Download pdf - Vlada misljenje ZZP

8/9/2019 Vlada misljenje ZZP

1/18

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Ured za zakonodavstvoKlasa: 011-02/13-01/432Ur.broj: 50501-6/6-13-02

Zagreb, 4. prosinca 2013.

MINISTARSTVO UPRAVE

PREDMET: Nacrt prijedloga zakona o životnom partnerstvu

- mišljenje

Na Nacrt prijedloga zakona o životnom partnerstvu Ured za zakonodavstvo, u okviru svogadjelokruga, iznosi sljede će:

I. U dijelu koji se odnosi na usklađenost Nacrta prijedloga zakona s Ustavom Republike

Hrvatske i pravnim poretkom Republike Hrvatske, uvažavajući pri tome pravne propise i pravni sustav Europske unije:

U članku 6. stavku 2. smatramo da se suvišno propisuje zabrana diskriminacije temeljem seksualne orijentacije i rodnog identiteta, s obzirom da ovo pitanje nije predmet uređenja ovog Zakona i već je uređeno Zakonom o suzbijanju diskriminacije („Narodne novine" br. 85/08 i 112/12).

U članku 12. predlažemo umjesto „registrirano" navesti „sklopljeno" jer se radi o zaprekama za sklapanje životnog partnerstva, a ne njegovu registraciju.

U odnosu na članak 15., primjećujemo da nije osigurano pravo na pravni lijek protiv rješenja nadležnog ureda te je isto potrebno odgovarajuće propisati.

U članku 19. u stavku 3. propisano je da će ministar nadležan za poslove uprave propisati mjerila za određivanje iznosa naknade i namjenu prihoda ostvarenih od sklapanja životnog

partnerstva. Mišljenja smo da određivanje namjene u koju će se koristi prihodi od sklapanja životnog partnerstva ne može biti predmet uređenja pravilnika već treba biti određeno zakonom.

Predlažemo ispod podnaslova „Poništaj životnog partnerstva", radi jasnoće i preglednosti, u zasebnom članku taksativno navesti razloge za poništaj životnog partnerstva.


2/18


3/18

već uređena posebnima zakonom. U svakom slučaju treba izostaviti navod „istospolne orijentacije" jer ova prava ne ovise o seksualnoj orijentaciji osobe.

U članku 67. stavku 2. i članku 81. stavku 2. primjećujemo omašku kod pozivanja na posebne propise.

Nejasan je doseg odredbe članka 76. stavka 1. te je istu potrebno dodatno obrazložiti. Naime, ova odredba, pored ostalog, propisuje kako je brak između državljana država članica Europskog gospodarskog prostora izjednačen po status sa bračnom zajednicom, međutim ovo pitanje treba biti predmet uređenja zakona kojim se uređuju bračni odnosi, a ne predmet uređenja zakona kojim se uređuje životno partnerstvo. Isto tako, smatramo da bi se ovaodredba trebala odnositi samo na zajednice u kojima je jedan od partnera hrvatski državljanin,a ne na zajednice između državljana država Članica drugih država Europskog gospodarskog prostora. Potrebno je dodatno razmotriti ovu odredbu i odgovarajuće korigirati izričaj tako bude jasno što se i na koji način normira.

U odnosu na izričaj koji se navodi u više članaka Nacrta prijedloga zakona kojima se uređuje jamstvo zabrane nepovoljnog postupanja (npr. 67. i 73.) predlažemo razmotriti da se umjesto „prava i obveze životnih partnera ... dopušteno je mijenjati" koristi izričaj kojim bi se na općenit način reguliralo da je prilikom donošenja posebnih zakona kojima se uređuju prava i obveze koja se temeljem ovoga Zakona ostvaruju u okviru životnog partnerstva potrebno poštivati jamstvo zabrane nepovoljnog postupanja. Dodatno predlažemo razmotriti da se ovo pitanje normira kroz jednu sveobuhvatnu odredbu.

Uzimajući u obzir da se ovim Zakonom uređuje niz prava koja se ostvaruju u okviru životnog partnerstva, a koja su primarno predmet uređenja različitih posebnih zakona, koji sada ne poznaju pojam „životno partnerstvo" (primjerice, zakoni kojima se uređuju obveze plaćanja poreza), predlažemo dodatno urediti u prijelaznim odredbama ovoga Zakona potrebu intervencije u takve posebne zakone.

Pored toga, trebalo bi dodatno urediti strukturu Nacrta prijedloga zakona kako bi bila preglednija. Primjerice, numerirati glave, naslove i podnaslove.

Zaključno, ne dovodeći u pitanje potrebu uređenja prava osoba istog spola kroz institut životnog partnerstva i uvažavajući činjenicu da ovo pitanje izlazi izvan djelokruga stručnog nositelja, ipak ovim putem ukazujemo i na potrebu sustavnog zakonskog uređenja statusa izvanbračne zajednice.

II. U dijelu koji se odnosi na primjenu propisa iz područja procjene učinaka propisa:

Stručni nositelj je u pripremnom postupku za donošenje Godišnjeg plana normativnihaktivnosti za 2013. godinu, proveo Prethodnu procjenu. Prema obrascu Prethodne procjeneutvrđeno je da za predmetni Nacrt prijedloga zakona nije potrebno provoditi postupak procjene učinaka propisa.


4/18

VLADA REPUBLIKE HRVATSKEKoordinacija za unutarnju politiku

i upravljanje državnom imovinomKlasa: 022-03/14-07/02Urbroj: 50301-09/09-14-1

Zagreb, 30. prosinca 2013.

URED PREDSJEDNIKA VLADE REPUBLIKE HRVATSKEn/r službenici za informiranje

Predmet: Provođenje testa razmjernosti i javnog interesa povodom Zahtjeva Petra Marije Radelja iz Zagreba za ostvarivanje prava na pristup informacijama dostavom preslike mišljenja Ureda za zakonodavstvo o Nacrtu prijedloga zakona o životnom partnerstvu- Zaklju čak Koordinacije za unutarnju politiku i upravljanje državnom imovinom

Koordinacija za unutarnju politiku i upravljanje državnom imovinom je, na sjednici

održanoj 30. prosinca 2013. godine, provela test razmjernosti i javnog interesa u navedenom predmetu sukladno članku 16. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama (Narodne novine, broj 25/2013).

U provođenju testa razmjernosti i javnog interesa utvrđeno je da podnositelj Zahtjeva traži dostavu putem elektroničke pošte mišljenja Ureda za zakonodavstvo o Nacrtu prijedloga zakona o životnom partnerstvu. Također je utvrđeno da je podnositelj Zahtjeva uputio pojedinačne zahtjeve kojima je zatražio dostavu mišljenja ministarstava koja su se očitovala o navedenom Nacrtu prijedloga zakona.

Člankom 15. stavkom 2. podstavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama

propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija u postupku izrade unutar tijela javne vlasti, a njeno bi objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti proces donošenja odluke.

Člankom 15. stavkom 3. podstavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje, između ostalog, onemogu ćilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje pravno uređenog postupka. Navedeno se na odgovarajući način odnosi i na rad Vlade jer je Poslovnikom Vlade Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 154/2011, 121/2012 i 7/2013) uređen, između ostalog, način rada i odlučivanja radnih tijela Vlade i same Vlade.

Vlada

SOFI? V 1 flO$ pi r—fp-

7 t , ~ r

V 7 T 0 v 2014

po^'Of/o-o^/^po

\ joyr^itZ. r "", •

0 0 0 0 2 9 0 7 4


5/18

2

Koordinacija je također razmotrila Zaključak Koordinacije, od 27. kolovoza 2013. godine, u kojem je već odlučivala o istovrsnom zahtjevu istog podnositelja.

Nakon rasprave, Koordinacija je ocijenila da u konkretnom slučaju prevladava potreba zaštite prava na ograničenje pristupa informaciji u odnosu na javni interes, odnosno interes podnositelja Zahtjeva za uvid u navedena mišljenja.

Slijedom navedenoga, Koordinacija je donijela sljedeći zaključak:

1. U povodu predmetnog Zahtjeva ograničit će se pravo na pristup informacijama.

2. Omogućavanje javnosti da ostvaruje izravan uvid u interni proces donošenja odluka Vlade moglo bi ozbiljno narušiti proces donošenja odluka i nanijelo bi štetu radu Vlade Republike Hrvatske.

3. Rješenje o odbijanju Zahtjeva za ostvarivanje prava na pristup informacijama

donijet će Službenik za informiranje Vlade Republike Hrvatske. 4. Nadležna ministarstva provest će pojedinačne testove razmjernosti i javnog interesa

vezano za zahtjeve podnositelja za dostavu njihovih mišljenja o Nacrtu prijedloga zakona o životnom partnerstvu.

Dostaviti: Uredu predsjednika Vlade Republike Hrvatske n/r predstojniku n/r službenici za informiranje

Glavnom tajništvu Vlade Republike Hrvatske n/r glavnoj tajnici Ministarstvu vanjskih i europskih poslova n/r prvoj potpredsjednici Vlade i ministrici n/r službenici za informiranje Ministarstvu socijalne politike i mladih n/r potpredsjednici Vlade i ministrici './^ n/r službenici za informiranje / ( Ministarstvu pravosuđa ,' ' x \ n/r ministru '' ■ n/r službenici za informiranje

Ministarstvu zdravlja v

̂n/r ministru n/r službenici za informiranje Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava n/r ministru n/r službeniku za informiranje Ministarstvu uprave n/r ministru n/r službenici za informiranje Ministarstvu unutarnjih poslova n/r službeniku za informiranje Uredu za zakonodavstvo n/r ravnateljici

POTPREDSJEDNIK VLADE I MINISTAR UNUTARNJIH POSLOVA

iotf Ranko Ostojić


6/18

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

KLASA: UP/1 008 01114 08/02URBROJ: 50301 01128 14 1

Zagreb 10. siječnja 2014.

Na temelju članka 23. stavka 5. točke 2. , a u vezi s čl ankom 16. stavcima 1 . i 2.Zakona o pravu na pristup informacijama Narodne novine, broj 25/2013. , povodom zahtjevaPetra Marije Radelja iz Zagreba , Trnovčica 105, službenica za informiranje Vlade RepublikeHrvatske donij ela je

RJEŠENJE

Odbija se zah tjev Petra Marije Radelja iz Zagreba, Trnovčica 105, zaostvarivanje prava na pristup informacijama dostavom preslike miš ljenja Ureda zazakonodavstvo o Nacrtu prijedloga zakona o životnom partnerstvu.

Obrazloženje

Korisnik pra va na pristup informacijama Petar Marija Radelj iz Zagreba ,Trnovčica 105 , u daljnjem tekstu : korisnik podnio je 12. prosinca 2013 . godine zahtjevVladi Republike Hrvatske za ostvarivanje prava na pristup informacijama - dostavom putemelektroničke pošte mišljenja Ureda za zakonodavstvo o Nacrtu prijedloga zakona o životnompartnerstvu.

Postupajući po zaprimljenom zahtjevu, u skladu s člankom 22. Zakona o pravuna pristup informacijama , službenica za informiranje je dopisom od 23 . prosinca 2013. godine ,KLASA: 008-01 113-07/50, URBROJ : 50302/28-13-2, obavijestila korisnika o produženju

roka za ostvari vanje prava na pristup informaciji , zbog provedbe testa razmjernosti i javnoginteresa.

Člankom 15. stavkom 2. točkom 5 . Zakona o pravu na pr istup informacijamapropisano je da tijela ja vne vlasti mogu og raničiti pristup informaciji ako je informacija upostupku izrade unutar tijela ja vne vlasti, a njeno bi objavljivanje prije dovršetka izradecjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno naru šiti proces dono šenja odluke .

Također , člankom 15. stavkom 3 . točkom 1 . Zakona o pra vu na pristupinformacijama propisano je d a tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji akopostoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje , između ostalog , onemogućilo učinkovito ,

neovisno i nepristrano vođenje pravno uređenog postupka.


7/18

Navedeno se na odgovarajući način odnosi i na rad Vlade jer je PoslovnikomVlade Republike Hrvatske Narodne no vine, broj 154/2011. 121/2012. i 7/2013. uređenje inačin rada i odlučivanja radnih tijela Vlade i same Vlade RH .

Č lankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama određeno je

da tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15.stavka 2. točke 5 . i stavka 3 . ovog Zakona dužno , prije donošenja odluke , provesti testrazmjernosti i javnog interesa.

Koordinacija za unutarnju politiku i upravljanje državnom imovinom VladeRepublike Hrvatske je, na sjednici održanoj 30 . prosinca 2013. godine , provela testrazmjernosti i javnog interesa, sukladno članku 16 . stavku 1. Zakona o pravu na pristupinformacij ama.

U provedenom testu razmjernosti Javnog interesa zaključeno je da biomogućavanje javnosti da ostvaruje izravan uvid u interni proces donošenja odluka Vlade,

moglo ozbiljno narušiti proces donošenja istih i nanijeti štetu radu Vlade Republike Hrvatske .

Naime, stručna mišljenja središnjih tijela državne uprave i stručnih službiVlade izrađuju se i dostavljaju Vladi sukladno Poslovniku Vlade Republike Hrvatske sasvrhom da se razmotre prij edlozi akata koje Vlada donosi , da se rasprave primjedbe iprijedlozi tijela o pi tanjima iz njihovog djelokruga , te da se usuglase stavov i u internomprocesu, koji prethodi utvrđivanju dnevnog reda sjednica Vlade i odlučivanju Vlade.

Omogućavanje javnosti da ostvaruje uvid u stručna mišljenja moglo bi stogautjecati na nadležna središnja tijela državne uprave i stručne službe Vlade da se neovisno ,nepristrano i prije svega kritički očituju o prijedlozima akata , koji su im dostavljeni namišljenje.

Da bi se i nadalje osiguralo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje pravnouređenog internog procesa pred radnim tijelima Vlade Republike Hrvatske, u kojem će se, bezutjecaja , usuglašavat i stavovi i utvrđivati prijedlozi akata , a koji se potom javno objavljujukao informacija, u provedenom testu razmjernosti i javnog interesa ocijenjeno je , da biomogućavanje javnosti da ostvaruje izravan uvid u interni proces donošenja odluka Vlademoglo ozbiljno narušiti proces donošenja odluka i nanijeti štetu radu Vlade RepublikeHrvatske, te da je taj interes potrebno štititi i u konkretnom slučaju na koji se odnosi zahtjevkorisnika.

Temel jem provedenog testa razmjernosti i javnog interesa , i članka 23 . stavka5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama , riješeno je kao u izreci.


8/18

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovoga Rješenja može se izjaviti žalba Povjereniku za informiranje ,Zagreb, Fra Grge Martića 14 , u roku od 15 dana od dana dostave Rješenja.

Dostaviti:Petar Marija RadeljTrnovčica 10510 040 Zagreb

mi r n j Vlade RH


9/18


10/18


11/18


12/18


13/18


14/18

Poslovni broj: Usii -78/2014-6

proveden u povodu podnositeljevog zahtjeva za ostvarivanje prava na pristup informacijidostavom preslike mišljenja Ureda za zakonodavstvo o Nacrtu prijedloga Zakona o životnompartnerstvu. Iz toga proizlazi d se postupalo u predmetnom p o j e d i n a č n o ms l u č a j ua neo p ć e n i t o mi unaprijed za sve b u d u ć es l u č a j e v e .U provedenom testu razmjernosti i javnoginteresa z a k l j u č e n oje da bi o m o g u ć a v a n j ejavnosti da ostvari izravan uvid u interni procesosuglašavanja stavova nadležnih tijela prije samog usvajanja Nacrta prijedloga Zakona oživotnom partnerstvu od strane Vlade Republike Hrvatske moglo ozbiljno narušiti procesdonošenja odluka i nanijeti štetu radu Vlade Republike Hrvatske.

Navodi da je zakonodavac predvidio m o g u ć n o s to g r a n i č e n j apristupa informaciji pa sestoga ne može govoriti da je stav Vlade protivan cilju zakona kada se on temelji na zakonitoprovedenom postupku o g r a n i č e n j ai na razlozima koje je tužitelj ovlašten sam procjenjivati iu t v r đ i v a t ip r i m j e n j u j u ć iodredbe v a ž e ć i hpropisa.

Tako je prema tužitelju i u s l u č a j ukad se radi o informaciji u postupku izrade unutartijela javne vlasti č i j ebi objavljivanje moglo ozbiljno narušiti proces donošenja odlukeodnosno o n e m o g u ć i t iu č i n k o v i t oneovisno i nepristrano v o đ e n j epostupka. Kod p r o v o đ e n j atesta razmjernosti i javnog interesa Koordinacija za unutarnju politiku i upravljanje drža vnomimovinom rukovodila se razlozima da je za proces donošenja odluka Vlade RepublikeHrvatske u izradi Nacrta prijedloga Zakona o živo tnom partnerstvu od neprocjenjive važnost iosigurati tijelima državne uprave uredima Vlade i s t r u č n i mslužbama Vlade da se moguneovisno nepristrano i prije svega k r i t i č k io č i t o v a t io radnom Nacrtu a kta koji im jedostavljen na mišljenje te da bi o m o g u ć a v a n j ejavnosti da ostvari uvid u mišljenje Ureda zazakonodavstvo u povodu predmetnog zahtjeva moglo ozbiljno narušiti proces donošenjaodluke Vlade.

Da bi se shvat ila važ nost zaštite procesa donošenja vladinih odlu lca i zašto se ozbiljno

razmatram o g u ć n o s t

dali

bi objava/pristup tražene informacije mogla narušiti procesdonošenja odluka tužitelj ukazuje n normativno u r e đe n j e te procedure p o z i v a j u ć ise naodredbe Zakona o Vladi i Poslovnika Vlade te iscrpno objašnjava n a č i nrada i o d l u č i v a n j anadležnosti i uloge Vlade i njezinih radnih tijela.

Kao drugo smatra pogrešnim z a k l j u č a kPovjerenice da je odbijanjem predmetnogzahtjev Vlada Republike Hrvatske ne samo o g r a n i č i l apristup informaciji na konkretnomišljenje nego da proizlazi da je pristup o g r a n i č e no p ć e n i t oi unaprijed za sva mišljenja te dainformacija koja je u s k r a ć e n ažali telj u zapravo nikada ne bi bila dostupna javnosti.

U vezi ovog navoda tužitelj i s t i č eda se test razmjernosti i javnog int eresa provodi usvakom p o j e d i n a č n o mpredmetu i opetovano za istovrsne zahtjeve za ostvarivanje prava napristup informacijama pa je tako č i n i l ai u drugim predmetima ža litelj a Petra Marije Radelja.

S druge strane Vlada Republike Hrvatske donosi akte u t v r đ u j eprijedloge akata provodiusvojene politike i obveza je t r u č n i hslužbi Vlade i radnih tijela da i z m e đ uostalog u s k l a đ u j uprijedloge akata s Vladinom politikom i ranijom praksom u normativnom n o m o t e h n i č k o mpa i stilskom sadržaju. Stoga se i u svakom testu razmjernosti i javnog interesa uzimaju uobzir a k l j u č c ii zauzetih stajališta u provedenim testovima.

Tako je i u ovom provedenom testu ocijenjeno da bi o m o g u ć a v a n j ejavnosti daostvaruje izravan uvid u interni proces donošenja odluka Vlade moglo ozbiljno naru šiti procesdonošenja odluka i nanijeti štetu radu Vlade Republ ike Hrvatske te da je taj in teres potrebnoštiti i u konkretnom s l u č a j una koji se zahtjev žalitelj a odnosi. a k o đ e rz uzet je stav da ukonkretnom s l u č a j uprevladava potreba zaštit e prava na o g r a n i č e n j epristupa informaciji uodnosu na javni interes odnosno interes podnositelja zahtjeva . Ovo i ma j u ć u vidu č i nj e n i c u

da je dono šenje kvalite tnog propisa kojim se u r e đ u j eo d r e đ e n oupravno p o d r u č j eodnosno uovom s l u č a j uZakon o životnom partnerstvu osoba istoga spola u interesu svih g r a đ a n au


15/18

- 3 - Poslovni broj: Usii-78 /2014 -6

Republici Hrvatskoj a n a r o č i t ou interesu izravnih adresata tog propisa, legitimni o p ć icilj zazaštitom podataka u fazi izrade cjelovitog akta internih mišljenja središnjih tijela državneuprave u postupku usuglašavanja stavova o navedenom propisu, odnosno u ovom s l u č a j u

mišljenja Ureda za zakonodavstvo) nedvojbeno prevladava nad p o j e d i n a č n i minteresom zaostvarivanje prava na pristup informacijama koje su u tim mišljenjima sadržane. Istovremenotužitelj naglašava kako ne objavljivanjem odnosno o g r a n i č e n j e mprava na pristup mišljenjukoje žalitelj traži, javnost nije bila u s k r a ć e n aza informaciju o sadržaju Nacrta prijedlogaZakona o životnom partnerstvu za koji je i z m e đ uostalog provedeno i savjetovanje sazainteresiranom j a v n o š ć ute su sve zainteresirane osobe pa i struka mogle dati svojeprijedloge i komentare. Navedeno svakako pridonosi transparentnosti i u n a p r e đ e n j ujavnerasprave i ide u prilog tome da Vlada Republike Hrvatske podržava javnu raspravu i krozm o g u ć n o s tsavjetovanja sa zainteresiranom j a v n o š ć unastoji unaprijediti javnu raspravu.Smatra da ne stoji tvrdnja Povjerenice da bi dostupnost s t r u č n i hmišljenja, a tu se s obzi romna konkretan upravni spor misli na mišljenje koje je Ured za zakonodavstvo dao u internomprocesu donošenja Vladine odluke, unaprijedilo javnu raspravu , niti stav koji Povjerenica unastavku iznosi sukladno kojem u postupku javne rasprave treba o m o g u ć i t ii k r i t i č k orazmatranje predmetne mišljenje. Z a k l j u č n otužitelj navodi da bi se o m o g u ć a v a n j e mpristupatraženoj informaciji, odnosno dostavom preslike mišljenja danog na Nacrt prijedloga Zakonao životnom partnerstvu o m o g u ć i l okorištenje dokumenta za stvaranje vanjskog pritiska odstrane pojedinaca odnosno interesnih grupa na Ministarstvo uprave kao s t r u č n o gnositeljaizrade navedenog zakonskog prijedloga, odnosno na Vladu Republike Hrvatske kaopredlagatelja zako na, č i m ebi se o n e m o g u ć i l ou č i n k o v i t oneovisno i nepristrano postupanjetijela u postupku donošenja zakona .

U iscrpnoj tužbi tužitelj se poziva i na odredbe Zakona o arhivskom gradivu i arhivima

te smatra da je Vlada Republike Hrvatske utvrdila da je prvostupanjski postupak pravilnoproveden da je o zahtjevu stranke o d l u č i l asukladno zakonsk im propisima te da je osporenorješenje Vlade Republike Hrvatske pravilno i na zakonu osnovano. Stoga Vlada RepublikeHrvatske predlaže ovom Sudu da izvrši uvid u sve informacije koje su predmet postupka,ispita istaknute nepravilnosti u pobijanom rješenju te done se presudu kojom ć e uvažiti tužbu iponištiti rješenje tuženika klasa: UPIII -008 -07/14-01/63, urbroj: 401-01/05 -14-04 od 17.srpnja 201 4. godine.

Tuženik se u odgovoru na tužbu o s v r ć ena tužiteljev tužbeni navod u kojempredmetne mišljenje Ureda za zakonodavstvo nastoji prikazati arhivskim gradivom koje bi upravilu trebalo javnosti biti dostupno 30 godina nakon nastanka suk ladno odredbama Zakonao arhivskom gradivu i arhivima. Navedene odredbe primjenjuju se na zapise ili dokumente

izdvojene u državni arhiv , stoga se na dostupnost predmetnog mišljenja Ureda zazakonodavstvo ne primjenjuju odredbe Zakona o arhivskom gradivu i arhivima nego odredbeZakona o pravu na pristup informaci jama. Takvim tužiteljevim t u m a č e n j e modredbe Zakonao pravu na pristup informacijama se u o p ć ene bi primjenjivale b u d u ć ida bi se svaki završenidokument tijela javne vlasti koji je stavljen ad acta u internu arhivu tijela , smatrao arhivskimgradivom nedostupnim javnost i

Nadalje tuženik i s t i č eda je Petar Marija Radelj od tužitelja zahtijevao informacijuodnosno tražio mišlj enje Ureda za zakonod avs tvo o Nacrtu prijedlog a Zakona o životnompartnerstvu. To mišljenje predstavlja informaciju u smislu č l a n k a5 stavka l t o č k e3. ZPPI -aodnosno predstavlja službeni dokument tijela javne vlasti koji se nala zi u posjedu tužitelja.T a k o đ e rto j e mišljenje k o n a č n oi potpun o te predstavlja završe nu informaciju koja jeurudžbirana i potpisana pa ne pred stav lja ne službe nu bilj ešku ili drugi zap is koji bi se mo gaosmat rati internim aktom tužitelja. T a k o đ e rNacrt prijedloga Zakona o životno m partn erstvu u


16/18

4 Poslovni broj: Usll-78 /2014-6

trenutku podnošenja prijedloga predstavljao je zav ršenu informaciju koja je bila dostupnajavnosti s obzirom da je žaliteljev zahtjev za mišljenjem Ureda za zakonodavstvo o Nacrtuprijedloga Zakona o životnom partnerstvu pristigao nakon Vladinog p r i h v a ć a n j aNacrtaprijedloga Zakona o životnom partnerstvu. Tužitelj se u provedenom testu razmjernostijavnog interesa nije osvrnuo na sadržaj predmetnog mišljenja. Naime, iako je test razmjernostii javnog interesa proveden povodom zahtjeva za mišljenjem Ureda za zakonodavstvo oNacrtu prijedloga zakona o životnom partnerstvu, tužitelj nije razmatrao sadržaj konkretnogmi šljenja i n a č i nna koji bi njegovo davanje utjecalo na zakonodavni proces v e ćje predmetnemišljenje automatizmom o g r a n i č i ood pristupa kao dio internog procesa donošenja akata č i j ebi davanje moglo naštetiti r e č e n o mprocesu . Nastav no tuženik smatra da kao drugostupanjskotijelo ima pravo sadržajno razmotriti provedeni test razmjernosti i javnog interesaprvostupanjskog tijela a ne samo formalno, pogotovo jer nisu propisane nikakve formalneprocedure provedbe spomenutog testa; te kako je sadržajno razmatranje r e č e n o gtestaprvostupanjskog tijela uvertira u test razmjernosti i javnog interesa koji provodi povjerenicaza informiranje.

a z m a t r a j u ć imišljenje Ureda za zakonodavstvo o Nacrtu prijedloga Zakona oživot nom partnerstvu u drugostupanjskom postupku je t v r đ e n okako njegovo o m o g u ć a v a n j ekorisniku nije moglo ni na koji n a č i nutjecati na proces donošenja akata. Slijedom navedenogPovjerenica za informiranje ostaje kod citiranog rješenja iz razloga navedenih u obrazloženjuistog razloga navedenih u odgovoru na tužbu te predlaže Sudu da tužbu odbije i potvrdidrugostupanjsko rješenje.

Zainteresirana osoba Petar Marija Rad elj nije dostavio odgovor na tužbu.Tužbeni zahtjev nije osnovan.O c j e n j u j u ć izakonitost osporenog rješenja Sud nalazi da je Povjerenica za informiranje

pravilno postupila kada je osporenim rješenjem poništila uvodno citirano prvostupanjskorješenje Vlade Republike Hrvatske i time nije povrijedila zakon tužitelju na štetu.Naime, kako to proizl azi iz spisa predmeta dostavljenog sudu uz odgovor na tužbu ,

rješenjem tužitelja od 10. s i j e č n j a2014. godine odbijen je zahtjev Petra Marije Radelja izZagreba za ostvarivanje prava na pristup informacijama dostavom pr eslike miš ljenja Ureda zazakonodavstvo o Nacrtu prijedloga Zakona o životnom partnerstvu koje mišljenje je VladaRepublike Hrvatske uputila Ministarstvu uprave.

I po ocjeni Suda time što je tu ženik poništio prvostupanjsko rješenje od 10. s i j e č n j a2014 . godine i zainteresiranoj osobi odobrio pristup informaciji navedenoj u izreci osporenogrješenja tuženik nije povrijedio zakon na štetu tužitelja. Pri tom Sud p r i h v a ć arazloge koje zasvoju odluku tuženik dao u obrazloženju osporenog rješenja i odgovoru na tužbu jer su

temeljeni na podacima sveza spisa i pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava.Osnovni je cilj Zakona o pravu na pristup informacijama Narodne novine, broj

15113. o m o g u ć i t ii osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske z a j a m č e n o gprava napristup informacijama kao i na ponovnu uporabu informacija f i z i č k i mi pravnim osobamaputem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti č l a n a k3.) uz uvjete i o g r a n i č e n j apropisane tim Zakonom č l a n a k6.).

Mišljenje tužitelja o Nacrtu prijedloga Zakona o životnom partnerstvu predstavljainformaciju kakvu ima u vidu odredba č l a n k a5. stavka l t o č k e3. ZPP-i prema kojoj jeinformacija svaki podatak kojeg posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta , zapisa,dosjea , registra ili u bilo kojem drugom obliku neovisno o n a č i n una koji je prikazananapisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni , o p t i č k i e l e k t r o n i č k iili neki drugi zap is).

Tužitelj zapreku za ostvarivanje prava zainteresirane osobe na pristup predmetnojinformaciji temelji na o g r a n i č e n j i m apropisanim odredbama naprij ed navedenog Zakona


17/18


18/18