIX veku po njegovom opisu Olimpije vrilo se
iskopavanje
iznosi dimenzije spomenika, pominje graditelje, briljivo zapisuje
skulptore, daje obilje podtaka iz istorije i mitologije
3
preopiran, nekad pie tekim jezikom
prvi pieo o arhajskoj umetnosti
Lukijan:
II vek n.e
satiriar i skulptor
najee pisao u obliku dijaloga
nijedan nije u potpunosti posveen umetnosti, ali ima opisa i ocena
um.dela
panju usmerava ka sieu i psiholokoj izraajnosti
nisu celovito sauvani samo spisi posveeni arhitekturi
Pitagora:
VI vek p.n.e
stav da je broj osnova svga, znaaj pridavan proporciji, geometriji korstili
graditelji (Pitagorini postulati uticali na arhitekturu)
POLIS: I Aristotel i Platon bili zainteresovani za to kako polis moe da se uredi u
urbanistikom pogledu Platon-u delu "Zakonik" raspravlja o tome kako bi trebalo da izgledaju
antiki polisi, a u delu "Kritija" daje idealan opis grada--osnovu ini krug
iz ijeg se centra (trga) graevine i ulice radijalno ire Aristotel-u delu "Politika" kritikuje Platonovo shvatanje arhitekture, a u 7.
knjizi daje svoje idealno vienje grada--mree ulica koje se seku pod
pravim uglom, sr te strukture-2 glavne ulice (kardo i dekumanus) od
koje polaze druge manje znaajne ulice (Milet, Aleksandrija, mnogi
gradovi XIV i XV veka)
Herodot:
u svom delu "Istorija" daje opise Keopsove, Kefrenove i Mikerenove
piramide
Tukidid:
u delu "Istorija Peloponeskih ratova"
Antiki Rim-Interesovanje za umetnost u znatnoj meri je uslovljeno pojavom grkih ostvarenje na u Rimu i na aukcijama
Ciceron:
I vek p.n.e
orator, veliki kolekcionar i poznavalac umetnosti
u govorima i filozofskim traktatima umetnou se bavio sporadino
4
eklektini stavovi (pod jakim uticajem autora iz helenizma)
vane novine: 1. misao o relativnosti umetnikog savrenstva---u
umetnosti nema napretka; moe da napreduje tehnika, ali ne i sama
izraajnost, utisak koji proizvodi delo
delimino se nadovezuje na Ksenokrata
Poetkom nove ere u rimskoj literaturi i nauci o umetnosti jaaju arhaizirajue
tendencije
Plinije Stariji:
"Naturalis historiae"-zavrio 77.godine
u 37 knjiga
neka vrsta enciklopedije koja je trebalo da obuhvati znanja iz najrazliitijih
oblasti
iznosio bez empirijskog iskustva, pozivao se na dela grkih i rimskih
autora
za iu znaajne zavrne knjige (33-36)
34 i 36-opisuje monumentalne graevine prestonice i rimskih provincija
36-navodi proporcije grkih hramova, prvi put pominje dorski, jonski,
korintski i toskanski stil
35-daje opise poznatih statua i slika koje su se uvale u Rimu
pogledi na umetnost: eklektini i pojednostavljeni, ne ulazi dublje u
problematiku um. stvaralatva, niti se bavi fenomenom um. dela
pogledi na stvaralatvo istog umetnika kontradiktorni (koristi razliite
autore)
smatra da je umetnost dostigla zenit u V i IV veku p.n.e, a u helenizmu
poelo opadanje (neka vrsta protesta protiv tadanje umetnosti koja se
ugledala na helenizam)
Kvintilijan:
orator I veka n.e.
uveren u apsolutno savrenstvo Fidijinih dela
kae da je mogao boansku velianstvenost da prikae bolje nego bilo koji
savremenik ili sledbenik
Dion Hrizoston:
filozof i govornik I veka n.e
veliao Fidijinu umetnost
po njegovom miljenju ni skulptura ni slikarstvo ne mogu neposredno da
prikau neke osobine (razum, mudrost)
putem prikazivanja vidljivim materijalom i pomou simbola mogu da
izraze svojstva koja su nevidljiva (Fidija najbolje)
umetnost kao ulni izraz ideje (dalekosean znaaj u razvitku estetike, u
najcelovitijem vidu razraeno u Hegelovoj estetici)
5
prvi pokuaj razlikovanja fenomena osobina pojedinih umetnosti
U III veku n.e. znaajni: Filostrat Stariji i Filostrat Mlai
Filostrat Stariji:
filozof i retor
razvio stavove Diona Hrizostona
smatra da je princip podraavanja nedovoljan i uvodi pojam fantazije
(mate)
Filostrat Mlai:
nastavlja ideje F.S.-a
delo "Imagines" (slike)
navodi slike napuljske galerije (nije siguran da li je postojala) ne
navodeini autore dela ni vreme nastanka
opisuje samo sadraj slika, a glavnu panju pridaje onome to je umetnik
nagovestio
sve naglaenije idealitiko i spiritualistiko naelo
Plotin:
poslednji veliki antiki filozof koji je presudno uticao na formiranje
srednjovekovne estetike
uenje o 2 sveta: 1. svet ideja; 2. svet ulnih stvari (odraz sveta ideja, snaga
koja ga otelotvoruje)
boansko pranaelo-boanska lepota: pojava udaljenija od sveta ideja
ovek boanskom naelu moe da se priblii ekstazom, ne empirijskim
putem
isticao znaaj mate, a podraavanje prirode smatrao za kontemplativnu
delatnost
O arhitekturi pisali: Strabon (opis Aleksandrije u delu "Geografija") i biografi Plutarh
(opis Atine Periklovog doba u delu "Biografije slavnih ljudi antikog sveta") i
Svetonije (u delu "ivot dvanaestorice imperatora", opisuje Cezarove i Avgustove
zasluge na ukraavanju Rima)
Markus Vitruvije Polijo:
delo "Deset knjiga o arhitekturi" ("De architectura libri decem")
napisana oko 25. p.n.e, posveena Oktavijanu Avgustu
trakat o arh. sistematski izloen i podeljen u 10 knjiga
u 1 naela arh.: trajnost, korisnost i lepota, govori o obrazovanju arhitekta
( poznavanje crtanja, geometrije, slikarstva, istorije, filozofije, medicine,
astronomije, astrologije, muzike)
6
iznosi 6 kategorija iz kojih se delo sastoji: 1. pogodnost na promene;
2.ekonomska pogodnost; 3. izgled zdanja u odnosu na okolinu;
4.ritam;5.simetrija; 6.dekor
u 2 : o graevinskim materijalima
u 3 i 4: klasifikuje hramove i bavi se proporcijama i delovima pojedninih
arhitektonskih dela
pokuao da kod arh. dela utvrdi neke elemente preuzete iz prirode
(mimetiki karakter arh)
u 5: javne zgrade, a u 6: privatne kue
u 7: unutranjom dekoracijom; u 8: naini dopremanja vode u gradove
(akvadukti)
u 9: astronomija i astrologija; u 10:opsada i razaranje grada
knjiga sauvana u celosti
pojedini teoretiari (Alberti) svojim knjigama davali isti naslov
U spisima antikih autora prvi put je formiran niz osnovnih injenica o problemima
stvaralatva
Tok pozne rimske estetike e direktno uticati na razvoj srednjovekovne estetike:
Srednji vek-ostavio spise iz oblasti estetike, traktate u optici, nekoliko ikonografskih prirunika
Princip autonomije umetnosti iezao (svaka ljudska delatnost posmatrana u
zavisnosti od boga)
Spisi-umetnika upuivali u odreene tehnike probleme rada, obavetavali o
ikonografskim uzorima i davali korisna uputstva o materijalu, tehnikama...
Van posmatranja prirode umetnost je nalazila sopstvene zakonitosti (mo mimezisa
izgubila na znaaju, srednjovekovna misao je umetniku pruala novo poverenje u
mo mate, snagu kontemplacije kojom se dosee do boga)
Plotin-uticao na srednjovekovnu estetiku
Naelo emanacije-materijalni predmet postaje lep samo ako sadri misao koja potie
od boanskog
Na vrhu-misao, pa mata, najnie-utiskivanje forme koju ini priroda
Patristika literatura-pisali su je crkveni oci
Kontradiktornosti: s jedne strane-uticaj neoplatonistikih ideja, sa druge-prihvatanje
pogleda pod uticajem istonjakih kultova (zabranjivali prikazivanje idola)
Tertulijan:
II i III vek n.e
otro napadao pagansku kulturu (Aristotel-najvei neprijatelj)
glavni greh-idolopoklonstvo
neprijateljski stav prema umetnosti
7
Kliment Aleksandrijski:
prva III veka n.e
odbija da u kultovima potuje boanstvo
ne odrie umetniku lepotu dela antikih umetnika
umetnost i talenat suprotstavio sadraju um.dela (antika umetnost)
Sveti Avgustin:
IV vek n.e
jedan od najznaajnijih hrianskih mislilaca
dela: "Ispovesti" i "O dravi boijoj"
priznaje lepotu sveta jer je data od boga koji je izvor lepote i najvia
lepota, ali svaka lepota je relativna
runo samo manji stepen lepog (majmun u svojoj vrsti moe da bude lep)
znaajni i njegovi pogledi na alegoriju--nastaje kada neto ima jedno
znaenje u rei, a drugo u duhu (jagnje kao simbol Hristove rtve)
sva vrednost umetnikog dela u ideji, forma gubi na znaaju (slikarstvo i
skulptura shvatani kao vrsta Biblije za nepismene)
istie arhitekturu i muziku (umetnosti najudaljenije od podraavanja
prirode, vlada sklad delova, ritam i red-boanska harmonija)
Opat Sie:
poetak II milenijuma
stareina opatije Sen Deni
radio na reformaciji monakog ivota, obnovi i ukraavanju opatije
Sveti Bernar iz Klervoa:
protivio se raskoi i ukraavanju crkava (opat Sie odgovorio da se crkva
ukraava da bi vernici obratili panju na majstorstvo izrade koje pobeuje
materiju)
Iraklije Prezviter:
u X veku napisao knjigu u stihovima "O bojama i umetnostima Rimljana"
oslanja se na antike autore (posebno Plinija i Vitruvija)
zbirka tehnikih uputstava o pripremi boja, vetini livenja bronze i
ukraavanju rukopisa
nedostaju uputstva iz oblasti monumentalnog slikarstva
Teofilus:
autor slikarskog prirunika "Shedula" (XII vek)
prirunik napisao u Kelnu, Nemaka
prua uputstva o gotovo svim um. tehnikama i donosi neka obavetenja iz
ikonografije, pa i filozofije i istorije
iznosi lina shvatanja o um.stvaralatvu--slikar treba da se bavi pravilnim
meanjem boja i da se oslanja na iskustva i tvorevine predaka
8
istie znaenje boje-u duhu shvatanja romanikih slikara koji su boji
davali prednost nad crteom
za umetnika je najznaajnije podraavanje dela uitelja, a ne prirode
Vilar iz Onekura:
XIII vek
graditelj
dosta putovao i uestvovao u graditeljskim poduhvatima
spis "Knjiga o izradi portreta"-vid crtakog bloka u kome su crtei praeni
tekstom
vremenom delo je preraslo u slikarski prirunik
sistem kvadrata i odseaka kruga-njihovom kombinacijom uspevao da
prikae i figuru u pokretu (razmiljao kao arhitekta koji crtanje figura
poinje od apstraktnog)
Vitelo:
XIII vek
1268- "Traktat o perspektivi"
sauvana 4 kodeksa na osnovu kojih je delo rekonstruisano
popularno i u vreme renesanse
vrsta kompilacije Aristotelovog uenja i dela arabljanskih mislilaca
pokuava da razloi sloene telesne oblike na jednostavne elemente
bavi se uticajem svetlosti na um.delo i raspravlja o tome sa kog rastojanja
treba posmatrati delo
lepota moe biti uslovljena razliitima okolnostima: 1. delo moe biti
apsolutno lepo (tada je dovoljno diviti mu se, bez ispitivanja)
Prelaz izmeu shvatanja umetnosti srednjeg veka i renesanse-vodii (putovoe)-
opsuju znamenita sveta mesta (Rim, Jerusalim, Vitlejem, Nazaret)
Eterija-"Znamenitosti grada Rima"
Teoderih:
XII vek
opis svete zemlje i najpoznatije crkve
Vodii:
3 dela:
1. spisak znamenitih spomenika i mesta
2. legende vezane za ta mesta
3. praktina uputstva namenjena onima koji na ta mesta odlaze
Iako sadre mnogo elemenata preuzetih iz predanja, spisi su veoma znaajni za
rekonstrukciju spomenika koji su uniteni.
9
O umetnosti se pisalo i u Vizantiji Patristika literatura i naslee antikih filozofa i estetike-uli u osnovu vizantijske
misli o umetnosti, ali izgraeni pogledi koji su bili razliiti
U osnovi: idealizam u duhu Plotinove filozofije
Teorijski radovi nastali izmeu zatitnika ikona i njihovih protivnika-znaajni
726-842-ikonoklazam
Umetnost treba posmatrati dvojako: sa stanovita forme i majstorstva izrade; um.
delo treba uvaavati zbog idejnih vrednosti
Teodor Studit:
pristalica ikona
ikone treba potovati zbog praobraza naslikanog na njima
Pavle Silencijarije:
VI vek
opisujui Carigrad, najveu panju posvetio Svetoj Sofiji
U samoj Vizantiji do XV veka nije sauvan nijedan slikarski prirunik, ve se
rekonstruiu uz pomo docnijih
Dionisije iz Furne:
XVIII vek
monah na Svetoj Gori
svoja slikarska znanja pretoio u delo "Erminija"
sastoji se iz 2 dela: 1.opis slikarskih tehnika; 2. ikonografski prirunik
(kako prikazivati scene i dogaaje i oznake gde ih treba ilustrovati u
unutranjosti crkve)
U XIX veku francuski putopisac Napoleon Didron pronaao "Erminiju", preveo je i
od tad se ona izuava
Prvi nagovetaji prekida sa srednjovekovnim shvatanjem javljaju se u Italiji u XIV veku
Dante Aligijeri i oto-vesnici novog vremena; afirmacija nacionalne knjievnosti i
uenosti, obnova interesovanja za antiku epohu
Prvi su interesovanje pokazali knjievnici XIV veka
Dante:
istie ota-smatra ga najveim onovremenim umetnikom
otov uitelj-imabue
10
Bokao:
pominje ota kao umetnika koji je vratio na svetlost onu umetnost koja je
bila dugo sahranjena
prethodna umetnost-postojala da zadovolji oi neznalice, a ne um mudrog
Petrarka:
nameravao da saini traktat
dosta se oslanja na Plinija
istie vajarstvo
savremenike poredi sa antikim umetnicima
cenio slikarstvo Simona Martinija
Filipo Vilani:
1381./2.- "O poreklu firentinske drave i njenim znamenitim
graevinama"
biografije uvenih ljudi i slikara
prvi ivotopisi o umetnosti od starog veka
pod uticajem Plutarha
osobine umetnika: uzvieni um, izuzetno pamenje, spretne ruke
delo mora da izgleda prirodno
navodi da su firentinski umetnici vaskrsli jednu umetnost kao to je Dante
vaskrsao poeziju
imabue---oto
nema jasne ideje o umetnikom napretku (delo otovih nastavljaa-
spokojno)
enino enini:
druga XIV veka
bavio se slikarstvom
uenik Anjola Gadija
traktat "Knjiga o umetnosti" ili "Traktat o slikarstvu"
prepliu se srednjovekovna i renesansna shvatanja
najvea panja posveena uputstvima o spravljanju boja (kao u kasnom
srednjem veku), ali je znaenje novo
cilj da podui savremenike i nastavljae kako da postanu bolji slikari
pored uputstva o tehnici i ikonografiji: kakav odnos treba da postoji
izmeu uenika i uitelja; uenik treba da ui od majstora u radionci i u
prirodi
priroda ispravljena stilom, a stil kontrolisan prirodom
ukazivao i na znaaj mate i na vanost izgraivanja linog stila
osnova umetnosti: poznavanje crtea, boja (zalagao se za "lepe" boje-
azurna, zlatna, svetlo-tamni prelazi izmeu boja)
11
Tokom XIV veka u Firenci obnovljeno interesovanje za osnovne probleme
um.stvaralatva
Formiraju se novi kriterijumi umetnikog suda, utvruju se zakonitosti
um.stvaralatva i piu se biografije najuglednijih umetnika
Uporeuju antike i moderne umetnike, trae odnos izmeu mate i prirode
Osnovne crte renesansne kulture: 1. tenja ka upoznavanju prirode
2. oslobaanje misli od crkvenih nazora
3. svest o znaaju i vrednosti ljudske linosti
4. stremljenje ka real. metodama i naunim osnovama um.shvatanja
Ta interesovanja su svojstvena i literaturi o umetnosti koja je nastala tokom XV veka
na tlu Italije
Pojave u umetnosti poinju da se sagledavaju u istorijskom kontekstu
Sutina umetnosti-u upoznavanju njenih zakonitosti koje je umetnik duan da
prikae u delima
Lorenco Giberti:
iveo 1378-1455
poznat kao skulptor
znaajni teoretiar rane renesanse
1450-delo "Komentari"
spis od 3 dela: 1. na osnovu antikih autora (Vitruvija i Plinija) pokuao da
izloi istoriju antike umetnosti; 2. posveen italijanskim umetnicima XIV
veka
kriterijum za ocenjivanje: crte (osnov umetnosti) i modelovanje (plastina
obrada forme)
Daje novu ocenu o umetnosti: imabue-pristalica grkog manira;
Kavalini-delimino ga prevaziao; oto-u potpunosti; posebno istie
Androa Lorencentija; prva XIV veka-dela dostojna ant. umetnosti;
druga -period opadanja
prva autobiografija jednog umetnika-ne sadri detalje iz ivota, ve dela i
umetnikovo formiranje
nedovreni deo: pokuaj izlaganja teorijske osnove umetnosti; bavi se
osnovnim principima optike (arabljanski izvori), proporcijama (Vitruvije),
opisuje neke novootkrivene antike spomenike
Kristoforo Landini:
prvi prevodilac Plinija na italijanski jezik
delo "Komentari o Danteu"-daje opiran pregled svega to je u Firenci
uraeno u oblasti kulture i pominje imena nekih slikara
Vilani-izvor
12
govori o Mazau (prirodnost i plastinost figura), Delkastinju (hvali crte),
Truelu (majstorstvo u prikazivanju kompozicija i perspektive), od
skulptora ceni Donatela (snaga i veto predstavljanje figura u pokretu)
Trodelna shema: 1.procvat u antici; 2. opadanje u s.veku; 3.ponovni procvat u Italiji
kroz stvaralatvo ota i drugih majstora XIII i XIV veka
Srednjovekovnu umetnost nazivali varvarskom i gotskom
Glavno interesovanje um.i pisaca kvatroenta: izuavanje teorijskih objanjenja
preloma u umetnosti i kako se pojavio preporod
Najee pisali traktate
Leon Batista Alberti:
iveo 1404-1472
njegovi spisi odigrali znaajnu ulogu u razvitku teorijske misli
kvatroenta
traktati-teorijsko obrazloenje nove umetnosti
spis "O slikarstvu"
polazni princip-umetnost je nauka koja poiva na zakonitostima i
preciznim pravilima, on nastoji da utvrdi te zakonitosti i ovlada njima
bavi se pravilima: perspektive, proporcije, anatomije
problemima: strukture, kompozicije, svetlo-tamnog
slinost sa prirodom nije dovoljna za savrenstvo (um.delo mora da
poseduje i lepotu)
lepota-u skladnom odnosu pojedinih delova slike
kompozicija-najznaajniji element slike
pred kraj ivota napisao spis "O statui"-tumaenje o proporcijama
ljudskog tela analizirajui promene koje se u telu javljaju tokom pokreta
2 metoda u radu vajara: 1.putem dodavanja materijala; 2. putem
oduzimanja m. (plastika i skulptura)
zanimao se i za arhitekturu i autor je prvog teoretskog dela o arh., posle
Vitruvija, "Deset knjig o arhitekturi"
sadri teoriju i praksu (njegova iskustva u oblasti graditeljstva)
izlae u 10 knjiga
prilikom rada koristi: 3 izvora dela ant.pisaca o arhitekturi, ouvane
spomenike ant.Rima i sopstveno iskustvo arhitekte
3 osnovna principa: funkcionalnost, korisnost i zadovoljstvo
Visoka renesansa:
Mikelanelo:
poglede na umetnost iznosio u pismima i sonetima (nije pisao traktate)
neke njegove ideje o um.preneo je i portugalski pisac Francisko de
Holanda
13
konzervativniji pogledi na umetnost u odnosu na Leonarda
umetniki ideal: plastina forma firentinske tradicije XV veka
daje prednost skulpturi
slika bolja ako naginje reljefu, reljef gori ako naginje slici
smatra da je pejzano slikarstvo bez uma
Leonardo da Vini:
tokom itavog ivota pravio beleke i zapisivao misli o umetnosti
nije napisao celovito delo o umetnosti, to su nakon njegove smrti uradili
njegovi uenici
"Traktat o umetnosti"-Leonardove beleke koje su sakupili i redigovali
njegovi uenici
raspravlja o mnogim problemima: prvenstvu meu umetnostima (daje
prednost slikarstvu), poezija daje senku stvari, sl. i muzika su sestre, ali je
slikarstvo savrenije jer je oko savrenije od uha
shvata sl. kao nauku
smatra da bi slikar mogao biti u stanju da stvara veliku umetnost mora
imati univerzalna interesovanja
bavio se: perspektivom, pokretom, slikama i problemima boje
3 vrste perspektive: 1.linearna; 2.perspektiva boje; 3.perspektiva reda
(vazduna perspektiva)
problem senke-zauzima posebno mesto, igra svetlosti po povrini
predmeta ili ljudske figure; pri tome se predmet i pozadina moraju se
meati bez kontrasta i otrih prelaza-sfumato
lepota uslovljena gradacijom senki
neke svoje pretpostvake nije koristio u sopstvenom slikarstvu
primetio da senke nisu crne, ve plaviaste i da njihova obojenost zavisi
od lokalnog tona
ukazao i na stepen svetlosti u boji
zalae se za slobodan potez
istie znaaj pokreta i zalae se za precizno prikazivanje istog (pokreti i
gestovi mogu da nagoveste psihika stanja)
forma: oslanja se na pisce kvatroenta
Albert Direr:
putovao u Italiju da bi se bolje upoznao sa slikarstvom i literaturom o
umetnosti nastalom tokom XV veka
slikari su se divili Italijanima, jer su u umetnost uveli poznavanje
perspektive, proporcije i anatomije
radovima Albertija, prihvatili ideje Pjero dela Franeske (Luka Paoli irio
njegove ideje u "Traktatu o boanskoj proporciji")
Leonardovi stavovi nisu bili toliko popularni
Na Direra najvie uticao Alberti
sauvana Direrova 3 traktata
14
1.-sastavljen od 4 knjige, posveen praktinoj geometriji-kako geometrija
moe da slui slikaru i koja su znanja vana za njegov rad
2.-fortifikaciji
3.- "etiri knjige o ljudskim proporcijama" (1523.)-zahteva da se sve
precizno meri, izneo pravilo o um. zasnovano na principima italijanskih
teoretiara (um. potrebno pruiti matematiki zakon)
ipak zakljuuje da mere nisu dovoljne (+boansko nadahnue)
relativnost lepote- nije jedinstvena za sva vremena i sve oblasti, niko ne
moe da pronae savrenu lepotu
poznavanje proporcija, perspektive i mat. zakona pomae umetniku da se
priblii savrenstvu
umetnikova dunost: da izraava ideale svoje epohe i sredine
sve stvari koje umetnika okruuju dostojne su prikazivanja
u svojim putnim belekama govori o delima koje je video
U XVI veku Italiji glavni centri: Rim i Venecija
U Veneciji- prva umetnika kritika u dananjem smislu, javljaju se i prve polemike
vezane za nju
Mark Anton Mikijel:
poznati znalac i kolekcionar
nameravao da napie niz biografija tadanjih poznatih slikara
njegov rad ostao u belekama
tako je objavljeno delo "Beleke o delima crtake umetnosti"-odnosi se na
ostvarenje venecijanskog slikarstva iz javnih i privatnih zbirki u Veneciji,
Venetu i Lombardiji
U Firenci-preovladali Mikelanelovi pogledi; ideje neoplatonizma
U Veneciji-Leonardovi (u delima nekoliko pisaca); filozofija venecijanskog
humanizma-izuavanje Aristotelovih filozofije i spisa arabljanskih mislilaca, kretala
se ka prouavanju prirode
Pjetro Aretino:
miljenja sakupljao u pismima, kasnije sauvani i objavljena "Pisma o
umetnosti"
pie o venecijanskom slikarstvu
istie Ticijanovo slikarstvo, jer prevazilazi pedantni crte Firentinaca i
Tintoretovu slobodu i brzinu slikanja
protiv normi i kanona
istie znaaj kolorita
smatra da bi umetnik trebalo da prikazuje realne situacije
skica-omiljeni vid zbog slobode i jer smatra da u umetnosti treba
izbegavati previe zavrenosti
15
Paolo Pino:
"Dijalog o slikarstvu"-imaginarna rasprava firentinskog i venecijanskog
slikara
staje na stranu Venecijanaca i daje prednost koloritu
protivi se matematiki proraunatim proporcijama
3 komponente slike: invencija, crte i kolorit
sloboda kompozicije
po prvi put izlae teoriju eklekticizma-Mikelanelov crte+Ticijanov
kolorit=savrenstvo u umetnosti
Lodoviko Dole:
"Dijalog o slikarstvu"-1557
rasprava nastala pod uticajem Aretinovih pogleda
zalae se za slikarske slobode
protivi se perspektivnom redu
smatra da slikanje poinje kada se prevazie red
motivi iz prirode treba da izgledaju kao da su sluajno nastali
ak se i plastine vrednosti ostvaruju preko kolorita (najvaniji)
iste, blistave i prijatne boje
oro Vazari:
bavio se i slikarstvom i arhitekturom
bio Mikelanelov uenik
"ivoti slavnih slikara, vajara i arhitekata"- u 2 izdanja: 1.1550; 2.1568
nova etapa u razvitku iu
presudno uticalo na karakter literature o umetnosti
glavni izvor za izuavanje italijanske umetnosti XIV -druge XVI veka
skup biografija najistaknutijih italijanskih umetnika toga doba
pisao biografije na osnovu: arhivskih podataka, sauvanih pisama,
razgovora sa savremenicima
najdetaljnije-umetnost XVI veka (druge biografije manje pouzdane)
opta shema: polazi od opte ideje, opisuje ivot i stvaralatvo umetnika
(nekad izmiljao detalje)
drugo izdanje potpunije, sa vie faktografskih podataka
neki pogledi izmenjeni--> promena odnosa prema Mikelanelovoj i
Rafaelovoj umetnosti
Mikelanelo-u 1. izdanju se divio Mikelanelovom delu (osn. merilo za
ocenu ostalih umetnika), u 2. uvia da postoje i druge teme u umetnosti,
osim ljudske figure; poinje da posveuje panju venecijanskim slikarima
Rafaelo-u 1.-njegova umetnost proces progresa koji je vrhunac doiveo
pred kraj njegovog ivota; u 2.-Rafaelo je pred kraj ivota delimino
izgubio ime koje je do tad stekao
nastoji da uspostavi vezu izmeu biografije um. i teorije um.
biografijama prethodi traktat sa dosta tehnikih opisa
16
estetske ideje uproene: sutina um. podraavanje prirode
istorijsku koncepciju sprovodi kroz itavo delo
razvoj umetnosti=razvoj ivog bia (mladost, zrelo doba, starost)
stari vek: Egipat-mladost, Grka-zrelost, Rim-starost
italijanska umetnost: kvatroento-mladost, XVI vek-zrelost,druga XVI
veka-starost
prvi koristi izraz renesansa
nagovetava neke ideje manirizma
U drugoj XVI veka menja se i odnos crkve prema umetnosti-odrie umetnost
slobodu u obradi pojedinih tema
Druga struja traila da se misaonom tematikom i isticanjem emocija pojaa versko
oseanje kod pojedinca (nagovetaj baroka)
U Italiji u drugoj XVI veka se osnivaju udruenja i akademije koje su nastojale da
fromuliu pravila za prikazivanje sadraja
an Paolo Lomaco:
slikar, poto je ostao bez vida posvetio se teoriji
"Traktat o umetnosti slikanja"-vrsta prirunika
zamiljen u 3 dela: 1. teorijski pogledi (otkria antikih i modernih
slikara); 2. praktina uputstva (njegov ukus zasnovan na Mikelanelovoj,
Rafaelovoj i Leonardovoj umetnosti); 3. pravila iz ikonografije (navoenje
primera tema koje je poeljno predstavljati)
gl. cilj umetnika-prikazivanje pokreta, izraz psihikog stanja i svetlosti
koja odreuje volumen
pogledi na umetnost su mu formalni (u nekima postaje pretea nemake
nauke o umetnosti XIX i XX veka)
>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>
>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>
Dvadeseti vek: Druga XX veka-nastavlja se istraivanje zapoeto tokom prve stolea
Riard Krauthajmer:
teite na istoriji i istoriografiji arhitekture
grad Rim-urbanizam, arhitektonsko naslee
"Pregled ranohrianske i vizantijske arhitekture"
17
Rudolf Vidkover:
umetnost renesanse i baroka, posebno delatnosti Mikelanela i Berninija
metodoloki pristup pod uticajem Abija Vardurga
ikonoloki metod preneo na prouavanje arhitekture
"Arhitektonski princip u razdoblju humanizma"
u arh. renesanse pronaao hriansku simboliku koja je preuzela ideje
neoplatonizma
jasnou i lepotu ren. graevina interpretira u hr. smislu kao simboliki
izraz poimanja boga
za ediciju Pelikanove istorije umetnosti napisao pregled umetnosti i
arhitekture u Italiji 1600-1750
Jurgis Baltruaitis:
poeo izuavanje jermenske i gruzijske um.
pod uticajem metoda Abija Vardurga
poinje da se bavi simbolikom hrianske srednjovekovne umetnosti
"Fantastini srednji vek"-prouava magijske, alhemijske uticaje mate na
staru umetnost (posebno srednji vek)
Andre astel:
prihvata ikonoloki metod
glavna oblast istraivanja: umetnost italijanske renesanse
Konak Jan Bjalostocki:
teorija i metodologija iu
monografije o Pusenu, Karavau i Brojgelu
prvi veliki istoriar umetnosti koji je prouavao renesansu srednje i
istone Evrope
Ernest Gombrih:
sledbenik ikonolokog metoda
bavi se i psiholokim istraivanjima umetnosti ("Umetnost i iluzija")
bavi se umetnou renesanse ("Norma i forma")
irokoj publici poznat po delu "Istorija umetnosti"
Posle II svetskog rata sedite iu istraivanja seli se na severnoameriko tle
Njujork, Harvard i Prinston- postaju veliki centri
Broj asopisa postaje sve vei, piu se vietomne istorije umetnosti-Pelikanova,
Propileji, od jednotomnih najpopularnija Jansonova
Mejer apiro:
objedinio formalni i ikonoloki metod
na poetku izuavao srednjovekovnu umetnost (romaniku u paniji)
potom se okrenuo modernoj umetnosti (od Kurbea do apstraktne um.)
18
dosta uticao i na savremeno likovno stvaralatvo (Dekson Polok)
Vano sredite i Engleska
Frederik Antal:
"Firentinsko slikarstvo i njegova drutvena pozadina"-socijalna
komponenta ove um.
svrstava se meu one koji su prihvatili neke ideje Arnolda Hauzera
Herbert Rid:
bavio se istorijom moderne um.
"Istorija modernog slikarstva"
"Istorija moderne skulpture"
monografija Henrija Mura
Kenet Klark:
60ih serija "Civilizacija"
tekstove pripremane za seriju pretoio u knjigu "Civilizacija"
nastavlja engleske kole iu XIX i XX veka (Raskin, Vardurg, Berenson)
monografije o Da Viniju i Pjeru dela Franeski
bavio se um. renesanse i uticajem italijanske um. na Rembranta
problemi razvitka odreenog motiva u iu ("Akt i pejza u slikarstvu")
Entoni Blant:
Klarkov savremenik, pijun
prvu znaajnu knjigu posvetio um.teorijama u Italiji
bavio se spisima o um. u Italiji u vreme renesanse
strunjak za francusku um. XVI i XVII veka (posebno cenio Pusena)
"Umetnost i kultura u Francuskoj 1000-1500" (u Pelikanovoj iu)
Piter Marej:
italijanska renesansna umetnost
NEMAKA:
Hans Zedelmajer:
Beka kola
formalni pristup obogatio ikonolokom metodom
Hans Veltint:
vizantijska umetnost
bavio se prouavanjem metodologije iu i poloajem nauke u svetu
19
FRANCUSKA: Ikonografski pristup Mijea
Mala i formalna analiza Fosiona, Enfora i Obera
Obogaene i tekovine iz ikonolokog metoda
Pjer Frankastel-"Umetnost i drutvo"
erman Bazen-pogledi na um. baroka rokokoa
an Ademar-um. XIX veka
Znaajan doprinos francuske knjievnosti
an Kasu-moderna umetnost
Andre Marlo:
pristup um. delima sa elementima esejistike
"Imaginarni muzej svetske skulpture"
ITALIJA: Snaan uticaj Kroea
Lionelo Venturi:
"Istorija umetnike kritike"
istraivanja od renesanse do Sezana
ulijo Karlo Argan:
od Bruneleskija do savremene arh.
monografije o Bruneleskiju i bauhausu
Roberto Longi:
bavio se starijom um. (Karavao, dela Franeska)
savremeni metodoloki pristup+prefinjena stilska analiza
IU KOD SRBA U XX VEKU:
Boidar Nikolajevi:
kolovao se u Beu i Berlinu
doktorirao na temu srpske crkvene arhitekture u srednjem veku
kada je doao u BG, podneo je elaborat Univerzitetu o potrebi osnivanja
katedre za iu
1906-osnovana katedra za iu na Filozofskom fakultetu
pisao o: srpskom slikarstvu, evropskom sl., minijaturama Miroslavljevog
jevanelja
bavio se kritikom
Miloje Vasi:
arheolog
kolovao se u Berlinu i Minhenu
20
"Praistorijska Vina"
bavio se srednjovekovnom umetnou ("ia i Lazarica")
Vladimir Petkovi:
usavravao se u Milanu
1905-doktorirao, tema-ranohrianski reljef u slonovai gde je prikazano
Vaznesenje
predavao na FF
prvi prilazi na ozbiljnoj osnovi sistematskom prouavanju srpskih
srednjovekovnih spomenika
sinteze-na francuskom, sadre reprodukcije srpskog s.v. slikarstva:
"Srpsko slikarstvo srednjeg veka" i "Pregled crkvenih spomenika kroz
povesnicu srpskih naroda"
monografije: ia, Ravanica, Studenica i Kaleni
rasprave i studije: pre svega se bavio ikonografskom analizom i oslanjao
se na ist. izvore
"Legenda Svetog Save u starom srpskom ivopisu"-o ciklusu Sv. Save u
hilandarskoj trpezariji i na morakoj ikoni
bavio se i arheologijom
1919-seminar za iu sa bibliotekom
Izmeu 2 svetska rata i strani istraivai se bave naom umetnou
Nikolaj Okunjev:
Rus, jedno vreme predavao u Skoplju
izuavao arh. i slik. srednjovekovnih spomenika na tlu Srbije i Makedonije
monografske studije o spomenicima
freske Nereza, . stupova, Matejia, Sopoana, Lesnova, Arilja, Morae,
Mileeva
zidno slikarstvo XIII i XVI veka
ikonografska analiza, stiklske karakteristike spomenika
njegov uenik-Svetozar Radoji :)
Gabrijel Mije:
njegova stilska podela srpske srednjovekovne arhitekture zadrana do
danas
"Stara srpska umetnost"
skupio grau kad je radio na terenu u Srbiji i Mekdoniji
objavio 4 albuma sa reprodukcijama-"Slikarstvo srednjeg veka u
Jugoslaviji"
Radoslav Gruji:
gl. oblast istraivnja-srpske pravoslavne crkve
pisao i o novijoj umetnosti
pokrenuo asopis "Glasnik srpskog naunog drutva"
21
objavio itav niz odrednica o srpskoj crkvi i srpskoj umetnosti srednjeg i
novog veka
radio i na otkopavanju crkve Svetog Arhanela kod Prizrena
prouavao i primenjenu um. srednjeg veka, minijaturno slikarstvo
monografije o Pakakoj eparhiji i Skopskoj mitropoliji
Veljko Petrovi:
" Srpska umetnost u Vojvodini" (sa Milanom Kaaninom)-obradio
slikarstvo XVIII i XIX veka
istakao vrednosti baroknog slikarstva i stvaralatva Teodora Kroa
dao konaan sud o Konstantinu Danilu i uri Jakiu
Milan Kaanin:
u 1. delu knjige pisao o srpskoj um. u Vojvodini od kasnog sr. veka do
XVIII veka
prvi doktor iu na Beogradskom univerzitetu
pisao kritike o srpskoj um. XVIII i XIX veka
pokrenuo asopis "Umetniki pogled"
za potrebe inostrane javnosti napisao na francuskom "Jugoslovensku
umetnost"-prvu sintezu o razvoju umetnosti na tlu tadanje Jugoslavije
studije iz asopisa objavio u knjizi "Umetnost i umetnici"
studije o ii, Studenici, Manasiji i civilnoj arh. u Srbiji objavio u knjizi
"Kamena otkria"
Lazar Mirkovi:
teolog, prevodio srpske srednjovekovne knjige i bavio se starom srp. i
vizantijskom um.
rezultate istraivanja objavljivao u vidu kataloga
"Starine frukogorskih manastira"
"Crkveni umetrniki vez"
"Ikone manastira Deani"
bavio se i zidnim slikarstvom, o stilu nije pisao
studije o ravenskim mozaicima Eufrazijeve bazilike u Poreu
Svetozar Radoji:
najznaajniji srpski istoriar umetnosti
studirao arheologiju u Ljubljani i Beu, a u Pragu u krugu ruskih istoriara
umetnosti nalazi oblast kojom e se baviti celog ivota
u Pragu zavrio doktorsku tezu posveenu portretima srpskih vladara u
srednjem veku
utvrivao politiko, versko i dinastiko znaenje portreta
pored ikonografke primenjuje i stilsku analizu (novina)
prelazi za docneta na FF u Skoplju
radio u muzeju June Srbije u Skoplju
22
napisao knjigu "Starine crkvenog muzeja u Skoplju"-zavrena u
aprilu1941, gotovo itav tira zapalili Bugari (?)
posle rata postaje prof. u Beogradu
na terenu prikuplja grau o zidnom sl., minijaturama, majstorima
slikarstva
"Stare srpske minijature"
"Majstori starog srpskog slikarstva"
u 2. knjizi pokuao da izdvoji linosti stvaralaca i njihov udeo u razvitku
srpske um. XII-kraja XVII veka
"Ikone iz Srbije i Makedonije"-prvi pregled ikonopisa
niz studija, monografija o Mileevi
"Staro srpsko slikarstvo"- najznaajnije delo; podeljena na 3
poglavlja:1.monumentalni stil (1170-1300); 2.narativni stil (1300-1370);
3.dekorativni (1370-1459)
"O istoriji srpske umetnosti srednjeg veka"- na nemakom
pojedinane studije sakupljene u 3 knjige: "Tekstovi i freske", "Uzori i dela
starih srpskih umetnika" , "Odabrani lanci i studije"
stvorio je grupu istraivaa koja je primenjivala specijalnu metodu
istraivanja (metodologiju)-beogradska kola istorije umetnosti
Pera Popovi:
profesor na Arhitektonskom fakultetu
bavio se restauracijom crkava (Lazarica)
pisao o staroj srpskoj arh.
sa Vladom Petkoviem napisao "Staro Nagoriino, ia i Kaleni"
arko Tati:
istraiva na terenu
monografska obrada dela stare srpske arh.
pisao o Markovom manastiru,Kaleniu, Sv.Nikite, Sv.Gore
jedan od prvih se detaljnije bavio Hilandarom
"Tragom velike prolosti"
Aleksandar Deroko:
"Monumentalna i dekorativna arhitektura u srednjovekovnoj Srbiji"
bogata graa (planovi, fotografije, kratki opisi)
prvi potpuni pregled srpske arh. srednjeg veka
prouavao i civilnu arh.
bavio se istraivanjem i folklorne arh.
"Srednjovekovni gradovi u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji"
"Narodno neimarstvo"
ore Bokovi:
izmeu 2 sv.rata napoisao studije arh. Manasije i Deana
23
posle rata-o manastiru Gradac
"Starinar"-izvetaji sa putovanja i iz asopisa
tu prvi put objavljen niz do tad neistraenih spomenika
bavio se restauracijom (Peka patrijarija)
udbenik-"Arhitektura srednjeg veka"
Vojislav Kora:
predavao ist.arh na FF
istraivao junoslovensku arh. srednjeg veka
"Graditeljska kola Pamoja"
"Arhitektura vizantijskog sveta" sa Maricom uput
"Izmeu Vizantije i zapada"- skupnjegovih studija
Vojislav J. uri:
Radojiev ak
predavao srpsku um. srednjeg veka
prouavao i viz. umetnost i dubrovako slikarstvo
bavio se uticajem ist. dogaaja i ideologije na razvoj umetnosti
"Istorija kompozicije u srpskom slikarstvu srednjeg veka i njihove
knjievne paralele"-serija od 4 studije
"Dubrovaaka slikarska kola"
"Vizantijske freske u Jugoslaviji"
jedan od autora monografije o Hilandaru i P. Patrijariji
"Ikone iz Jugoslavije"
za ediciju "Istorija srpskog naroda" napisao pregled srp. um. s.v.-a
Gordana Babi:
srpska i vizantijska umetnost srednjeg veka
monografija Kraljeve crkve u Studenici
Sreten Petkovi:
bavio se srpskom um. XVI i XVII veka
"Zidno slikarstvo na podruju Peke Patrijarije 1557-1614"
monografija o Morai i manastiru Sv. Trojica kod Pljevalja
bavio se i grafikom opremom stare srpske tampane knjige
ikonografijom i kultovima srpskih svetitelja u XVI i XVII veku
rusko-srpskim um. vezama
Jovanka Maksimovi:
srp. srednjovekovna skulptura
srp. srednjovekovna minijatura
uticaj viz. i zapadnoevropske umetnosti na srpsku umetnost s.v.-a
izuavanje Miroslavljevog jevanelja
pisala o slikrastvu u primorju
24
Bojana Radojkovi-starim srpskim zlatarstvom i s.v. nakitom; Miljana Ljubinkovi-
orovi-prvi pregled starog srpskog duboreza
Mirjana Tati-uri-
ikonografijom Bogorodice
"Studije o ikonografiji Bogorodice"
Pavle Vasi:
bavio se XVIII i XIX vekom
"Doba baroka" i "Doba rokokoa"-sabrane studije
monografija o Anastasu Jovanoviu
"Odela i oruje"-istorija kostima
Miodrag Kolari:
srpski klasicizam
8 knjiga pod naslovom "Klasicizam kod Srba"
"Srpska umetnost XVIII veka"
"Srpska garfika XVIII veka"
pisao o lik. kulturi Karaorevog doba
Dejan Medakovi:
stilski i ikonografsko-ikonoloki problemi srpske um. XVIII i XIX veka
"Srpski slikari"
"Putevi srpskog baroka"
monografije o manastiru Savini
um. XVIII veka u Hilandaru
"Istraivai srpskih starina"
"Srbi u Beu", "Srbi u Trstu", "Sent Andreja"-o Srbima van Srbije
"Srpska umetnost u XVIII veku"
"Srpska umetnost u XIX veku"
Dinko Davidov:
srpska um. u Maarskoj
srpska grafika XVIII veka
ukrajinski uticaji na srpsku um. XVIII veka
Miodrag Jovanovi:
umetnost XIX veka
"Srpsko slikarstvo u doba romantizma"
Radmila Mihajlovi:
ikonoloki problemi u srpskoj um. XVIII i XIX veka
povezuje um, knjievnost i teatar tog doba
"Mrtva priroda u srpskom slikarstvu XVIII i XIX veka"
25
Jovan orevi, Branislav Todi :)-monografije o Graanici, Starom Nagoriinu,
Manasiji, Deanima i pregled slikarstva u doba kralja Milutina
Milka anak-Medi, Marica uput-"Srpska arhitektura u doba turske vlasti"
Lazar Trifunovi:
profesor moderne umetnosti na FF
"Srpsko slikarstvo 1900-1950"
Miodrag Proti:
slikar
osniva Muzeja savremene umetnosti
"Srpsko slikarstvo XX veka"
monografije o Milanu Konjoviu, Savi umanoviu,Mileni Pavlovi-Barili
"Slika i smisao" (estetika i teorija um.)
"Nojeva barka" (knjievni rad)
Gojko Suboti:
srednjovekovna srpska um.
slikarstvo i spomenici Svete Gore, Kosova i Metohije
pisao i o spomenicima u Makedoniji iz XV veka
"Sveti Konstantin i Jelena u Ohridu"
"Ohridska slikarska kola XV veka"
Recommended