111

UVOD

Prema podacima Agencije za zaštitu okoliša u Hrvatskoj se godišnje proizvede oko

13.2 milijuna tona otpada, od čega je u strukturi otpada, komunalni otpad zastupljen s

1.2 milijuna tona odnosno svaki pojedinac dnevno stvori 0,40 do 0,95 kg otpada, a

opasni otpad 0.1 milijuna tona, s tendencijom rasta.

Povećanje proizvodnje svih vrsti potrošnih dobara prati još veće povećanje otpada.

Proporcionalno s povećanim količinama otpada raste i zagađivanje naše prirodne

sredine. Premda nisu svi otpaci direktno otrovni, oni predstavljaju sve veći problem

zbog opasnosti od potencijalnog zagađivanja okoliša, te time ugrožavanja ljudskog

zdravlja.

Pod pojmom zaštite okoliša podrazumijeva se zaštita voda, tla i zraka. Zaštitom okoliša

osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje prirodnih zajednica,

racionalno korištenje prirodnih izvora i energije, što su osnovni preduvjeti zdravog i

održivog razvoja. Zaštita okoliša temelji se na Zakonu o zaštiti okoliša.

Zaštita okoliša nesumnjivo je jedna od najzahtjevnijih i najsloženijih aktivnosti, koja

zadire u sve dijelove organizacije i aktivnosti ljudskog društva.

Gospodarenje otpadom je jedan od najkritičnijih problema zaštite okoliša koji zahtijeva

prioritetno rješavanje, te je jedno od najzahtjevnijih područja u smislu usklađivanja sa

standardima Europske unije .

Stoga uz sam ekološki aspekt, problemi koji se pojavljuju kod odlagališta komunalnog

otpada imaju i tehnološke, urbanističke i ekonomske uzroke.

Kvalitetnom sanacijom postojećih odlagališta te izgradnjom novih uređenih

odlagališta,smanjuje se rizik od onečišćenja.

U ovom radu za primjer je uzeto najveće odlagalište na području grada Čakovca koje se

nalazi u Međimurskoj županiji «Totovec».

Na odlagalištu Totovec u tijeku je postupak sanacije s nastavkom rada odlagališta.

Procjenjuje se da je na njemu odloženo 200.000 m³ komunalnog i proizvodnog otpada,

a godišnje se prosječno odloži 10.000 t otpada.

222

2. O ODLAGALIŠTU KOMUNALNOG OTPADA „TOTOVEC“ I STANJE PRIJE SANACIJE Na lokaciju odlagališta otpada Totovec otpad se odlaže od 1974. godine. Odlagalište

komunalnog otpada Čakovca – Totovec nalazi se oko 5 km južno od Grada Čakovca na

lokaciji Gložđe. Lokaciju odlagališta odabrao je tadašnji građevinski kombinat

Međimurje , kasnije poduzeće „Komunal“, a danas GPK „Čakom“.

Odlagalište otpada „Totovec“ služi kao odlagalište komunalnog otpada grada Čakovca i

općine Nedelišće. Ovdje se otpad odlaže na manje-više nekontroliran način, pa će se

zatečeno stanje trebati sanirati. Za prihvat otpada u budućnosti odlagalište će se urediti

po svemu u skladu sa zakonskom regulativom.

Lokacija je izvan urbaniziranog područja grada.

Najbliže stambeno naselje je Totovec, koje se nalazi južno od odlagališta na oko 0,6

km. Naselje Totovec nastanjuje oko 580 stanovnika.

Oko lokacije nalaze se poljoprivredne parcele, a u blizini nema značajnije šumske

površine. Glavni prilaz odlagalištu nalazi se na udaljenosti od oko 0,5 km istočno od

regionalne ceste Čakovec-Totovec .

Lokacija odlagališta je sa gradom Čakovcem i mjesnom okolinom prometno relativno

dobro povezana. Prilaz odlagalištu otpada s postojeće javne ceste je neasfaltiran.

Geološke i hidrogeološke značajke područja odlagališta otpada Totovec detaljno su

obrađene u «Studija o utjecaju na okoliš ciljanog sadržaja sanacije i konačnog

zatvaranja odlagališta otpada Totovec u Totovcu sa rokom korištenja od 8 godina» koju

je izradio IRI SISAK d.o.o. u travnju 2002. godine, a ovdje ću navesti sažetak

najznačajnijih karakteristika područja lokacije.

Odlagalište je okruženo oranicama i ne nalazi se u vodozaštitnom području.

Najbliži vodotoci odlagalištu su: RC Totomore (kupalište na rijeci Dravi) udaljeno oko

1,2 km od odlagališta i Varaždinsko Jezero odnosno akumulacijsko jezero HE Čakovec

udaljena 3 km od odlagališta.

Odlagalište otpada Totovec smješteno je u aluvionu Drave, na geološki i hidrogeološki

vrlo nepovoljnom terenu.

333

Zbog velike vodopropusnosti slojeva tla (pijesak i šljunak) odlagalište prijeti zagađenju

podzemnih voda.

Područje lokacije odlagališta otpada Totovec izgrađeno je od šljunkovito pjeskovitih

aluvijalnih sedimenata koji čine vrlo značajan vodonosnik u kojem su akumulirane

glavne zalihe podzemnih voda Međimurja. Najbliži vodotok je rijeka Drava udaljena

oko 1,2 kilometra od odlagališta.

Generalni smjer toka podzemne vode na lokaciji odlagališta je od zapada prema istoku.

Na području lokacije odlagališta otpada Totovec provedeni su geomehanički istražni

radovi. Rezultati provedenih ispitivanja prikazani su u Studiji i pokazuju slijedeće:

svojstva tla pokazuju da je prirodna barijera na mikrolokaciji odlagališta otpada vrlo

nepovoljna. Lokacija odlagališta se nalazi nizvodno od izvorišta «Nedelišće» i udaljena

je od odlagališta 5 kilometara s obzirom na III. zonu (šire vodozaštitno područje), 6

kilometara s obzirom na II. zonu (uže vodozaštitno područje) i 6,5 kilometara s obzirom

na I. zonu (područje izvorišta).

Prostor odlagališta je ograđen, a od objekata na odlagalištu se nalazi porta, skladište i

garaža. U tijeku je izvođenje priključaka električne energije i vode. Dezinsekcija i

deratizacija odlagališta provodi se dva puta godišnje.

Dnevno se vodi očevidnik o zaprimljenim količinama otpada i sačinjava se izvješće.

Odlagalište nije uređeno. Otpad se odlaže na površini od oko 3,5 ha u napušteno

eksploatacijsko polje šljunka. Nakon iskopa šljunka na cijeloj lokaciji, iskop se počeo

zapunjavati otpadom. Danas je površina otpada iznad postojeće kote terena od 3 do 5 m.

Na odlagalište se odlaže komunalni otpad, tehnološki otpad sličnih svojstava

komunalnom otpadu, te prema Studiji o utjecaju na okoliš, nepoznate količine opasnog

otpada. Osim Grada Čakovca na odlagalište otpada odlaže i općina Nedelišće.

Sadašnjim načinom sakupljanja, otpad se slobodno odlaže, bez potrebnih higijensko-

tehničkih mjera, osim prekrivanja inertnim materijalom. Otpad se redovito prekriva, ali

postoji mogućnost da se lagani otpad vjetrom nekontrolirano raznosi sa odlagališta.

Odlagalište nema sustav za prihvat oborinskih i procjednih voda. Na odlagalištu se ne

provodi predobrada i obrada otpada te odlagalište ne raspolaže infrastrukturnim

objektima radi odgovarajućeg prijema, kontrole količina i kakvoća otpada.

444

Odlagalište nema sustav za otplinjavanje. Monitoring o utjecaju odlagališta na okoliš se

ne provodi.

Slika 1.- Ulaz u odlagalište Totovec poduzeća Čakom iz Čakovca

555

3. OPĆENITO O VRSTAMA KOMUNALNOG OTPADA KOJI SE ZBRINJAVA NA ODLAGALIŠTU

U komunalni otpad koji se odlaže na sanitarnim deponijama ubrajaju se sve vrste

krutog i tekućeg otpada koji je potrebno odstranjivati iz grada, neutralizirati i učiniti

neopasnim po čovjeka i okolinu. Otpad koji ima neku daljnju primjenu ili se vraća u

proizvodni proces na samom mjestu nastajanja, nije ovdje uključen.

Za deponiranje na odlagalištu je sljedeći otpad:

- kućni,

- ulični,

- industrijski - neutralni i mješoviti industrijski otpad (slično kućnom otpadu),

- građevinski,

- glomazni,

- talog i mulj iz otpadnih voda, kanalizacije, septičnih jama i uličnih slivnika

- životinjski,

- obični otpad iz bolnica i ambulanti te drugi nepatološki otpad

3.1. Kućni otpad

Kućni otpad sačinjavaju raznovrsni otpaci koji nastaju u procesu života u

domaćinstvima, dakle u stanovima (otpaci u pripremanju hrane, čišćenju i uređenju

stana i obavljanju drugih kućanskih poslova). U ovu grupu se uključuje i otpad koji

nastaje u okviru poslovanja manjih trgovačkih, ugostiteljskih, zanatskih i drugih radnji,

ustanova, kancelarijskih prostorija i slično. U sastav kućnog otpada pridodaje se često i

otpad iz ulica, ukoliko je zajednička služba njihovog prijevoza i prikupljanja. Budući da

se veći dio cesta i ulica u gradu pere, voda odnosi najveći dio prašine i pijeska u

kanalizaciju. Na ovaj način je sastav uličnog otpada koji se uklanja poslije pranja sličan

sastavu kućnog otpada. Uglavnom ostaju otpaci papira, kartona, plastike, a u manjoj

mjeri otpaci organskog porijekla (voće, povrće) i manje količine prašine i pijeska.

666

3.2. Ulični otpad

Ulični otpad predstavljaju kruti otpaci koji ostaju na ulicama i javnim gradskim

površinama poslije redovitog pranja ulica. Njihov sastav je sličan kućnim otpacima,

kako je već objašnjeno. Veći otpad, koji se neredovito pojavljuje na ulicama, životinjski

otpad, napuštena vozila i aparati, veće grane i stabla drveća ubrajaju se u glomazne

otpatke, koji se obično uklanja na poseban način.

3.3. Industrijski otpad i mješoviti industrijski ot pad

Industrijski otpad nastaje u procesu proizvodnje, a nije više pogodan za vraćanje u

proizvodni proces, nego se mora odstraniti i ukloniti. Za odlaganje na sanitarnom

odlagalištu komunalnog otpada dolazi u obzir samo takav otpad koji ne sadrži po

okolinu štetne tvari, odnosno inertni otpad. Inertni industrijski otpad se često deponira

na tvorničkim odlagalištima, te tada ne opterećuje gradsko odlagalište komunalnog

otpada. Mješoviti industrijski otpad je heterogeni otpad iz industrije, po sastavu sličan

kućnom otpadu. U njemu uglavnom ima veći dio papira, kartona, a manje inertnih tvari.

Praktički sve industrije daju ovakve otpatke na odvoz komunalnom poduzeću.

Specifični industrijski otpad opasan za okolinu (otpadna ulja i masti, otrovni talozi itd.)

ne smije se deponirati na odlagalištu komunalnog otpada, nego rješavati u okviru

posebnih rješenja (kontrolirano spaljivanje, prikupljanje i predaja na reciklažu itd.).

U industrijski otpad spada i onaj koji nastaje u tvorničkim restoranima, po

kancelarijama, itd.

3.4 Građevinski otpad

Kod izvođenja građevinskih radova i rekonstrukcije zgrada i ulica ostaje zemlja,

pijesak i ostaci građevinskog materijala koje treba ukloniti. Sve te i slične otpatke

ubrajamo u građevinski otpad. Ova vrsta otpada je na sanitarnom odlagalištu često od

posebne koristi, jer se upotrebljava za prekrivanje drugog otpada, za gradnju inertnih

prometnica, obodnih nasipa i sl.

777

3.5. Glomazni otpad

Komadi neupotrebljivog i starog pokućstva, istrošeni kućanski aparati, hladnjaci,

napuštena vozila, veća ambalaža, otpad od povremenih većih čišćenja podruma i tavana,

veći napušteni predmeti i slično, predstavljaju danas sve značajniju grupu otpada. Ova

vrsta otpada traži poseban tretman, pa i posebnu organizaciju prikupljanja.

3.6. Talog i mulj iz otpadnih voda, kanalizacije, septičnih jama i uli čnih slivnika

Krute tvari koje se skupljaju u septičkim jamama, uličnim slivnicima, otpadnim

vodama i kanalizaciji, moraju se redovito odstranjivati i obraditi zajedno s ostalim

krutim otpadom. Spomenute tvari se mogu odlagati na odlagalištu samo u

kondicioniranom stanju, to jest ako su mineralizirane i dehidrirane do tijestastog stanja.

Iscrpljene tekuće ili svježe fekalije iz septičkih jama ne smiju se odložiti na centralno

odlagalište, nego se odvoze na uređaj za pročišćavanje gradskih otpadnih voda.

3.7. Životinjski (veterinarski i klaoni čki) otpad

Otpad iz klaonica i prerade mesa, uginule životinje i slično zahtijevaju poseban način

odstranjivanja i prerade, odnosno uništenja. Najbolje rješenje je prerada tih otpadaka u

proteinsko brašno u najbližoj kafileriji. Ukoliko u konkretnim slučajevima prerada nije

moguća, onda je potrebno odlaganje na posebnom mjestu određenom od veterinarske i

sanitarne inspekcije. Na sanitarnom odlagalištu mogu se odlagati otpaci od manjih

životinja (pas, mačka, itd.) i manji ostaci od prerade - to jest kosti i rogovi. Potrebno je

bezuvjetno prekrivanje takvog otpada i to odmah.

3.8. Otpad iz bolnica, ambulantni i drugi nepatološki otpad

Načelno je moguće deponiranje otpadaka iz bolnica, ambulanti i drugih običnih

otpadaka na sanitarnom odlagalištu, ali pod uvjetom da je pakiran u plastičnim vrećama,

tako da otpada direktni kontakt radnika s otpadom. Na sanitarnom odlagalištu se ne

smiju odlagati patološki otpaci od kirurških zahvata. Isti se moraju uništavati u

posebnim uređajima.

888

4. NAČIN PRIKUPLJANJA I ODOLAGANJA

KOMUNALNOG OTPADA NA ODLAGALIŠTU

«TOTOVEC»

Na području grada Čakovca i susjednih općina poduzeće «Čakom» d.o.o. za

obavljanje komunalnih djelatnosti obavlja organizirano prikupljanje i odvoz

komunalnog otpada. Prikupljanje i odvoz otpada obavlja se šest dana u tjednu.

Iz užeg djela grada Čakovca organizirani odvoz iz domaćinstava se obavlja dva puta

tjedno. Organizirani odvoz iz mjesnih općina obavlja se jednom tjedno, a iz privrede

dva put tjedno ili po pozivu.

Tehnološki otpad iz proizvodnih poduzeća prikuplja i odvozi poduzeće «Čakom» d.o.o.

te dovozi na odlagalište.

Iz općine Nedelišće na odlagalište otpada «Totovec» otpad dovozi poduzeće «Eko

Ned».

Prikupljanje i odvoz otpada na odlagalište provodi se specijalnim vozilima koja na sebi

imaju ugrađenu nadogradnju u koju se otpad odbacuje i odvozi na odlagalište otpada.

Poduzeće «Čakom» d.o.o. obavlja odvoz otpada slijedećim sredstvima:

Specijalni kamioni za komunalni otpad (smećari)

Autopodizači za prijevoz kontejnera

Specijalna vozila za čišćenje ulica - čistilice

Traktor TORPEDO 48/06

Na odlagalištu se razastiranje i zbijanje otpada obavlja pomoću slijedećih strojeva:

buldožera i kompaktora.

Otpad se odlaže na nepripremljenu, prirodno zatečenu površinu koja ne udovoljava s

obzirom na zahtjeve za sanitarno odlaganje otpada.

999

Prosječni sastav komunalnog otpada na odlagalištu Totovec:

Drvo 1%, građevni materijal 5 %, koža 7%, limenke 9 %, otpad životinjskog

porijekla 4 %, papir 7 %, plastika 9 %, sintetika 14%, staklo 3 %, tekstil 12 %,

vegetabilni ostaci 29 %.

Tehnološki otpad

Na odlagalište otpada Totovec odlažu i proizvođači tehnološkog otpada koji je

sličnih karakteristika kao i komunalni otpad. Najveći proizvođači tehnološkog otpada su

slijedeća poduzeća: «MTČ» - tekstilna industrija, «Jelen» - kožarska industrija, «Vajda»

- prehrambena industrija, «Čakovečki Mlinovi» - prehrambena industrija , trgovački

centri – sklop trgovina s mješovitom robom.

Na odlagalište otpada Totovec odlaže se i tehnološki otpad iz uređaja za pročišćavanje

otpadnih voda grada Čakovca.

Vrsta i količina tehnološkog otpada iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada

Čakovca: dehidrirani i stabilizirani mulj, masti, otpad sa rešetke, pijesak.

Građevinski otpad koji nastaje na području grada Čakovca djelomično se dovozi na

odlagalište „Totovec“ i koristi se za prekrivanje odloženog otpada, a djelomično se

odlaže za potrebe zapunjenja iskopa nastalog istražnim radovima radi određivanja točne

dubine odloženog otpada.

Opasni otpad

Kako je već ranije spomenuto na odlagalištu otpada Totovec odlažu se male količine

ulja i masti iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Čakovca.

Kako je odlagalište Totovec odlagalište komunalnog otpada I. kategorije takav otpad ne

bi se smio odlagati na odlagalištu.

Opasni otpad iz kućanstava se ne prikuplja odvojeno nego se odlaže zajedno s

komunalnim otpadom. Otpadni lijekovi odlažu se na odlagalište zajedno s ostalim

otpadom.

Otpadna ulja (motorna, hidraulička) na odlagalište otpada odlažu se u relativno malim

količinama s obzirom da se ta vrsta otpada prikuplja i pravilno obrađuje.

111000

Procjena količina postojećeg otpada

Prema Studiji je tijekom perioda od 1974. do 2000. godine na odlagalištu odloženo

195.000 m³ otpada na površini od 35.000 m².

Radi utvrđivanja točnih količina ugrađenog otpada, tijekom 2002. i 2003. godine

poduzeće «Geoplan» iz Čakovca, geodetski je obradilo prostor odlagališta.

Temeljem geodetskog izvješća iz siječnja 2004. godine te istražnim radovima na

lokaciji provedenim tijekom 2003. i 2004. godine, utvrđeno je da je ukupna količina

odloženog otpada 185.000 m³ te da se kota dna odloženog otpada nalazi na 157,00

mnm.

Sukladno Studiji, u razdoblju od 2004. do 2011. godine, na odlagalište otpada

«Totovec» bit će dovezeno približno 100.000 t komunalnog i tehnološkog otpada.

Ukoliko uzmemo nasipnu težinu od 850 kg/m³, što je uz poštivanje tehničkih uvjeta

gradnje moguće postići, dobijemo potrebni volumen za prihvat novog otpada, koji

iznosi 117.500 m³. Uz postojećih 185.000 m³ otpada ukupni potrebni volumen

odlagališta «Totovec» do 2011. godine kada je predviđeno zatvaranje odlagališta, iznosi

302.500 m².

Primjenom primarne reciklaže, koja se već provodi na području grada Čakovca, kao i

mehaničko-biološkom obradom otpada na samom odlagalištu, predviđa se smanjenje

volumena novog i starog otpada za minimalno 25%, što znači da će volumen tijela

odlagališta 2011. godine biti 226.875 m³.

Ukoliko volumenu otpada pribrojimo 5% od ukupnog volumena za gradilišne

prometnice dobijemo ukupni volumen odlagališta od 238.250 m³.

Prilikom ovog izračuna, a radi uštede odlagališnog prostora, za dnevno prekrivanje

otpada su predviđeni geosintetski materijali.

111111

5. SANACIJA KOMUNALNOG ODLAGALIŠTA OTPADA „TOTOVEC“ Osnovni koncept projekta odlagališta «Totovec» zasniva se na sanaciji postojećeg

smetlišta i osiguranju prostora za sanitarno odlaganje otpada na uređeno odlagalište do

njegovog konačnog zatvaranja. Predviđeni vijek trajanja odlagališta je, uz odgovarajuću

pred obradu, do 2011. godine. Sanacija obuhvaća iskop postojećeg otpada, faznu

izgradnju temeljnog brtvenog sustava te sustava za odvodnju procjednih voda .

Slika 2.- Sanacija deponija

Slika 3.- Sortirnica

111222

Slika 4. – Pregledna situacija

111333

Osnovna funkcija temeljnog brtvenog sustava je spriječiti prodor procjednih voda u

podzemlje te omogućiti sustavu za sakupljanje procjednih voda dreniranje filtrata van

tijela odlagališta i njegovo sigurno sakupljanje u bazenu za procjedne vode.

Prilikom izgradnje odlagališta otpada «Totovec» bitno je naglasiti mogućnost fazne

izgradnje kao bi se što prije započelo sa sanacijom smetlišta i izgradnjom odlagališta za

prihvat novog otpada i ugradnju starog iz iskopa.

Slika 5. – Prva faza radova

111444

Osim temeljnog brtvenog sustava i sustava za odvodnju procjednih voda svako

odlagalište u Republici Hrvatskoj, pa tako i «Totovec», mora imati izgrađen sustav za

odvodnju oborinskih voda, sustav za otplinjavanje, prekrivni brtveni sustav, potrebne

objekte u ulazno-izlaznoj zoni te sustav praćenja odlagališta prije i nakon konačnog

zatvaranja (monitoring). Samo tako izgrađenim odlagalištem može se spriječiti štetan

utjecaj odlaganja otpada na okoliš, odnosno na onečišćenje površinskih i procjednih

voda, zagađenje atmosfere, nastanak požara te bitno smanjiti prisutnost ptica, glodavaca

i insekata na odlagalištu.

5.1. Iskop postojećeg otpada

Prvi korak izgradnje odlagališta komunalnog otpada I kategorije «Totovec» je fazni

iskop postojećeg otpada sa cijele površine smetlišta. Predviđen je iskop do kote 157,00

mnm, budući da je prema postojećim geodetskim podlogama i istražnim radovima to

najniža kota do koje je odlagan otpad. Ukupna količina otpada koju je potrebno preložiti

je oko 185.000 m³.

Prilikom iskopa postojećeg otpad potrebno je pridržavati se svih propisanih mjera

zaštite na radu i zaštite od požara, a poglavito obratiti pažnju na mjerenja koncentracije

deponijskih plinova u zoni radova.

Istražni radovi na i oko odlagališta «Totovec» pokazala su da je maksimalni nivo

podzemne vode na koti 157,50 mnm te je zbog toga potrebno nasipavanje terena prije

ugradnje temeljnog brtvenog sustava, budući da dno temeljnog brtvenog sustava mora

biti minimalno jedan metar iznad maksimalnog nivoa podzemne vode.

5.2 Izgradnja nasipa

Nasipni zemljani materijal ugrađuje se kao podtlo temeljnog brtvenog sustava i to

radi postizanja projektiranih kota i nagiba dna, u obodni nasip zbog osiguranja

stabilnosti tijela odlagališta, svugdje drugdje unutar granica odlagališta gdje je potrebno

povisiti podlogu na projektirani nivo.

111555

Ukupna količina zemljanog materijala potrebna za ugradnju u podtlo, nasipe i za ostala

prethodno opisana nasipavanja unutar odlagališta je oko 65.000 m³.

Od toga najveći dio (75%) će biti potreban za postizanje projektiranih kota i nagiba

iznad maksimalnog nivoa podzemne vode. Nagibi su projektirani na način da je dno

odlagališta podijeljeno u četiri plohe približno jednake površine. Padovi ploha su

predviđeni prema najnižoj točki nožice obodnog nasipa na koti 158,50 mnm i to u

uzdužnom smjeru 1%, a u poprečnom minimalno 2,5%.

Zbog ograničene površine odlagališta, obodna prometnica je smještena u krunu

obodnog nasipa te se tako uštedio odlagališni prostor i osigurao veći volumen tijela

odlagališta. Na taj način dobiveno je približno 30.000 m³ prostora više za odlaganje

otpada. Količina materijala za izgradnju obodnog nasipa iznosi približno 15.000 m³.

Obodni nasip se izvodi u nagibu 1:3 prema tijelu odlagališta te 1:2 prema vanjskoj

strani, odnosno ogradi oko odlagališta. Visine je 3,00 m u odnosu na dno temeljnog

brtvenog sustava, dok vanjska visina zavisi od kote terena kojoj se nasip prilagođava.

Na nižim dijelovima odlagališta kruna nasipa je u ravnini postojećeg terena, dok je

najviša točka nasipa u odnosu na teren 2,50 m.

Kruna nasipa je širine 7,23 m. Od toga je 4,00 m širina obodne prometnice, 0,73 m je

širina obodnog kanala za oborinske vode 2,50 m je širina prostora za sidrenje temeljnog

brtvenog sustava i prekrivnog brtvenog sustava.

Nasipavanje zemljanog materijala bit će potrebno također i prilikom izgradnje ulazno –

izlaznog platoa kako bi se postigle projektirane kote za razmještaj objekata.

111666

5.3. Izgradnja – posteljice

Izravnavajući zemljani sloj – posteljica - se ugrađuje na nasipni materijal s

unutrašnje strane obodnog nasipa te u podtlo.

Slika 6. – Situacija visina vrha posteljice temeljnog brtvenog sustava

Projektirano je da se nasipom i posteljicom postignu padovi potrebni za sakupljanje i

transport procjedne vode van tijela odlagališta.

111777

Slika 7. – Poprečni presjek odlagališta A-A vrh posteljice temeljnog brtvenog sustava

Uglavnom, posteljica mora biti ugrađena na svim mjestima ispod temeljnog brtvenog

sustava

Slika 8. – Poprečni presjek odlagališta B-B

Slika 9. – Uzdužni presjek odlagališta C-C sukladno projektiranim nagibima

Izravnavajući zemljani sloj je debljine 0,25 m te ima osnovnu funkciju osiguranja dobre

kontaktne posmične čvrstoće između nasipnih materijala i geosintetskog glinenog tepiha

te funkciju zaštite geosintetskog glinenog tepiha od oštećenja.

111888

5.4. Izradnja temeljnog brtvenog sustava

Temeljni brtveni sustav projektiran je kao cjelina koja se sastoji od:

-geosintetskog glinenog tepiha maksimalne propusnosti 5*10-9 cm/s,

-HDPE obostrano hrapave geomembrane debljine 2,50 mm i

-zaštitnog netkanog geotekstila.

Osnovna zadaća temeljnog brtvenog sustava je zaštita podzemnih voda i okolnog tla od procjednih voda s odlagališta.

Slika 10. – temeljni brtveni sustav

111999

Temeljni brtveni sustav mora biti ugrađen ispod tijela odlagališta i na unutrašnjim

pokosima obodnog nasipa kako bi se osigurala nepropusnost. Svi slojevi temeljnog

brtvenog sustava sidre se u sidrenom jarku u kruni obodnog nasipa gdje se spajaju sa

slojevima prekrivnog brtvenog sustava .

Slika 11. – Spoj temeljnog i prekrivnog brtvenog sustava

222000

Slika 12.– Sidreni jarak

Brtveni sustav izgrađen od gore navedenih slojeva ugrađuje se u dno i pokose bazena za

procjednu i oborinsku vodu.

5.5. Izgradnja sustava za odvodnju procjednih voda

Sustav za odvodnju procjednih voda izvodi se iznad temeljnog brtvenog sustava i

sastoji se od slijedećih komponenti:

- sustava za sakupljanje procjedne vode unutar radne plohe,

- sustava za odvodnju procjednih voda iz tijela otpada do bazena za procjedne vode,

- bazena za procjedne vode,

- crpne stanice,

- sustava za recirkulaciju

222111

Slika 13. – Situacija sustava za odvodnju procjednih voda

Sve oborine koje padnu na prostor otvorenog lica otpada, dijelom evaporiraju, a dijelom

prodiru u tijelo otpada. Gravitacijskim kretanjem kroz tijelo otpada sudjeluju u

razgradnji otpada i nose topive štetne tvari. U vidu filtrata se drenažnim sustavom

prikupljaju unutar plohe te sustavom za odvodnju odvode do bazena za procjedne vode i

crpne stanice.

222222

5.6. Izgradnja sustava za sakupljanje procjedne vode

Procjedne vode iz tijela otpada sakupljaju se u najnižim točkama četiri radne plohe

odlagališta na koti 158,50 mnm, što je 1,00 m iznad maksimalnog nivoa podzemne

vode. Nagibi temeljnog brtvenog sustava izvedeni su u poprečnim padovima od 2,5%,

odnosno 3,4% prema perforiranim HDPE drenažnim cijevima koje u uzdužnom padu od

1% procjednu vodu odvode do najniže točke na svakoj radnoj plohi.

Sustav za sakupljanje procjedne vode čine:

- drenažne HDPE cijevi promjera 250 mm, smještene unutar središnjeg dijela dna svake

plohe,

- granulirani drenažni sloj šljunka debljine 50 cm,

- filterski/separacijski netkani geotekstil

Funkcija filterskog/separacijskog netkanog geotekstila je reduciranje prodora sitnijih

čestica iz otpada u drenažni sloj šljunka.

5.7. Izgradnja sustava za odvodnju procjednih voda iz tijela otpada do bazena za

procjedne vode

U najnižoj točki radnih ploha se na drenažne HDPE cijevi spajaju pune HDPE cijevi

promjera 450 mm. Unutar punih cijevi u tijelu odlagališta položena je potopna muljna

pumpa kojom se procjedna voda iz tijela odlagališta sistemom fleksibilnih cijevi (koje

se nalaze unutar HDPE cijevi) odvodi do sabirnog kolektora za procjedne vode

222333

Slika 14. – Poprečni presjek sustava odvodnje procjedne vode

Pumpa je dimenzionirana prema proračunatoj količini procjedne vode koja se nalazi

unutar svake plohe u njenoj najnižoj točki na 158,50 mnm, a njene osnovne

karakteristike su:

-kapacitet od 1 do 4 l/s,

-visina dizanja od 2 do 8 m,

-nominalna snaga 0,66 kW,

- automatsko uključivanje i isključivanje pomoću plivajuće nivo sklopke.

HDPE cijev promjera 160 mm unutar koje se nalazi fleksibilna cijev kojom se odvode

procjedne vode do kolektora prolazi ispod obodne ceste. Zbog padova sabirnih

kolektora od 0,2%, HDPE cijev promjera 160 mm, položena je vrlo plitko ispod ceste

(na 0,5m) te ju je potrebno dodatno zaštiti armirano-betonskom oblogom i armirano-

betonskim pločama

Procjedna voda se potom odvodi do HDPE prefabriciranog okna s ugrađenim sifonom

222444

te se dalje odvodi istočnim i zapadnim sabirnim kolektorom, izrađenim od HDPE

glatkih cijevi promjera 250 mm , do bazena za procjednu vodu.

Zapadnim kolektorom se u bazen za procjednu vodu odvode i oborinske vode s

ulazno – izlaznog platoa, odnosno vode koje se koriste za pranje vozila koja napuštaju

odlagalište i izlaze na javno - prometnu površinu. Vode s ulazno – izlaznog platoa

sakupljaju se u tri slivnika koji se nalaze na platou te se preko revizionog okna odvode

do separatora s taložnikom pa dalje u zapadni kolektor do bazena za procjedne vode.

Slika 15. – Reviziono okno za procjedne vode

222555

5.8. Izgradnja bazena za procjedne vode

Bazen za procjedne vode je smješten na jugu odlagališnog prostora. U njemu se

sakupljaju procjedne vode sa sve četiri plohe iz tijela odlagališta te s ulazno – izlaznog

platoa. Kapaciteta je 250 m³ kada je u njemu voda do dna ulazne cijevi (160,00 mnm)

Ukupnog je kapaciteta 600 m³. Bazen je ukopan do dubine 158,50 mnm

Slika 16. – Situacija bazena za procjedne vode

222666

Slika.17.- bazen za procjedne vode

Stranice bazena su izvedene u nagibu 1:2 te su za ugradnju u dno i pokose korišteni

slijedeći materijali na izravnavajući sloj – posteljicu debljine 25 cm ugrađuje se;

- geosintetski glineni tepih (GCL),

- HDPE geomembrana debljine 2,50 mm, obostrano hrapava,

- zaštitni netkani geotekstil 1000 g/m²,

- betonski travnati opločnici

222777

Slika 17.– Poprečni presjek bazena za procjedne vode

Između sidrenog rova i ruba pokosa bazena projektirana je pješačka staza izrađena od

kulir ploča dimenzija 40*40 cm, po cijelom opsegu bazena.

Dno lagune (gornji rub betonskih travnatih opločnika) je izvedeno bez padova i nalazi

se na visini 158,50 mnm. Izlaz iz lagune prema crpnoj stanici projektiran je preko

ulaznog slivnika promjera 630 mm, a ulaz se nalazi na visini 159,00 mnm. Visina od 0,5

m od kote 159,00 mnm do kote 158,50 mnm koristi kao taložnik za mulj iz procjedne

vode.

Izlaz iz lagune prema crpnoj stanici izveden je od HDPE cijevi promjera 250 mm, u

nagibu 1%.

5.9. Izgradnja crpne stanice za procjedne vode

Predviđeno je da se procjedne vode sakupljene u bazenu za procjednu vodu muljom

pumpom recirkuliraju na odlagalište ili da se u cisterni za odvoz miješaju s oborinskom

vodom i odvoze na gradski uređaj za pročišćavanje.

Uz bazen za procjedne vode predviđena je crpna stanica u kojoj se nalaze dvije potopne

muljne pumpe, od kojih jedna radi dok je druga rezervna. Crpna stanica se sastoji iz

dvije komore. Prva komora spojena je sa lagunom po sistemu spojenih posuda i u istu se

222888

voda dovodi preko HDPE cijevi promjera 250 mm. U ovoj komori su smještene crpke a

koje su dalje preko fleksibilnog crijeva spojene na zasunski dio u drugoj komori

Iza crpki, u ovom drugom dijelu komore postavljaju se nepovratni ventili te zasuni i

drugi potrebni fazonski komadi za normalan pogon crpki. Predviđene su pumpe za

otpadne vode, izvedbe otporne na vodu sa tvrdim česticama. Kapacitet pumpi je između

4 i 14 l/s pri visini dizanja od 8 do 36 m. Optimalna radna točka je pri 10,5 l/s i visini

dizanja 20m. Kako odabrana pumpa ostavlja mogućnost pumpanja i na manjim

visinama (od 4 m naviše), što je u faznoj izgradnji odlagališta vrlo bitno, zaključak je da

odabrana pumpa zadovoljava tražene karakteristike. Nominalna snaga pumpe iznosi 6,6

kW. Tlačni cjevovodi obje pumpe se spajaju u jedan cjevovod promjera 150 mm, koji

nakon zasuna napušta crpnu stanicu i u terenu se veže na HDPE cjevovod i dalje

fleksibilne cijevi. Unutar crpnih stanica se prikupljaju vrlo agresivne procjedne vode,

stoga je neophodno koristiti materijale koji su u najvećoj mogućoj mjeri otporni na

koroziju te adekvatnu antikorozivnu zaštitu. Segmenti cijevi su predviđeni od duktilnog

lijeva zaštićenog epoksidnom bojom. Kučišta i impeleri pumpi trebaju biti predviđeni za

rad u otpadnoj vodi. Nosači cijevi su predviđeni od inox čelika, kao i sva oprema crpne

stanice (ulazni poklopci, ljestve i odzračnici). Crpne stanice imaju otvore za ulaz i

odzračnike za ventilaciju. U opremu precrpne stanice spada i prijenosna muljna pumpa

za ispumpavanje moguće nakupljene vode u strojarnici. Pod i zidovi strojarnice su

predviđeni u keramičkim pločicama industrijske kvalitete. Zidovi prve komore u kojoj

se nalaze pumpe potrebno je izvesti sa dodacima za vodonepropusnost te sa unutarnje

strane zidova postaviti HDPE ploče za beton debljine 8,00 mm. Na ovaj način će se

spriječiti bilo kakvo procjeđivanje agresivnih procjednih voda u okolni teren.

5.10. Sustav za recirkulaciju

Procjedne vode se ricirkuliraju u tijelo odloženog otpada.

Na radne plohe dovoditi će se procjedna voda fleksibilnim cijevima čiji položaj će se

prilagođavati trenutnom stanju na odlagalištu. Procjedna voda se treba raspršivati po

otpadu, i to na što većoj radnoj površini kako bi njen gubitak pri isparavanju iz otpada

bio što veći.

222999

5.11. Tehnološki postupak odlaganja otpada prilikom sanacije

Novi otpad, kao i stari preloženi otpad, se doprema na odlagalište vozilima za

prijevoz otpada (smećar, autopodizač ili sl.). Na ulazu u odlagalište otpad se zajedno s

vozilom važe, te se nakon toga asfaltiranom obodnom cestom i/ili privremenom

gradilišnom prometnicom doprema do radne plohe s izvedenim temeljnim brtvenim

sustavom, gdje se istovaruje. Otpad se odlaže i rasprostire buldožerom u horizontalnim

slojevima debljine 0,50 m te se potom ugrađuje u tijelo otpada kompaktorom.

Preporuča se minimalno 5 prelazaka kompaktorom kako bi se što bolje osigurala

stabilnost odlagališta te povećala iskoristivost odlagališnog prostora.

Prilikom ugradnje otpada važno je naglasiti da se otpad mora odlagati na što je moguće

manjoj radnoj površini kako bi se smanjile količine procjedne vode i štetni utjecaji koji

se odnose na broj insekata, glodavaca i ptica, raznošenje otpada uslijed djelovanja vjetra

te neugodni mirisi. Sve to moguće je spriječiti korištenjem inertnog materijala ili nekog

drugog geosintetskog materijala za dnevno prekrivanje odloženog otpada. Prilikom

odlaganja otpada pokosi uvijek moraju biti pod nagibom 1:3, otpad se mora ugrađivati u

horizontalnim plohama, ne smije se dozvoliti prelijevanje procjedne vode preko krune

obodnog nasipa te se pokosi moraju odmah zatvarati s inertnim izravnavajućim slojem

što predstavlja početak ugradnje prekrivnog brtvenog sustava.

5.12.Prekrivni brtveni sustav

Prekrivni brtveni sustav čine materijali koji se ugrađuju preko ispunjenih dijelova

odlagališta kada oni dostignu projektiranu visinu.

333000

Slika 18. – Situacija završnog prekrivanja vrha prekrivnog brtvenog sustava

Osnovne funkcije prekrivnog brtvenog sustava su:

-spriječiti direktan kontakt s otpadom,

-ograničiti dugoročnu infiltraciju oborina u tijelo deponije i na taj način minimalizirati

nastajanje procjednih voda i

-kontrolirati stvaranje odlagališnih plinova i njihovu emisiju u atmosferu.

333111

-izravnavajući sloj debljine 30 cm,

-geosintetski komponentni dren za plin,

-geosintetski glineni tepih (GCL),

-obostrano hrapava LLDPE geomembrana debljine 1,00 mm,

-geosintetski komponentni dren za vodu,

-zaštitni zemljani sloj protiv smrzavanja debljine 70 cm,

-završni zemljani sloj (humus) debljine 15 cm

Slika 19. – prekrivni brtveni sustav

333222

Izravnavajući sloj ima funkciju zaštite drena za plin od krupnog otpada te osigurava

projektiranu posmičnu čvrstoču između materijala u prekrivnom brtvenom sustavu.

Geosintetski komponentni dren za plin služi kao plinodrenažni sloj u kojem se

prikupljaju odlagališni plinovi koji se potom putem najmanjeg otpora (kroz dren)

usmjeravaju prema plinskim bunarima.

Geosintetski glineni tepih i obostrano hrapava geomembrana debljine 1,00 mm imaju

funkciju brtvljenja i ne dozvoljavaju ulazak oborinske vode u tijelo odlagališta i izlazak

odlagališnih plinova iz tijela odlagališta.

Geosintetski komponentni dren za vodu mora u najkraćem mogućem vremenu odvesti

svu oborinsku vodu koja padne na pokose u sustav za odvodnju oborinske vode.

Zaštitni zemljani sloj protiv smrzavanja služi za zaštitu geosintetika od štetnih utjecaja

niskih temperatura te spriječava eventualno zamrzavanje i stvaranje leda u drenu za

vodu.

Završni zemljani sloj (humus) služi za ozelenjavanje što je vrlo bitno i zbog estetskih

razloga, ali i zbog toga što vegetacija na pokosima i vrhu odlagališta spriječava eroziju i

poboljšava evapotranspiraciju vlage iz tla prekrivnog brtvenog sustava.

Na prekrivnom brtvenom sustavu predviđena je izgradnja bermi koje služe za usporenje

oborinskih voda s vrha odlagališta i spriječavanje erozije na pokosima.

Berme se izvode od istog materijala kao i izravnavajući.

Unutrašnji pokos je izveden u nagibu 1:1, a vanjski 1:2. Širina krune je 1,00 m

Berme je također potrebno prekriti slojem humusa i ozeleniti

5.13. Mjere zaštite od negativnih utjecaja koji nastaju stvaranjem plinova na

odlagalištu

Biorazgradivi otpad organskog porijekla, odložen na odlagalištima, podliježe

različitim mikrobiološkim procesima razgradnje. Pri tom se stvaraju razne vrste plinova

koji, ako se ne obrađuju pravilno, predstavljaju opasnost za okoliš i zdravlje ljudi.

Količine pojedinih plinova koje se stvaraju na odlagalištu ovise o mnogim faktorima, a

važniji su:

-vrsta otpada i način odlaganja,

-količina biorazgradivih materijala,

333333

-starost otpada,

-temperatura,

-pH vrijednosti i sadržaj vlage,

-koncentracije soli kao što su sulfati i nitrati.

Negativni utjecaji koje deponijski plin može imati na okoliš i stanovništvu su: slobodno

istjecanje deponijskog plina s udjelom metana značajno doprinosi povećanom učinku

staklenika u atmosferi, eksplozije i požari zbog prisutnosti metana u plinu uništena i

oštećena vegetacija na rekultiviranim površinama deponija, zbog nedostatka kisika

kojeg istiskuje deponijski plin neprijatni mirisi kao posljedica merkaptana i H2S u plinu,

naročito kod naglog pada atmosferskog tlaka i povećanog istjecanja plina iz deponije

trovanje s CO2, H2S i slično te povećano opterećenje procjednih voda koje su "upile"

deponijski plin. Kako stvaranjem plinova na odlagalištu ne bi došlo do eksplozija i

požara, vrši se kontrolirano sakupljanje i evakuacija plinova iz tijela odlagališta.

Posebice treba obratiti pozornost na stvaranje metana, koji je eksplozivan kada je

njegova količina u zraku 5-15 %. Daljnji efekt nastajanja metana su problemi koji isti

stvara na završni vegetativni pokrivač odlagališta. Iako metan nije toksičan za biljke,

stvaranje određenih količina metana u zoni korijena dovodi do nedostataka kisika i

dolazi do uvenuća biljke. Slične efekte imaju H2S i CO2. Daljnji problem nastajanja

plinova - neugodan miris koji je uzrokovan tragovima H2S i hlapivih organskih spojeva

kao što su merkaptani, smanjuje se ukoliko se otpad prekriva slojem zemlje ili

geosintetskim materijalom koji imaju funkciju filtera. Trovanje s CO2, H2S i ostalim

deponijskim plinovima, moguće je prije svega u zatvorenim prostorijama, kao što su

reviziona okna, jer su smjese ovih plinova teže od zraka i istiskuju zrak iz tih prostorija.

Utjecaj CO2 na okoliš očituje se u tome što je teži od zraka i pada na dno odlagališta

gdje se topi u vodi, te povećava kiselost procjedne vode. Odlagalište «Totovec» prima

relativno malu količinu biorazgradivog otpada. Stoga se očekuje i manja količina

odlagališnih plinova. Iznad otpada se postavlja kontinuirana plinska drenaža

(geosintetski komponentni dren), kojom se plin drenira do bunara. Predviđeno je

pasivno otplinjavanje izvedbom vertikalnih šljunčanih bunara promjera 450 mm.

Ukupno je predviđeno 11 bunara, koji su postavljeni na razmaku od 30 m.

333444

Slika 20. – Situacija plinskih bunara

333555

Izvedba bunara se planira sukladno s punjenjem odlagališta otpadom

Slika 21. – Plinski bunar

Na odlagalištu će se obavljati u sklopu programa praćenja (monitoring) mjerenja

koncentracije štetnih plinova. U kasnijim fazama rada odlagališta, ovisno o stvarnim

uvjetima na odlagalištu, može se pokazati da su izmjerene veličine veće od dozvoljenih.

Tada će se pristupiti modifikaciji pasivnog sustava u aktivni sustav, gdje će se vršiti

obrada odlagališnog plina.

Predviđena je montaža plinskih stanica sa svom potrebnom sigurnosnom opremom

(protupovratni ventil i dr.) direktno na postojeće bunare.

333666

Budući da svaka plinska stanica ima vlastiti izvor energije (solarni paneli) nema potrebe

za dovođenjem bilo kakvih instalacija.

Ova modifikacija je jednostavna i ukoliko mjerenja na licu mjesta pokažu da je potrebna

nema nikakve prepreke da se u budućnosti sprovede.

Međutim, u ovom trenutku je projektiranje aktivnog sustava preuranjeno zbog

nedovoljno relevantnih podataka o deponijskom plinu.

Zaštita od svakodnevnih neugodnih mirisa zbog nastajanja plinova sastoji se u

svakodnevnom prekrivanju dopremljenog otpada na odlagalište inertnim materijalom ili

nekim od geosintetskih materijala predviđenih za takve aplikacije.

333777

6. MJERE ZAŠTITE NA ODLAGALIŠTU

6.1. Mjere zaštite od buke

Rad strojeva na odlagalištu izaziva buku. Prilikom rada buldožera ili kompaktora, na

odlagalištu je moguća buka od 80 dBA u neposrednoj blizini izvora buke.

Buku stvaraju i vozila (kamioni smećari) koja dovoze i istovaruju otpad na odlagalište,

ali je razina te buke manja, a nije ništa veća od buke koju ta vozila stvaraju u naseljima

pri sakupljanju otpada. Radovi na odlagalištu ne smiju se odvijati u vremenskom

periodu od 23-06 sati, a najviša dopuštena razina buke ne smije prijeći vrijednost od 30

dBA noću i 40 dBA danju. Kao što se vidi iz prethodno navedenoga, dozvoljena razina

buke javlja se na udaljenosti od 300 m od izvora buke.

Obzirom na radno vrijeme odlagališta (rad samo u I smjeni), te na udaljenost najbližeg

naselja od odlagališta, posebne mjere za smanjenje buke nisu potrebne.

6.2. Mjere zaštite od požara

Mjere za zaštitu od požara provode se u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara i

eksplozija, a odnose se na:

-svakodnevno prekrivanje otpadaka slojem inertnog materijala (gline, građevinskog

otpada) ili nekom drugom vatrootpornom prekrivkom, kako bi se otpad izolirao,

-osiguranje protupožarnog pojasa od ruba prostora za odlaganje otpada do ograde širine

minimalno 9,00 m,

-izgradnju hidrantske mreže,

- kontroliranu evakuacija nastalih plinova da ne dođe do skupljanja plinova unutar tijela

odlagališta, a time i do mogućnosti eksplozije,

-kontrolu otpadaka koji dolaze na odlagalište kako se ne bi odlagale lako

zapaljive i eksplozivne tvari, kao i sav opasni otpad,

-kontrolu da se na odlagalištu ne odlažu zapaljeni otpaci,

-kontrolu ulaska na odlagalište trećih osoba i zabrana ulaska neovlaštenim

333888

osobama (čuvarska služba 24 sata),

-postavljanje većeg broja protupožarnih aparata na odgovarajućim lokacijama

odlagališta,

-mogućnost telefonske veze s profesionalnom vatrogasnom brigadom ,

Kod površinskih požara gašenje se provodi tako da se žarišna mjesta razastiru u tankim

slojevima i gase pjenom, te prekrivaju zemljom ili drugim inertnim materijalima, dok se

spriječavanje širenja požara postiže izradom zemljanog nasipa ili prokopavanjem

rovova oko mjesta požara. Požarište po potrebi treba hladiti vodom iz hidrantske mreže.

Gašenje dubinskih požara provodi se tako da se otpaci raskopaju bagerom i buldožerom.

Kada se dođe do zapaljenih otpadaka, treba ih izgurati na površinu i pristupiti gašenju

na već opisan način. Požari jačeg intenziteta mogu nastati namjernim paljenjem otpada,

samozapaljenjem u slučaju odlaganja otpada sklonog ovoj pojavi i odlaganjem

tinjajućeg otpada. U slučaju požara veće štete za zrak i okoliš mogu se pojaviti samo u

slučaju da je na odlagalištu odložen neodgovarajući otpad, odnosno ako se odmah ne

pristupi gašenju požara, te se dozvoli njegovo širenje na okoliš. Zbog toga će se na

ulazu i na mjestu deponiranja otpada provoditi stroga kontrola sastava otpada, kako bi

se u začetku izbjegla ova opasnost pravovremenim odgovarajućim postupcima. U

slučaju većeg požara treba odmah pozvati najbližu vatrogasnu brigadu.

6.3. Mjere zaštite od pojave štetočina

Direktno suzbijanje štetočina se provodi raspršivanjem insekticida i izlaganjem

otrovnih mamaca. Raspršivanje insekticida treba se obavljati motornim leđnim

rasprskivačem. Nakon prskanja treba pristupiti prekrivanju odlagališta inertnim

materijalom. Glodavci se suzbijaju probavnim insekticidima (zatrovano brašno s

natrijevim fluoridom), fumigacijom, primjenom klopki i postavljanjem mehaničkih

zapreka za njihov prodor. Suzbijanje probavnim otrovima treba provoditi sustavno i

konstantno. Deratizaciju i dezinsekciju trebaju provoditi za to ovlaštene ustanove.

Problem ptica, koje se javljaju u većem broju, na odlagalištima je vrlo neugodan. Ptice

mogu biti i prenosnici zaraznih bolesti, a vrlo teško ih je otjerati.

333999

Jedna od najboljih metoda za rješenje problema je prekrivanje otpada inertnim

materijalom. Indirektno suzbijanje štetočina postiže se prekrivanjem otpadaka inertnim

materijalom ili nekom prekrivkom izrađenom od geosintetskih materijala, te držanjem

radne površine otvorenih otpadaka što manjom. Treba napomenuti da su najugroženiji

radnici na odlagalištu, jer je kod njih povećana mogućnošću zaraze. Isto se izbjegava

stalnim zdravstvenim nadzorom zaposlenog osoblja.

6.4. Mjere zaštite od pojave prašine, blata, neugodnih mirisa te raznošenja laganih

materijala vjetrom

U sušnom periodu na odlagalištu se javlja prašina. Njenu pojavu spriječavamo

rošenjem radnih površina i privremenih putova vodom. U kišnom dijelu godine javlja se

blato koje se lijepi na kotače vozila, te se može raznijeti po pristupnoj cesti. Navedena

pojava rješava se asfaltiranjem ulazno-izlazne zone, asfaltiranjem prometnice koja ide

oko odlagališta, te izgradnjom privremenih makadamskih cesta, tako da se vozila što

manje kreću po zemljanim površinama. Prije izlaska s odlagališta potrebno je oprati

donji stroj vozila na platou za pranje kotača. Širenje neugodnih mirisa moguće je izbjeći

prekrivanjem otpadaka inertnim materijalom ili nekom prekrivkom izrađenom od

geosintetskih materijala na kraju svakog radnog dana. U nekim slučajevima problem

može predstavljati lagani materijal kojeg raznosi vjetar, a koji se uglavnom sastoji od

papira i plastike. Problem se javlja nakon što je otpad istresen na radnu površinu. Jedna

od metoda za spriječavanje ove pojave je postavljanje prenosnih žičanih ograda oko

radne površine.

444000

7. PROGRAM PRAĆENJA– MONITORING

Program praćenja stanja okoliša provodi se tijekom građenja i korištenja, te još

najmanje 20 godina od dana zatvaranja odlagališta. Tijekom izgradnje i rada odlagališta

«Totovec» potrebno je pratiti slijedeća stanja okoliša:

- fizikalno-kemijske, bakteriološke i biološke karakteristike oborinskih voda koje su

sakupljene u bazenu za oborinske vode na području odlagališta «Totovec» moraju se

prije ispusta kontrolirati. Kontrola se vrši 4 puta godišnje. Prije ispusta izvest će se

kontrolno okno. Oko odlagališta se ugrađuju 3 opažačke bušotine na mjestu dotjecanja i

otjecanja podzemnih voda.

Raspored bušotina je takav da je jedan piezometar smješten uzvodno od toka

podzemnih voda na udaljenosti 5-10 m od odlagališta, a dva piezometra nizvodno od

odlagališta i to jedan na udaljenosti od 30 m, a drugi na 60 m od odlagališta.

444111

Slika 22. – Situacija opažačkih bušotina

Dubina opažačkih bušotina mora biti minimalno 15 m

Sastav i kakvoća podzemnih voda određuje se temeljem propisa za pitke vode.

Ispitivanje voda u sve tri bušotine provodi se najmanje 4 puta godišnje i to u vrijeme

sušnog i kišnog razdoblja.

U uzorcima se analiziraju slijedeći parametri: boja, miris, mutnoća, KPK , amonijak,

nitritei, nitrati, kloridi, ostatak nakon isparavanja, električna vodljivost, olovo, kadmij,

krom, cink i živu, ukupne koliforme u 100 ml, fekalne koliformi u 100 ml i fekalni

444222

streptokoki u 100 ml. Potrebno je sakupljati meteorološke podatake volumena i

intenziteta oborina (mjesečni prosjek i dnevni maksimum u mjesecu), temperature, min.

i max. u 14h po srednje europskom vremenu za svaki dan, te podatke i jačini i smjeru

vjetra. Podaci se upisuju 1 puta godišnje, a odnose se na najbližu meteorološku stanicu.

Također je potrebno svakodnevno kontrolirati dinamiku nastajanja procjednih voda, te

vršiti ispitivanja sastava i količina kontroliranih tvari i fizikalno-kemijskih

karakteristika procjednih voda - svaka 3 mjeseca.

Osnovni elementi koji se ispituju u uzorcima vode su: pH - vrijednost, KPK, BPK, TOC

- vrijednost (ukupni organski ugljik), vodljivost, isparni ostatak, organski halogeni

spojevi koji se daju ekstrahirati arsen, olovo, kadmij, krom, bakar, nikal, cink, živa,

fenoli, fluoridi, amonij, cijanid, nitriti. U odlagališnom plinu je potrebno mjeriti masene

koncentracije metana , ugljikovog dioksida , sumporovodika , kisika i vodika . Uz

navedene parametre potrebna je stalna kontrola sastava i količine odloženih otpadaka na

odlagalištu, te eluata za tehnološki otpad. Kontrola slijeganja tijela odlagališta kao i

nasipna težina otpada obavlja se geodetskim snimanjem, te usporedbom s težinom

odloženog otpada 1 puta godišnje. Slijeganje je rezultat konsolidacije odloženih

otpadaka uslijed različitih procesa koji se odvijaju u otpacima i nehomogenosti različitih

vrsta otpadaka i materijala, a javljaju se zbog zbijenosti izazvane težinom gornjih

slojeva otpada, te smanjenjem volumena izazvanog biološkom razgradnjom otpada.

Može se pretpostaviti da će se 90 % slijeganja dogoditi u prvih 5 godina nakon

prestanka odlaganja. Poslije svake veće kiše obavlja se pregled obodnih kanala kao i

stanje ploha i prekrivnog brtvenog sustava odlagališta. Obaveza je, za zatvoreno

odlagalište I. kategorije na kojem je odložen komunalni i tehnološki otpad, mjeriti

količinu i sastav odlagališnih plinova, procjednih voda i sastava podzemnih voda dva

puta godišnje najmanje 10 godina od dana zatvaranja odlagališta otpada. Nakon što je

prošlo 10 godina od zatvaranja odlagališta mjerenja količine i sastava odlagališnih

plinova, procjednih voda i sastava podzemnih voda potrebno je provoditi jednom u

dvije godine.

444333

8. PROCJENA TROŠKOVA SANACIJE

Procjena ulaganja u sanaciju postojećeg stanja, izvedbu građevina potrebnih za

odlaganje otpada na kontrolirani način i konačno zatvaranje odlagališta otpada

"Totovec" iznosi cca 36.405.000,00 kn.

444444

9. ZAKLJU ČAK

Potreba za zaštitom okoliša ima sve veću ulogu u cijelom svijetu pa tako i u našoj

zemlji. Količina otpada svakim danom nekontrolirano raste pa je potrebno osigurati

prostor za njegovo sigurno odlaganje.

Hrvatskoj ima 126 neuređenih 'službenih' odlagališta, ali i 3000 divljih odlagališta koje

također treba sanirati. Broj smetlišta je barem osam puta veći od broja službenih

odlagališta, a ni ta najvećim dijelom ne udovoljavaju propisima. U 2010. god s obzirom

na dostupne podatke u Hrvatskoj se sanira 298 službenih neuređenih odlagališta

komunalnog otpada. Od 2004.kada je sanacija počela,do sada je sanirano samo 35

odlagališta.

U radu je opisan postupak sanacije odlagališta Totovec koji predviđa cjelovito uređenje

odlagališta izgradnjom: sustava za odvodnju površinskih slivnih voda i temeljnog

brtvenog sloja, na način da se stari otpad presloži na novo uređenu plohu koja

onemogućuje onečišćenje podzemnih voda starim i novim otpadom, sustava za

dreniranje otpadnih voda pasivnog otplinjavanja.

Nakon zatvaranja odlagališta Totovec, prostor odlagališta se može prenamijeniti u Centar za

gospodarenje s otpadom sa pretovarnom stanicom. Potrebno je da se provodi i program

edukacije građana i svih sudionika procesa.

Razvojem odgovarajuće tehnologije odlaganja potrebno je da svaki pojedinac poštuje

pravila odlaganja otpada kako bi se ostvario zdraviji i čišći okoliš.

444555

LITERATURA

Iri Sisak d.o.o. : Studija o utjecaju na okoliš ciljanog sadržaja sanacije i konačnog

zatvaranja odlagališta otpada Totovec sa rokom od 8 godina: 2003.god.

HIDROELEKTRA-PROJEKT d.o.o .: Glavni projekt sanacije odlagališta

komunalnog otpada Totovec (Slike – nacrti preuzeti su iz glavnog projekta): 2002. god.

Geomehanički studio d.o.o., Zagreb: Ispitivanje geomehaničkih istražnih radova:

2001.god.

Službeni glasnik Grada Čakovca,broj4: Odluka o donošenju prostornog palana

uređenja na području Čakovca: 2004.god.

Narodne novine:Zakon o zaštiti okoliša br. 82: 1994. god.

Narodne novine: Zakon o zaštiti okoliša br. 128: 1999god.

Narodne novine: Zakon o otpadu br. 151: 2003. god

Narodne novine: Zakon o buci br. 17: 1990. god.

Narodne novine: Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u kojoj ljudi rade i

borave br. 37: 1990. god.

Narodne novine; Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom br. 123: 1997. god.

II nntteerr nneett:: www.fzoeu.hr ,svibanj, 2011.

II nntteerr nneett:: www.glasila.hr/Glasila/SGMZ/SGMZ1206.pdf ,svibanj, 2011.

444666