Download pdf - Vjesnik broj 60

VVJESNIJESNIKKFRANJEVAČKOG SAMOSTANA SV. LUKE

GODINA VI.

Broj 60

Lipanj 2012.

Cijena 2 KM

Za inozemstvo 2€

v01.indd 1v01.indd 1 7.6.2012 21:20:187.6.2012 21:20:18

v02-NOVO.indd 2v02-NOVO.indd 2 7.6.2012 21:20:367.6.2012 21:20:36

UVODNIK

lipanj 2012. � VJESNIK � 3

Hodocašce – oblik pokore

Jedan od oblika kršćanske religioznosti su i ho-dočašća. Ona su usko vezana za poznata i pri-znata svetišta. Posebno je važno istaknuti da hodočašća imaju pokornička obilježja. Zato su i svetišta koja su na glasu obraćenja, velikih is-

povijedi, upečatljivih pokora najatraktivnija.Iz samoga pojma hodočašće dade se nasluti o

čemu je zapravo riječ. Posrijedi je odluka, spremnost vjernika da pohodi neko svetište pješice. Pješačenje spada u temeljne čine svakoga hodočašća. Ustvari, ono zamjenjuje druge oblike pokore, čovjekova ka-janja za počinjene grijehe ili je pak izraz poniznosti i prošnje kojom hodočasnik od Boga traži milost blagoslova, zaštite ili neke druge pomoći. Hodočaš-će pretpostavlja neke radnje. Kao najefi kasniji, a samim tim i najrašireniji, pokazao se tjelesni post, uzdržavanje od hrane i pića. Ova tjelesna disciplina podupire se molitvom, dobrim djelima, izbjegava-njem grešnih prigoda, odricanjem od raznih ovis-nosti i navezanosti. Zato se za hodočasnika često kaže da je i pokornik.

I naše vrijeme poznaje ovu vrst pobožnosti. Iako se sam način hodočašća uvelike izmijenio, ostalo je ono bitno. Istina, hodočašćenje, tj. pješačenje se sve manje primjenjuje, no, priprava za određene svet-kovine, osobito one velike, okupljanje u i oko dragih svetaca i mjesta gdje se svetište nalazi, nije splasnu-la. Naprotiv. Misna slavlja, post, pokora, kontrola u ponašanju i govorenju imaju posebno mjesto i kod današnjih hodočasnika.

Vjerniku, na koncu i svakom čovjeku, potrebi-ta je disciplina i samokontrola. Pokazalo se da je u tomu jako efi kasna vjera, pa i neki oblici religije. One su u stanju preobraziti cijelog čovjeka. Učini-ti ga boljim, istinski drugačijim. Zato je poželjno i korisno zadržati ovaj hodočasnički smisao, makar i izmijenjenih običaja, te čuvati plodove koji se zbilja u tim događajima uberu.

Naša domovina obiluje hodočasničkim mjesti-ma. Vjernik će sigurno naći načina i sudjelovati u nekom od tih slavlja. ☑

Niko PETONJIĆ

IZ SADRŽAJA

4-10 DOGAĐANJA IZ JAJCA,PODMILAČJA I DOBRETIĆA

11-15 REPORTAŽABRNIĆI I PAVLOVIĆI Život pun nade

18-19 STAZAMA SV. FRANJE Franjo učitelj zahvaljivanja

20 CRKVENO PRAVORačunanje krvnog srodstva

21 IZ SAMOSTANSKOG ARHIVAFala Jajčanim

23-25 SMJEŠKO-LJUTKO

26 DUHOVNI KUTAKPovrh krvnih odnosa

27 PJESNIČKI KUTAKIspod kape tvrđave

28 PSIHOLOGIJAStres

30 FOTO-VIJESTI

v03.indd 3v03.indd 3 7.6.2012 21:24:587.6.2012 21:24:58

DOGAĐANJA IZ JAJCA

4 � VJESNIK � lipanj 2012.

I OVE GODINE PROVINCIJSKI susret ministranata bio je u Viso-kom (5. 5. 2012.). Nakon euhari-

stijskog slavlja, na kojem su sudje-lovali svi pristigli ministranti iz 14 župa, okrijepili smo se. Razgledali smo školu, Franjevačku klasičnu gimnaziju te su uslijedile “Igre bez granica”, poput: Zaboravnog minstranta, Nespretnog mini-stranta, Štafeta s loptom, Potraga za hranom...

Odmorili smo se nakon igara u kojima smo osvojili i poneko mjesto. I onda, odmorni krenuli smo natrag u Jajce. Zahvalili Bogu za današnji dan, sretnu vožnju i uputili se svojim kućama.

Hvala svima koji su nam omo-gućili sudjelovanje na ovogodiš-njem susretu u Visokom. ☑

Antonija SIVONJIĆ

NAKON RIJEKE (2000.), OSIJEKA (2002.), Šibenika (2004.), Pule (2006.), Komušine (2007.), Varaž-dina (2008.), Livna (2009.), Zadra (2010.) i Zagreba (2011.), došao je na red i Sisak (2012) – grad hrvat-skih pobjeda.

Jajčani su kao i svake, sudje-lovali i ove godine. Dvodnevno druženje, 5. i 6. svibnja, u Sisku bilo je nezaboravno za sve one nazočne na ovom susretu. Oko 30 000 mladih iz Hrvatske, BiH, Crne Gore, Vojvodine, Austrije, Njemačke, sudjelovalo je sre-dišnjem misnom slavlju koje je predvodio nadbiskup zagrebač-ki msgr. Josip Bozanić, a propo-vijed imao msgr. Mijo Gorski

Ovogodišnji moto “U svje-tlosti hodimo” pokazao je mla-di žive u Kristu i za Krista. Ri-jeka mladih slijevala se u ovaj prelijepi hrvatski grad kako bi u svjetlosti hodili Isusu Kristu. Okupljeni u molitvi i pjesmi ri-jeka mladi su u procesiji krenuli od sisačke katedrale Uzvišenja sv. Križa prema crk vi sv. Kviri-na, prvog sisačkog biskupa.

Po završetku misnog slavlja, svaka skupina mladih krenula je na daljnji put u župe pred-viđene za smještaj. Jajčani su bili u mjestu Šiljakovina, župa Kravarsko, zajedno s mladima iz Zagrebačke nadbiskupije, Dubrovačke biskupije.

Domaćini su bili divni prema nama. Dobrodošlica svih njih ostat će nam u lijepom sjećanju, prihva-tili su nas kao da smo njihovi.

Najljepše hvala svima za ovo nezaboravno iskustvo. ☑

Katarina BRTAN

POČETKOM SVIBNJA (3. 5. 2012.) u našoj susjednoj župi Mrkonjić Grad, svečano je proslavljen patron župe, blagdan svetih Filipa i Jakova. Središnje euharistijsko slavlje pred-vodio je fra Tomislav Svetinović, župni vikar u Podhumu kod Livna. Porijeklom je iz ove župe. Osim žu-pnika, vlč. Josipa Jerkovića, slavlju su nazočili: fra Niko Petonjić, žu-

pnik u Jajcu, vlč. Marko Crnjak, žu-pnik u Glamoču, vlč. Adolf Višatic-ki, župnik u Lištanima kod Livna i vlč. Stojanović, župnik u Prijedoru.

I ove godine vjernici iz jajačkog podneblja hodočastili su u M. Grad autobusom i vlastitim prijevozom. Nakon euharistijskog slavlja domaći župnik pripremio je okrepu za dvje-stotinjak okupljenih vjernika. ☑ RR

Susret HKM-a Susret HKM-a u Sisku

Patron župe M. Grad

Ministrantski susret u Visokom

v04-10.indd 4v04-10.indd 4 7.6.2012 21:28:487.6.2012 21:28:48

DOGAĐANJA IZ JAJCA


Kanonska vizitacija

KANONSKA VIZITACIJA ŽUPE označuje pohod višeg crk venog (redovničkog) poglavara odre-đenoj župi i/ili samostanu. Tu spadaju biskup i provincijal.

Ove godine u kanonsku vi-zitaciju došao nam je i msgr. dr. Franjo Komarica, biskup

banjolučki, 29. svibnja. Vizi-tacija je započela u područnoj crk vi Presv. Srca Isusova u Ba-revu gdje se Biskup susreo s tamošnjim župljanima. Nakon toga posjetio je i groblja u župi, razgovarao sa svećenicima te pregledao župne knjige. U po-slijepodnevne sate susreo se sa Župnim pastoralnim i ekonom-skim vijećem i katehistima.

Vrhunac kanonske vizitaci-je bilo je euharistijsko slavlje u 18h u župnoj i samostanskoj crk vi Uznesenja BDM u Jajcu. Na koncu Biskup je razgova-rao i s Framom župe Jajce te posjetio samostan časnih se-stara u Jajcu. ☑ RR

Dijalog kroz RiječU PROGRAMU OVOGODIŠNJIH VI. “Plivskih omaha” (3–6. 5.) našla se i tema Dijalog kroz Riječ koju su predvodili vjeroučitelji s. Iva Klarić i g. Zehrudin Hadžić.

Oboje su govorili o dijalogu na temelju Biblije odnosno Kur’ana.

Na koncu, kao zajednički zaklju-čak, predavači su organizirali izved-bu susreta sv. Franje i sultana, Malek-el Kamila u Damietti 1219. u Egiptu. Nastupili su učenici srednje škole Ivan Brizić i Almir Hajder. ☑ RR

U JAJAČKOJ ŽUPI BLAGDAN sv. Leopolda Bogdana Mandića (12. 5.) posebno se slavi u Carevom Polju. Sku-pina franjevačkih bogoslova s meštrom fra Marinkom Pejićem posjetili su župu Jajce te nastupili na groblju u Carevom Polju predvodeći i animirajući pučko i večernje euharistijsko slavlje.

U jutarnjim satima stigli su u Franjevački samostan sv. Luke u Jaj-cu, gdje ih je s ostalom braćom u sa-mostanu dočekao gvardijan fra Niko Petonjić. Nakon okrjepe uputili su se u Carevo Polje slaviti pučko euhari-stijsko slavlje u 11 sati. Uz meštra fra

Marinka u koncelebraciji bio je gvar-dijan i župnik fra Niko Petonjić.

Na koncu sv. Mise fra Niko je za-hvalio meštru i bogoslovima na nji-hovom dolasku te svima koji su su-djelovali na misnom slavlju. Potom je uslijedio ručak koji priprema obi-telj Blaža Blaževića iz Careva Polja.

Već je uobičajeno da na ovaj blag-dan na večernjoj sv. Misi u 17 sati bude i blagoslov djece, koja su na na izlazima iz groblja dobivala bombo-ne. Bilo je tako i ove godine. ☑

Željko GOGIĆ

Ivan Brizić i Almir Hajder u ulogama sv. Franje i sultana

S. Iva Klarić i g. Zehrudin Hadžić

Blagdan sv. Leopolda MandićaBlagdan sv. Leopolda Mandića

Kip sv. Leopolda u Padovi snimio: Dominik Raštegorac

v04-10.indd 5v04-10.indd 5 7.6.2012 21:29:007.6.2012 21:29:00

DOGAĐANJA IZ PODMILAČJA


Biskup u posjetuU JUTARNJIM SATIMA 29. svibnja 2012. godine u posjet na-šoj župi je došao biskup banjoluč-ki mons. dr. Franjo Komarica.

Biskup je bio u kanonskoj vi-zitaciji u župi Uznesenja BDM u Jajcu i nakon toga je obišao i naše Svetište. Župnik u Podmi-lačju, fra Zoran Mandić, obavi-jestio ga je o radu u našoj župi i Svetištu, te ga proveo kroz samo svetište i upoznao s radovima na crk vi, pothodniku te uređe-nju ispovjedaonica i cijelog trga sv. Ive. ☑ MK

MINISTRANTSKI SUSRET U Sarajevu ni ove godine nije prošao bez naših ministranata. U ranim ju-tarnjim satima, 28.travnja, pomalo nenaspavani, zaputili smo se u Sara-

jevo. Vodio nas je Miran Križanac. Susret je započeo procesijom u eu-haristijskom slavlju koje je predvo-dio uzoriti kardinal Vinko Puljić. Nakon sv. Mise uslijedila je okrepa

i razne igre uz natjecanje u znanju. Pobjednici su osvojili nagrade.

Lijepo vrijeme i još bolje ras-položenje ministranata uljepšalo je ovaj dan. Radosni smo se zapu-tili svojim kućama očekujući slije-deći Susret ministranata. ☑

Danijela JELIČIĆ

DA JE SVETIŠTE SV. IVANA Krstitelja atraktivna destinacija hodočasnicima iz svih krajeva Eu-rope svjedoči i posjeta bajkera iz Luzerna.

Tridesetak motorista iz Hrvatskog moto kluba “Sokolovi” Luzern u Švi-carskoj, na svojoj turneji posjetili su i

naše Svetište. Skupina je iz Švicarske krenula u obilazak Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Rutom uz obalu Jadra-na posjetili su Crikvenicu i Split te su, preko Livna i Podmilačja, nastavili svoj put do Slavonije gdje će posjetiti svoje domove, jer je većina iz tog kra-ja Hrvatske. ☑ MK

PROD

AJNA

MJE

STA

VJES

NIKA

U JA

JCU

Motoristi iz LuzernaMotoristi iz Luzerna

Ministranti u Sarajevu

v04-10.indd 6v04-10.indd 6 7.6.2012 21:29:157.6.2012 21:29:15

DOGAĐANJA IZ PODMILAČJA


PRODAJNA MJESTA

VJESNIKA U JAJCU

STATISTIKA ŽUPE PODMILAČJE ZA TRAVANJ I SVIBANJ

KRŠTENI

Dario Klarić

(Vlado i Željka r. Klarić)

Noa Poplašen

(Dejan i Božana r. Lučić)

Petra Topić

(Vlado i Ivanka r. Jeličić)

Antonio Dujić

(Pile i Snježana r. Jezerčić)

Stefano Dujić

(Pile i Snježana r. Jezerčić)

Jure Poplašen

(Franjo i Marina r. Glavaš)

Fran Radovac

(Marko i Anđa r. Grgić)

Petar Jezerčić

(Stipan i Milena r. Martinović)

Petra Jezerčić

(Anto i Marina r. Barišić)

Ivano Cvitić

(Anto i Ivana r. Saraf)

Antonela Petrović

(Aleksandar i Božana r. Vještica)

VJENČANI

Bernard Jakovljević i Ljiljana Barić

Kristijan Klarić i Julija Šimunović

UMRLI

Juro Petrović (1934.)

Anđa Topal (1932.)

Anđa Lučić (1927.)

Juro Brkić (1932.)

Mara Klarić (1929.)

Anto Jajalo (1931.)

U NEDJELJU 27. SVIBNJA 2012. godine pod sv. Misom u 11sati, u našoj župi je 38 djece po prvi put primilo Sakrament sv. Pričesti. Sa-krament je podijelio župnik fra Zo-ran Mandić.

Pod euharistijskim slavljem prvo-pričesnici su zajedno s pojedinim ro-diteljima upriličili prigodne recitacije, roditelji su sudjelovali i u liturgijskim čitanjima a mališani su izrekli svoje prigodne molitve vjernika.

Prvopričesnici su se za ovo pri-premali cijelu godinu sa svojom vjeroučiteljicom s. Nikolinom Pejić. Dan ranije prvopričesnici i njihovi roditelji primili su sakrament po-mirenja.

Nakon sv. Mise župnik je prvo-pričesnicima uručio prigodne daro-ve i Uspomene na Prvu pričest. Svim prvopričesnicima od srca čestitamo na ovom danu, neka ih na njihovom putu i dalje prati Gospodin. ☑ MK

Prva pričest u PodmilačjuPrva pričest u Podmilačju

v04-10.indd 7v04-10.indd 7 7.6.2012 21:29:327.6.2012 21:29:32

DOGAĐANJA IZ DOBRETIĆA


KAŽU DA JE VJEROUČITELJIMA najteže djeci objasniti da sveti Anto ne spada među hrvatske svece, da-kle među one koji su porijeklom s naših prostora. Nije to tako ni čud-no s obzirom da je to naš omiljeni svetac, “svetac svega svijeta”.

Rođen je 1195. godine u Lisabo-nu, a umro u Padovi 1231. Po mje-stu smrti nazvan je Padovanskim. Već je slijedeće godine proglašen svetim. Bio je vrstan govornik i či-nio je mnoga čudesa za života, a vjerujem da smo svi tomu svjedoci da on zaista zaslužuje da ga zovemo Čudotvorcem. Po njegovu zagovoru mnogima je učinio čudo.

I pougarski kraj se može dičiti što je taj svetac zaštitnik župe i crk va u Dobretićima posvećena je njemu.

Priprema za središnje slavlje 13. lipnja svake godine počinje puno ranije. Puk obavlja pobožnost sv. Anti kroz trinaest utoraka. Ta je po-božnost jako prihvaćena u narodu. Svakog utorka fra Krešimir, župnik, slavi sv. Misu u 9 sati u župnoj crk vi.

Moli se krunica ili litanije sv. Ante te ostale molitve iz Biserja sv. Ante. Župljani imaju svaki utorak i prili-ku za svetu ispovijed.

Bliža priprema u župi počinje trodnevnicom. Početkom lipnja okupljaju se po raznim krajevima svijeta rasuti župljani. Posebno sve-čana jest misa uočnica. Svake godi-ne, uz župljane, dođu i vjernici iz drugih krajeva.

Na samu svetkovinu prva misa će biti u 9 sati, bolesnička misa. Sve-čanu svetu misu u 11 sati predslavit će, uz koncelebraciju brojnih sveće-nika, msgr. Anto Orlovac, biskupij-ski vikar u Banja Luci.

Uz slavlje patrona naše župe drago nam je da možemo najaviti potpisiva-nje Povelje o prijateljstvu naše Općine i grada Pakraca. U Pakracu je ista Po-velja potpisana sredinom ožujka ove godine. Načelnik, g. Marko Dražetić sa svojim djelatnicima organizira pri-godno druženje, ručak te narodno veselje uz Kulturno umjetnička druš-tva iz Slovenije i Hrvatske. ☑

Božica MARIJANOVIĆ

Kip s

v. An

te u

župn

oj cr

kvi u

Dob

retić

ima

Ususret slavlju patrona župeUsusret slavlju patrona župeArhiv Vjesnika

v04-10.indd 8v04-10.indd 8 7.6.2012 21:29:467.6.2012 21:29:46

DOGAĐANJA IZ DOBRETIĆA


LJEPOTA PRIRODE POSEBNO se vidi u pougarskom kraju. No, potrebno je i dalje raditi na zaštiti i očuvanju okoliša, sredine u kojoj ži-vimo i radimo te planirati aktivnosti za budućnost, počevši od prioriteta. S tim ciljem nedavno je osnovana i “Udruga za zaštitu okoliša” općine Dobretići. Na skupštini, održanoj 7. 3. 2012. god., članovi ove udru-ge usvojili su statut, izabrali odbor a predsjednički mandat povjerili Ivanki Vuk.

Udruga za zaštitu okoliša Op-ćine Dobretići je novoformirana Udruga, osnovana u cilju zaštite

okoliša ovog područja, te ima za cilj zaštititi izvorišta i ostala bitna po-dručja koja se mogu staviti pod za-štitu. Članovi udruge jesu većinom mladi ove općine.

Čist okoliš i prednosti ekološ-ki nezagađenog prostora i njegove prirodne i krajobrazne vrijednosti jesu temelj ekonomske aktivnosti i opstanka na ovim prostorima. Vode, njihova izvorišta i tokovi, predstavljaju javna dobra koja se moraju trajno štititi i racionalno koristiti. Općina Dobretići je bo-gata vodom, a posebno ima izobi-lje izvora čije su vode pogodne za opskrbu. ☑ RR

Zaštita okoliša

Grgina voda (Idžanka) snim

io: Neven Idžanović

v04-10.indd 9v04-10.indd 9 7.6.2012 21:29:577.6.2012 21:29:57

DOGAĐANJA IZ JAJCA


Dan 10. svibnja 2012. bit će ubilje-žen ne samo u kroniku jajačkog kraja, nego i u srcima mnogih

ljubitelja grada na Plivi. Naime, u našem franjevačkom samostanu sv. Luke u Jajcu otvorili smo suvenirni-cu, kraljevu sobu i radionicu.

Kulturno-umjetnički program započeo je u 11h. Sudjelovalo je ne-koliko kulturno-umjetničkih društa-va iz Jajca. Voditelj, Fra Željko Niko-lić, đakon na praksi u našoj župi, u uvodnom dijelu, rekapitulirao je po-slove koji su prethodili otvaranju te najavljivao sudionike programa. U prigodnom programu sudjelovali su: članovi glazbene škole iz Jajca, KUD “Preporod” Jajce, KUD “Stari grad” Jajce, KUD “Prijatelj” Jajce, g. Ivan

Jezerčić – Učitelj, koji, kako smo već pisali u Vjesniku, istovremeno svira pravi mali orkestar (šargiju, usnu harmoniku i bubanj). Potom su nam gospođe Kata Jezerčić i Tahira Musić pokazale i objasnile pojedine dije-love narodne nošnje kod katolika i muslimana jajačkog podneblja.

Na koncu programa završnu ri-ječ uputili su domaćin, fra Niko Pe-tonjić, gvardijan samostana i župnik jajačke župe, g. Jozo Bojanić, vodi-telj Crvenog križa Jajce i g. Goran Knežević, predstavnik Handicap International-a, udruge koja je su-

fi nancirala projekt obnove suvenir-nice, Muzeja franjevačkog samosta-na u Jajcu i otvorenja radionice. G. Goran je i službeno presijecanjem vrpce otvorio suvenirnicu.

Valja napomenuti kako je Han-dicap International, za taj dan, pot-pomogao izdanju četiriju letaka na teme: Jajce u antičko vrijeme, Jajce kraljevski grad, Posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević i Muzej fra-njevačkog samostana u Jajcu.

Za ovu prigodu u našem samo-stanu, uspjeli smo urediti i otvoriti sobu u kojoj je sarkofag sa zemnim

ostacima posljednjeg bosanskog kralja, Stjepana Tomaševića. Gle-datelji kulturno-umjetničkog pro-grama mogli su posjetiti i Kraljevu sobu te radionicu u kojoj će se izra-đivati ručni radovi.

U popodnevnim satima, u goste nam je došlo 120 učenika (3. i 4. r.) Katoličkog školskog centra “Petar Barbarić” iz Travnika. Oni su, na-ime, i prvi turisti-posjetitelji suve-nirnice i Kraljeve sobe.

Suvenirnica i Kraljeva soba bit će otvoreni radnim danom od 10 do 14 sati. ☑ RR

Suvenirnica Muzeja franjevačkog samostana u Jajcu

v04-10.indd 10v04-10.indd 10 7.6.2012 21:30:167.6.2012 21:30:16

REPORTAŽA IZ BRNIĆA I PAVLOVIĆA


Piše: Milka BILANDŽIJA �

Brnići su se smjestili između Pavlovića i Poljana na kamenoj vrletnoj stijeni koja ih odvaja od

Dobretića te je zbog svoje nepristu-pačnosti često pružalo zaklon pro-gonjenim župnicima. Selo je dobilo ime prema sinu Stjepana Dobrete, Juraju-Bernardu.

Obitelj Brnić se 1767. godine prozvala Čakarić, tako se i danas zovu. Prezime Brnić ne postoji više na ovim prostorima. U ovim je obi-teljima često ime Bernard kojeg mještani skraćuju u Brnado i Brujo.

U Brnićima je 1707. rođen Do-bretić fra Marko, biskup a umro je 1784. godine. Biskup je peto poko-ljenje Stjepana Dobrete i to tako da je Juraj sin Stjepana rodio Bernarda, ovaj Vujicu a on Matu, oca biskupo-va. Fra Marko se još zvao i Vujičić prema djedu Vujici i Jezerčić prema majci koju su u selu zvali Jezerka. Biskup je svojoj umrloj rodbini po-stavio križeve s natpisima na latin-skom pa se može pretpostaviti da je pok. Jozo Vujičić umro u Brnićima 1770. sin biskupovog brata Tadije. Nadalje, biskupov brat Petar Jezerčić umro je 1776. godine. (Otac bisku-pov pokopan je u groblju na ravni a na križu mu je natpis: 1708. umro je

Mato otac preuzvišenog gospodina fra Marka, Biskupa i Vikara apo-stolskog. Postavljen /spomenik/ g. 1757. Križ je u Muzej franjevačkog samostana poslao župnik fra Jozo Filipović 1933. godine.

Evo još jedne zanimljivosti ve-zane uz Brniće: obitelj Joze Jezerca iz Brnića preselila se u Smionicu te mu je sin Ivan odselio na Seoce. To

su potomci biskupove braće i sada da se zovo Jakovljevići.

U Dobretićima u blizini župskog stana, na njivi Ive i Ante Malića na-lazi se kužno groblje gdje su ogra-đena tri križa pod kojima počivaju biskupova majka Katarina, nećaki-nja Magdalena i brat mu Tadija.

Od Loze Dobretića potekla su 22 svećenika a u Brnićima su ro-đeni fra Bernardin IV i Dobretić fra Anto koji se još potpisivao kao Idžanović. Od početka vođenja ma-tica pa do 1830. godine, spominju se u Brnićima rođeni Radulović fra

Naši sugovornici, slijeva: Anica, Anica zvana Drljanuša i Stipan zvani Banika Idžanović

Ispred negdašnje trgovine


Život pun nadeŽivot pun nade

Pogled na dio Brnića

v11-15.indd 11v11-15.indd 11 7.6.2012 21:37:187.6.2012 21:37:18



Pavo, (zvao se Brnić) i Idžanović (Brnić) fra Nikola.

Nekada se u ovom selu misa ka-zivala pored “Nove vode” kao i u zaseoku Žilićima. Tu je bila kapela i misa se govorila svaki dan a fra Ilija Glavičević je na toj lokaciji sa-gradio i župni stan. U blizini Žilića je pećina u kojoj su mještani sakrili biskupa Dobretu kada je prvi put pohodio ovaj kraj radi krizme. Tu je također i tzv. Sveti kamen prizmo-liki, oko 2 metra visok sa jednom duguljastom prirodnom udubinom u koju može stati oko 3 litra vode. Svijet je nosio tu vodu svijet kao li-jek protiv bolesti očiju i kože.

Sve ove do sada navedeno o Br-nićima pronašli smo u knjizi fra Mi-roslava Džaje.

Smiješe se jedino sjećanjima

Kiša nas je omela te nismo uspjeli obići sve gore navedene spomenike i zanimljivosti, ali u dvorištu obitelji Idžanović vidjeli smo i čuli sve što danas predstavlja Brniće. Baka Anica i djed Stipan u Brniće su se vratili 1996. godine. Tri su godine živjeli pod pločom. Krov su podigli ali prozore na gor-njem katu još nisu uspjeli ugraditi. Donacija ih, kažu, stalno zaobila-zi. Oboje su rođeni 1938. Godine. Baka ima problema sa srcem i krv-nim žilama a djed je nedavno pre-trpio moždani udar, za posljedice su ostali problemi s tlakom, vidom, sluhom te govorom. Pokazuje nam Anica poveću kutiju za desetak vr-sta lijekova. Othranili su osmoro djece. Sin Dragan i nevjesta Zvjez-dana žive u kući pored njihove, a ostala su djeca po svijetu. Tište ih problemi njihove djece. Između ostalog kažu kako se jedan sin žali da već tri mjeseca radi, a plaću ne prima. Teško je kada se ne dobije zarađeno. Stipanu nije jasna ova situacija, mirovinu je zaradio ra-deći 17 godina u sječi i 22 godine u rudniku a samo mu je jednom, 1963. godine, kasnila plaća neko-liko dana. Nikada se nije dogodilo da nije primio zarađeno.

Velika su im utjeha ovo dvoje mladih. Drago je sagradio kuću od drveta u tradicionalnom stilu u ko-joj udobno žive. Zimi se kuća lako zagrije. Ističe kako se odlučio na po-vratak zbog mira i spokoja koji samo ovdje pronalazi. Radi u Rudniku a u slobodno se vrijeme posveti imanju, kućnim ljubimcima, konju i psima. Jako im je žao psa koga je netko otrovao. Inače imaju problema sa divljači. Lisice i vukovi su redoviti posjetitelji, a nerijetko se i medvjed usudi približiti. Dragu je nedavno, kada se vraćao s posla, napala med-

vjedica te je pobjegao na stablo. Kada je medvjedica bila sigurna da nema opasnosti za njene mečiće prestala je prijetiti i odvela ih dalje.

Žale se stariji kako je protekla zima bila jako teška. Snijeg je na-padao sve do satelitske antene po-stavljene na Draginoj kući. Ralice za snijeg zimi ovuda ne svraćaju.

Dok se nije prokopao novi put za Dobretiće ovaj je put, koji je trenutno u lošem stanju, bio glavni. Struja su u selu dobili oko 1970., a poslije rata su obnovljeni električni vodovi. Crpke

i kablove za vodu mještani su naba-vili 1987. No, tek su prošle godine ugrađeni, vodovod je završen i voda osposobljena. Sve do tada stanovnici su se služili bunarima (čatrnjama) ili su imali svoje lokalne izvore.

Pridružila nam se i njihova su-sjeda koja se također zove Anica Id-žanović te je i isto godište kao i naši domaćini. Nastavili su nam kazivati kako su mještani Brnića nekada ži-vjeli u slozi, pomagali su se i pazili. Danas se u pustom selu nema tko ni svađati ni miriti. Anica se vratila prije 13 godina, četiri je godine ži-vjela u sušari i nije imala ni prozore, napokon je doživjela da joj se kuća obnovi. I njezinih su osmoro djece te dvadeset i jedno unuče i deset

Cesta prema Brnićima

Jedan od trofeja Drage Idžanovića

Na starom panju

v11-15.indd 12v11-15.indd 12 7.6.2012 21:37:277.6.2012 21:37:27



praunučadi raseljeni po svijetu. Ka-zuje da dođu kad god mogu. Prisje-ćaju se njih troje kako je nekada u Brnićima bilo po trideset momaka i isto toliko djevojaka. “Nas pet žena u ovom smo selu rodile po osmoro, a i ostale su žene imale po 5-6. dje-ce”, kazuje baka u gostima. Stjepan se nadovezuje riječima: “Radilo se, sve se obrađivalo. Kad krene sezo-na oranja, u proljeće, oralo se po 20 dana bez prestanka. Jedni smo se kod drugih uzajmljivali. Čovjek ni-šta ne može sam. Bilo nas je samo u rudniku zaposlenih 40, a dosta ih je bilo i po drugim poduzećima. Au-tobusi su redovno vozili. Sve je bilo veselo i puno života.”

Iako bolesni, posijali su krumpi-ra, luka i repice. Kažu da krumpir koji kupe u gradu ništa ne valja, ma odakle bio dovezen.

U dvorištu Drage i Stjepana Id-žanović je panj posječene jelke a promjer mu je 180 cm. Kazuje Ani-ca da je kiša mogla padati danima, no, grane ovog stabla nikada nisu prokisnule. Znalo se tu nekada od kiše skloniti i po dvadeset kosaca, kupalica ili kopača.

Teško je ovim ljudima u sebi no-siti tako živa i lijepa sjećanja a živje-ti u pustom selu, gledati zapuštene i u korov zarasle njive i livade. Ta se njihova tuga i gorčina osjeti u go-voru i vidi u očima. Teško im pada što i većina djelatnika nakon posla odlazi iz Dobretića i što liječnik tu rijetko dođe i kratko se zadržava.

Obitelj Pilić u Brnićima trenutno uzgaja 250 ovaca. Nismo ih uspjeli posjetiti. Za očekivati je da će se još netko uputiti njihovim stopama.

U brnićko groblje ukapaju i umrle iz Bojtačića, djelomično iz Mijatovića i Dobretića.

Pri blagoslovu obitelji u Brni-ćima je zatečeno 15 vjernika koji stalno žive tu s prezimenima: Id-žanović, Jurić, Pilić i Trupina. Prije rata u Brnićima bilo je i prezimena Pranjić i Vuk.

Pavlovići imaju budućnost

Ovo je selo bogato šumom. Smje-šteno je između Bunara i Brnića.

“Postoji vjerovanje da su Pavlo-vići dobili ime prema jednom od Dobretinih sinova. No, kako je to prezime rasprostranjeno u BiH, to se ne može sa sigurnoš ću tvrditi.” (fra Željko Džaja).

U Pavlovićima su nas posljed-njeg svibanjskog dana ugodno izne-nadila djeca. Najprije nas je ispod plavih uvojaka zbunjeno gledala La-ura, trogodišnja djevojčica. Zatekli smo je kako pomaže mami Marijani i tati Miguelu dok uređuju dvorište. Dječaci Robert od 3 i Antonijo od 6 godina znatiželjno su provirivali s balkona, dok smo se mi sa Bran-kicom i Goranom dogovarali oko reportaže. Činilo se da je po srijedi zabuna. Otkuda u jednoj kući troje djece, a u četiri dobretićka sela do sada smo susreli samo jedno dije-te? U ovoj kući u Pavlovićima kao u dobra vremena žive tri generacije: baka Vere sa svoja dva sina, nevje-stama i ovo troje djece. Kazaše nam da je u ovom selu trenutno trinae-storo djece, a deset je povratničkih obitelji. Gabrijel Gavranić je treći razred ide u školu u Dobretićima. Na jesen će nastavit će školovanje u Divičanima. Gabrijel na naša pitanja odgovara ozbiljno kao pravi učenik. Matematika mu je najdraži predmet

Ispred kuće Gorana Filipovića

Pogled na Pavloviće od Kule


Nova voda

v11-15.indd 13v11-15.indd 13 7.6.2012 21:37:377.6.2012 21:37:37



i voli ići u školu. Gabrijelova mama Ljiljana kazuje da se njihova obitelj prva vratila u Pavloviće. Starija im kći je u Hrvatskoj gdje ide u 3 ra-zred srednje škole. Djecu do škole u Dobretićima ujutro vozi kombi, a iz škole se vraćaju pješice. Pridružili su nam se brat i sestra Jozo i Ana-Marija Filipović. Jozo je peti razred i ide u školu u Divičane a Ana-Marija će na jesen u prvi razred u Dobre-tiće. Petogodišnjeg Luku Filipovića privukla je dječja igra pa se i on za-ustavio u dvorištu naših domaćina. Mara Pilić ima četvoro djece djevoj-čicu Ivanu i sinove: Ivana, Josipa i Franu. Prije 8 godina kao tročlana obitelj došli su živjeti u Pavloviće, odakle je Mara i rodom. U ovom joj se selu rodilo još troje djece, a tre-nutno grade kuću u Dobretićima u blizini crk ve.

Desetoro djece, tri djevojčice i sedam dječaka, prepustili su se igri, dok su odrasli pokušali izreći kako je danas živjeti u Pavlovićima. Struja je dovedena 1970. Prije je kroz selo postojalo više putova. U posljednjih se 20 godina koristi ovaj put koji često nasipaju i popravljaju ali zbog strmog terena kiše brzo odnesu na-

sipani materijal. Do prošle godine mještani su se opskrbljivali vodom iz čatrnja i ponekog izvora, a tada je dovršen i u rad pušten vodovod, istovremeno kao i u Brnićima.

Zaseok Kneževci također pripa da Pavlovićima. Ove se mlade žene ne sjećaju kad je bila posljednji sprovod bio u njihovom groblju u Kuli. Anđa Aščić spada među starije, a Frano Pi-lić među mlađe žitelje sela.

Prezimena prema maticama, u ovom selu su: Aščić, Filipović, Gavranić i Tepurić. Pri blagoslovu obitelji župnik fra Krešimir posje-tio je njih 43 sa slijedećim prezi-menima: Aščić, Filipović, Gavra-nić, Pilić i Tepurić.

Na pitanje jesu li su ponekad ra-zočarani zato što su se vratili, odgova-raju da o tome ne razmišljaju. Svako mjesto ima svoje prednosti i mane, ponekad je problem što su očevi po terenu a majke moraju same brinuti o imanju. A svaka obitelj u Pavlovi-

Ovakvi prizori poslije kiše su česti

Groblje u Kolu

Laura Filipović od malena pomaže roditeljima

v11-15.indd 14v11-15.indd 14 7.6.2012 21:37:477.6.2012 21:37:47



ćima trenutno ima po dvije ili više krava, često i konje, svinje, kokoši…

Ali oni moraju zdravo odrasti

Ovim mladim ženama koje su ro-dom (Marijana iz Smionice, Manda iz Orašca, Mara iz Pavlovića, Branki-ca iz Klimente, Ljiljana iz Travnika, Manda iz Orašca) a sve danas žive i podižu obitelji u Pavlovićima, ništa nije teško. Ovdje su svi radosni i puni života. Ali, sve su redom zabrinute i razočarane liječničkom skrbi. Sve su jednoglasne da liječnici u Dobretiće rijetko dolaze, kratko se zadržavaju a specijalista nema nikako.

Često se u raznim stvarima osvr-ćemo prema Zapadu i opominjemo sami sebe kako bi ponešto dobro trebalo i prepisati. Pa recimo da su na Zapadu, kao i u blizoj nam Hrvat-skoj, ovakva područja gdje se život, nakon ratnih djelovanja ili prirodnih katastrofa nanovo zasniva, proglaše-na kao “Područja od posebne držav-ne skrbi”. Tim se stanovnicima život olakšava tako što imaju besplatnu struju, vodu, udžbenike, organizira-ne prijevoze, putovi se održavaju i svakako imaju pravo na liječenje.

Laura je prije nekoliko mjeseci imala visoku temperaturu, a mali Frano ima problema s bronhitisom.

Pravo je umijeće iz snijegom okova-nog mjesta na vrijeme stići do pedi-jatra. Roditelji pretrpe veliki strah hoće li dijete izdržati. Nisu liječnici potrebni samo djeci, već i starijima koji po nekoliko dana trpe veliku zu-bobolju jer je zubar tek u Jajcu. Sti-pan Idžanović iz Brnića ne bi trebao čekati dva dana da dođe do liječnika nakon što je doživio moždani udar.

Ovo mjesto s ovoliko djece ima budućnost. No, koliko će se prepo-znati žrtva njihovih roditelja i ko-liko je društvo spremno ovoj djeci olakšati odrastanje i sazrijevanje?

Dobretićki kraj obiluje poznatim ličnostima koje povijest pamti. I ovom su vremenu potrebni primjeri koje će povijest pamtiti. Među raseljenim stanovnicima ovog kraja, upornim ljudima jakog duha, vjerojatno, i tre-nutno ima onih koji se ističu kao vr-sni sportaši, umjetnici, poduzetnici ili humanitarni djelatnici, ljudi koji su svojim talentom iznad prosjeka. No, oni će svu svoju slavu i sve pobjede od-nijeti nekom drugom kraju. Tek će se, možda, ponekad spomenuti da su im korijeni odavde. Budućnost ovog kraja je u ovoj djeci. Ma kako nježno i krhko izgledale Laura, Ana-Marija i Ivana za dvadesetak se godina ovaj vrletni kraj može kititi i ponositi njihovim imeni-ma. Ovi mali ljudi, Gabrijel, Antonijo, Frano... možda postanu vrsni liječnici, teolozi ili fi zičari... Bilo bi ružno da u svojoj biografi ji pišu kako u djetinjstvu nisu imali ni potrebnu liječničku od-nosno medicinsku skrb. A trenutno je to stvarnost ovih obitelji. Nedopustivo za ovo stoljeće i ovo mjesto koje jedno-stavno poziva na život.

Majke se mole, napose sv. Anti, i vjeruju da će ih štititi i zauzeti se za njihove obitelji. Kažu da poslije kiše uvijek zasija sunce, a evo pred kraj reportaže nakon kiše iznad Dobreti-ća pojavila se duga. Duga je i simbol nade. Ljudi u ovim mjestima upravo svojim životom svjedoče tu nadu u vedriju i ljepšu budućnost. Poslije kiše sunce uvijek zasja. Tako je bilo na koncu reportaže. Duga je sim-bol nade. Ljudi u pougarskom kraju upravo svojim životom svjedoče nadu u vedriju i ljepšu budućnost. ☑

v11-15.indd 15v11-15.indd 15 7.6.2012 21:37:577.6.2012 21:37:57

ww

w.sv

jetlorijeci.b

a

čitajteriječ!Širitesvjetlo

v16.indd 16v16.indd 16 7.6.2012 21:38:157.6.2012 21:38:15

FRANJEVAČKA GIMNAZIJA


Franjevačka klasična gimnazija u VisokomBosne Srebrene 4 • 71300 Visoko

objavljuje

N A T J E Č A Jza upis u prvi razred u šk. god. 2012./2013.

Gimnazija je otvorena za sve učenike, bez obzira na spol i vjeroispovijest, koji žele i mogu pratiti program klasičnog obrazovanja. Stoga pozivamo da nam se jave učenici osmih razreda koji osjećaju franjevački

poziv, kao i drugi koji svoje školovanje žele nastaviti na našoj Gimnaziji. Vanjskim đacima iz udaljenijih mjesta osiguravamo smještaj u novoobnovljenom đačkom konviktu.

Za upis u Gimnaziju dostaviti sljedeće dokumente:• Originalne svjedodžbe o uspjehu

od V. do VIII. razreda OŠ• Vlastoručno napisanu molbu

s adresom i brojem telefona• Izvod iz matične knjige rođenih• Liječničko uvjerenje

Za prijavu u Konvikt:• Vlastoručna molba

Za kandidate u Sjemenište i sljedeće dokumente:• Molbu za prijem u Sjemenište• Preporuku župnika o prikladnosti kandidata• Krsni list s potvrdom o krizmi• Izjavu roditelja da su suglasni s izborom zvanja

svoga sina

Upisni rok• Za sjemeništarce: 22. lipnja u 10 sati• Za vanjske đake (s roditeljima, uz prethodnu

najavu): čim dobiju svjedodžbe, a najkasnije do 27. lipnja.

Fra Zvonko MILIČIĆ, ravnatelj: 032/73 87 23; 061/28 20 86

Fra Ivan NUJIĆ, tajnik: 061/41 08 38, [email protected]

Fra Stipo ALANDŽAK, ravnatelj Konvikta: 063/44 81 77, [email protected]

KONT

AKT O

SOBE

�

v17.indd 17v17.indd 17 7.6.2012 21:38:317.6.2012 21:38:31

STOPAMA SV. FRANJE


Piše: s. Kata � KARADŽA

Dvoje Asižana Franjo i Klara su sveci koji su sav svoj život pretvo-rili u zahvalnost Bogu za sve pri-

mljene darove kao i za sve stvoreno. Iz njihovih životopisa može se primi-jetiti da su bili preplavljeni srećom i da su za sve znali Bogu zahvaliti.

Franjo je svjestan da je Bog tvo-rac svakog dobra i na tom daru on neprestano zahvaljuje kroz molitvu, pjesmu, pohvalu. Kroz njegove mo-litve vidi se način na koji se njegova duša izriče. Pohvale stvorova ili Pje-sma brata Sunca je najočitiji Franjin izričaj zahvalnosti. Njegov duša je zadivljena pred stvorovima te izra-žava svoju zahvalnost Stovoritelju.

Franjina zahvalnost odnosi se na Božju dobrotu općenito, ali ta mu dobrota biva objavljena ne toliko u malim zgodama svakodnevnog ži-vota, koliko u velikim Kristovim taj-nama: utjelovljenja, muke i euhari-stije. On ih razmatra do te mjere da se želi suobličiti. Franjo izriče svoju zahvalnost zbog braće koju mu je Gospodin dao, za bratske susrete s braćom koja se vraćaju s putovanja, zbog darova koje prima, zbog čude-sa i objava, konačno za sva dobra. A ono što možda ponajviše izne-nađuje jest to što Franjo iskazuje i zahtijeva istu zahvalnost za bolesti, neprave, pa čak i za smrt. U Pjesmi bratu Suncu Franjo kaže:Hvaljen budi, Gospodine moj, po onima koji praštaju iz ljubavi tvoje, i podnose rado bijede života.Blaženi koji sve podnose s mirom, jer ćeš ih vječnom okruniti krunom.Hvaljen budi, Gospodine moj, po sestri našoj tjelesnoj Smrti, kojoj nijedan smrtnik umaći neće.

Taj nam stav duha otkriva dubi-nu Franjine duše, posebno njegovo posvemašnje poštovanje Božje volje i njegovu ljubav prema raspetom Kristu. Slava se te volje mogla očito-vati u bilo kom događaju, a sa svoje strane, Franjo nije mogao imati ni-šta drugo do neizmjernog veselja u njenu prihvaćanju i zahvaljivanju,

bilo u bolesti, bilo u nepravdi, bilo u vlastitoj smrti. Kad su ga mučile že-stoke boli svoje patnje nije nazivao kaznama, nego sestrama. U tom je smislu rječita njegova reakcija na riječi brata koje mu je savjetovao da zamoli Gospodina neka ublaži boli: “Da mi nije poznata tvoja prostu-dušnost, odsada bih se bojao tvoga društva, jer si se s obzirom na mene usudio prigovoriti Božjim nakana-ma... Zahvaljujem ti, Gospodine Bože, za sve ove svoje boli i molim te, Gospodine moj, da mi, ako ti je po volji, dodaš stostruko. To će mi biti najdraže ako me udariš bolovi-ma i ako me ne budeš štedio, jer mi je vršenje tvoje svete volje najveća utjeha” (LM XIV, 2).

Iz ovog se vidi njegova ljubav prema raspetomu Kristu u želji da se s njime suobliči. Za njega su pat-nje, nepravde i smrt bili predrago-cjeni darovi zbog kojih je klicao od veselja i načini da bude sličan Isusu Kristu. To proizlazi iz riječi koje je uputio bratu Iliji kada mu je savje-tovao da prestane pjevati: “Pusti me, brate, da se radujem u Gospodinu u njegovim pohvalama i u svojim sla-bostima, jer samo po milosti djelo-vanja Duha Svetoga tako sam blisko sjedinjen sa svojim Gospodinom da se po njegovu milosrđu mogu rado-vati u njemu” (LP 64:1614).

Franjo je želio da osjećaj zahval-nosti, koji je oblikovao sav njegov život, gaje svi ljudi. Stoga je pred kraj svoga života poslao braću da propovijedaju zahvalnost i radost. Smatrao je i poticao ih da bi braća morala kao pjevači Božji hodati po svijetu i pjevati pohvale Gospodinu. Poznata je zahvalnošću nadahnuta propovijed koju je izrekao pticama. Poput ptica nebeskih braća bi se morala razići na četiri strane svijeta da pjevaju o zahvalnosti, koju ih je Franjo naučio.

Za Franju siromaštvo je uvjet i temelj zahvalnosti. Jedan od naj-ljepših i najiscrpnijih izričaja tajne zahvalnosti je Franjin razgovor s bratom Maseom zapisanog u knji-zi Cvjetići sv. Franje kad su jednog dana išli u prošnju: “Naprosivši, Fra

njo učit

elj zahv

aljivanja

v18-19.indd 18v18-19.indd 18 7.6.2012 21:39:027.6.2012 21:39:02

STOPAMA SV. FRANJE


sastali su se na jednom mjestu izvan sela da blaguju. Ondje je bio lijep izvor i pokraj njega zgodan i povelik kamen. Na nj su metnuli obojica isprošenu milostinju. Kad je sveti Franjo vidio da su u brata Masea veći i ljepši komadi kruha i da je dobio više nego on, vrlo se razveselio i rekao: ‘Brate Maseo, mi nismo vrijedni tolikog blaga’. Kako je on ove riječi nekoliko puta ope-tovao, reče brat Maseo: ‘Moj dragi oče, kako možeš ove nazvati bla-gom, kad nam još mnogo toga ne-dostaje za najobičniji stol. Ovo je veliko siromaštvo. Ovdje nemamo ni stolaca, ni noževa, ni tanjura, ni zdjele, ni stolnjaka, a ni sluge ili sluškinje.’

Sveti Franjo mu na to odgovori: “Pa to je upravo ono što ja zovem velikim blagom, jer ovdje nema ni-čega što su ljudi napravili, već nam je sve ovo pripravila Božja provid-nost, kako se to najbolje vidi na isprošenom kruhu, ovom lijepom kamenom stolu i bistrom izvoru. Stoga želim da se molimo Bogu da bi nas poučio kako bismo svim srcem ljubili sveto siromaštvo, ovo plemenito blago koje je sam Bog stvorio” (CV 13).

Samo je duša siromaha mogla tako osjećati. Veličina nije u stva-rima nego u ljubavi koju je Franjo iskazivao prema svakom čovjeku. Zahvalnost je za Franju plod, ili još bolje, vid njegova siromaštva, i to pr-venstveno posljedica posvemašnjeg predanja punoj ljubavi i providnosti Božjoj, primajući sve kao dar.

Veličina te zahvalnosti se ne mjeri darovima kojima ga je Bog obdario kroz njegov život nego je-dinim darom kojim je Otac poda-rio čovjeka dajući mu svoga Sina. Franjo osjeća kako snaga toga dara kuca u malenim darovima stvari i događaja i kako pojačava njego-vu zahvalnost. Zahvalnost je jedan od najdubljih korijena radosti koja preplavljuje cijeli Franjin život. Nije li Franjina poruka zahvalnosti i za nas poticaj da budemo zahvalni za sve što imamo jer nam je uistinu sve darovano. ☑Vladimir Blažanović, SV. FRANJO PROPOVIJEDA PTICAMA

v18-19.indd 19v18-19.indd 19 7.6.2012 21:39:127.6.2012 21:39:12

CRKVENO PRAVO


Priredio: Šimo IVELJ �

Prije sklapanja sakramenta sv. ženidbe potrebno je pa-ziti na krvno srodstvo, jer do točno određenog stupnja ili koljena ženidba je nevaljana, ali postoji opasnost od

genetskog poremećaja potomstva. Iako katolička Crkva donosi granicu krvnog srodstva preko koje se ne može prijeći, oduvijek preporučuje da ta krvna povezanost bude što udaljenija od zajedničkog korijena.

Postoje dva načina računanja krvnog srodstva: po ger-manskom pravu (iz 1917. g.) i po romanskom pravu (iz 1983. g.). U ovom broju donosimo Vam računanje krvnog srodstva po germanskom pravu koje više nije na snazi.

Srodstvo, linija (loza), stupanj (koljeno)

Krvno srodstvo je krvna veza koja postoji između osoba koje potječu iz istoga korijena. Njegovo se raču-nanje vrši po linijama (lozama) i stupnjevima (koljeni-ma).

Linija ili loza je neprekidni niz osoba koje potječu od zajedničkog korijena, a može biti prava i pobočna. Linija je prava kad osobe potječu jedna od druge, npr. otac, sin, unuk, praunuk, itd. Pobočna linija je kad oso-be imaju isti korijen, ali ne potječu jedna od druge, npr. brat i sestra (zajednički korijen su im roditelji), bratići i sestrići (zajednički korijen su im djed i baka), itd.

Stupanj ili koljeno je mjera za udaljenost osobe od zajedničkog korijena.

Zajednički korijen su osobe ili osoba od koje nepo-sredno (u pravoj liniji) ili posredno (u pobočnoj liniji) potječu krvno srodne osobe, tj. potomci. Redovito su to dvije osobe, otac i majka. Postoji mogućnost da za-jednički korijen čini samo jedna osoba, ili otac ili maj-ka. Npr. muž i žena, prije trenutnog braka već su prije izrodili djecu u prvom braku (ili samo jedno od njih je to učinilo). Njihova djeca iz sadašnjeg braka i djeca iz prvog braka su polubraća ili polusestre po ocu ili majci, i među njima postoji jednostrano krvno srodstvo.

Prava linija ili loza

U pravoj liniji ili lozi, toliko je stupnjeva, koliko je rođenja, ili koliko je osoba izuzevši korijen (usp. kan. 96 - § 1, 2). Ženidba je nevaljana između svih preda-ka i potomaka bilo zakonitih bilo prirodnih (usp. kan. 1076 - § 1). Nikada se ne smije dozvoliti ženidba, kada postoji bila kakva sumnja, da su stranke krvni srodnici bilo u kojem stupnju prave linije (usp. kan. 1076 - § 3). Tazbina čini ženidbu nevaljanom u pravoj liniji u sva-

kom stupnju (usp. kan. 1077 - § 1). Duhovno srodstvo, nastalo krštenjem između krštenika i krsnog kuma, čini ženidbu nevaljanom (usp. kan. 1079 i 768).

Pobočna linija ili loza

U pobočnoj liniji, ako su obje grane jednake, toliko je stupnjeva, koliko je rođenja u jednoj grani loze, a ako su te dvije grane nejednake, toliko je stupnjeva, koliko je rođenja u duljoj grani (usp. kan. 96 - § 3). Ženidba neva-ljana sve do trećega koljena uključivo, no s time, da že-nidbena smetnja postaje samo toliko puta višestrukom, koliko se puta umnaža zajednički korijen (usp. kan. 1076 - § 2). Tazbina čini ženidbu nevaljanom u pobočnoj liniji sve do drugog stupnja uključivo (usp. kan. 1077 - § 1).

Primjer prave linije ili loze

Marko i Marija su zajednički korijen svojih potomaka (rodi-telji). Prvi potomak je Mateo, njemu se rađa Mihael; Mihaelu se rađa Ivan, itd.

Prema tome:- Mateo i Mihael su u II. stupnju; - Mateo i Ivan su u III. stupnju; - Mateo i Matea su u IV. stupnju; - Mateo i Danijela su u V. stupnju.

Primjer pobočne linije ili loze

Marko i Marija su zajednič-ki korijen svojih potomaka. Mateo i Ivana su djeca Mar-ka i Marije, a dalje slijedi njihovo potomstvo.

Tako su:- Mateo i Ivana su u I. stupnju (brat i sestra);- Mihael i Josipa su u II. stupnju (nećaci);- Ivan i Franjo su u III. stupnju;- Matea i Petar su u IV. stupnju;- Manda i Ana su V. stupnju;

- Mateo i Franjo su u III. stupnju; Mihael i Ana su u V. stup-nju; Ivan i Petar su u IV. stupnju i tako dalje... ☑

Računanje krvnog srodstva

MARKO I MARIJA

MATEO

MIHAEL

IVAN

MATEA

DANIJELA

MARKO I MARIJA

MATEO

MIHAEL

IVAN

IVANA

JOSIPA

FRANJO

MATEA PETAR

MANDA ANA

v20.indd 20v20.indd 20 7.6.2012 21:40:127.6.2012 21:40:12

IZ SAMOSTANSKOG ARHIVA


Priredila: Antonija VUKELJA �

Posli šest danah, ja dobih od Prisv. Biskupa sliedeće pismo: “Reve-rende Pater! S ovom listom da-

jem Vam na znanje da sam po sahiji primio pismo, s podpisima na me upravljeno, svrhu kojeg primljenja, bivši upitani, priobćite da je sretno k meni donešeno bilo; ja ću nastojat pridat ga u ruke Prisv. i Preč. g. Bi-skupa Forlanija, kojega S. Otac Papa u Bosnu kao svog Poslanika šalje. Sad Vas, i svu ostalu Bratju od nas sviju pozdravljajući, i svako Vam dobro želeći, ostajem Additifsimus in Domino † Fr. Paschalis Eppus, Brestovsko 4. Jun. 1878.”

U isto ovo doba, stiže mi i ovo od mog Vidovića: “Dragi brate Ante! Nije toliko milo bilo Biskupu- prem i ako nije prot Vašoj stvari- u ovo vri-me pismo d opeko primiti. Veli mi: ta znadu da ja take stvari nemogu dovršiti; niti na me /.../ to spada. Ja mu rekoh: Vi znajte za stalno, da puk za drugu Vlast od Vaše neće da zna u Bosni, nit ju traži. Visitatum Apo-stolskom svaki se dan nadamo. On je i za Ercegovinu poslan, i onamo je već visitu obavio. On je Biskup, i ime mu je Kažimir Forlani; Coadjutor je Biskupah od Splita, i Makarske. Prija neg je odredjen, upitan je naš Biskup za votum; odmah ga je zato dao; i na to bude neimenovan, i ova-mo poslat. Svakom, a osobito Vašoj Causi, mislim da će na dobro doći. Zato nepropusti prigodu! Sada svit

može; a bolje je da se k njemu obra-ti, nego drugomu. Nedangubi, nego radi kako bolje znaš, sad je pravi čas! Radi hitro, jer u Ercegovini nije se više zadržao od petnajest danah, a može biti neće ni ovdje više.

Bili mi žao, bi! ali šta ću? kad mi evo reče Biskup da Te od strane njegove pozdravim; i to mi dva puta reče! Ovo da sam znao, nebih mu ni kazao da Ti pišem! hajde neka mi to bude usvistna! Primi dakle od Biskupa pozdrav opet dva puta, a od mene na vriće, i tovare, pozdra-vi najsladje, i najmilije. Na Brest 4. Lip. 1878., Uviek Tvoj Vidović.”

Na 5. lipnja 1878. moj Fra Lovro Lacić, pisa mi, kako je čuo od svog Dajdže da idje njekakav Komisar iz Rima; te me moli da ga izvjestim. Zato ja mu sve javih što sam znao; suviše što je narod pisao našem Bi-skupu; i što namjeravam raditi kod novog Komisara. Na 18. r. m. on mi zafali, i na rad još bolje osokoli; a u ovo isto vrieme, stiže mi i od Starog Fra Lovre Lacića sliedeće pismo: “Velečastni moj Kneže! Čuo sam da će nam doći Visitator iz Rima, i već je Provincial razturio pisma na sve strane da ga što bolje dočekaju; da-kle svojski se spremi na žestoki boj! Fala Jajčanim! Sad su ovarisali, kad su mazar na Biskupa spremili; koga je Biskup pripisao, i Capiu Provin-cialu poslao, i odgovor tražio. To Kriliću (Provincialu) ni malo nije drago bilo, i bio je sasvim neveseo. U onaj mah ništa nije nije Biskupu odgovorio, nego je rekao da će mu

otići, i ustmeno se razgovoriti; ali ni ovo još nije učinio. Znaj da Krilić od mene sve krije! Ti tamo radi sa svom snagom; a i ja ovamo neću šutiti. Po-zdravi sve tamo, a Ti itd. U Fojnici 20. jun. 1878., Tvoj Fra Lovrin.”

Malo kašnje, isti pisa mi: “… Baš sam se ogrišio o Starog Vladića, ali kako sam čuo, baš se je hrvo, i bilo je do /.../, i pravo on se š njima nije podpisao, nit consentio njihovoj op-positi, već opet sve naše karte vratio Generalu.,, Ovako se zasliepi!”

Ja dočujem da je Forlani izašao u Bosnu, i kako su ga sa svih stranah naši neprijatelji obletili svaki zovući ga k sebi, da ga što bolje osvjedoče o svojoj dobroti. I ja dakle na njega sastavih sliedeće pismo: “Prisvietli, i Prečastni Gospodine! Mislim da Vam je poznato kako je jur šest go-dinah, da smo mi u sporazumljenju s našim pobožnim pukom bili odlu-čili ovdje u Jajcu Samostan načiniti; te smo molili Č. naše Defi nitorie da nam potribitu dozvolu dobaviti dostoji se, dokazujuć da to zaslužu-je njegdašnja priestolnica Vladarah bosanskih; i da je ovdje prije bilo više Samostanah na glasu u našoj Povjestnici, a sad kako čamimo u ruševinami, te svaki čas izgledamo kad ćemo š njima u valove Vrbasa biti zakopani; da je ta gradja koris-tna, i potribita; da je dobra, i sveta; da je za razširenje naše vjere; diku Reda, ures Crk ve, i slavu Zakona; i najzad da je ovo želja nesamo vr-hovnog Starješine našeg Reda, nego i iste S. Stolice Rimske.” ☑

Povjestnica novoimenovanog Franjevačkog Samostana u Jajcu

Koju spisah ja o. Antun Knežević iz Varcaraod 1. Prosinj. 1882.

do 16. Ožuj. 1883. – Knjiga Ia

Fala Jajčanim

v21.indd 21v21.indd 21 7.6.2012 21:40:467.6.2012 21:40:46

PRILOG POVIJESTI


Piše: Dubravko LOVRENOVIĆ �

Štovanje istočnjačkog sveca Grgu-ra Čudotvorca i njegova državo-tvorna uloga zaživjeli su i raširili

se u srednjovjekovnoj Bosni preko šizmatičke Crk ve bosanske. Osim što nije bila povezana s odobrenjem papinstva, afi rmacija ovoga sve-ca kao patrona vladarske dinastije Kotromanića odigrala se u procesu uspostave nove teritorijalne Crk ve nakon premještanja sjedišta katolič-ke biskupije iz Bosne u Đakovo sre-dinom XIII. stoljeća, što znači da se radilo o autonomnom činu tadašnjih bosanskih političkih i crk venih struktura u proce-su potrage za novim iden-titarnim (konfesionalnim) obrascem. Tako se u vre-menskom rasponu od nekih 70 godina, između premje-štanja biskupskog sjedišta iz Bosne u Đakovo i dola-ska na vlast bana Stjepana II. Kotromanića, izvan juris-dikcije Rima, odigrala promocija sv. Grgura Čudotvorca kao patro-na Kotromanića. Nova državna crk va bazilijan-ske orijentacije i dinastički zaštitnik čije se ime nalazi u intitulaciji bana Stjepana II, kne-za Vladislava i bana Tvrtka I. Kotro-manića pojmovni je par koji opisuje novu crk venu i političku stvarnost srednjovjekovne Bosne, odnosno njezine vladalačke dinastije. Potra-ga za izvornim smislom ove inti-tulacije, koja se prema dostupnim izvorima održala nešto više od 40 godina (1326/29-1370/74), vodi u područje bizantskoga “commonwe-altha” i svijet legitimističkih pre-dodžbi izgrađenih pod utjecajem bizantske vladarske titulature. Kada se dogodilo to da, nakon bezuspješ-

nih pokušaja rukovođenih iz Rima na uspostavi Bosanske biskupije, u jesen 1461. papa Pio II. zaštitni-kom Bosanskog kraljevstva proglasi odnosno potvrdi sv. Grgura Čudo-tvorca, u pitanju su bile korijenito drukčije crk veno-političke okol-nosti obilježene slanjem papinske krune kralju Stjepanu Tomaševiću (1461-1463).

Dok je nakon njegove službene promocije sv. Grgur Čudotvorac ba-rem u suvremenim dokumentima

na neki način ostao u sjeni – istina njegovo je ime trajno “uzidano” u dvorsku kapelu u Trstivnici – drugi je istočnjački svetac također dobio

svoje mjesto u legitimiranju bosan-ske vladarske dinastije. Na novcu kralja Tvrtka II. Tvrtkovića (1421-1443) i Stjepana Tomaša (1443-1461) javlja se lik sv. Grgura Nazi-janskog – biskupa te bliskog surad-nika i učenika sv. Bazilija, jednog od otaca Istočne crk ve, jedinog kojemu je dodijelila naziv teologa – Grigo-rije Bogoslov (329-388) – što jasno ukazuje na uspostavljanje kulta (n)ovog istočnjačkog sveca vezanog, kao i kult sv. Grgura Čudotvorca, za Crk vu bosansku. To će pogoto-vo postati jasno kada se umjesto sv.

Grgura Nazijanskog na novcu kralja Tomaša nakon njego-

vog službenog prihvaćanja katoličanstva 1445. god. pojavi lik sv. Grgura pape, kada jednog od crk venih otaca Istočne crk ve zami-jeni jedan od četiriju otaca

Latinske crk ve. I ovaj put presudila je nova crk veno-

politička paradigma predstav-ljena i novim simbolom.Usprkos tome što su od Tvrtka

I. njezini kraljevi smatrani sveto-počivšima nije srednjovjekovna Bosna razvila ideal kralja-sveca u onome obliku koji se ustalio u zemljama Zapadne i istočno-cen-tralne Europe. To znači da je ide-

al kralja-sveca u Bosni, kao i u slučaju vladarske intitulacije s

prizivom na sv. Grgura Ču-dotvorca, ostao ograničen na unutarnju upotrebu.

Bosanska crk veno-po li tička iš ča šena paradigma tako posta-

je još vidljivija a potreba za nje-zinim pot punijim znanstvenim

vrednovanjem naglašenija. ☑

(Tekst sa znanstvenog skupa

Fra Marko Dobretić /1707-1784/ i njegovo stoljeće, objavljen u

Zborniku o biskupu Marku Dobretiću,

Sarajevo – Dobretići, 2008).

Sv. Grgur Čudotvoraczaštitnik Kotromanića i srednjovjekovne Bosne

Stilizirani grb dinastije Kotromanić

Zlatnik kralja Stjepana

Novackralja Tvrtka

v22.indd 22v22.indd 22 7.6.2012 21:41:027.6.2012 21:41:02

SMJEŠKO – LJUTKO


Kako bismo što raznovrsnijom ponudom obogatili našu

suvenirnicu, pripremili smo i razglednice kao lijepu uspomenu iz Jajca. Od 16 motiva donosimo

Vam motiv staroga grada okupanog u večernjem suncu.

Naš Hum ubilježen je u sve botaničke knjige svijeta, jer je baš tu pronađen endem žute mlađe (Corydalis ochroleuca).

A zaljubljenik u prirodu, g. Sakib Kliko, vješto ju je presadio u svoj

botanički vrt “Humljanka”. Od dvjestotinjak biljaka, u svom

vrtu gaji preko dvadeset endema. Čestitamo.

Naš grad nije lijep samo u svibnju, nego cijelu godinu. Ali u svibnju je posebno

živo jer dolaze različite skupine turista, posebno školske ekskurzije. Valja osmisliti da

im vrijeme provedeno u gradu na Plivi zaista bude nezaboravno, poput Biš ćana

koji su se vozikali čamcem po Velikom Jezeru ili Zeničana na ulazu u katakombe.

v23-25.indd 23v23-25.indd 23 7.6.2012 21:45:007.6.2012 21:45:00

SMJEŠKO – LJUTKO


Profesori književnosti na fakultetu od nekih studenata traže zapise

neobjavljenih legendi. Sugerirali smo im na novu legendu o Podmilačju,

no ne znamo jesu li je koristili. U svakom slučaju, nek se zapiše i ova

u kojoj je crkva u Podmilačju, još jednom preko noći, prešla u drugo mjesto. U ovoj je iz Podmilačja u Cvitović.

Evo još jedne Vjesnikove isprike. U prošlom smo broju objavili vijest kako je malonogometna momčad

“Sv. Ivo Podmilačje” na Uskrskupu KMNL-a u Zenici osvojila 2. mjesto. Budući da su bili najbolji, trebalo

je pisati PRVO. Ako smijemo primijetiti, osvježenje na klupi naših nogometaša ovaj put je urodilo plodom.

Petar Hektorović, autor istoimenog djela, tri dana putuje od Šolte preko Hvara do Brača te vješto isprepliće zapis svog putopisa i pjesama ribara. Čovjek uživa u prirodi sa sviješ ću da je priroda mjesto

i utočište čovjekovu duhu u kojem se može posve opustiti i okrijepiti svoj duh. U našem gradu postoje svi potrebni elementi za spoj umjetničke i folklorne

književnosti. Jedino nedostaje netko poput Hektorovića koji bi to i pribilježio.

v23-25.indd 24v23-25.indd 24 7.6.2012 21:45:147.6.2012 21:45:14

SMJEŠKO – LJUTKO


Kris

tijan

Gav

ran

Svako malo ponavljamo da je grad Jajce muzej na otvorenom, obiluje kulturnim

spomenicima. To je već postala fraza. Nažalost. A vrlo često uvjerimo se u suprotno. Jeste li zapazili grafi t na Crkvi sv. Marije? Ova crkva proglašena je spomenikom kulture, ali isto

tako svjedoči nam i o našoj nekulturi i nemaru. Opravdano se pitamo: otkud grafi t na crkvi

i otkud kosti u otvorenoj grobnici?

Jeste li znali da Nizozemci vjetrenjačama isušuju more i tako prave kopno na kojima

niču prekrasna naselja? Time osvajaju more i pronalaze

prostora za život. Kako i ne bi, kad je Nizozemska zemlja površinom manja od BiH, a žitelja ima oko 17 milijuna. Zanimljivo.

Za razliku od nekih naših Ovozemaca koji su,

osvojvši prekrasna područja, napravili pustoš u kom

niče grmlje i drača.

v23-25.indd 25v23-25.indd 25 7.6.2012 21:45:267.6.2012 21:45:26

DUHOVNI KUTAK


Piše: Ivan ŠARČEVIĆ �

Čovjek je biće odnosa. Neki nam odnos može biti izvor životne snage, blagoslov. Nekad se opet tako zapetljamo u svoje odnose ili u jedan od njih da nam postaje nesnošljivi teret, zatvor naše duše, prokletstvo. Lišava nas naše biti, mi

prestajemo biti mi sami, postajemo robovi i slijedimo – svjesno ili nesvjesno – direktive drugih. Neki nam odnosi mogu zagorčiti pa i uništiti život. Od nekih obolimo i psihički i tjelesno. Troše nas i traumatizira-ju da nam oduzimaju energije i volju ne samo za rad nego i za život uopće.

Što zbog ljudske lomnosti, što zbog sklonosti kva-renju, u obiteljima se olako naviknemo živjeti kao da su drugi naš posjed. Muž razumijeva svoju suprugu kao vlasništvo, predmet kojim može upravljati kako poželi. Supruga razumijeva svoga muža kao onoga koji je dužan uvijek pokazati razumijevanje za sve nje-zine želje. Događa se slično između roditelja i djece. Roditelji nerijetko žele da ih njihova djeca bespogo-vorno slušaju, a djeca da im roditelji u svemu ugađaju a da od njih ne traže odgovornost.

Ni u prijateljskim i drugim odnosima nije različi-to. Postoje iznimni, iako rijetki odnosi iskrenoga pri-jateljevanja u kojem se prijatelji bezuvjetno uvažavaju i pomažu. Postoje ljudi koji opet iskorištavaju svoje prijatelje, koji druge ljude, pa i čitave zajednice, crk-vene ili druge institucije, političku stranku i čitav na-rod, shvaćaju samo kao instrument svoje promocije, uspjeha ili bogaćenja.

Postoje ljudi koji su nesposobni za odnos, koji troše ljude, manipuliraju emocijama drugih. S druge strane, samo rijetki na vrijeme postanu svjesni da su iskorištavani i kad to postanu, redovito bude već ka-sno – odnos se prekida i nastaju gorčine, nesnošljivo-sti, teška stanja do mržnje i nasilja. Ljudi razvrgnutih

prijateljstva više misle jedni na druge, nego dok su bili u skladu. Više ih opterećuje prekid i prošlost nego mogućnost novoga početka.

O odnosima govori i Isus kroz sva evanđelja. O Isusovom obiteljskom odnosu poznata je zgoda kad Isusu, okruženu mnoštvom naroda, dolaze njegova majka i braća da ga vide, da porazgovaraju s njim, da ga povedu kući. I Isus ne udovoljava njihovoj želji. Ne ponaša se po njihovim kriterijima. Isus se ne pomi-če. Ne ide susresti se s njima nego odlučno kaže da su njegova majka i braća oni koji slušaju Božju riječ i vrše je. Na drugom mjestu će kazati da ako ga tko želi slijediti, ako tko želi biti njegov učenik, onda ne može voljeti oca, majku, ženu, djecu, braću i sestre, pa ni svoj vlastiti život, više od njega.

Zahtjevni Isus djeluje “hladan” prema krvnim i drugim vezama, prema bližnjima, ako oni ne postav-ljaju Božju riječ i Božju volju iznad svojih računa, uskih posjedničkih ljubavi i pristranosti. Za dobre odnose – a obiteljski su primarni model za sve – nije najprije kako se odnosimo prema željama drugih, nego kako taj odnos stoji pod svjetlom Božje riječi, u svjetlu Isusova život. Ako se to ne dogodi u našim će se obiteljima nastavljati teški odnosi, netko će biti teret ili teror drugima, netko će provoditi svoje hi-rove, netko nikada neće dobiti priliku da slobodno počne živjeti.

Isus svjedoči da nitko nije gospodar nikoga i nitko nije kormilar ni kontrolor naših relacija. Ako Bož-ja riječ ne postane kriterij naših ponašanja prema drugima, u našim odnosima vrlo lako može doći do nesklada, nepodnošenja i sukoba. Ako pak

svoje odnose nastojimo mjeriti prema Božjoj volji iskazanoj u ljubavi koju Isus pokazuje prema ljudima, naši će odnosi procvasti, počet ćemo živjeti punim plućima, radosno ćemo se družiti i naš će posao usre-ćivati druge. ☑

Povrh krvnih odnosaMt 12,46-50; Mk 3,31-35; Lk 8,19-20; 14,25-27

v26.indd 26v26.indd 26 7.6.2012 21:45:567.6.2012 21:45:56

PJESNIČKI KUTAK


Ispod kape tvrðaveIspod kape tvrðaveKao vulkanska lava potekli smo, Plivo,

k jutru svijeta najdražeg.Pitajuć’ se opet:

„Je li san ili java, pravedno ili krivo,što ih je tuđi sakrio brijeg?“

Kao starogradski kamenprešutjeli smo, Plivo,

sve ono što boli i ne da se reći,sve i da kap nam se pretvori u plamen

živjet će živo, smireno i bez lažljive riječi.

Kao molitva svetapomirili smo, Plivo,

dlanove obala, tvrđave, rijeka, jezerai svih spomenika.

Samo da sunce ponovno grije,samo da osmijeha ponovno budepa makar mi postali samo slika!

Kao povjetarac u toploj noćipotecimo, Plivo, k srcima svijeta najdražeg.Pitajuć ih opet: „Kad će nam doći?I je li pravedno ili je krivošto ih je tuđi sakrio brijeg?“

Jer Bosna naša još srca ima,ima još i tišine i pjesama.I tko da pita:„Koliko daje ili prima“?kad bez nje nema sna.

Blažena SVALINA

v27.indd 27v27.indd 27 7.6.2012 21:46:097.6.2012 21:46:09

PSIHOLOGIJA


Piše: Ana PASTUHOVIĆ �

Svakodnevno se može čuti na televiziji ili radiju ili pak od su-sjeda, prijatelja da živimo pod

jakim utjecajem stresa. Iako se če-sto spominje ova riječ njezino pravo značenje je često nejasno.

Riječ stres dolazi od engleske riječi koja označava muku ili pri-tisak koji djeluje na neki materijal ili osobu, no u psihologiji stres po-drazumjeva stanje koje nastaje kada su ljudi suočeni s događajima koje smatraju prijetećim za svoju dobro-bit ili koje od njih zahtijeva ulaganje dodatnih napora kako bi udovoljili zahtjevima koji se pred njih postav-ljaju. Stres uzrokuje poremećaj fi zi-ološke ravnoteže i zahtjeva ulaganje posebnih napora radi uspostavlja-nja prijašnje ravnoteže.

Kad govorimo o stresu najviše nas zanima što ga uzrokuje, u kojim se uvjetima javlja i što se zbiva u or-ganizmu pod njegovim utjecajem. Unutarnje ili izvanjske podražaje, događaje ili situacije koje izazivaju stanje stresa nazivamo stresorima. Stresna situacija je svaka situacija koja pojedinca dovodi u stanje stre-sa (npr. veoma bijesan pas trči pre-ma vama) a hoće li uslijediti stresna

reakcija ovisi o tome doživljava

li pojedinac s i t u a c i j u

kao ugrožavajuću ili prijete ću za njega samoga ili njegove bližnje. U ovom slučaju stres izazivaju situacije koje se odnose na negativan utjecaj na pojedinca, no stres mogu izazvati i situacije koje zahtjevaju veliki pri-lagodbeni napor za pojedinca npr. veliki dobitak na lotu ili iznenadna vijest o stečenom naslijeđu...

Različita zanimanja izazivaju različite razine stresa. Stoga su neki ljudi na svom radnom mjestu više izloženi stresu nego neki drugi npr: piloti, profesionalni vozači, zdrav-stveni djelatnici i sl. U djelovanju stresa na organizam najvažniji je vegatativni živčani sustav – svaka stresna situacija uzrokuje naglo po-većanje aktivnosti na relaciji kora mozga – hipotalamus – hipofi za – žlijezde s unutarnjim izlučivanjem i u sustavu mozak – hipotalamus – vegetativni živčani sustav. Reakcije organizma u stanjima stresa može-mo svrstati u objektivne i subjektiv-ne. Objektivne rekacije odvijaju se u našem organizmu a da ih najčeš-će nismo ni svjesni (porast razine adrenalina, povišena razina glukoze i dr.) dok subjektivne reakcije sami osjećamo kao što su lupanje srca,

suho grlo i usta i dr. Stresne i fru-strativne situacije izazivaju snažne emotivne reakcije koje djeluju na kognitivne procese tako što sma-njuju mogućnost koncentracije i logičkog mišljenja. Za vrijeme dje-lovanja stresora ljudi najčeš će pri-bjegavaju načinima reagiranja koji su u nekim ranijim situacijama bili prikladni. No, ti načini reagiranja uopće ne moraju odgovarati situa-ciji, npr. za vrijeme djelovanja poža-ra događa se da ljudi često stradaju zato što uporno guraju vrata prema vani umjesto da ih vuku prema sebi. Emotivne reakcije koje se javljaju povodom nekog stresnog događaja kreću se u rasponu od uzbuđenja do anksioznosti, srdžbe i depresije.

Prema nekim istraživanjima no-vac i posao predstavljaju najčeš-će uzroke stresa a između ostalog mogu izazvati gojaznost, ovisnost o alkoholu i drogama, otuđenje od obitelji i prijatelja. Simptomi stresa najčeš će obuhvaćaju sljedeće kom-ponente: emocije (nervoza, nape-tost, strah...), misli (smanjena kon-cetracija i pamćenje, nisko samo-pouzdanje, zaboravljanje), tjelesna komponenta (pretjerano znojenje, oscilacije u visini tlaka, ubrzano lu-panje srca) i ponašanje (promjene u govoru, sklonost nesrećama, ne-kontrolirani smijeh ili plač).

Često se stanju stresa ne prida-je tolika važnost niti se njegovom

utjecaju ne pridaje toliki značaj. No, poljedice stresa mogu biti

dalekosežne i opasne kako za pojedinca tako i za društvo. Veoma je važno naučiti pre-poznati znakove upozorenja za stresnu situaciju i Vašu

reakciju na to. ☑

STRES

v28.indd 28v28.indd 28 7.6.2012 21:46:267.6.2012 21:46:26

POSLJEDNJE VIJESTI


Sv. Potvrda u JajcuNAKON POTREBNE PRIPRAVE potvrđenici župe Jajce primili su sakrament punoljetnosti u subotu, 26. svibnja 2012. u samostanskoj i župnoj crkvi Uznesenja BDM. Bro-ju od 108 potvrđenika pridružila

se i Kristina Deljak, potvrđenica iz Majdana, župa Mrkonjić Grad. Sv. Potvrdu podijelio je msgr. dr. Fra-njo Komarica, biskup banjolučki.

U svojoj propovijedi poticao je sad već punoljetne članove Crkve da ustraju na putu kojim su hodili njihovi preci, živo svjedočeći radost Kristova uskrsnuća, te budu Kristo-vi svjedoci danas.

Ovom slavlju prethodio je ispit potvrđenika u kripti crkve. Tom prigodom Biskup je provjerio jesu li potvrđenici prikladno poučeni, pravo raspoloženi i sposobni obno-viti krsna obećanja.

Ponajprije zahvaljujemo Bogu za ovaj događaj u našoj župi, a ovom prigodom zahvaljujemo i gđi Bran-kici Jakešević za veliku pomoć u vje-ronaučnoj pripravi potvrđenika. ☑

STATISTIKA ŽUPE JAJCE ZA SVIBANJ 2012.

KRŠTENIAndrej Klišanin

(Nikola Klišanin i Nada r. Pejić)

Arian Ljubez

(Zoran Ljubez i Nermina r. Zekan)

Lara Ljubez

(Zoran Ljubez i Nermina r. Zekan)

Edita Lovrić

(Refi k Peratić i Brigita r. Bohor)

Dino Ištvanić

(Zlatan Ištvanić i Mevlija r. Čuljević)

Juraj Petrović

(Vladimir Petrović i Marijana r. Ladan)

Antonio Tokić

(Anđelko Tokić i Julija r. Jukanović)

Darijo Tokić

(Anđelko Tokić i Julija r. Jukanović)

Antonio Perak

(Zorko Perak i Slavica r. Štefan)

Gabriela Jakešević

(Bojan Jakešević i Ana r. Štrkalj)

KRIZMANIH: 108PRVOPRIČESNIKA: 87

VJENČANIIvica Matić & Dragana Jurišić

Zlatko Ladan & Jelena Jelica

Mario Bojanić & Ivana Pejić

UMRLIPejo Blažević (†Stipo), 1957.

Miroslava Milanović r. Majetić (†Čedo), 1945.

DAROVATELJI

Općina Jajce 1.000 KM; Zlatan Ištvanić 100 KM;

župa Sopnica 250 KM; Anto Crnoja,

Kamnik 20 € i Jela Marjanović 20 KM.

Naiskrenije zahvaljujemo svim darovateljima

Hackerski napad

NEUGODNO SMO SE IZNENADILI kad smo primijetili u razdoblju od 28. do 29. svibnja 2012. napad na našu internetsku stranicu. Re-zultat – stranica je privremeno bila deformirana. Osim fotogra-

fi je koju vidite, bila je i neobična zvučna podloga u trajanju od 6:57 min.

Nažalost, nije ovo bio jedini slučaj. Napad preko interneta bio je masovan i na drugim strani-cama. Zahvaljujući našem admi-nistratoru g. Andreju Radovcu “kvar” je ubrzo otklonjen, a poli-cija radi na ovom slučaju. ☑

“KAKO POSTATI I OSTATI PRIJATELJ s Isusom Kristom” bila je misao vo-dilja na propovijedi koju je održao fra Stipo Alandžak, profesor Franjevačke klas. gimnazije u Visokom, povodom ovogodišnjeg slavlja Prve sv. Pričesti

u Jajcu, 3. lipnja. Slavlju 87-oro prvo-pričesnika prethodila je priprava za koju su najviše zaslužni vjeroučitelji, s. Anđelka Mlakić i fra Juro Aščić. Euharistijsko slavlje animirali su sami slavljenici i njihovi roditelji. ☑

Prva sv. PričestPrva sv. Pričest

v29.indd 29v29.indd 29 7.6.2012 21:46:427.6.2012 21:46:42

VJESNIKFRANJEVAČKOG SAMOSTANA SV. LUKE FOTO-VIJESTI�

Svjetski Dan ekologijePovodom svjetskog Dana ekologije koji se obilježava (5. lipnja), Franjevačka mladež Bosne Srebrene okupila se u našem samostanu u Jajcu, 2. lipnja.Nakon euharis� jskog slavlja koje je predvodio fra Mato Topić, provincijski asistent Frame i Franjevačkog svjetovnog reda, dvjesto� njak framaša upu� lo se gradskim ulicama kako bi pomogli djelatnicima JKP “Čistoća i zelenilo” u skrbi o čistoći grada i � me, nasljedujući sv. Franju, svjedočili ljubav prema okolišu.Sudjelovali su framaši iz slijedećih župa: Bučići, Bugojno, Busovača, Fojnica, Kiseljak, Kreševo, Nova Bila, Novi Šeher, Podmilačje, Rama-Šćit, Sarajevo, Sivša, Uskoplje, Vitez i domaćini – frama Jajce i mladi iz srednje škole. Udio u ovoj akciji imala je i Općina Jajce. Načelnik gosp. dr. Nisvet Hrnjić, pozdravio je okupljene framaše te pohvalio njihovu akciju. Zahvaljujući podrški Općine, framaše je nakon akcije, dočekao bosanski specijalitet – grah.Hvala svim sudionicima u ovoj akciji

RR

v30.indd 30v30.indd 30 7.6.2012 21:46:587.6.2012 21:46:58

v31.indd 31v31.indd 31 7.6.2012 21:52:487.6.2012 21:52:48


v32.indd 32v32.indd 32 7.6.2012 21:53:207.6.2012 21:53:20

KRIŽALJKA


AutorDAVORSTIPIĆ

Selo u dobretićkoj

župi (na slici)

Nateklina PoklonIvan

odmiljaMaškare,

fašnik

Kemijski element

Odisejev otok

Demonstracija sile

U reduPoticati, navijati

(u politici)

Dušik

Plinomjer, gazometar

Vlažnost (mn.)

Odvratan

Enisova imenjakinja

Policijska kontrola

Koraljni greben

Zastava

Predmet koji određuje

oblik

Zvijezda u zviježđu

Orla

Močvarno tlo

Ian Fleming

Real Sociedad

Žid. blagdan, Jom ...

Intern. manag. inst.

Ukras (mn.)

Šaljivi likovni prikaz (mn.)

Aktivnost

Velški glumac Gruff udd

Potvrditi ugovor

Sprava za rad

Vjesnik zore

Mario Drmać

Driving under the infl uence

Muslimansko žensko ime

Istok

Posebno drag (mn.)

Neutron

Osnivač i izdavač: Franjevački samostan sv. Luke, Jajce • Adresa uredništva: Franjevački samostan sv. Luke, Fra Antuna Kneževića 6, p. p. 5; BiH – 70101 Jajce, tel: 030 65 81 21, fax: 030 65 81 49, e-mail: [email protected] i [email protected] • Naklada: 1.500 primjeraka • Izlazi jedanput mjesečno Dopisništva: župa sv. Ante Padovanskog Dobretići, BiH-70210 Dobretići, tel/fax: 030 64 12 00; župa sv. Ive Krstitelja Podmilačje, BiH – 70101 Jajce, p. p. 24., tel: 030 64 50 40, fax: 030 64 50 44; www.zupapodmilacje.com; župe Rođenja BDM Kotor Varoš i Uznesenja BDM Sokoline, Cara Dušana b. b., BiH – 78220 Kotor Varoš, tel/fax: 051 78 60 50, www.kotorvaroskadolina.com, e-mail: [email protected] • Glavni i odgovorni urednik: Niko Petonjić • Izvršni urednik: Stipo Raštegorac • Uredničko vijeće: Marko Bandalo, Zoran Mandić, Anto Šimunović i Krešimir Vukadin • Suradnici: Ilija Alandžak, Stipo Alandžak, Ivan Batinić, Dragica Bilandžija, Milka Bilandžija, Drago Bojić, Anđelina Crnoja, Brankica Jakešević, Miran Križanac, Dubravko Lovrenović, Ljubko Lovrić, Bruno Ljubez, Božica Marijanović , Mladi (FRAMA) iz Jajca i Podmilačja, Ana Pastuhović, Bare Pršlja, Davor Stipić, Ivan Šarčević, Ivica Vidoni i učenici O. Š. “13 Rujan”, Ivanka Vuk• Lektura: Ivana Čavar • Tisak: “Alfacommerce d. o. o.” Zagreb • Grafi čko oblikovanje: Branko R. Ilić • Snimka na naslovnoj stranici: Stipo Raštegorac

Rješenja križaljki iz svih brojeva VJESNIKA u 2012. godini sačuvajte i do 25. 12. 2012. dostavite u Uredništvo, u Samostan, gdje ćemo 31. 12. 2012. imati nagradno izvlačenje.

VJESNIKFRANJEVAČKOG SAMOSTANA SV. LUKE

v33.indd 33v33.indd 33 7.6.2012 21:56:397.6.2012 21:56:39

U SPOMEN


Sjećanje na fratre našeg samostanskog područja koji su preminuli u svibnju i lipnju

Četvorica fratara nepoznatog imenafra Ivo Jaranovićfra Bono Ilijaševićfra Pavo Idžanović iz Dobretićafra Ivo Kulierovićfra Jakov Bumbarfra Filip Šimićfra Franjo Dobretićfra Ljudevit Kelavić iz Varcarafra Anto Palinićfra Ognjen Idžotić iz Varcarafra Dominik Lovrenovićfra Anto Jurićfra Kruno Ladanfra Mijo Đenofra Nikola Bagarićfra Pero Jurišićfra Mato Pranjić

Punih tri bolne i tužne godine od kad nije s nama naša voljena

MIRA (Mirko) RIMAC r. TOKIĆ

(† 6. 6. 2009.)

Iako nas je smrt rastavila, ona nije jača od života nit sjećanja na tebe. Tvoj dragi lik uvijek ostaje s nama. Do ponovnog susreta u vječnosti.

Tvoja svekrva Ana i zaova Josipa s obitelji

DRAGUTIN TOMIĆ

( * 25. 3. 1947. – † 9. 5. 2006.)

Kad pogledamo u prošlost, kao da si juče bio s nama. Pjevao, svirao, igrao se s unucima... Što svaka godina prolazi, ti nam sve više nedostaješ. Znao si nam govoriti o budućnosti. Vjerujemo da si s Bogom i radosni smo što ćemo se opet susre-sti u vječnosti. Počivaj u miru Božjem.

Tvoja obitelj

U prošlom broju Vjesnika prilikom unosa teksta nepažnjom smo objavili pogrešne podatke o rođenju i smrti Josipa Grgića. Iskreno se ispričavamo obitelji.

JOSIP GRGIĆ( * 1. 8. 1963. – † 31. 5. 1993.)

Prošlo je 19 godina otkako si nas napustio. Vrijeme prolazi, ali ne ublažava tugu i bol. Ostat ćeš zauvijek u srcima, mislima i molitvama svojih najdražih.

Pokoj vječni daruj mu, Gospodine.

v34.indd 34v34.indd 34 7.6.2012 21:58:027.6.2012 21:58:02

v35.indd 35v35.indd 35 7.6.2012 21:58:147.6.2012 21:58:14

CIAK+

+–

–Osim startnih baterija fi rma CIAK ima u ponudi i sve ostale � pove baterija:

• trakcione baterije• stacionarne baterije• harme� čke baterije• baterije za pogon i rasvjetu• baterije za motokotače• baterije za medicinska pomagala

Generalni i ovlašteni distributer akumulatora VARTA i CIAK Starter za BiH.

S vrhunskom tehnologijom i startnom snagom zadovoljit će sve Vaše potrebe.

www.ciak.hr

Blažuj 78 • BiH – 78000 SARAJEVO • tel: 033 764 085 • fax: 033 638 914 • Poslovnica Jajce: 063 374-500

Partner za siguran život

v36.indd 36v36.indd 36 7.6.2012 21:59:537.6.2012 21:59:53