of 46 /46
1 1 1 UVOD Prema podacima Agencije za zaštitu okoliša u Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 13.2 milijuna tona otpada, od čega je u strukturi otpada, komunalni otpad zastupljen s 1.2 milijuna tona odnosno svaki pojedinac dnevno stvori 0,40 do 0,95 kg otpada, a opasni otpad 0.1 milijuna tona, s tendencijom rasta. Povećanje proizvodnje svih vrsti potrošnih dobara prati još veće povećanje otpada. Proporcionalno s povećanim količinama otpada raste i zagađivanje naše prirodne sredine. Premda nisu svi otpaci direktno otrovni, oni predstavljaju sve veći problem zbog opasnosti od potencijalnog zagađivanja okoliša, te time ugrožavanja ljudskog zdravlja. Pod pojmom zaštite okoliša podrazumijeva se zaštita voda, tla i zraka. Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje prirodnih zajednica, racionalno korištenje prirodnih izvora i energije, što su osnovni preduvjeti zdravog i održivog razvoja. Zaštita okoliša temelji se na Zakonu o zaštiti okoliša. Zaštita okoliša nesumnjivo je jedna od najzahtjevnijih i najsloženijih aktivnosti, koja zadire u sve dijelove organizacije i aktivnosti ljudskog društva. Gospodarenje otpadom je jedan od najkritičnijih problema zaštite okoliša koji zahtijeva prioritetno rješavanje, te je jedno od najzahtjevnijih područja u smislu usklađivanja sa standardima Europske unije . Stoga uz sam ekološki aspekt, problemi koji se pojavljuju kod odlagališta komunalnog otpada imaju i tehnološke, urbanističke i ekonomske uzroke. Kvalitetnom sanacijom postojećih odlagališta te izgradnjom novih uređenih odlagališta,smanjuje se rizik od onečćenja. U ovom radu za primjer je uzeto najveće odlagalište na području grada Čakovca koje se nalazi u Međimurskoj županiji «Totovec». Na odlagalištu Totovec u tijeku je postupak sanacije s nastavkom rada odlagališta. Procjenjuje se da je na njemu odloženo 200.000 m³ komunalnog i proizvodnog otpada, a godišnje se prosječno odloži 10.000 t otpada.

UVOD - Geotehnički fakultet · otpad, napuštena vozila i aparati, ve će grane i stabla drve ća ubrajaju se u glomazne otpatke, koji se obi čno uklanja na poseban na čin. 3.3

  • Author
    others

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of UVOD - Geotehnički fakultet · otpad, napuštena vozila i aparati, ve će grane i stabla drve ća...

  • 111

    UVOD

    Prema podacima Agencije za zaštitu okoliša u Hrvatskoj se godišnje proizvede oko

    13.2 milijuna tona otpada, od čega je u strukturi otpada, komunalni otpad zastupljen s

    1.2 milijuna tona odnosno svaki pojedinac dnevno stvori 0,40 do 0,95 kg otpada, a

    opasni otpad 0.1 milijuna tona, s tendencijom rasta.

    Povećanje proizvodnje svih vrsti potrošnih dobara prati još veće povećanje otpada.

    Proporcionalno s povećanim količinama otpada raste i zagađivanje naše prirodne

    sredine. Premda nisu svi otpaci direktno otrovni, oni predstavljaju sve veći problem

    zbog opasnosti od potencijalnog zagađivanja okoliša, te time ugrožavanja ljudskog

    zdravlja.

    Pod pojmom zaštite okoliša podrazumijeva se zaštita voda, tla i zraka. Zaštitom okoliša

    osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje prirodnih zajednica,

    racionalno korištenje prirodnih izvora i energije, što su osnovni preduvjeti zdravog i

    održivog razvoja. Zaštita okoliša temelji se na Zakonu o zaštiti okoliša.

    Zaštita okoliša nesumnjivo je jedna od najzahtjevnijih i najsloženijih aktivnosti, koja

    zadire u sve dijelove organizacije i aktivnosti ljudskog društva.

    Gospodarenje otpadom je jedan od najkritičnijih problema zaštite okoliša koji zahtijeva

    prioritetno rješavanje, te je jedno od najzahtjevnijih područja u smislu usklađivanja sa

    standardima Europske unije .

    Stoga uz sam ekološki aspekt, problemi koji se pojavljuju kod odlagališta komunalnog

    otpada imaju i tehnološke, urbanističke i ekonomske uzroke.

    Kvalitetnom sanacijom postojećih odlagališta te izgradnjom novih uređenih

    odlagališta,smanjuje se rizik od onečišćenja.

    U ovom radu za primjer je uzeto najveće odlagalište na području grada Čakovca koje se

    nalazi u Međimurskoj županiji «Totovec».

    Na odlagalištu Totovec u tijeku je postupak sanacije s nastavkom rada odlagališta.

    Procjenjuje se da je na njemu odloženo 200.000 m³ komunalnog i proizvodnog otpada,

    a godišnje se prosječno odloži 10.000 t otpada.

  • 222

    2. O ODLAGALIŠTU KOMUNALNOG OTPADA „TOTOVEC“ I STANJE PRIJE SANACIJE Na lokaciju odlagališta otpada Totovec otpad se odlaže od 1974. godine. Odlagalište

    komunalnog otpada Čakovca – Totovec nalazi se oko 5 km južno od Grada Čakovca na

    lokaciji Gložđe. Lokaciju odlagališta odabrao je tadašnji građevinski kombinat

    Međimurje , kasnije poduzeće „Komunal“, a danas GPK „Čakom“.

    Odlagalište otpada „Totovec“ služi kao odlagalište komunalnog otpada grada Čakovca i

    općine Nedelišće. Ovdje se otpad odlaže na manje-više nekontroliran način, pa će se

    zatečeno stanje trebati sanirati. Za prihvat otpada u budućnosti odlagalište će se urediti

    po svemu u skladu sa zakonskom regulativom.

    Lokacija je izvan urbaniziranog područja grada.

    Najbliže stambeno naselje je Totovec, koje se nalazi južno od odlagališta na oko 0,6

    km. Naselje Totovec nastanjuje oko 580 stanovnika.

    Oko lokacije nalaze se poljoprivredne parcele, a u blizini nema značajnije šumske

    površine. Glavni prilaz odlagalištu nalazi se na udaljenosti od oko 0,5 km istočno od

    regionalne ceste Čakovec-Totovec .

    Lokacija odlagališta je sa gradom Čakovcem i mjesnom okolinom prometno relativno

    dobro povezana. Prilaz odlagalištu otpada s postojeće javne ceste je neasfaltiran.

    Geološke i hidrogeološke značajke područja odlagališta otpada Totovec detaljno su

    obrađene u «Studija o utjecaju na okoliš ciljanog sadržaja sanacije i konačnog

    zatvaranja odlagališta otpada Totovec u Totovcu sa rokom korištenja od 8 godina» koju

    je izradio IRI SISAK d.o.o. u travnju 2002. godine, a ovdje ću navesti sažetak

    najznačajnijih karakteristika područja lokacije.

    Odlagalište je okruženo oranicama i ne nalazi se u vodozaštitnom području.

    Najbliži vodotoci odlagalištu su: RC Totomore (kupalište na rijeci Dravi) udaljeno oko

    1,2 km od odlagališta i Varaždinsko Jezero odnosno akumulacijsko jezero HE Čakovec

    udaljena 3 km od odlagališta.

    Odlagalište otpada Totovec smješteno je u aluvionu Drave, na geološki i hidrogeološki

    vrlo nepovoljnom terenu.

  • 333

    Zbog velike vodopropusnosti slojeva tla (pijesak i šljunak) odlagalište prijeti zagađenju

    podzemnih voda.

    Područje lokacije odlagališta otpada Totovec izgrađeno je od šljunkovito pjeskovitih

    aluvijalnih sedimenata koji čine vrlo značajan vodonosnik u kojem su akumulirane

    glavne zalihe podzemnih voda Međimurja. Najbliži vodotok je rijeka Drava udaljena

    oko 1,2 kilometra od odlagališta.

    Generalni smjer toka podzemne vode na lokaciji odlagališta je od zapada prema istoku.

    Na području lokacije odlagališta otpada Totovec provedeni su geomehanički istražni

    radovi. Rezultati provedenih ispitivanja prikazani su u Studiji i pokazuju slijedeće:

    svojstva tla pokazuju da je prirodna barijera na mikrolokaciji odlagališta otpada vrlo

    nepovoljna. Lokacija odlagališta se nalazi nizvodno od izvorišta «Nedelišće» i udaljena

    je od odlagališta 5 kilometara s obzirom na III. zonu (šire vodozaštitno područje), 6

    kilometara s obzirom na II. zonu (uže vodozaštitno područje) i 6,5 kilometara s obzirom

    na I. zonu (područje izvorišta).

    Prostor odlagališta je ograđen, a od objekata na odlagalištu se nalazi porta, skladište i

    garaža. U tijeku je izvođenje priključaka električne energije i vode. Dezinsekcija i

    deratizacija odlagališta provodi se dva puta godišnje.

    Dnevno se vodi očevidnik o zaprimljenim količinama otpada i sačinjava se izvješće.

    Odlagalište nije uređeno. Otpad se odlaže na površini od oko 3,5 ha u napušteno

    eksploatacijsko polje šljunka. Nakon iskopa šljunka na cijeloj lokaciji, iskop se počeo

    zapunjavati otpadom. Danas je površina otpada iznad postojeće kote terena od 3 do 5 m.

    Na odlagalište se odlaže komunalni otpad, tehnološki otpad sličnih svojstava

    komunalnom otpadu, te prema Studiji o utjecaju na okoliš, nepoznate količine opasnog

    otpada. Osim Grada Čakovca na odlagalište otpada odlaže i općina Nedelišće.

    Sadašnjim načinom sakupljanja, otpad se slobodno odlaže, bez potrebnih higijensko-

    tehničkih mjera, osim prekrivanja inertnim materijalom. Otpad se redovito prekriva, ali

    postoji mogućnost da se lagani otpad vjetrom nekontrolirano raznosi sa odlagališta.

    Odlagalište nema sustav za prihvat oborinskih i procjednih voda. Na odlagalištu se ne

    provodi predobrada i obrada otpada te odlagalište ne raspolaže infrastrukturnim

    objektima radi odgovarajućeg prijema, kontrole količina i kakvoća otpada.

  • 444

    Odlagalište nema sustav za otplinjavanje. Monitoring o utjecaju odlagališta na okoliš se

    ne provodi.

    Slika 1.- Ulaz u odlagalište Totovec poduzeća Čakom iz Čakovca

  • 555

    3. OPĆENITO O VRSTAMA KOMUNALNOG OTPADA KOJI SE ZBRINJAVA NA ODLAGALIŠTU

    U komunalni otpad koji se odlaže na sanitarnim deponijama ubrajaju se sve vrste

    krutog i tekućeg otpada koji je potrebno odstranjivati iz grada, neutralizirati i učiniti

    neopasnim po čovjeka i okolinu. Otpad koji ima neku daljnju primjenu ili se vraća u

    proizvodni proces na samom mjestu nastajanja, nije ovdje uključen.

    Za deponiranje na odlagalištu je sljedeći otpad:

    - kućni,

    - ulični,

    - industrijski - neutralni i mješoviti industrijski otpad (slično kućnom otpadu),

    - građevinski,

    - glomazni,

    - talog i mulj iz otpadnih voda, kanalizacije, septičnih jama i uličnih slivnika

    - životinjski,

    - obični otpad iz bolnica i ambulanti te drugi nepatološki otpad

    3.1. Kućni otpad

    Kućni otpad sačinjavaju raznovrsni otpaci koji nastaju u procesu života u

    domaćinstvima, dakle u stanovima (otpaci u pripremanju hrane, čišćenju i uređenju

    stana i obavljanju drugih kućanskih poslova). U ovu grupu se uključuje i otpad koji

    nastaje u okviru poslovanja manjih trgovačkih, ugostiteljskih, zanatskih i drugih radnji,

    ustanova, kancelarijskih prostorija i slično. U sastav kućnog otpada pridodaje se često i

    otpad iz ulica, ukoliko je zajednička služba njihovog prijevoza i prikupljanja. Budući da

    se veći dio cesta i ulica u gradu pere, voda odnosi najveći dio prašine i pijeska u

    kanalizaciju. Na ovaj način je sastav uličnog otpada koji se uklanja poslije pranja sličan

    sastavu kućnog otpada. Uglavnom ostaju otpaci papira, kartona, plastike, a u manjoj

    mjeri otpaci organskog porijekla (voće, povrće) i manje količine prašine i pijeska.

  • 666

    3.2. Ulični otpad

    Ulični otpad predstavljaju kruti otpaci koji ostaju na ulicama i javnim gradskim

    površinama poslije redovitog pranja ulica. Njihov sastav je sličan kućnim otpacima,

    kako je već objašnjeno. Veći otpad, koji se neredovito pojavljuje na ulicama, životinjski

    otpad, napuštena vozila i aparati, veće grane i stabla drveća ubrajaju se u glomazne

    otpatke, koji se obično uklanja na poseban način.

    3.3. Industrijski otpad i mješoviti industrijski otpad

    Industrijski otpad nastaje u procesu proizvodnje, a nije više pogodan za vraćanje u

    proizvodni proces, nego se mora odstraniti i ukloniti. Za odlaganje na sanitarnom

    odlagalištu komunalnog otpada dolazi u obzir samo takav otpad koji ne sadrži po

    okolinu štetne tvari, odnosno inertni otpad. Inertni industrijski otpad se često deponira

    na tvorničkim odlagalištima, te tada ne opterećuje gradsko odlagalište komunalnog

    otpada. Mješoviti industrijski otpad je heterogeni otpad iz industrije, po sastavu sličan

    kućnom otpadu. U njemu uglavnom ima veći dio papira, kartona, a manje inertnih tvari.

    Praktički sve industrije daju ovakve otpatke na odvoz komunalnom poduzeću.

    Specifični industrijski otpad opasan za okolinu (otpadna ulja i masti, otrovni talozi itd.)

    ne smije se deponirati na odlagalištu komunalnog otpada, nego rješavati u okviru

    posebnih rješenja (kontrolirano spaljivanje, prikupljanje i predaja na reciklažu itd.).

    U industrijski otpad spada i onaj koji nastaje u tvorničkim restoranima, po

    kancelarijama, itd.

    3.4 Građevinski otpad

    Kod izvođenja građevinskih radova i rekonstrukcije zgrada i ulica ostaje zemlja,

    pijesak i ostaci građevinskog materijala koje treba ukloniti. Sve te i slične otpatke

    ubrajamo u građevinski otpad. Ova vrsta otpada je na sanitarnom odlagalištu često od

    posebne koristi, jer se upotrebljava za prekrivanje drugog otpada, za gradnju inertnih

    prometnica, obodnih nasipa i sl.

  • 777

    3.5. Glomazni otpad

    Komadi neupotrebljivog i starog pokućstva, istrošeni kućanski aparati, hladnjaci,

    napuštena vozila, veća ambalaža, otpad od povremenih većih čišćenja podruma i tavana,

    veći napušteni predmeti i slično, predstavljaju danas sve značajniju grupu otpada. Ova

    vrsta otpada traži poseban tretman, pa i posebnu organizaciju prikupljanja.

    3.6. Talog i mulj iz otpadnih voda, kanalizacije, septičnih jama i uličnih slivnika

    Krute tvari koje se skupljaju u septičkim jamama, uličnim slivnicima, otpadnim

    vodama i kanalizaciji, moraju se redovito odstranjivati i obraditi zajedno s ostalim

    krutim otpadom. Spomenute tvari se mogu odlagati na odlagalištu samo u

    kondicioniranom stanju, to jest ako su mineralizirane i dehidrirane do tijestastog stanja.

    Iscrpljene tekuće ili svježe fekalije iz septičkih jama ne smiju se odložiti na centralno

    odlagalište, nego se odvoze na uređaj za pročišćavanje gradskih otpadnih voda.

    3.7. Životinjski (veterinarski i klaonički) otpad

    Otpad iz klaonica i prerade mesa, uginule životinje i slično zahtijevaju poseban način

    odstranjivanja i prerade, odnosno uništenja. Najbolje rješenje je prerada tih otpadaka u

    proteinsko brašno u najbližoj kafileriji. Ukoliko u konkretnim slučajevima prerada nije

    moguća, onda je potrebno odlaganje na posebnom mjestu određenom od veterinarske i

    sanitarne inspekcije. Na sanitarnom odlagalištu mogu se odlagati otpaci od manjih

    životinja (pas, mačka, itd.) i manji ostaci od prerade - to jest kosti i rogovi. Potrebno je

    bezuvjetno prekrivanje takvog otpada i to odmah.

    3.8. Otpad iz bolnica, ambulantni i drugi nepatološki otpad

    Načelno je moguće deponiranje otpadaka iz bolnica, ambulanti i drugih običnih

    otpadaka na sanitarnom odlagalištu, ali pod uvjetom da je pakiran u plastičnim vrećama,

    tako da otpada direktni kontakt radnika s otpadom. Na sanitarnom odlagalištu se ne

    smiju odlagati patološki otpaci od kirurških zahvata. Isti se moraju uništavati u

    posebnim uređajima.

  • 888

    4. NAČIN PRIKUPLJANJA I ODOLAGANJA

    KOMUNALNOG OTPADA NA ODLAGALIŠTU

    «TOTOVEC»

    Na području grada Čakovca i susjednih općina poduzeće «Čakom» d.o.o. za

    obavljanje komunalnih djelatnosti obavlja organizirano prikupljanje i odvoz

    komunalnog otpada. Prikupljanje i odvoz otpada obavlja se šest dana u tjednu.

    Iz užeg djela grada Čakovca organizirani odvoz iz domaćinstava se obavlja dva puta

    tjedno. Organizirani odvoz iz mjesnih općina obavlja se jednom tjedno, a iz privrede

    dva put tjedno ili po pozivu.

    Tehnološki otpad iz proizvodnih poduzeća prikuplja i odvozi poduzeće «Čakom» d.o.o.

    te dovozi na odlagalište.

    Iz općine Nedelišće na odlagalište otpada «Totovec» otpad dovozi poduzeće «Eko

    Ned».

    Prikupljanje i odvoz otpada na odlagalište provodi se specijalnim vozilima koja na sebi

    imaju ugrađenu nadogradnju u koju se otpad odbacuje i odvozi na odlagalište otpada.

    Poduzeće «Čakom» d.o.o. obavlja odvoz otpada slijedećim sredstvima:

    Specijalni kamioni za komunalni otpad (smećari)

    Autopodizači za prijevoz kontejnera

    Specijalna vozila za čišćenje ulica - čistilice

    Traktor TORPEDO 48/06

    Na odlagalištu se razastiranje i zbijanje otpada obavlja pomoću slijedećih strojeva:

    buldožera i kompaktora.

    Otpad se odlaže na nepripremljenu, prirodno zatečenu površinu koja ne udovoljava s

    obzirom na zahtjeve za sanitarno odlaganje otpada.

  • 999

    Prosječni sastav komunalnog otpada na odlagalištu Totovec:

    Drvo 1%, građevni materijal 5 %, koža 7%, limenke 9 %, otpad životinjskog

    porijekla 4 %, papir 7 %, plastika 9 %, sintetika 14%, staklo 3 %, tekstil 12 %,

    vegetabilni ostaci 29 %.

    Tehnološki otpad

    Na odlagalište otpada Totovec odlažu i proizvođači tehnološkog otpada koji je

    sličnih karakteristika kao i komunalni otpad. Najveći proizvođači tehnološkog otpada su

    slijedeća poduzeća: «MTČ» - tekstilna industrija, «Jelen» - kožarska industrija, «Vajda»

    - prehrambena industrija, «Čakovečki Mlinovi» - prehrambena industrija , trgovački

    centri – sklop trgovina s mješovitom robom.

    Na odlagalište otpada Totovec odlaže se i tehnološki otpad iz uređaja za pročišćavanje

    otpadnih voda grada Čakovca.

    Vrsta i količina tehnološkog otpada iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada

    Čakovca: dehidrirani i stabilizirani mulj, masti, otpad sa rešetke, pijesak.

    Građevinski otpad koji nastaje na području grada Čakovca djelomično se dovozi na

    odlagalište „Totovec“ i koristi se za prekrivanje odloženog otpada, a djelomično se

    odlaže za potrebe zapunjenja iskopa nastalog istražnim radovima radi određivanja točne

    dubine odloženog otpada.

    Opasni otpad

    Kako je već ranije spomenuto na odlagalištu otpada Totovec odlažu se male količine

    ulja i masti iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Čakovca.

    Kako je odlagalište Totovec odlagalište komunalnog otpada I. kategorije takav otpad ne

    bi se smio odlagati na odlagalištu.

    Opasni otpad iz kućanstava se ne prikuplja odvojeno nego se odlaže zajedno s

    komunalnim otpadom. Otpadni lijekovi odlažu se na odlagalište zajedno s ostalim

    otpadom.

    Otpadna ulja (motorna, hidraulička) na odlagalište otpada odlažu se u relativno malim

    količinama s obzirom da se ta vrsta otpada prikuplja i pravilno obrađuje.

  • 111000

    Procjena količina postojećeg otpada

    Prema Studiji je tijekom perioda od 1974. do 2000. godine na odlagalištu odloženo

    195.000 m³ otpada na površini od 35.000 m².

    Radi utvrđivanja točnih količina ugrađenog otpada, tijekom 2002. i 2003. godine

    poduzeće «Geoplan» iz Čakovca, geodetski je obradilo prostor odlagališta.

    Temeljem geodetskog izvješća iz siječnja 2004. godine te istražnim radovima na

    lokaciji provedenim tijekom 2003. i 2004. godine, utvrđeno je da je ukupna količina

    odloženog otpada 185.000 m³ te da se kota dna odloženog otpada nalazi na 157,00

    mnm.

    Sukladno Studiji, u razdoblju od 2004. do 2011. godine, na odlagalište otpada

    «Totovec» bit će dovezeno približno 100.000 t komunalnog i tehnološkog otpada.

    Ukoliko uzmemo nasipnu težinu od 850 kg/m³, što je uz poštivanje tehničkih uvjeta

    gradnje moguće postići, dobijemo potrebni volumen za prihvat novog otpada, koji

    iznosi 117.500 m³. Uz postojećih 185.000 m³ otpada ukupni potrebni volumen

    odlagališta «Totovec» do 2011. godine kada je predviđeno zatvaranje odlagališta, iznosi

    302.500 m².

    Primjenom primarne reciklaže, koja se već provodi na području grada Čakovca, kao i

    mehaničko-biološkom obradom otpada na samom odlagalištu, predviđa se smanjenje

    volumena novog i starog otpada za minimalno 25%, što znači da će volumen tijela

    odlagališta 2011. godine biti 226.875 m³.

    Ukoliko volumenu otpada pribrojimo 5% od ukupnog volumena za gradilišne

    prometnice dobijemo ukupni volumen odlagališta od 238.250 m³.

    Prilikom ovog izračuna, a radi uštede odlagališnog prostora, za dnevno prekrivanje

    otpada su predviđeni geosintetski materijali.

  • 111111

    5. SANACIJA KOMUNALNOG ODLAGALIŠTA OTPADA „TOTOVEC“ Osnovni koncept projekta odlagališta «Totovec» zasniva se na sanaciji postojećeg

    smetlišta i osiguranju prostora za sanitarno odlaganje otpada na uređeno odlagalište do

    njegovog konačnog zatvaranja. Predviđeni vijek trajanja odlagališta je, uz odgovarajuću

    pred obradu, do 2011. godine. Sanacija obuhvaća iskop postojećeg otpada, faznu

    izgradnju temeljnog brtvenog sustava te sustava za odvodnju procjednih voda .

    Slika 2.- Sanacija deponija

    Slika 3.- Sortirnica

  • 111222

    Slika 4. – Pregledna situacija

  • 111333

    Osnovna funkcija temeljnog brtvenog sustava je spriječiti prodor procjednih voda u

    podzemlje te omogućiti sustavu za sakupljanje procjednih voda dreniranje filtrata van

    tijela odlagališta i njegovo sigurno sakupljanje u bazenu za procjedne vode.

    Prilikom izgradnje odlagališta otpada «Totovec» bitno je naglasiti mogućnost fazne

    izgradnje kao bi se što prije započelo sa sanacijom smetlišta i izgradnjom odlagališta za

    prihvat novog otpada i ugradnju starog iz iskopa.

    Slika 5. – Prva faza radova

  • 111444

    Osim temeljnog brtvenog sustava i sustava za odvodnju procjednih voda svako

    odlagalište u Republici Hrvatskoj, pa tako i «Totovec», mora imati izgrađen sustav za

    odvodnju oborinskih voda, sustav za otplinjavanje, prekrivni brtveni sustav, potrebne

    objekte u ulazno-izlaznoj zoni te sustav praćenja odlagališta prije i nakon konačnog

    zatvaranja (monitoring). Samo tako izgrađenim odlagalištem može se spriječiti štetan

    utjecaj odlaganja otpada na okoliš, odnosno na onečišćenje površinskih i procjednih

    voda, zagađenje atmosfere, nastanak požara te bitno smanjiti prisutnost ptica, glodavaca

    i insekata na odlagalištu.

    5.1. Iskop postojećeg otpada

    Prvi korak izgradnje odlagališta komunalnog otpada I kategorije «Totovec» je fazni

    iskop postojećeg otpada sa cijele površine smetlišta. Predviđen je iskop do kote 157,00

    mnm, budući da je prema postojećim geodetskim podlogama i istražnim radovima to

    najniža kota do koje je odlagan otpad. Ukupna količina otpada koju je potrebno preložiti

    je oko 185.000 m³.

    Prilikom iskopa postojećeg otpad potrebno je pridržavati se svih propisanih mjera

    zaštite na radu i zaštite od požara, a poglavito obratiti pažnju na mjerenja koncentracije

    deponijskih plinova u zoni radova.

    Istražni radovi na i oko odlagališta «Totovec» pokazala su da je maksimalni nivo

    podzemne vode na koti 157,50 mnm te je zbog toga potrebno nasipavanje terena prije

    ugradnje temeljnog brtvenog sustava, budući da dno temeljnog brtvenog sustava mora

    biti minimalno jedan metar iznad maksimalnog nivoa podzemne vode.

    5.2 Izgradnja nasipa

    Nasipni zemljani materijal ugrađuje se kao podtlo temeljnog brtvenog sustava i to

    radi postizanja projektiranih kota i nagiba dna, u obodni nasip zbog osiguranja

    stabilnosti tijela odlagališta, svugdje drugdje unutar granica odlagališta gdje je potrebno

    povisiti podlogu na projektirani nivo.

  • 111555

    Ukupna količina zemljanog materijala potrebna za ugradnju u podtlo, nasipe i za ostala

    prethodno opisana nasipavanja unutar odlagališta je oko 65.000 m³.

    Od toga najveći dio (75%) će biti potreban za postizanje projektiranih kota i nagiba

    iznad maksimalnog nivoa podzemne vode. Nagibi su projektirani na način da je dno

    odlagališta podijeljeno u četiri plohe približno jednake površine. Padovi ploha su

    predviđeni prema najnižoj točki nožice obodnog nasipa na koti 158,50 mnm i to u

    uzdužnom smjeru 1%, a u poprečnom minimalno 2,5%.

    Zbog ograničene površine odlagališta, obodna prometnica je smještena u krunu

    obodnog nasipa te se tako uštedio odlagališni prostor i osigurao veći volumen tijela

    odlagališta. Na taj način dobiveno je približno 30.000 m³ prostora više za odlaganje

    otpada. Količina materijala za izgradnju obodnog nasipa iznosi približno 15.000 m³.

    Obodni nasip se izvodi u nagibu 1:3 prema tijelu odlagališta te 1:2 prema vanjskoj

    strani, odnosno ogradi oko odlagališta. Visine je 3,00 m u odnosu na dno temeljnog

    brtvenog sustava, dok vanjska visina zavisi od kote terena kojoj se nasip prilagođava.

    Na nižim dijelovima odlagališta kruna nasipa je u ravnini postojećeg terena, dok je

    najviša točka nasipa u odnosu na teren 2,50 m.

    Kruna nasipa je širine 7,23 m. Od toga je 4,00 m širina obodne prometnice, 0,73 m je

    širina obodnog kanala za oborinske vode 2,50 m je širina prostora za sidrenje temeljnog

    brtvenog sustava i prekrivnog brtvenog sustava.

    Nasipavanje zemljanog materijala bit će potrebno također i prilikom izgradnje ulazno –

    izlaznog platoa kako bi se postigle projektirane kote za razmještaj objekata.

  • 111666

    5.3. Izgradnja – posteljice

    Izravnavajući zemljani sloj – posteljica - se ugrađuje na nasipni materijal s

    unutrašnje strane obodnog nasipa te u podtlo.

    Slika 6. – Situacija visina vrha posteljice temeljnog brtvenog sustava

    Projektirano je da se nasipom i posteljicom postignu padovi potrebni za sakupljanje i

    transport procjedne vode van tijela odlagališta.

  • 111777

    Slika 7. – Poprečni presjek odlagališta A-A vrh posteljice temeljnog brtvenog sustava

    Uglavnom, posteljica mora biti ugrađena na svim mjestima ispod temeljnog brtvenog

    sustava

    Slika 8. – Poprečni presjek odlagališta B-B

    Slika 9. – Uzdužni presjek odlagališta C-C sukladno projektiranim nagibima

    Izravnavajući zemljani sloj je debljine 0,25 m te ima osnovnu funkciju osiguranja dobre

    kontaktne posmične čvrstoće između nasipnih materijala i geosintetskog glinenog tepiha

    te funkciju zaštite geosintetskog glinenog tepiha od oštećenja.

  • 111888

    5.4. Izradnja temeljnog brtvenog sustava

    Temeljni brtveni sustav projektiran je kao cjelina koja se sastoji od:

    -geosintetskog glinenog tepiha maksimalne propusnosti 5*10-9 cm/s,

    -HDPE obostrano hrapave geomembrane debljine 2,50 mm i

    -zaštitnog netkanog geotekstila.

    Osnovna zadaća temeljnog brtvenog sustava je zaštita podzemnih voda i okolnog tla od procjednih voda s odlagališta.

    Slika 10. – temeljni brtveni sustav

  • 111999

    Temeljni brtveni sustav mora biti ugrađen ispod tijela odlagališta i na unutrašnjim

    pokosima obodnog nasipa kako bi se osigurala nepropusnost. Svi slojevi temeljnog

    brtvenog sustava sidre se u sidrenom jarku u kruni obodnog nasipa gdje se spajaju sa

    slojevima prekrivnog brtvenog sustava .

    Slika 11. – Spoj temeljnog i prekrivnog brtvenog sustava

  • 222000

    Slika 12.– Sidreni jarak

    Brtveni sustav izgrađen od gore navedenih slojeva ugrađuje se u dno i pokose bazena za

    procjednu i oborinsku vodu.

    5.5. Izgradnja sustava za odvodnju procjednih voda

    Sustav za odvodnju procjednih voda izvodi se iznad temeljnog brtvenog sustava i

    sastoji se od slijedećih komponenti:

    - sustava za sakupljanje procjedne vode unutar radne plohe,

    - sustava za odvodnju procjednih voda iz tijela otpada do bazena za procjedne vode,

    - bazena za procjedne vode,

    - crpne stanice,

    - sustava za recirkulaciju

  • 222111

    Slika 13. – Situacija sustava za odvodnju procjednih voda

    Sve oborine koje padnu na prostor otvorenog lica otpada, dijelom evaporiraju, a dijelom

    prodiru u tijelo otpada. Gravitacijskim kretanjem kroz tijelo otpada sudjeluju u

    razgradnji otpada i nose topive štetne tvari. U vidu filtrata se drenažnim sustavom

    prikupljaju unutar plohe te sustavom za odvodnju odvode do bazena za procjedne vode i

    crpne stanice.

  • 222222

    5.6. Izgradnja sustava za sakupljanje procjedne vode

    Procjedne vode iz tijela otpada sakupljaju se u najnižim točkama četiri radne plohe

    odlagališta na koti 158,50 mnm, što je 1,00 m iznad maksimalnog nivoa podzemne

    vode. Nagibi temeljnog brtvenog sustava izvedeni su u poprečnim padovima od 2,5%,

    odnosno 3,4% prema perforiranim HDPE drenažnim cijevima koje u uzdužnom padu od

    1% procjednu vodu odvode do najniže točke na svakoj radnoj plohi.

    Sustav za sakupljanje procjedne vode čine:

    - drenažne HDPE cijevi promjera 250 mm, smještene unutar središnjeg dijela dna svake

    plohe,

    - granulirani drenažni sloj šljunka debljine 50 cm,

    - filterski/separacijski netkani geotekstil

    Funkcija filterskog/separacijskog netkanog geotekstila je reduciranje prodora sitnijih

    čestica iz otpada u drenažni sloj šljunka.

    5.7. Izgradnja sustava za odvodnju procjednih voda iz tijela otpada do bazena za

    procjedne vode

    U najnižoj točki radnih ploha se na drenažne HDPE cijevi spajaju pune HDPE cijevi

    promjera 450 mm. Unutar punih cijevi u tijelu odlagališta položena je potopna muljna

    pumpa kojom se procjedna voda iz tijela odlagališta sistemom fleksibilnih cijevi (koje

    se nalaze unutar HDPE cijevi) odvodi do sabirnog kolektora za procjedne vode

  • 222333

    Slika 14. – Poprečni presjek sustava odvodnje procjedne vode

    Pumpa je dimenzionirana prema proračunatoj količini procjedne vode koja se nalazi

    unutar svake plohe u njenoj najnižoj točki na 158,50 mnm, a njene osnovne

    karakteristike su:

    -kapacitet od 1 do 4 l/s,

    -visina dizanja od 2 do 8 m,

    -nominalna snaga 0,66 kW,

    - automatsko uključivanje i isključivanje pomoću plivajuće nivo sklopke.

    HDPE cijev promjera 160 mm unutar koje se nalazi fleksibilna cijev kojom se odvode

    procjedne vode do kolektora prolazi ispod obodne ceste. Zbog padova sabirnih

    kolektora od 0,2%, HDPE cijev promjera 160 mm, položena je vrlo plitko ispod ceste

    (na 0,5m) te ju je potrebno dodatno zaštiti armirano-betonskom oblogom i armirano-

    betonskim pločama

    Procjedna voda se potom odvodi do HDPE prefabriciranog okna s ugrađenim sifonom

  • 222444

    te se dalje odvodi istočnim i zapadnim sabirnim kolektorom, izrađenim od HDPE

    glatkih cijevi promjera 250 mm , do bazena za procjednu vodu.

    Zapadnim kolektorom se u bazen za procjednu vodu odvode i oborinske vode s

    ulazno – izlaznog platoa, odnosno vode koje se koriste za pranje vozila koja napuštaju

    odlagalište i izlaze na javno - prometnu površinu. Vode s ulazno – izlaznog platoa

    sakupljaju se u tri slivnika koji se nalaze na platou te se preko revizionog okna odvode

    do separatora s taložnikom pa dalje u zapadni kolektor do bazena za procjedne vode.

    Slika 15. – Reviziono okno za procjedne vode

  • 222555

    5.8. Izgradnja bazena za procjedne vode

    Bazen za procjedne vode je smješten na jugu odlagališnog prostora. U njemu se

    sakupljaju procjedne vode sa sve četiri plohe iz tijela odlagališta te s ulazno – izlaznog

    platoa. Kapaciteta je 250 m³ kada je u njemu voda do dna ulazne cijevi (160,00 mnm)

    Ukupnog je kapaciteta 600 m³. Bazen je ukopan do dubine 158,50 mnm

    Slika 16. – Situacija bazena za procjedne vode

  • 222666

    Slika.17.- bazen za procjedne vode

    Stranice bazena su izvedene u nagibu 1:2 te su za ugradnju u dno i pokose korišteni

    slijedeći materijali na izravnavajući sloj – posteljicu debljine 25 cm ugrađuje se;

    - geosintetski glineni tepih (GCL),

    - HDPE geomembrana debljine 2,50 mm, obostrano hrapava,

    - zaštitni netkani geotekstil 1000 g/m²,

    - betonski travnati opločnici

  • 222777

    Slika 17.– Poprečni presjek bazena za procjedne vode

    Između sidrenog rova i ruba pokosa bazena projektirana je pješačka staza izrađena od

    kulir ploča dimenzija 40*40 cm, po cijelom opsegu bazena.

    Dno lagune (gornji rub betonskih travnatih opločnika) je izvedeno bez padova i nalazi

    se na visini 158,50 mnm. Izlaz iz lagune prema crpnoj stanici projektiran je preko

    ulaznog slivnika promjera 630 mm, a ulaz se nalazi na visini 159,00 mnm. Visina od 0,5

    m od kote 159,00 mnm do kote 158,50 mnm koristi kao taložnik za mulj iz procjedne

    vode.

    Izlaz iz lagune prema crpnoj stanici izveden je od HDPE cijevi promjera 250 mm, u

    nagibu 1%.

    5.9. Izgradnja crpne stanice za procjedne vode

    Predviđeno je da se procjedne vode sakupljene u bazenu za procjednu vodu muljom

    pumpom recirkuliraju na odlagalište ili da se u cisterni za odvoz miješaju s oborinskom

    vodom i odvoze na gradski uređaj za pročišćavanje.

    Uz bazen za procjedne vode predviđena je crpna stanica u kojoj se nalaze dvije potopne

    muljne pumpe, od kojih jedna radi dok je druga rezervna. Crpna stanica se sastoji iz

    dvije komore. Prva komora spojena je sa lagunom po sistemu spojenih posuda i u istu se

  • 222888

    voda dovodi preko HDPE cijevi promjera 250 mm. U ovoj komori su smještene crpke a

    koje su dalje preko fleksibilnog crijeva spojene na zasunski dio u drugoj komori

    Iza crpki, u ovom drugom dijelu komore postavljaju se nepovratni ventili te zasuni i

    drugi potrebni fazonski komadi za normalan pogon crpki. Predviđene su pumpe za

    otpadne vode, izvedbe otporne na vodu sa tvrdim česticama. Kapacitet pumpi je između

    4 i 14 l/s pri visini dizanja od 8 do 36 m. Optimalna radna točka je pri 10,5 l/s i visini

    dizanja 20m. Kako odabrana pumpa ostavlja mogućnost pumpanja i na manjim

    visinama (od 4 m naviše), što je u faznoj izgradnji odlagališta vrlo bitno, zaključak je da

    odabrana pumpa zadovoljava tražene karakteristike. Nominalna snaga pumpe iznosi 6,6

    kW. Tlačni cjevovodi obje pumpe se spajaju u jedan cjevovod promjera 150 mm, koji

    nakon zasuna napušta crpnu stanicu i u terenu se veže na HDPE cjevovod i dalje

    fleksibilne cijevi. Unutar crpnih stanica se prikupljaju vrlo agresivne procjedne vode,

    stoga je neophodno koristiti materijale koji su u najvećoj mogućoj mjeri otporni na

    koroziju te adekvatnu antikorozivnu zaštitu. Segmenti cijevi su predviđeni od duktilnog

    lijeva zaštićenog epoksidnom bojom. Kučišta i impeleri pumpi trebaju biti predviđeni za

    rad u otpadnoj vodi. Nosači cijevi su predviđeni od inox čelika, kao i sva oprema crpne

    stanice (ulazni poklopci, ljestve i odzračnici). Crpne stanice imaju otvore za ulaz i

    odzračnike za ventilaciju. U opremu precrpne stanice spada i prijenosna muljna pumpa

    za ispumpavanje moguće nakupljene vode u strojarnici. Pod i zidovi strojarnice su

    predviđeni u keramičkim pločicama industrijske kvalitete. Zidovi prve komore u kojoj

    se nalaze pumpe potrebno je izvesti sa dodacima za vodonepropusnost te sa unutarnje

    strane zidova postaviti HDPE ploče za beton debljine 8,00 mm. Na ovaj način će se

    spriječiti bilo kakvo procjeđivanje agresivnih procjednih voda u okolni teren.

    5.10. Sustav za recirkulaciju

    Procjedne vode se ricirkuliraju u tijelo odloženog otpada.

    Na radne plohe dovoditi će se procjedna voda fleksibilnim cijevima čiji položaj će se

    prilagođavati trenutnom stanju na odlagalištu. Procjedna voda se treba raspršivati po

    otpadu, i to na što većoj radnoj površini kako bi njen gubitak pri isparavanju iz otpada

    bio što veći.

  • 222999

    5.11. Tehnološki postupak odlaganja otpada prilikom sanacije

    Novi otpad, kao i stari preloženi otpad, se doprema na odlagalište vozilima za

    prijevoz otpada (smećar, autopodizač ili sl.). Na ulazu u odlagalište otpad se zajedno s

    vozilom važe, te se nakon toga asfaltiranom obodnom cestom i/ili privremenom

    gradilišnom prometnicom doprema do radne plohe s izvedenim temeljnim brtvenim

    sustavom, gdje se istovaruje. Otpad se odlaže i rasprostire buldožerom u horizontalnim

    slojevima debljine 0,50 m te se potom ugrađuje u tijelo otpada kompaktorom.

    Preporuča se minimalno 5 prelazaka kompaktorom kako bi se što bolje osigurala

    stabilnost odlagališta te povećala iskoristivost odlagališnog prostora.

    Prilikom ugradnje otpada važno je naglasiti da se otpad mora odlagati na što je moguće

    manjoj radnoj površini kako bi se smanjile količine procjedne vode i štetni utjecaji koji

    se odnose na broj insekata, glodavaca i ptica, raznošenje otpada uslijed djelovanja vjetra

    te neugodni mirisi. Sve to moguće je spriječiti korištenjem inertnog materijala ili nekog

    drugog geosintetskog materijala za dnevno prekrivanje odloženog otpada. Prilikom

    odlaganja otpada pokosi uvijek moraju biti pod nagibom 1:3, otpad se mora ugrađivati u

    horizontalnim plohama, ne smije se dozvoliti prelijevanje procjedne vode preko krune

    obodnog nasipa te se pokosi moraju odmah zatvarati s inertnim izravnavajućim slojem

    što predstavlja početak ugradnje prekrivnog brtvenog sustava.

    5.12.Prekrivni brtveni sustav

    Prekrivni brtveni sustav čine materijali koji se ugrađuju preko ispunjenih dijelova

    odlagališta kada oni dostignu projektiranu visinu.

  • 333000

    Slika 18. – Situacija završnog prekrivanja vrha prekrivnog brtvenog sustava

    Osnovne funkcije prekrivnog brtvenog sustava su:

    -spriječiti direktan kontakt s otpadom,

    -ograničiti dugoročnu infiltraciju oborina u tijelo deponije i na taj način minimalizirati

    nastajanje procjednih voda i

    -kontrolirati stvaranje odlagališnih plinova i njihovu emisiju u atmosferu.

  • 333111

    -izravnavajući sloj debljine 30 cm,

    -geosintetski komponentni dren za plin,

    -geosintetski glineni tepih (GCL),

    -obostrano hrapava LLDPE geomembrana debljine 1,00 mm,

    -geosintetski komponentni dren za vodu,

    -zaštitni zemljani sloj protiv smrzavanja debljine 70 cm,

    -završni zemljani sloj (humus) debljine 15 cm

    Slika 19. – prekrivni brtveni sustav

  • 333222

    Izravnavajući sloj ima funkciju zaštite drena za plin od krupnog otpada te osigurava

    projektiranu posmičnu čvrstoču između materijala u prekrivnom brtvenom sustavu.

    Geosintetski komponentni dren za plin služi kao plinodrenažni sloj u kojem se

    prikupljaju odlagališni plinovi koji se potom putem najmanjeg otpora (kroz dren)

    usmjeravaju prema plinskim bunarima.

    Geosintetski glineni tepih i obostrano hrapava geomembrana debljine 1,00 mm imaju

    funkciju brtvljenja i ne dozvoljavaju ulazak oborinske vode u tijelo odlagališta i izlazak

    odlagališnih plinova iz tijela odlagališta.

    Geosintetski komponentni dren za vodu mora u najkraćem mogućem vremenu odvesti

    svu oborinsku vodu koja padne na pokose u sustav za odvodnju oborinske vode.

    Zaštitni zemljani sloj protiv smrzavanja služi za zaštitu geosintetika od štetnih utjecaja

    niskih temperatura te spriječava eventualno zamrzavanje i stvaranje leda u drenu za

    vodu.

    Završni zemljani sloj (humus) služi za ozelenjavanje što je vrlo bitno i zbog estetskih

    razloga, ali i zbog toga što vegetacija na pokosima i vrhu odlagališta spriječava eroziju i

    poboljšava evapotranspiraciju vlage iz tla prekrivnog brtvenog sustava.

    Na prekrivnom brtvenom sustavu predviđena je izgradnja bermi koje služe za usporenje

    oborinskih voda s vrha odlagališta i spriječavanje erozije na pokosima.

    Berme se izvode od istog materijala kao i izravnavajući.

    Unutrašnji pokos je izveden u nagibu 1:1, a vanjski 1:2. Širina krune je 1,00 m

    Berme je također potrebno prekriti slojem humusa i ozeleniti

    5.13. Mjere zaštite od negativnih utjecaja koji nastaju stvaranjem plinova na

    odlagalištu

    Biorazgradivi otpad organskog porijekla, odložen na odlagalištima, podliježe

    različitim mikrobiološkim procesima razgradnje. Pri tom se stvaraju razne vrste plinova

    koji, ako se ne obrađuju pravilno, predstavljaju opasnost za okoliš i zdravlje ljudi.

    Količine pojedinih plinova koje se stvaraju na odlagalištu ovise o mnogim faktorima, a

    važniji su:

    -vrsta otpada i način odlaganja,

    -količina biorazgradivih materijala,

  • 333333

    -starost otpada,

    -temperatura,

    -pH vrijednosti i sadržaj vlage,

    -koncentracije soli kao što su sulfati i nitrati.

    Negativni utjecaji koje deponijski plin može imati na okoliš i stanovništvu su: slobodno

    istjecanje deponijskog plina s udjelom metana značajno doprinosi povećanom učinku

    staklenika u atmosferi, eksplozije i požari zbog prisutnosti metana u plinu uništena i

    oštećena vegetacija na rekultiviranim površinama deponija, zbog nedostatka kisika

    kojeg istiskuje deponijski plin neprijatni mirisi kao posljedica merkaptana i H2S u plinu,

    naročito kod naglog pada atmosferskog tlaka i povećanog istjecanja plina iz deponije

    trovanje s CO2, H2S i slično te povećano opterećenje procjednih voda koje su "upile"

    deponijski plin. Kako stvaranjem plinova na odlagalištu ne bi došlo do eksplozija i

    požara, vrši se kontrolirano sakupljanje i evakuacija plinova iz tijela odlagališta.

    Posebice treba obratiti pozornost na stvaranje metana, koji je eksplozivan kada je

    njegova količina u zraku 5-15 %. Daljnji efekt nastajanja metana su problemi koji isti

    stvara na završni vegetativni pokrivač odlagališta. Iako metan nije toksičan za biljke,

    stvaranje određenih količina metana u zoni korijena dovodi do nedostataka kisika i

    dolazi do uvenuća biljke. Slične efekte imaju H2S i CO2. Daljnji problem nastajanja

    plinova - neugodan miris koji je uzrokovan tragovima H2S i hlapivih organskih spojeva

    kao što su merkaptani, smanjuje se ukoliko se otpad prekriva slojem zemlje ili

    geosintetskim materijalom koji imaju funkciju filtera. Trovanje s CO2, H2S i ostalim

    deponijskim plinovima, moguće je prije svega u zatvorenim prostorijama, kao što su

    reviziona okna, jer su smjese ovih plinova teže od zraka i istiskuju zrak iz tih prostorija.

    Utjecaj CO2 na okoliš očituje se u tome što je teži od zraka i pada na dno odlagališta

    gdje se topi u vodi, te povećava kiselost procjedne vode. Odlagalište «Totovec» prima

    relativno malu količinu biorazgradivog otpada. Stoga se očekuje i manja količina

    odlagališnih plinova. Iznad otpada se postavlja kontinuirana plinska drenaža

    (geosintetski komponentni dren), kojom se plin drenira do bunara. Predviđeno je

    pasivno otplinjavanje izvedbom vertikalnih šljunčanih bunara promjera 450 mm.

    Ukupno je predviđeno 11 bunara, koji su postavljeni na razmaku od 30 m.

  • 333444

    Slika 20. – Situacija plinskih bunara

  • 333555

    Izvedba bunara se planira sukladno s punjenjem odlagališta otpadom

    Slika 21. – Plinski bunar

    Na odlagalištu će se obavljati u sklopu programa praćenja (monitoring) mjerenja

    koncentracije štetnih plinova. U kasnijim fazama rada odlagališta, ovisno o stvarnim

    uvjetima na odlagalištu, može se pokazati da su izmjerene veličine veće od dozvoljenih.

    Tada će se pristupiti modifikaciji pasivnog sustava u aktivni sustav, gdje će se vršiti

    obrada odlagališnog plina.

    Predviđena je montaža plinskih stanica sa svom potrebnom sigurnosnom opremom

    (protupovratni ventil i dr.) direktno na postojeće bunare.

  • 333666

    Budući da svaka plinska stanica ima vlastiti izvor energije (solarni paneli) nema potrebe

    za dovođenjem bilo kakvih instalacija.

    Ova modifikacija je jednostavna i ukoliko mjerenja na licu mjesta pokažu da je potrebna

    nema nikakve prepreke da se u budućnosti sprovede.

    Međutim, u ovom trenutku je projektiranje aktivnog sustava preuranjeno zbog

    nedovoljno relevantnih podataka o deponijskom plinu.

    Zaštita od svakodnevnih neugodnih mirisa zbog nastajanja plinova sastoji se u

    svakodnevnom prekrivanju dopremljenog otpada na odlagalište inertnim materijalom ili

    nekim od geosintetskih materijala predviđenih za takve aplikacije.

  • 333777

    6. MJERE ZAŠTITE NA ODLAGALIŠTU

    6.1. Mjere zaštite od buke

    Rad strojeva na odlagalištu izaziva buku. Prilikom rada buldožera ili kompaktora, na

    odlagalištu je moguća buka od 80 dBA u neposrednoj blizini izvora buke.

    Buku stvaraju i vozila (kamioni smećari) koja dovoze i istovaruju otpad na odlagalište,

    ali je razina te buke manja, a nije ništa veća od buke koju ta vozila stvaraju u naseljima

    pri sakupljanju otpada. Radovi na odlagalištu ne smiju se odvijati u vremenskom

    periodu od 23-06 sati, a najviša dopuštena razina buke ne smije prijeći vrijednost od 30

    dBA noću i 40 dBA danju. Kao što se vidi iz prethodno navedenoga, dozvoljena razina

    buke javlja se na udaljenosti od 300 m od izvora buke.

    Obzirom na radno vrijeme odlagališta (rad samo u I smjeni), te na udaljenost najbližeg

    naselja od odlagališta, posebne mjere za smanjenje buke nisu potrebne.

    6.2. Mjere zaštite od požara

    Mjere za zaštitu od požara provode se u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara i

    eksplozija, a odnose se na:

    -svakodnevno prekrivanje otpadaka slojem inertnog materijala (gline, građevinskog

    otpada) ili nekom drugom vatrootpornom prekrivkom, kako bi se otpad izolirao,

    -osiguranje protupožarnog pojasa od ruba prostora za odlaganje otpada do ograde širine

    minimalno 9,00 m,

    -izgradnju hidrantske mreže,

    - kontroliranu evakuacija nastalih plinova da ne dođe do skupljanja plinova unutar tijela

    odlagališta, a time i do mogućnosti eksplozije,

    -kontrolu otpadaka koji dolaze na odlagalište kako se ne bi odlagale lako

    zapaljive i eksplozivne tvari, kao i sav opasni otpad,

    -kontrolu da se na odlagalištu ne odlažu zapaljeni otpaci,

    -kontrolu ulaska na odlagalište trećih osoba i zabrana ulaska neovlaštenim

  • 333888

    osobama (čuvarska služba 24 sata),

    -postavljanje većeg broja protupožarnih aparata na odgovarajućim lokacijama

    odlagališta,

    -mogućnost telefonske veze s profesionalnom vatrogasnom brigadom ,

    Kod površinskih požara gašenje se provodi tako da se žarišna mjesta razastiru u tankim

    slojevima i gase pjenom, te prekrivaju zemljom ili drugim inertnim materijalima, dok se

    spriječavanje širenja požara postiže izradom zemljanog nasipa ili prokopavanjem

    rovova oko mjesta požara. Požarište po potrebi treba hladiti vodom iz hidrantske mreže.

    Gašenje dubinskih požara provodi se tako da se otpaci raskopaju bagerom i buldožerom.

    Kada se dođe do zapaljenih otpadaka, treba ih izgurati na površinu i pristupiti gašenju

    na već opisan način. Požari jačeg intenziteta mogu nastati namjernim paljenjem otpada,

    samozapaljenjem u slučaju odlaganja otpada sklonog ovoj pojavi i odlaganjem

    tinjajućeg otpada. U slučaju požara veće štete za zrak i okoliš mogu se pojaviti samo u

    slučaju da je na odlagalištu odložen neodgovarajući otpad, odnosno ako se odmah ne

    pristupi gašenju požara, te se dozvoli njegovo širenje na okoliš. Zbog toga će se na

    ulazu i na mjestu deponiranja otpada provoditi stroga kontrola sastava otpada, kako bi

    se u začetku izbjegla ova opasnost pravovremenim odgovarajućim postupcima. U

    slučaju većeg požara treba odmah pozvati najbližu vatrogasnu brigadu.

    6.3. Mjere zaštite od pojave štetočina

    Direktno suzbijanje štetočina se provodi raspršivanjem insekticida i izlaganjem

    otrovnih mamaca. Raspršivanje insekticida treba se obavljati motornim leđnim

    rasprskivačem. Nakon prskanja treba pristupiti prekrivanju odlagališta inertnim

    materijalom. Glodavci se suzbijaju probavnim insekticidima (zatrovano brašno s

    natrijevim fluoridom), fumigacijom, primjenom klopki i postavljanjem mehaničkih

    zapreka za njihov prodor. Suzbijanje probavnim otrovima treba provoditi sustavno i

    konstantno. Deratizaciju i dezinsekciju trebaju provoditi za to ovlaštene ustanove.

    Problem ptica, koje se javljaju u većem broju, na odlagalištima je vrlo neugodan. Ptice

    mogu biti i prenosnici zaraznih bolesti, a vrlo teško ih je otjerati.

  • 333999

    Jedna od najboljih metoda za rješenje problema je prekrivanje otpada inertnim

    materijalom. Indirektno suzbijanje štetočina postiže se prekrivanjem otpadaka inertnim

    materijalom ili nekom prekrivkom izrađenom od geosintetskih materijala, te držanjem

    radne površine otvorenih otpadaka što manjom. Treba napomenuti da su najugroženiji

    radnici na odlagalištu, jer je kod njih povećana mogućnošću zaraze. Isto se izbjegava

    stalnim zdravstvenim nadzorom zaposlenog osoblja.

    6.4. Mjere zaštite od pojave prašine, blata, neugodnih mirisa te raznošenja laganih

    materijala vjetrom

    U sušnom periodu na odlagalištu se javlja prašina. Njenu pojavu spriječavamo

    rošenjem radnih površina i privremenih putova vodom. U kišnom dijelu godine javlja se

    blato koje se lijepi na kotače vozila, te se može raznijeti po pristupnoj cesti. Navedena

    pojava rješava se asfaltiranjem ulazno-izlazne zone, asfaltiranjem prometnice koja ide

    oko odlagališta, te izgradnjom privremenih makadamskih cesta, tako da se vozila što

    manje kreću po zemljanim površinama. Prije izlaska s odlagališta potrebno je oprati

    donji stroj vozila na platou za pranje kotača. Širenje neugodnih mirisa moguće je izbjeći

    prekrivanjem otpadaka inertnim materijalom ili nekom prekrivkom izrađenom od

    geosintetskih materijala na kraju svakog radnog dana. U nekim slučajevima problem

    može predstavljati lagani materijal kojeg raznosi vjetar, a koji se uglavnom sastoji od

    papira i plastike. Problem se javlja nakon što je otpad istresen na radnu površinu. Jedna

    od metoda za spriječavanje ove pojave je postavljanje prenosnih žičanih ograda oko

    radne površine.

  • 444000

    7. PROGRAM PRAĆENJA– MONITORING

    Program praćenja stanja okoliša provodi se tijekom građenja i korištenja, te još

    najmanje 20 godina od dana zatvaranja odlagališta. Tijekom izgradnje i rada odlagališta

    «Totovec» potrebno je pratiti slijedeća stanja okoliša:

    - fizikalno-kemijske, bakteriološke i biološke karakteristike oborinskih voda koje su

    sakupljene u bazenu za oborinske vode na području odlagališta «Totovec» moraju se

    prije ispusta kontrolirati. Kontrola se vrši 4 puta godišnje. Prije ispusta izvest će se

    kontrolno okno. Oko odlagališta se ugrađuju 3 opažačke bušotine na mjestu dotjecanja i

    otjecanja podzemnih voda.

    Raspored bušotina je takav da je jedan piezometar smješten uzvodno od toka

    podzemnih voda na udaljenosti 5-10 m od odlagališta, a dva piezometra nizvodno od

    odlagališta i to jedan na udaljenosti od 30 m, a drugi na 60 m od odlagališta.

  • 444111

    Slika 22. – Situacija opažačkih bušotina

    Dubina opažačkih bušotina mora biti minimalno 15 m

    Sastav i kakvoća podzemnih voda određuje se temeljem propisa za pitke vode.

    Ispitivanje voda u sve tri bušotine provodi se najmanje 4 puta godišnje i to u vrijeme

    sušnog i kišnog razdoblja.

    U uzorcima se analiziraju slijedeći parametri: boja, miris, mutnoća, KPK , amonijak,

    nitritei, nitrati, kloridi, ostatak nakon isparavanja, električna vodljivost, olovo, kadmij,

    krom, cink i živu, ukupne koliforme u 100 ml, fekalne koliformi u 100 ml i fekalni

  • 444222

    streptokoki u 100 ml. Potrebno je sakupljati meteorološke podatake volumena i

    intenziteta oborina (mjesečni prosjek i dnevni maksimum u mjesecu), temperature, min.

    i max. u 14h po srednje europskom vremenu za svaki dan, te podatke i jačini i smjeru

    vjetra. Podaci se upisuju 1 puta godišnje, a odnose se na najbližu meteorološku stanicu.

    Također je potrebno svakodnevno kontrolirati dinamiku nastajanja procjednih voda, te

    vršiti ispitivanja sastava i količina kontroliranih tvari i fizikalno-kemijskih

    karakteristika procjednih voda - svaka 3 mjeseca.

    Osnovni elementi koji se ispituju u uzorcima vode su: pH - vrijednost, KPK, BPK, TOC

    - vrijednost (ukupni organski ugljik), vodljivost, isparni ostatak, organski halogeni

    spojevi koji se daju ekstrahirati arsen, olovo, kadmij, krom, bakar, nikal, cink, živa,

    fenoli, fluoridi, amonij, cijanid, nitriti. U odlagališnom plinu je potrebno mjeriti masene

    koncentracije metana , ugljikovog dioksida , sumporovodika , kisika i vodika . Uz

    navedene parametre potrebna je stalna kontrola sastava i količine odloženih otpadaka na

    odlagalištu, te eluata za tehnološki otpad. Kontrola slijeganja tijela odlagališta kao i

    nasipna težina otpada obavlja se geodetskim snimanjem, te usporedbom s težinom

    odloženog otpada 1 puta godišnje. Slijeganje je rezultat konsolidacije odloženih

    otpadaka uslijed različitih procesa koji se odvijaju u otpacima i nehomogenosti različitih

    vrsta otpadaka i materijala, a javljaju se zbog zbijenosti izazvane težinom gornjih

    slojeva otpada, te smanjenjem volumena izazvanog biološkom razgradnjom otpada.

    Može se pretpostaviti da će se 90 % slijeganja dogoditi u prvih 5 godina nakon

    prestanka odlaganja. Poslije svake veće kiše obavlja se pregled obodnih kanala kao i

    stanje ploha i prekrivnog brtvenog sustava odlagališta. Obaveza je, za zatvoreno

    odlagalište I. kategorije na kojem je odložen komunalni i tehnološki otpad, mjeriti

    količinu i sastav odlagališnih plinova, procjednih voda i sastava podzemnih voda dva

    puta godišnje najmanje 10 godina od dana zatvaranja odlagališta otpada. Nakon što je

    prošlo 10 godina od zatvaranja odlagališta mjerenja količine i sastava odlagališnih

    plinova, procjednih voda i sastava podzemnih voda potrebno je provoditi jednom u

    dvije godine.

  • 444333

    8. PROCJENA TROŠKOVA SANACIJE

    Procjena ulaganja u sanaciju postojećeg stanja, izvedbu građevina potrebnih za

    odlaganje otpada na kontrolirani način i konačno zatvaranje odlagališta otpada

    "Totovec" iznosi cca 36.405.000,00 kn.

  • 444444

    9. ZAKLJUČAK

    Potreba za zaštitom okoliša ima sve veću ulogu u cijelom svijetu pa tako i u našoj

    zemlji. Količina otpada svakim danom nekontrolirano raste pa je potrebno osigurati

    prostor za njegovo sigurno odlaganje.

    Hrvatskoj ima 126 neuređenih 'službenih' odlagališta, ali i 3000 divljih odlagališta koje

    također treba sanirati. Broj smetlišta je barem osam puta veći od broja službenih

    odlagališta, a ni ta najvećim dijelom ne udovoljavaju propisima. U 2010. god s obzirom

    na dostupne podatke u Hrvatskoj se sanira 298 službenih neuređenih odlagališta

    komunalnog otpada. Od 2004.kada je sanacija počela,do sada je sanirano samo 35

    odlagališta.

    U radu je opisan postupak sanacije odlagališta Totovec koji predviđa cjelovito uređenje

    odlagališta izgradnjom: sustava za odvodnju površinskih slivnih voda i temeljnog

    brtvenog sloja, na način da se stari otpad presloži na novo uređenu plohu koja

    onemogućuje onečišćenje podzemnih voda starim i novim otpadom, sustava za

    dreniranje otpadnih voda pasivnog otplinjavanja.

    Nakon zatvaranja odlagališta Totovec, prostor odlagališta se može prenamijeniti u Centar za

    gospodarenje s otpadom sa pretovarnom stanicom. Potrebno je da se provodi i program

    edukacije građana i svih sudionika procesa.

    Razvojem odgovarajuće tehnologije odlaganja potrebno je da svaki pojedinac poštuje

    pravila odlaganja otpada kako bi se ostvario zdraviji i čišći okoliš.

  • 444555

    LITERATURA

    Iri Sisak d.o.o. : Studija o utjecaju na okoliš ciljanog sadržaja sanacije i konačnog

    zatvaranja odlagališta otpada Totovec sa rokom od 8 godina: 2003.god.

    HIDROELEKTRA-PROJEKT d.o.o.: Glavni projekt sanacije odlagališta

    komunalnog otpada Totovec (Slike – nacrti preuzeti su iz glavnog projekta): 2002. god.

    Geomehanički studio d.o.o., Zagreb: Ispitivanje geomehaničkih istražnih radova:

    2001.god.

    Službeni glasnik Grada Čakovca,broj4: Odluka o donošenju prostornog palana

    uređenja na području Čakovca: 2004.god.

    Narodne novine:Zakon o zaštiti okoliša br. 82: 1994. god.

    Narodne novine: Zakon o zaštiti okoliša br. 128: 1999god.

    Narodne novine: Zakon o otpadu br. 151: 2003. god

    Narodne novine: Zakon o buci br. 17: 1990. god.

    Narodne novine: Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u kojoj ljudi rade i

    borave br. 37: 1990. god.

    Narodne novine; Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom br. 123: 1997. god.

    IInntteerrnneett:: www.fzoeu.hr ,svibanj, 2011.

    IInntteerrnneett:: www.glasila.hr/Glasila/SGMZ/SGMZ1206.pdf ,svibanj, 2011.

  • 444666