NOVI MODEL - TIMBERJACK SKIDDER 240 D2002., koja je od 18. do 21. rujna odr‘ana u hotelu Quercus u Drve-niku. U radu ovoga stru~noga {umar ... Ragu`, T

Po vrlo povoljnim uvjetima moèmo vam ponuditi:• [umske gume, za{titne lance za gume• Traktorske gume, poljoprivredne gume• Lance i uàd• Timberjack radna odijela i jakne

Za na{ tim u Hrvatskoj tra‘imo pomo}nog servisera/mehani~ara. Od Vas o~ekujemoiskustvo u podru~ju mehanike i hidraulike, osnovna znanja elektrotehnike i elektronike, tepoznavanje engleskog ili njema~kog jezika. Nudimo siguran, dobro pla}en posao i rad s

mladom ekipom. Ukoliko mislite da zadovoljavate ove uvjete, molimo Vas po{aljite pismenumolbu s kratkim ‘ivotopisom na gornju adresu.

NOVI MODEL - TIMBERJACK SKIDDER 240 D

MOTORJohn Deere – 6068T motor s turbopunja~em,119 KS / 89 kW, 6 cilindarski, 537 NmJEDINICE SNAGEPowershift-pogonHeavy duty osovine,8 brzina za vo‘nju unaprijed,7 za vo‘nju unazadmaksimalna {irina stroja 2,43 mdimenzije guma 24.5-32VITLOJednobubanjsko vitlo Timberjack T40D,13,5 tonaili dvobubanjsko vitlo ADLER HY 16,2x8 tona

A= 2960 mm B= 1170 mm C= 288 mm D= 1507mm E= 2112 mmF= 1575 mm G= 2920 mm H= 6330 mm

Timberjack

prodaja novih i rabljenih {umskih strojeva, rezervnih dijelova i servis

Zagreb, Stupnik, Gornjostupni~ka 410255 G. Stupnik – Zagreb

tel:..385-1-6589 163, Fax:..385-1-6589 164

Broj 70• listopad 2002. HRVATSKE [UME 1

u ovom broju

Naslovna stranica:Osvaja~i stani{ta– @eljko Gubijan

Zadnja stranica:Kopljanici_ @eljko Gubijan

Mjese~nik »Hrvatske {ume«Izdava~: »Hrvatske {ume«p.o. Zagreb

Direktor: @eljko Ledinski

Glavni urednik: MiroslavMrkobrad

Novinari: Antun Z. Lon~ari},Miroslav Mrkobrad, VesnaPle{e i Ivica Tomi}

Ure|iva~ki odbor:predsjednik Branko Me{tri},Ivan Hodi},Mladen Slunjski, HerbertKrauthaker, êdomirKri‘mani}, Ladislav Jursik,@eljka Bakran

Adresa redakcije: Lj. F.Vukotinovi}a 2, Zagreb,tel.: 01/4804 169,faks: 01/4804 101e-mail: [email protected]

Uredni{tvo se ne morauvijek slagati s mi{ljenjimaautora teksta.

Oblikovanje, priprema i tisak:Vjesnik, d.d. Zagreb,Slavonska avenija 4

Naklada: 6200

CJENIKOGLASNOGPROSTORAjedna stranica (1/1) 3.600 kn;pola stranice (1/2) 1.800 kn;tre}ina stranice (1/3) 1.200 kn;~etvrtina stranice (1/4) 900 kn;osmina stranice (1/8) 450 kn.Unutarnje stranice omota(1/1) 5.400 kn;1/2 stranice 2.700 kn;1/3 stranice 1.800 kn;zadnja stranica 7.200 kn(tu stranicu nije mogu}e dijeliti).

U ovu cijenu nije ura~unat PDVkoji pla}a ogla{ava~.

2.2.2.2.2. EUROPAFORUM FORSTVERWALTUNG 2002. DRVENIK, HRVATSKA,18.-22. RUJNA

Lovstvo je integralno vezano uz {umarstvo10.10.10.10.10. 6. KONFERENCIJA DIREKTORA DR@AVNIH [UMA SREDNJOEUROPSKIH

ZEMALJA, SLOVA^KA, 3.-7. RUJNA 2002.

Op}ekorisne funkcije {uma jo{ uvijek sedovoljno ne vrednuju

12.12.12.12.12. PRORJEDE SASTOJINA

Prorjeda je od neprocjenjive va‘nosti uProrjeda je od neprocjenjive va‘nosti uProrjeda je od neprocjenjive va‘nosti uProrjeda je od neprocjenjive va‘nosti uProrjeda je od neprocjenjive va‘nosti u‘ivotu‘ivotu‘ivotu‘ivotu‘ivotu

16.16.16.16.16. [UMARIJA SKRAD

Zeleni vir – goranskituristi~ki biser

19.19.19.19.19. O ZA[TI]ENIM [UMAMA MEDVEDNICE

Izna}i optimalne modele gospodarenjaza{ti}enim {umama

20.20.20.20.20. POSLIJE POPLAVE U PODUNAVLJU

Panonsko more u Baranji –divlja~ se u poplavispa{avala plutaju}i natrupcima

23.23.23.23.23. 10. ME\UNARODNI GOSPODARSKI STOÂRSKI SAJAM U BJELOVARU

Uspje{an nastup Hrvatskih {uma25.25.25.25.25. KAKO JE MOGU]E SMANJITI TRO[KOVE UZGAJANJA [UMA

Sjetva ‘ira umjesto sadnica, tro{kove obnovesastojina smanjuje nekoliko puta!

28.28.28.28.28. ZAVR[ENO 25. SVJETSKO PRVENSTVO [UMSKIH RADNIKA

Skandal u [kotskoj!29.29.29.29.29. 1. SPORTSKI SUSRETI RADNIKA

HRVATSKIH [UMA d.o.o., SOLARIS,[IBENIK, 27.-29. RUJNA 2002.

Delni~ani ku}i pjevaju}i!

32.32.32.32.32. ZAJEDNI^KA AKCIJA HRVATSKIH [UMA, VIP-neta i PARKA PRIRODEMEDVEDNICA

Otvorena staza za invalide na Medvednici33.33.33.33.33. KINESKI DNEVNIK

Tri dana rijekom Yangtze36.36.36.36.36. ODR@AN FESTIVAL DANI SLAVONSKE [UME

Bogate raznolikosti papu~kih {umskihzajednica

38.38.38.38.38. NOVA SAZNANJA O VUKU _ DRUKÎJE MI[LJENJE

Vuka {tititi lovostajem, a prekobrojne ipakrje{avati odstrelom!

40.40.40.40.40. PLANINARSKO DRU[TVO »[UMAR«

Vrbove~ka »gran~ica« na »krovu« Europe

Broj 70 • listopad 2002. HRVATSKE [UME2

EUROPAFORUM FORSTVERWALTUNG 2002.,DRVENIK, HRVATSKA,

Lovstvo je integralnovezano uz {umarstvo

[umarstvo i lovstvo nerazdvojno su povezni.No, lov nije samo odstrel nego i briga ocjelokupnom ekosustavu, {tetama,gospodarenju divlja~I i o prirodnojravnote‘i. Sama ekonomika lovstvaprihodovno podrazumijeva mnogo vi{e odsame vrijednosti trofeja, uklju~uje prate}edjelatnosti i njihovu mo‘ebitnu dobit. No{uma i priroda pritom ne smiju trpjeti

GGGGGospodarenje {umom i divlja~is pozicija za{tite prirode bit}e i ubudu}e najzna~ajnijizadatak {umskih uprava, a tra-

dicionalna povezanost {umarstva i lov-stva morat }e voditi ra~una o cjelo-kupnom ekosustavu. Cjeloviti progra-mi gospodarenja divlja~i moraju voditibrigu o posljedicama obavljanja tihdjelatnosti, primjerice o {tetama oddivlja~i. Stoga je u segmentu lovstvapotreban profesionalni menad‘mentkoji }e znati voditi poslovnu politiku ibiti okrenut prema novim, ciljanimskupinama lovaca, koji }e putempromi{ljenog opa‘anja i pra}enja zna-ti sagledati kompleks lovstva sasociolo{kog, ekonomskog, kulturo-lo{kog ili pak ekolo{kog stanovi{ta.[umari odnosno {umarske upravemoraju biti uklju~ene u izradu planovaodstrela, zatim sudjelovati u dodjelilovozakupa kako bi se sa~uvaloodr‘ivo gospodarenje {umom idivlja~i. Po‘eljno bi bilo da lova~kisavezi i druge lova~ke udruge ostvarepartnerski odnos sa {umarskim organi-zacijama. Znanost o lovu, pak, mo‘e itreba biti posrednik u razgovorima

Sudionici Europaforuma 2002.

Foto:M.

Mrkobrad

Pi{e:Miroslav

Mrkobrad

Broj 70 • listopad 2002. HRVATSKE [UME 3

18_22.RUJNA 2002.izme|u {umara, lovaca i za{titara,istaknuto je na zavr{etku konferencijeEuropaforuma Forstverwaltunga2002., koja je od 18. do 21. rujnaodr‘ana u hotelu Quercus u Drve-niku. U radu ovoga stru~noga {umar-skog skupa, koji su organizirale Hrva-tske {ume u suradnji s Radnom gru-pom za {umarsku politiku u dr‘avamau tranziciji Me|unarodne unije {umar-skih znanstveno-istra‘iva~kih organiza-cija (IUFRO) i Europskim {umarskiminstitutom (EFI) na temu Lovstvo kaozada}a dr‘avnog {umarstva (Jagd alsAufgabe der Staatsforverwaltung), su-djelovalo je oko 50 stru~njaka iz 11europskih zemalja.

Sudionici su prvog dana, u okviruterenskog dijela Konferencije, nakra-tko obi{li {ume u blizini Drvenika, atre}ega dana lovi{te na Biokovu.

Gospodarenje {umom,lovstvo i o~uvanjeprirode moraju biti uravnote‘i

Skup europskih {umarskih stru~-njaka u Drveniku, 12. po redu, po~eoje pozdravnim govorom direktora Hr-vatskih {uma @eljka Ledinskog te uvo-dnim izlaganjem predsjedatelja Konfe-rencije prof. Maksa Krotta, direktoraInstituta za {umarsku politiku Sve-u~ili{ta u Göttingenu u Njema~koj.Obra}aju}i se sudionicima, direktorLedinski istaknuo je da se u Hrvatskoj,gdje {ume pokrivaju 44% kopnenogdr‘avnog podru~ja, tim nacionalnimbogatstvom stru~no gospodari ve}vi{e od 250 godina. Sada{nji trenutakhrvatskoga {umarstva u kome nadr‘avne {ume otpada oko 80 % svih{uma i {umskog zemlji{ta, obilje‘avadono{enje dugoro~ne {umarske poli-tike i strategije razvoja ove djelatosti,procesa restrukturiranja poduze}a oddr‘avnog u trgova~ko dru{tvo tedono{enje novoga Zakona o {umama.Godi{nji prirast u Hrvatskim {umama,naglasio je Ledinski, iznosi 9,6 mil. m3,a etat 5,4 {to zna~i da se godi{njeakumulira drvna masa od 4,2 mil. m3.

Bogatstvo reljefne i klimatske razno-likosti Hrvatske uvjetovalo je njenurasko{nost u vegetacijskom smislu.Osobiti ekolo{ki i gospodarski zna~aj{uma i njihova za{tita u Hrvatskoj osi-gurani su ~lankom 52. Ustava, ali ibogatoj znanastveno-stru~noj tradiciji,o~uvanju i unaprje|enju prirodnih{umskih ekosustava, o~uvanju njihovepotrajnosti, stabilnosti, bioraznolikostii obnovljivosti.

Slu‘beno otvaraju}i 12. Europafo-rum, predsjedavaju}i gosp. Maks Krottkazao je da je tema ovogodi{njeg sku-pa Lovstvo kao zada}a dr‘avnog{umarstva, va‘na zbog toga {to je lo-vstvo va‘an segment u gospodarenju{umama.

– Tradicionalni {umarski konceptirazvijani su bez lova kao integralnogdijela, no danas se to promijenilo.Moderni pristup {umarstvu sagledavalovstvo kao jednu od niza djelatnostikoje se razvijaju u okrilju {umarstva,iznimno va‘nu za ukupnu politiku{umarstva, rekao je gosp. Krott. Spo-menuo je i podatak kako je pro{legodine u Njema~koj dr‘ava od lovo-zakupa ubrala oko 360 milijuna DEM,od toga 25 milijuna od dr‘avnih {uma.Samo na ime poreza na lov u dr‘avnuse blagajnu slilo 66 mil. DEM!

Mora se voditi ra~una i o za{titiokoli{a, pa nova koncepcija razvojalovstva u okviru dr‘avnoga {umarstvatra‘i da “dinamika ime|u gospoda-renja {umama, lova i za{tite prirodebude u ravnote‘i” I dakako taj odnosbude ekolo{ki prihvatljiv za sve kate-gorije stanovni{tva. Zada}u dr‘avnog{umarstva gosp. Krott vidi u suradnji iusagla{avanju postoje}ih razlika (npr.

ne izjavljuje kako je strastven lovac.Vi{e se voli slikati u prirodi, na biciklu.Mijenja se ukupni imid‘ lovca, on vi{ene “odstreljuje” nego “regulira fonddivlja~i”.

Pet temaStru~na izlaganja i rasprave bile su

podijeljene u pet blokova koje su vo-dili gospoda Maks Krott, Franz Rein-mosser i Urlich Schraml. Prva grupareferata odnosila se na Poslovnopodru~je lova, druga na Optimiranjeodnosa lov–{uma, tre}i blok nosio jenaziv Optimiranje i vrednovanje lov-

Pro{le je godine u Njema~koj dr‘ava od lovozakupaubrala oko 360 milijuna �, od toga 25 milijuna oddr‘avnih {uma. Samo na ime poreza na lov u dr‘avnu seblagajnu slilo 66 mil. �!Nekad je lovstvo bilo vezano uz politiku i politi~are, nodanas se ta slika mijenja. “U Njema~koj se ni jedanpoliti~ar vi{e ne slika u lovu i ne izjavljuje kako jestrastven lovac. Vi{e se voli slikati negdje u prirodi, nabiciklu”.

Goste je na otvorenju pozdraviovoditelj Konferencije Maks Krott

u dono{enju zakona, izra-~unavanja {teta od div-lja~i, rje{avanju odnosa slova~kim udrugama, jesu lipartneri ili suparnici, itd).U svemu tome, podsje}a,va‘ni su mediji koji suizme|u svih tih subjekata– “jer sve se doga|a dvaputa, u stvarnosti i u me-dijima!” Nekad je lovstvobilo, vezano uz politiku ipoliti~are, no danas se uNjema~koj ni jedan po-liti~ar vi{e ne slika u lovu i

stva, u ~etvrtom se govorilo o Lovstve-no-upravnim propisima te u petom oLovno politi~kim programima. Osimizlaganja koja su bila javno prezentira-na, neki sudionici su svoje raspraveprilo‘ili u pisanom obliku, a sve skupabit }e objavljeno u posebnoj studiji s12. Europaforuma.

Hrvatsko {umarstvo bilo je predsta-vljeno s ~etiri teme.

O “[umskim ekosustavima u okol-nostima odvojenog gospodarenja{umom i lovi{tem” izlagao je dipl. ing.Tomislav Star~evi} (koautor referatamr. Josip Dundovi}). Dr. Dominik


Ragu`, T. Star~evi} i dr. MarijanGrube{i} obradili su temu “Tradicijaobrazovanja {umarskih kadrova zapotrebe lovstva”. O znanstvenim as-pektima “Lovstva u dràvnim {umamakao nositelja transfera rasplodnogmaterijala jelena obi~nog i divlje

svinje” pred europskim je {umarima osvojim saznanjima govorio mr. PavleVratari} (u pripremi teme sudjelovao idipl. ing. Ivan Tarnaj). Cjelovit projekt“Gospodarenja medvjedom kao zada-takom dràvnog {umarstva RepublikeHrvatske”, koji je izazvao osobitu

pa`nju europskih stru~njaka, predsta-vio je dipl. ing. Dario Majnari}.

Donosimo skra}ena izlaganja hrvat-skih stru~njaka (a cjelovita }emo s vre-mena na vrijeme, ovisno o prostoru,objavljivati u na{im sljede}im brojevi-ma).

Tomislav Star~evi}

[umski ekosustav u okolnostimaodvojenog gospodarenja {umom ilovi{tem

U obilasku {uma oko Drvenika

PPPPP romjene koje su se dogodile uzadnjem deceniju pro{logstolje}a na ovim prostorima, uRepublici Hrvatskoj pokrenule

su sveobuhvatne promjene starezakonske regulative, te‘e}i je usuglasi-ti europskim standardima i praksi. Upodru~ju lovstva to je zna~ilo napu{-tanje regalnog i povratak na dominalnisustav, vezuju}i pravo lova s vlasni{t-vom na zemlji{tu. Ustav RepublikeHrvatske, Zakon o {umama, Zakon oza{titi prirode i Zakon o lovu vrlo sujasno odre|eni, mo‘emo ~ak re}i,pod jakim su imperativom na~elaza{tite prirode.

Zakon o lovu, iako deklarativno ja-sno opredijeljen za za{titu i o~uvanjebiolo{ke i ekolo{ke ravnote‘e prirod-nih stani{ta divlja~i, omogu}ava osni-vanje ogra|enih uzgajali{ta divlja~i

(veli~ine 100–2000 ha) u kojima jedozvoljeno dr‘anje takvog broja div-lja~i koja remeti prirodni odnos stani{-ta i divlja~i (~l. 48. ZOL-a).

Isto tako, Zakon o lovu omogu}avau dr‘avnim lovi{tima (u dr‘avnim{umama) stjecanje prava lova konce-sijom doma}oj i stranoj pravnoj ifizi~koj osobi na vrijeme od 20 do 40godina. Javni natje~aji, izbor najpovolj-nih ponuda i sklapanje ugovora o kon-cesiji prava lova provedeni su na brzi-nu, i to u vrijeme Domovinskog rata uRepublici Hrvatskoj. Posao ustano-vljenja lovi{ta, problemati~no utvr-|ivanje mati~nih fondova divlja~i kao iizrada lovnogospodarskih osnova,tako|er su u~injeni na brzinu.

Ambicija novih lovoovla{tenika-kon-cesionara u uzgoju prekobrojnedivlja~i, pa i uzgoju vrsta divlja~i koje

ne odgovaraju stani{tu, uzrokovala jevelike {tete na {umi, mnogostrukopove}ala tro{kove ogra|ivanja i obno-ve, pa i dovela u pitanje mogu}nostprirodne obnove {umskih sastojina.Takvo nepo{tivanje zakona i ugovorao koncesiji nije bilo adekvatnosankcionirano od strane upravnog iinspekcijskog nadzora. Uslijedio jesukob izme|u gospodara {ume i go-spodara lova. Jak lova~ki lobby i neo-dgovorna dr‘avna uprava i nadzor,usmjerile su ra~un {teta na {umu.

Zala‘emo se da sa najvrednijim pri-rodnim stani{tima rijetke i vrijednekrupne divlja~i integralno, stru~no iodgovorno gospodari {umarska stru-ka. U dr‘avnim lovi{tima koja su danadrugim pravnim ili fizi~kim osobama ukoncesiju, stru~no kompetentna kon-trola mora osigurati da se lovno go-spodarenje odvija u skladu sazakonskom regulativom i ugovorima okoncesiji radi stvarne za{tite {uma,njihove stabilnosti, bioraznolikosti iprirodne obnovljivosti.

Ambicija novihlovoovla{tenika-koncesionara u uzgojuprekobrojne divlja~i, pa iuzgoju vrsta divlja~i kojene odgovaraju stani{tu,uzrokovala je velike{tete na {umi,mnogostruko pove}alatro{kove ogra|ivanja iobnove, pa i dovela upitanje mogu}nostprirodne obnove{umskih sastojina.


Dr. Marijan Grube{i}

Tradicija obrazovanja{umarskih kadrova zapotrebe lovstvaPrvo visoko obrazovanje za potrebe{umarstva zapo~elo je na Visokom u~ili{tuu Kri‘evcima 1860. godine, a imalo je usvom programu i predmet Lovstvo.

OOOOObrazovanje stru~nih kadrovanu‘no je za svaku djelatnost,pa tako i za lovstvo. Shvatilisu to i na{i pre~asnici jo{ prije

150 godina. Prvo visoko obrazovanjeza potrebe {umarstva zapo~elo je naVisokom u~ili{tu u Kri‘evcima 1860.godine, a imalo je u svom programu ipredmet Lovstvo. Pokretanjem studija{umarstva na Kraljevskoj {umarskojakademiji pri Mudroslovnom fakultetuu Zagrebu, nastavlja se tako|er saslu{anjem lovstva kao predmeta.

Kadrovi za potrebe lovstva nepreki-dno se obrazuju uz program {umar-stva, bilo da se radi o srednjem ili vi-sokom obrazovanju. Cilj toga obrazo-vanja je spoznaja o nu‘nosti integral-nog gospodarenja {umom i divlja~i.Uz [umarski fakultet kadrove obra-zuje i Srednja {umarska {kola u Karlo-vcu, koja je s radom zapo~ela 1947.godine.

Pored srednjeg obrazovanja i dodi-plomske nastave na [umarskom fakul-tetu u Zagrebu, radi se i po programuposlijediplomskog studija, pa je ve}mnogo stru~njaka u operativi ili u zna-nosti steklo zvanje magistra ili doktoraznanosti iz podru~ja lovstva.

Do danas je na [umarskom fakulte-tu zavr{ilo studij vi{e od 2 000 diplo-miranih in‘enjera, koji su slu{ali i pola-gali predmet lovstvo u dva semestra.Osim toga na [umarskom fakultetu uZagrebu iz lovstva su ste~ena 4 dok-torata i 13 magisterija i svi oni rade uhrvatskim dr‘avnim {umama.

Obrazovani kadrovi za potrebe {u-marstva danas su glavna stru~na sna-ga i za potrebe lovstva Hrvatske. Sobzirom na zna~enje razlike u obrazo-vnoj razini – stru~nosti kod lovo-ovla{tenika u Hrvatskoj, nu‘no bi biloda {umarsko-lovna struka u Hrvatskojbude vode}a u svim lovnim asocija-cijama i strukovnim tijelima lovstva.

Za o~ekivati je tako|er da }e dr‘a-va takav stav podr‘ati, a {umarsko-lo-vna struka ponijeti odgovornost zastanje i razvoj lovstva u Hrvatskoj.

Podru~je aktivnosti {umara je pr-venstveno u vo|enju lovi{ta i lovnogo-spodarskih osnova, pra}enju biologijei ekologije divlja~i, ure|enju lovi{ta anapose u organizaciji i provo|enjulova te u promicanju lova~kih obi~ajai etike.

Razvoj lovstva, tehnologije uzgojadivlja~i i zahtjevi lovnog turizmaiziskuju sve ve}i broj stru~njaka, kojise upravo za to pripremaju tijekomobrazovnog programa za {umarstvo ilovstvo.

Dario Majnari}

Gospodarenjemedvjedom kaozadatak dràvnog{umarstvaRepublike Hrvatske

Dr‘avno {umarstvo Hrvatskegospodari s najkvalitetnijimlovi{tima medvjeda uRepublici Hrvatskoj, stoga jenajpozvanije da stru~no iodgovorno gospodari njima.

ZZZZZ akon o lovu iz 1994. godine bit-no je promijenio kriterije zaustanovljavanje lovi{ta u Repub-lici Hrvatskoj, kad se kao presu-

dan kriterij nametnulo vlasni{tvozemlji{ta. Shodno tome, u RepubliciHrvatskoj su formirana vlastita (dr‘av-na) lovi{ta gdje je ve}inski vlasnikzemlji{ta dr‘ava, te zajedni~ka lovi{tau kojima, u pravilu, ima mnogo vla-snika. Dr‘avna lovi{ta formirana su urasponu od 3 000 do 30 000 ha, alovnogospodarske osnove svojim pro-pisima obavezuje na gospodarenjeunutar povr{ina lovi{ta, ali ne i {ire.Time je ponovljena pogre{ka ranijegZakona o lovu koji tako|er nije propi-sivao gospodarenje na {irem podru~juod granica lovi{ta.

Gospodarenje medvjedom je spe-cifi~no zbog velikih zahtjeva me-dvjeda za prostorom kao i velikeosjetljivosti na prisustvo ~ovjeka ipromjenu stanja okoli{a. O~uvanje

stani{ta presudan je i najva‘niji ~imbe-nik koji }e uz pravilno gospodarenjeosigurati dovoljno brojnu populacijumedvjeda u Republici Hrvatskoj.

Na‘alost, trenutno niti jedno lovi{teu Republici Hrvatskoj svojom veli-~inom i oblikom ne zadovoljava svepotrebe medvjeda za kretanjem, hra-njenjem, napajanjem, skrivanjem irazmno‘avanjem. Jedini kompleks kojizadovoljava spomenute potrebe, aima istog gospodara, kompleks je Ve-like Kapele koji se sastoji od tri velikalovi{ta koja ~ine potrebnu cjelinu. Nji-ma gospodari dr‘avna {umarska orga-nizacija Hrvatske {ume d.o.o.

Drveni~ki krajolik


No, ostala lovi{ta su premala za‘ivotne potrebe medvjeda. Medvje-dom bi valjalo gospodariti na nekolikovelikih podru~ja u Hrvatskoj. Razgra-ni~enja tih podru~ja trebaju biti umjet-ne prepreke (autoceste Zagreb–Rijekai Zagreb–Split) i prirodne cjeline. Sviovi razlozi moraju uvjetovati revizijeodluka o ustanovljenju lovi{ta kao iugovora o koncesijama.

Tijekom Domovinskog rata ali i po-slije njega do{lo je do zna~ajnog sma-

njenja broja stanovnika u podru~jugdje medvjed obitava, te je time sma-njen negativan utjecaj prisustva ~ov-jeka na medvjeda i stvoreni su uvjetiza pro{irenje njegovog ‘ivotnog pro-stora.

U Hrvatskoj postoje velika i kvalitet-na stani{ta medvjeda. No, dosada{njelovno gospodarenje nedovoljno jeiskoristilo prirodne mogu}nosti, ali ispoznaju da je medvjed u europskimrazmjerima sve rje|a lovna divlja~.

Pametnom nacionalnom lovnom stra-tegijom treba medvjedu dati zna~ajnomjesto u lovstvu Hrvatske. U istovrijeme valja zadovoljiti zahtjeve Euro-pe za o~uvanjem medvjeda kao vrste,i posebno o~uvanjem njegovog stani{-ta.

Dr‘avno {umarstvo Hrvatske go-spodari s najkvalitetnijim lovi{tima me-dvjeda u Republici Hrvatskoj, stoga jenajpozvanije da stru~no i odgovornogospodari njima.

Mr. Pavle Vratari}

Lovstvo u dràvnim {umama kaonositelj tranferarasplodnog materijala jelenaobi~nog (cevus elaphus) i divljesvinje (Sus scrofa)

Procijenjeno je da je nu‘no ustanoviti poseban projekt“Kontrolirani uzgoj i za{tita jelena obi~nog” {to je iu~injeno u okviru lovi{ta Podravlje–Podunavlje.Devastirana lovi{ta Hrvatske }e se napu~ivati trofejno itjelesno kvalitetnim grlima iz tog lovi{ta, ~ime }e sepove}ati brojnost i kvaliteta populacije.

DDDDD anas su u Republici Hrvatskojustanovljena lovi{ta u dr‘av-nom vlasni{tvu kojima di-jelom gospodare Hrvatske

{ume d.o.o. i dr‘avna lovi{ta dodi-jeljena na gospodarenje putem nat-je~aja kao koncesija ili zakup. Tamogdje nije postojao interes za ustano-vljenje lovi{ta u vlasni{tvu ili su vlasni-ci manje od tisu}u hektara neprekinu-tog zemlji{ta, ustanovljena su zajed-ni~ka lovi{ta. Novo ure|enje odnosa ulovstvu dalo je sna‘an poticaj unapre-|enju lovnog gospodarstva.

Za vrijeme Domovinskog rata zna-~ajno je naru{eno ukupno lovno go-spodarstvo i mati~ni fond divlja~i.Hrvatske {ume preuzimaju}i na go-spodarenje dio kvalitetnih dr‘avnihlovi{ta preuzele su i obvezu nositeljarazvoja i obnove ukupnog lovnoggospodarstva. Lovoovla{tenici su po-sebno zainteresirani za transfer tehno-logije gospodarenja, mogu}nostiunapre|enja mati~nog fonda divlja~i ulovi{tu i drugo.

Hrvatske {ume su prepoznale svojuobvezu u odnosu na vlasnika Vladu

Republike Hrvatske, pa je lovi{te Po-dravlje–Podunavlje organizirano takoda je utvr|en glavni cilj gospodarenjai uzgoj visokovrijednog baranjskogjelena s mogu}nosti transfera rasplod-nog materijala u druga lovi{ta Repu-blike Hrvatske. Za uzgajali{te divlja~iMa~kovac, zna~ajan je uzgoj visoko-trofejnih grla divlje svinje i mogu}nosttransfera rasplodnog materijala u dru-ga lovi{ta.

Baranjski autohtoni jelen ima ge-netski vrlo zna~ajan potencijal. Tije-kom dvije godine Hrvatske {umed.o.o. otpremile su iz lovi{ta Podravlje-Podunavlje ukupno 34 grla ‘ive jelen-ske divlja~i u tri lovi{ta u RepubliciHrvatskoj.

Procijenjeno je da je nu‘no ustano-viti poseban projekt “Kontrolirani uz-goj i za{tita jelena obi~nog (Cervuselaphus) “ {to je i u~injeno u okvirulovi{ta Podravlje-Podunavlje na objek-tu [epre{hat, povr{ine 58 hektara. De-vastirana lovi{ta Hrvatske }e senapu~ivati trofejno i tjelesno kvalitet-nim grlima iz lovi{ta Podravlje-Poduna-vlje, ~ime }e se pove}ati brojnost i

kvaliteta populacije i pobolj{ati ge-netska struktura postoje}ih grla ulovi{tima.

Uzgajali{te divlja~i Ma~kovac jeogra|ena povr{ina 887 ha u okviruotvorenog dr‘avnog lovi{ta Breznica.Selekcijom i posebno kontroliranimsparivanjem, definirana je linija visoketrofejne vrijednosti veprova uz bogatoi vitalno potomstvo kod plotkinja.Takav genetski visoko vrijedan rasplo-dni materijal otpremljen je od 1993.godine na 18 lokacija u lovi{ta Repu-blike Hrvatske. Ta je akcija zasigurnopodigla kvalitet lovne ponude za di-vlju svinju u Republici Hrvatskoj.

Rad na tako definiranim genetskimlinijama, posebno autohtone divlja~I,bit }e iskori{ten i na podru~ju farmer-skog uzgoja divlja~i, {to je marketi{kivrlo zanimljivo. O~ekuje se sustavnipoticaj u proizvodnji rasplodnog ma-terijala za jelena obi~nog i divlju svinjukao ekolo{ki vrijedne proizvodnjemesa od divlja~i po modelu kako je toure|eno Zakonom o poticajima upoljoprivredi i {umarstvu za uzgojdoma}e stoke.

Mo‘emo zaklju~iti da dr‘ava kaovlasnik u nekim svojim lovi{tima trebaposebno zadu‘iti i podr‘ati {umarstvoza gospodarenje koje moè osiguratitransfer genetski visoko vrijednog ra-splodnog materijala radi napu~ivanjalovi{ta i unapre|enja lovnog gospo-darstva, u vlastitim lovi{tima i lovi{ti-ma drugih lovoovla{tenika.


U europskim zemljama pozicija lovstva je vrlorazli~ita

U nemogu}nosti da predstavimo sva izlaganja pa ~ak ni njihove skra}eneverzije, donosimo tek neke osnovne naznake iz dijela referata prezentira-nih na skupu u Drveniku.

koro~ne ugovore o odstrelu na 1,5 go-dina, dok u 10% lovi{ta pravo lovaostvaruju zaposleni u poduze}u. Ciljnam je ostvariti ravnote‘u izme|u{ume i divlja~i, jer u pro{losti smoimali puno {teta od divlja~i. U svemuje va‘na i edukacija svih zaposlenih.Na{a tvrtka gospodari i s dva nacional-na parka gdje lov nije lov nego “upra-vljanje s divlja~i”, ne odstreljuju se tro-feji, i oko toga je javnost podijeljena –istaknuo je gosp. Putzgruber.

U njema~koj {umskoj upravi Po-rajnje-Fala~ka, rekao je gosp. W.Meyer govore}i o financijskom stanjudr‘avnih lovova, pro{le je godineprihod od lova iznosio 2,8 mil. �, {toje 6% ukupnog prihoda uprave, atro{kovi 3,7 �, odnosno lovstvo jeposlovalo s gubitkom.

Lovstvo se u poljskom {umarstvusmatra sporednom djelatno{}u i defi-nirano je kao za{tita okoli{a ~iji je cilj

OOOOO vrednova-nju lovst-va u Aust-rijskim sa-

veznim {umama(ÖBF) govorio jegosp. N. Putzgur-ber. Istaknuo je daova djelatnost do-nosi 8% ukupnogprihoda poduze}ate da je od ukup-nog broja lovi{ta skojima ÖBF gospo-dare, 75% dano uzakup na devet go-dina, 15% na krat-

odr‘avanje biolo{ke raznolikosti,za{tita i odr‘avanje populacije, kazaoje gosp. A. Splawa-Neyman iz Poljskihdr‘avnih {uma. Ekonomka lovstva jevrlo slo‘ena i ne podrazumijeva samoodstrel divlja~i i prodaju trofeja nego imnoge popratne djelatnosti koje op-slu‘uju lovstvo (davanje u zakup,proizvodnja lova~kog oru‘ja, streljiva,odje}e, opreme).

Temu Lov u dr‘avnim {umamaNjema~ke, izlagao je gosp. Ch. BoeleKeimer. Istaknuo je da se danas nalov gleda sasvim drug~ije, kriti~ki – lovje prihvatljiv ako donosi ekolo{ku ko-rist.

Gost iz Ma|arske B. Hejj, predsta-vio je sudionicima skupa u Drvenikupokus s mre‘om probnih pogona lov-noga gospodarenja u Ma|arskoj skojim bi se, ka‘e, mogla dobiti realnijaslika gospodarenja s divlja~i.

Provo|enje Zakona o lovu kaozadatku {umarske uprave, tema jekojom se pozabavio F. Zaunbauer,sudionik iz Austrije. Problem je {to je{umarstvo regulirano jedinstvenim sa-veznim Zakonom o {umarstvu a lov-stvo s devet zakona, onoliko kolikoima pokrajina. Oduvijek je postojalakonfliktna situacija na relaciji {uma–divlja~, tim vi{e {to su i {tete od div-lja~i u nadle‘nosti pokrajinskih zakonapa tako od evidentiranja i procjene{teta do realizacije pro|e mnogo vre-mena.

U Bavarskoj se odstrel planira takoda se odr‘i ravnote‘a, no danas su uprvom planu i {tete od divlja~i, nagla-

Cijena lova je 11-30 �/ha, aostale cijene su preciznoodre|ene. Zbog poreznihobveza prona|ena je formulada “onaj tko ima pravo naodstrel, ima status gosta”!

sio je gosp. U. Sinner iz Njema~ke.Vlasnici {uma i zemlji{ta i lovci jo{uvijek te{ko pronalaze zajedni~ki jeziku dono{enju plana odstrela. Puno jebolja situacija otkako {umarske upra-ve daju preporuke za plan odstrela.Savezni Zakon o lovu Bavarska je jo{nadopunila time {to financira projekteu koima se istra‘uju razli~iti na~inikako efikasno planirati odstrel. @elja jeto planiranje u~initi fleksibilnijim, kakobi se na lokalnoj razini moglo i}i ispodili iznad plana, ako to situacija na tere-nu zahtijeva.

Samo ne utorkom ipetkom !

J. Gerhard, gost iz Ita-lije, upoznao je sudionikeskupa sa stanjem u Ju‘-nom Tirolu gdje je ostva-rena “simbioza romanskei germanske lovne tradi-cije”. U Italiji postoji su-stav licenci, u svakoj regiji20–30% povr{ina morabiti predvi|eno za divlja~.U J. Tirolu, gdje su 144 lo-vi{ta, smije se loviti tridana u tjednu (zabranje-no utorkom i petkom), uzobavezno osiguranje. Pra-vo bavljenja lovom usvom okrugu stje~e se 10-

godi{njim ‘ivljenjem u tom okrugu.Pu~ki karakter lova na ovom podru~jukarakterizira i to da meso divlja~i pri-pada lovcu. Ne postoji obveza prih-ranjivanja divlja~i, ali ona se, ako seuka‘e potreba, mo‘e propisati. Tamogdje lovi{te zadire u nacionalni park,ne smije se loviti, i tu su lovci zakinuti,{to bi nekako trebalo rije{iti, smatragosp. Gerhard.

Organizaciju lovstva u {umarskimpoduze}ima u BiH predstavio je go-spodin V.Soldo. U Federaciji BiH po-stoji federalni Zakon o lovu i desetkantonalnih. Vlasnik divlja~i je Vlada,a odre|ivanje vlasnika lovi{ta jo{ nijerije{eno i upravo je u tijeku. Lovi{ta sukategorizirana u privredna, lovi{ta sposebnom namjenom, privredno--sportska i sportska. Korisnici mogu

Norbert Putzgurber(Austrija)

Ulrich Schramml(Njema~ka)


biti {umarska poduze}a i druge orga-nizacije, a za {tete od divlja~i odgovo-ran je korisnik lovi{ta. Sli~na je organi-zacija i u Republici Srpskoj, samo {totamo ne postoje kantonalni zakonive} jedan jedinstveni.

W. Kudjelka iz Austrije upoznao jesudionike skupa o tome kako izgledaodstrel i zakup lovi{ta u privatnom

Lovstvo se u poljskom{umarstvu smatrasporednomdjelatno{}u idefinirano je kaoza{tita okoli{a ~iji jecilj odr‘avanjebiolo{ke raznolikosti,za{tita i odr‘avanjepopulacije.

Lova~ka izlo‘ba pobudila je velikozanimanje

Mirko Bilokapi} i njegovi specijalitetiod divlja~i odu{evili su goste

OKO KONFERENCIJSKOG STOLA

LovciLov je najpopularniji u Slova~koj,Austriji i Hrvatskoj, moglo bi sezaklju~iti prema broju lovaca uodnosu na ukupan broj stanov-nika. U tim se zemljama, iznijet jepodatak, omjer kre}e 1/70–75(jedan lovac na 70–75 stanovnika).Manje ih je u Ma|arskoj (1/205),Njema~koj (1/241), Poljskoj(1/385).

ZahvalaPredsjedavaju}i Europaforuma

Maks Krott posebno se na krajuzahvalio Hrvatskim {umama, direk-toru Ledinskom i njegovim suradni-cima na uspje{noj organizaciji sku-pa koji je pro{ao bez ikakvih pro-blema, te prevoditeljicama (InesMe{trovi} i Sanji \erasimovi},op.a.) na iznimno dobrom prevo-|enju s hrvatskog na njema~ki iobratno, {to je novost u odr‘a-vanju Europaforuma i vrlo dobraideja.

Izlo`beVeliko zanimanje sudionika

izazvale su tri izlo‘be postavljeneu hotelu. Prije svega, izlo‘ba rekor-dnih trofeja jelenske divlja~i, divljihsvinja i muflona u ~ije je posta-vljanje (glavni su bili: Dario Majna-ri} i Boris Fir{t) ulo‘eno puno tru-da jer hotelski prostor nije bio prik-ladan za to. Bila je tu i izlo‘bakarikatura poznatih svjetskih ka-rikaturista na temu “Ljubav u {umi”u okviru Salona karikatura “^vorak2002.”. Gosti su, tako|er, moglividjeti i slike mladih autora natemu “Milijun sadnica za Lijepuna{u”.

KuhinjaStranci su hvalili i kuhinju hotela

Quercus i gostoljubivo osoblje re-storana. Bilo je svega i za sva~ijiukus!

BiokovoIzlet na primjereno ure|eno

lovi{te na Biokovu (oko 17 000 ha,zauzima podru~je Parka prirodeBiokovo i tri {umarije, zakupio gaje I. Todori}) bio je pun pogodakiz bar dva razloga. Prvo, gosti sumogli vidjeti njima netipi~an i

fantasti~an krajolik, more na dlanu(jo{ da nije bilo oblaka!), a, onizagri‘eniji lovci, i primjerke divo-koza i muflona na o{trom biokov-skom kamenu. Drugo, stoga {to imje dipl. ing. Filip [abi}, savjetnik ulovi{tu, dao mnogo podataka osvemu i sva~emu i sve odli~no or-ganizirao (u suradnji s [umarijomMakarska), tako da nitko nijepo‘alio {to se uputio na 1762 miznad mora. (A smokve i loza naodmori{tu i ru~ak u prirodi!)

Divlja~inaIznena|enje od kojeg su jedva

“do{li sebi”, sudionici Konferencije

{umarskom posjedu udonjoj Austriji. Sve po-slove oko {umarskih po-slova rade vanjska po-duze}a, poduzetnici. Tusu dva lovi{ta u kojimasu glavne vrste divlja~isrne i srnda~i, mufloni idivlje svinje. Cijena lovaje 11-30 �/ha, a ostalecijene su precizno odre-|ene. Zbog poreznihobveza prona|ena jeformula da “onaj tkoima pravo na odstrelima status gosta”! Pravi-la o odstrelu vrlo su od-

Botond Hejj,(Ma|arska)

doìvjeli su prilikom prezentacijekulinarskih umije}a mesa divlja~i iz“majstorske radionice” MirkaBilokapi}a iz Belja. Mesne prera-|evine jelenjeg, srne}eg i mesa oddivlje svinje ukra{avale su podu-ga~ak stol, i nije se znalo je li ihljep{e gledati ili ku{ati. (Ipak, nijebilo ni~ega za kupiti! A bilo je inte-resa. Spominjemo tek tako da sezna za ubudu}e).

Sudionici

U radu 12. Europaforuma For-stverwaltunga 2002. sudjelovalo jeoko 50 {umarskih stru~njaka iz 11europskih zemalja: Njema~ke, Ita-lije, Ma|arske, Bosne i Hercegovi-ne, Hrvatske, Latvije, Poljske, Jugo-slavije, ê{ke, Slova~ke i Austrije.

re|ena. Odre|uju i to da lovac kojipuca i proma{i to mora prijaviti.

– Lovstvo u ê{koj ima dugu i po-vijesnu tradiciju – kazao je gosp. J.Sanek iz ê{ke Republike. Sve je re-gulirano novim Zakonom o lovu od 1.srpnja ove godine, kojim je lov defini-ran kao kompleks djelatnosti i integral-ni dio ekolo{kog sustava, a divlja~ kaoprirodno dobro koje se obnavlja. Od-


Gosti su bili odu{evljeni izletom u lovi{te na Biokovu

I Z R A S P R A V E

Nakon svakog bloka temavo|ena je rasprava u kojoj je su-djelovao velik broj {umara iz svihzemalja. Zabilje‘ili smo nekolikoosnovnih pitanja i problema koji subili naj~e{}e apostrofirani tijekomrazgovora.

– Nejasna je struktura prihoda irashoda lovstva u dr‘avnim{umama, odnosno je li ono profit-no ili donosi gubitke;

– Lovstvo se mora i druk~ije gle-dati, to je djelatnost koja podi‘erazvoj i nekih drugih oblasti –njegova ekonomika obuhva}a idjelatnost spre~avanja bolesti,edukaciju, proizvodnju i prodajulova~kog oru‘ja, streljiva, specijal-ne opreme i odje}e;

Profit, suradnja, lova~keudruge... – Na istoj povr{ini je vi{e su-

bjekata i nije uvijek najva‘nije tkodonosi najvi{e novca ve} tko sepridr‘ava op}ih na~ela i propisa;

– Zajedni~ki interes {umara ilovaca u BiH je da se izvr{izamjena te{kih ulja disperziranihod {umske mehanizacije;

– Evidentno je da u nekim zem-ljama tranzicije (Poljska, Jugosla-vija, Latvija) nema privatnih lovi{ta,ali ni vi{e lova~kih udruga;

– U Hrvatskoj postoji samoHrvatski lova~ki savez i niti jednadruga lova~ka udruga i njegovi ~la-novi ne mogu biti pravne osobe.Tako ni Hrvatske {ume d.o.o. kojegospodare sa 39 lovi{ta nisu ~lanLova~kog saveza, pa nema ni po-sebne suradnje. No, dolazi vrijemekada }e se i to morati mijenjati.

re|ena je minimalna povr{inalovi{ta od 500 ha, kako se planiraodstrel i o ~emu se mora voditira~una.

K. H. Müller, gost iz Njema~keu svom se izlaganju osvrnuo na lo-vstvenu politiku u Thüringenunakon ujedinjavanja njema~kihdr‘ava. Konstatirao je da {umarskeuprave moraju biti integrirane ulovstvenu politiku, {to je pot-krijepio primjerom iz Thüringenagdje je prije 1990. godine i uje-dinjenja bilo 17 {umarskih podu-ze}a te oko 300 lova~kih dru{tavai 600 lovi{ta. îm je zakonodav-stvo izmijenjeno, pove}ao se brojlova~kih udruga (oko 1900). Do{loje do usitnjavanja lovi{ta, pravo nadobit od lova dobili su vlasnicizemlji{ta, drugim rje~ima, za raz-liku od ranije centralizacije sada suzadovoljeni i regionalni i lokalni in-teresi.

O latvijskim iskustvima govorioje gosp. E. Ozios. Lovstvo je uLatviji regulirano Zakonom o lovu,pravo na lov imaju vlasnicizemlji{ta. Definirana je najmanja

povr{ina lovi{ta za odre|ene vrstedivlja~i (npr. za divlje svinje 1000ha, za losove 2500 ha). Dr‘avnim{umama upravlja trgova~ko po-duze}e LVM koje je nadle‘no i zalov. Od ukupno 1,63 mil. ha skojima gospodari, 93 % je dano uzakup lovcima dok se na preosta-lih 7 % sami bave lovnim turiz-mom. Ina~e, glavne {tete ~ine imdabrovi, stoga je potpoljeno oko8000 ha povr{ine!

Lovnu politiku Srbije predstavioje gost D. Noni}, istaknuv{i da jeprema Zakonu o lovu iz 1993. uSrbiji formirano 321 lovi{te na oko8,8 mil. ha. Sa 90% svih lovi{tagospodari Lova~ki savez Srbije asa ostalih 10% lovoovla{tenici, na-cionalni parkovi, vojska i drugi. Sr-bija {ume gospodare sa 67 lovi{tana 732 000 ha. Nema privatnihlovi{ta niti su postoje}im zakonompredvi|ena. Godine 1990. bilo jeregistrirano 90 000 lovaca. Pro-blem je, rekao je, premali brojstru~nih kadrova pa i lovaca, tesmanjivanje vrijednosti trofeja kodnajvrednijih vrsta divlja~i.

[TO HRVATSKO[UMARSTVO I LOVSTVO

OÊKUJE U BUDU]NOSTI

[TO HRVATSKO[UMARSTVO I LOVSTVO

OÊKUJE U BUDU]NOSTISvi sudionici Konferencije predo~ili su svoje vi|enje {umar-

stva i lovstva u budu}nosti. Donosimo hrvatske stavove.• [umarstvo Republike Hrvatske nalazi se u izradi strategije

razvoja, a istovremeno H[ d.o.o. ulaze u proces restrukturi-ranja, {to }e dakako uvjetovati izradu novoga Zakona o{umama, Zakona o lovu, ali i ~itav niz drugih zakona i akatakoji ure|uju odnose u prirodi.

• [umarska struka Republike Hrvatske u budu}nosti moraprihvatiti i ponijeti odgovornost za o~uvanje stabilnosti, pri-rodnosti, bioraznolikosti i potrajnosti svih sastavnica {um-skih ekosustava.

• Slijedom ustavnih odredbi u pogledu zna~aja i obvezeo~uvanja {umskih ekosustava, {umarsko-lovna struka Hrvat-ske jasno je opredijeljena za prirodni uzgoj svih autohtonihvrsta divlja~i u koli~ini koja ne ugro‘ava stabilnost {umskihstani{ta, proizvodnost op}ih dobara i drveta.

• Za racionalno, potrajno i odr‘ivo gospodarenje {umskimekosustavima ({umom i divlja~i), potrebno je osigurati inte-gralni gospodarski pristup kojim }e biti osigurano stru~novo|enje i trajno uskla|ivanje svih elemenata u ekosustavu sastani{nim potencijalom u okviru prehrambenog lanca.

• Ovla{tenje za dodjelu i ugovaranje dr‘avnih lovi{ta u konce-siju i zakup potrebno je prenijeti na “Hrvatske {ume”,dru{tvo s ograni~enom odgovorno{}u koje gospodari {uma-ma u vlasni{tvu dr‘ave.

• Jedinstvenom metodologijom opa‘anja (monitoringom) narazini svih lovi{ta u Republici Hrvatskoj, mora se osiguratida {tete od divlja~i na {umi trajno budu unutar tolerantnihgranica. To zna~i da se godi{nje, prema veli~ini {teta, mo‘ei mora utjecati na odstrelnu kvotu.

• Ukupnu zakonsku regulativu koja ure|uje odnose u prirodipotrebno je usuglasiti s temeljnim odrednicama strategijeza{tite okoli{a i prirode.

• Dosljednu provedbu tih stavova mora osigurati dr‘ava oja-~ana kompetentnim stru~nim kadrovima na upravnim i kon-trolinim funkcijama. Ona mora pozitivno arbitrirati u me|u-odnosima {umara i lovoovla{tenika.

• Zbog trajne ugro‘enosti {umskih ekosustava, provedbu LGOmoraju obavljati profesionalno osposobljeni stru~njaci podnadzorom dr‘avnih inspekcijskih slu‘bi.

• Republika Hrvatska mora gospodarenje medvjedom uskladi-ti s konvencijama koje je potpisala, a u isto vrijeme gospo-dariti s medvjedom kao lovnom divlja~i.

• Za uspje{no gospodarenje s medvjedom valja osigurati inte-gralni gospodarski pristup na velikim povr{inama gdje jemogu}e izvr{iti bonitiranje, prebrojavanje, planiranje odstre-la kao i mjere uzgoja i za{tite. Odstrel medvjeda trebagodi{nje usugla{avati sa stvarno utvr|enim prirastom.

• Dr‘avna politika morala bi poticati lovno gospodarenje unekim svojim lovi{tima na na~in da osigura transfer genetskivisoko vrijednog rasplodnog materijala radi napu~ivanja lo-vi{ta i unapre|enja lovnog gospodarstva u vlastitim lovi{timai lovi{tima drugih lovoovla{tenika.

• Nadle‘nost nadzora nad upravljanjanjem i gospodarenjemsvim djelatnostima u prirodi nu‘no je objediniti unutar jed-nog dr‘avnog tijela - ministarstva.

• U odnosima s javno{}u, nu‘no je cjelovitu djelatnost gospo-darenja lovi{tem i lov stalno predstavljati kao va‘an dio iodgovoran rad u odr‘avanju biodiverziteta i odr‘ivog raz-voja u prirodnim {umskim ekosustavima.

• U ~itav obrazovni sustav u okviru prirodnih predmeta, po-trebno je kompletnu faunu i posebno gospodarenje s divlja~iunutar {umskih ekosustava, prikazati kao prirodno nu‘nu igospodarski zna~ajnu djelatnost.

gospodarstvo


BBBBB ez obzira na to {to dru{tvo imaslobodan pristup kori{tenju op-}ekorisnih funkcija {uma, nezna~i da se one mogu koristiti

bez ikakve naknade. Danas vlade i os-tale zakonodavne institucije nekih tran-zicijskih i siroma{nijih zemalja jo{ uvi-jek nisu spremne financijski vrednovatini dr‘avne {ume niti privatne {umovla-snike za pru‘anje op}ekorisnih funk-cija {uma. U razvijenijim zemljama tese funkcije vrednuju na razli~ite na~i-ne, kaè se u zajedni~koj Izjavi sudio-nika 6. konferencije direktora dràvnih{uma srednjoeuropskih zemalja, odr-ànoj od 3.-7. rujna u Slova~koj.

SSSSS lijedom Zajedni~ke izjave, prihva}ene 20. rujna 2001. g. u Hrvatskoj(Drvenik), sudionici Konferencije direktora iz ê{ke, Austrije, Polj-ske, Rumunjske, Slova~ke, Ukrajine, Slovenije i Hrvatske, sastali su se

od 3. do 6. rujna 2002. u Palarikovu u Slova~koj, kako bi razmijenili svojami{ljenja, iskustva i predod‘be u okviru sljede}ih tema:

1. Op}ekorisne funkcije {uma, njihovo zna~enje, vrednovanje i prosu-|ivanje

2. Aktualno stanje na tr‘i{tu drva3. Financiranje {umarstva.Nakon {to su sudionici prezentirali svoje referate i priloge te ih

me|usobno raspravili, prihva}eni su sljede}i zaklju~ci:Ad 1)• Vlade i zakonodavne ustanove zemalja sudionica trenuta~no nisu

spremne financijski vrednovati dr‘avne, ali ni privatne {umovlasnike zapru‘anje op}ekorisnih funkcija {uma, niti ima naznaka da bi se to stanje ubudu}nosti moglo promijeniti.

• Budu}i da dru{tvo ima slobodan pristup kori{tenju op}ekorisnihfunkcija {uma, neispravno se zaklju~uje da se one mogu koristiti bez ikakvenaknade.

• Za dovo|enje u takvo stanje djelomice su krivi i sami {umari, podijeliv{ifunkcije {uma na produktivne i neproduktivne, ~iji se sadr‘aj dobiva usput,normalnim gospodarenjem, i stoga ne iskazuju realnu vrijednost.

• U zemljama u gospodarskoj tranziciji javnost sve vi{e o~ekuje da }e seiz prihoda od {umarstva nadokna|ivati i kori{tenje op}ekorisnih funkcija{uma, poput rekreativne funkcije.

• U razvijenijim gospodarskim sustavima napredovalo se u procesu da-vanja na zna~enju op}ekorisnim funkcijama {uma u obliku tr‘i{nih proizvo-da i pru‘anja usluga, {to omogu}uje znatan financijski doprinos prora~unudr‘avnih {umarskih poduze}a. Ostale zemlje kre}u istim putem, ili su sebarem usuglasile da se dru{tvu osigura kori{tenje op}ekorisnih funkcija{uma.

• S velikom se pozorno{}u poslu{alo i dalo priznanje hrvatskom rje{enjufinanciranja op}ekorisnih funkcija {uma u obliku obveznog davanja dijelaprihoda svih tvrtki u Hrvatskoj u Fond za op}ekorisne funkcije {uma.

• [umari moraju izvr{iti ve}i pritisak na dru{tvo u svojim pravednimzahtjevima vrednovanja op}ekorisne funkcije {uma. Istodobno morajudru{tvu ponuditi na~in kori{tenja navedenih funkcija i jasno izraziti svojusposobnost da proizvedu odre|ene {umske produkte.

• Potpora je dana uspostavljanju me|unarodne radne skupine koja biujedinila metodologiju prakti~ne primjene vrednovanja funkcija {uma teiniciranju procesa uvr{tavanja navedene problematike u legislativu pojedi-

6. KONFERENCIJA DIREKTORA DR@AVNIH [UMA SREDNJOEUROP

Op}ekorisne fun

Foto: M. Mrkobrad

Pi{e: Miroslav Mrkobrad

Direktori dr‘avnih{umasrednjoeuropskihzemalja jedinstvenisu u ocjeni da seop}ekorisne funkcije{uma jo{ uvijekdovoljno ne vrednujui da na tome trebajo{ poraditi

ZAJEDNI^KA IZJAVA

dovoljno

[uma uSlova~koj


Sudionici 6. konferencije raspravljalisu o tri aktualne teme, zajedni~ke za{umarstvo ovih zemalja: Op}ekorisnefunkcije {uma–zna~enje, potpora ivrednovanje; Aktualno stanje na tr‘i-{tu drva i Financiranje {umarstva. Ulova~kom dvorcu Palarikovo, gdje sudoma}in Konferencije bile Slova~kedr‘avne {ume (Lesy Slovenskey Repu-bliky), okupili su se predstavnici osamsrednjoeuropskih dr‘ava, me|u njimai Hrvatske, odnosno Hrvatskih {umad.o.o. Direktor @eljko Ledinski tom jeprigodom govorio o nastojanjima hr-vatskih {umara da se op}ekorisnefunkcije {uma bolje vrednuju, a njegov

savjetnik, Josip Dundovi}, o stanju natr‘i{tu drva.

Posredne funkcijePosredne funkcije {uma postale su

zna~ajnije od proizvodnih, pa takodanas govorimo o vrijednostima op}e-korisnih funkcija koje su 10, 20, 30 pai vi{e puta ve}e od vrijednosti prirod-ne drvne zalihe zrele {ume, istaknuoje u svom izlaganju direktor Hrvatskih{uma @eljko Ledinski. U pro{losti, re-kao je, {uma nije bila stvarno vredno-vana i prilikom ve}ih investicijskih zah-vata rado se posezalo za {umom, jerje bila gotovo besplatna. [umarska stru-

nih zemalja, s perspektivom njezina ujedinjavanja s europskim zakonodav-stvom.

Ad 2)• Potrebno je temu aktualne situacije na tr‘i{tu drva i politiku cijena

etablirati kao stalnu to~ku dnevnoga reda na sastancima generalnih direk-tora.

• Predstavnik austrijskog dr‘avnoga {umarskog poduze}a predlo‘io je dase odobri sastanak osoba nadle‘nih za prodaju drva u dr‘avnim {umarskimpoduze}ima. Sa zahvalno{}u je prihvatio inicijativu za organizaciju prvogod tih susreta.

• Optimalizacija drvne logistike omogu}uje racionalizaciju i smanjivanjetro{kova.

• Drvoprera|iva~ka industrija u zemljama u tranziciji ~esto iskazuje gu-bitke. Me|utim, dr‘avna {umarska poduze}a ne}e ih dotirati cijenama drvai time izvr{avati ulogu dr‘ave u procesu pobolj{avanja njihove u~inkovitosti.

• Dugoro~ni cilj trgovine drva jest osiguravanje sredstava za stabilnoposlovanje dr‘avnih {umarskih poduze}a.

• Investiranje u razvoj tehnologija za kori{tenje otpadnog dijela drva kaoizvora energije svrsishodno je i veoma tra‘eno.

Ad 3)• Ukoliko dr‘avna {umarska poduze}a koriste sredstva iz dr‘avnog

prora~una, moraju podnositi utjecaj dr‘ave na svoje poslovanje i biti odgo-vorni dru{tvu za potro{nju tih sredstava.

• Odnos prema {umi ne mo‘e se temeljiti samo na principima dobivanjadobiti, nego i na osiguravanju daljnjih op}ekorisnih funkcija {ume, {todr‘avna {umarska poduze}a u cijelosti i ostvaruju.

• Ve}ina dr‘avnih {umarskih poduze}a financijski je neovisna od dr‘avei gospodari na principima tr‘i{noga mehanizma. Tro{kovi se pokrivaju iz{umarskih djelatnosti i djelomi~no iz naknada za kori{tenje op}ekorisnihfunkcija. Dr‘avna potpora u osnovi se ograni~ava na pokrivanje pove}anihtro{kova u osiguravanju izvanrednih aktivnosti koje sama dr‘ava tra‘i odsvojih {umarskih poduze}a.

Sudionici konferencije slo‘ili su se u mi{ljenju da je razmjena informacijai iskustava o aktualnoj problematici potrebna i stoga je korisno pozabavitise pitanjem institucionalizacije. Sudionici konferencije s rado{}u su prihva-tili poziv ~e{kih kolega za odr‘avanje sljede}e konferencije direktora dr‘av-nih {uma u Republici ê{koj.

Sudionici konferencije poslat }e ~e{kim kolegama prijedloge odgovara-ju}ih tema o kojima bi trebalo raspravljati na sljede}oj konferenciji, doo‘ujka 2003. godine. Referate }e u pisanom obliku poslati prije po~etkakonferencije, kako bi se omogu}ilo vi{e vremena za raspravu o toj tematici.Sudionici konferencije zahvalili su se doma}inu, Slova~kim {umama, nadobroj organizaciji i uspje{nom tijeku programa konferencije.

kcije {uma jo{ uvijek sene vrednuju

ka u Hrvatskoj godinama tra‘i kon-kretnu zakonsku realizaciju op}eko-risnih funkcija, a 1997. godine utvr-|ena je metodologija obra~una, {to jezna~ajan korak naprijed, ocijenio jegosp. Ledinski.

Mr. Dundovi} upoznao je sudio-nike skupa o razli~itim na~inima pro-daje drva u Hrvatskoj, naglasiv{i kaotrajni cilj komercijalnog poslovanjaosiguranje sredstava za jednostavnu ipro{irenu biolo{ku reprodukciju, sa‘eljom da se {to vi{e drvne maseusmjeri prema doma}oj finalnoj drv-noj industriji. Prodaju vodi jedinstvenakomercijalna slu‘ba preko odjela poupravama.

Po zavr{etku Konferencije usvojenaje zajedni~ka Izjava koju donosimo ucijelosti.

Sudionici skupa u Slova~koj

SKIH ZEMALJA, SLOVA^KA, 3._7. RUJNA 2002.


PRORJEDE SASTOJINA

Zna~ajnu uloguZna~ajnu uloguZna~ajnu uloguZna~ajnu uloguZna~ajnu ulogutijektijektijektijektijekomomomomomprorje|ivanjaprorje|ivanjaprorje|ivanjaprorje|ivanjaprorje|ivanjaimaju ure|iva~i iimaju ure|iva~i iimaju ure|iva~i iimaju ure|iva~i iimaju ure|iva~i iuzgajiva~i, kuzgajiva~i, kuzgajiva~i, kuzgajiva~i, kuzgajiva~i, kojiojiojiojiojimoraju biti dobromoraju biti dobromoraju biti dobromoraju biti dobromoraju biti dobroupoznati saupoznati saupoznati saupoznati saupoznati sastrukturomstrukturomstrukturomstrukturomstrukturomsastojina isastojina isastojina isastojina isastojina iprirodnimprirodnimprirodnimprirodnimprirodnimprocesima kprocesima kprocesima kprocesima kprocesima koji uoji uoji uoji uoji unjima vladaju. Ciljnjima vladaju. Ciljnjima vladaju. Ciljnjima vladaju. Ciljnjima vladaju. Ciljprorjede jeprorjede jeprorjede jeprorjede jeprorjede jestabilnost,stabilnost,stabilnost,stabilnost,stabilnost,produktivnost iproduktivnost iproduktivnost iproduktivnost iproduktivnost iprirodna obnovaprirodna obnovaprirodna obnovaprirodna obnovaprirodna obnova{umsk{umsk{umsk{umsk{umske sastojinee sastojinee sastojinee sastojinee sastojine

ZZZZZ a funkcioniranje {umskog eko-sustava ovla{teni su samo{umari, a prorjede su jedan odna~ina kako sa~uvati na{e pri-

rodne {ume s kojima se potrajno go-spodari vi{e od dva stolje}a. Na‘alost, posljednjih deset godina preki-da se potrajno gospodarenje zbogpodcjenjivanja {umarstva i oduzima-nja {umskoga zemlji{ta, gradnjom au-tocesta, tunela te nestajanjem tisu}ahektara {uma i poni{tavanjem temelj-noga principa potrajnoga gospoda-renja. Stoga je i razgovor i znanje oprorjedama, o ~emu se raspravljaloprije osam godina, potrebno obnoviti,istaknuto je na nedavnom seminaru oprorjedama u po‘e{koj Upravi, kojemsu uz po‘e{ke {umare bili nazo~niprof. dr. sc. Slavko Mati}, dr. sc. IgorAni} s Katedre za uzgajanje {uma idipl. ing. Krunoslav Jel~i} iz Direkcije.

– Njega {uma predstavlja niz{umskouzgojnih postupaka koji su uuobi~ajenim sastojinama vremenski iprostorno odijeljeni, a traju skorotijekom ~itave ophodnje sastojine. Zanjegu {uma zna~ajno je da ima ne-prekidno trajanje u skladu s potreba-ma sastojine i kvalitetnim {umskouz-gojnim planiranjem, ona prati sverazvojne stadije, od ponika do staresastojine, a uva‘avaju}i prirodna svoj-stva, {umari postavljaju i svoja mjerilakvalitete – istaknuo je prof. dr. Mati},dodaju}i da uzgajiva~ mora poznava-ti, uva‘avati, podr‘avati i usmjeravatiprirodne procese u {umskim ekosusta-vima, s ciljem da se zadr‘i prirodnostsastojina. Osim toga mora se odrediticilj gospodarenja i utvrditi na~ela koja}e se uva‘avati pri ocjenjivanju kvali-tete stabala op}enito, a u budu}nostiposebno. Stoga je njega prorjedom odneprocjenjive va‘nosti tijekom ‘ivotasastojine, a cilj prorjede stabilnost,produktivnost i prirodna obnova.

U starijoj sastojini obi~ne bukve (85 godina)

Prof. SlavkoMati}Predavanjeo prorjedamaza po‘e{ke{umare

Pozornost stani{tuZna~ajnu ulogu dakako ima {um-

sko tlo, koje je izvor svega i zna~ajnijije od sastojine, jer je najve}a koncen-tracija ‘ivota na Zemlji. Vinkova~ki{umarski stru~njak i velikan hrvatske{umarske struke Crnadak ve} je dav-ne 1933. godine zapisao: “Prorje-|uju}i {ume moramo imati uvijek napameti i paziti na to da prorjedom nezadiremo u njezinu unutarnju struktu-ru koju si je ona godinama na datomstani{tu i bonitetu mukom stvorila.”Upravo te izuzetne rije~i, kazao jeMati}, moraju usvojiti svi {umari kojise bave {umom, jer }e na{e {ume bitivje~ne samo onda ako uspijemo sa-~uvati sastojinu, njezinu strukturu i sta-ni{te.

Svaka prorjeda mora biti definira-na odre|enim intenzitetom, odre-|enim na~inom ili metodom te klasi-fikacijom stabala u sastojini, koja jetemelj konkretnom na~inu, odnosnometodi prorjede. Vrlo intenzivnoizlu~ivanje stabala u visinske, debljin-ske i vrijednosne razrede po~inje urazvojnom stadiju mladika, kada sesastojina potpuno sklopila. Rije~ je odugotrajnom procesu sve dozavr{etka ophodnje. Najintenzivnijeizlu~ivanje je u mladim sastojinama, aono opada s pove}anjem dobi. Tako

se kulminacija te~ajnoga godi{njeg pri-rasta za hrast lu‘njak zbiva kod prsno-ga promjera pribli‘no 5 cm i dobi od14 godina, a kulminacija prosje~nogvisinskog prirasta kod prsnoga promje-ra od pribli‘no 10 cm i dobi od 21godine. U to vrijeme formiraju seeta‘e i prirodno odumiru izlu~ena sta-bla, zbog pomanjkanja svjetla te hori-zontalnog i vertikalnog zasjenjivanjaizlu~enih stabala.

Radovi o prorjedamaZahvaljuju}i dugoj europskoj tradi-

ciji i literaturi o prorjedama, za drugupolovinu XIX. stolje}a mo‘e se re}i daje vrijeme pune afirmacije prorjeda(“visoka” ili francuska, “niska” ilinjema~ka i “mje{ovita” ili danska tzv.jaka). Prvi rad u Hrvatskoj o prorjeda-ma napisao je Pauzin (1878.) , a u tovrijeme najvi{e o tom pi{e {umar iknji‘evnik Josip Kozarac (1886.). Po-slije njega, me|u ostalim, pi{u Marino-vi} (1917.), Petra~i} (1919.), Balen

uzgajanje {uma

Foto:I.

Tomi}

Pi{e:Ivica

Tomi}

drvne zalihe i nerazvijene podstojne eta‘e,

Prorjeda je od neprocjProrjeda je od neprocj


U mladoj sastojini hrasta kitnjaka i obi~ne bukve (odsjek 31 b, g. j. SjevernaBabja gora, [umarija Po‘ega)

(1929.), Ani} (1931.), Crnadak(1933.). U posljednjih 50 godina oprorjedama pi{u Klepac, Dragi{i},Dekani} (od 1958. do 1991.), [afar(1966.) i Mati} od 1979. do danas.înjenica je da se u na{im {umama upro{losti vrlo intenzivno i kvalitetnoradilo na prorjedama, a u protekle123 godine mnogo se istra‘ivalo onjima. Stoga ve}ina na{ih {uma, osimprirodnosti, imaju zna~ajke kvalitetnestrukture i dobrih proizvodnih mogu}-nosti.

Kada po~eti sprorjedom ?

Njegu sastojine prorjedom mo‘ese po~eti poslije kulminacije te~aj-noga visinskog prirasta, nekoliko go-dina nakon zadnjega ~i{}enja u sta-rijem mladiku i koljiku, kada jasnolu~imo stabla gornjih i donjih eta‘a, aprovodimo ih sve do po~etka oplod-nih sje~a. Klasifikacija stabala potreb-na je da bi se znalo iz koje eta‘e valjaukloniti stabla te, tako|er, kojim sta-blima u kojoj eta‘i treba pomagati urazvoju, odnosno koja su nam stablapotrebna u budu}nosti. U na{im re-gularnim sastojinama bilo kojeg uz-gojnog oblika prihvatljiva je i pri-mjenjiva biolo{ko-gospodarska klasi-fikacija stabala, autora Ive Dekani}a(1961.), koji je na osnovi nje odrediometodu prorjede za na{e redovite sa-stojine.

Nerealni intenziteti –smanjenje drvnezalihe ispod normale

– Unato~ bogatoj stru~noj i znan-stvenoj literaturi, intenziteti prorjeda ilipostoci sje~e prorjedom naj~e{}e susve donedavno odre|ivani u suprot-nosti s biolo{kim svojstvima, eko-lo{kim zahtjevima, dobi, strukturi, aosobito omjerom smjese koji je zastu-pljen u na{im, prete‘ito mje{ovitim iprirodnim sastojinama. Posljedica po-ve}anih i nerealnih intenziteta jesmanjenje drvne zalihe ispod normal-ne, osobito u starijim sastojinama,nagla{ava prof. Mati}, napominju}ikako u dosada{njim radovima nijedanautor nije konkretno odredio maksi-malne intenzitete prorjeda za pojedi-nu dob sastojina, preko kojih nesmijemo prelaziti, a da se sastojina nedevastira. U posljednje vrijeme stani-{ni uvjeti bitno se mijenjaju zbog gra-dnje cesta, tunela, vodoprivrednihzahvata, klimatskih promjena i one~i-{}avanja okoli{a. Premda je rije~ odobrom na~inu prorje|ivanja, katkadasmo imali prejak intenzitet, odre|enpo njema~kim prirasno-prihodnim ta-blicama. Ne valja pretjerivati visokim,ali ni niskim intenzitetima prorjede, jer}emo dobiti nekvalitetnu drvnu masu.Treba istaknuti, dodao je Mati}, kakosu u mladim sastojinama, zbog inten-zivnoga rasta, prirasta i me|usobnekonkurencije, omogu}eni prorjednizahvati visokih intenziteta, u koristprirasta drvne mase i stabilnosti tihsastojina. U srednjodobnim, starijim istarim sastojinama intenziteti prorjedamoraju biti manji, jer takve sastojine usvojoj unutarnjoj gra|i moraju imative}u drvnu masu kako bi zadr‘alekontinuitet maksimalnoga prirasta istabilnost sastojine. [to je sastojinastarija, isti~e Mati}, to u svojoj struktu-ri mora sadr‘avati ve}u “inertnu” drv-nu masu, potrebnu za njeno funkcio-niranje s obzirom na proizvodnost,stabilnost i prirodno pomla|ivanje. Bit-no je pritom znati da drvna masaposje~ena prorjedom mora biti manjaod godi{njega te~ajnog prirasta, amo‘e biti maksimalna u vrijednostiprosje~noga dobnog prirasta. Drvnumasu prorjede mo‘emo dobiti takoda ukupnu konkretnu drvnu masu sa-stojine podijelimo s dobi, desetlje-}ima, odnosno s dobnim razredom. Iztoga proizlazi da je intenzitet prorjedekvocijent izme|u drvne mase prorjedei ukupne drvne mase sastojine, pom-no‘en sa 100. ( I=Vp/Vu x 100 ). In-

obaviti prorjeda (odsjek 39 c, ploha 3)ne}e se mo}i u ovom turnusu, zbog smanjene

enjive va`nosti u ̀ ivotuenjive va`nosti u ̀ ivotu


Po‘e{ki dozna~ari na trajnoj pokusnoj plohi u srednjodobnoj (55 godina)sastojini obi~ne bukve (odsjek 27 a )

Drvna masa posje~ena prorjedom mora biti manja odgodi{njega te~ajnog prirasta, a mo‘e biti maksimalna uvrijednosti prosje~noga dobnog prirasta.Ako su intenzitet i metoda prorjede odgovaraju}i, to imapozitivne u~inke na biocenozu i stani{te, a u suprotnomdolazi do devastacije sastojine i degradacije stani{ta. Na temelju istra‘ivanja u zadnjih 11 godina u mladimi starijim sastojinama hrasta kitnjaka i obi~ne bukve,normalnim i strukturno stabilnim, primijenjeni intenzitetii metode prorjede dali su dobre rezultate. Naime, sa-stojine su nakon prorjede zadr‘ale visoki te~ajni prirastkoji se kumulirao na odabranim stablima, a pove}anaim je gospodarska i ekolo{ka vrijednost.

tenzitete za sve dobi sastojine jedno-stavno je izra~unati po formuli: I= 1/nx 100, gdje je (n) dobni razred ili dobsastojine izra‘ena u desetlje}ima. Po-trebno je napomenuti da je prorjedanajdjelotvornija do 40 godina starostisastojine.

Dekani}eva biolo{ko--gospodarskaklasifikacija

Nakon {to se odredi vrijeme kadai}i u prorjede, koliko prorjedom sje}i,odnosno koliki }e biti intenzitetprorje|ivanja drvne mase, odre|uje sekako }e se sje}i, ili kojim }e sena~inom ili metodom ostvariti zadaniintenzitet. Naime, poslije svake izve-dene prorjede, sastojina mora ostatineporeme}ene vertikalne strukture, ato zna~i da }e odnos stabala u sastoji-ni prema eta‘ama koje zauzima mora-ti biti pribli‘no isti. Prvenstveno zasje~u dolaze u obzir nekvalitetna ibolesna te ona stabla, koja izravnougro‘avaju odabrana u okvirima zada-nog intenziteta i na odre|eni na~in.Pritom se slu‘imo metodom koja setemelji na Dekani}evoj biolo{ko-go-spodarskoj klasifikaciji (proizvodni ipomo}ni dio sastojine, A-dominantnaeta‘a, B-nuzgredna eta‘a, C-podstojnaeta‘a, D-su{ci). Na~ela prorje|ivanjapo toj klasifikaciji osiguravaju da se odukupne koli~ine drvne mase koja semora posje}i najve}i dio posije~e ukro{njama proizvodnoga dijela sastoji-ne, poma‘u}i odabranim stablima. Bit-no je naglasiti da su zahvati u pomo-}ni dio sastojine minimalni i sije~e sesamo ono {to je bolesno, suhovrho iprekobrojno.

Turnus ili razdoblje izme|u dvijuprorjeda u ovisnosti je o dobi sastoji-ne, intenzitetu prorjeda, biolo{kimsvojstvima vrsta drve}a i gospodar-skim uvjetima. Uz pridr‘avanje ponu-|enih intenziteta prorjeda i metoda, teusmjeravanja pozornosti na stani{ne istrukturne uvjete, smatra se da bi za-dovoljavali turnusi od 5 godina u mla-dim i 10 godina u srednjodobnim, sta-rijim i starim sastojinama.

Pozitivni u~inci nabiocenozu i stani{te

– Provode}i prorjede zahva}amo ustrukturu sastojine, smanjujemo brojstabala, drvnu zalihu, prirast, mijenja-mo omjer smjese i mikroklimu. Ako sumetoda i intenzitet prorjede odgo-varaju}i, to ima pozitivne u~inke nabiocenozu i stani{te, a u suprotnomdolazi do devastacije sastojine i degra-dacije stani{ta. Sve je to valjan razlogda se navedeni intenziteti i metodeprorjeda provjere putem istra‘ivanjana trajnim pokusnim plohama u{umskim sastojinama. Na temeljuistra‘ivanja u mladim i starijim sastoji-nama hrasta kitnjaka i obi~ne bukve,posljednjih 11 godina sa sigurno{}u semo‘e tvrditi da su primijenjeni intenzi-

teti i metode prorjede dali dobrerezultate. Naime, sastojine su nakonprorjede zadr‘ale visok te~ajni prirast,koji se kumulirao na odabranim stabli-ma za budu}nost te je na taj na~inpove}ana ekolo{ka i gospodarskavrijednost njegovanih sastojina. Drvnazaliha poslije prorjede jo{ uvijek jevi{a od normalne, a isto tako i prirasti.Pritom je zna~ajno spomenuti da suprorjede obavljene u normalnim istrukturno stabilnim prirodnim sastoji-nama, koje su nastale prirodnimpomla|ivanjem oplodnim sje~ama –zaklju~io je prof. dr. sc. Slavko Mati}.

Te‘iti cilju koji jeodredila priroda

Za edukacije, demonstracije idaljnja istra‘ivanja izvo|enja prorjedau mladim, srednjodobnim i starijim sa-stojinama prigorskih i brdskih {uma,na podru~ju po‘e{ke Uprave {uma([umarija Po‘ega, g.j. Sjeverna Babja


gora) osnovane su ~etiri trajne poku-sne plohe (odsjeci 31b, 27a, 39 c i 32d). Rije~ je o mladoj 33-godi{njoj sa-stojini hrasta kitnjaka i obi~ne bukve(ploha 1, odsjek 31 b), 55-godi{njojsrednjodobnoj sastojini obi~ne bukve(ploha 2, odsjek 27 a), starijoj 85-godi{njoj bukovoj sastojini (ploha 3,odsjek 39 c) te starijoj, 91-godi{njojsastojini hrasta kitnjaka i obi~ne bukve(ploha 4, odsjek 32 d). Sudionici semi-nara o svakoj su plohi detaljno raspra-vljali, koriste}i podatke o strukturi sa-stojina te analiziraju}i stani{te i obi-lje‘ena stabla za sje~u. Bili su jedno-glasni u ocjeni da sastojinu u odsjeku39 c (ploha 3) ne treba prorje|ivati jerje smanjena drvna zaliha, ugra|enaponajvi{e u dominantnoj eta‘i, a pod-stojna eta‘a nerazvijena. Stoga turnusprorjede valja presko~iti. Sastojina je uodsjeku 32 d (ploha 4) rijetka, ne-potpuna i razbijena sklopa, s malomdrvnom zalihom, posljedica toga jepojava podrasta glavnih vrsta drve}a,grmlja i ostalih pionirskih vrsta. Zaklju-~eno je da, u jednoj od opcija, tajpodrast treba iskoristiti za za{titu tlaod zakorovljenja te ga formirati kaopodstojnu eta‘u. U drugoj opciji sa-stojinu treba pomladiti uz skra}enjeophodnje, a postupak bi se obaviotijekom naplodnog i dovr{noga sijeka.I ovo je primjer sastojine koja se nemo‘e prorje|ivati te se predla‘e pre-skakanje ovoga prorednoga turnusa.Na terenu je nagla{ena zna~ajna ulo-ga ure|iva~a i uzgajiva~a koji tijekomprorje|ivanja moraju biti dobro upoz-nati sa strukturom sastojine i prirod-nim procesima koji u njoj vladaju. Bit-no je pritom istaknuti da se uzgojnimzahvatima ne smiju mijenjati ti proce-si, ve} ih treba unapre|ivati i ubrzavatiprema onome cilju koji je odredilapriroda. Da bismo na{e {ume odr‘aliprirodnim, biolo{ki raznolikim, stabil-nim i produktivnim, moramo se uvijekpridr‘avati toga temeljnog principa.

ure|ivanje {uma

Krajem kolovoza nakon trodnev-nog rada u uredu i na terenutro~lano je povjerenstvo Mini-starstva poljoprivrede i {umar-

stva u sastavu dipl. ing. Ivica France-ti}, mr. sc. Ga{par Fabijani} i dipl. ing.Dujo Paveli} pregledalo novu osnovugospodarenja za gospodarsku jedini-cu Skrad-Ruda~ u sastavu [umarijeSkrad delni~ke podru‘nice Uprave{uma. Radu povjerenstva bili sunazo~ni mr. sc. Ivica Milkovi}, {efSlu‘be za ure|ivanje u Direkciji, mr.sc. Boris Ple{e rukovoditelj delni~kogOdjela za ure|ivanje {uma i DamirTrnski samostalni taksator. Kao pred-stavnici skradske {umarije u radu ko-misije sudjelovali su upravitelj RobertAbramovi}, dipl. ing., Robert Bukovac,dipl. ing., i Ante Abramovi}, {umarskitehni~ar.

Budu}i da je valjanost Osnove go-spodarenja istekla 31. prosinca 2002.,pri{lo se izradi nove, a redovnu jereviziju izradio delni~ki Odjel zaure|ivanje {uma. Obnovljeni ure|ajnielaborat vrijedi od 1. sije~nja 2002.do 31. prosinca 2011.

Ukupna povr{ina gospodarske jedi-nice iznosi 2.812,24 ha, i u odnosu napro{lo gospodarsko polurazdobljepovr{ina je pove}ana za 27,75 ha.Gospodarska jedinica ukupno ima 63odjela. U proteklom je polurazdobljuosnovom bilo propisano izvr{enje eta-ta na povr{ini od 2.511,56 ha u ukup-nom iznosu od 145.141 m³,a realizira-no je 142.191 m³ ili 98 posto. Krozredovni prihod realizirano je 109.065m³ ili 77 posto, a kroz slu~ajni prihod33.126 m³ ili 23 posto. U pro{lom jegospodarskom polurazdoblju planira-na izgradnja cesta u duljini od 3 km,ali nije realizirana jer je otvorenost{uma te gospodarske jedinice 22,88km/000ha.

Od ukupne povr{ine gospodarskejedinice obraslo je 2.780,16 hapovr{ine, drvna zaliha iznosi 900.184m³ ili 324 m³/ha i prirast 15.421 m³ ili5,6 m³/ha.

Osnovom gospodarenja propisanisu radovi u jednostavnoj i pro{irenojbiolo{koj reprodukciji. U jednostavnojbiolo{koj reprodukciji izvr{it }e se ra-

GOSPODARSKA JEDINICA SKRAD-RUDA^ DELNI^KEUPRAVE [UMA

Dobrim gospodarenjemo~uvati stabilnostekosustava

Foto:B.Ple{e

dovi na pripremi terena za sadnju te,sadnja biljaka na 42 ha, njega podmla-tka na 71,95 ha, njega umjetno podi-gnutih sastojina (‘etva korova) na67,43 ha, njega mladika na 42,50 ha,~i{}enje sastojina na 46,68 ha, posta-vljanje znakova upozorenja na 100ha, mjere opa‘anja biljnih bolesti na2.788.76 ha... U pro{irenoj biolo{kojreprodukciji obavit }e se radovi pri-prema terena za sadnju te, sadnja bi-ljaka 1,50 ha, popunjavanje 1,76 ha,njega sastojine do 1/5 ophodnje na17,27 ha.

U gospodarskom polurazdoblju2002.–2021., op}om osnovom sje~apredvi|eno je na povr{ini od 2.386.63ha posje}i 142.067 m³, a u polurazdo-blju 2012.–2021. na povr{ini od2.450,83 ha 146.833 m³.

Za vrijeme va‘enja novog ure-|ajnog elaborata ne predvi|a se gra-dnja {umskih cesta ve} samo odr‘a-vanje postoje}ih. Osnova je uskla|enai sa prostornim planom Primorsko-go-ranske ‘upanije, a godi{nji je plangospodarenja za 2002. donesen,odobren i ugra|en u osnovu gospoda-renja.

Stru~no povjerenstvo za pregledstru~nog elaborata u cijelosti je prihva-tilo smjernice budu}eg gospodarenja~iji je cilj o~uvanje stabilnosti ekosu-stava, uz napomenu da se za po-dru~je gospodarske jedinice dovr{isre|ivanje imovinsko-pravnih odnosa.Godine 2000. upu}en je zahtjev Dr-‘avnom pravobraniteljstvu u Rijeciradi uknji‘be zemlji{ta obuhva}enogovom gospodarskom jedinicom.

Povjerenstvo je predlo‘ilo Ministar-stvu poljoprivrede i {umarstva da izdasuglasnost na prihva}eni elaborat.

Pi{e:VesnaPle{e

Povjerenstvo za pregled elaboratagospodarske jedinice Skrad-Ruda~ na terenu


NNNNN akon lokvarske, i skradska{umarija delni~ke Uprave{uma okre}e se razvoju turiz-ma na svom podru~ju. Skrad,

naselje u sredi{njem dijelu Gorskogkotara, krajem 19. stolje}a postajepoznat kao planinsko odmori{te ioporavili{te. Bogatstvom prirodnihljepota poznat je i izvan granica Lijepena{e. Smje{ten je na nadmorskoj visiniod 700 metara i okru‘en prirodnimraznolikostima i ljepotama goranskogkr{a, spiljama, vrta~ama, planinskimpotocima, rijekama, cvjetnim livadamai planinskim vrhovima obraslim gu-stom bjelogori~nom i crnogori~nom{umom.

Najpoznatije skradsko izleti{te Ze-leni je vir s Vra‘jim prolazom. U blizi-ni staze za kanjon Zeleni vir nalazi seizletni~ki dom, koji su zajedno sa Ze-lenim virom Hrvatske {ume uzele uzakup na pet godina od op}ine Skrad.

– Zakup je obavljen po~etkom lip-nja, a do kraja kolovoza ure|en jeinterijer objekta: sobe, restoranski pro-stor i opremljena kuhinja. U tijeku suradovi na ure|enju okoli{a. Uredit }ese prostor za ro{tilj, ra‘anj i peku, pro-stor za glazbu, bo}ali{te i dje~jeigrali{te – govori upravitelj [umarijeSkrad dipl. ing. Robert Abramovi}. Uplanu je i ure|enje prilaznih cesta pre-ma Zelenom viru od strane Zagreba,Rijeke i Slovenije, postavljanje infor-

mativnih panoa, ure|enje stazaizleti{ta te obilje‘avanje specifi~ne flo-re uz latinske i vi{ejezi~ne nazive,ure|enje okoli{a objekta cvije}em, gr-movima, u tzv. goranskom stilu. U petsoba tog objekta imamo 18 le‘ajevaza goste. Kapacitet restorana je tride-setak osoba, dok vanjski restoranskiprostor ima kapacitet za stotinjak go-stiju. Ugostiteljsku ponudu pro{irit}emo i smje{tajem gostiju u zgradistare {umarije koja se nalazi na glav-noj cesti Rijeka-Zagreb. U tom objek-tu je {est soba sa {esnaest le‘ajeva.Izletni~ki dom u Zelenom viru bit }eotvorenog tipa, a gastronomska ponu-da temeljit }e se na doma}im autohto-nim goranskim jelima.

U tri mjeseca– dobro

– U tri mjeseca, koliko je objekt uzakupu, zadovoljni smo posjetom,kako doma}ih tako i stranih turista –

isti~e voditelj izleti{ta Josip @agar.Ulaznice za izleti{ta Zeleni vir i Vra‘jiprolaz napla}ujemo pet kuna po oso-bi. Razmi{ljamo o tome da cijenumalo pove}amo, jer iz tih sredstavaplaniramo dio ulo‘iti u odr‘avanjeobjekta i promid‘bu.

Robert Abramovi} ispred izletni~kog doma u Zelenom viru

Josip@agar,voditeljizleti{taZelenivir

Mnogo je toga ve} napravljeno napromid‘bi. Tiskani su prospekti oizleti{tu, te njegovoj ugostiteljskoj po-nudi. U planu je tiskanje vodi~a, formi-ranje Internet stranice Zelenog vira tepovezivanje s turisti~kim agencijama,{to bi pomoglo pro{irenju ponude.

turizam

[UMARIJA SKRAD

Zeleni vir –goranskituristi~kibiser

Zeleni vir –goranskituristi~kibiser


@eljko Ledinski posjetio je Zeleni vir idao potporu na{em radu. Raduje i to{to }emo {irenjem djelatnosti mo}i za-posliti i nove ljude, ka‘e Abramovi}.

U unapre|enju turizma na skrad-skom podru~ju {umarstvo ima stoljet-nu tradiciju. Po~etkom 20. stolje}a

{umar Rudolf Tredl istaknuo se uure|enju planinarskih staza, vidikova-ca, i prilaznih puteva prema Zelenomviru. Zeleni vir kao izleti{te prvi se putspominje 1884., a 1935. zajedno sVra‘jim prolazom, po~inju ga obilazitiprvi turisti.

Zeleni vir sna‘an je izvor na dnuplitke, prostrane spilje nad ~ijim su seulazom nadvile 70 metara visoke oko-mite stijene. S vrhova stijena u dubinuse slijeva poto~i} Jasle, sve do otvorape}ine. Pe}insko predvorje visoko je i{iroko oko 30 metara. U drugomdijelu pe}ine nalazi se malo jezerozelene boje, po kome je Zeleni virdobio ime. Prirodni ugo|aj jezeranaru{ava jedino betonska brana izgra-|ena 1922. godine. Brana je podignu-ta zbog opskrbe vodom hidroelektra-ne “Munjara” koja se nalazi stotinjakmetara ni‘e i danas je turisti~kaatrakcija. Poto~i} Jasle koji izvire uspiljskom jezeru ispod hidrocentrale

Munjara, izgra|ena 1921., i danas je turisti~ka atrakcija

Vra‘ji je prolazkanjon duga~ak 1800metara. Ponegdje{irok dva metra, sokomitim stijenama~ija visina ~estoprelazi stotinjakmetara. Na dnu sepjeni slikoviti potokCurak, a na krajukanjona nalazi sespilja Mu‘eva hi‘akoja se sastoji odvijugava podzemnoghodnika i dvoranebogate zanimljivimtvorevinamakarakteristi~nim zakra{ka podzemlja.

spaja se s potokom Curak u rje~icuI{evnicu, pritoku rijeke Kupice koja seulijeva u Kupu.

Vra‘ji je prolaz kanjon duga~ak1800 metara. Ponegdje {irok dva me-tra, s okomitim stijenama ~ija visina~esto prelazi stotinjak metara. [etnjagalerijama i mosti}ima usje~enima u‘ivu stijenu, ispod koje se pjeni sliko-viti potok Curak nezaboravan jedo‘ivljaj za posjetitelje. Na krajukanjona nalazi se spilja Mu‘eva hi‘akoja se sastoji od vijugava podzem-nog hodnika i dvorane bogate zanim-ljivim tvorevinama karakteristi~nim zakra{ka podzemlja.

Ponudom dvaju turisti~kih biseraGorskog kotara, Zelenog vira i

Cijeli se projekt bavljenja turizmomuklapa u proces poslovanja Hrvatskih{uma koje se u procesu restrukturi-ranja okre}u tr‘i{nom na~inu poslo-vanja i stjecanju dobiti kroz otvaranjenovih poslova. Projekt je prihva}en iu Hrvatskim {umama, a direktor

ZZZZZeleni vir kaoizleti{te prvi seput spominje1884. godine, a1935. zajedno sVra‘jimprolazom,po~inju gaobilaziti prvituristi.Uzimanjem uzakup togaizleti{ta,[umarija Skradokre}e senovimdjelatnostima

––

Foto:V.Ple{e

Pi{e:VesnaPle{e


Onima koji bi ‘eljeli posjetiti Zeleni vir i Vra‘jiprolaz, detaljnije su informacije dostupne nabrojevima telefona [umarije Skrad 051/810-688ili 051/810-177.

Ljepote Zelenog viraOznaka za Vra‘ji prolaz

Vra‘jeg prolaza te park {umom Golu-binjak Lokve i Lova~kog doma Delni-ce, Hrvatske bi {ume mogle imativode}u ulogu u {irenju i razvoju turiz-ma u tom dijelu Lijepe na{e, a nijezanemariva ni financijska dobit koju bitime mogle ostvariti.


ure|ivanje {uma

OOOOO stvarivanje plana ure|ivanja{uma u polugodi{njem raz-doblju, s osvrtom na primjenuGIS-a i digitalne kartografije,

te inventarizacija {uma na trajnimuzorcima, s pregledom dosada{njihrezultata istra‘ivanja provedenih napodru~ju g.j. Repa{ – Gabajeva greda,bile su glavne teme prvog dana radaStru~nog kolegija Slu‘be za ure|i-vanje {uma, odr‘anog u {umarskojku}i Kru{ak, [umarije Velika Gorica.

U izvje{tajima rukovoditelja odjelaza ure|ivanje {uma, podnesenih u na-stavku rada sastanka, vidljivo je kakose uglavnom ure|iva~ki radovi poupravama ostvaruju prema planu izacrtanoj dinamici. Unato~ tome umnogim odjelima nedostaje opreme,prije svega kompjutora, plotera te dru-gog pribora i alata. Tako|er se uka-zuje potreba za zapo{ljavanjem geo-deta, jer su na dodatnim pove}animimovinsko-pravnim poslovima anga‘i-rani uposleni geodeti, pa su u nemo-gu}nosti raditi i na digitaliziranju kara-ta.

Temeljem podnesenih izvje{}a ru-kovoditelja odjela i provedene opse‘-ne rasprave, zaklju~eno je da Slu‘baza ure|ivanje {uma treba izraditi ipredlo‘iti Upravi Hrvatskih {uma Pro-gram informatizacije odjela za ure|i-vanje {uma, a sa Imovinsko–pravnomslu‘bom utvrditi potreban broj geo-detskih stru~njaka, zbog obima poslo-va na ure|ivanju {uma u 2003. godini.

Drugoga radnog dana, ure|iva~i suproveli na Medvednici na terenskomkolokviju na temu “Ure|ivanje {uma unaza{ti}enim dijelovima prirode”.

Na ulazu u Park prirode Medvedni-ca, sve sudionike Stru~nog kolegijaure|iva~a, do~ekali su i pozdravili di-rektor Hrvatskih {uma @eljko Ledinski,ravnateljica Parka prirode NivesFarka{-Topolnik i upravitelj [umarijeZagreb Herbert Krauthacker.

Hrvatske {ume gospodare s oko 320 tisu}ahektara koji se nalaze u nekoj od kategorijaza{ti}enih dijelova prirode, {to nas obvezuje naiznala‘enje optimalnih modela gospodarenjatim dijelovima {uma

Izna}i optimalne modelegospodarenja za{ti}enim{umama

O ZA[TI]ENIM [UMAMA MEDVEDNICE

Tom prigodom direktor Ledinski jeistakao kako Hrvatske {ume gospoda-re s oko 320.000 hektara {uma i{umskog zemlji{ta razvrstanih u nekuod kategorija za{ti}enih dijelova priro-de. Glavninu tih povr{ina ~ak 312tisu}a ~ine parkovi prirode, {to je oko16 posto povr{ina kojima gospodareHrvatske {ume.

– To nas obvezuje na iznala‘enjeoptimalnih modela gospodarenja tomkategorijom {uma. Stoga je potrebnou cilju iznala‘enja optimalnih modelagospodarenja za{ti}enim dijelovimaprirode, ostvariti dobru komunikaciju sMinistarstvom za{tite okoli{a i prostor-nog ure|enja, kao i javnim ustanova-ma koje upravljaju pojedinim za{ti-}enim dijelovima – rekao je Ledinski.

Ravnateljica Parka prirode Medved-nica Nives Farka{-Topolnik, istaknulaje vrlo dobru suradnju njene ustanovesa [umarijom Zagreb, stoga se svakizahvat unutar Parka dogovara i zajed-ni~ki se obilazi teren pa nema nepo-trebnih nesuglasica.

Rukovoditelj Slu‘be za ure|ivanje{uma Ivica Milkovi}, izlo‘io je osnov-ne podatke o {umama na za{ti}enimdijelovima prirode kojima gospodari-mo, a o {umama na podru~ju Parkaprirode Medvednica, podatke je pre-zentirao rukovoditelj odjela ure|ivanjazagreba~ke Uprave Dubravko Jane{.

Sudionici kolokvija slo‘ili su se usljede}em: Prostornim planom Parkaprirode potrebno je jasno odrediti pre-djele koji predstavljaju posebnost izahtijevaju poseban tretman, jer nijelogi~no da sve {ume unutar Parkaimaju poseban tretman.

Imaju}i u vidu biolo{ke i gospodar-ske osobine glavne vrste drve}a, go-spodarenje u bukovim {umama napodru~ju Parka valja provoditi po prin-

cipu {umarske znanosti. Obnovu tre-ba provoditi oplodnim sje~ama namalim povr{inama. Veli~inu povr{ineza obnovu, na~in vo|enja oplodnesje~e i trajanje pomladnog razdobljautvr|ivati u ovisnosti o specifi~nostipojedinog odsjeka, uz uva‘avanjemi{ljenja i prijedloga zainteresiranihstrana. U bukovo–jelovim {umama napodru~ju Parka provoditi prebornogospodarenje, kojim se osigurava ob-nova i stabilnost sastojine. Prolongi-ranjem obnove sastojina umanjuje senjihova vrijednost i stabilnost te pove-}ava opasnost od kalamiteta. Takvimpristupom se dovodi u pitanje sigur-nost brojnih posjetitelja Parka prirodeMedvednica, a ujedno i osnovnona~elo potrajnosti gospodarenja kaojedno od temeljnih na~ela {umarskeznanosti.

Sudionici kolokvija prihvatili su pri-jedlog zagreba~ke Uprave o smanje-nju povr{ine posebnih rezervata{umske vegetacije na dijelovima gdjesu od vremena progla{enja Parkaizgra|eni razli~iti objekti, kao promet-nice, skijali{ta, planinarski domovi idrugo, a u kojima borave mnogobroj-ni posjetitelji. Bilo bi opravdano takvei sli~ne povr{ine koje se mnogo kori-ste za boravak i prolazak izletnika,razvrstati u kategoriju park-{uma.

Sudionici terenskog kolokvija na Medvednici

Sudionici kolokvija prihvatilisu prijedlog zagreba~keUprave o smanjenju povr{ineposebnih rezervata {umskevegetacije na dijelovima kojebi bilo uputnije razvrstati ukategoriju park-{uma.

Pi{e: Antun Z. Lon~ari}

Foto: A. Z. Lon~ari}


Panonsko more u u poplavi spa{avala

KKKKK atastrofalne poplave koje su zah-vatile neke podunavske zemljeovoga ljeta, s posebnom pozor-no{}u i zebnjom bile su pra}ene

i u Hrvatskom podunavlju. Djelatnicina{ih ~etiriju baranjskih {umarija, pose-bice Batina i Tikve{, bili su danono}no upunoj pripravnosti i neizvjesnosti uo~ekivanju vodnog vala koji jeopusto{io Srednju Europu. Zahvaljuju}istoljetnoj tradiciji gospodarenja ovimpoplavnim podru~jima, ali i vremenu dodolaska visokog vodostaja Dunava, kojise trebao pribli‘iti onom rekordnom iz1965. godine, izbjegnuto je ono najgo-re.

Poplava u Baranji redovita je pojavasvake godine, pa se na{i {umari i lovciza nju i pripremaju kod obavljanjasvojih poslova. Drvni sortimenti koji

Vodni val koji jeopusto{io Europu,stigao je sredinomkolovoza i uHrvatsko podunavljei zaprijetio Baranji.Zahvaljuju}ipravovremenimpripremama i dobrojorganiziranostiradnika u{umarijama Batina iTikve{, sprije~ene suve}e {tete

ostaju na pomo}nim stovari{tima na-stoje se prije poplave otpremiti kupcimaili pak skloniti na sigurno, a one koli~inekoje se zateknu na poplavljenom po-dru~ju povezuju se sajlama ili na nekidrugi na~in u~vr{}uju. Djelatnici u lov-stvu nastoje zbrinuti jelensku divlja~,bilo preseljenjem na vi{e predjele ili pakdodatnim prihranjivanjem omogu}iti‘ivotinjama zadr‘avanje u neugro‘e-nom podru~ju. Kako je vodostaj Duna-va ove godine prouzro~io katastrofalnepoplave u Srednjoj Europi, djelatnici[umarije Batina i Tikve{ na vrijeme susklonili divlja~ i prije glavnog najve}egvodnog vala Dunava, koji se razlio napodru~ju Baranje od njezinog najsjever-nijeg dijela do same Drave. Tako jepoznati Kopa~ki rit poprimio izgled

Foto:A. Z.

Lon~ari}

Pi{e:AntunZlatko

Lon~ari} Panonsko more u u poplavi spa{avala

poplave

Prolazak kroz prosjeku motornim ~amcem gdje dubina vode iznosi i vi{emetara, poseban je ugo|aj za dugo pam}enjeProlazak kroz prosjeku motornim ~amcem gdje dubina vode iznosi i vi{emetara, poseban je ugo|aj za dugo pam}enje

POSLIJE POPLAVE U PODUNAVLJUPOSLIJE POPLAVE U PODUNAVLJU

Nisu se na vrijena trupcu kojeNisu se na vrijena trupcu koje

[tete od poplave mo}i }e se utvrditi tek poslijepovla~enja vode [tete od poplave mo}i }e se utvrditi tek poslijepovla~enja vode

Unato~ visokoj vodi drvni sortiment dobro opasan sajlamauspje{no odolijeva poplaviUnato~ visokoj vodi drvni sortiment dobro opasan sajlamauspje{no odolijeva poplavi


Baranji-divlja~ seplutaju}i na trupcima

nekada{njeg Panonskog mora, jer sevoda razlila od same dr‘avne granicekod mjesta Batina te se stopila sau{}em Drave u Dunav kod Aljma{a ujednu nepreglednu vodenu povr{inu,koja je na pojedinim mjestima dosezaladubinu i do pet metara. Budu}i da natom podru~ju nema naselja, osimmjesta Batina, koje se nalazi na samojobali Dunava, najve}a opasnost zastanovni{tvo prijetila je upravo na tompodru~ju. Stoga su i napori nasprje~avanju {irenja vodnog vala Duna-va, upravo i bili u Batini, na tomnajkriti~nijem mjestu, a koje se nalaziizvan za{titnog pojasa nasipa Zmajevac– Tikve{ – Osijek. Zna~ajnu pomo} uobrani mje{tanima pru‘ili su i pripadniciHrvatske vojske, koji su podigli nasip usamom mjestu Batina.

U najkriti~nijem danukada se o~ekivao inajve}i vodostaj Duna-va, poplavljeno je po-dru~je obi{ao i premijerIvica Ra~an u pratnji mi-nistra Radomira â~i}a,te {efa Glavnog sto‘eraOS RH generala PetraStipeti}a i zamjenika mi-nistra obrane ZlatkaGarelji}a. Premijer Ra-~an je pritom izjaviokako duboko vjeruje daje ovo posljednja opa-snost za Batinu i Ba-ranju. Kad se vodapovu~e i pro|e opas-nost, trebamo provjeritipostoje}i nasip u cijeloj

Baranji-divlja~ seplutaju}i na trupcima

UU

eme sklonili - dva mlada prascae pliva zaglavljeno u gusti{u

Pomo}na stovari{ta obilaze se svakodnevnoeme sklonili - dva mlada prascapliva zaglavljeno u gusti{u

Pomo}na stovari{ta obilaze se svakodnevno

Premijer Ivica Ra~an u pratnji generala Petra Stipeti}ai Zlatka Garelji}a obilazi nasip u Batini

Poplavne vode u Kopa~kom ritu ponegdje daju i mogu}nostsnimanja nezaboravnih pejsa‘a

Hranili{ta su se redovito punila kako bi se divlja~prehranilaHranili{ta su se redovito punila kako bi se divlja~prehranila

Poplavne vode u Kopa~kom ritu ponegdje daju i mogu}nostsnimanja nezaboravnih pejsa‘a


du‘ini i tamo gdje treba sanirati u~initito {to prije, kako ne bi opet moraliimprovizirati.

U vrijeme najvi{eg vodostaja, po-plavljeno podru~je posjetio je izamjenik direktora Hrvatskih {umaIvan Hodi}. Tijekom trosatnog plo-vljenja Kopa~kim ritom i poplavljenim{umskim povr{inama uz rijeku Dravu,te {umskih predjela koji se nalaze napovi{enom dijelu na koja su se skloni-la jelenska divlja~ i divlje svinje, mo-gao se uvjeriti u uspje{no obavljenepripreme za o~ekivani visoki vodostajDunava. Trupci koji nisu mogli biti navrijeme otpremljeni, ~vrsto su poveza-ni sajlama i nije im prijetila opasnostotplovljavanja, premda je voda bilavi{a od dva metra. Divlja~ koja se sklo-nila na sigurno mjesto na povi{enegrede, redovito se prihranjivala na pri-premljenim i obnovljenim hranili{tima

sa sto~nom repom, kukuruzom, zobi,je~mom i drugom hranom. Tako je na52 hranili{ta izneseno vi{e od 170tona sto~ne repe, 30 tona je~ma, 20tona kukuruza i druge hrane, a organi-zirana je stalna ophodnja i motrenjedivlja~i, kako bi se sprije~io krivolov teosigurani izlazni putovi za divlja~.Unato~ svim tim naporima nijeisklju~eno da {teta ne}e biti, a one }ese mo}i utvrditi tek nakon povla~enjavode.

Kada je ovogodi{nja poplava kojaje ostavila duboke tragove i ogromne{tete u mnogim zemljama minula, miu Hrvatskom podunavlju ipak mo-‘emo biti zadovoljni, jer crna pred-vi|anja nekih vodoprivrednih stru~-njaka nisu se obistinila. Vodostaj Du-nava u na{oj zemlji nije se pribli‘ioonom rekordnom iz 1965. godine.Na na{u sre}u!

Kopa~ki rit poprimio je izgled nekada{njegPanonskog mora, jer se voda razlila od samedr‘avne granice kod mjesta Batina te se stopila sau{}em Drave u Dunav kod Aljma{a u jednunepreglednu vodenu povr{inu, koja je na pojedinimmjestima dosezala dubinu i do pet metra

10. ME\UNARODNI10. ME\UNARODNI10. ME\UNARODNI10. ME\UNARODNI10. ME\UNARODNI

Uspje{an

OOOOO vo je prekrasno ure|en izlo`-beni prostor – rekao je pri-likom obilaska {tanda Hrvat-skih {uma na 10. me|u-

narodnom sto~arskom i gospodar-skom sajmu u Gudovcu kraj Bjelovarapredsjednik Hrvatskoga sabora ZlatkoTom~i}, koji je u pratnji ministra poljo-privrede i {umarstva Bo‘idara Pan-kreti}a i suradnika obi{ao vi{e objeka-ta na sajmu. Na {tandu Hrvatskih{uma predsjednik Sabora zadr‘ao seu kra}em razgovoru s direktorom Hr-vatskih {uma @eljkom Ledinskim injegovim suradnicima.

Netom prije toga Zlatko Tom~i} unovoj je aukcijskoj dvorani sajmaotvorio tu jubilarnu 10. me|unarodnu

smotru dostignu}a u poljoprivredi isto~arstvu i mehanizaciji, drugu poveli~ini u Hrvatskoj. Tom je prilikomrekao kako se hrvatska poljoprivredanakon 45 godina zapostavljanja i 10godina nesnala‘enja kona~no pri-bli‘ava standardima EU.

– Dono{enjem paketa zakona kojireguliraju nacionalnu agrarnu politikuMinistarstvo poljoprivrede, Vlada RH iSabor pokazali su da ovoj djelatnosti ipridaju veliko zna~enje – istaknuo je,me|u ostalim, Tom~i}. Ministar Pan-kreti} najprije je pozdravio »one uprvim redovima«, a tu su bili izlo‘eniraritetni primjerci konja i goveda (!), inaglasio kako }e se u prora~unu idu}egodine sredstva za poljoprivredupove}ati za 30%. Brojnim gostima iposjetiteljima obratili su se i ravnateljHrvatskog sto~arskog selekcijskogcentra u Kri‘evcima Kre{imir Kutero-vac, bjelovarski ‘upan Damir Bajs tebjelovarska gradona~elnica \ur|aAdle{i}.

Zalutala nemo}na mladun~ad o~ekujepomo} od ~ovjeka!Zalutala nemo}na mladun~ad o~ekujepomo} od ~ovjeka!

Za neke ìvotinje za{titna ograda zna~ila je i smrt, zapetljav{i se u njoj

Lova~ka ~eka str{i iznad povr{inevodeLova~ka ~eka str{i iznad povr{inevode

Za neke ìvotinje za{titna ograda zna~ila je i smrt, zapetljav{i se u njoj

Izlo‘beni prostorHrvatskih {uma i oveje godine bio iznimnolijepo osmi{ljen


Predsjednik Sabora Zlatko Tom~i} na{tandu Hrvatskih {uma

nastup Hrvatskih {uma25 novih traktora

DDDDDrugog dana Bjelovarskog sajmaHrvatske {ume potpisale su novi

ugovor s bjelovarskom tvrtkom Metal-servis o proizvodnji 25 traktora Eco-trac, vrijednih 15 milijuna kuna.

– Na ovaj na~in nastavljamouspje{nu suradnju s Metalservisom kojinam je pro{le godine isporu~io 23takva traktora – tom je prilikom kazaodirektor Hrvatskih {uma @eljko Ledin-ski. U ime Metalservisa ugovor jepotpisao direktor tvrtke Stjepan Hitneristaknuv{i da se stalnim pobolj{anjem iusvajanjem novih tehnologija {umskizglobni traktor Ecotrac pribli‘ava eu-ropskim standardima.

vi{e od 500 izlaga~a, odr‘ano nizstru~nih predavanja i okruglih stolova,a brojne je posjetitelje uz tradicional-no progla{enje najboljih proizvo|a~au konjogojstvu, govedarstvu i svinjo-gojstvu veoma zanimala i mogu}nostkupnje izlo‘ene poljoprivredne meha-nizacije.

Zapa‘en {tandHrvatskih {uma

Posebno je zapa‘en i posje}en bio{tand Hrvatskih {uma. Uz tradicional-ne {umske proizvode ukrasnog bilja, smno{tvom prospekata, ove je godineposjetiteljima ponudio i izlo‘bu drvnegalanterije. Stolovi, stolci, klupe i nad-stre{nice iz punog drveta koje pro-izvodi Uprava {uma Po‘ega izazvalisu veliko zanimanje kako zbog izgle-da tako i zbog primjerene cijene.[tand Hrvatskih {uma osmislio je i sbrojnim suradnicima uredio dipl. ing.Milan @gela.

Potpisivanje ugovora o 23 novatraktora

Foto:M.Mrkobrad

Pi{e:MiroslavMrkobrad

Na vi{e od 15.000 m² zatvorenog iotvorenog izlo‘benog prostora naovogodi{njem je sajmu sudjelovalo

Posebnu pozornost plijenila jeizlo‘ena drvna galanterija

GOSPODGOSPODGOSPODGOSPODGOSPODARSKI I STARSKI I STARSKI I STARSKI I STARSKI I STOÂRSKI SAJAM, BJELOÂRSKI SAJAM, BJELOÂRSKI SAJAM, BJELOÂRSKI SAJAM, BJELOÂRSKI SAJAM, BJELOVOVOVOVOVARARARARAR, 6., 6., 6., 6., 6. _____ 8. RUJNA8. RUJNA8. RUJNA8. RUJNA8. RUJNA

manifestacija


KAKO SMANJITI TRO[KOVE UZGOJA [UMA

Sjetva ‘ira umjestosadnje sadnica,tro{kove obnovesastojina smanjujenekoliko puta!Dobar je na~in obnove onaj koji uznajmanje tro{kova u spomenutomrazdoblju polu~i istu ili bolju kvalitetumlade sastojine. Svi prora~uni pokazuju daje obnova sastojina lu‘njaka sjetvomsjemena nekoliko puta jeftinija od obnovesadnjom sadnica

JJJJJedan je od osnovnih ciljeva go-spodarenja {umom i {umskimzemlji{tem u jednodobnim{umama odnjegovati sastojinu

do njene zrele dobi, obnoviti je, a ku-muliranu vrijednu drvnu masu stavitina raspolaganje gospodarstvu zadaljnju preradu. Zamjenom stare mla-dom sastojinom osigurava se potraj-nost prihoda po povr{ini, {to je osno-vni zahtjev jednodobnog na~ina go-spodarenja {umama i {umskim zem-lji{tem.

Obnova stare sastojine po~inje jo{za vrijeme provo|enja njege prore-dom, vode}i pritom ra~una da se osi-guraju stani{ni uvjeti za prijam sjeme-na i normalan razvoj mladog nara-{taja. Obnova je najbolja kad se starastabla zamijene mladim, nastalim izsjemena poniklog pod kro{njama sta-re sastojine. Svaki pa i najstariji hrastje nekada bio ‘ir. Za{to ne bismovjerovali da }e biljka iznikla iz ‘irajednom tako|er biti stari hrast?!

Najvrednije jednodobne {ume ali inajzahtjevnije za uzgojnim radovimapri obnovi su {ume hrasta lu‘njaka ikitnjaka. Zato tu treba potra‘itimogu}nost smanjenja tro{kova, {to jedakako mogu}e. U godini dobrog uro-da ‘ira prilazi se dodatnim pripre-mama stani{ta, unosu sjemena gdje ganema dovoljno, za{titi od divlja~i i glo-davaca te sje~i dijela starih stabalakako bi poniku osigurali dovoljnosvjetla za normalan rast. No, sje~e sesamo toliko da preostala stabla moguosigurati nu‘nu zasjenu.

Pi{e: dipl. ing. {um.Krunoslav Jel~i}

Ova znanja ponese svaki {umar iz{kole i fakulteta, a u praksi ih do-punjuje operativnim saznanjima i teh-nikama rada.

U pravilu ne rode sva stabla istegodine pa se zato mora, imitiraju}iprirodu, na povr{ine bez ‘ira unijetipokupljeni ‘ir iz drugih sastojina. Takose osigurava naplo|enost cijelepovr{ine. Ukoliko to ne napravimo,dijelove povr{ina koji nisu dovoljnoobnovljeni, moramo nakon dovr{enogsjeka popunjavati sadnjom sadnica.[umari dobro znaju da je posa|enasadnica uvijek lo{ije rje{enje od biljkeiznikle u sastojinskim uvjetima, a to jei skuplji na~in obnove. Sadnja je jedanod najskupljih na~ina uzgoja {uma.Sadnje su u pravilu – popravljanjeneuspjele obnove ili {teta nastalih napodmlatku uslijed drugih radnji kojese odvijaju na tim povr{inama. Moglibismo ~ak re}i: Tko sadi puno sadni-ca, nije dovoljno ovladao vo|enjemprirodne obnove. To se ne odnosi napovr{ine koje se privode {umskojproizvodnji i na konverzije koje nijemogu}e voditi imitiraju}i prirodnuobnovu.

Svakodnevno smo suo~eni s jazomizme|u malih ili nikakvih porastacijena {umskih proizvoda i tro{kovakoji neprekidno rastu, i potrebom za-poslenika za ve}im standardom. To je

donekle mogu}e ubla‘iti uvo|enjemjo{ racionalnijeg na~ina rada u svimsegmentima poslovanja pa i u gospo-darenju {umom.

Sadnice zamijenitisjetvom sjemena

Sadnju sadnica treba {to je vi{emogu}e zamijeniti sjetvom sjemena,jer na to ukazuju analize tro{kova.Time bi se stvorila u{teda koju }emopoku{ati pokazati. Gospodarskomosnovom podru~ja propisane su mini-malne koli~ine sadnica pri po{umlja-vanju i unosu sjemena za pojedinevrste drveta. Tako je za hrast lu‘njakodre|ena sadnja 10.000 sadnica pohektaru ili sjetva 1.000 kg ‘ira po hek-taru ‘ira. Imaju}i u vidu te koli~ine,planske elemente tro{kova i normati-va, izra|eni su sljede}i prora~uni.Povr{ine za sjetvu ‘ira i za sadnju tre-ba prethodno pripremiti pa vrijednostitih radova ne bi bitno utjecale nausporedbu.

Foto: M. Mrkobrad

@ir ne rodi svake godine, a kad rodi treba ga dobroiskoristiti

U pravilu ne rode sva stabla iste godine pa sezato mora, imitiraju}i prirodu, na povr{ine bez‘ira unijeti pokupljeni ‘ir iz drugih sastojina.Tako se osigurava naplo|enost cijele povr{ine.

Usporedbom obaju prora~una uo~ava se da jesadnja sadnica po hektaru skuplja od sjetve‘ira za 28.843,47 kn. Taj je odnos 1:3,7. Upraksi je ta razlika jo{ ve}a jer se ne sije 1.000kg po hektaru, ve} se dr‘i da je i 600 kg ‘iradovoljno za normalnu obnovu. Tada je razlika33.145,61 kn, a odnos 1:5.

uzgajanje {uma


Tro{kovi obnove ‘irom po hektaru iznose:

Usporedbom obaju prora~unauo~ava se da je sadnja sadnica pohektaru skuplja od sjetve ‘ira za28.843,47 kn. Taj je odnos 1:3,7. Upraksi je ta razlika jo{ ve}a jer se nesije 1.000 kg po hektaru, ve} se dr‘ida je i 600 kg ‘ira dovoljno za normal-nu obnovu. To je lako i dokazati jer u1 kg ‘ira ima 200 sjemenki (zukova).Propadne li 50% sjemenki zbog crvlji-vosti, nedovoljne klijavosti, bolesti idrugih gubitaka, na jednom hektaruiznikne 60.000 mladih biljki, a to je 6komada po m3. Tada je razlika33.145,61 kn, a odnos 1:5. Takva broj-nost, uz ostale vrste drve}a, sigurnoosigurava brzo sklapanje kro{njica ibrzu uspostavu {umske mikroklime tedrugih biocenoznih odnosa u mladojsastojini visokoj samo 1-2 metra.

Daljnji su tro{kovi njege mlade sa-stojine mali, jer nije potrebnospa{avati svaki hrasti}, a i oni svojimprisustvom onemogu}avaju razvojne‘eljnih vrsta. U mladim sastojinamapodignutim na ovaj na~in, lako je ka-snije {umarskom stru~njaku vr{iti oda-bir najljep{ih stabalaca na kojima }ese kumulirati prirast sastojine.

Vrijednost (tro{ak) sakupljenog ‘iraza obnovu jednog hektara (1.000 kg =

Tro{kovi obnove sa sadnicama po hektaru iznose:

5.000 kn ili 600 kg = 3.000 kn) manjaje od vrijednosti sortimenata dobive-nih sje~om dva stabla iz dovr{nogsjeka. Dr‘imo da nije upitno ni te{kou sastojinu vratiti vrijednost dvaju sta-bala po hektaru siju}i ‘ir za obnovu.Ako se sadi manje od jedne sadnicepo kvadratnom metru, mlada se sa-stojina te{ko sklapa, jer su uvijek pri-sutni gubici zbog slabijeg prijama sad-nica i dugog vremena uspostavebiolo{kih odnosa koji vladaju u{umskom ekosustavu.

Razlike u visini tro{kova izme|uova dva na~ina obnove daleko suve}e ako se uzmu u obzir svi tro{kovikoji nastaju u jednoj sastojini odpo~etka obnove do prve prorede.Zaklju~imo: Dobar je na~in obnoveonaj koji uz najmanje tro{kova u spo-menutom razdoblju polu~i istu ilibolju kvalitetu mlade sastojine.

Ove se jeseni pokazao slab urodsjemena hrasta lu‘njaka i hrastakitnjaka pa bismo vo|eni ranijim tvr-dnjama, trebali ulo‘iti maksimalne na-pore kako bi se sakupio svaki klijavi‘ir i unio u sastojine predvi|ene zaobnovu te na taj na~in osigurala po-trajnost glavnog prihoda i smanjenjetro{kova obnove i kasnijih radova unjezi mladih sastojina.

U tijeku je isporuka ‘i~anih eleme-nata za za{titne ograde, a krajnje jevrijeme i za za{titu ‘ira od glodavaca.

Kolegij proizvodnje odr‘an 17. ruj-na 2002. godine, donio je prijedlogcijene skupljanja ‘ira od 4,00 kn(neto) i obvezu upravama {uma daorganiziraju otkup, kako bi se {to vi{e‘ira pokupilo i unijelo u sastojine.

To je zadatak isklju~ivo stru~nih{umarskih kadrova, a intenzitet njiho-va zalaganja vidjet }e se u prolje}e pripojavi ponika. Ekonomski }e se rezul-tati pokazati u razdoblju smanjenjapotrebnih radova i osiguranju rav-nomjernog kori{tenja etata glavnogprihoda.

SSSSS ajam je bio zanimljiv i raznovr-stan po izlo‘enim eksponati-ma. Bilo je tu svega, od poljo-privredne mehanizacije, sred-

stava za za{titu biljaka, cvije}a,lova~kih trofeja, doma}ih proizvodaod meda, sira, kruha, maslinovogulja.... pa sve do promid‘be seoskogturizma. Svaka od triju zemaljaizlaga~a ‘eljela je na manifestaciji po-kazati ono najbolje i najljep{e {to ima,ne samo proizvode ve} promovirati isvoje prirodne ljepote... Pod motom –u‘ivajte u prirodi, ali u‘ivaju}i u njoj,za{titite je da bi od toga imale koristii budu}e generacije. Organizatoru jebilo va‘no da uz promid‘bu, posjeti-telji sajma osjete i ekolo{ku poruku daje za zdravlje ljudi najbitnija zdravahrana i ~ist okoli{ i prema toj poruciprobaju mijenjati svoje lo{e navike ipona{anje.

U tom ozra~ju Hrvatske {ume iNacionalni park Risnjak potrudili su se

Predsta NA TR[]ANSKOM SAJMU POLJOP

Tr{}anski sajam podnazivom Dani poljoprivrede,ribolova i {umarstva odr‘avase tri godine zaredom iregionalnog je karaktera. Uzzemlju doma}ina, Italiju, nasajmu odr‘anom od 19. do23. rujna, izlagale suSlovenija i Hrvatska.Hrvatsku koja na sajmusudjeluje drugi putazaredom, predstavljale suHrvatske {ume podru‘niceBuzet, Delnice, Po‘ega iNacionalni park Risnjak

sajam u Trstu

{umars hrvats

@ir 1000 kg 5,00 kn 5.000,00 knPrijevoz ‘ira 0,1 sd. 474,25 kn 47,40 knRasipanje ‘ira 0,338 sd. 474,25 kn 160,30 knRadnik 1,0 rd 220,60 kn 220,60 knOstalo 1,0 3,70 kn 3,70 knUkupno dir. tro{ak 5.432,00 knOp}i tro{ak 5.323,36 knUkupno tro{ak po ha 10.755,36 kn

Sadnice hrasta lu‘njaka 2+0 1000 kom 0,55 kn 5.500,00 knPrijevoz sadnica 1,25 sd. 474,25 kn 592,80 knSadnja sadnica 62,0 rd. 220,60 kn 13.677,20 knOstalo 62,0 3,70 kn 2.29,40 knUkupno dir. tro{ak 19.999,41 knOp}i tro{ak 19.599,42 knUkupno tro{ak po ha 39.598,83 kn

Od sjetve oma{ke, kao na slici, bolja je sjetva strojem

Otvorenje tr{}anskog sajma


vljeno iRIVREDE, RIBOLOVA I [UMARSTVA

Foto: B. Ple{e

Pi{e: Vesna Ple{e

predstaviti ne samo na{e {umarstvo,nego promovirati i prirodne ljepotena{e zemlje. Postavljanjem prigodnih{tandova i izlo‘ba fotografija, uz pa-noe koji su shematski prikazivali orga-niziranost hrvatskog {umarstva, bilo jetu fotografija koje su prikazivalebogatstvo flore i faune Istre i Gorskogkotara, kao i slika iz pro{losti isada{njosti na{eg {umarstva. Uprava{uma podru‘nica Buzet izlo‘ila je itartufe gljive, po kojima su poznati iizvan granica na{e zemlje, te kartujedne gospodarske jedinice obra|eneu GIS-u. Uprava {uma podru‘nicaPo‘ega izlo‘ila je, pak, svoje proizvo-de drvne galanterije (vrtne garnitureod cerovine i nadstre{nice od smreko-vine), koje su na{le svoje mjesto kaoprodajni proizvod na doma}emtr‘i{tu, a vjerujemo uskoro }e i na ino-zemnom.

Sajam u Trstu posjetilo je i poslo-vodstvo Hrvatskih {uma Milan Dev~i},

pomo}nik direktora i voditelji delni~kei po‘e{ke podru‘nice Herman Su{niki Dra‘en Duman~i} sa suradnicima, aod strane Hrvatskog {umarskogdru{tva tajnik Hranislav Jakovac. To jebila prigoda da se kroz ovakav viddru‘enja uz razmjenu stru~nih mi{lje-nja, dogovore daljnji oblici suradnje{umara iz susjednih zemalja.

tvoko

UUUUU Bunrattyju, u Irskoj, od 11.-14.rujna 2002. godine, odr‘anaje tre}a po redu konferencija“Izmijenjena uloga dr‘avnih

{uma”. Konferencija je okupila pede-setak sudionika iz 17 europskih ze-malja, uglavnom ~elnih ljudi dr‘avnihorganizacija koje gospodare dr‘avnim{umama. Tema ovogodi{njeg skupa jebila “Usporedna analiza – njena ulogai potencijal” i cilj mu je bio ustanovitikoje su to osnovne karakteristike,uvjeti i dobiti koji se mogu posti}ikori{tenjem te metode. Usporednaanaliza (engl. benchmarking) jest me-todologija koja za odre|ene parame-tre utvr|uje vrijednosti te se ondausporedbom tih vrijednosti mo‘e udaljnjoj analizi ustanoviti najboljavrijednost prema kojoj valja te‘iti.Najjednostavnija definicija usporedneanalize je vjerojatno ona koja ka‘e daje to u~enje na iskustvu drugih. Naprimjer, mogu se promatrati tro{kovipojedine {umske aktivnosti u vi{e raz-nih zemalja, nakon toga se utvr|ujenajbolji rezultat u klasi koji se ondadetaljno analizira kako bi se ustanovilisvi razlozi zbog kojih je ta vrijednostbila najbolja. Kada se utvrde koji su toposlovni procesi koji su u~inkovitiji itako najzaslu‘niji za najbolju vrijed-nost, ti se postupci nastoje primijenitiu vlastitoj praksi. Usporedna analizamo‘e biti statisti~ka, funkcionalna istrate{ka. Valja razlikovati analizu po-dataka od samog procesa usporedneanalize koja je dublja i zahtijeva du-binsko ra{~lanjivanje pojedinih proce-sa i primjenu najbolje prakse. Uspo-redna analiza mo‘e biti aktivna (kadami uspore|ujemo druge sa sobom) ilipasivna (kad drugi uspore|uju sebe snama).

Organizatori skupa, tvrtka Coillte,raspravu o usporednim analizama u{umarstvu podijelili su u tri podskupi-ne: financijsku, ekolo{ku i socijalnu. Fi-nancijska usporedna analiza jevjerojatno najrazvijenija u praksi

KONFERENCIJA “IZMIJENJENA ULOGA DR@AVNIH [UMA”,BUNRATTY, IRSKA, 11.-14. RUJNA 2002.

VVVVVaaaaa‘nost usporednih‘nost usporednih‘nost usporednih‘nost usporednih‘nost usporednihanaliza uanaliza uanaliza uanaliza uanaliza u {umarstvu{umarstvu{umarstvu{umarstvu{umarstvuO usporednoj analizi i njenojva‘nosti u {umarstvu u Irskojje raspravljalo 50-aksudionika iz 17 europskihzemalja. Prezentaciju oiskustvima Hrvatskih {umapripremio je Ratko Mato{evi},koji za ~itatelje na{eg~asopisa pi{e o tome skupu

Foto:R.Mato{evi}

Pi{e: RatkoMato{evi}

{umarskih organizacija jer se radi orazmjerno lako mjerljivom skupu in-dikatora koji se uz primjenume|unarodnih ra~unovodstvenih stan-darda mogu razmjerno lako uspo-re|ivati. Postoje, dakako, razlike uvalorizaciji {uma i {umskog zemlji{taizme|u pojedinih zemalja te je stogane{to te‘e odrediti realnu vrijednostinvestiranog kapitala.

Stvari postaju slo‘enije kada se istametodologija poku{a primijeniti uusporedbi socijalnih i ekolo{kih aspeka-ta {umarstva. Pritom raspon kriterija iindikatora osobito varira {to rezultirau ~injenici da za ova dva aspekta jo{ne postoje upotrebljive metode kojebi se mogle odmah primijeniti. Jedanod zadataka rada po skupinama bio jeidentifikacija indikatora koji bi moralibiti pra}eni u {umarskim organizacija-ma i onda bili raspolo‘ivi za me|u-narodnu usporedbu. Nu‘nost da setim aspektima posveti ve}a pa‘nja le‘iu ~injenici da se sve vi{e dr‘avnihkompanija za gospodarenje {umamaorijentira prema komercijalnom poslo-vanju, {to na du‘i rok mo‘e imatinegativne posljedice na socijalnu iekolo{ku odgovornost. PredstavnikHrvatskih {uma na ovome je skupubio izlagatelj jednoga od tri pozivnareferata kojih je svrha bila poticanjekonstruktivne rasprave o usporednimanalizama u {umarstvu.

Sljede}a }e se konferencija odr‘atiu lipnju 2003. u Francuskoj, u organi-zaciji Office National des Forets.

Ova skupina ~elnih ljudi, nakonprve konferencije u Estoniji, druge uAustriji te sada tre}e u Irskoj, profilira-la se u ~vrstu skupinu sposobnu odgo-voriti na izazove koji u budu}nostistoje pred organizacijama koje gospo-dare dr‘avnim {umama.

Irska

Uz promociju hrvatskog{umarstva na{i izlaga~ipromovirali i prirodneljepote na{e zemlje.

Izlo‘eni lova~ki trofeji

S konferencije u Irskoj


UUUUU Lockerbiju, u [kotskoj, od 25.- 28. rujna je odr‘ano 25.svjetsko prvenstvo {umskihradnika na kojemu je sudjelo-

valo vi{e od stotinu natjecatelja iz 27zemalja. Hrvatsku su predstavljalatrojica prvoplasiranih s dr‘avnog pr-venstva 2001. na Jarunu: Ilija Luki}(Vinkovci), Ilija [ari} (Vinkovci) i Ma-rijan Ru{kan (Nova Gradi{ka). Vo|aekipe bio je zamjenik direktora IvanHodi}, tehni~ki voditelj i sudac u dvijediscipline Stjepan Petre{ (Zagreb), aprevoditelj Ratko Mato{evi}. U dele-gaciji su bili i Boris Pahani} i NatalijaPavlakovi} (Unikomerc) kao predstav-nici Stihla, generalnog sponzora na-tjecanja.

Natjecanje se odvijalo u sklopu re-dovitog godi{njeg Sajma {umarstvakoje organizira Udru‘enje profesional-nih {umara, a otvorila ga je, uz zvukesveprisutnih {kotskih gajdi, simboli-~nim presijecanjem trupca, princezaAna rukuju}i harvesterom. Natjecanjese odvijalo u pet disciplina: obaranjustabla (obarala su se stabla smreke u{umi), okretanje vodilice, kombiniraniprerez, prerez na podlozi, i kona~no,kresanje grana. Natjecanje se odvijaloprema me|unarodnim pravilima kojase pone{to razlikuju od na{ih te jepred hrvatskim organizatorima na-tjecanja vjerojatno zada}a da uskladena{a pravila s me|unarodnima.

Potvrdio se stari odnos snaga te suo~ekivani favoriti manje–vi{e ostvarilipobjede u svim disciplinama. I dalje sudominirali Austrijanci i Nizozemci, alisu u odnosu na Norve{ku 2000. uekipnom plasmanu zamijenili mjesta(Austrija prva, Nizozemska druga).Ove godine prvi je put odr‘ano i na-tjecanje u juniorskoj konkurenciji (do21 godine), {to daje nadu da dolazeneki novi klinci. Na{a je reprezentacijaosvojila 18. mjesto iako se s obziromna znatne pripreme o~ekivao boljirezultat. Na{i su natjecatelji pokazaliujedna~enu formu, no usprkos ~injeni-

25. SVJETSKO PRVENSTVO [UMSKIH RADNIKA, LOCKERBI, [KOTSKA,25. - 28. RUJNA 2002.

Skandal u [kotskoj!

REZULTATIPojedina~no: 1. Gottfried Schädlich, Njema~ka, 1.623 boda, 2. Josef

Bitschnau, Austrija, 1.612, 3. Balz Recher, [vicarska 1.605.Ekipno: 1. Austrija, 4.704 boda, 2. Nizozemska 4.588, 3. Estonija

4.526.

Na Svjetskom prvenstvu sjeka~a u [kotskoj zbog pogre{nogobra~unavanja podataka pobjednik nije bio poznat ninekoliko dana nakon zavr{etka natjecanja, u nekimdisciplinama pobjednici su progla{avani vi{e puta, a o{tedljivosti ({krtosti) da se i ne pri~a!

ci da nisu napravili ve}ih pogre{aka,taj im rezultat u sve ja~oj konkurencijinije bio dovoljan za bolji plasman.

U pojedina~nom poretku MarijanRu{kan bio je 50. (1334 boda), Ilija[ari} 52. (1326 bodova), a Ilija Luki}56. (1292 boda). Najbolji pojedina~nirezultat po disciplinama ostvario jeIlija Luki} 10. mjestom u kombinira-nom prerezu. U nekim disciplinama,npr. okretanju vodilice, o~igledan jevelik jaz u vje{tini na{ih natjecatelja isvjetskih velemajstora, pa }e to na-tjecanje zacijelo pridonijeti usvajanjunovih tehnika. Juniorsko je natjecanjetako|er pokazalo da za uspje{nusmjenu generacija u budu}im pripre-mama te‘i{te treba staviti na mladenatjecatelje.

Iako su se doma}ini veoma trudiliugostiti sudionike, ne mo‘emo a dane spomenemo skandaloznu organi-zaciju koja je dala izuzetno negativan

svjetsko prvenstvo sjeka~a

Hrvatska ekipa

Za to~no obaranje treba dobro nani{aniti

Pobjedni~ke ekipe u ukupnom plasmanu

Foto: R. Mato{evi}

Pi{e: Ratko Mato{evi}

Na{i su natjecatelji pokazaliujedna~enu formu, no usprkos~injenici da nisu napravili ve}ihpogre{aka, taj im rezultat u sveja~oj konkurenciji nije biodovoljan za bolji plasman.

pe~at tome natjecanju. Naime, zbogpogre{ke u obra~unavanju podataka,pobjednici u pojedina~noj konkuren-ciji progla{avani su ~ak tri puta. Orga-nizatori su se grubo poigravali sa str-pljenjem natjecatelja koji su biliprogla{avani pobjednicima da bi imnakon nekoliko minuta titula bila odu-zimana. Na‘alost, ti problemi nisu bilirije{eni ni do odlaska ekipa pa na-tjecatelji i vodstvo ekipa po povratkuku}ama jo{ uvijek nisu imali kona~nei slu‘bene rezultate! Neugodan je toodnos prema ljudima koji su se mjese-cima pripremali za natjecanje.

I na kraju, evo odgovora nanaj~e{}e postavljana pitanja vezanauz [kote. Premda su generalizacijevrlo ~esto pogre{ne, ipak mo‘emore}i: da, [koti su {krti (vo|e ekipa bilisu preko razglasa pozvani da vratenajjeftinije plasti~ne fascikle koji su imbili ranije podijeljeni) i da, [koti nosega}e ispod kilta. Kako smo to doznali?Pa, neka to ostane mala tajna...


manifestacije

UUUUU konkurenciji oko 760 natjeca-telja iz svih 16 uprava {uma idirekcije i uz bu~nu podr{kunavija~a, velik prijelazni pehar

namijenjen ukupnom pobjednikuSportskih susreta radnika Hrvatskih{uma, ponijeli su ku}i Delni~ani sosvojenih 17 bodova.

Pehare su osvojili i natjecatelji U[PZagreba za drugo i Po‘ege za tre}emjesto sa 13 bodova (drugi suZagrep~ani zbog vi{e prvih mjesta).To je kona~ni rezultat dvodnevnogodmjeravanja snaga na 1. sportskimsusretima otkako su Hrvatske {umeosnovane kao jedinstveno poduze}e.

No, mo‘da va‘nije od samih spor-tskih rezultata jest to da su igreodr‘ane. Bilo je jako malo vremena zaorganizaciju ovako velikog skupa, paotud i mali propusti.

Direktor Hrvatskih {uma @eljko Le-dinski otvorio je 1. Sportske susrete{umara, izraziv{i zadovoljstvo prvimokupljanjem radnika svih uprava. Su-dionike je pozdravila i Gordana Col-nar, predsjednica Hrvatskog sindikata{umarstva, inicijatora i jednog od or-ganizatora igara, uz Sindikat zaposle-nih u {umarstvu Bjelovar i Hrvatske{ume d.o.o.

[umare je pratilo i lijepo vrijeme,~ega su se organizatori najvi{e pri-bojavali, tako da su sva predvi|enanatjecanja uspje{no privedena kraju.Trodnevno dru‘enje {umara zavr{enoje sve~anom ve~erom i podjelompehara i priznanja pobjednicima tezajedni~kom zabavom.

1. SPORTSKI SUSRETI RADNIKA HRVATSKIH [UMA SOLARIS, [IBENIK, 27. _ 29.RUJNA 2002.

Delni~ani ku}i pjevaju}i!Prve sportske igrezaposlenih uHrvatskim {umamapokazale su da postoji“glad” za takvimsusretima i druènjemradnika. Kao prvipobjednici ostat }ezapisani Delni~ani, nopobjednik je zapravoi ideja da se igreodrè

REZULTATIMali nogomet – Kao {to se i

o~ekivalo, ovdje je bilo naj‘e{}e (uzpotezanje konopa!). Iz kvalifikacija suisplivali Bjelovar, N. Gradi{ka, Vinkov-ci i Zagreb (golom u posljednjoj minu-ti!). U finalu su se na{le objektivnodvije apsolutno najbolje mom~adi,gdje je odlu~ila ve}a prisebnost, pa idu‘a klupa Bjelovar~ana. Natjecanjeje bilo odli~no organizirano, suci neu-tralni, iz Solarisa.

Polufinale: N. Gradi{ka-Vinkovci1:0, Bjelovar-Zagreb 3:0. Za 1. mjesto:Bjelovar-N. Gradi{ka 2:1, za 3. mjesto:Zagreb-Vinkovci 3:2. Vinkov~ani suvodili sa 2:0 i primili gol u posljednjojsekundi.

Kuglanje – mu{ki: Bacalo se po 50hitaca, neki tvrde da bi bilo bolje pri-mijeniti narodni ili borbeni na~in. Po-redak: 1. Delnice 760, 2. Gospi} 718,3. Po‘ega 716, 4. Ogulin 713.

Kugla~ice: 1. Delnice 304, 2. Gos-pi} 283, 3. Ogulin 237, 4. Zagreb 225.

Bo}anje – Dugo natjecanje, najprijeu tri skupine s po pet ekipa, pa razi-gravanje za prva ~etiri mjesta. Istrani iDalmatinke dokazali primat. Mu{ki: 1.Buzet, 2. Delnice, 3. Karlovac, 4.Na{ice. @ene: 1. Split, 2. Delnice, 3.Po‘ega, 4. Buzet.

Stolni tenis – âk 17 ekipa umu{koj i 12 u ‘enskoj kunkurenciji.

Foto: M. Mrkobrad

Pi{e: Miroslav Mrkobrad

Sa sve~anog postrojavanja ekipa

Snaga frca na sve strane – potezanje konopa

U pikadu je nastupilo 17 mom~adi


Igralo se u ~etiri skupine, svatko sasvakim pa zavr{nica. Zagrep~ani ja~iod svih, najte‘i me~ i jednu izgubljenupartiju imali su zapravo u prvom koluu grupi protiv jakih Bjelovar~ana.Mu{ki, polufinale: Zagreb-Karlovac2:0, Na{ice-Sisak 2:1. Za 1. mjesto:Zagreb-Karlovac 2:0, za 3. mjestoNa{ice-Sisak 2:1. @ene, polufinale:Vinkovci-Po‘ega 2:0, Ogulin-Buzet2:0. Za 1. mjesto: Vinkovci-Ogulin2:0, Po‘ega-Buzet 2:0.

Pikado – U mu{koj konkurenciji jesudjelovalo svih 17 a u ‘enskoj 15ekipa. Poredak: 1. Senj 617 poena, 2.Buzet 589, 3. Split 544, 4. Koprivnica

[ah – Jo{ jedno natjecanje s mje-{ovitim sastavom, dva {ahista i jedna{ahistica (trebala su biti tri mu{ka~lana, no nije bilo dovoljno plo~a).Direkcija je prvo mjesto izgubila uzadnjem kolu. Poredak: 1. Bjelovar 14bodova, 2. Po‘ega 14, 3. Direkcija13,5, 4. Delnice 11.

Tenis – Igralo se samo pojedina~-no, pa se nisu zbrajali bodovi za ukup-ni ekipni plasman. Mu{ki, za 1.mjesto: Mihi} (Bj)-[elendi} (Os) 2:0,za 3. mjesto Stipeti} (Og)- Majstorovi}(Vi) 2:0. @ene, za 1. mjesto: Deli}-Zajc2:0, za 3. mjesto Jakopa~-Ge~i} 2:0.

Ukupan plasman1. U[P Delnice 17 bodova2. U[P Zagreb 13 bodova3. U[P Poèga 13 bodova4. U[P Gospi} 11 bodova5. U[P Buzet 10 bodova6. U[P Bjelovar 10 bodova7. U[P Karlovac 8 bodova8. U[P Split 7 bodova9. U[P Vinkovci 6 bodova10. U[P Na{ice 6 bodova11. U[P Ogulin 6 bodova12. U[P Senj 5 bodova13. U[P Sisak 4 boda14. U[P Nova Gradi{ka 3 boda15. Direkcija 2 boda16. U[P Osijek 0 bodova17. U[P Koprivnica 0 bodova

Mali nogomet pobudio je veliko zanimanje gledatelja

U bo}anju su se tri ekipe razigravale za prvo mjesto

Ovdje su odlu~ivali parovi

Sve se odigravalo u ti{ini

496. @ene: 1. Go-spi} 572, 2. Sisak472, 3. Na{ice 456,4. Po‘ega 442.

Potezanje kono-pa – Tu se najja~enavijalo, ali i borilo.Ekipu je ~inilo {estnatjecatelja i dvijenatjecateljice {to jedavalo posebnu dra‘natjecanju. Junak najunaka do tri finalistakoji su potezali sva-tko sa svakim: Rezul-tati: Zagreb-Po‘ega2:1, Zagreb-Karlovac2:0, Po‘ega-Karlovac2:1. Za 4. mjestoNa{ice-Senj 2:0. Po-redak: 1. Zagreb, 2.Po‘ega, 3. Karlovac,4. Na{ice.


UUUUU organizaciji Hrvatskog sin-dikata {umarstva i Hrvatskog{umarskog dru{tva ogranakDelnice, u park-{umi Golu-

binjak Lokve odr‘ane su 13. rujna 1.radni~ko sportske igre Uprave {umapodru‘nice Delnice, koje }e se pamti-ti po masovnom odazivu radnika. Uigrama je sudjelovalo vi{e od 500 na-tjecatelja, raspore|enih u 145 ekipa.

Zna~aj ovih igara je u tome {to ihprvi puta organiziramo kao jedinstve-na organizacija {umarstva. – U realiza-ciji ovih igara pored Sindikata, su-djeluje i H[D i poslovodstvo na{eUprave {uma, {to potvr|uje na{ezajedni~ke ciljeve – istaknula je Vale-rija Vukeli} dipl. ing. glavna sindikalnapovjerenica U[P Delnice obra}aju}ise nazo~nima prigodom otvorenja iga-ra.

Nazo~nim natjecateljima obratiose i voditelj delni~ke Uprave {umaHerman Su{nik, naglasiv{i da suovakva dru‘enja radnika uz sportskeigre i zabavu svojevrsna nagrada zanjihov dobar rad. A predsjednica HS[Gordana Colnar je istaknula da su ovisusreti radnika izraz snage i zajed-ni{tva Sindikata.

Nakon toga uslijedila su natjecanjau malom nogometu, bo}anju, pika-

PRVE RADNI^KO-SPORTSKE IGRE U[P DELNICE

Velik odaziv radnikaPi{e: Vesna Ple{eNa 1. sportskim igrama U[P Delnice

sudjelovalo ~ak 500 radnika raspore|enihu 145 ekipa

du, {ahu i potezanju konopa.Najve}u pozornost privukla su na-tjecanja u malom nogometu ipovla~enju konopa, a pravi hit bile sumalonogometne utakmice ‘enskihekipa.

Mali nogomet, mu{ki, poredak: 1.[umarija Ravna Gora, 2. MGP Vrbo-vsko, 3. Mrkopalj.

@ene: 1. Delnice, 2. Stru~ne slu‘be,3. Zajedni~ka ekipa {umarija Tr{}e,Prezid i Gerovo.

Potezanje konopa (mu{ki): 1. Del-nice, 2. Vrbovsko, 3 Tr{}e.

@ene: 1. Mje{ovita ekipa {umarijaTr{}e, Gerovo i Prezid, 2. Delnice, 3.Fu‘ine.

Pikado, mu{ki: 1. Tr{}e I, 2. CrniLug I, 3. Gomirje.

@ene: 1. Stru~ne slu‘be (Me~ke), 2.Gerovo, 3. Prezid I.

Bo}anje, mu{ki: 1. Mrkopalj, 2.Skrad, 3. Lokve.

@ene: 1. Stru~ne slu‘be (Me~ke), 2.Mrkopalj, 3. Ravna Gora.

[ah, mu{ki: 1. Robert Pave{i} (Ri-jeka) Branko Lipovac (Stru~ne slu‘-be), 3. Vedran Stipi} (Rijeka).

@ene: 1. Marija Gubi} (MGP Delni-ce), 2. Valerija Vukeli} (Stru~ne slu-‘be) 3. Biserka ûri} (Stru~ne slu‘be).

Uz natjecanja odvijao se i prigo-dan kulturno-umjetni~ki program, uznastup rogista iz Gerova, Puha~kogorkestra iz Vrbovskog i njihovih ma-‘oretkinja, mladih tambura{a KUD-aDelnice i Osnovne {kole Lokve te kla-pe Fortunal iz Rijeke.

Najboljim ekipama i natjecateljimauru~ena su priznanja i pokali i oni }esudjelovati na Sportskim igrama {uma-ra u Solarisu.

Sa sve~anog progla{enja najboljih

ORGANIZACIJABilo je malih propusta u organi-

zaciji igara, koji nisu utjecali nakona~ne rezultate i ~injenicu da su1. sportski susreti uspje{no privede-ni kraju. Va‘no je zapamtiti: za or-ganizaciju ovakvih igara potrebnoje puno vi{e vremena i vi{e ljudi.

NATJECANJEAko }e Hrvatske {ume i dalje

odr‘avati ovakve susrete, valja raz-misliti (i) o nekim drugim sportovi-ma, pa i druk~ijem sistemu bodo-vanja (koji bi vrednovao svakomjesto).

INFORMATIKAOno {to je na {umarskom na-

tjecanju besprijekorno funkcionira-lo jest informati~ka podr{ka ipra}enje rezultata pa “putuju}a”ekipa Branka Me{tri}a zavrje|ujepohvale.

NAJSVESTRANIJI[umari iz U[P Po‘ega bili su

najsvestraniji, osvajaju}i bodove u~ak {est disciplina, ali bez prvogamjesta. Po dva prva mjesta ostvarilisu Zagrep~ani, Bjelovar~ani iDelni~ani.

OKO BORILI[TA

Foto: V. Ple{e

S natjecanja u Golubinjaku


ZAJEDNI^KA AKCIJA HRVATSKIH[UMA, VIP-neta, I PARKA PRIRODEMEDVEDNICA

Otvorenastaza zainvalide naMedvednici

RRRRR azli~itost ne smije biti prepreka u kretanju – istaknuoje prilikom otvorenja 830 m duge staze za invalide naMedvednici, 1. listopada, ministar za{tite okoli{a i pro-stornog ure|enja Bo‘o Kova~evi}. Staza polazi od

ulaza u Park prirode Medvednica i zavr{ava u novoure|enomobjektu za invalide u Pilani Bliznec. Sve~anosti otvorenja pri-sustvovali su predstavnici nositelja projekta, direktor Hrvat-skih {uma @eljko Ledinski, predsjednik Uprave VIP-neta JosefVinatzer, ravnateljica Parka prirode Medvednica Nives Farka{Topolnik, zatim predsjednik Saveza organizacija invalida Hr-vatske Zorislav Bobu{, zagreba~ki dogradona~elnik MilanBandi} i drugi gosti. Bilo je tu i vi{e desetaka invalida koji sunakon otvorenja pro{li stazom, zaustavljaju}i se pred panoi-ma i na mjestima gdje su za slijepe poruke ispisane naBrajevom pismu.

Staza na Medvednici druga je takve vrste na svijetu (izaone u Teksasu u SAD-u). Cjelokupan projekt vrijedan je okodva milijuna kuna.

HRVATSKE [UME ULA@U U DOMA]U PROIZVODNJU

Dugoro~nasuradnjas “RASCOM”

Dio ponude Rasca

HHHHH rvatske su {ume s Tvornicomkomunalne opreme RASCO izKalinovca (kod \ur|evca)krajem rujna potpisale ugovor

o poslovnoj suradnji kojim je dugo-ro~no dogovorena proizvodnja opre-me za {umarstvo. Potpisuju}i ugovordirektor H[ @eljko Ledinski naglasio jekako Hrvatske {ume ve} vi{e godinasura|uju s RASCOM te da ugovorpredstavlja nastavak orijentacije Hrvat-skih {uma na doma}u proizvodnju.Sli~ne ugovore i suradnju, rekao je,Hrvatske {ume imaju s jo{ nekimpoduze}ima, Metalservisom iz Bjelo-vara i Tehnomehanikom iz M. Bistrice.

Direktor uprave i suvlasnik RASCAFrane Frani~evi} istaknuo je kako je

proizvodnja za poznatog kupca uvijekmanje rizi~na, a postoji i mogu}nostdogradnje, promjena i pobolj{anja.

Ina~e, u okviru manifestacije Daniotvorenih vrata tvrtke Rasco, tijekomkoje tvornica svojim brojnim komiten-tima predstavlja svoj proizvodni pro-gram, ove je godine @eljko Pecek,ministar obrta, malog i srednjeg podu-zetni{tva s pet poslovnih banakapotpisao ugovor o kreditiranju malogpoduzetni{tva u narednom razdoblju,“Poduzetnik 2”. Supotpisnici su Fondza regionalni razvoj te Koprivni~ko-krièva~ka ùpanija.

Tom je prigodom za {umareprire|ena jednodnevna prezentacijanove ili pobolj{ane opreme za {umar-stvo.

Foto:M.

Mrkobrad

Pi{e:Miroslav

Mrkobrad

Stazom su pro{li prvi invalidi

S otvorenja staze


Tri dana rijekomYangtzePutovanje najve}om kineskom rijekomYangtze do‘ivljaj je Kine u malom. Luke,ri‘ina polja, gradili{ta, povijesni spomenici{to promi~u obalom na svoj na~in pri~ajupovijest i kulturu najmnogoljudnije zemljena svijetu. Na{a je suradnica VeronikaPetri}-Stjepanovi} zabilje‘ila dio svojihdo‘ivljaja za ~itatelje na{eg ~asopisa

Nedjelja, 24. o‘ujkaSino} smo se u Yichangu ukrcali na

brod San Guo, {to zna~i Tri kraljev-stva. Brod je izgra|en u carskom stilu,kao replika negda{njeg ratni~kog bro-da. Time je zapo~elo moje putovanjerijekom Yangtze.

Dan je zapo~eo bu|enjem uz glaz-bu koja je isprva bila tiha, a potom sveglasnija. Pristali smo, ukrcali se u auto-bus i krenuli u obilazak gradili{ta bra-ne »Tri klanca«. Lokalno stanovni{tvobranu zove »Zid od kamena«. Iz auto-busa smo vidjeli novi grad koji je na-stao kao posljedica velikog projektaTGP; goleme gatove za prevo|enjebrodova, u daljini branu, mehanizacijui – ljude. Za ilustraciju – tijekom jed-noga dana, u tri smjene, na gradili{turadi vi{e od 30.000 ljudi.

Po povratku na brod putovanje senastavilo prema Chongqingu – najve-}em kineskom gradu sa 15 mil. stanov-nika, kroz tri granitna kanjona: Xiling,Wuxia, Qutang.

Klanac Xiling je najdu‘i (76 km) inajopasniji na rijeci, pun pli}ina i pru-dova, skrivenih opasnosti, virova, brza-ca. Stijene se vertikalno uzdi‘u izrijeke. Granitni je kamen ogoljen oddjelovanja vode i vjetra. U stijenamasu uklesani putevi kojima su u pro{-losti prolazili, a i danas prolaze ljudi.Imali smo i animaciju na brodu, te~ajpisanja kaligrafije i te~aj spa{avanja uslu~aju nesre}e.

Drugi klanac Wuxia dug je 45 km ipru‘a se od utoka Daning u pokrajiniWushan do Guandukou, u pokrajini

Badonga, u provinciji Hubei. Tim du-gim kanjonom rijeka meandrira ~ine}igalerije. Zbog jedinstvenog podnebljai mikro klime ~esto je okru‘en oblaci-ma i maglom. Dvanaest {iljastih vrho-va planine Wushan, daju neobi~anoblik tome klancu.

Uz dobrodo{licu kapetana i me-nad‘era broda prvu smo no} na brodudo~ekali u‘ivaju}i u ve~eri i kineskomfolkloru.

Ponedjeljak,25. o‘ujka

Pristali smo u luci Wushan, na u{}urijeke Daning u Yangtze. Izlazak naobalu preko niza usidrenih platformibio je bliski susret s brzom rijekom.

Uz niz strmih stepenica kratkih gazi{tatiskalo se mno{tvo ljudi. Neki su nassamo znati‘eljno promatrali, drugi paku‘urbano prenosili razne terete, a tr-govci su nudili kojekakve sitnice i su-venire. Bili su tu i nosa~i crvenih nosilj-ki, koji su za nekoliko juana nosili lju-de uz strminu do autobusa. Vo‘njagradom koji }e uskoro zbog brane bitizbrisan; ljudi koji se u‘urbano sele unovosagra|eni grad, 185 metara iznadsada{nje razine rijeke, uli~ni prodava~i– sve je to promicalo pred mojimo~ima i bilo stvarni svijet koji }e,zahvaljuju}i »humanom preseljenju«,zauvijek i{~eznuti.

Ukrcali smo se na manju brodicu ikrenuli lijevim pritokom Daning. Ni‘use ljudi s vre}ama proizvoda u o~eki-

Tri dana rijekomYangtze

Brod-hotel San Guo,izgra|en u carskom stilu

putopis

KINESKI DNEVNIK

Foto:V.Petri}-Stjepanovi}

Pi{e:VeronikaPetri}-Stjepanovi}


vanju kupaca, ure|ena ri‘ina polja,ku}e koje se stapaju s bojom zemlje,seljaci u poljima, vijugavi putevi postrminama.

Zbog niskog vodostaja i bistre vodedno rijeke bilo je vidljivo. Rijeka jeprepuna brzaca i barijera. U jednomtrenutku smo se nasukali i izgubiline{to dragocjenog vremena. Vodi~

Na nepristupa~nim mjestima, obje{eni na vrlostrmim liticama i grebenima, nalaze se sarkofaziljudi visokog podrijetla za koje se i danaspostavlja pitanje kako su ih njihovi nasljednicipostavili tamo. Uz obalu rijeke ‘ive ljudi koji jo{uvijek izra|uju papir na 1800 godina staroriginalan na~in.

nam je skrenuo pozornost na ustijenama isklesane kvadratne otvoreu koje su se umetali drveni elementi igradile skele. Po njima, ili obalom,hodali su ljudi koji su nekad, davno,ru~no teglili brodove uzvodno. Du‘rijeke je 500 km takvih uklesanih otvo-

ra. Na nepristupa~nim mjestima, obje-{eni na vrlo strmim liticama i grebeni-ma, nalaze se sarkofazi ljudi visokogpodrijetla za koje se i danas postavljapitanje kako su ih njihovi nasljednicipostavili tamo. Uz obalu rijeke ‘iveljudi koji jo{ uvijek izra|uju papir na1800 godina star originalan na~in.

Klanac Qutang je najkra}i, dug je

samo 8 km, naju‘i je i najspektakular-niji na rijeci. On je isto~ni ~uvar odBaidichenga prema gradu Daxi i po-krajini Wushan i strate{ki prolazizme|u Sichucna i Hubei provincije.Litice i stijene koje okru‘uju rijeku iz-gledaju poput velikih vrata. Rijeka tala-

sa i bu~i u uskoj i tijesnoj klisuri, {to~ini veli~anstven prizor. To je najve}aatrakcija Tri klanca.

Prolazimo pokraj malih luka, koje suljudima koji ‘ive uz rijeku izuzetnova‘ne u transportu. Rijeka je njihovaprirodna cesta, a brodovi su svojomveli~inom prilago|eni tom ogromnomprostoru.

Utorak, 26. o‘ujkaDan je zapo~eo vje‘banjem Tai Jia,

bambusovog plesa, uz instruktora.Nakon ru~ka slijedilo je jo{ jedno iskr-

cavanje, jo{ jedne strme stepenice, teizlet autobusom u Fengdu, u “Gradduhova” – taoisti~ki hram.

Taoizam je uz budizam, konfucioni-zam i hinduizam kineska filozofija ireligija, na~in razmi{ljanja i ‘ivljenja.Taoizam je nauka o tao, tj. principuuniverzalne zakonitosti. Pojam tao nijeisklju~ivo vezan za zna~enje koje muje dao Lao-tse i njegovi sljedbenici.Lao-tse izvodi idealan ‘ivot u skladu sprirodom u smislu pasivnog pokretanjapo tom principu. Tu su yin – pasivni,‘enski simbol Zemlje i yang – aktivni,mu{ki simbol Neba. Hram je sagra|enna dovoljnoj nadmorskoj visini tako da}e ga turisti i u budu}nosti, kada sedigne razina umjetnog jezera, mo}ividjeti gotovo u cijelosti. Hram postojijo{ iz doba dinastija Han i Tang.Smje{ten je u parku prekrasnih cvjetnihpovr{ina, a uz zgrade hrama, tu su imostovi, pagode i kamene figure.

Lijepa i misteriozna legenda govorio ka‘njavanju zla i nagra|ivanju do-bra. Onaj koji ~ini zlo za ‘ivota, bit }e

Polja boba uz obalu rijeke

êsta slika na rijeci Yangtze – seljaci se u svojim malim ~amcima vra}ajuku}i poslije trgovine

Park bon-sati drve}a u velikoj luci Wuhan


[TO TREBA ZNATI

Budu}a najve}a hidroelektrana na svijetu

Taj Ji – ravnote‘a duha i tijela, svakodnevna vje‘ba na brodu

Stablo hrasta u parku u kojem se nalazi grobnica dinastije Ming

nakon smrti smje{ten u osamnaestikrug pakla.

Po obilasku hrama prisustvovali smo»~ajnoj ceremoniji«.

âj, kineski ~ajevac grmolika je bilj-ka zimzelenih listova, bijelih ili ru‘i~as-tih miri{ljavih cvjetova s mnogo pra{-nika. Listovi sadr‘e kofein ili tein, teo-bromin, teofilin, tanin i eteri~no ulje.Od njih se su{enjem i posebnom fer-mentacijom dobiva ~aj koji slu‘i zapripremanje napitka. Prema na~inuprerade razlikuje se crni ~aj, zeleni ~aji ulong ~aj. Temperatura vode kojomse prelijeva ~aj je 800 Celzija.

Crni ~aj se dobije tako da se li{}enakon berbe rasprostre i stavlja nasunce ili u zatvoren prostor da uvene.Listovi se zatim uvijaju ru~no ilistrojevima, stavljaju u ko{are na policeili betonski pod, pokrivaju vla‘nim suk-nom, te izlo‘e fermentaciji, nakon~ega se pr‘e u tavama ili u posebnimstrojevima. Zeleni ~aj ne prolazi krozproces fermentacije, dok je ulong ~ajpolufermentiran i ima neka obilje‘ja icrnog i zelenog ~aja.

Ve~er je zavr{ila ceremonijom uda-ranja carskog pe~ata.

U Fengduu je, zbog izuzetno niskogvodostaja, zavr{ilo putovanje.

Za odlazak u Kinu potrebno je ishoditikinesku vizu u Veleposlanstvu NRKine, {to stoji 250 kuna. Za putovanjese ne treba cijepiti. Vremenska razlikaiznosi +6 sati ljeti, a cijela je Kinajedna vremenska zona. Novac je Yuan,1 USD = 8,19 Yuana i mijenja se narecepciji hotela.Na nov~anice treba paziti, svi krajevimoraju biti cijeli, kao i boja i izgled likaotisnutog na nov~anici, jer mijenjajusamo nov~anice savr{enog izgleda.

Kanjon Dvanaest vrhova na rijeci Yangtze

manifestacije


Foto:I.

Tomi},A. Z.

Lon~ari}

Pi{e:Ivica

Tomi}

ODR@AN FESTIVAL DANI SLAVONSKE [UME

Bogate raznolikostipapu~kih {umskih zajednicaNa okruglom stoluposve}enom planiniPapuknajzastupljeniji subili referati na{ih{umarskihstru~njaka

UUUUUorganizaciji Turisti~ke zajedni-ce Grada Na{ica i na{i~kogogranka Matice hrvatske, a usuradnji s na{i~kom Upravom

{uma, u tome je gradu od 19.–22. ruj-na odr‘an festival “Dani slavonske{ume”, kulturna, turisti~ka i gospodar-ska manifestacija. U ve~ernjim satimaprvoga dana festivala prof. dr. sc. JosoVukeli} sa [umarskoga fakulteta odr-‘ao je u Srednjoj {koli Isidora Kr{nja-voga, u nazo~nosti {umara, u~enika igra|ana, stru~no predavanje o {um-skim zajednicama Papuka. Predstavlja-ju}i tu slavonsku planinu, koja sepru‘a u pravcu istok-zapad u du‘inioko 80 km, s najvi{im vrhom 953 m,zatvaraju}i s Krndijom Po‘e{ku kotli-nu, istaknuo je kako se na tom pod-

ru~ju nalazi rijetko bogata {umska ve-getacija. Rije~ je o vi{e {umskih zajed-nica, no najzastupljenije i od gospo-darskoga zna~aja su ilirska {uma hra-sta kitnjaka i obi~noga graba sa svojimsubasocijacijama, bukove {ume s beki-com i svojim subasocijacijama te pa-nonska bukovo-jelova {uma. Navede-ne {umske zajednice me|usobno serazlikuju po glavnim vrstama drve}a(hrast kitnjak, bukva i jela), no nanekim podru~jima me|usobno se is-prepli}u. S bogatstvom i raznoliko{}upapu~ke {umske vegetacije prof.Vukeli} upoznao se jo{ kao mladi{umarski stru~njak, rade}i u {umarijiSlatinski Drenovac.

Prirodni biseri Parkaprirode Papuk

Sljede}eg je dana u Hotelu Parkprire|en okrugli stol pod nazivom“Planina Papuk – biser slavonskogagorja”. Voditeljica okrugloga stolaprof. Silvija Lu~ivnjak naglasila jekako je to po prostranstvu najve}a sla-vonska planina, bogata raznoliko{}u{uma, biljnog i ìvotinjskoga svijeta tezanimljiva po mnogim zemljopisno--povijesnim, gospodarskim i turisti~kimvrijednostima. Me|u predava~ima naj-zastupljeniji su bili {umarski stru~njaci.

Dipl. ing. Miroslav Rukavina iz Mini-starstva za{tite okoli{a i prostornogure|enja govorio je o aktualnoj pro-blematici Parka prirode Papuk nagla-siv{i kako taj prostor s raznolikimbiolo{kim biserima treba ~uvati i kori-stiti racionalno i ne na u{trb prirode.Govore}i o Papuku kao objektuza{tite prirode, dipl. ing. Zlatko Lisjak(U[P Poèga) kriti~ki se osvrnuo nainformaciju kako je progla{enjem par-ka prirode otklonjena mogu}nost dase na Papuku odlaè opasni ili ~aknuklearni otpad, {to je, napomenuo je,~ak pozdravljeno u javnosti. înjenicada je znatan dio Papuka izgra|en odstabilnih paleozojskih eruptivnih i me-tamorfnih stijena bila je “crna slutnja”potencijalnog odlagali{ta nuklearnogotpada. Prema rije~ima ing. Lisjaka,o~igledno pogre{na koncepcija za{titeprirode, na koju su {umari upozorava-li, nije mimoi{la ni posljednji za{ti}eniobjekt – Park prirode Papuk. Budu}ida planove koje donose Hrvatske{ume odobrava i nadzire upravaParka, name}e se pitanje {to se to uPapuku za{ti}uje i od koga te tko tonadomje{ta brigu upravitelja uprava i{umarija te petnaest revirnika, diplomi-ranih inènjera {umarstva i jo{ tolikonjihovih pomo}nika. Predlaè se stoga

Prof. dr. sc. Joso Vukeli} – o {umskim zajednicama Papuka


vra}anje za{ti}enih objekata u kojimaje temeljni fenomen {uma u nadle`-nost Hrvatskih {uma jer {umari provo-de i odredbe Zakona o za{titi prirode,kao {to odgovorno provode i sve dru-ge zakone i propise

O tisi, Kamengradu i{umama Papuka

Mr. sc. Juraj Zeli} (Direkcija H[-a)i dipl. ing. Zlatko Lisjak odr‘ali suzajedni~ko predavanje o tisi, rijetkojvrsti s papu~koga gorja te o Kamen-gradu, jednoj od najsa~uvanijih papu~-kih starih gradina. Tisa je, osim jele iborovice, tre}a autohtona crnogori~navrsta drve}a na tome gorju. Sve te‘eju se nalazi pa joj prijeti potpuni nesta-nak. U prirodnim bukovim sastojina-ma naj~e{}e se razvija u grmolikojformi, a takvi su primjerci na|eni napodru~ju zapadnoga Papuka, iznadZve~eva. U posljednje vrijeme toj seza{ti}enoj vrsti sve vi{e posve}ujepozornost zbog njezinih antikancero-genih svojstava. Autori napominjukako je jedino nalazi{te tise na Pa-puku posebno opisano i ozna~eno naprilo‘enoj karti podru~ja, kako bi setoj vrsti drve}a posvetila najve}a po-zornost, posebice u sklopu gospoda-renja u Parku prirode Papuk. Kad jerije~ o Kamengradu, pretpostavlja seda ta gradina potje~e iz vremena Rim-ljana. Danas je u stadiju prirodne de-strukcije, a javna ustanova Park priro-de Papuk, u suradnji sa {umarima,povjesni~arima i planinarima, poduzi-ma akcije za o~uvanje toga vrijednogkulturno-povijesnog spomenika

Mr. sc. Jozo Hlobik, voditelj na{i~-kog Odjela za ure|ivanje {uma, govo-rio je o etatnim mogu}nostima {umana Papuku. Nazo~ne je upoznato svrstama {umskih sastojina, njihovomnamjenom, gospodarskim zna~enjem,otvoreno{}u i s neizravnim koristima.Iznio je i podatke o osnovnim pokaza-teljima stanja {uma, kao {to supovr{ine, drvna zaliha, prirast, etat iopseg {umskouzgojnih radova kojetreba provesti. Naglasio je va‘nost osi-guranja potrajnosti {umskog ekosusta-va, odr‘avanja i pobolj{anja op}e-korisnih funkcija {uma te naprednog ipotrajnoga gospodarenja. Uz kori{-tenje {uma i {umskih zemlji{ta na tajna~in da se odr‘ava njihova biolo{karaznolikost, produktivnost, sposobnostobnavljanja, vitalnost, potencijal i dr.Hlobik je podsjetio da se na podru~juPapuka nalazi 4 posto za{ti}enih{uma te nekoliko za{ti}enih objekata,koji su bili za{ti}eni prije progla{enjaparka prirode.

Prirodna obnovapapu~kih sastojina

Dipl. ing. Vlatko Podnar (U[PNa{ice) odr‘ao je predavanje o priro-dnoj obnovi papu~kih sastojina. Govo-

rio je o prirodnom pomla|ivanju kaonajsavr{enijem obliku obnove sastoji-na, o vremenskom razdoblju u kojemosiguravamo uvjete za omogu}ivanjerazvoja mlade sastojine pod kro{-njama stare sastojine (prorede, oplod-na sje~a). Tijekom izlaganja nazo~neje upoznao s prebornom sje~omkojom obnavljamo i pomla|ujemo{ume bukve i jele. Za potonje je takvasje~a najpovoljnija jer navedene vrstedrve}a u mladosti vole zasjenu, aosjetljive su na mraz i sunco‘ar. Upapu~koj bukovo-jelovoj {umi pri-mjenjuje se preborna grupimi~nasje~a. Naime, na povr{ini na kojoj seformira grupa obi~no se izmjenjujuglavne vrste drve}a tako da podbukvu dolazi jela, a pod jelu bukva. Uprebornim {umama drvna zaliha imasvoju normalu u sredini ophodnjice,vremenskoga razmaka izme|u dvijesje~e. Tako se omogu}uje stalnopomla|ivanje unutar grupe stabala testalno {irenje i otvaranje grupa. Ti-jekom predavanja ing. Podnar je obja-snio izvo|enje {umskouzgojnih i rado-va iz za{tite {uma, koji su zna~ajni zatijek i kvalitetu pomla|ivanja. Zaklju-~ak se, dodao je na kraju, izvodi sam:sje~ama u {umi stvaramo novu i kva-litetniju sastojinu!

Otrovne biljke ibo‘ikovina

Prof. Mirko Toma{evi} iz Po‘egepredavao je o otrovnim biljkamapo‘e{koga kraja, s posebnim osvrtomna papu~ko podru~je, a na{i~ka nasta-vnica biologije Helena Tro{elj pred-stavila je bo‘ikovinu, najljep{u biljkuPapuka i Krndije. Po‘e{ki sociolog dr.sc. Antun Lovri} izlagao je na temu“Homo ekologicus, mit ili zbilja”istaknuv{i kako je smisao ~ovjekoveopstojnosti cjelovitija humanizacijaprostora te humani suodnos s priro-dom. Poznati na{i~ki planinar DragoTro{elj odr‘ao je zanimljivo preda-vanje o Jankovcu, jednom od najljep-{ih papu~kih lokaliteta. U suradnji sna{i~kim {umarima, rekao je, bit }esanirano jankova~ko jezero i potok doslapa Skakavac, lugarnica i poznatiplaninarski dom. Vara‘dinski publicisti knji‘evnik Tomislav \uri} govorio jeo spomeni~koj ba{tini Papuka, obu-hvativ{i crkve, dvorce i gradine togapodru~ja. Od prof. Silvije Lu~ivnjakbilo je zanimljivo ~uti o bibliografijiPapuka i Krndije, a na kraju okruglogastola predstavljen je vodi~ “Na{i~kageolo{ka staza«, uz prigodnu izlo`buuzoraka stijena s obra|enim geoloka-litetima.

Natjecanje sjeka~Na otvorenom prvenstvu Grada

Na{ica u sedam {umarskih disciplinasudjelovale su ekipe iz Po‘ege,

Natjecateljske ekipe sjeka~a slavonskih podru‘nica

Atraktivno nadmetanje u rezanju ru~nom pilom

Osijeka, Vinkovaca, Nove Gradi{ke iNa{ica te izvan konkurencije dr‘avnareprezentacija sjeka~a Hrvatskih{uma. Natjecanje je otvorio dipl. ing.Ivan Hodi}, zamjenik direktora Hrvat-skih {uma. Prvo je mjesto osvojila eki-pa vinkova~ke podru‘nice Uprave{uma (2337 bodova), druga je ekipaU[P Na{ice (2158), a tre}i suOsje~ani (1765). U pojedina~noj jekonkurenciji najuspje{niji bio MatoMaru{i} (811 bodova, U[P Vinkovci),drugi je Niko Luka~ (807, U[PVinkovci), a tre}i Ivan Maligec iz U[PNa{ice (774). Reprezentacija H[-a na-stupala je izvan konkurencije i osvojilanajve}i broj bodova (2479), anajuspje{niji pojedinac je bio Ilija[ari} (840). U sklopu amaterskoga na-tjecanja najbr‘i u rezanju ru~nom pi-lom bio je par Bo{njakovi}–Kun{tek.Atraktivna i borbena natjecanja nijeomela ni jaka ki{a koja je padala usubotnjim dopodnevnim satima. Festi-val je imao niz popratnih sadr‘aja(koncerti, izlo‘be, kazali{na predstava,streli~arsko i gastronomsko natjecanjei dr.), a odr‘an je pod visokim pokro-viteljstvom Ureda predsjednika Repu-blike, predsjednika Hrvatskoga sabora,Ministarstva za{tite okoli{a i Ministar-stva kulture.

lov i ribolov


NOVA SAZNANJA O VUKU - DRUKÎJE MI[LJENJE

{tititi lovostajom,a prekobrojneipak rje{avatiodstrelom!U ~asopisu Hrvatske{ume broj 68/69 -2002. godine gosp.Alojzije Frkovi} jeiznio nova saznanjao vuku, temeljena naradu mr. sc. JosipaKusaka, dipl.vet. Onekim postavkamau ~lanku imamdruk~ije mi{ljenje,o gospodarenju savukom i risom uHrvatskoj

NNNNN e mogu prihvatiti tvrdnju daje glavna prijetnja uspje{nojbudu}nosti vukova na tompodru~ju (misli se na Gorski

kotar) sukob interesa s lovcima. Mi{-ljenja sam da niti jedan lovac togapodru~ja nije za istrebljenje vukova{to pokazuje i dobro provedena anke-ta profesora Alistar J. Batha s univerzi-teta Newfoundlanda. Tamo je velikave}ina lovaca i {umara iskazala ‘eljuda vuk i dalje bude nazo~an u na{imlovi{tima ali...

U tekstu se spominju dva gorskalovi{ta sa kojima gospodare H[ d.o.o.i to Bjelolasica (29.413 ha) i Smrekovadraga (18.443 ha). U tim lovi{timauvijek je bio prisutan vuk. U dobi prijedono{enja podzakonskog akta opotpunoj za{titi (1995. godine) vukase moglo neograni~eno loviti. Odnosvuka i plijena – srne, jelena, divlje svi-nje, bio je izbalansiran. Godine 1978.odstrijeljen je u gorskim lovi{tima novigost unesen u Sloveniju – ris. Na{ao jedobro skloni{te i brzo se pro{irio poHrvatskoj. Koli~ina prirodnog plijena(pisac ka‘e da nije {teta kada predatorpojede srnu i jelena, a i ovca je priro-dni plijen vuka) ostala je ista.

Analizom podataka iz LGO zalovi{ta Bjelolasica i Smrekova draga

dolazi se do nepobitnih ~injenica, a toje, bitno smanjenje fondova srne}edivlja~i, jelenske divlja~i i divlje svinje.Poku{at }u to prikazati na temeljufondova odstrjela i otpada za period1998.–2002. godina.

Divlja~ koja je odstrijeljena prven-stveno je uzgojni ili sanitarni odstrjel.

U lovi{tu Smrekova draga ima 59%broja srna od propisa LGO. Propisodstrjela (izlu~en) bio je 80 grla aizlu~eno je 63 grla, od toga 24 grlaodstrjelom, a 39 je otpad. U otpadu jeu~e{}e vuka i risa preko 90 %.

U lovi{tu Bjelolasica ima 87 % brojasrna od propisa LGO. Propis odstrjelaje 92 grla. Od toga je odstrijeljeno 18grla (20 %) a otpad je 69 grla (80 %).U~e{}e vuka i risa u otpadu je 90 %.Ako se nastavi takav trend smanjenjabroja srna, srna }e biti rijetkost u timlovi{tima.

Ista ra~unica mo‘e se pokazati zata lovi{ta za jelensku divlja~ i divlju

Foto:Prenosimoiz stru~nog

~asopisa

Pi{e:DraènSerti}

Lovi{te Smrekova draga – srna

Lovna Mati~ni fond LOV Ukupnogodina Propis LGO Ostvaren Propis Izvr{enje Otpad (izvr{enje +

broj otpad)

1998.-1999. 343 150 14 6 9 151999.-2000. 168 142 20 4 11 152000.-2001. 188 120 22 7 10 172001.-2002. 212 130 24 7 9 16Sveukupno: 911 542 80 24 39 63

Lovi{te Bjelolasica – srna

Lovna Mati~ni fond LOV Ukupnogodina Propis LGO Ostvaren Propis Izvr{enje Otpad (izvr{enje +

broj otpad)1998.-1999. 146 146 19 5 10 151999.-2000. 158 140 23 2 18 202000.-2001. 170 140 24 6 17 232001.-2002. 182 144 26 5 24 29Sveukupno: 656 570 92 18 69 87


svinju. Prema izvje{}ima lovnika ilovo~uvara iz navedenih lovi{ta, pra-}enjem i promatranjem divljih svinja –krma~a, uo~eno je vo|enje 4 – 6 pra-saca poslije pra{enja, a sada pred lov-nu sezonu krma~e vode 1 – 2 prasadi,dosta veliki broj krma~a je bez prasa-di. Mora se napomenuti da se pro-na|e oko 30 – 40 % divlja~i u razredu– otpad. Prema tome plijen srna –jelen – divlja svinja je daleko ve}i.Kada se uzme u obzir ~injenica da risprosje~no dnevno pojede 1,75 kgmesa, jedno grlo jelena ili srne tjedno(prema prof. dr. Marjanu Grubi{i}u), avuk ne{to vi{e, jasno je da se u timlovi{tima smanjuje mati~ni broj plijena.

Za mene kao lovca, neprihvatljivaje ~injenica da se u LGO predvidipoja~ani otpad divlja~i na ra~un vukai risa. Predla‘e se da dr‘ava smanjilovozakupnine (mi nismo tako bogatadr‘ava), a lovci da se odreknu ve}eg

Vuka i risa treba {tititilovostajom.Potrebno je utvrditipribli‘no brojno stanjevuka i risa u tim{umama i raspolo‘iviprehrambeni kapacitetdivlja~i za njihovuprehranu (oko 10 %odstrjela).Na temelju te ra~unicedozvoliti odstrjelprekomjernog brojavuka i risa.

dijela lova. Lov je praiskonsko pravo~ovjeka prihva}eno u cijelom svijetu ine vidim razloga da mi netko to pravouskra}uje.

Sla‘em se s autorom ~lanka da u{umama Gorskog kotara ne treba bitinikakvih ograda i gatera jer to je ne-spojivo sa tamo{njim gospodarenjem{umama i divlja~i. Prihrana divlja~ipotrebna je da se smanje ionako velikigubici na divlja~i.

Prema navedenom moje je mi{lje-nje:

– vuk i ris trebaju ostati stanovnicigoranskih {uma

– vuka i risa treba {titi lovostajom– utvrditi pribli‘no brojno stanje

vuka i risa u tim {umama i raspolo‘iviprehrambeni kapacitet divlja~i za nji-hovu prehranu (oko 10 % odstrjela)

– na temelju te ra~unice dozvolitiodstrjel prekomjernog broja vuka i risa.

Ako se tako nastave sukobi izme|ulovaca i za{titara te{ko mi se odre}imisli jednoga starog goranskog lovca,da }e biti potrebno napraviti “programza{tite od za{titara”.

7. ME\UNARODNI SAJAM PRIRODE, LOVA,RIBOLOVA I TURIZMA U VARA@DINU

Izlo‘beni prostor Hrvatskih {umaOOOOO vogodi{nji 7. me|unarodni sa-

jam prirode, lova, ribolova i tu-rizma u Vara‘dinu, od 3. do 7.listopada, okupio je na oko

3.600 m2 izlo‘benog prostora 157izlaga~a iz 26 zemalja. Me|u njima sasvojom lovnom ponudom tradicional-no su se predstavile i Hrvatske {ume.Na prikladno ure|enom i ove godinebogatom {tandu brojni posjetiteljimogli su vidjeti rijetke primjerke tro-feja jelenske divlja~i, me|u njima ineke rekordere, divljih svinja, srnda}a.[tand je opremljen i razli~itim katalo-zima, me|u ostalim i najnovijim lo-va~kim katalogom Hrvatskih {uma. Aza strastvene lovce u posebnoj je vitri-ni prire|ena mala kolekcija starih lo-va~kih zakona (koji se ne mogu vidjetiba{ svuda!)

Sajam u Vara‘dinu, koji je otvorioùpan Vara‘dinske ‘upanije dr. Zvoni-mir Sabadi, ponudio je tijekom ~etiridana niz popratnih sadr‘aja. Tako jeve} prvoga dana odr‘ana promocijaknjige Alojzija Frkovi}a “Medvjed uprimorsko-goranskoj ‘upaniji”, a za-nimljiva je tema okruglog stola, pred-vi|ena za petak, 4. listopada, “Lovci

grada Zagreba kao baza lovnog turiz-ma susjednih ‘upanija”. Uprili~en je isajamski streli~arski skup, zatim na-tjecanje u pripremanju ribljeg pap-rika{a i druge manifestacije. (m)

Ve} prvoga dana bilo je mnogo posjetitelja

PODSJETNIK ZA LOVNIKA ListopadU listopadu po~inje jesen. êste

su magle i ki{e, po~inju prvi mraze-vi, a u planinama pada i snijeg.Rika obi~nog jelena je zavr{ena.Analizom odstrijeljenih trofeja pratise trofejno stanje jelena u lovi{tu.

Po~etkom listopada po~inje lovna medvjeda. S odstrelom trebapri~ekati prve ja~e mrazeve da kr-zno dobije potrebnu kvalitetudlake. U drugoj polovici listopadarika lopatara kulminira, po~injeparenje divokoza i muflona.

U na{im lovi{tima po~inju skup-ni lovovi na divlje svinje. Lovnoosoblje mora poduzeti sve mjere

Pi{e: Dra‘en Serti}

da se ostvari plan odstrela divljihsvinja. Pri tim lovovima mora sepaziti na sigurnost pridr‘avaju}i semjera propisanih Pravilnikom olovu.

Sada je pravo vrijeme za osigu-ranje zimske prihrane i prehranedivlja~i. Sakuplja se zrnata i so~nahrana, priprema sila‘a koja jenajbolja za zimsku prihranupre‘iva~a ako se pravilno koristi.

Prije prvog snijega potrebno jenapuniti sva hranili{ta kvalitetnomhranom, tako da se divlja~ priviknena prihranu.

Dobra kob!

Na {umarskom{tandu ima se{to vidjeti!

BBBBBudu}i da je 2002. progla{enaMe|unarodnom godinom pla-nina a na{a mati~na [umarijaVrbovec navr{ila 50 godina

postojanja, odlu~ili smo to obilje‘itipoku{ajem uspona na Mont Blanc.

Nakon vi{emjese~nih fizi~kih, i jo{te‘ih, financijskih priprema, kona~noje vrbove~ka trojka Bojan Lugari},Dubravko Stipan~ek i @eljko Gubijan,21. srpnja, krenula na put u “Meku”europskih planinara, francuski gradi}Chamonix, iznad kojeg se, na 3800 m,bijeli snje‘na kapa Europe. Po{to jeput planiran za grupu od 5 do 6 ljudi,a pred sam polazak smanjila se na tri,zadovoljstvo da nam se putem pri-dru‘e pru‘ili smo Tomislavu Peru{i}uiz Duge Rese i Tatjani Petranovi} izDelnica.

Prvi dan uzeli smo odmor odno}nog putovanja i »pasli« o~i po trgo-vinama prepunim vrhunske planinar-ske opreme. Sljede}eg smo dana testi-rali plu}a i nau‘ili se pogleda na 3842m visoki Aiguille du Midi, kamo nas jegotovo katapultirala ‘i~ara iz centragrada, sa 1035 m. Tre}i dan smo kre-nuli gore. Najprije ‘icom do 1800, aonda dodatno zadovoljstvo – zup~astiplaninski tramvaj kojim se za sljede}ih570 m uspona poslu‘i 99% pohodi-telja, No on je, valjda jedini dan usezoni, bio u remontu. To nas nije{okiralo ni omelo jer je ionako cilj za

taj dan bio dom Tete Rousse na 3167m. Sljede}eg jutra nastavak, 650 me-tarskom stijenom Grand Couloira, dodoma pod Aiguille du Gouter. Od-mor, ru~ak, dereze na noge i daljesnijegom u trku s oblacima, tko }eprije do skloni{ta Vallo. Prestigli su nasza skoro sat, ali odlu~nost, upornost,iskustvo i najvi{e sre}a doveli su nasna sigurno.

Snje‘na oluja »potro{ila« se ve} za24 sata, a nama je prethodilo jo{samo 450 m uspona po prete‘nouskim snje‘nim grebenima. Dok su seplu}a, nakon svakih dvadesetak ko-raka, oporavljala od nedostatka zraka,o~i su u‘ivale u ~arobnom pogledu nanajvi{e alpske vrhunce koji su proviri-vali iz mora oblaka.

Tri su Vrbov~ana i jedna Delni~an-ka, 26. srpnja 2002., u 17.30 h sjeli nanajvi{i vidikovac Europe, umorni, alisretni i zahvalni tom planinskom divu{to nam je dopustio zadovoljstvo us-pona na svoje staro, snje‘no i }elavotjeme.

Tek smo na povratku postali svjesnisre}e u odabiru termina za uspon, jersmo od {est dana provedenih u timprostranstvima svega 24 sata imalilo{e vrijeme, {to je za ovogodi{njeljeto pravi jack-pot.

Pi{e: @eljko Gubijan

Foto: @. Gubijan

Ogranak PD “[umar”, zapravo gran~ica, ali ̀ iva i ̀ ilava kao vrba-vrbove~ka, bez nerealnih sanja da s ovog na{eg pitomog 150metarskog breùljka poleti nekamo gore, zaraèna znatièljom,osvanula i na “krovu” Europe! Kako?

ljudi i planine PLANINARSKO DRU[TVO »[UMAR«

Vrbove~ka “gran~ica”

Mont Blanc s Aiquille du Midija

Vrbove~ka “gran~ica”na “krovu” Europe

PLANINARSKO DRU[TVO »[UMAR«

Na vrhu!

Stazompreko“ìleta”

Neo~ekivani suputnik

Pogled na Chamonix svidikovca Aiquille du Midina 3842 m

Pogled na Chamonix svidikovca Aiquille du Midina 3842 m

u {umarskom miljeu

Foto:M. Mrkobrad

Oblaci nad Omi{komDinarom

Documents

NOVI MODEL - TIMBERJACK SKIDDER 240 D2002., koja je od 18. do 21. rujna odr‘ana u hotelu Quercus u Drve-niku. U radu ovoga stru~noga {umar ... Ragu`, T