Srednja škola Daruvar

„Otkrijmo zajedno vrednote Hrvatske!“

Daruvarski termalni izvori

Esej izradile: Mentorica: Sanja Krpan Ksenija Škorić, dipl. oecAntonija SedlačekManuela StakorVesna Vuk

Daruvar, ožujak 2009.

UVOD

Jedna od vrednota kraja u kojemu živimo su daruvarski termalni izvori. Zbog

njihovog velikog značenja u ozdravljenju ljudi, ali i turističke strane po kojoj je i sam

grad Daruvar poznat, razlog je odabira teme ovoga eseja.

Kako bismo temeljitije približili vrednote daruvarskih termalnih izvora, krenut

ćemo od povijesti grada Daruvara, kao i samih termalnih izvora, odgovorit ćemo na

pitanje u čemu se ogleda značenje termalnih izvora, kakav je način liječenja u

daruvarskim toplicama te kako je navedena vrednota pridonijela i kako pridonosi

razvoju turizma grada Daruvara.

Navest ćemo zašto je toliko važno mineralno blato u liječenju, kako je nastalo

danas poznato kupališno lječilište te kako je zbog termalnih izvora izgrađen cjelokupni

turistički kompleks koji pruža, osim liječenja, i mnogo zabave i opuštanja.

Prilikom pisanja služit ćemo se literaturom koja iznosi prve podatke o

daruvarskim termalnim izvorima, sve do danas, a kako bi riječi upotpunile cjelokupnu

sliku o temi kojoj se bavimo, umetnuli smo ilustracije.

2

SADRŽAJ

Da bi se što preglednije objasnilo značenje daruvarskih termalnih izvora, prvo

treba opisati i krajolik na kojemu je izniknuo grad Daruvar.

Daruvar je slavonski lječilišni gradić, smješten u kotlini na prirodnom proširenju

rječice Toplice. Prošlost Daruvara je duga i bogata zahvaljujući ponajviše ljekovitim

termalnim izvorima. Oko njih su se skupljali, štovali njegovu vodu i gradili svoja naselja

brojni narodi kao što su Iliri, Rimljani, Turci te grofovi Janković, koji su zaslužni da

današnji Daruvar ima upravo ovakav izgled.

Od kraja 18. stoljeća pa sve do Drugog svjetskog rata, Daruvar je bio lječilišni

centar, poznat ne samo u našoj zemlji već i preko njenih granica. 1837. godine je

kraljevskom poveljom Ferdinanda I. dobio status trgovišta čime mu je omogućeno

održavanje godišnjih sajmova i tržnica na kojima je dozvoljena trgovina obrtničkim,

ratarskim i stočarskim proizvodima.

Krajem 19.stoljeća bio je već poznato trgovačko, obrtničko i lječilišno središte u

kojeg su dolazili ne samo seljaci iz okolnih sela već i mnogi potencijalni bolesnici, ali i

turisti. Jednako tako postao je značajno administrativno i kulturno središte.

Broj stanovnika bio je u neprestanom porastu. Prema posljednjem popisu iz

2001. godine, u Daruvaru je popisano ukupno 10020 stanovnika, ali su tu ubrojani i

prognanici, tako da se navodi i brojka 9 794 kao ukupni broj stanovnika.

Najstariji naziv za naselje koje je ležalo uz vodotok Toplicu i termalna vrela

nalazi se na Antonijevoj karti koja bilježi ova odredišta: Siscia – Varianis – Aquis –

Balisis – Incero –Stravianis - Mursa. To bi ustvari glasilo: Sisak – Kraljeva – Velika -

Daruvar-okolica – Požega- Osijek. Postojala je dvojba oko imena Aquis Balisis – da li

se to ime zaista odnosi na Daruvar ili pak na Lipik, no u Lipiku nema rimskih ostataka,

dok ih u Daruvaru ima mnogo. Počevši od rimskog zida čije su ruševine još početkom

20. stoljeća bile vidljive, a također i niz arheoloških nalaza poput rimskog novca,

3

portala, statua i vaza. Njihova nalazišta su ponajviše vezana za sjeveroistočne

predjele današnjeg grada to jest predjel Slavika i kupališnog lječilišta. Iz nadgrobnog

kamena saznaje se za ime Aquae Balissae u 2. stoljeću.

Do imena Daruvar došlo je od grba Antuna pl. Jankovića u kojemu je bio ždral

(na mađarskom daru), jer je on, kao plemić, naslijedio od djeda Bonaventure

Jankovića, porijeklom iz Baranje, grb u kojem se nalazi ždral. Antun pl. Janković je

kupnjom Podborja sebi sagradio dvorac imenom Daruvar („Ždralovgrad“) s prostranim

parkom oko njega.

Budući da je već tada postojalo nekoliko kuća južno od dvorca, vjerojatno na

mjestu uz vodotok Toplicu, ime Daruvar je prešlo i na ovaj dio Podborja, a naročito

kad su se u 18. st. na poziv Jankovića oko dvorca naselili obrtnici iz Češke, Mađarske,

Austrije te drugih dijelova Hrvatske i kad je dvorac 1777. konačno završen. U narodu

je još dugo ostalo ime Podborje i za kupališno lječilište, ne spominje se naselje

Daruvar, već Podborje s opatijom sv. Helene.

Sadašnji grb Daruvara

Dvorac grofa Jankovića

4

Već rimski naziv naselja na mjestu današnjeg Daruvara – Aquae Balissae (jaka

vrela) – govori da je jedan od ključnih razloga nastanka aglomeracije bio postojanje

izvora tople vode te da je time određena jedna od primarnih gospodarskih funkcija

naselja – kupalište i lječilište. U srednjem vijeku već postoji naselje Toplica. Smješteno

je na prometnom pravcu sjever – jug, ali i uz tople izvore, unatoč čestim plavljenjima

brdskog potoka Toplice čije se brze vode tek tu, u dolini smiruju.

Povijest termalnih izvora

Termomineralna voda Daruvara oduvijek je korištena za liječenje i rehabilitaciju,

kao i za poboljšanje kvalitete života. Prvi su je koristili Jasi, ilirsko pleme, čije je ime

značilo «topličani». Liječili su se tu i rimski, turski, austrougarski i hrvatski vojnici,

gospoda, građanstvo i seljaštvo. Kristalno se čista voda koristila i za kupke i za piće,

jer je u više navrata dokazana njezina ljekovitost. U prvoj polovici 20. stoljeća za

kupanje i liječenje korištena su dva mineralna i tri blatna termalna vrela.

Ljekovita voda daruvarskih izvora je vadoznog porijekla i spada u indiferentne

hipertermne vode. Prema internacionalnoj klasifikaciji je kalcijsko-hidrokarbonatna.

Radioaktivnost vode je niska i pada s toplinom izvora. Kemijski sastav izvora je skoro

identičan, ali je temperatura različita. Kapaciteti današnjih izvora su oko 30 litara u

sekundi.

Na području današnjeg Daruvara se već gotovo dva stoljeća njeguju izvorišta

ljekovite vode. Možemo reći da se ova voda od postanka čovječanstva koristi u svrhu

liječenja raznih bolesti. Temperatura ovih voda kreće se oko 46,7 stupnjeva Celzijevih.

Grof Janković je uvidio ljekovitu moć ovih voda te je počeo ulagati u Daruvar kao grad

koji je s vremenom postao grad poznat kao kupalište, ali i kao lječilišne toplice.

Mineralno blato

U blizini izvora se nalazi i peloid (mineralno blato, fango). Sastoji se od azurno

plave ilovače pomiješane sa sićušnim zrncima kvarcnog pijeska, pepela vulkanskog

podrijetla te drugih anorganskih i organskih sastojaka. Mineralno blato se koristi za

5

liječenje u blatnim kupkama. Liječilo se i kupkama s ugljičnom kiselinom, sunčanim i

zračnim kupkama na čistom zraku Margaretnog vrha okruženom nasadom omorika.

Kupališno lječilište

Začetnikom modernog razvoja korištenja izvora tople vode te izgradnje

kupališno-lječilišnih kapaciteta s pravom se smatra grof Antun Janković. Godine 1772.

dao je kaptirati nekoliko izvora tople vode i sagraditi četiri bazena sa zgradom koja je

danas u kompleksu daruvarskog kupališnog lječilišta poznata i kao Antunove kupke.

Nešto kasnije sagrađena je i Ivanova kupka, a 1860. Marijina, Opća blatna kupka

zajedno s vilom Marija izgrađenom u švicarskom stilu pa je danas poznata i kao

„Švicarska vila“. Vila Arcadia gradi se 1870., a 1909. i najprepoznatljivija zgrada koja

postaje simbolom kupališta i grada Daruvara - Centralna blatna kupka, u maurskom

stilu. Terasa – kavana završena je 1912. godine čime je zaokružen ciklus gradnje

najznačajnijih objekata današnjeg kupališnog lječilišta.

Centralno blatno kupalište

6

Anina blatna kupka

„Antoni - Bad“

Antunova kupka leži na starim rimskim temeljim. Zgrada je zidana, kupališni

prostori popločeni kamenim pločama, dovod vode je cijevima iz središnjeg izvora, a

izljevi su u potok Toplicu, iz svakog prostora odvojeno. U sredini objekta nalazi se

bunar.

„Johannes-Bad“

Ivanova kupka je objekt građen od 1810. do 1818., a ime je vjerojatno dobio po

Izidorovom ocu Ivanu Jankoviću. Točna lokacija ove zgrade nije nam poznata, zbog

nedostatka podataka.

„Schlammbad“

Blatna kupka je 1818. godine bila drveni objekt, kedna jama, ograđena

daskama i pokrivena laganim krovom. Drugih podataka o ovom objektu nema, a

pretpostavka je da se nalazi na mjestu današnjeg Centralnog blatnog kupališta.

Jezero na mjestu „prastarog kupališta“

7

Dvadesetak koraka od toplica prema obližnjem visokom brdu, pronađeno je u

zemlji rimsko kupalište... Isto nije još obrađeno, niti nadsvođeno, već postoji samo

jedno jezero u koje su se dovodili ozlijeđeni konji da bi ih ljekovita voda izliječila.

Iako se ne radi o izgrađenom kupališnom objektu, vrijedno je spomenuti ovaj

izvor jer govori i o ovakvom načinu uporabe termalne vode (ne samo 1777., već i

ranije), o jačini izvora te dozvoljava pretpostavku da je to lokacija Ivanovih kupki koje

će se graditi od 1810. – 1818. Temelji se na činjenici da je na mjestu današnjih

Ivanovih kupki nađeno mnogo rimskih ostataka. Ako je ta pretpostavka točna,

možemo zaključiti da na ovoj lokaciji daruvarskog kupališta postoji najduži dokazani

kontinuitet u korištenju termalnih voda.

Lječilište je tijekom godina doživjelo brojne promjene i uvodilo nove programe.

U daruvarskom lječilištu se otvara i bolnički odjel. Danas to liječilište ima naziv

Daruvarske toplice – specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju.

Nakon završetka 2. svjetskog rata svi su objekti kupališnog lječilišta

nacionalizirani i dograđen je niz objekata koji su povećali kapacitete i efikasnost

liječenja. Godine 1958. izgrađena je nova zgrada Ivanovog doma, a 1980. moderan

hotel „Termal“ visoke „B“ kategorije. Izgrađen u samom srcu prekrasnog Julijevog

parka, sa svojih 160 soba te s još 32 postelje u depadansi „Arcadia“, hotel „Termal“

čini temelj ponude daruvarskih toplica.

„Termal“ „Arcadia“

8

Zdravstveni turizam danas

Zdravstveni turizam u Daruvaru ima vrlo dugu tradiciju. U novije vrijeme su se

razvili i drugi smjerovi zdravstveno-turističke ponude, medicinski programirani aktivni

odmori, kineziološki program, sportska rekreacija, lovni turizam, vinske ceste,

planinarski turizam, izleti i dr.

Povijesni perivoj Daruvara i park šuma, koja spaja grad i njegovo zelenilo s

obroncima Papuka i njegovim autohtonim šumama, obiluju vrijednim biljnim vrstama te

su zaštićeni.

Daruvarske toplice

Danas daruvarske toplice nude gostima rekreativne prostore, zatvorene i

otvorene plivaće bazene s termalnom vodom, gimnastičku dvoranu, saunu, solarij,

kuglanu, fitness studio, teniska i druga sportska igrališta, trim i biciklističke staze te

predstavlja idealno mjesto za kondicijske pripreme sportaša, ali i za odmor i rekreaciju.

Tu su i brojna izletišta u okolici grada, skijaška staza s vučnicom na Petrovom vrhu,

Rimska šuma, a Papuk, park prirode, okupira pozornost planinara i znanstvenika.

Osnovni prirodni činitelj «Daruvarskih toplica» su zdrave tople vode te nalazišta

mineralnog blata (peloid, »fango»). Termalna voda Daruvara je po svom sastavu i

balneološkoj klasifikaciji akratoterma to jest indiferentna voda s mineralizacijom ispod

lg/lit. Postoji nekoliko izvora vode koji se razlikuju temperaturom, a koja se kreće od

39,2 do 47,5 °C . Kemijskom analizom utvrđeno je da prevladavaju kalcij i magnezij od

kationa i hidrokarbonati od aniona.

9

Važnu ulogu u liječenju ima i drugi prirodni činitelj, mineralno blato - «fango».

Nalazišta blata su uz izvore termalne vode, a postanak peloida tumači se stoljetnim

procesom razgradnje organskih i anorganskih tvari, djelovanjem vode i atmosferalija,

uz velike promjene temperature tla.

Način liječenja

Termalna voda danas se primjenjuje u kupkama običnim, izmjeničnim te

Hubburd kadama i kadama za hidro-masažu s temperaturom od 34 – 38 °C. Koristi se

i u terapijskim bazenima, za provođenje grupne i individualne hidrogimnastike.

Mineralno blato upotrebljava se u obliku obloga na oboljele ili oštećene zglobove ili

kralježnicu, direktno na tijelo ili preko pamučne tkanine.

Kompleksna fizikalna terapija provodi se primjenom modularnih i galvanskih

struja, ultrazvuka, indiferentnih struja, magnetoterapije, lasera, vasotraina, krioterapije,

parafinskih obloga i podvodne masaže.

Uz prirodne čimbenike, u liječenju se primjenjuju postupci kompleksne

medicinske rehabilitacije – od gimnastike u terapijskom bazenu do suvremene

elektroterapije (modulirane i galvanske struje, laser, magnetotron, biofeed back i dr.).

10

Terapije se provode u suvremeno uređenim medicinskim prostorima, pod nadzorom

liječnika specijalista i stručnog medicinskog osoblja.

Hotel „Termal“ je idealno odredište za svaku osobu koja je u Daruvar došla radi

rehabilitacije, kulturnih manifestacija, sportskih priredaba, rekreacije ili jednostavno

radi odmora. Dugo godina tradicionalno vodeća djelatnost, liječenje i rehabilitacija

ginekoloških bolesti zauzima oko 20% kapaciteta. Daruvarske su toplice

specijalizirane i za slučajeve poput upalne i degenerativne reumatičnosti,

postoperativne rehabilitacije, kronične upale ženskih genitalnih organa, bolna stanja

spinalnih živaca.

Rezultati liječenja su veoma impresivni. Bolesnici su često dopremani na

kolicima ili nosilima, a kućama odlaze bez pomoći aparata ili pomagala. Subjektivne

tegobe te bol reumatičara smanjena je kod 75-80 % bolesnika, a poboljšanje gibljivosti

kod teže oštećenih zglobova postiže se kod 60-65 % bolesnika. Tradicija i kvaliteta

kupališnog lječilišta moraju se i dalje razvijati. Stoga se velika pažnja posvećuje

tehničkoj opremljenosti, školovanju kadra te očuvanju visoke razine pružanja

zdravstvenih usluga.

Grupna terapija u bazenu

11

Terapija za djecu s teškoćama u razvoju

Brončana skulptura kupačice („Gola Maja“), Antun Augustinčić

Termalni vodeni park «Aquae Balissae»

Turistička ponuda grada Daruvara 7. lipnja 2008. godine obogaćena je

novoizgrađenim Termalnim vodenim parkom, jednim od rijetkih vodenih parkova s

vodom iz termalnih izvora čija je tradicija korištenja duga više od 2 tisućljeća.

Novi termalni vodeni park «Aquae Balissae» prostire se na 10 tisuća četvornih

metara, ima dva bazena, otvoreni i zatvoreni s vodenim atrakcijama kao što su saune,

turske kupelji, whirlpool, nekoliko dječjih bazena, tobogane, površine za sunčanje te

bogatu ugostiteljsku ponudu.

12

ZAKLJUČAK

Bitna odrednica koja povezuje prošlost i sadašnjost života u Daruvaru je

liječenje kojega ne bi bilo bez termalnih voda. Bez termalnih voda ne bi bilo ni samog

grada Daruvara, ni života u njemu, ni poznatog glasa o njemu, kao ni sve što je

godinama građeno u njemu.

Ljudi su od samog početka kroz stoljeća dolazili i odlazili kako bi riješili svoje

zdravstvene probleme, a nas se, osim toga, mogu doći zabavljati i odmarati jer su

termalne vode omogućile da Daruvar postane poznato turističko središte u Hrvatskoj.

13

Važno je istaknuti da nisu samo termalni izvori doveli turiste u Daruvar, oni su

velikim dijelom potpomogli da se razviju i iskoriste i druge djelatnosti kao što su lovni

turizam, planinarski turizam, vinske ceste. No, sve je ipak krenulo od termalnih izvora.

Tijekom godina je usavršen i način liječenja, a to možemo zahvaliti vrhunskim

liječnicima. Zbog toga Daruvar postaje nezaobilazno lječilište i poznatim sportašima.

Osim svega navedenoga,nezaobilazno je spomenuti i prirodu koja okružuje

grad Daruvar i zbog koje već duže vrijeme nosi titulu najljepšeg malog grada u

Republici Hrvatskoj.

Na samom kraju zaključujemo da bez prirodnih dragocjenosti, ali ljudskog rada,

Daruvar ne bi bio danas ono što uistinu je; i kulturni i gospodarski i turistički centar.

Nadalje, svaki komentar je subjektivan, i s razlogom takav kakav je, Daruvar

Vam pruža odmor po mjeri. Zbog sve zahtjevnijeg načina življenja, sve manje

vremena ostavljamo za sebe i svoj unutrašnji mir, a odmor je potreban svakome. Zato

nas posjetite i jamčimo Vam užitak, odmor, opuštanje i lijep provod – sve na jednom

mjestu!

14

Literatura:

1. Daruvar (1975.) monografija

2. Daruvar (1987.) monografija

3. Daruvar na starim razglednicama i fotografijama (2005.) fotomonografija

4. www.daruvar.hr

15