Upload
vedran-kosalec
View
438
Download
1
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Arhitekturom na zahtjev s mogućnošću samoobnavljanja poboljšava se funkcionalnost i povećava raspoloživost optičkih prospojnika kao dijelova optičkih čvorova u optičkoj telekomunikacijskoj mreži. Kreiranjem modela kvarova i implementacijom Monte Carlo simulacije nad tim modelom omogućava se određivanje raspoloživosti različitih arhitektura optičkih prospojnika koji koriste arhitekturu na zahtjev...
Citation preview
Zavod za telekomunikacije
Zagreb, srpanj 2013. 1 od 21
DIPLOMSKI RAD br. 530DIPLOMSKI RAD br. 530
MONTE CARLO SIMULACIJA MONTE CARLO SIMULACIJA KVAROVA OPTIČKIH KVAROVA OPTIČKIH
PROSPOJNIKAPROSPOJNIKA
Vedran Kosalec
Zavod za telekomunikacije
Zagreb, srpanj 2013. 2 od 21
SadržajSadržaj
Motivacija Arhitektura na zahtjev Monte Carlo simulacija
klasa komponenta ulazna datoteka obrada ulazne datoteke simulacija statistika simulacije
Rezultati Zaključak
Zavod za telekomunikacije
MotivacijaMotivacija
optičko vlakno kao prijenosni medij (brzina ...) sveoptička komutacija Big Data SLA svaka aplikacija = svoj profil prometa poboljšanje funkcionalnosti povećanje raspoloživosti smanjenje katastrofalnih kvarova
Zagreb, srpanj 2013. 3 od 21
Zavod za telekomunikacije
Zagreb, srpanj 2013. 4 od 21
izvor: [1]
Zavod za telekomunikacije
Arhitektura na zahtjev (Arhitektura na zahtjev (engl. AoDengl. AoD))
rješava probleme fiksne arhitekture ograničena dogradivost ograničena skalabilnost ograničena potpora novim funkcionalnostima
sjetimo se svaka aplikacija = svoj profil prometa = svoj način zauzimanja mrežnih resursa
najveća prednost = mogućnost samoobnavljanja uklanjanje kvara bez ljudske intervencije nastavak rada čvora i u slučaju kvara
Zagreb, srpanj 2013. 5 od 21
Zavod za telekomunikacije
Arhitektura na zahtjev (Arhitektura na zahtjev (engl. AoDengl. AoD))
Zagreb, srpanj 2013. 6 od 21
izvor: [2]
izvor: [3]
izvor: [4]
Zavod za telekomunikacije
Monte Carlo simulacijaMonte Carlo simulacija
Monako kockarnica generator slučajnih br. u radu se korisiti ova simulacijska metoda
jer su analitičke presložene za veći broj varijabli
tijek1. za svaku komponentu generiraju se TTF i TTR
2. prema scenariju zaštite ili obnavljanja i raspoloživosti
3. učinci kvara ili popravka se propagiraju kroz sustav
4. ako kvar ili popravak utječe na pojedinu komponentu
5. dolazi do promjene njezinog stanja
pritom = vodi se statistika računa se kumulativno vrijeme ispravnog stanja
Zagreb, srpanj 2013. 7 od 21
Zavod za telekomunikacije
MC - komponentaMC - komponenta
osnovni kostur i podloga = klasa nakon obrade ulazne datoteke
instanciranje svake potrebne komponente
brojači portova, pripadnosti pojedinim konekcijama, kvarova, ...
parametri intenzitet kvarova, vrijeme do kvara, vrijeme do popravka, ...
funkcije postavi parametre, generiraj TTF, generiraj TTR,
dodaj pripadnost konekciji, ...
Zagreb, srpanj 2013. 8 od 21
Zavod za telekomunikacije
MC - komponentaMC - komponenta
Zagreb, srpanj 2013. 9 od 6
Zavod za telekomunikacije
MC – ulazna datotekaMC – ulazna datoteka
obična .txt datoteka 1 redak = 1 konekcija
svaka konekcija mora završavati znakom „\n”
konekcija = niz komponenti koje su njen sastavni dio komponenta = 6-znamenkasti kod
1 znamenka = vrsta komponente 2 znamenke = koja vrata (engl. port) se koriste 3 znamenke = jedinstveni broj komponente
u slučaju redundantnih elemenata u posebnom retku odvojeni praznim redom
Zagreb, srpanj 2013. 10 od 21
Zavod za telekomunikacije
Zagreb, srpanj 2013. 11 od 21
MC – ulazna datotekaMC – ulazna datoteka
Zavod za telekomunikacije
MC – obrada ulazne datotekeMC – obrada ulazne datoteke
ideja = pročitati 6 znakova obrada te komponente pročitati idućih 6 znakova itd...
cilj: strukturu prospojnika prebaciti
.txt memorija računala
koliko konekcija sadrži struktura prebrojati komponente postaviti inicijalne parametre komponenata dodati komponente pripadajućim konekcijama saznati ima li redundancije
Zagreb, srpanj 2013. 12 od 21
Zavod za telekomunikacije
MC – simulacijaMC – simulacija
temelji se na obradi događaja nalaze se u listi događaja
prilikom pokretanja = sve ispravno lista se puni vremenima do kvara za svaku komponentu sortiranje vremena
obrađuje se 1. događaj u listi otkriva se kojoj komponenti pripada događaj radi li se o kvaru ili popravku komponente postavljaju se brojači generiraju se nova vremena za tu komponentu ažurira se vrijeme u kojem je sustav ispravan
Zagreb, srpanj 2013. 13 od 21
Zavod za telekomunikacije
MC – simulacijaMC – simulacija
kvar obrada u ovisnosti o dostupnosti redundantnih elemenata postavlja se zastavica* radi li se o katastrofalnom kvaru prema potrebi
generira se TTR za tu komponentu ažurira se lista događaja istraži se koje sve konekcije su zahvaćene kvarom
popravak zastavica* se vraća u stanje = nije kvar generira se TTF i ubacuje na listu događaja
Zagreb, srpanj 2013. 14 od 21
Zavod za telekomunikacije
MC – simulacijaMC – simulacija
Zagreb, srpanj 2013. 15 od 21
ažuriranje vremena = razlika vrsim i vrsim0
Zavod za telekomunikacije
MC – statistika MC – statistika
koje vrijeme je odsimulirano
koliko događaja je obrađeno
trajanje simulacije
vrijeme koliko je koja konekcija bila ispravna [%]
broj ispravnih konekcija po razredima
ukupan broj kvarova tijekom simulacije
po vrsti komponente analiza kvarova
Zagreb, srpanj 2013. 16 od 21
Zavod za telekomunikacije
Zagreb, srpanj 2013. 17 od 6
Zavod za telekomunikacije
RezultatiRezultati
Zagreb, srpanj 2013. 18 od 21
Zavod za telekomunikacije
RezultatiRezultati
Zagreb, srpanj 2013. 19 od 21
Zavod za telekomunikacije
ZaključakZaključak
AoD poboljšava funkcionalnost i raspoloživost veća fleksibilnost (svaka aplikacija svoj profil prometa)
C++ simulator >>> nekoliko puta brži od Java simulatora vrijeme trajanja simulacije
raste eksponencijalno s povećanjem simuliranog vremena broja događaja strukture prospojnika
za kvalitetne i precizne rezultate potrebno simulirati = barem 109 sati
Zagreb, srpanj 2013. 20 od 21
Zavod za telekomunikacije
LiteraturaLiteratura
[1] Ericsson, veljača 2013. [2] N. Amaya, G. S. Zervas, D. Simeonidou, “Architecture on
Demand for Transparent Optical Networks”, ICTON 2011.
[3] Garrich, M. Power Consumption Analysis of Architecture on Demand. 2012., paper P5.06
[4] Džanko, M. FKT prikaznice s predanja. Optičke komutacijske tehnologije. FER, ZTEL, 2012
Zagreb, srpanj 2013. 21 od 21