Univerzitet Crne Gore
Fakultet za sport i fiziĉko vaspitanje-Nikšić
Odsjek zasportsko novinarstvo
Đuro Ćipranić
Rvanje-najtrofejniji jugoslovenski sport
(završni rad)
Nikšić, 2016.
ii
University of Montenegro
Faculty of sport and phisycal education-Nikšić
Department forsport journalism
Đuro Ćipranić
Wrestling-most decorated Yugoslavian sport
(final work)
Nikšić, 2016.
iii
Univerzitet Crne Gore
Fakultet za sport i fiziĉko vaspitanje - Nikšić
Odsjek za sportsko novinarstvo
Rvanje - najtrofejniji jugoslovenski sport
(završni rad)
Predmet: Teorija i pravila rvanja Kandidat: Đuro Ćipranić
Mentor: Doc. dr Jovica Petković Studijski program: Sportsko
novinarstvo
Broj indeksa: 1704/13
Nikšić, 2016.
iv
Sažetak
Ovaj rad obuhvata sve znaĉajne momente rvaĉkog sporta poĉevši od njegovih najranijih
dana pa do prvih modernih Olimpijskih igara koje su odrţane u Atini 1896. godine. Rad
obuhvata najznaĉajnije rezultate jugoslovenskog rvanja kako na Olimpijskim igrama tako i na
evropskim i svjetskim šampionatima. U ovom radu su opisani neki od najvećih dostignuća
jugoslovenskih rvaĉa kao i njihove kratke biografije. Rad je propraćen fotografijama koje su
zabiljeţile glavne aktere kao i njihove najblistavije trenutke.
Kljuĉne rijeĉi: Rvanje, šampion, jugoslovenski, Olimpijske igre.
v
Abstract
This thesis includes all important moments of wrestling starting from his earliest days
unitl first moder Olympic games held in Athens in 1896.This thesis also includes most important
results of Yugoslavian wrestling from the Olympic games and from World and Europen
championships. Also, the achievements of some of the biggest Yugoslavian wrestlers are
described in this thesis, as wellas their biographies.Thesis contains photos of the main wrestlers
and their brighest moments.
Key words:Wrestling, champion ,Yugoslavian, Olympic games.
vi
Sadržaj
1. Uvod ………………………………………………………….…..1
2. Razvoj rvanja u Jugoslaviji …………………………….……….…....2
3. Jugoslovensko rvanje na Olimpijskim igrama......................................3
4. Jugoslovensko rvanje na svjetskim šampionatima.............................15
5. Jugoslovensko rvanje na evropskim šampionatima.............................19
6. Najtrofejniji jugoslovenski rvaĉi..........................................................23
7. Zakljuĉak..............................................................................................25
Literatura..................................................................................................26
Biografija..................................................................................................27
1
1. Uvod
Borilaĉki sportovi a samim tim i rvanje spadaju u polistrukturalna acikliĉna kretanja odnosno
u grupu nestalnih kretanja.
Rvanje zauzima znaĉajno mjesto u fiziĉkom vaspitanju mladih naraštaja, zahvaljujući tome
što odgovara potrebama i motivima mladih osoba.
Rvanje je najtrofejniji jugoslovenski sport, to moţda ĉudno zvuĉi ali statistika je
neumoljiva .
Od prve medalje Milorada Arsića 1955. godine koja je osvojena na svjetskom prvenstvu
u Karlsrueu, jugoslovenski rvaĉi su osvojili na svjetskim, evropskim i Olimpijskim
šampionatima ukupno preko 80 medalja, što je impozantna brojka .
U ovom periodu kroz reprezentaciju Jugoslavije prošli su veliki rvaĉi, poput legendi
ovog sporta ; Momira Petkovića, Bransilava Simića, Borivoja Vukova, Refika Memiševića,
Stevana Horvata, Šabana Trstene kao i mnogi drugi ĉije će medalje i dostignuća biti detaljno
opisane u nastavku.
2
2. Razvoj rvanja u Jugoslaviji
Kao i mnogi drugi i jugoslovenski narodi njeguju svoje specifiĉne naĉine
rvanja.Najpoznatija su ,,u koštac,, i ,, u pojas ,, ili za kaiš.Kod rvanja u koštac rvaĉi se hvataju
tako da rvaĉ jednom rukom hvata preko nadlaktice, a drugom ispod druge nadlaktice i spaja
ruke na leĊima protivnika.Kada ostvare ĉvrst hvat zapoĉinje borba u kojoj se nastoji protivnik
oboriti u nazad ili u stranu, a u nekim krajevima oboriti protivnika na pleća.
Rvanje za kaiš ili ,,u pojas,, takoĊe zapoĉinje iz stojećeg stava, a rvaĉi se hvataju za
kaiševe (pojaseve) ili za pantalone u visini bokova. U tom naĉinu rvanja dozvoljena su saplitanja
i podmetanja nogu.Pobeda se postţe obaranjem na leĊa, a ponekad se traţe dve pobede iz tri
pokušaja.
TakoĊe se praktikovalo ,,Pelivansko rvanje,, karakteristiĉno po ceremonijalu.Prije
poĉetka borbe vrši se poseban plesni obred uz pratnju zurli ili bubnjeva.Posle toga zapoĉinje
borba pelivana koji su obuĉeni u koţne pantalone, nagi do pojasa i namazani uljem. Borba se
smatra dobijenom ako se protivnik prisili da doĊe u poloţaj mosta, polumosta, dodirne tlo
plećima, podigne protivnika iznad koljena ili ako protivnik preda borbu.
Svi narodni oblici rvanja vezani su za narodne obiĉaje i narodne praznike.Pelivanski
naĉin rvanja organizuje se još i danas prilikom svadbenih sveĉanosti, narodnih, vjerskih i
drţavnih praznika.Pojava sportskog oblika rvanja u našoj zemlji podudara se sa stvaranjem
sokolskih društava. Prvi poĉeci rvaĉke aktivnosti zabiljeţeni su u Srbiji 1882.godine, meĊutim
ovo su bili samo pokušaji da se upozna ovaj sport .
Godine 1912. u Somboru je osnovan Teškoatletski klub,,Radniĉki,,.
Posle I svjetskog rata formiraju se novi rvaĉki klubovi u Subotici, Senti, Vršcu,
Beogradu i Zrenjaninu.Prvo meĊunarodno takmiĉenje odrţano je 1920.godine u
Somboru.Godine 1924. osnovan je Teškoatletski savez Jugoslavije.
Naši rvaĉi prvi put nastupaju na Olimpijskim igrama 1924.godine u Parizu i postiţu
zapaţene rezultate. Nikola Grbić i Stevan NaĊ iz Sombora ostvarili su po dve pobjede (Momĉilo
Tapavica je nastupio još 1896.godine na prvim modernim Olimpijskim igrama, ali pod
maĊarskom zastavom .
Odmah po završetku II svjetskog rata 1945.godine osnovan je Teškoatletski odbor
Jugoslavije, a 1964.godine mijenja ime u Savez rvaĉkih sportova Jugoslavije (SRSJ).
Prvi nastup naših rvaĉa na svjteskim prvenstvima bio je 1950.godine u Švedskoj.Borivoje
Vukov osvojio je ĉetvrto mjesto. Godine 1955. Milorad Arsić na prvenstvu svijeta u Karlsrueu
osvaja prvu (bronzanu) medalju za Jugoslaviju.
3
Sl.br.1 (rvaĉki hvat)
3. Jugoslovensko rvanje na Olimpijskim igrama
Prvi nastup jugoslovenskih rvaĉa na Olimpijskim igrama kao što smo ranije rekli bio je
na Olimpijskim igrama u Parizu 1924.godine, tada su Jugoslaviju predstavljali Stevan NaĊ i
Nikola Grbić, obojica iz Sombora.Nikola Grbić je nastupao u srednjoj kategoriji u kojoj je
nastupalo 28 rvaĉa, Grbić je ostvario ĉetiri pobjede pobjedivši redom Nilsona iz Švedske, Vevua
iz Švjacarske, Vilcinsa iz Letonije i Kozarjana iz Poljske, poraze je pretrpio od reprezentativaca
Finske Lindforsa i Westerlunda, zauzevši na kraju peto mjesto.
Stevan NaĊ je imao lošiji nastup od Grbića pošto je pretrpio dva poraza i to od Pelinena iz Finske
i Miseta iz Holandije, NaĊ je nastupao u polusrednjoj teţinskoj kategoriji.
4
IX Olimpijske igre Amsterdam 1928.godine
Na Olimpijskim igrama u Amsterdamu 1928.godine Jugoslaviju su predstavljala ĉetiri
rvaĉa i to Iso Milovanĉev , Đula Sabo, Miroslav Mecner i Franja Palcovć.
U pero kategoriji nastupio je Đula Sabo. Sabo je u prvom kolu pobijedio odlukom sudija
Norveţanina Svena Martisena, u drugom kolu Sabo gubi rezulatom 6-3 od Argentinca Henrika
Ganzere. U trećem kolu Sabo gubi od ŠveĊanina Oskara Lindelefa rezultatom 6-3 i tim porazom
Sabo okonĉava takmiĉenje na Olimpijskim igrama u Amsterdamu na ukupno devetoj poziciji.
U bantam kategoriji nastupao je Iso Milovanĉev, Milovanĉev u prvom kolu pobjeĊuje
Turĉina Saim Arikana dok u drugom biva zaustavljen od Ţan Dilena iz Belgije. U konaĉnom
plasmanu Milovanĉev zauzima poslednje dvadeseto mjesto.
U srednjoj kategoriji Jugoslaviju na ovim igrama predstavlja Miroslav Mecner koji biva
poraţen u prvom kolu od Valera Masopa iz Holandije rezultatom 8-3.Mecner u konaĉnom
plasmanu osvaja trinaesto mjesto.
U poluteškoj kategroiji nastupao je Franjo Palcović koji je ostavrio jednu pobjedu i to
protiv Simona Balekma iz Holadnije, dok je već u sledećem kolu poraţen od Italijana Bonasija.
X Olimpijske igre Los Anđeles 1932.godine
Zbog izuzetno teške finansijske situacije u zemlji koja je zavladava dijelom zbog
nedavnog proglašavanja šestojanuarske diktature a dijelom i zbog ekonomskog kraha na berzama
1929.godine Jugoslavija nije bila u mogućnosti da na Olimpijske igre pošalje brojnu delegaciju ,
samim tim izostali su i rvaĉki reprezentativci. Na ovim Olimpijskim igrama Jugoslaviju je
predstavljao samo jedan sportista i to atletiĉar Veljko Naranĉić.
XI Olimpijske igre Berlin 1936.godine
Na jedanaestim Olimpijskim igrama koje su odrţane u nacistiĉkoj Njemaĉkoj
1936.godine Jugoslaviju su predstavljala ĉetiri rvaĉa i to:Karlo Tot, Tomo Šestak, Antun Fišer i
Kalman Kiš.
Karlo Tot je nastupao u kategoriji do 56kg. , u prvom kolu Tot je poraţen od Danca
Roberta i time je završio nastup na ovim igrama.
5
Tomo Šestak je nastupio u kategoriji do 61kg. , Šestak je prvom kolu poraţen od
Františeka Vande iz Ĉeške , Šestak je u drugom kolu odmjerio snage sa MaĊarom Morijem od
kojeg je izgubio rezultatom 6-3, ovim porazom Šestak je završio takmiĉenje na devetom mjestu.
Antun Fišer je Jugoslaviju predstavljao u kategoriji do 72kg. , Fišer je takmiĉenje na
igrama poĉeo pobjedom nad ŠveĊaninom Svedbergom, u drugom kolu Fišer pobjeĊuje Ridera,
da bi u ĉetvrtfinalu pretrpio poraz od reprezentativca Njemaĉke Frica Šefera.U konaĉnom
plasmanu Fišer je zauzeo peto mjesto.
Kalman Kiš je nastupao u kategoriji do 79kg. U prvom kolu Kalman Kiš pobjeĊuje
Joţefa Pribila iz Ĉeške, u sledćem kolu Kalman Kiš pobjeĊuje Palotaša iz MaĊarske da bi u
ĉetvrtfinalu bio poraţen od Egipćanina Orabija, u konaĉnom plasmanu Kiš je zauzeo sedmo
mjesto.
XIV Olimpijske igre London 1948.godine
Zbog drugog svjetskog rata nisu odrţane Olimpijske igre 1940. i 1944.godine tako da
nije bilo prilike za takmiĉare Jugoslavije da se nadmeću sa najboljima .Na sledećim igrama u
Londonu Jugoslavija nije imala svoje predstavnike u rvanju .
XV Olimpijske igre Helsinki 1952.godine
Olimpijske igre 1952.godine odrţane su u glavnom gradu Finske Helsinkiju , Jugoslavija
je na ovim igrama imala trojicu rvaĉa koji su branili ĉast jugoslovenskog rvanja .To su Bela
Ĉuzdi, Borivoj Vukov i Bela Torma.
Borivoj Vukov je nastupao u kategoriji do 52kg. u kojoj je bilo sedamnaest rvaĉa. Vukov
je u prvom kolu poraţen od Gureviĉa iz Sovjetskog Saveza koji je uspio da proĊe u finale i
samim tim povuĉe Vukova u repesaţ.U prvom kolu repesaţa Vukov je ,,tuširao,, MaĊara Keneţa
, u sledećem kolu Vukov je pobijedio Tomsena iz Danske rezultatom 3-0, da bi u borbi za
bronzanu medalju bio poraţen istim rezultatom od Njemca Vebera.
6
Sl. br.2 (Borivoj Vukov)
Bela Torma je nastupao u kategoriji do 62kg. U prvom kolu Torma je poraţen od
Gondiţika iz Poljske rezultatom 3-0, i u drugom kolu Torma je poraţen od reprezentativca
Austrije Bretcnera i tim porazom je okonĉao uĉešće na ovim igrama.
Bela Ĉuzdi je nastupio u kategoriji do73kg.U prvom kolu je poraţen od Italijana Osvalda
Rive, dok je i u narednom kolu poraţen od Rumuna Belušiĉa.
XVI Olimpijske igre Melburn 1956.godine
Na šesnaestim Olimpijskim igrama koje su odrţane u Melburnu 1956.godine Jugoslaviju
su predstavljala dva rvaĉa ; Branislav Simić i Borivoj Vukov.
Vukov je nastupio u kategoriji do52kg. u kojoj je bilo prijavljeno dvanaest rvaĉa. Vukov
se u prvom kolu sastao sa MaĊarom Ištvanom Baranjijem, u tom meĉu Vukov je dugo vremena
vodio da bi na kraju bio poraţen rezulatom 4-2.U sledećem kolu Vukov se sastao sa ŠveĊaninom
Johansonom koga je savladao vrlo ubjedljivo rezultatom 3-0.U osmini finala Vukov je rvao
protiv Belgijanca Morisa Mevisa koga je savladao ,,tuširanjem,, . Spletom nesretnih okolnosti
koje je tadašnji sistem koji je vaţio u rvanju nametao, Vukov nije uspio da se plasira u polufianle
i završio je takmiĉenje mnogo ranije nego što je oĉekivala jugoslovenska delegacija.
7
Na ovim igrama prvi put će nastupiti budući Olimpijski šampion Branislav Simić. Simić
je na ovim igrama nastupao u kategoriji do 79kg. u kojoj je bilo prijavljeno deset rvaĉa. Naţalost
u to vrijeme neiskusni Simić završio je svoj nastup u prvom kolu porazom od daleko iskusnijeg
Dimitra Dobreva iz Bugarske. Treba napomenuti da je u nastavku takmiĉenja Dobrev nastavio sa
dobrim rvanjem koje mu je na kraju donijelo srebrnu olimpijsku medalju.
Posle ovih Olimpijskih igara po povratku u zemlju uslijedile su ,, duboke ,, analize zbog
ĉega Jugoslavija još ne moţe da se domogne olimpijske medalje u rvanju, iako je na evropskim i
svjetskim šampionatima ranijih godina uspjevala da se domogne odliĉja. Posle ovih dogaĊanja u
rvaĉkom savezu je došlo do korjenitih promjena koje će se pokazati kao ispravne već u sledećim
godinama, a prava kulminacija uslijediće na sledećim Olimpijskim igrama.
XVII Olimpijske igre Rim 1960. godine
Kao što je ranije naglašeno u prethodnom poglavlju,nakon Olimpijskih igrara u Melburnu
rvaĉki sport je doţivio korjenite promjene koje su dale rezultat već na sledećim igrama u Rimu
1960. godine. Na ovim igrama Jugoslavija je imala rekordnih pet takmiĉara u rvanju i
to;Borivoja Vukova,Stipana Doru,Vojislava Gološina, Branislava Martinovića i Stevana
Horvata.
Prvi na strunjaĉu je izašao iskusni Borivoj Vukov koji se takmiĉio u kategoriji do 52kg.,
Vukov je u prvom kolu rvao protiv ŠveĊanina Frenforsa i taj meĉ je završen neriješenim
rezultatom. Vukov je u sledećem kolu ,,tuširao,, Burharda iz Švajcarske, da bi u sledećem kolu
pobijedio Georgija Moskova.U odluĉujućem meĉu za medalju Vukov je poraţen od Rumuna
Pruvuleskua koji je kasnije postao Olimpijski šampion.U kategoriji do 57kg. nastupao je Stipan
Dora koji je u prvom kolu rvao neriješeno sa Belgijancem Verhovenom. U sledećem kolu Dora
je savladao Hašemija iz Irana, da bi u sledećem kolu bio poraţen od Karavjeva iz Sovjetskog
Saveza koji je kasnije postao Olimpijski šampion.
U kategroiji do 62kg. nastupio je Vojislav Gološin ali je eliminisan na startu od Imrea iz
MaĊarske .
Kategorija do 67kg. donijela je istorijsku prvu medalju u rvanju za Jugoslaviju, a donio je rvaĉ
Branko Martinović.
8
Sl.br.3(Branko Martinović)
Branislav Martinović je svoj pohod ka istorijskoj medalji krenuo pobjedom protiv
Rumuna Dumitrua,u sledećem kolu Martinović je remizirao protiv Freja iz Švedske. U
ĉetvrtfinalu Martinović je tuširao Leak Pika iz Holandije, da bi u polufinalnoj borbi savladao
Brecnera iz Austrije. Finalni meĉ se dugo ĉekao, rival Martinoviću je bio Koridze iz Sovjestkog
Saveza, koji je ipak bio prejak za Martinovića ali je uspjeh ipak ostvaren.Osvojena je toliko dugo
ĉekana medalja za jugoslovensko rvanje.Olimpijske lovorike pripale su Branku
Martinoviću.Jugoslavija je na ovim igrama imala još jednog predstavnika u kategoriji do 73kg. ,
Stevana Horvata, meĊutim Horvat nije uspio da se domogne medalje na ovim igrama.
XVIII Olimpijske igre Tokio 1964.godine
Na osamnaestim Olimpijskim igrama Jugoslavija je imala ĉetiri svoja predstavnika u
rvanju i to;Branislava Simića,Stevana Horvata, Branka Martinovića i Petra Kukiĉa.Na ovim
igrama do svoje druge medalje se domogao Branko Martinović koji se okitio bronzanom
medaljom pobijedivši na putu do medalje predstavnike:
Avganistana,Njemaĉke,Bugarske,Danske dok je jedni poraz doţivio od predstavnika Sovjetskog
Saveza .
9
Ipak ove igre je obiljeţio Branislav Simić koji je postao prvi jugoslovenski rvaĉ koji se
domogao zlatne olimpijske medalje.Simić je rvao maestralno na ovim igrama i sasvim zasluţeno
osvojio zlatno odliĉje.Odluĉujući korak ka zlatu Simić je napravio pobjedom nad Olenikom iz
Sovjetskog Saveza.Ostali jugoslovenski rvaĉi nisu ostvarili zapaţeniji rezultat na ovim igrama.
Sl.br. 4 (isjeĉak iz novina)
XIX Olimpijske igre Meksiko Siti 1968. godine
Na ovim igrama Jugoslavija je uspjela da kvalifikuje najveći broj rvaĉa u svojoj istoriji-
osam, treba napomenuti da je na ovim igrama Jugoslavija prvi put imala predstavnike u
slobodnom stilu i to njih dvojicu.Jugoslaviju su predstvljali grĉko-rimski stil;Boško
Marinko,Karlo Ĉović,Sreten Damjanović,Stevan Horvat,Milan Nenadić,Branislav Simić.
Slobodni stil;Boris Dimovski i Simeon Šutev.
Na ovim igrama najzapaţeniji rezultat ostvarili su Stevan Horvat i Branislav Simić koji
su osvojili srebrnu odnosno bronzanu medalju.Stevan Horvat je nastupao u kategoriji do 70kg.
Na putu do finala savladao je Kurta Madsena,Genadija Sapunova i Klausa Rosta, da bi u finalu
bio poraţen od Japanca Munemura.Drugu medalju na ovim igrama za Jugoslaviju je osvojio
Branislav Simić koji je i na prethodnim igrama uspio da se domogne odliĉja. Ovoga puta on se
okitio bronzom.Simić se takmiĉio u kategoriji do 87kg. Simić je u prvom kolu savladao Rumuna
Neguta, u sledećem kolu Simić je pobijedio Šardonea iz Švajcarske. U ĉetvrtfinalu je savladao
reprezentativca Ĉeške Kormanika, u polufinaloj borbi Simića je ĉekao Njemac Lotar Mec koji je
bio nepremostiva prepreka za našeg rvaĉa. On je na kraju morao da se zadovolji bronzanom
medaljom.Ostali jugoslovenski rvaĉi nisu napravili znaĉajniji rezultat, ali su dvije medalje
svakako bile odliĉan uspjeh na ovim igrama.
10
XX Olimpijske igre Minhen 1972. godine
Jugoslovenski rvaĉi su u periodu od 1968-1972 uspjeli da izbore do tad rekordnih deset
olimpijskih kvota u rvanju. Rvaĉi grĉko-rimskim stilom su izborili osam a rvaĉi slobodnim
stilom dvije kvote.Jugoslaviju su predstavljali grĉko-rimski stil;Boško Marinko,Karlo
Ĉović,Slavko Koletić,Sreten Damjanović,Momir Kecman,Milan Nenadić,Josip Ĉorak,Ištvan
Semeredi.Slobodni stil;Risto Darlev,Safer Sali.
I na ovim igrama jugoslovenski rvaĉi su se domogli olimpijskih medalja, meĊu besmrtne
su se upisali Milan Nenadić i Josip Ĉorak.Milan Nenadić je nastupao u kategoriji do 82kg.U
prvom kolu savladao je Bušula iz Francuske, u sledćem kolu nadvisio je Martinetija iz
Švajcarske. Nakon toga redom su padali: Sadao Sato iz Japana,Miroslav Janota iz Ĉeške da bi u
polufinalu poklekao protiv Njemca Franka Hartmana. Na kraju Nenadić se morao zadovoljiti
bronzanom medaljom.
Josip Ĉorak je nastupio u kategoriji do 90kg, Ĉorak je svoje takmiĉenje na Olimpisjkim
igrama zapoĉeo pobjedom protiv Barenda Kopsa iz Holandije. Ţrijeb mu je u sledećem kolu
dodijelio Njemca Lotara Meca koga je Ĉorak savladao hvatom u parteru. Sledeći rival našeg
reprezentativca bio je Poljak Kviencinski, borba je završena neriješenim rezultatom.Ĉorka je u
polufinalu ĉekao Jozef Perĉi koga je naš rvaĉ savladao ubjedljivo i time obezbijedio najmanje
srebrnu medalju.Ipak Ĉorak je u finalnom meĉu poraţen od Sovjetskog rvaĉa Valerija
Rezanceva.Od ostalih jugoslovenskih rvaĉa zapaţen rezultat ostavrio je Momir Kecman koji je
osvojio peto mjesto u kategoriji do 74kg.Preostali naši rvaĉi nisu uspjeli da se umiješaju u borbu
za medalje .
XXI Olimpijske igre Montreal 1976. godine
U Montrealu 1976. godine jugoslovensko rvanje je predstavljalo šest rvaĉa i to tri grĉko-
rimskim i tri slobodnim stilom.U grĉko-rimskom stilu nastupili su ; Ivan Frgić, Darko Nišavić i
Momir Petković, dok su u slobodnom stilu nastupili;Šaban Seidi,Risto Darlevi Kiro Ristov.
11
Sl.br.5(Momir Petković sa zlatnom medaljom)
Na ovim igrama zablistao je mladi Subotiĉanin Momir Petković koji se upisao zlatnim
slovima u istoriju kako jugoslovenskog tako i svjetskog sporta osvojivši zlatnu medalju.
Petković je svoj pohod ka ,,vrhu Olimpa,, krenuo protiv Iranca Hošunga koga je prosto
,,demolirao,, ni sledeći protivnik nije uspio da ugrozi Petkovića koji je ubjedljivo slavio protiv
Amerikanca Ĉandlera koga je savladao rezultatom 14-5. Prvi meĉ u kome je protivnik bio na
nivou Petkovića bio je susret sa Sovjetom Ĉerbokašovim, meĊutim i iz tog meĉa Petković je
izašao kao pobjednik. Ovo je vjerovatno bio presudan meĉ pošto do kraja turnira niko nije uspio
da ugrozi Petkovića koji se okitio zlatnom medaljom.
Jugoslavija je na ovim igrama osvojila još jednu medalju u rvanju, osvojio ju je Ivan
Frgić u kategoriji do 57kg. Frgić je odliĉno rvao tokom ĉitavog turnira a poĉeo je pobjedom
protiv ŠveĊanina Lindholna. U sledećem meĉu Frgić je savladao Japanca Sugu, u polufinalu
Frgić je pobijedio Sovjeta Mustafina , nakon što su sudije diskvalifikovale Mustafina.Finalani
meĉ je bi veoma zanimljiv,Frgić je rvao protiv iskusnog Finca Ukole, u veoma napetom i
izjednaĉenom meĉu slavio je Ukola i tako osvojio zlatnu medalju. Frgić se okitio srebrnom
medaljom.
Ostali jugoslovenski rvaĉi nisu uspjeli da se domognu medalje a najdalje je stigao
Nišavić koji je u konaĉnom plasmanu zauzeo peto mjesto.
12
Sl.br.6 (Petković i Frgić slijeva,na aerodromu u Beogradu po povratku iz Kanade)
XXII Olimpijske igre Moskva 1980. godine
Zbog rata u Avganistanu zapadni blok je bojkotovao igre u Moskvi, Jugoslavija iako
,,nesvrstana,, dugo je vagala da li da uĉestvuje na ovim igrama, na kraju je ipak odluĉila da
pošalje svoje sportsite na igre u Moskvu .
Jugoslavija je poslala brojnu delegaciju meĊu kojima se našlo i deset rvaĉa i to ĉetiri u
slobodnom i šest u grĉko- rimskom stilu.U slobodnom stilu nastupali su ;Koce Efremov,Šaban
Seidi,Kiro Ristov i Abdula Memedi, u grĉko-rimskom su nastupali;Ivan Frgić, Ferenc Ĉaba,
Karolj Kasap, Darko Nišavić,Refik Memišević i Prvoslav Ilić.
Najzapaţeniji rezultat od jugoslovenskih rvaĉa na ovim igrama ostvario je Šaban Seidi
koji se domogao bronzane medalje. Treba napomenuti da je medalja Seidija prva medalja za
Jugoslaviju na Olimpijskim igrama u slobodnom stilu.
13
Seidi je i ranijih godina dokazivao klasu osvajavši medalje i na evropskim i na svjetskim
prvenstvima,ali je klasu trebalo potvrditi i na najvećoj smotri svjetskog sporta, u ĉemu je Seidi
uspio.Seidi nije imao ni malo lak ţrijeb iako je u prvom kolu lako savladao predstavnika
Australije, u sledećem kolu ga je ĉekao Kubanac Ramos osvajaĉ velikog broja medalja na
svjetskoj sceni. MeĊutim Seidi je odliĉnim rvanjem uspio da savlada Kubanca i nastavi svoj
pohod ka medalji.U sledećem kolu Seidi se sastao sa Belgijancem Segersom koga je savladao
tehniĉkim tušem u drugoj rundi. U ĉetvrtfinalu je Seidi pobijedio neugodnog Finca Rauhalu
nakon ĉega je stigao nadomak medalje.Polufinalni meĉ je Seidiju donio sjajnog Bugarskog borca
Yankova koji je bio mnogo bolji rival i na kraju sasvim zasluţeno pobijedio Seidija i plasirao se
u finale.Seidi je na kraju osvojio bronzano odliĉje.
I pored Seidija koji se domogao medalje i ostali jugoslovenski rvaĉi su ostvarili zapaţene
rezultate od kojih treba izdvojiti ĉetvrta mjesta Ivana Frgića i Refika Memiševića te peto mjesto
Abdulaha Memedija.
XXIII Olimpijske igre Los Anđeles 1984. godine
Kako bi uzvratili Amerikancima za bojkot prethodnih igara u Moskvi, Sovjeti se
odluĉuju za bojkot igara u Los AnĊelesu. To je umnogome uticalo da ove igre budu najuspješnije
za Jugoslaviju kako u ukupnom plasmanu tako i u rvanju.
Jugoslavija je na ovim igrama imala devet rvaĉa i to tri u slobodnom i šest u grĉko-
rimskom stilu.U slobodnom stilu nastupili su;Šaban Trstena,Zoran Šorov i Šaban Seidi;dok su u
grĉko-rimskom nastupali;Vlado Lisjak,Karolj Kasap,Momir Petković,Karolj Kopaš,Joţef Tertei i
Refik Memišević.
Do zlatne medalje na ovim igrama došao je momak iz Petrinje Vlado Lisjak.U
preliminarnoj rundi Lisjak je pobijedio reprezentativce Japana Nemota, Turske Koĉaka i
reprezentativca Rumunije Negrisana.U finalnoj rundi Lisjak pobjeĊuje Finca Sipila što će se
ispostaviti kao dovoljno za zlatnu medalju.
Zlatnom medaljom se okitio i Šaban Trstena u slobodnom stilu, ovo je ujedno bila prva
zlatna olimpijska medalja u rvanju slobodnim stilom za Jugoslaviju.U preliminarnoj rundi
Trstena je pobijedio Gonzalesa iz SAD, da bi u nastavku pobijedio reprezentativce Egipta
Faraga,Indije Muhabira i Britanije Mursa.U finalnoj rundi Trstena je savladao Korejca Kim-Jon-
Hjua i tom pobjedom Jugoslaviji donio novu zlatnu medalju.
U teškoj kategoriji Jugoslaviju je predstavljao Refik Memišević koji je uspio da se
domogne srebrne medalje ali je njegov put do medalje bio izuzetno komplikovan.U
preliminarnoj rundi Memišević je pobijedio reprezentativce Japana Anda i Grka Poikilidisa, da
bi doţivio poraz od domaćeg takmiĉara Jefa Blatnika. U finalnoj rundi Memišević je pobijedio
14
Rumuna Dolipišija ali je u konaĉnom plasmanu zauzeo drugo mjesto zbog poraza od
Amerikanca Blatnika koji je na kraju osvojio zlatnu medalju.
Do bronzane medalje su došli Šaban Seidi i Joţef Tertei. Šaban Seidi je bronzanu
medalju (svoju drugu na Olimpijskim igrama) osvojio u slobodnom stilu pobijedivši
reprezentativce; Novog Zelanda, Španije, Egipta, Finske, Koreje, da bi doţivio poraz od
domaćeg takmiĉara Šulca. U konaĉnom plasmanu Seidi je zauzeo treće mjesto i time Jugoslaviji
donio još jednu medalju, ovog puta bronzanu.
Senćanin Joţef Tertei je u Los AnĊelesu debitovao na Olimpijskoj pozornici ali ga to nije
omelo da na debitantskom nastupu na igrama osvoji medalju.
U preliminarnoj rundi Tertei je pobijedio reprezentativce Japana Fudţitu i Njemaĉke
Gerdšmajera ali je doţivio poraz od Grega Gibsona iz SAD.
U finalnoj rundi Tertei je pobijedio Grka Pikilidisa ali to nije bilo dovoljno za zlatnu
medalju pa je na kraju Tertei morao da se zadovolji bronzom.Ostali jugoslovenski rvaĉi nisu
uspjeli da se domognu medalja, a najbliţi od svih je bio Olimpijski šampion iz Montrela Momir
Petković koji je zauzeo ĉetvrto mjesto.
XXIV Olimpijske igre Seul 1988. godine
Igre u Seulu će se ispostaviti kao poslednje na kojima je uĉestvovala Socijalistiĉka
Federativana Republika Jugoslavija.Ova drţava će se nekoliko godina kasnije raspasti u krvavom
graĊanskom ratu, meĊutim naša tema su rezulatati jugoslovenskih rvaĉa koji su i na ovim igrama
bili izuzetno brojni.
Na ovim igrama Jugoslaviju je predstavljalo deset rvaĉa i to ĉetiri u slobodnom i šest u
grĉko-rimskom stilu.Nastupili su u slobodnom stilu:Šaban Trstena,Zoran Šorov,Šaban
Seidi,Ĉedo Nikolovski, u grĉko-rimskom stilu: Joţef Tertei,Bernard Ban,Goran Kasum,Nandor
Sabo,Zoran Galović,Franc Podelsek.
Poslednju medalju za Jugoslaviju je osvojio Šaban Trstena u slobodnom stilu, on je u
prvom kolu pobijedio predstavnika Gvineje Dailaoa,u narednom kolu Trstena je lako izašao na
kraj sa Portorikancem Negronom. U osmini finala Trstena je pobijedio Torkana iz Irana da bi i u
ĉetvrtfinalu ponovio vrhunsko rvanje i pobijedio Valentina Jordanova.U polufinalu Trstena je
rvao protiv Turĉina Aslana i posle mnogo borbe uspio da ga savlada i plasira se u finale u kome
je naţalost poraţen od Japanca Sata.
Ostali jugoslovenski rvaĉi nisu uspjeli da se domognu medalje na ovim igrama, tako da je
Jugoslavija na svojim poslednjim igrama pod tim imenom osvojila jednu medalju u rvanju.
15
4. Jugoslovensko rvanje na svjetskim šampionatima
Prvi znaĉajniji rezultat na svjetskim šampionatima jugoslovenski rvaĉi su ostvarili na
svjetskom šampionatu u Karlsrueu 1955.godine, kada je Milorad Arsić osvojio bronzanu medalju
u kategoriji do73kg.Arsić je nanizao ĉetiri pobjede ali je u polufinalu poklekao od Sovjeta
Manejeva.Ova medalja je svakako predstavljala temelj za buduće velike rezultate koje će postići
jugoslovenski rvaĉi.
Tri godine kasnije svjetski šampionat se odrţavao u Budimpešti a Jugoslavija je nastavila
niz osvajanja medalja. Ovoga puta medalju je osvojio Borivoj Vukov u kategoriji do
52kg.Vukov je zabiljeţio tri pobjede da bi u polufinalu poklekao od predstavnika Sovjetskog
Saveza Borisa Gureviĉa.Vukov se na kraju morao zadovoljiti bronzom.
Svjetski šampionat 1961.godine odrţan je u Jokohami.Jugoslavija je na ovom šampionatu
imala pet predstavnika.
Na ovom šampionatu su se istakli Stevan Horvat i Branislav Martinović. Stevan Horvat je
nastupao u kategoriji do 73kg. ,u ovoj kategoriji je nastupilo petnaest rvaĉa. Horvat je izuzetno
dobro rvao, nije ga omela ni povreda koju je zadobio u borbi u prvom kolu protiv Poljaka
Zigmeka. Horvat je do polufinala nanizao tri pobjede da bi u polufnalu savladao Zija Dogana iz
Turske. U finalnoj borbi Horvata je ĉekao Rumun Bularĉa. Borba je bila izuzetno neizvjesna,
rivali su se smjenjivali u voĊstvu da bi na kraju Rumun pobijedio hvatom nekoliko sekundi prije
kraja borbe.
Drugu medalju za Jugolsaviju na ovom šampionatu je osvojio Branko Martinović u
kategoriji do 67kg. , u njegovoj kategoriji bilo je prijavljeno ĉetrnaest rvaĉa. Martinović je u
prvom kolu savladao reprezentativca MaĊarske da bi u naredna dva kola savladao
reprezentativce Belgije i Turske. U polufinalnoj borbi Martinović je odmjerio snage sa
Koridzeom iz Sovjetskog Saveza koji je ipak bio prejak za našeg predstavnika, koji je na kraju
morao da se zadovolji bronzom.Ostali jugoslovenski rvaĉi nisu uspjeli da se domognu borbe za
medalju, najbiliţi je bio Borivoj Vukov koji je zauzeo peto mjesto.
I na sledećem svjetskom prvenstvu koje je odrţano u Toledu u SAD-u 1962.godine,
jugoslovenski rvaĉ Stevan Horvat je ponovio uspjeh sa prethodnog svjetskog prvenstva i
domogao se srebrne medalje.On je do polufinalne borbe zabiljeţio tri pobjede, da bi se u
polufinalu sastao sa domaćim takmiĉarom Burkom koga je savladao tehniĉkim tušem. Finalna
borba nije završena uspješno za našeg takmiĉara pošto je poraţen od Turĉina Avaza.Ostali
jugoslovenski rvaĉi nisu uspjeli da se domognu pobjedniĉkog postolja.
Sledeće svjetsko prvenstvo odrţano u Sofiji donijelo je Jugoslaviji prve titule prvaka
svijeta u rvanju.Svjetski prvaci su postali Borivoj Vukov i Stevan Horvat, dok je bronzanu
medalju osvojio Branislav Simić.Borivoj Vukov je nastupio u kategoriji do 52kg. , u borbi za
16
zlatnu medalju Vukov je savladao reprezentativca Italije Fabru i tako se upisao u istoriju
jugoslovenskog rvaĉkog sporta.
Horvat je takoĊe imao impresivan nastup na ovom svjetskom prvenstvu pošto je savladao
sve rivale vrlo ubjedljivo i nadmoćno. On je prije finalne borbe ostvario ĉetiri pobjede da bi u
finalnoj borbi savladao veoma jakog reprezentativca Sovjetskog Saveza Gvantsleadzea i tako
postao drugi rvaĉ u istoriji jugoslovenskog rvanja koji se domogao zlatne medalje na svjetskom
prvenstvu.
Horvat je i na sledećem svjetskom prvenstvu koje je odrţano u Manĉesteru 1965.godine
odbranio ĉast jugoslovenskog rvanja osvojivši srebrnu medalju.Finalni meĉ Horvat je izgubio od
predstavnika Sovjestkog Saveza Sapunova ali je trend osvajanja medalja na svjetskim
prvenstvima nastavljen.
Sredinom šesdesetih godina XX vijeka perjanica jugoslovenskog rvanja je bio Stevan
Horvat koji se gotovo sa svakog takmiĉenja vraćao sa medaljom.Tako je bilo i na svjetskom
prvenstvu u Toledu 1966.godine gdje se okitio još jednom titulom prvaka svijeta.Treba
napomenuti da je Horvat u finalnoj borbi pobijedio tada vaţećeg svjetskog prvaka iz Sovjetskog
Saveza Genadija Sapunova koji je upravo Horvata pobijedio na prošlom svjetskom prvenstvu.
Šampionat 1967.godine nije donio zapaţene rezultate jugoslovenskih rvaĉa. Sledeći
svjetski šampionat odrţan je u argentinskoj Marl del Plati 1969.godine, na ovom šampionatu
Jugoslavija je osvojila dvije medalje.Do odliĉja su stigli Sreten Damjanović u kategoriji do 68kg.
i Milan Nenadić u kategoriji do 82kg.Damjanović se okitio srebrnom medaljom pošto je u finalu
poraţen od Rumuna Popeskua, dok je Nenadić osvojio bronzano odliĉje. Šampionat koji je
odrţan godinu dana kasnije u Edmontonu donio je nove uspjehe jugoslovenskom rvanju.Do
odliĉja su stigli Slavko Koletić, Boško Marinko i Milan Nenadić.Koletić je u kategoriji do 62kg.
poraţen u finalu od Japanca Fudţite i na kraju je morao da se zadovolji srebrnom medaljom.
Boško Marinko i Milan Nenadić su se okitili bronzanim medaljama u kategoriji do 52kg.
odnosno do 82 kg.
Godine 1971. svjetski rvaĉki šampionat se odrţavao u Sofiji, na ovom šampionatu je do
svjetske titule došao prekaljeni borac Sreten Sreta Damjanović. Damjanović je do titule nanizao
ĉetiri pobjede da bi u finalu pobijedio Njemca Gopferda, pored zlatnog odliĉja Sretena
Damjanovića na ovom šampionatu Jugoslavija je osvojila još jednu medalju.Momir Kecman je
bio srebrni u kategoriji do 74kg. , on je u finalu poraţen od Sovjetskog reprezentativca
Igumenova.
17
Sl.br.7(Sreten Damjanović)
Dvije godine nakon Sofije svjetska rvaĉka elita se preselila u glavni grad Irana-Teheran
gdje je odrţano novo svjetsko prvenstvo u rvanju.Na ovom šampionatu najzapaţenije rezultate
od jugoslovenskih rvaĉa ostvarili su Sreten Damjanović i Milan Nenadić.
Obojica su se okitili srebrnim medaljama,takoĊe i jednom i drugom ovo su bile treće
medalje sa svjetskih šampionata.Sreten Damjanović je nastupao u kategoriji do 68kg. i u finalu je
poraţen od Sovjetskog reprezentativca Kišmudinova, dok je Nenadić takoĊe u finalu poraţen od
Sovjetskog reprezentativca Leonida Libermana.
Na sledećem šampionatu svijeta koji je odrţan 1974.godine u Katovicama, do bronzane
medalje je došao reprezentativac Jugoslavije Ivan Frgić.Frgić je do bronze došao u kategoriji do
57kg.
Šampionat u Minsku 1975.godine prošao je bez zapaţenijih rezultata jugoslovenskih
rvaĉa.Najbliţi medalji je bio Josip Ĉorak koji je osvojio peto mjesto.
Godina 1977. je zlatnim slovima upisana u istoriju jugoslovenskog rvanja, te godine je stigla
prva medalja sa svjetskih šampionata u slobodnom stilu.Osvojio je u kategoriji do 68kg. Šaban
Seidi,Seidi je u finalu poraţen od Sovjeta Pavela Pinigina.Iste godine na šampionatu svijeta u
grĉko-rimskom stilu koji je odrţan u Geteborgu jugoslovenski rvaĉi su osvojili tri medalje.
Do medalja su stigli Ivan Frgić u kategoriji do 57kg. ,Momir Petković u kategoriji do
82kg. i Refik Memišević u kategoriji do 100kg.Frgić je osvojio bronzanu medalju pošto je u
polufinalu poraţen od Finca Perti Ukole,Momir Petković je takoĊe stigao do bronze na ovom
šampionatu pošto je u polufinalu poraţen od Sovjeta Vladimira Ĉerbokasova, dok se Refik
Memišević okitio srebrnom medaljom.Memišević je ostvario tri pobjede savladavši
reprezentativce Angole, Grĉke i Finske prije nego što je u finalu poraţen od Sovjeta Balbošina.
18
Na sledećem svjetskom šampionatu koji je odrţan u Meksiko Sitiju 1978.godine osvajaĉi
medalja za Jugoslaviju su bili isti kao na prethodnom šampionatu u Geteborgu.Medalje su
osvojili ;Momir Petković,Ivan Frgić i Refik Memišević.Memišević se okitio bronzanom
medaljom u kategoriji do 100kg. ,dok su Frgić i Petković osvojili srebrne medalje u kategoriji do
57kg. odnosno 82kg.
Šampionat svijeta 1979.godine koji je odrţan u San Dijegu u SAD-u donio je nešto
slabije rezultate u odnosu na prethodne šampionate.
Jugoslavija je na ovom šampionatu osvojila samo jednu medalju što je za tadašnje
standarde bio loš rezultat.Ĉast jugoslovenskog rvanja je odbranio Momir Petković koji je osvojio
srebrnu medalju u kategoriji do 82kg. pošto je u finalnoj borbi poraţen od Genadija Korbana iz
Sovjestkog Saveza.
Šampionat svijeta u rvanju 1981.godine odrţan je u Oslu, dok je u rvanju slobodnim
stilom šampionat odrţan u Skoplju. U Oslu je Jugoslavija nastavila odliĉan niz osvajanja
medalja,osvojivši tri medalje.Medalje su osvojili;Momir Petković,Karolj Kasap i Refik
Memišević.Refik Memišević je došao do zlatne medalje u kategoriji preko 100kg. ,savladavši u
finalu reprezentativca Bugarske Dineva. Svoj blistavi niz osvajanja medalja na šampionatima
svijeta, na ovom šampionatu je nastvaio Momir Petković kome je ovo bila ĉetvrta medalja na
svjetskim šampionatima,Petković je inaĉe osvojio srebro.Do medalje se domogao i Karolj Kasap
koji je osvojio bronzu u kategoriji do 74kg. Ostali jugoslovenski rvaĉi nisu uspjeli da se
umiješaju u borbu za medalje.
Na šampionatu u Skoplju do medalje je došao tih godina najbolji jugoslovenski rvaĉ
slobodnim stilom Šaban Seidi. Seidi je na ovom šampionatu osvojio srebrnu medalju pošto je u
finalu poraţen od Sovjeta Absaidova.
Sledeća smotra najboljih rvaĉa odrţala se u Katovicama u Poljskoj 1982.godine, dok je
šampionat u rvanju slobodnim stilom odrţan u Edmontonu. Jugoslavija je na oba šampionata
uspjela da se domogne medalja.Na šampionatu u grĉko-rimskom stilu medalje su osvojili;Refik
Memišević i Karolj Kasap.Memišević je do medalje došao u kategoriji preko 100kg. pošto mu se
u finalu revanširao Bugarski reprezentativac Dinev za poraz na prošlogodišnjem šampionatu.
Dok je Karolj Kasap osvojio bronzu u kategoriji do 74kg.Ostali jugoslovenski rvaĉi nisu uspjeli
da se umiješaju u borbu za medalju.Što se tiĉe šampionata u Edmontonu, blistavu karijeru na
ovom šampionatu je najavio Šaban Trstena,koji se domogao bronzane medalje u kategoriji do
48kg. Trstena će kasnije kao što je poznato postati olimpijski šampion.
Šampionat svijeta u rvanju 1983.godine odrţan je Kijevu, medalje za našu zemlju su
osvojili Joţef Tertei i Karolj Kasap.Joţef Tertei se takmiĉio u kategoriji do 100kg. i uspio je da
se domogne srebrne medalje. Tertei je odliĉno poĉeo takmiĉenje i nanizao tri pobjede koje su ga
odvele u finale, gdje ga je ĉekao Andrey Dimitrov iz Bugarske. Bugarin je ipak bio nepremostiva
prepreka za našeg reprezentativca pa je naš rvaĉ morao da se zadovolji srebrom.Drugu medalju
19
za Jugoslaviju na ovom šampionatu je osvojio Karolj Kasap koji se takmiĉio u kategroji do 74kg.
, Kasap je poraţen u polufinalu od kasnijeg šampiona Mamašvilija iz Sovjestkog Saveza, pa je
Kasap morao da se zadovolji bronzom.
Šampionat svijeta 1985.godine koji je odrţan u Budimpešti, protekao je bez znaĉajnijeg
rezultata jugoslovenskih rvaĉa, koji nisu uspjeli da se domognu neke od medalja.Najbilţi medalji
je bio Šaban Trstena koji je zauzeo peto mjesto.
Kao i prethodni šampionat i šampionat sledeće godine nije donio zapaţene rezultate naših
rvaĉa, ovog puta najbliţi medalji je bio Refik Memišević koji je osvojio peto mjesto.
Posle dvije godine pauze bez medalja na šampionatima svijeta Jugoslavija je osvojila
novu medalju na šampionatu svijeta koji je odrţan u Clermont Ferardu u Francuskoj.Do medalje
je došao Nandor Sabo u kategroiji do 68kg.Sabo se plasirao u finale i time obezbijedio srebrnu
medalju, u finalnoj borbi od Saba je bio bolji reprezentativac Sovjestkog Saveza Abayev.
Šampionat 1989.godine odrţan je u Martigny u Švajcarskoj, jugoslovenski rvaĉi nisu
uspjeli da se domognu medalje na ovom šampionatu.Kriza rezultata je bila oĉigledna i ona je
rezultirala time da je Jugoslavija osvojila samo jednu medalju na poslednja ĉetiri šampionata.
Bolji rezultat nego na prethodnim šampionatima Jugoslavija je ostvarila na šampionatu u
Ostiji 1990.godine, kada su osvojene dvije medalje.Medalje su osvojili Goran Kasum i Ţeljko
Trajković. Trajković se okitio bronzanom medaljom u kategoriji do 74kg. , dok je Kasum takoĊe
došao do bronze ali u kategoriji do 82kg.
Poslednji šampionat na kome je Jugoslavija zadnji put nastupila pod tim imenom odrţan
je u Varni 1991.godine.Kao poslednji rvaĉ koji je osvojio medalju za Jugoslaviju u istoriju se
upisao Goran Kasum. Kasum je ovu medalju osvojio u vrijeme kada je rat već poĉeo, a Slovenija
i Hrvatska najavile otcjepljenje.Treba napomenuti da je Kasum osvojio bronzanu medalju u
kategoriji do 82kg.
5. Jugoslovensko rvanje na evropskim šampionatima
Prvu medalju za Jugoslaviju na evropskim šampionatima osvojio je Boško Marinko na
prvenstvu koje je odrţano u Esenu 1966.godine u Njemaĉkoj.Marinko je stigao do srebrne
medalje u kategoriji do 52kg. ,pošto je u finalu poraţen od Sovjeta Bakulina. Ostali
jugoslovenski rvaĉi nisu uspjeli da se umiješaju u borbu za medalje.
20
Naredno prvenstvo Evrope odrţano je u Vesterosu u Švedskoj 1968.godine.Na ovom
šampionatu jedinu medalju za Jugoslaviju je osvojio Milan Nenadić u kategoriji do
78kg.Nenadić je u finalu poraţen od Aĉara iz Turske.
Evropski šampionat koji je odrţan u Modeni 1969. godine bio je do tada najuspješniji za
jugoslovensko rvanje, pošto su jugoslovenski rvaĉi osvojili nevjerovatnih šest medalja.Zlatne
medalje su osvojili; Milan Nenadić,Sreten Damjanović,Josip Ĉorak i Boško Marinko, dok su
srebrne medalje osvojili Momir Kecman i Karlo Ĉović.Ĉorak je u kategoriji do 82kg. u finalu
pobijedio Norveţanina Tore Hema.Nenadić je bio bolji od Korstrema iz Švedske,dok su Sreten
Damjanović i Boško Marinko bili bolji od reprezentativaca Turske; Šefika i Pehlivana. Momir
Kecman je u finalu poraţen od Finca Tapia dok je Karlo Ĉović poraţen od Riste Berlina takoĊe
iz Finske.
I sledeći šampionat Evrope u rvanju koji je odrţan 1970.godine u Berlinu bio je izuzetno
uspješan za jugoslovenske rvaĉe.Na ovom šampionatu Jugoslavija je osvojila pet medalja u
grĉko-rimskom stilu i jednu u rvanju slobodnim stilom.Medalje u grĉko-rimskom stilu su
osvojili;Milan Nenadić,Sreten Damjanović,Boško Marinko,Momir Kecman i Josip Ĉorak.Dok je
do medalje u slobodnom stilu došao Sefer Saliovski.Zlatnu medalju jeosvojio Milan Nenadić u
kategoriji do 82kg. pošto je u finalu pobijedio Poljaka Ostrovskog.Srebrne medalje su pripale
Bošku Marinku u kategroiji do 52kg. ,Momiru Kecmanu u kategoriji do 74kg. i Sretenu
Damjanoviću u kategoriji do 68kg. , dok je do bronze stigao Josip Ĉorak u kategoriji preko
82kg.Do bronze je stigao i rvaĉ slobodnim stilom Sefer Saliovski koji se takmiĉio u kategoriji do
68kg.
Šampionat Evrope 1972.godine odrţan je u Katovicama u Poljskoj.Jugoslavija je i na
ovom takmiĉenju nastavila trend osvajanja medalja na najvećim takmiĉenjima pošto je novu
medalju za Jugoslaviju osvojio Darko Nišavić u kategoriji do 90kg. Treba napomenuti da je
drugo takmiĉenje zaredom medalju osvojio i Sefer Saliovski u rvanju slobodnim stilom.
Ni sledeći šampionat starog kontinenta u rvanju nije mogao da proĊe da se jugoslovenski
rvaĉi nisu upisali na listu osvajaĉa medalja. Ovoga puta do medalja su stigli;Sreten Damjanović i
Ivan Frgić.Frgić se domogao bronze u kategoriji do 57kg. , dok je Damjanović osvojio isto
odliĉje u kategoriji do 68kg.Ovo prvenstvo odrţano je u Helsinkiju.
Šampionat u Madridu 1974.godine protekao je bez znaĉajnijeg rezultata jugoslovenskih
rvaĉa. Niko od naših boraca nije uspio da se umiješa u brobu za medalje.Najbliţi medalji je bio
Ivan Frgić koji je zauzeo peto mjesto.
Već na sledećem šampionatu koji je odrţan u Lodvishavenu na Rajni u Njemaĉkoj
1975.godine jugoslovenski rvaĉ Ivan Frgić je osvojio zlatnu medalju u kategoriji do 57kg. pošto
je u finalnoj brobi savladao Sovjeta Mustafina.Naši ostali reprezentativci nisu uspjeli da se
domognu medalje.
21
Na šampionatu Evrope koji je odrţan u Lenjingradu 1976.godine Jugoslavija je ostala bez
medalje, ovog puta niko od jugoslovenskih rvaĉa nije uspio da se upusti u borbu za medalje.
Već na sledećem šampionatu koji je odrţan u Bursi 1977.godine naši rvaĉi su se vratili na put
osvajanja medalja,ovoga puta zablistao je mladi Šaban Seidi u rvanju slobodnim stilom koji se
okitio zlatnom medaljom u kategoriji do 68kg.Ovo je ujedno i prva zlatna medalja za
jugoslovensko rvanje slobodnim stilom.
Prvenstva Evrope u rvanju koja su odrţana 1978. i 1979.godine nisu donijela ţeljene
rezultate za jugoslovensko rvanje, na ova dva šampionata jugoslovenski rvaĉi nisu uspjeli da se
domognu medalja.
Sledeći šampionat koji je odrţan u Previdzeu u Ĉeškoj 1980.godine prekinuo je
dvogodišnji post u rezultatima jugoslovenskih rvaĉa,neuspješni niz je prekinuo Prvoslav Ilić
osvojivši bronzanu medalju u superteškoj kategoriji.Ostali naši reprezentativci nisu uspjeli da se
domognu medalje.
Evropsko prvenstvo u Geteborgu 1981.godine našoj zemlji nije donijelo ni jednu
medalju.Najbliţi medalji je bio Momir Petković u kategoriji do 82kg. , Petković je u konaĉnom
plasmanu zauzeo peto mjesto.
Grad Varna u kome je odrţan šampionat Evrope u rvanju 1982.godine bio je taliĉan za
naše rvaĉe pošto su osvojili ĉetiri medalje.Od toga tri medalje su osvojene u grĉko-rimskom
stilu: Prvoslav Ilić se domogao srebrne dok su Joţef Tertei i Karolj Kasap osvojili bronzane
medalje.U slobodnom stilu Jugoslavija je osvojila jednu medalju, a osvojio je Šaban Trstena u
kategoriji do 48kg.
Godinu dana posle evropskog prvenstva u Varni,šampionat Evrope se odrţao u
Budimpešti u MaĊarskoj.Na ovom šampionatu jugoslovenski rvaĉi su osvojili dvije medalje,obje
u slobodnom stilu.Do medalja su došli Šaban Trstena i Šaban Seidi.Šaban Trstena se okitio
srebrnom medaljom u kategoriji do 52kg. , pošto je u finalu poraţen od Valentin Jordanova iz
Bugarske.Zlatnu medalju za Jugoslaviju na ovom šampionatu osvojio je Šaban Seidi.I na
sledećem šampionatu koji je odrţan u Jenĉepingu u Švedskoj ĉast jugoslovenskog rvanja je
odbranio Šaban Trstena koji je osvojio zlatnu medalju u kategoriji do 52kg. savladavši u finalu
Jordanova iz Bugarske, revanširavši mu se tako za poraz na prethodnom šampionatu. Ovo je
ujedno bila treća medalja Trstene na prvenstvima Evrope.
Nastavak vladavine Trstene i Jordanova u kategoriji do 52kg. produţen je na prvenstvu
Evrope u Lajpcigu 1985. godine. Ponovo su se u finalu kategorije do 52kg. sastali Trstena i
Jordanov, ovog puta uspješniji je bio Jordanov koji je tako osvojjo zlatnu medalju dok je Trstena
morao da se zadovolji srebrnom medaljom.Ujedno ova medalja Trstene bila je jedina medalja
jugoslovenskih rvaĉa na ovom šampionatu.Posle duge pauze Jugoslavija je na šampionatu u
Pireju 1986.godine došla do medalje u grĉko-rimskom stilu,zlatnu medalju je osvojio Joţef
22
Tertei u kategoriji do 100kg. , dok je Šaban Trstena nastavio trend osvajanja medalja na
najvećim takmiĉenjima osvojivši srebrnu medalju u kategoriji do 52kg.I ovog puta od našeg
borca bolji je bio Valentin Jordanov iz Bugarske.
Zoran Šorov je osvojio srebrnu medalju na šampionatu koji je odrţan u Velikom Trnovu
u Bugarskoj 1987.godine. Šorov je osvojio srebrnu medalju u slobodnom stilu u kategoriji do
57kg. ,ovo je ujedno bila i jedina medalja Jugoslavije na ovom prvenstvu.
Na šampionatu 1988.godine koji je odrţan u Manĉesteru, Šaban Trstena je osvojio novu
medalju,ovoga puta bronzanu a ukupno njegovu petu sa evropskih šampionata. Dok je na
prvenstvu u grĉko-rimskom stilu koje je odrţano u Norveškoj Joţef Tertei osvojio srebrnu
medalju u kategoriji do 100kg.Šampionat u Finskoj 1989.godine obliljeţio je Senad Rizvanović
koji se neoĉekivano okitio zlatnom medaljom u kategoriji do 52kg.
Na prvenstvu Evrope 1990.godine koje je odrţano u Poznanju Šaban Trstena se domogao
zlatne medalje,koja će se ispostaviti kao ,,labudova pjesma,,i za Trstenu i za Jugoslaviju koja će
se vrlo brzo raspasti u krvavom graĊanskom ratu.Zvaniĉno poslednju medalju za Jugoslaviju na
velikim takmiĉenjima je osvojio Zoran Šorov u kategoriji do 57kg.na šampionatu u Štutgartu
1991. godine.
23
6. Najtrofejniji jugoslovenski rvači
Stevan Horvat
Sl.br.8 (Stevan Horvat)
Olimpijske igre:srebro Meksiko Siti 1968.godine.
Svjetska prvenstva:zlato Helsinborg 1963.godine,Toledo 1966.godine,srebro Jokohama 1961.
Toledo 1962. i Tampere 1965.godine.
Mediteranske igre:zlato Bejrut 1959.godine i Tunis 1967.godine.
Branko Martinović
Sl.br. 9(Branko Martinović)
Olimpijske igre:srebro Rim 1960.godine,bronza Tokio 1964.godine.
24
Svjetska prvenstva:bronza Jokohama 1961.godine.
Evropska prvenstva:bronza Esen 1966.godine.
Ivan Frgić
Olimpijske igre:srebro Montreal 1976.godine.
Svjetska prvenstva:srebro Meksiko Siti 1978.godine,bronza Katovice 1974. i Geteborg
1977.godine.
Evropska prvenstva:zlato Ludvigshaven 1975.godine,srebro Helsinki 1973.godine.
Momir Petković
Olimpijske igre:zlato Montreal 1976.godine.
Svjetska prvenstva: srebro Meksiko Siti 1978,San Diego 1979. i Oslo 1981.godine,bronza
Geteborg 1977.godine.
Branislav Simić
Olimpijske igre:zlato Tokio 1964.godine,Bronza Meksiko Siti 1968.godine.
Svjetska prvenstva:srebro Sofia 1963.godine.
25
7. Zaključak
Baviti se ovom temom i pisati o sportistima koji su svojim rezultatima ostavili neizbrisiv
trag kako u jugoslovenskom tako i u svjetskom rvaĉkom sportu ĉini ĉast i veliko zadovoljstvo.
Medalje koje su osvojene svjedoĉe o tome da je rvanje zasluţilo da ponese laskavu titulu
najtrofejnijeg jugoslovenskog sporta.I posle mnogo godina rezultati koji su ostvareni u periodu
bivše nam drţave, ljubitelje sporta a posebno rvanja i dan danas ne ostavljaju ravnodušnim i sa
sigurnošću se moţe reći da će nadahnjivati buduće generacije poklonika jednog od najstarijih
sportova.
26
Literatura
1. Savic, M. (1994). Borilački Sportovi. Novi Sad. Fakultet Fiziĉke Kulture Univerzitet u Novom
Sadu.
2.Šoškić, Ĉ. (2010). Olimpijski Vekovnik. Beograd. Sluţbeni Glasnik.
3.http://www.wrestling-serbia.org.rs/
4.https://en.wikipedia.org/wiki/Wrestling_at_the_Summer_Olympics
5. https://en.wikipedia.org/wiki/World_Wrestling_Championships
6. https://en.wikipedia.org/wiki/FILA_Wrestling_European_Championships
27
Biografija
Đuro Ćipranić roĊen 10.10.1994.godine u Podgorici,osnovnu školu završio u Nikšiću(O.
Š. Jagoš Kontić), srednje obrazovanje stekao u Ekonomskoj školi u Nikšiću.Fakultet za sport i
fiziĉko vaspitanje upisao septembra 2013.godine, uspješno poloţio sve ispite predviĊene planom
i programom fakulteta.