HRVATSKA JEZIČNA BAŠTINA Knjiga 3.
UREDNICA JELENA HEKMAN
REDAKTORI STJEPAN DAMJANOVIĆ
MATEO ŽAGAR
RECENZENTI JOSIP BRATULIĆ
MILAN MIHALJEVIĆ
CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica- Zagreb
UDK811.163.1(038)=1!i3.42
MALI staroslavensko-hrvatski Iječnik I sastavili Stjepan Damjanović ... <et. al.>. - zagreb : Matica hrvatska, 2004. - (Hrvatska jezična baština; knj. 3)
ISBN 953-150-558-6
i. Damjanović, Stjepan
441105045
MALI
S TARO SLA VENSKO-HRVATSKI
RJEČNIK
Sastavili Stjepan Damjanović / Ivan Jurčević /
Tanja Kuštović / Boris Kuzmić I Milica Lukić /
Mateo Žagar
MATICA HRVATSKA ZAGREB 2004
Mali staroslavensko--hrvatski rječnik izraden je u okviru znanstvehOga projekta Encikloped\ja hrvatskoga glagoljaštva (br. 0130448) koji je fInanciralo
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.
UVOD ili kako se služiti ovim rječnikom
Staroslavensko-hrvatski mali rječnik namijenjen je u prvom redu studentima kroatistike i slavistike koji se u svom studiju susreću sa staroslavenskim tekstovima, ali i svima onima koji se zanimaju za slavensku jezičnu starinu. Korpus na koji smo se naslanjali određen je u prvom redu tekstovima s kojima se studenti susreću, ponajviše onima koji se nalaze u »Staroslavenskoj čitanci« Josipa Hamma i »Slovu iskona'( Stjepana Damjanovića, ali i u nekim drugim, starijim izdanjima. Studenti se u pravilu ne mogu služiti velikim rječnicima staroslavenskoga jezika koji su u novije doba dovršeni ili se rade u paleoslavističkim središtima. Za tim će rječnicima posegnuti stručnjak-specijalist, jer njega neće moći zadovoljiti građa koju nudi naš namjenom bitno ograničen rječnik. Ipak, korisnik će i u
našem rječniku naći najveći dio riječi iz staroslavenskoga kanona s iznimkom osobnih i zemljopisnih imena koja smo uvrštavali vrlo selektivno. Kanon, kao što je poznato, uključuje sve najstarije staroslavenske tekstove, tj. one s kraja desetoga i iz jedanaestoga stoljeća, glagoljične i ćirilične. Prema njima se pišu i gramatike staroslavenskoga jezika.
5
1. Novost je što staroslavenske natuknice nudimo u latiničnoj grafiji, ali držimo da će to olakšati služenje Rječnikom. U predočenoj tablici čitatelj će naći slova starih slavenskih azbuka i njihovu transliteraciju (preslovljavanje, tj. postupak kojim grafem iz jednoga sustava zamjenjujemo graf emom iz drugoga po načelu »znak za znak" i kojemu nije prvi cilj da posreduje izgovor nego da iz njega točno saznamo kako je zapisano u originalu), kao i danas očekivan način izgovaranja tih slova.
U RJečniku smo na mjestima gdje neko slovo počinje napisali njegovo ime, brojevnu vrijednost u glagoljici i ćirilici, te očekivan način čitanja. Ti će podaci uz neka slova biti i jedini,jer se uz njih upućuje na stupce pod drugim slovom. Tako se riječi napisane u originalu s početnim ćiriličnim I€ [je] koji nema svoj glagoljični parnjak, moraju potražiti pod f [e/je], tj. ako u tekstu naidete na riječ I€A bRd, tražit ćete je pod ed'bva, a riječi napisane s početnim ćiriličnim M [ja], potražit ćete pod graf emom '"Ii (transliterira se u latinicu kao e, a čita kao valje]); npr. riječ MAĐ naći ćete kao edb. To znači da smo prednost dali glagoljičnom dijelu kanona i ponašali se tako kao da je svaka riječ prvotno napisana glagoljicom. Time se griješi protiv realnosti jer je npr. najopsežniji kanonski tekst Suprasaljski zbornik ćirilični (i mnoge su riječi samo u njemu zasvjedočene), ali u suprotnome bismo iznevjerili primjere iz g1agoljičnoga dijela kanona. Dali smo prednost starijoj azbuci i stoga što je hrvatska tradicija staroslavenske pismenosti glagoljična. Iz praktičnih razloga primjere napisane s i (tzv. desetično i, u glagoljici 'P/T, u ćirilici I) podveli smo pod dvadesetično i (u glagoljici 6, u ćirilici H). Za grafem šta (u glagoljici 'lJ, u ćirilici lJ.I) upotrebljavamo znak e a ne dvoznak što Grčka slova thita (9), ksi (a),psi Nf) dolaze kao oznaka za brojevnu vrijednost, a kada se javljaju u grčkim riječima (ponajviše imenima)
6
otisnuta su ukošenim latiničnim dvoslovima prema izgovoru: th, ks, ps.
Onima koji se tek uvode u problematiku činit će problem i čitanje pojedinih latiničnih grafema koje nalaze u transliteraciji pa ih upozoravamo na ovo: a) Grafemom e bilježimo fonem [e], ali i skupinu [je]. Ta se skupina izgovara na početku riječi i iza samoglasnika (elika se čita kao [jeliko], moe se čita kao [moje]). Iznimka je izgovor početnoga e u osobnih imena neslavenskoga podrijetla (eva se čita kao [eva]), te zacijelo u riječima koje su redovito dolazile na početku rečenice (npr. eda, ese).
b) Grafemom 3 bilježimo glas koji je u staroslavenskom imao status fonema, a u hrvatskom ima status pozicijski uvjetovane inačice, tj. izgovaramo ga kad se e nade ispred zvučnoga suglasnika (»otac ga je poslao«), dakle kao sliveno [dz]. c) Grafemom i bilježio se fonem [i], ali i fonem Gl te skupina [ji] pa se moi bog'b čita kao [moj bog], a izraz moi bozi kao [moji bozi]. To odgovara hrvatskom izgovoru.
d) Grafem e izgovaramo kao [št ]: moci čitamo kao [mošti].
e) Znakovi koje zovemo jerovi (jor - 'b i jer - b) na početku riječi ne dolaze, a na kraju nječi ih ne čitamo. U sredini riječi ostvarujemo ih predahom (pauzom). Riječ napisanu kao S'bn'b čitamo dvodijelno, kao [s-n], a dbnb kao [d-n]. Jer (b) može označavati i mek izgovor prethodnoga suglasnika, tj. može sudjelovati u bilježenju fonema ul i [n] pa se npr. kralb čita kao [kral], a konb kao [kon]. Kao što se vidi, to odgovara izgovoru u hrvatskom standardnom jeziku.
t) Grafem y izgovara se kao stražnje i.
7
g) Grafem' (jat) čita se kao (je] (iza tvrdih suglasnika) i kao (ja] (na početku riječi, iza samoglasnika i iza palatala). To znači da mesto čitamo kao [mjesto], moe kao [moja], eko kao (jako], a vole kao [vola]. Posebno valja upozoriti na jat iza l, n, ris.
Pogledajmo ovu tablicu:
ćirilica glagoljica transliteracija čitanje (obla)
C"5AHTH 2�MDOć s&liti sjediti RbCIdK'h VWA!l08 Vbsek'b v-sak EO(\'tiTH �ADOć boIeti boljeti BOt\ld 'lP)AJ.\ vole vola H1iM'h .pJ.\�08 nem'b njem 80HldTH V)pJ.\DOć voneti vodati p'tiKd b�>+ reka Ijeka
Odmah uočavamo da se glagoljično jat (lA) u ćiriličnom korpusu kadšto u ovim situacijama zamjenjuje ćiriličnim jatom ('ti) a kadšto digrafom ja (Id). Cirilica je preciznije od najstarije glagoljice zabilježila izgovor. Već smo napomenuli da smo slijedili glagoljični način i uvijek pisali e. Govornici hrvatskoga jezika najbolje će postupiti ako izgovaraju (je] tamo gdje je u hrvatskom jat, a (ja] gdje se i u 'hrvatskome nalazi a.
8
I I
Obrada po vrstama riječi:
Imenice koje pripadaju glavnim (0-, a-) deklinacijama, te u- i i-deklinaciji obrađene su tako da se uz nominativni oblik donosi genitivni morfem, oznaka za rod i hrvatski prijevod:
žena, -y Ž. - žena syn'b, -u m. - sin
Kod imenica koje pripadaju konsonantskim deklinacijama i ženskoj v-promjeni uz nominativni donosimo potpuni genitivni i dativni oblik:
tel�, tel�te, tel�ti, s. - tele smoky, smok'bve, smok'bvi Ž. - smokva
Imenice srednjega roda na -b(jJe treba tražiti pod istom imenicom na -ie: mqčem.(j)e pod mqčenie, milosrdb(j)e pod milosrdie. Uz te imenice navodimo genitivni završetak-e iako je riječ o gramatičkome morfemu -a jer želimo, koliko je moguće, da ono što korisnik traži ima isti oblik u tekstu i u �ečniku: npr. bytie, -e s. jer će u glagoljičnom tekstu korisnik naći oblik byti6 pa bi ga obrada bytie, -a s. mogla zbuniti. .
Poimeničene pridjeve obrađivali smo kao imenice: devae, -yj� ž. - djevica, Djevica.
Uz zamjenice ne navodimo kojim vrstama pripadaju. Oblik za koji držimo da ga korisnik neće moći dovesti u vezu s nominativom donosimo i upućujemo na nominativ:
ceuu. v. k'bto
Pridjeve donosimo samo u neodređenom obliku muškoga roda noV'b prid. - nov
9
Komparativ obrađujemo uz pozitiv i to samo ako su ga glasovne promjene »udaljile« od pozitiva:
. bud'b prid, komp. buždii - slab, beznačajan; malen ( ... ) buždii v. bud'b
Ako glavni brojevi imaju oblik imenice, navodimo im genitivni i dativni morfem:
dev�t .. , -i, -i gl. broj -devet tysqCa, �, -i gl. broj -tisuća
Ako se sklanjaju kao pridjevi, donosimo i oblike za ženski i srednji rod:
edin'b, edina, edino gl. broj -jedan, jedna, jedno d'bva, d'bve, d'bve gl. broj - dva, dvije, dvoje
Redne brojeve donosimo u određenom obliku također u sva tri roda:
V'btoryi, V'btorae, V'btoroe red. broj - drugi, druga, drugo
Glagole donosimo samo u prezentu u prvom i drugom licu jednine, i to uglavnom od posljednjeg zajedničkog grafema u konjugiranom i osnovnom obliku. U primjerima gdje se mijenja gotovo cijela riječ, donosili,smo pune oblike:
vr.str'bgati -ajQ, -aeši -trgati, čupati gasiti g8ŠQ, gasiši -koriti, kuditi
Upozoravamo da kod glagola sa sufiksom -ova-/-eva- nismo u završetku navodili zadnji suglasnik zajednički infinitivu i prezentu jer korisnik može sufiks -ova-/-eva- jednostavno za-
10
mijeniti sufiksom -uj-, tj. »besed-ova-ti« pretvoriti u »besed-uj-Q«. U Iječniku to izgleda ovako:
besedovati, -ujQ, -ueši -govoriti komu, razgovarati; raspravljati s kim.
Prezentske osnove glagola koje nisu u infinitivu prepoznatljive upućivali smo na infinitivni oblik oznakom v.
ved- v. vesti1 vez- v. vesti2
Ako dva oblika, ili više njih, imaju isti oblik u natuknici, ali različitu gramatičku obradu i značenje, tada se donose zasebno, uz
dopunu natpisanih brojeva.
obiti, 1 'obidQ, obideši - obići, okružiti
obiti,2 obijQ, obieši - obaviti, oviti nebo,1 nebese, nebesi s. - nebo neb02 vez. -jer, budući da
Kosu crticu upotrebljavali smo kad je natuknica jedna, a
obrada ima više, npr. kod glagola koji imaju različitu konjugaciju:
imeti, imamb, imaši / imejQ, imeeši -imati ( ... )
ili ako su natuknice različite po tvorbi, ali znače isto i slijede II
Rječniku jedna za drugom:
opresn'bč .. n'b / opresn'bčr.sk .. prid. -beskvasni
Oznakom usp. koristili smo se da bismo s obrađene natuknice upozorili na sinonime (balll, -a m. - liječnik; usp. vrač .. I) vrač .. , -a m. -liječnik; usp. balU), i na istoznačne lekseme koji se morfološki razlikuju (kamenr., kamene, kameni ln. - ka-
11
men; usp. kam.y l/ kam.y, kamene, kameni m. -kamen, stijena; usp. kam.eDh). Kod pridjeva i priloga tom oznakom često upućujemo na različite tvorbe te na preklapanja i razilaženja u značenju:
različb prid. -različit, drukčiji; usp. različbn'b različbn'b prid. -različit; usp. različb
Oznaku usp. nismo koristili kod glagola jer držimo da bi upozorenja na mnogobrojne raznovrsne veze medu glagolima jako opteretila Rječnik.
Oznaku v. koristimo nakon »diskriminiranih« natuknica. S njih upućujemo na uobičajenije, čeŠĆe ili etimološki pravilnije oblike, odnosno s neobrađenih natuknica (s osnova, s promijenjenih oblika) na mjesta gdje se obrađuju.
jutru. utrty�a v. tYSQca maten v. mati
Zagradu smo upotrebljavali kada riječ ima i svoj kraći (odnosno stegnuti) oblik da bismo jednom natuknicom upozorili na oba, npr. avra( a)mlb, te kod glagola koji mogu biti povratni i nepovratni: hvaliti (stV. .
U gramatičkom opisu natuknica upotrebljavaju se ove kratice: A -akuzativ; akt. part. pret. I - aktivni particip preterita I; akt. part. pret. II -aktivni particip preterita II; akt. part. prezaktivni particip prezenta; aor. -aorist; br. im. - brojna imenica; br. prid. -brojni pridjev; čest. -čestica; D -dativ; dv. -dvojina; dvov. -dvovidni, G -genitiv; gl. - glagol; gl. broj -glavni broj; gl. im. -glagolska imenica; I -instrumental; im. -imenica; imp. - imperativ; imper{. -imperfekt;jd. -jednina; L -lokativ; m - muški rod; mn. - množina; N -nominativ;
12
neskl. -nesklonjiv; nesvr. -nesvršeni;pas. part. prez -pasivni particip prezenta; pl. t. - pluralia (plura1ie) tantum; prez. -prezent;prid. -pridjev;prid. mm. -pridjevska zamjenica;pri
jed. -prijedlog;pril. -prilog; red. broj -redni broj; s. -srednji rod; sg. t. -singularia (singularie) tantum; svr. -svršeni; V -vokativ; vez. -veznik; mm. - zamjenica; zam. prid. -zamjenički pridjev; zb. broj. -zbirni broj; zb. im. -zbirna imenica; ž. -ženski rod.
13
+Ad
a-slovo »aZb«;' +. -broj 1" cl · -broj 1
a vez. i čest. -a, ali, no ako; pak a ne n'b -a kamoli; a bi -ako bi; a se -a evo
able prilo -odmah, istom, brzo abLe V. abie avva neskl. -oče avel'b / aveb., -a m. - Abel, os.
ime avilinie, -Q Ž. - Abilena, zemlj. aviti (�) V. eviti (s�) aviud'b / avijud'b, -a m. - Abi-
jud, os. ime avl- V. evl-avoroV'b prid. -javorov avra(a)mlb / avra(a)mov'b
prid. -Abrahamov
1 7
avra(a)m'b, -a m . - Abraham, os. ime
aV'bgust'b, -a m. - August, os. ime; kolovoz
ave prilo - javno; usp. eve
aggel'b V. an'bgel'b
aggelb8k'b V. angelb8k'b
agnecb, -a m. -janje, Jaganjac (Krist)
agn�, agn�te, agn�ti S. -janje agoda v. egoda
agrikolai, -ia m. -Agrikola, os. ime
agripa, -y m. -Agripa, os. ime agrip'b V. agripa
adamoV'b prid. - Adamov adam'b, -a m. -Adam, os. ime
adoVh / adOVbn1. / adOVb8k'b prid. -pakleni
ad'b, -a m. -pakao; usp. geona, tn.ton.
ad'bdieVh prid. -Adijev, prema Adi, Adije, os. ime
aen., -a m. -zrak aetii, -a m. -Ecije, os. ime 8Zari� , � m. -Azarij(a), os. ime 8Z'b, mene, mbne mm. -ja; naziv
prvoga slova azbuke aien. v. aen. aice, -a s. -jaje ain. v. iain. akakii, -a m. - Akakij , os. ime akov.�ko akrid'b / akricb., -a m. -skaka
vac akrogoniei / akrogoniiprid. -
ugaoni akrotom'b, -a m. - stijena akula, -y m. -AkHa, os. ime; usp.
akila aky vez. -kao, isto kao, kao što,
kao da bi; aky i -kao i, kao akila, -y m. -Akila, os. ime; usp.
akula alavastn., -a m. - posudica s
alabastrom alguin'b, -a m. -od aloje
aldU v. al'bdii aleksandriisk'b / . aleksandrb
. sk'b prid. -aleksandrijski, . iz Aleksandrije
aleksandri�, � ž. -Aleksandrija, os. ime
aleksandroVh prid. - Aleksandrov
aleksandn., -a m. - Aleksandar, os. ime
alelui� / alilui� / allelu� / allilui� uskl. -aleluja
al'bdii, �ž.-Iađa, brod;usp.ladii
al'bkanie, -e s. - gladovanje; post
al'bkati, al'bčQ, al'bčeši -biti gla-
18
dan, gladovati; postiti al'bnii, � ž. -lane al'bČbba, -y ž. -glad; post al'bČbbbB'b prid. -postan al'bČbn'b prid. -gladan; postan;
usp. lačbn'b al�ksandr- v. aleksandrambakum'b, -a m. -Habakuk,
os. ime amemurmnii, � m. -kalif, usp.
amemurmnin'b amemurmniin'b prid. -kalifov amemurmnin'b, -a m. - kalif,
usp. amemurmnii
amen'b V. amin'b / aminb -
ametust'b, -a m. -ametist amidt.sk'b prid. - amidski, iz
Amide aminadavoVh prid. - Aminada
bov, prema Aminadab, os. ime amin'b / aminb uskl. - amen;
amin'b glagoJjQ vam'b -zaista vam kažem
amori�, � ž. -Amorija, zemlj.
amos'b, -a m. -Amos, os. ime
anagnostb8tvo, -a s. - lektor-stvo, čitačka služba
analaVh, -a m. - analav, naprsnik (malo četverokutno platno koje monasi nose na prsima sa slikom Kristovih stradanja)
anani�, � m. -Ananija, os. ime
anatoilb / anatolU, -a m. -Anatolij, os. ime
anak8arh'b, -a m. - Anaksarh, os. ime
andiohi� v. antiohi�
andrea v. an'bdr�a
angeb, -a m. -anđeo
angelb / angelb8k'b / angelb8ky prid. -anđeoski
angelb8k'b prid. -anđeoski ankira, -y ž. -sidro
19
antigrafeis'b, -a m. - nadglednik.prihoda
antiohi�, � ž. - Antiohija, zemlj.
antiohiisk'b prid. -antiohijski antipasha, -y ž. -Bijela nedjelja antifon'b, ,-il m. -antifona antihrb8t'b, -a m. - antikrist,
Antikrist
an'bdronik'b, -a m. - Andronik, os. ime
an'btonii / an'btonin'b / an'bton'b, -a m. -Antun, os. ime
anbdrei / anbdrei, -a m. - Andrija, os. ime
anbdree, � m. -Andrija, os. ime anbdreOVh / an�oVh / &Bb-
drieVh prid. -Andrijin
&Bbdri� , � m. -Andrija, os. ime
&Bbna, -y m, ž. -Ana, os. ime
an'btipat'b / anthipat'b, -a m. -namjesnik
apoloni�, � ž. - Apolonija, zemlj.
apolonoVh prid. - Apolonov apolon'b, -a m. -Apolon, os. ime
apostol'b, -a m. -apostol; posla-nik
apostolbsk'b prid. -apostolski
apostolb8tvovati, -ujQ, -ueši. -biti apostol, poslanik
appoloni� v. apoloni� araviisk"b prid. -arabijski aravi�, � ž. -Arabija, zemlj. araVb8k"h prid. -arapski aramoV"b prid. -Aramov aram"b, -a m. - Aram, os. ime arei, -ia m. -Ares, os. ime areta laretha, -y m. - Aretas,
os. ime ariani v. ari�ni ariam.sk"b v. ari�ru.sk"b arieV"b prid. ...,... Arijev; arieva
v�ra -arijanstvo arii, -e m. -Arije, os. ime arimate� I arimat�, � ž.
Arimateja, zemlj. aristid"b,-am.-Aristid,os.ime ari&ii, -"b m, mn. - arijevci, Ari
jevi sljedbenici ariem.sk"h priZ. -arijski; arijan
ski armeniiskh / armem.sk"b prid.
-armenski aromat"b, -a m. -miomiris aronoV"b prid. - Aronov; usp.
aroDh, arunOV"b
arom. prid. -Aronov; usp. aronoV"b, arunoV"b
artemon"b / artem"b, -a m. - Artemon, os. ime; usp. arthemon"b
arunOV"b prid. - Aronov; usp. arom., aronoV"b
arteDlh / artemi, -idy ž. - Arte-mida, os. ime
arhangeloV"bprid. -arhanđeov arhangel"b, -a m. -arhanđeo arhiepislmp"b, -a m. - nadbi-
skup arhierei, -a m, D arhiereovi -
prvosvećenik, arhijerej, svećenički glavar
arhiereisk"b prid. - prvo svećenički, arhijerejski
arhiereoV"b prid. -prvosvećenikov, arhijerejev
arthemon"b v. artemon"b / artem"b
aspida, -y ž. -zmija; usp. gad"b, ehim.na, zmii, zmi�
aspidoV"b prid. -zmijin, zmijski assarii, -e m. - asarij, sitan
mjeden novac, v. drahme asurh, -a m. -Asirac asirii, -a m. -Asirija, zemlj.
aron"b, -am. -Aron, os. ime asm v. asurh
asirs .. k"h prid. - asirski afedron"b, -a m. - čmar; usp.
zdd ..
aha(a)V"b, -a m. -Ahab, os. ime aCe vez. -ako, kada; aCe li -a
ako; iže ace -tko god
�BE
b-slovo »buky«;· �·-broj2,u ćirilici nema brojevne vrijednosti
b&gbriti, -:tjQ, -riši -bojiti u gri-mizno
b&gbrh, -a m. -grimiz bagrinica, � ž. -grimizni plašt balU, � m. -liječnik; usp. vračb balovanie, � s. -liječenje balb8tvo, -a s. -lijek, liječenje bllJlb8Jn. prid. -koji se odnosi na
kupanje, kupku ban�, � ž. -kupka bedra, -y ž. -bedro bei v. bez bez prijed. s G -bez bezakonenie / bezakonie / be-
zakoBbnie, � s. - bezbož-
22
nost, nepoštenje; prijestup, zlodjelo
bezakonbnik'b, -a m. -bezbožnik; zločinac, prijestupnik
bezakoBbnovati, -ujQ, -ueši -živjeti bezbožno, u nepoštenju, bezakonju; činiti prijestupe, zlodjela
bezakoBbn'b prid. - bezbožan; nezakonit; usp. bezboibn'b
bezakoBbn� prilo -bezbožno
bezboibn'b prid. - bezbožan; usp. bezakoBbn'b
bezboib8tvo, -a S. -bezboštvo
bez�znie, � S. - odvažnost, neustrašivost
bezbec:b.n'b prid. - siguran, bezopasan
bezveCbB'b prid. - netjelesan, nematerijalan
bezviru.n'b prid. - nevin, bezgrešan; usp. bezgriibn'b, neviBbn'b
bezvodm.n'b prid. - suh; pustinjski
bezvrtlimeBbB'b prid . - bezvremen;nepravodoban
bezv�cb.n'b prid. -koji ne zna bezv�rie, � s. - bezvje:tje, ne-
vjera 'I
bezvtlistbn'b prid. - nepoznat; neizvjestan, nejasan
bezglubn'b prid. -nijem; tih bezgn�Vbn'bprid. -miran, blag bezgodie, � S. - neprikladno,
nezgodno vrijeme bezgocb.n� prilo - u nepriklad
no, nezgodno vrijeme bezgradbniJn., -a m. - osoba
bez domovine, prognanik, izbjeglica
bezgrišbn'b prid. - bezgrešan; usp.bezviBbn'b, neviBbn'b
bezdan.stVbn'b prid. - -nezahvalan
bezdobb prilo -uzalud be�Vbn'b prid. -koji nije od
drva bezdUŠbn'b prid. -bezdušan
23
bezd'bidie, � S. -suša
bezd'bBa, -y Ž. -ponor, bezdan
bezd'bna�, -y� Ž. - ponor, bez-dan
bezd'bn'b prid. - bez dna, bez poda
bezlmeBbn'b prid. -bezimen
bezltlitbn'b prid. -koji ne stari bezmilostiV'b prid. - nemilosr-
dan bezmbvie, � S. - tišina; usp.
bezmbVb8tbvie bezml'bVbn'b prid. - tih bezml'bvb8tbvie, � S. - tišina;
usp. bezml'bvie bezm�n.n'b prid. - neizmjeran,
nemjerljiv
bezmqibn'bprid. -muž samo po imenu (Sveti Josip)
beznadeibn'b prid. - beznadežan
beznač�lbB'b prid. - koji nema početka, koji je oduvijek; vječan
bezokovati, -ujQ, -ueši -biti dr· zak, bestidan. bezobrazan
bezoob8tvo, -a S. -drskost, bestidnost
bezumie. � S. -bezumlje, nerazumnost; budalaština, glupost
bezum( .. )b. prid. - nerazuman, lud, bezuman; usp. beZUlD.ltD. ...
bezumld1ik ... , -a m. -bezumnik, nerazuman čovjek
beZUDlltD. ... prid. -budalast, lud, bezuman; usp. bezum( .. )b.
bez ... lobie, -a s. - nevinost, nedužnost; dobrota
bez ... lobbJl ... prid. -nevin, nedužan
bez ... ratii prid. -miran
bez ... čltStvovati v. becltStvo-vati
benedUn.t ... , -a m. - Benedikt, os. ime
besv6tbJl ... prid. - taman, mračan, bez svjetla
beskvasie, -e s. - beskvasan kruh'
beskvM.m.n ... prid. - neoskvr!\ien, neokaljan
beskoneč .. n ... v. beskOnhČbJl'" beskonhČbJl'" prid. -beskrajan,
beskonačan
beskr1tb .. n ... prid. -bezbrižan
bes1ovesbJl ... prid. - nijem; ne-razborit; neobrazovan
besloVhn ... prid. -nepromišljen
besl ... n..n ... prid. -bez sunca
besmn.tltStvo v. bes1tmn.t ... stvo
24
bespečab.n ... prid. -bezgrešan
besplač .. n ... prid. - koji je bez suza, bez pat!\ie
besplodt.n ... prid. -neplodan
bespl ... tbJlo prilo -bestjelesno
besp .... ti,n ... prid. -bestjelesan
besposa� prid. -neudana
bespravwUe, -e S. - nepraved-nost, nepravda
bespraVlodJ.n ... prid. -nepravedan
besprildadJ,n ... prid. - besprimjeran, neusporediv
besprestani prilo -neprestano, postojano
bespqtbJl'" prid. -besputan, bez puta
besramie, -e S. - besramnost, bestidnost; usp. bestudie
besranuJn., -a m. -besramnik, bestidnik; usp. bestudJ,nik ... , bestucb.c ..
besrambn ... prid. - besraman, bestidan; usp. bestudJ,n ...
bestrastie, -e S. -život bez pat!\ie
bestras .. n ... prid. - koji je bez pat!\ie
bestudie, -e S. -bestidnost, besramnost;usp. besramie
bestudJ,nUn., -a m. - bestidnik, besramnik; usp. besrambk ... , bestud.t.c ..
bestudJ,n ... prid. -bestidan, be-sraman; usp. besram .. n ...
bestudJ,n6 prilo - bestidno, be, sramno
bestucb.c .. , -a m. - bestidnik, besramnik; usp. besrambk", bestudJ,nik ...
best .. 16nie, -e S. - neraspadljivost
best .. 16Dbn ... prid. - neraspadljiv; usp; neish16Dbn ...
best�ž .. n ... prid. - strpljiv, bez pritužbi
beshrambnib, -a m. - beskućnik; Qsoba bez domovine, prognanik, izbjeglica
beec6Dbn ... v.bec6Dbn ...
be8Č-v. bee-
beS'lomn.tie, -e s. - besmrtnost; usp. bes'bDlI"'IotltStvo
be8'bDll"'lotbJl'" prid. -besmrtan
bes"'Dl1"IotltStvo, -a s. -besmrtnost; usp. beS'lollll"btie
bes ... nie, -e s. - nesanica; budnost
best.č--v. beC-
25
be�da. -y ž. -riječ, govor, razgovor; tekst Evanđelja; propovijed; jezik
bes6dovanie, -e s. - razgovor, besjeda, govore!\ie
bes6dovati, -ujQ,.-ueši -govoriti komu, razgovarati; raspravljati
bes�men .. n ... prid. - bez sjemena
beCinie, -e S. - neobuzdanost, razuzdanost
beCin..nica, � Ž. - neobuzdanost, razuzdanost; zloupotreba
beciDbn ... prid. -razuzdan
becis1 .. n ... prid. -bezbrojan, ne-mjerljiv
beeismeDbn ... prid. -bezbrojan
becuVltStVbn ... prid. -bezosjeća-jan
becltStvie, -e s. - obeščašće!\ie; beCltStvie tvoriti - obeščašćivati
beCltStvovati, -ujQ, -u.eši -obeščašćivati
beCltStbJl'" prid. -nečastan
be�e, -e s. -neplodnost; osama
� ... prid. -bez <\jeca; neplodan
bedm.n1t prid. skupocjen
beč-v. bee-
dragocjen,
bivati, -ajQ, -aeši - ubijati; usp. ubivati
-
bienie, � s. - udaranje; bičevanje
binu. v. byti bis .. n., -a m. -biser
biti, bbjQ, bbeši / bijQ, bieši -tući, udarati, biti
bič .. , -a m. -bič
blago, l-as. -dobro, dobro djelo
blago2 prilo - dobro
blagovoliti, -ljQ, -liši - svidjeti se, obradovati se
blagovolenie, -a S. -milost; dobra volja, dobrota
blagovoleno prilo -blagonaklono, dobrostivo
blagovom.n1t prid. -mirisan
blagovrimem.n1t prid. -točan, pravodoban
blagov..gocb.n1t prid. - blagonaklon, dobrostiv
blagov�rie, � S. - pobožnost, bogobojaznost
blagov�l'Itn1t prid. - pobožan, bogobojazan
blagov�l'Itn� prilo - pobožno, bogobojazno
blagov�stiti, �eQ, �stiši - priopćiti radosnu vijest; navijestiti Evanđelje
blagov�8tovati / blagov�st(lt8t)vovati, -ujQ, -ueši -priopćivati Radosnu vijest; naviještati Evanđelje
blagov�ati, -ajQ, aeši -prioPĆivati Radosnu vijest; naviještati Evanđelje
blagov�enie, � s. - dobra vijest; Radosna vijest, Evanđelje; Navještenje
blagogol�m.n1t prid. - koji ima dobre noge
blagodaVltC .. , -a m. -dobročinitelj
26
blagodarenie, � s. - zahvalnost, zahvala; Euharistija, pričest; usp. blagodarie, blagodan.stvie
blagodarie, � S. - zahvalnost; usp. blagodarenie, blagodan.stvie
blagodariti, -IjQ, -riši - zahvaljivati, iskazivati zahvalnost; hvaliti, slaviti; usp. blagodan.stviti
blagodan.stvie, � s. - zahvalnost, zahvala; Euharistija, pri-
čest; usp. blagodarenie, blagodarie
blagodan.stviti, -bllvljQ, -bstviši - zahvaljivati, iskazivati zahvalnost; hvaliti, slaviti
blagodan.stvovati, -ujQ, -ueši - zahvaljivati, iskazivati zahvalnost; hvaliti, slaviti
blagodan.stVltn1tprid. -zahva-lan
blagodatel .. , -a m. - dobročinitelj
blagodati, -amb, -asi -činiti dobro
blagodat .. , -i Ž. - dobro, blagodat, milost; dobro djelo; usp. blagod�t ..
blagodat .. niIn., -a m. -dobročinitelj; milostiva osoba
blagodatltB1t prid. - milostiv, ispunjen milošću; usp. blagod�t .. n1t
blagodušie, -a s. - dobrodušnost, dobrodušje
blagod�tel .. , -a m. - dobročinitelj, dobrotvor
blagod�t .. , -i Ž. - dobro, blagodat, milost; dobro djelo; usp. blagodat ..
27
blagod�tltB1t prid. - milostiv, pun milosti; usp. blagodatltB1t
blagodMnie, � s. - dobročin-stvo; dobro djelo
.
blagodMti, -dejQ, -deeši -činiti .
dobročinstvo
blagoizvoliti, -JjQ, -liši -svidjeti se; obradovati se
blagoizvol .. n1t prid. - ugledan, slavan
blagoizvolenie, � S. -dobrostivost, dobrohotnost
blagoispytanie, � S. -brižnost, pažnja
blagokorenltB1t prid. - plemenit, plemenita podrijetla
blagol�pltB1t prid. - dražestan, ljubak
blagoobraz .. no prilo - uljudno, pristojno
blagoobraz .. n1tprid. -ugledan, plemenit
blagopriimičltB1t prid. - prigodan, prikladan; usp. blagoprij�t .. n1t
blagoprilež .. n1t prid. - ustrajan, postojan
blagoprij�t .. n1t prid. - prikladan; usp. blagopriimičltB1t
blagorastvorenie, � s. - prikladna mješavina / otopina
blagorodie, � s. -plemenitost
blagoslovenie v. blagoslovlenie
blagosloven"h v . blagoslovlen"h blagoslovesiti, --ešQ, --esiši -
blagosloviti; hvaliti, slaviti
blagoslovestvenie, � s. - blagOslov; usp. blagoslovlenie, blagoslovecvenie, blagosloveienie
blagoslovestviti, -eevljQ, --estviši - blagoslivljati; hvaliti, uzdizati
blagoslovestVltn"h prid. - blagoslovljen; usp. blagosloves .. n .... blagoslovlen"h
blagoslovestiti, -ećjQ, --estiši -blagoslivljati; hvaliti, slaviti, uzdizati
blagoslove8hn"h prid. - blagoslovljen; usp. blagoslovestVltn"h, blagoslovlen"h
blagosloves"hstvovati, -ujQ, -ueši -hvaliti, slaviti, uzdizati
blagoslov.enie, � s. -blagoslov; usp. blagoslovenie, blagoslovlenie, blagosloveienie
blagosloveienie, � s. - blagoslov; usp. blagoslovestvenie, blagoslovlenie, blagosloveevenie
blagosloviti, -vljQ, -viši -blagosloviti; hvaliti, slaviti, uzdizati
blagoslovienie, � s. - blagoslov; usp. blagosiovestvenie, blagoslovecvenie, blagosloveienie
blagoslovlen"h prid. - blagoslovljen; hvaljen, slavljen, uzdizan; usp. blagoslovestVItn"h,blagosloveshD"h
blagosl�ti v. blagoslovestviti, blagoslovestiti
blagostyni, � ž. - dobrota; dobrostivost, blagonaklonost; usp. blagost ..
28
blagost .. , -i ž. -dobrota; dobrostivost, blagonaklonost; milo'st; usp. blagostyni
blagost .. n"h prid. - dobrostiv, milostiv
blagos"htvoriti, -rjQ, -riši -učiniti dobro
blagotvoriti, -rjQ, -riši - činiti dobro
blagočhStiV"h prid. - pobožan, bogobojazan; usp. blagočbsthD"h
blagočhstie, � s. - pobožnost, bogoljubnost
blagočhSthDo prilo -pobožno blagočhst .. n"h prid. - pobožan;
usp. blagočhStiV"h blagoqhanie, -a s. -miomiris blagoqhan .. n"h prid. -mirisan
bl&g"h prid. - dobar, mio, drag, umiljat, ljubazan
blagyni, � ž. -dobrota, dobro bldenik"h, -a m. -svetac, blaže
nik blaienie, � s. -blaženstvo, sre
ća; usp. blaienhStvo blažen"h prid. - blažen, blago
slovljen; sretan blažeBbn"h v. blden"h blažeBbstvo, -a s. -blaženstvo,
sreća; usp. blaženie blažiti, -žQ, -žiši -slaviti, veliča
ti, uzdizati blazna, -y ž. -zabluda; pogreška blazniti (s�), blažnjQ (�), bla
zniši (s�) - obmanjivati (se), dovoditi (se) u zabludu, kolebati (se); biti u zabludi; sablažnjavati (se), izazivati negodovanje
blazn"h, -a m. -pogreška, zabluda; grijeh; sablazan; iskušenje
blaznhDič .. prid. -bogohulnički
29
blazDhD"h prid. -kolebljiv, nesiguran; pogrešiv; bogohulan
blato, -a s. - blato; usp. brhna, br .. nie, kal"h
bližika, -y m. iž. -rođak, bližnji bliž .. niiprid. -blizak, bližnji blizllbC", -a m. - blizanac bliznbČ .. n"h prid. - blizanački;
dvojni bliz"h / bliz .. prilo -blizu bliskati (�), -ajQ (s�), -aeši (�)
- bljeskati (se), blještati (se), blistati (se), svjetlucati (se)
blisk"h, -a m. -bljesak blistanie, � s. -bljeskanje, blje
sak; odsjaj, sjaj; usp. bliscanie blistati �, -ajQ s�, -aeši � -
bljeskati se, blještati se, blistati se, svjetlucati se
bliscanie, � s. - bljeskanje, bljesak; odsjaj, sjaj; usp. blistanie
bliscati (�), -ajQ (�), -aeši (s�) -bljeSkati (se), blještati (se), blistati (se)
blhvati, bljujQ, bljueši - povraćati
blhvotina, -y ž. -bljuvotina bl..canie, � s. -bljeskanje, blje
sak; odsjaj; usp. blistanie bl..cati (�), -CjQ, (�), -iiši (�)
blještati (se), blistati (se)
bl�d ... prid. -blijed
bl�d�ti, -dejQ, -deeši -blijedjeti
bJjudo, -a s. -pladanj, velik ta-!\iur; usp. bJjud ...
bJjud ... , -a m. -plada!\i, velik ta!\iur; usp. bJjudo
bJjusti (s�), bljudQ (�), bljudeši (�) - čuvati (se), paziti (se), brinuti se; stražariti
bl�diV'h prid. - brbljav; usp. bl�n ...
bl�, 1 -i m. -brbljavac
bl�,2 -i ž. -besmislica, brbljarija; koještarija
bl�k'b, -a m. -brbljavac
bl� ... prid. - brbljav; usp. bl�V'h
bl�sti, bl�Q, bl�eši - brbljati, nejasno govoriti; bludničiti
blqdiliCe, -a s. -mjesto poroka i razvrata, javna kuća
blQditi, blQždQ, blQdiši - lutati, ski�ti, bluditi; bludničiti
blqd.oJjubie, � s. -razvratnost
blqd. ... , -a m. -razvrat, blud; preljub
blQCb.nik ... , -a m. - razvratnik, bludnik
blqd.t.nith8tvo, -a s. - bludništvo, prostitucija
blqd.r.nica, � ž. -bludnica
blqdttničlIsft prid. -bludnički, razvratan
blqdllno prilo -razvratno, bludno, razuzdano
blqdlln ... prid. -razvratan, bludan, razuzdan
bo vez. i čest. -jer, zato što; stoga; pa, ta
bogatiti (�), -aĆQ (s�), -atiši (s�) -bogatiti (se), obogaćivati (se)
bogat... prid. ---" bogat
� bogath8tvie �/ bogath8tvo, -a S. -bogatstvo
bogat�ti �, �jQ s�, �eši � -bogatiti, obogaćivati
bogoavlenie V. bog�vlenie bogoborie, -a, S. -borba protiv
Boga bogobon.n ... prid. -koji se bori
protiv Boga; usp. bogokotorlln'b,bogosvan.n ...
bogobon.cll, -a m. -borac protiv Boga; usp. bog08Van.nik ...
bogovesellln ... prid. -koji se raduje uBogu
bogovid..cll, -a m. - vidjelac Boga
30
bogoV'hgodlln ... prid. - bogougodan; usp. bogogodlln ... , bogol�pt>n ... , bogougodlln ...
bogoglasIlnO prilo - božanskim glasom
bogogodlln ... prid. - bogougodan; usp. bogoV'hgodiln ... , bogol�plln"', bogougodlln ...
bogodarenie, � S. -dar Božji
bogokotorIIn'" prid. - koji se bori protiv Boga; usp. bogo-borlln"',bogosvan.n ...
bogol�pllno prilo - nalik Bogu, prilično Bogu
bogol�plln ... prid. - bogougodan; božanski; usp. bogoV'hgodhu ... , bogogodlln ... , bogougodlln ...
bogoJjubiV'h prid. - koji ljubi Boga, pobožan, bogobojazan
bogoJjub..cll, -a m. -bogoljubac
bog�m.n.z'bk ... prid. -koji mrzi Boga
bogomqd.r'lo prid. - božanski mudar
bogonaučen ... prid. - od Boga naučen
bogonosiV'h / bogonosIln ... prid. - koji nosi u sebi Boga
bogonos..cll, -a m. -koji nosi u sebi Boga
bogoobrazlln ... prid. - koji je Bogu nalik
31
bogopoznanie / bogorazumie, � m. -spoznaja Boga
bogorodica, � Ž. -Bogorodica .
bogorodičin ... prid. -Bogorodičin
bogo8Van.nib, -a m. - borac protiv Boga; usp. bogobon.cll
bogosvan.n ... prid. -koji se bori protiv Boga; usp. bogobon.n ... , bogokotorIIn'"
bogoslovestviti, -eevljQ, -estviši - govoriti o Bogu, hvaliti Boga, propovijedati, naviještati Evanđelje
bogosloveslltvovati, -ujQ, -ueši -govoriti o Bogu, teološki raspravljati
bogosloviti, -vljQ, -viši -govoriti o Bogu, hvaliti Boga
bogoslovlenie, � S. -bogoslovlje
bogosloVllenie v. bogoslovle-nie
bogosloVIIn ... prid. -bogoslovni
bogosloVIICII, -a m. -bogoslov
bogoubiiclI, -a m. - ubojica Boga
bogougodlln ... prid. - bogougodan; usp. bogoV'hgodlln ... , bogogodlln ... , bogol�plln'"
bo,ou�en1t prid. -od Boga naučen
bo,ooloStiV1t prid. - bogoboja-zan, koji Ablje Boga
bo,očJoStivepril. bo,očloSt .. UO prilo bo,ooMI>C", -a m. -pobožan čo-
vjek
bo,olIvlenie, � S. -Bogojavlje-nje; usp. epifani�
bo,..., -a m. -Bog, bog
bogyni, � Ž. -božica
boiiiprid. -Božji
boilt8k1t prid. -božanski, Božji
boiJoStvo, -a s. -božanstvo
boi .. stVl>U1t prid. - božanski, Božji
bole prilo bo1ii V. v:elikJ. bol6, -i m. -bolesnik, nemoćnik
bol .. ma V. bol .. mi boll>mipril.
usp. boll>Š .. mi bo16n1t prid. -bolestan
boll>Š .. mi prilo ma; usp. bol..mi
bol�zm., -i Ž. - bolest, boležljivost; bol. patnja
bol�zm.n1t prid. - bolestan, bolan
. bol�ti, boljQ, boliši - bolovati, biti bolestan; trpjeti bol, patiti
bol�riu1t, -a m, mn. bol�re -velikaA
32
bol�n.sIn. prid. -velikaAki
boreme, � s. -borba; usp. bra-me,bran ..
borI>C .. , -a m. -borac
bosti, bodQ, bodeši -bosti
bonprid. -bos
bollzu1t, -i ž. -strah, bojazan
boliti �, bojQ �, boiAi S� -bojati se
brada, -y Ž. -brada
brady, brad'bve, brad'bvi Ž. -sjekira, bradva
brad�ti, -d�jQ, -d�eši -obrasta-ti, dobivati bradu
brazda, -y Ž. -brazda
braIn., -a m. -svadba; brak
branie, � s. -borba; natjecanje; usp.br8nl>,borenie
braniti, -n.iQ, -ni�i -braniti
br8nl>, -i Ž. - natjecarije; bitka, boj, rat; usp. boreme, branie, br8nl>
branlt8k1tprid. -ratni, borbeni
brati (�), boIjQ (s�), boreši (s�) -boriti se, vojevati
bratie V. bratrie
bratoJjubutvie, � S. -bratska ljubav; usp. bratroJjubie
bratontvorenie, � S. -bratimljenje; usp. bratrotvorenie
bratoubii8tvo, -a s. - bratoubojstvo
bratrie, � ž. -bratstvo, braća; usp. bratrloStvo
bratroJjubie, -a S. -bratska ljubav; usp. bratoJjubloStvie
bratrotvorenie, -a S. - bratimljenje; usp. brato81ttvoreme
bratn, -a m. -brat
bratrl>n .. prid. -bratski
bratrl>8tvo, -as. -bratstvo; usp. bratri�
bratu��d1t, -a m. -nećak
brat- V. bratr-bratuky prilo -bratski
bra�"u1t prid. -svadbeni; syno-ve bra�..mi -svadbeni gosti
brailonO, -a S. -hrana, jelo; usp. pica, pi�me
brai .. m.ce, -a s. -hrana; pričest
brid1tk1t prid. -bridak, oštar
britva, -y Ž. -britva
bnVl>, -i Ž. -obrva
bnzo prilo -brzo, hitro
bnu�, brbnb Ž, mn. -oklop
33
br1t8elie, � s , zb. mn. -krhoti-ne, komadići
brysalo, -a s. -ručnik, ubrus
brl>Vl>Uo, -a S. -brvno
brl>na, -y Ž. -blato, prljavština; usp.blato,brl>uie,kal1t
brl>nie, � s. -blato; usp. blato, brbua, kal1t
brl>nI>U1> prid. -blatan
bri,..., -a m. -brijeg
brii .. u1t prid. -bregovit
briz .. u1t, -a m. -travanj
bremem.u1t prid. -opterećen
brem�, bremene, bremeni S .
-breme, teret
briCi V. uebriCi b�canie, � s. -zveketanje, bre
canje
buest .. , -i Ž. -ludost, glupost
bui prid. - lud, glup; usp. OI'QdiV1t
buistvo, -a S. -glupost, ludost, bezumlje
bukar&, -i m. -knjigoznanac
buky, buk'bve, buk'bvi Ž. -slovo; štivo, napisan tekst, listina
bunn1t prid. -buran, olujan
buri, � Ž. -bura
b'l>drost .. , -i Ž. -čilost, živahnost
b1ldrJ. prid. -čio, živahan; UBp. b"bidn.
b"bd�nie, � B. - bdjenje b"bd�ti, b'hždQ, b'hdiAi -bdjeti b"bidn.prid. -čio, živahan; UBp.
b1ldrJ. b"bh"bma I b"bh"bmb prilo -uop
će; UBp. b'hiijQ b"bčela, -y ž. -pčela b'hiijQ prilo -uopće; UBp. b"bh"b
ma I b"bh"bMb byvati, -ajQ, -aeAi - nastajati;
događati se; održavati se; nalaziti se
bylie, -e B. -(ljekovito) bilje bystn. prid. - bistar; čio, živa
han byti, esmb, esi (neBvrš) I bQdQ, bQ
deAi (svrš), aor. byh'b, impr Mah'b, kond. bimb byl'b akt. part. prez. sy (m, s), sQci (i) -biti; dogoditi se I događati se; nastati I nastajati
bbrati, berQ, bereAi -brati, sabirati
bytie, -e s. - bitak, biće
begati, -ajQ, -aeAi -bježati; usp. Mžati
beda, -y i. -nevolja, jad
34
b�diti, MždQ, bMiAi -siliti, .prinudivati
becb.n"b prid. - bijedan; težak; opasan
b�ianie, � B. - bijeg; UBp. bestvo
blJiati, MŽQ, Mžii!i - bježati; UBp. b�lati
b�liti, �JjQ, MliAi -bijeliti b�lorizbCb, -a m. -laik blJlostb, -i i. - bjelina; čistoća beb prid. -bijel b�siti �, MAQ s�, MsiAi s� -biti
opsjednut demonom b�sovanie, � B. -bijes, bjeAnje
nje b�SOVbSkl. prid. -demonski bestvo, -a B. - bijeg; UBp. beia
nie ben, -a m. -zao duh, demon be8bnovati 8�, -ujQ s�, -ueši �
biti opsjednut demonom be8bn"b prid. - bijesan; opsjed
nut demonom beienie, -e S. -bijes; op�ednu-
tost demonom beien"b prid. - bijesan bQdQv. byti bQdQCii prid. - budući; bQ
dQcee -budućnost
'lP V B
v-slovo »vMy«;· 'tP. - broj 3" B· - broj 2
va -N, A dvo zam. ty vaaloVb prid. -Baalov vaal"b, -a m. -Baal, os. ime vabiti, vabljQ, vabiši - vabiti,
mamiti vavilon"b, -a m. -Babilon, zemlj. vavilonb / vavilonb8k"b prid. -
babilonski vaditi, važdQ, vadiši -tužiti, op
tuživati, klevetati vai neskl, m. mn. -palmine gra
ne; usp. vae valiti �, valjQ s�, vališi s� -va
ljati se, kotrljati se
35
valeti 8�, -1�jQ s�, -l�eši s� -va-ljati se
vapa, -y i. -bara
varaava, -y m. -Baraba, os. ime varahiin"b prid. - Varahijin,
prema Varahija, os. ime variti, l varjQ, variši - ići napri
jed, preteći; prethoditi, doći ispred
variti,2 varjQ, variši -kuhati, variti
V&r"b, -a m. -vrućina, žega
V&r"bV&r"b, -a m. - barbarin; stranac
v&r"btolomei, -e m. - Bartolomej, os. ime
V8l'b, -i i. -palača, dvorac
variti, -6jQ, -6eAi - prethoditi, pretjecati, dolaziti ispred
V88Dh prilo -vjerojatno, valjda Vdb, vala, vaie zam. - vd,
vMa, vMa v� neBkl, B. mn. - palmine gra-
ne;UBp. val va'nie, -6 B. -kip, skulptura ved.- V. vesti
vedro prilo -vedro vezde V. VbIIbde vele V. o vele
veleglasbno prilo - vrlo glasno velericiV'b prid. - razmetljiv velieimeBbn'h prid. -slavan veli�d'h, -a m. - izjelica velii prid. - velik; velii dbBb -
blagdan; usp. veliki. veliistvo, -a B. - veličina; UBp.
velikota
velikoduibn'h prid. - velikoduAan
velikol'potie, -e B. - veličanstvenost
velikota, -y ž. - veličina; usp. veliistvo
velik'h prid, komp. v�Cii, boW velik; velik1. dbBb -blagdan; velika(') ned'l' - Uskrs; usp. velii
36
veli�aV'b prid. - umiAljen, ohol; ponosan
veli�anie, -6 B. - umiAljenost, oholost; ponos
veli�ati (s�), -ejQ (�), -aeAi (s�) - veličati (se), slaviti (se), uzdizati (se); razmetati se; UBp. veli�iti (�)
veliMe, -6 B. - veličina; uzviAenost, veličanstvenost; UBp. ve· li�bStvie / veli�bStvo
veH�iti (�). -čQ (s�), -čiAi (�) -veličati, slaviti, uzdbati; razmetati se; UBp. veli�ati (s�)
veli�bStvie / veli�bStvo, -a B. -veličina, uzviAenost; veličanstvenost; usp. veličie
veli'n., -a m. - belijal, đavao velmi v. velbmi
velbbqd'h, -a m. -deva vebbqidb prid. -devin velbglasbBb prid. -glasan
velbdarovanie, -6 s. - darežlji-vost,dobrotvornost
velbz'vob / velbz'vul'h, -a m. -Belzebub, Sotona
vebi v. velii velbl'pota, -y ž. - veličanstve
nost, uzvišenost vebl'P'h / velbl'pbn'h prid. -
veličanstven, uzviAen
velbDli prilo - vrlo, veoma; jako, glasno
velbmoj�, -b pl. t. -plemići, vel· može
velbmqđrbStvovati, -ujQ, -ueAi -razmetati se
velbricevati, -ujQ, -ueAi - razmetati se
velbriciV'b V. velericiV'b
velflnie, -e B. -zapovijed, naredba, nalog, odredba; UBp. povel'nie
velflti, veljQ, veliii - zapovijedati, naređivati, nalagati; htjeti, željeti
ve�amin'h, -a m. -Benjamin, os. ime
ve�miBb prid. -Benjaminov vepn., -a m. - vepar veriga, -y Ž. -lanac ver�, � ž. -zasun, zapor
veseliti (�), -ljQ (s�), -liši (�)-veseliti (se), radovati (se); veselo živjeti
veselie, -e s. - veselje, radost; gozba
veselo prilo -veselo, radosno vesel'h prid. -veseo, radostan veslo, -a s. - veslo vesna, -y ž. -proljeće
37
ve8Bbn'h prid. -proljetni vesti, vedQ, vedeši, 1. l.jd. Bigm.
1. aor. V�S1> -voditi vesti (�), vezQ (s�), vezeti (s�) -
voziti (se), jahati, ploviti veSbn- V. VbIIbn'h vehh'hprid. -star, davni; vet'h
hyi zavih -Stari zavjet vet'hiati, -ajQ, -aeši -starjeti VeCb, -i ž. - stvar, predmet; na
rav, ćud; događaj, zgoda; po-sao, čin
veCbn'h prid. -predmetni, stvarni, materijalni
VeCbStvo, -a B. - predmetna stvarnost
vooen., -a m. -večer vooennii prid. -večernji večeri, � ž. - večera, gozba večerenie, -e B. -večeranje vooeriti, -6jQ, -6eši - večerati vidimo prilo - vidljivo vidim'h prid. - vidljiv; usp. vi
dom'h, vidbn'h
vidovati, -ujQ, -ueAi -promatrati, motriti
vidom'h prid. - vidljiv; UBp. vidim'h, vidbn'h
vidsaida V. vid'h8alda vid'h, -a m. -vid; pogled; izgled
vid'b88ida, -y ž. - Betsaida, zemlj.
vid .. saicb.sk .. prid. -betsaidski vicb.n .. prid. - vidljiv; usp. vi·
dim .. , vidom .. vidJ.cob, -a m. -očevidac, svjedok vid�nie, -tl s. -gledanje, proma
tranje; pogled; vid; izgled vid�ti, viždQ, vidiAi -vidjeti; gle
dati vina, -y ž. - krivnja, propust;
uzrok, povod; izgovor vinarb, -a m. -vinogradar vino, -a s. - vino; vinova loza,
grožđe; vinograd vinoVbn.. prid. - kriv; vino
Vbna tvoriti -okrivljavati vinograd .. , -a m. -vinograd, vi
nova loza vinogracb.n .. prid. - vinograd
ski vinodatie, -tl s. -darovanje vina vinopiVbCa / vinopiica, � m. -
vinopija, pijanica vinopitie, -tl s. -pijenje �na vin&nik .. , -a m. - začetnik, po
kretač vinbn .. prid. - kriv, okrivljen;
prouzročitelj; obvezan; vinski; vim.na (s .. )tvoriti -obvezati, zadužiti
38
virb8av�, � ž. - Bat-šeba, os. ime
vis�nie, -tl s. - viset\ie
vi�ti, viAQ, visiAi -visjeti
vitani�, � ž. -Betanija, zemlj.
vitanie, -tl s. -Qbitavanje, bora-vak
vitati, -8jQ, -aeAi -obitavati, boraviti, živjeti; navratiti
vitie v. v�tvie
vitlee-, vitleo--, vitlio--, vitl�o-v. vitblee-, vithbleemb
vitbleem .. , -a m. - Betlehem, zemlj.
vitbleemskiprid. -betlehemski
vitbleom .. , vitbl�mb, vitbleom .. v. vitbleem ..
vi�lica, � ž. -vihor, oh.\ia
vithleem .. / vithbleemb v. vitbleem ..
vlaga, -y ž. -vlaga
vladyka, -y m. - vladar, gospodar; vlast
vladyčica, � Ž. -vladarica, gospodarica
vladyčbn .. prid. -vladarov, gospodarev
vladyčb8k .. prid. -vladarski
vladyčbstvie . / vladyčb8tvo, -a s. -vladavina, vlast, gospodaret\ie
vlasvimisati, -s8jQ, -saeAi - bogohuliti
vlasviml6ti, -tljQ, -tleAi - bogo-huliti
'
vlasvimi�, � ž. -hula, bogohuljet\ie
vlastelin .. / vlastelb, -a m. -gospodar, vladar
vlastelbsk .. prid. -vladarski
vlasti, vladQ, vladeAi - vladati, upravljati
vlastb, -i ž. - vlast, sila, moć; područje vlasti
vlasf- v. vlasv-
vlas .. , -a m. -vlas, dlaka, kosa vlasen .. prid. -od kose, dlakav
vlačiti, -čQ, -čiAi -vući, odvlačiti vl .. k .. 1, -a m. -vuk; usp. vlbk ..
vl .. k .. 2 usp. vl�ci
vl .. na, -y ž. -val; vuna vl .. niti 8�, -t\iQ s�, -niAi s� -biti
valovit, talasati se, lelujati se vl .. nbn .. prid. -valovit
vl .. n�ti �, -tljQ s�, -tleAi s� -biti valovit, talasati se, lelujati se
vl .. nenie, -tl s. -udaranje valova o obalu, talasanje
39
vlwnqti, -nQ, -neAi - mucati v"'hvovanie, -a s. - vračanje,
magija vl .. hvoVbn .. prid. - magijski,
čarobni v"'hvoJjubie, -a s. - strast za
vračanjem v"'hv.., -a m. -vrač, čarobt\iak vl1>ČbCb, -a m. -stričak (biljka) v"'šbba, -y ž. -vračanje, magija vl .. šbbbn .. prid. -magijski vl .. šb8k .. prid. - vrački vl"šb8tvie / vl"šb8tvo, -a s.
- vračanje, magija vlbk .. , -a m. - vuk; usp. VI .. k1>l
vleci, vlekQ, vlečeAi, akt. part. pret. l. vl'bh -vući, odvlačiti
voaniMtges .. neskl. - Boanerges, os. ime
voda, -y ž. -voda; vodena povrAina (rijeka, jezero, more)
voditi, voždQ, vodiAi - voditi vodono8 .. , -a m. - vodonoAa;
vjedro, posuda za vodu vodono8b, -i ž. -vjedro
vodopiica, � m. - vodopija VOdOtOOb, -a m. -vodeni tok; po-
tok vocb.notrdovih prid. -koji bo
luje od vodene bolesti
vodltJl1o prid. - voden voidr., -a m. - vođa; vojvoda,
knez
vozitl.�, vožQ s�, voziAi � -vo-ziti (se), ploviti (se)
VOZ1o, -a m. -kola volvo vom1o
vom1o, -a m. - vojnik, ratnik, mn. voini/voi-vojnici, vojska
voim.stvo, -a m. -vojska, vojna služba; ot�ti voim.stvo -naruliiti vojničko dostojanstvo
voieka, -y ž. -rat,borba; vojska volav. vol�
vole čest. -i gle; dakle; zar (ne), li voliti, voljQ, volilii -htJeti, želje.
ti; davati prednost, pretpostavljati
voloVbn1o prid. -volovski; 8QP-1'Q1J'It voloVbl1yi - volovska zaprega
vol1o, -u m. -vol vob.n1o prid. - dragovoljan, vo
ljan, hotimičan vole, � ž.-volja; odluka, namje
ra; želja, zahtjev; pohota, lakomost; bez volt; -nenamjerno; po voli - dobrovoljno
vol�vole vez. - ili-ili, bilo-bilo volejq prilo -rado, s voljom
40
vo�, � ž. -vonj, miris von�ti, �jQ, �Ai -mirisati VOOZ1o, -a m. -Booz, os. ime VOU1o, -a m. -vosak voe.,a, -y ž. - bič voevati, vojujQ, vojuelii - rato
vati voevoda, -y m. - vojskovođa,
zapovjednik; vladar; vojvoda; prefekt
Voevodin1o prid. - vojskovođin, zapovjednikov; vladarov; vojvodin; prefektov
VoeVocb.sk1o prid. -koji se odnosi na vojskovođu, zapovjednika, vladara, vojvodu, prefekta
voevocb.stvo, -a s. -prostor vladanja vladara, vojvode, prefekta; vojvodstvo
vrabii, � m. - vrabac vralJ'lt, -a m. -neprijatelj vrdenie, � s. -vračanje, gata-
nje vrdiiprid. -neprijateljski vrdt.da, -y ž. - neprijateljstvo;
vrddq im�ti -mrziti vrd&dovati, -ujQ, -uelii -nepri
jateljevati; mrziti vr�b8ky prilo -neprijateljski vranoV1o prid. - gavranov; vra
nin
vran1o, l -a m. - gavran, vrana vran102 prid. -cm vrata, -b s, pl. t. - vrata vratarica, � ž. -vratarica vratan., -a m. - vratar; usp.
vratt.nik1o
vratiti (�), vraĆQ (s�), vratilii (s�) - vratiti (se); obratiti (se)
vrat1o, -a m. -kolo, kotač (za mučenje); nazupćani obrambeni zid
vrat'lok1o prid. - kolebljiv, nepostojan, nestalan
vratr.nik1o, -a m. - vratar; usp. vratlU"b
vračevati, -ujQ, -uelii - liječiti, ozdravljati
vračeV10 prid. -liječnikov vračevr.n1o/vračeVb8k'loprid. -
liječmčki vračr., -a m. -liječnik; usp. balii
vračr.ba, -y ž. -liječenje, iscjeljivanje
vračr.br.no prilo -liječnički, me-dicinski
vračr.br.n1o prid. -koji liječi vrbba, -y ž. -vrba vrbbie, � s. - vrbik vrbVb, -i ž. -konopac, uže vrbženie, � s. -bacanje
41
vr108ta, -y ž. - životna dob; naralitaj
vrbtogradan., -a m. - vrtlar vrbtograd1o / vrbt'lo / vrbt'lopO
gracb, -a m. - vrt
vrbt'lop1o, -a m. - vrt; lipiJja, jazbina
vrbt�ti 8t;, Vl"'bĆQ s�, vntilii � -vrtJeti se
vrbhovr.n1o / vrhOVbnb prid. -vrhovni, najviIii, glavni
vr1ohuprijed. s G - iznad, nad, povrh
vrbhupril. - gore vrbh1o, -u m. -vrh vr ...... v. vrr.-
�ti, vreždQ, vr&:lilii - ozlijediti; oštetiti
vred1o, -a m. - ozljeda, rana; bolest; ne vredu 81otvoriti
, (imeti) -odbaciti što kao nevrijedno
vredr.n1o prid. -ozlijeđen vreždati, -ajQ, -aelii -ozljeđiva
ti, raniti vreždenie, � s. - ozljeđivanje,
ranjavanje vremenr.n1o prid. - vremenski,
privremen, kratkotrajan, nepostojan
�m�, vr�mene, vr�meni B. -vrijeme, razdoblje; godiAnje doba, trenutak; prigoda, dobra prilika; ob m'hD.oga �mene - već odavno; v'h �m� - navrijeme, u pravi čas
�ti v. VIt�ti
vrAtice, -a 8. - torba
�ci, VI"bgQ, VI"bžeAi - baciti (se), vrgnuti
vs-v. V'h8-
v'h prijed. B L i A - u; VIt čemItčemu, radi čega; v'h t� - protiv tebe; v'h nezaapQ v. V'hnezaaPQ
V'hblagovoliti, -voljQ, -voliAi -učiniti Ato milostivo
V'hbAgati, -ajQ, -aeAi - utrčati
V'hbAgnQti, -nQ, -neAi - pobjeći u Ato
V'hvesti, -edQ, -edeši - uvesti (uvedem)
V'hvleci, -ekQ, -ečeAi - uvući
V'hvociiti, --oždQ, --odiši - uvoditi
V'hvreti, V'bVbrQ, V'bvbreAi - uda-riti
V'h�ćH, -rbgQ, -rbžeAi - ubaciti
V'hveriti, -rjQ, -riši.....:. uvjeriti; povjeriti
V'hvesiti, -ešQ, -esiši - objesiti
42
V'hvMti, V'bV�jQ, V'bv�Ai - upuhati
V'hgaidanie, -e 8. - ugađanje
V'hgaidati, -ždajQ, -ždaeAi -ugađati
V'hglaAenie, -e 8. - poučavanje, poduka
V'hglQbiti, -bljQ, -biAi - udubiti
V'hgnezditi �, -eždQ s�, -ezdiAi s� - ugnijezditi se
V'hgoditi, --oždQ, --odiAi - ugoditi
V'hgod&nik .... , -a m. - mio, drag, ugodan; božii V'hgod&nik"b -bolji ugodnik
V'hgodbJl .... prid. - ugodan
V'hdaati v. V"bdaAti
V'hdati, -amb, -asi -dati, uručiti, predati; V'hdati s� - odati se, predati se; podati se, potčiniti se
V'bdaeti, -ajQ, -aeši - davati, uručivati, predavati; V'hdaeti s� - odavati se, predavati se; otpravljati se
V'hdvareti �, -ejQ s�, -eeši � -nastanjivati se, naseljavati se
V"bdvlgnQti v. V'hzdvlgnQti
V"bdvoriti �, -rjQ s�, -riši s� -nastaniti se, naseliti se
Vhd.rqžati, -ajQ, -aeAi - uspravljati, podizati
V'hdrqžiti, -žQ, -žiši - uspraviti, podignuti
V'hdunQti / V"bd .... hnQti, -nQ, -neši - puhnuti, duhnuti
v .... dAti, v'bdeždQ, V'bdeždeši / v'bd�jQ, V'bd�eAi - staviti, položiti
V'hžagati, -gajQ, -gaeAi - užizati, paliti
V'hždelati, -ajQ, -aeši - žudjeti, čeznuti
V'hždelAti, -lejQ, -leeši - žudjeti, čeznuti
V'hžd�dati (�), -ajQ (s�), -aeši (s�) - ožeđati
V'hžeci, -egQ, -ežeši - užeći, zapaliti
V'hži3ati, -ajQ, -aeši - užizati, paliti
V'hžizati vo V'hži3ati
V'hžltgati, -ajQ, -aeši - užeći, zapaliti
V'hZ vo V'hz ....
V'hzakoniti, -njQ, -niši - ozakoniti, propisati zakonom
V'hzakonie, -e 8. - zakon; zakonodavstvo
43
V'hzal(1.)kati (s�), -l('b)ČQ (�), -l('b)čeAi (s�) - ogladnjeti
V'hzbiti, -ijQ, -ieši - udariti
v .... zblagoslovestviti, -ećtvjQ, -estviši - blagosloviti
V'hzboeti �, --ojQ s�, --oiši s� -uplaAiti se
V'hzbraniti, -njQ, -niAi - zabraniti; spriječiti; uskratiti
V'hzbraneti, -ejQ, -eeAi - zabranjivati, priječiti; suprotstavljati
V'hzbuditi, -uždQ, -udiši, akt. -part. pret. lo V'bzbuždb - probuditi
v .... zbuždati, -ajQ, -aeši - buditi
V'hzbužd& Vo V'hzbuditi
V'hzbuenie, -e 8. - glupost, lu-dost, budaIaAtina
V'hzb .... nQti, -nQ, -neši - probuditi, prenuti
V'hZbLrati, -berQ, -bereši - sabrati, pokupiti, skupiti
V'hzbesiti (�), -eŠQ (s�), -esiAi (s�) - razbjesniti, razbjesnjeti se
V'hzbA80vati �, -ujQ s�, -ueši s� - postajati bijesnim
V'hzbAsLneti, -n�jQ, -n�ši - razbjesnjeti se
�zb6iati, -ajQ, -aeši - postajati bijesan
�zb6ienie, � 8. - bijes, bje-. snilo
�zvaliti, -JjQ, -liši - navaliti, nagurati
�zvariti, -IjQ, riši - zakuhati, rastaliti
�zveličati, -ajQ, -aeši - veličati, hvaliti, uzdizati
�zveličiti, �, --čiši - uvećati; učiniti velika (dobra) <ljela; uzveličati, uzdići; proslaviti
�zveseliti (�), -seJjQ (s�), -seliši (�) - razveseliti (se)
�zvesel�ti, �jQ, �ši - razveseljavati
�zvesti (�), -edQ (s�), -edeši (s�) -odvesti gore, uzvesti; izbaviti, osloboditi; uvesti, privesti; podignuti; uzdignuti se; gorditi se
�zvitie, � s. - prednost
�zvitl., -i ž. -prednost
�zvl�i, �kQ, �češi - izvući
�zvoditi, -oždQ, -ođiši - podi-zati, uzdizati
�vratiti (�), -acQ (�), -atiAi (�) -uzvratiti, vratiti; poslati natrag; vratiti se; promijeniti; okrenuti se; odvratiti
44
�zvraCati (�), -ajQ (SQ), -aeAi (s�) - vraćati (se), obraćati se; povlačiti unatrag
�zvracenie, � 8. - vraćanje, povratak
�zvriCi, -rbgQ, -rbžeši - podignuti; položiti, povjeriti
�zvyiiti, -yAQ, -ymši - podignuti
�zv�rovati, -ujQ, -ueši - povjerovati
v'bzdsiti s�, �šQ s�, �siši � -objesiti se
�zv�stiti, �cQ, �stiši - priopćiti, navijestiti
�zv�cati, -ajQ, -aeAi - priopćivati, navjeAćivati
�zv�enie, � s. - priopćenje, navještenje
�zv��nie, � s. -puhanje
�zv�ti, -v�jQ, -vooši -puhnuti
�zv�zati, �žQ, �žeši -poveza-ti; pridodati
�zgarati �, -rajQ s�, -raeši s� - zapaliti se
�zglaVhnica, � ž. - uzglavak, jastuk
�zglagolati, -ljQ, -leši - progovoriti; �zglagolati na kolO - optužiti koga
�zglasiti �, -aAQ s�, -asiši SQ uzviknuti, oglasiti se; �zglasiti kogo - pozvati (dozvati) koga
�zglaiati, -AajQ, -šaeši - uzvikivati
�zglaienie, � s. -usklik, podizanje glasa na kraju molitve iIi pjesme
�zgn�titi, �CQ, �tiši -zapaliti (vatru)
�zgnQŠati �, -ajQ �,-aem s�gnušati se, gaditi se
�zgo,",ti �, -IjQ s�, -riši � zapaliti se
�zgraditi, -aždQ, -adiši - izgraditi, utvrditi
�zgraidati, -ždajQ, -ždaeši -utvrđivati
�zgraždenie, � 8. - gradnja, utvrda
�zgn.d�nie, � s. - nadmenost, oholost
V'bzgn.m�ti, -mljQ, -miši -zagrmjeti
V'bzdanie, � s. - naknada, naplata; odmazda; slovo V'bzdaniju S'btvoriti - dati izvještaj, dati račun
V'bzdati, -&mb, -asi -dati, izdati; platiti, uzvratiti
�zda�nie, � s. - naplata, (uz)vraćanje
�zda�ti, -ajQ, -aeši - vraćati, otplaćivati; (iz)davati; �zda. jQ hvalQ - zahvaljujem
�zdvignQti, -nQ, -neši - uzdignuti, podignuti; sagraditi; probuditi; ustvrditi, postaviti
�zdviienie, � s. - uzdizanje, podizanje
�zd�ati, -ižQ, -ižeši / -ajQ, -aeAi - uzdizati, podizati
V'bzde u. VhSbde
V'bzdiviti �, -vljQ �, -viši s� -užasnuti se
V'bzdivi�ti, �jQ, �eši - podivljati
V'bzdirati, -ajQ, -aeši -razdirati
V'bzdradovati se, -ujQ s�, -ueši s� - razveseliti se
V'bzciraziti, -ažQ, -aziši - odvratiti
45
V'bzdrasti, -tQ, -teši -porasti
V'bzcirastiti, -acQ, -astiši - učiniti da izraste; razmnožiti
V'bzciraiati, -žajQ, -žaeši - odvraćati
V'bzcirast'b, -a m. - pojava; uzrast; zrela dob
V'JJzdrJ,žati (s�), -žQ s�, -žiši s� - zadrža(va)ti (se); suzdrža(va)ti (se); V'JJzdrJ.žavati s� č .. to -pridržavati se čega
V'JJzdrJ.znQti, -nQ, -neši -ohrabriti, drznuti
V'JJzdrydati, -ajQ, -aeši -zaridati, zaplakati
v ... zdr .. v .. novati, -ujQ, -ueši -pozavidjeti
V'JJzdrflmati (s�), -mljQ (s�),
-mleši (s�) - zadrijemati, usnuti
V'JJzdunQti, -nQ, -neši -puhnuti
V1>zduh ... , -a m. -zrak, uzduh
V1>zd ... hnQti, -nQ, -neši - udah-nuti, uzdahnuti
V1>zduAl>DI> prid. -zračni
V1>zd1>hnQti, -nQ, -neši -uzdah-nuti
Vl>zdyhanie, -e s. - uzdisanje
V1>zdyhati, -ajQ, -aeši -uzdisati
V1>zdbrati, -derQ, -dereši -išču-pati
V1>zdfllati, -ajQ, -aeši -pružati, protezati
V1>zdflti, -ejQ -eeši / -deždQ, deždeši - podignuti, protegnuti (ruke); uzdignuti (oči)
46
V1>zigrati �, -ajQ s�, -aeši s� -poskočiti od radosti
V'JJzimanie, -El 8. -upad, zauzimanje
V'JJztmati, V1>zemljQ, V1>zemleši / -ajQ, -aeši -(pre)uzimati; ubirati, skupljati; podizati; V1>zimati kom ... kanie -pričešćivati se; V1>zimati č�st.. -sudjelovati; V1>zimati grflhy -oduzimati grijehe
V1>zirati, -ajQ, -aeši - gledati, motriti
V1>ziskanie, -a s. -traženje
V1>ziskateb., -a m. -istražitelj
V'JJziskati,l -ajQ, -aeši - tražiti; istraživati; htjeti, žudjeti
V1>ziskati,2 -iskQ, -ićeši -potražiti, istražiti; poželjeti
V1>ziskovati, -ujQ, -ueši -tražiti
V1>ziti, -idQ, -ideši - popeti se; uzići, otići gore; izrasti, narasti; izići, otići
V1>zlagati, -gajQ, -gaeši - polagati, stavljati
V1>zlakati, v. V1>zal( ... )kati (s�)
V1>zležati, -ležQ, -Iežiši - ležati (za stolom)
V1>zletfJti, -lećQ, -letiši - uzletjeti
V1>zleci, -1�gQ, -l�žeši - leći (za stol), zaleći
V1>zlivati -ajQ, -aeši -nalijevati, izlijevati
V1>zUflti, -1�jQ, -leeši -nalijevati, izlijevati
V1>zložiti, -žQ, -žiši - položiti, postaviti; V1>zložiti flzvy -raniti; V1>zložiti oči -uprijeti oči
V1>zlflganie, -El 8. - zalijeganje (za stol, pri gozbama)
V1>zlflsti, -ezQ, -ezeši -popeti se, uspeti se
V1>zJjubimyi prid. -omiljeni
V1>zJjubiti, -bljQ, -biši -zavoljeti; čeznuti za čime
V1>zJjublenie, -e s. -ljubav; žudnja, čežnja
V1>zJjublenik ... , -a m. -miljenik
V1>zJjublen... prid. - omiljen, drag
V1>zmagati, -gajQ, -gaeši -moći, biti kadar
V1>zmetati v. V1>zmfltati
V1>zmož .. n ... prid. -moguć; V1>zmož .. na s ... tvoriti -ojačati
V1>zmooi, -ogQ, -ožeši -moći, uzmoći; osiliti, ojačati; svladati
V1>zm .. zdie, -e s. -naknada
47
V1>zmflriti, -IjQ, -riši -odmjeriti. izmjeriti
V1>zmfltati, -ajQ, -aeši -'- uzvitla-ti; bacati
v..zm�sti, �tQ, �teši - smesti, . smutiti
V1>zmQžati, -ajQ, -aeši - ohrabriti
V1>zmQtiti, -QČQ, -Qtiši -uzmutiti; smesti, smutiti
V1>zmQcati, -ajQ, -aeši -mutiti; tresti; smućivati
V1>zmQilenie, -e 8. - smutnja, nemir; uzburkanost
V1>znak ... prilo - nauznak, poleđice
V1>znenavidflti, -iždQ, -idiši -zamrziti
V1>znep..cevati, -ćujQ, -eueši -misliti što o komu, držati koga za što
V1>znesenie, -e S. - uznesenje, uzdizanje
V1>znesti, -SQ, -seši - uzvisiti, uznijeti, uzdići; povisiti
V1>zniknQti, -nQ, -neši - (iz)niknuti
V1>znisti, -nbZQ, -nbzeši -nadjenuti, nataknuti
Vltznositi, �šQ, �siši - nositi gore, uznositi; uzvisivati, poviBivati; Vltzn�i -nosač
Vltzno�i v. Vltznositi Vltznoienie, � s. - uznesenje;
uzdizanje, slavljenje
VltzllbZllQti v. Vltznisti Vltzon., -a m. � izgled; pogled
Vltz( ... ) prijed. s A -za; umjesto; blizu, pokraj; blagod�tJ. VltZ blagod�tb -milost za milost
Vltz ... vanie, � s. -poziv; dozivanje, pozivanje
VltZ'bvati, V1>zoVQ, V1>zoveši -uzviknuti, zazvati, pozvati; nazvati
VltZ'bpiti, -ijQ, -ieši -zavapiti
Vltz�riti �, -rjQ s�, -riši s� -razbjesnjeti se
Vltzyvati, -ajQ, -aeAi -zvati
Vltzbmati v. Vltzimati V'bZbm'" v. Vltz�ti VItzbriti, -rjQ, -riši -pogledati
VltZbrinie, � s. -pogled
Vltzhriti, -rjQ, -riši -pogledati
Vltz�hati, �Q, �deši -izvesti (izvezem)
VIt�ti, V1>ZbmQ, V1>zbmeši, 3. l. jd. V1>Z�t1>, aor. V1>Z�S1> / V1>Z�h1>, akt. part. pret. l. V1>Zbm1>-
48
uzeti, primiti; dobiti; ukloniti; podići; Vltz�ti kom'hkanie -pričestiti se
Vltz�tie, -a s. -primanje
VItkluti, -adQ, -adeši - natovariti
VItkopati, -ajQ, -aeši -zakopati, okopati
VItkoreniti, -njQ, -niši -ukorijeniti; Vltkoreniti � -pustiti korijene
vhlmp... / VltkuPb prilo - zajedno; istodobno; usp. Vltku�
Vltkupbn ... prid. -zajednički
Vltku� prilo -zajedno; istodob-no; usp. VItkup ... / VltkuPb
VItkusiti, -ušQ, -usiši -okusiti
VItkus ... , -a m. -ukus
VItInUati, -ajQ, -aeši -kušati, je-sti
Vltkuienie, � s. -kušanje, jede-nje
VltkysnQti, -nQ, -neši -ukiseliti
Vltky�ti, �jQ, �eši -ukiseliti
VItlagalice, -a s. -torba
VItlagati, -gajQ, -gaeši -ulagati, umetati; naređivati
VItlaziti, -8ŽQ, -aziši -ulaziti
VItlaz ... , -a m. -ulaz
VItlati � V. Vltla�ti �
Vltla�ti �, -ajQ �, -aeši � � ljuljati se
Vltleiati, -ŽQ, -žiši -marljivo se baviti čime
VItlivati, -ajQ, -aeši -ulijevati
Vltlitie, � s. -ulijevanje; žrtva
Vltli�ti, V1>lejQ, V1>leeši - uliti, ulijevati
v...loVbn"'prid. -miran, polagan
v...loiiti, -žQ, -žiši -uložiti, postaviti
v...lb8titi -bĆQ, -b8tiši -obmanu-ti, prevariti
v...l�sti, �zQ, �zeši -ući, stupiti
v...mesti, -etQ, -eteši -baciti
v...metati, -eĆQ, -ećeši / -ajQ, -seši -bacati
Vltmeniti, -njQ, -niši -ubrojiti; smatrati koga za što .
v...m�riti, -rjQ, -riši - pokoriti, poniziti
v...m�stiti, �ĆQ, �stiši - smjestiti; obuhvatiti
v...m�tati, -ajQ, -aeši -bacati
Vltm�cati, -ajQ, -aeši -obuhvaćati; smještati se; shvaćati
v...mešenie, � s. -tijesto
v...nezaapq prilo - naglo, nenadano, iznenadno
v...nesti, -8Q, -seši -unijeti
49
Vltnimati, V1>nemljQ, V1>nemleši / -ajQ, -aeši -opažati, razabirati; v...nimati seb� -čuvati se
v...nisti, V1>DbZQ, V1>nbzeAi -zabiti, zabosti, zarinuti
Vltniti, -idQ, -ideši, akt. part. pret. l. v1>Šbd1> / V1>šed1> -ući, stupiti
V'bDitie, � s. -dolazak
v...noziti, �žQ, �ziši - zabiti, zabosti
Vltnositi, �šQ, �siši -unositi
v...nutiti, -ŠQ, -šiši -čuti, dočuti
v...nutn. prilo -unutra
Vltn ... prilo -van
v...n ... prijed. s G - izvan; usp. Vltn�2
v...nbznQti, -nQ, -neši - zabiti, zabosti, zarinuti
Vltn..mati V. Vltnimati Vltn� prijed. s G i prilo -izvan,
vani; usp. Vltn ... v...necbnb I Vltneibnb prid. -
(iz)vanjski
Vltnejqdu prilo i prijed. s G -vani, izvan; usp. v...nejqde
Vltnejqd� prilo - vani; usp. Vltn�jqdu
v...negda(ie) vez. -kada, uvijek kada
V'hn�ti, V'bnbmQ, V'bnimei§i -opaziti, primijetiti; V'hn�ti � - zapaliti se
V'bnqtn. prilo -unutra V'hnqtn.m. prid. - unutarnji v1tnqtrltjqdu / v1tnqtrltjqdA
prilo - unutra V'hobraziti, -ažQ, -azii§i - stvori
ti, oblikovati, napraviti V'horqiiti, -žQ, -žii§i - naoružati V'hpadati, -dI\iQ, -daei§i - upa
dati V'hpadenie, � 8. -pad, upadanje V'hpa.sti (�), -adQ (�), -adei§i
(s�) - upasti V'hperiti, -rjQ, -rii§i - poletjeti V'hpe�aliti �, -ljQ s�, -lii§i .s� -
rastužiti se V'hpiti, -ijQ, -iei§i - zvati, vikati V'hplakati, -lačQ, -lačei§i - zapla
kati
V'hpl1ttiti �, -bCQ s�, -btii§i s� -utjeloviti se
V'hpl1tcenie / V'hpl�enie, � 8. - utjelovljenje
V'hpl�iti, -čQ, -čii§i - poredati V'hplit, -a m. - vapl\i, krik V'hpraVltditi �, -hždQ s�, -bdiši
� - dosegnuti pravdu
V'hpraianie, � 8. - pitanje; ispitivanje
V'hprdati, -šI\iQ, -i§aeši - pitati, ispitivati; istraživati; moliti, zahtijevati
.V'hpro8iti, -oi§Q, -osiši - upitati;
50
zamoliti V'hpro81t, -a m. - pitanje; slučl\i V'hpro8ltnlk.1t, -a m. - mislilac V'hproienie, � 8. - pitanje; ono
što je izmoljeno V'hpr1tV'hzIAganie V. pr1tVOV'h
zleienie, pr1tvoV'hzlflganie V'hpriky prilo - protivno; V'h
prflky glagolati - proturječiti
V'hp�i, �gQ, �žeši - upreći V'hpustiti, -ucQ, -ustiši - pustiti
u što, pripustiti V'hpucati, -I\iQ, -aei§i - puštati u
što, pripui§tati V'hraVltniti 8�, -njQ s�, -niši � -
izravnati se, izjednačiti se V'hrazumiti, -mljQ, -miši - ra
zjasniti, uputiti V'hri8niti, -njQ, -niši - ukorije
niti se, utvrditi se V'h�diti, �ždQ, �diši - poreda
ti, uvrstiti V'h�idenie, � 8. - red, niz, po
redak
V'hrqeati �, -I\iQ �, -aei§i· SQ -padati, sručivati
V'h�iti, -čQ, -čii§i - povjeriti V'hS V. V'hZ1t V'hsaditi, -aždQ, -adiši -postavi
ti; usaditi, posaditi (biljke) V'h8veripflti, -p@jQ, -p@ei§i - ra-
zbjesnjeti se V'h8eliti, -ljQ, -lii§i - naseliti V'hselena, -y Ž. - svijet V'h8elenafl, -yjQ Ž. - svijet V'h8elenie, � 8. - naseobina, na-
selje, mjesto stanovanja, obitavalište
V'hselenltsk1t prid. - (sve)opći, svjetski
V'hselflti, -1@jQ, -l@ei§i - useljavati; naseljavati
V'hsieti, �jQ, -ooši - zasjati V'hskakati, V'bskačQ, V'bskačeši -
skočiti, skakati V'hskladati, -dI\iQ, -daei§i - shS-
gati, polagati
V'hsklanflti �, �jQ SQ, -ooši SQ -uspravljati se
V'hsklasti, -adQ, -adeši - složiti, položiti
V'hskliknovenie, � 8. - klicanje; usp. V1t8klicanie
V'hskliknqti, -njQ, -nii§i - uskliknuti, uzviknuti
V1t8k.licanie, � 8. - klicanje; U8p. V'bskliknoveDJe
V1t8kloniti, -njQ, -nii§i - uspraviti
V'h8klonenie, � S. - uspravljanje
V1t8kolebati �, -I\iQ �, -aei§i SQ / -bljQ SQ, -bleši SQ - zateturati
V'h8kori V. skorfl V'h8kooiti, -čQ, -čii§i - uskočiti V1t8krai prijed. s G - (po)kraj,
do, kod
V'h8kriliti, -ljQ, -lii§i - uzbuniti V'h8krilie, � S. - obrub (na tka-
. nini)
51
V'hskri�ati, -čQ, -čiši - kriknuti, zavapiti
V1t8kr1tbflti, -bljQ, -bii§i - ožalostiti se, rastužiti se
V'h8kr1tmiti, -mljQ, -miši - odhraniti
V'h8kn.sati, -I\iQ, -aeši - uskrsa- . vati
V'hskritsenie / V1t8kn.snovenie, � 8. - uskrsnuće; usp. V'hskrešenie, V1t8tavlenie, V'h-8taflnie
V'WIJ.rior.sn.qti, -nQ, -neAi - uskrsnuti
V'lt8krisiti, �AQ, �siAi - podići; probuditi (za nov život), uskrisiti
. V'WJkriSItD'h prid. - uskrsni V'WJkriAati, -ajQ, -aeAi -uskrisi
vati ; V'WJkriienie, � s. - uskrsnuće;
usp. V'WIkn.senie / vwkr .. -snovenie, vNtavlenie, V'hstdnie
V'WIkuriti �, -rjQ �, -riAi s�, -zadimiti se
V'hskypfiti, -pljQ, -pim - uskipjeti, prekipjeti; biti pun
V'hskymQti, -nQ, -neAi - uskisnuti, postati kiseo; zavreti
V'WI�ti, -sejQ, -�eAi - uskisnuti, postati kiseo; zavreti
V'WIkQJQ prilo - zaAto V'WIlaviti, -vljQ, -vim -proslaviti
. V'WIladiti, -aždQ, -adiAi - zasladiti
V'WIlaneti s�, �jQ s�, �ši s� -naslanjati se
Y'l>sledovati / V'WIledbstvovati, -ujQ, -uem - slijediti
V'WIled ... V. sled ...
V'WIlepati, -pljQ, -pleši -izvirati
52
V'h8ID.ieti �, -m�jQ �, -m�i � - nasmijati se
V'WIQlr'hdeti �, -'bždQ �, -'bdiAi � - usmrdjeti se, zasmrdjeti
V'h8JDeeti � V. V'WImieti � V'h8pitanie, � s. - domaća, ras-
plodna životinja V'h8pitati, -ajQ, -aeši -othraniti V'h8piteti, �jQ, �ši - othraniti V'h8plakati (�), -lačQ (s�), -lače-
ši (�) - zaplakati V'h8planQti, -nQ, -neši -planuti V'h8plaCenle, � s. - naknada V'h8pleskati, -ećlQ, -aIleši - za-
pljeskati V'h8plicevati, -ujQ, -ueši - zabu
čiti V'h8pJjunQti, -nQ, -neši - plju
nuti V'h8pominanie, � s. - sjećanje,
pamćenje V'hspominati, -ajQ, -aeši - sjeća
ti se; podsjećati V'h8pOmenQti / V'WIpom�nQti,
-nQ, -neši - sjetiti se, podsjetiti
V'WIpopl ... zenie, � s. - posrtaj V'WIpojQ V. V'hspeti V'hsprieml- V. V'WIpriimati
V'h8priimati, -riemljQ, -riemleši - primati, prihvaćati
V'h8prij�ti, -riimQ, -riimeši -primiti, prihvatiti
VIo8prositi, -oŠQ, -osim - zapitati, zatražiti
V'h8prititi, -eĆlQ, �tiši - zaprijetiti, prekoriti; zapovjediti
V'h8precati, -ajQ, -aeši - ugrožavati; koriti, prekoravati
V'hspricenie, � 8. - prijekor
V'hsp�nQti, -nQ, -neši - prenuti se, probuditi se
V'h8pr�tati, -ajQ, -aeši - zaustaviti, priječiti
V'WIpustiti, -ućlQ, -ustiši; V'h8pUstiti pe8l1h - zapjevati pjesmu
V'h8pucati, -ajQ, -aeAi; V'WIpUcati pe&nb - počinjati pjevati pjesmu
V'WIpytati, -ajQ, -aeši - pokušavati
V'h8p6vati, -ajQ, aeši - pjevati
V'WIpeti, -pojQ, -poeši - zapjevati, proslaviti pjesmom
V'h8p6tie, � 8. - pjevanje; kukurikanje
�t .. pril. - (u)natrag
53
V'hstavati, -vajQ, -vaeAi - ustajati
V'hstavitel .. , -8 m. - uzročnik V'WItaviti, -vljQ, -viši - postaviti;
podići, uspraviti V'hstavleti, -1�jQ, -l�eši -postav
ljati; uskrsivati V'WItavlenie, � 8. - uskrsnuće;
usp. VWlkn.senie / V'hSknsnovenle, V'hskr6ienie, V'h. staenie
V'WItaniV'h prid. - marljiv, spreman, hrabar
V'hstanie, � 8. - ustajanje, dizanje; ustanak
V'WItan..n'b prid. - koji se odnosi na ustajanje, dizanje, ustanak
V'hstati, -aDQ, -aneši - ustati; pobuniti se, suprotstaviti se
V'WItaeme, � s. - ustajanje; uskrsnuće; usp. V'WIkriienie, V'hskrbsenie / V'h8krwmovenie, V'hstavlenie
V'WItaeti, -ajQ, -aem - ustajati, . suprotstavljati se
V'hstenati, -nQ, -neši - zastenjati
V'WItirati, -ajQ, -aeši - trti, trljati
V'h8tlapiti, -pljQ, -piši - umiriti, ukrotiti
Vlt8tok'h, -a m. - izlazak (Sun-ca); istok; usp. V'h8hoch
V'h8točiV'h prid. - bijesan
V'hStoo .. n'h prid. - istočni
V'h8trepetati, -peeq, -peeeAi -zadrhtati
V'hStrr.gatl, -ajQ, -aeAi - trgati, čupati
V'h8trr.PQtl, -nQ, -neAi - istrgnuti, iAčupati
V'hStrr.3ati, -ajQ, -aeAi - trgati, čupati
V'h8t.i �, -SQ s�, -seAi s� - zatresti se
V'hStrqbiti, -bljQ, -biAi - zatrubiti, rastrubiti
V'hSt'hknQti, -nQ, neAi - nataknuti; na m8h V'h8hknQti - raspeti
V'h8t�PQti, -nQ, -neAi -stegnuti, krotiti
V'h8t�3anie, -a s. -potrebovanje
V'hS�3ati, l -ajQ, -aeši / �žQ, �žeši -istraživati, ispitivati; potrebovati
.
V'hSt�3ati, 2 �ŽQ, �žeši -istražiti, ispitati
V'h8tQiiti, -žQ, -žiši -zateći se u nevolji
54
V'h8tQpiti, -pljQ, -piAi - ući, stu-piti
.
V'hsud'h V. V'h8QCl'h V'h8ue prilo - uzalud
V'h8hvaliti, -ljQ, -liAi - pohvaliti, zahvaliti
V'h8hlQpati, -ajQ, -aeAi - prositi
V'h8hodlti, -oMQ, -odiAi - uzlaziti
V'h8hod'h, -a m. - izlaz; izlazak (Sunca); istok; izvor; usp. V'hstok'h
V'hshoidenie, � 8. - uz lazak, uznesenje
V'h8hoUJti, -ocQ, -oeeAi -htjeti, poželjeti, zaželjeti
V'h8hul�ti, -1�jQ, -1�Ai - grditi, kuditi, sramotiti
V'h8h'ht�ti V. V'h8hot�ti V'hshytati, -ajQ, -aeši - otimati,
prisvajati, grabiti
V'h8hytlti, -ycQ, -ytiši - oteti, prisvojiti, pograbiti
V'hshycati, -ajQ, -aeši -otimati, grabiti
V'h8hycenie, � 8. - grabež, pljačka
V'h8hyC .. nik'h, -a m. - razbojnik, pljačkaš
vwnJati, -ljQ, -leAi - poslati gore, uzaslati
V'h8Ylati, -ajQ, -aeAi - slati gore; V'h8Ylati hvalQ - zahvaljivati se
vr.synenie, � s. -posinjenje
V1t8YPati, -ajQ, -aeAi -usuti, na-suti
V'hdl�ti V. V'hsel�ti V'hdsti, Vb�dQ, Vbs�eši -sjesti
V'hd�ti / V'hdti, -�jQ, -s�eši - posijati, zasijati
V'hsQd'h, -a m. -pričest
V'h8Qdr.n'h prid. - pričesni
V'htainoinu.n'h prid. - tajno uh-vaćen
V'htoricejQ prilo - drugi put
V'htoropn.vyi red. broj; V'htoropn.va4!J sqbota -prva subota poslije Uskrsa
V'htoroe prilo -drugi put; drugo (u nabrajanju)
V'htoryi, V'htora4!J, V'htoroe red. broj - drugi, druga, drugo; V'htoryi na de�te - dvanaesti; usp. drugyi, druga�, drugoe
V'htorr.nik'h, -a m. -utorak
V'htrr.t'hrati, -ajQ, -aeši -poslati u pakao
V'ht'hcepril. -nataAte; usp. tbC" V'hhodlti, -oždQ, -odiAi - ulaziti,
stupati
V'hhod'h, -am.-ulaz, prilaz; usp. V'hhoidenie
V'hbodJ,n'h prid. - ulazni, prilazni, pristupni
V'hhoidenie, � S. -ulaz, prilaz, pristup; usp. V'hhod'h
V'hcuditi �, -uždQ s�, -udiAi s� - začuditi se, zadiviti se
V'hir.d'h V. V'hniti V'hdsariti s�, -rjQ s�, -riši s� -,
postati kraljem ili carem; preuzeti vlast
Vl>Činiti, -njQ, -niAi -poredati, svrstati
55
Vl>Čin�ti, �jQ, �Ai -redati, svrstavati
V'h�isti, -ČbtQ, -čbteši -pribrojiti, ubrojiti, uračunati
V'h�lov��enie, -a S. -počovječenje
V'h�lov��iti s�, -čQ �, -čiši s� -počovječiti se, postati čovjekom
VI>Č�lo, -a s. -početak
�ti, VbčbnQ, VbČbneši - početi
V'hŠed'h V. V'hniti
V'ltium.6ti, �jQ, �Ai - zdumje· ti, bučiti
Vltilid v. VItDiti V'IIilt8t(v)ie, � s. -ulaz, pristup,
prilaz, dolazak V'lt6hati, Vh�dQ, Vh�deAi -uvesti
(uvezem . . . ) Mova I vt.eiovica, -y ž. - udo·
vica Vltd.ovičlt prid. - udovički VItZ- v. V'ItS-Vltniti v. Vltniti Vltriti, -rjQ, -riAi - kipjeti, vreti VWtaIn. v. Vlt86kI. Vlt8evid� prid. - svevideći Vlt8evladyka, -y m. - svevladar Vlt8ev6dy prid. - sveznajući Vlt8egdapril. - uvijek, stalno Vlt8edrltžitellt, -a m. - Svemo·
gući Vlt8edrJ.žitellt8tvo, -a 8. - sve·
moćnost, svemOĆ VIt8edrŽ� prid. - svemogući Vlt8eŽego:m ... prid. - sažgan, po-
sve izgoren Vlt8eličlt8ky prilo - uopće u
VIt8eUlo,... prid. - svemoguć Vlt8eĐOOltn ... prid. - cjelonoćni Vlt8eplodltn ... prid. - koji se od·
nosi na žrtvu plodova
56
vlt.e.rltdlt prilo - svesrdno, srdačno
VIt8eI1tžagae:m ... prid. - žrtva paljenica; usp. VIt8e .... ieie· Die, olokavto:ma
VIt8e .... ieieDie, -a S. - žrtva pa· ijenica; u8p. VIt8e .... žagae:m ... , olokavto:ma
Vlt81t,1 -i Ž. - selo VIt ... ,2 Vlt86/V1t8a, VIt8e zam. -
sav, sva, sve; svaki, svaka, svako
Vltllide prilo - posvuda, svugdje Vlt8ltžde prilo - posvuda; uopće Vlt81tD ... prid. - trgoviAni, sajam·
ski VItslJko prilo -uopće, posve, zaci·
jelo Vlt86kI., Vlt86ka, Vlt86ko zam. -
svaki, svaka, svako; sav, sva, sve
VltsiJmo prilo - (po)svuda; sva· kamo
VltslJčIt8k ... prid. - svaki; sav VltslJčlt8ky prilo - svakako Vlt8Qdul Vlt8Qd6 prilo - (po)svuda VltČerapril. -jučer �erae..ntt prid. -jučerdnji vy - vi, vas N i A mn. zam. ty
vyvl6Ci, �kQ, -ečeAi - izvući, istrgnuti
vyvrici, -l"bgQ, -l"bžeši - izbaci· ti, odbaciti
vygoDiti, -njQ, -niši - izgoniti vy,...nati, vyženQ, vyženeši -
prognati, izgnati, otjerati vydati, -amb, -asi - dati, izdati vyinttn ... prid. -postojani, stalni
vyinQ V. vynQ vyknQti, -nQ, -neši - naviknuti
se, naučiti vylaaiti, -8ŽQ, -aziši - izlaziti vyne.tt, -eSQ, -eseši - iznijeti vym�, vymene, vymeni 8. -vime vyinQ I vynQ prilo - neprestano,
bez prestanka vyrinQti, -nQ, -neši - istjerati,
otjerati; izbaciti, odbaciti vysitt, vyšQ, visiši - povisivati,
rasti VYlOk ... prid, kamp. vyiU -visok vysota, -y Ž. r- visina, veličina VYIOČe prilo - gore vyBpl'b prilo - uvis, nagore, pre·
ma gore VY8prttnb prid. - gornji, najviši vyie pril, kamp. i prijed s G -
više, povišenije; iznad, nad; .... viie, oh vyie - odozgo
vyiU V. visokI.
57
vyiltntt prid. - gornji; najviši; višnji
vy6, � Ž. - vrat, šija, zatiljak v6 - N dv. zam. az ... v6dom ... prid. - poznat v6dro, -a 8. - vjedro V6db, -i Ž. - znanje v6d6 V. v6d6ti v6d6nie, � 8. - znanje v6d6tt, vE\mb (vEldE\), vElsi, v�st'b
- znati, poznavati, biti svje· stan čega
v6žda, � Ž. - vjeđa; U8p. v6ko v6ie, � zb. im, S. - (mlado) gra·
nje; usp. v6tvie v6ko, -a 8. - vjeđa; U8p. vMda v6k ... , -a m. - vrijeme, vječnost;
ot... v6ka -od vječnosti; v6k ... 81t - ovo vrijeme, ovaj svijet; VIt v6k ... - u vječnost, zauvi· jek; VIt v6k ... v6ku, VIt v6kI. v6kom ... - u vijeke vjekova
v6Diti, -njQ, -niAi - prodavati V6n1tCb, -a m. - vijenac, kruna
v6DbČati, -ajQ, -aeši - (o)vjenča· ti, (o)kruniti
v6ra, -y Ž. - vjera; religija; v6rq j�ti (imati) - (po)vjerovati
v6rovati, -ujQ, -ueši - vjerovati
v�roVltll ... prid. - vjerovni; koji se odnosi na vjeru
v�n.nik ... , -a m. - vjernik v�n.no pril: - vjerno; točno v6n.n ... prid. - vjeran; istinski,
zbiljski; koji vjeruje v6n.n6 prilo - vjerno
v6n.stvovati, -ujQ, -ueiii - vjerovati
v6st1t1 prid. - poznat; očigledan, jasan
v�st1t2 v. v6d6t1 v6st .. , -i ž. - vijest; glasina v6st .. nik ... , -a m. - izaslanik;
glasnik v6tvie, � zb. im, s. - (mlado)
grarije; usp. v6ie v6tvh, -i ž. - grana (stabla); usp.
vM v6tU, � m. - govornik v6tn., -a m. - vjetar
58
v6tn.n ... I v6trhDh prid. - vje-tren
v6t ... , -a m. - dogovor v6tb8ky prilo - izmiiiJjeno v6cavati, -vajQ, -vaeiii -govoriti v6canie, � s. - glas, zvuk v6aatl, -ajQ, -aeiii - govoriti, pri-
čati, pripovijedati v6ce, -a s. - vijeće d� .. no prilo - vječno v6č .. n ... prid. - vječan vM, � ž. - grana (stabla); usp.
v6tVh v�6nie, � s. - puhanje, vijanje d6ti, v�jQ, v�iii - puhati, vijati v�zati, v�žQ, v�žeiii / -BYQ, -aeiii -
vezivati v�e v. m ... nogo v�ii v. velik ... vizan .. tiiskh prid. - bizantski vis(s)on ... , -a m. - fino laneno
platno; usp. UBOn ...
90 G r
g-.slovo »glagoljQ« ; · � . -broj 4, . r · - broj 3
gavvata I gavvatha, -y ž. - Gabata, zemlj.
gavriil ... , -a m. - Gabrijel, os. ime
gadarbu.sJn. prid. -gadarinski, zemlj.
gadati v. gatati gad ... , -a m. - gmaz; zmija; usp.
uplela, ehidhna, zmii, zmi6 gadhn ... prid. - odvratan, gnu-
san gaza, -y ž. - blago, dragocjenost gazofilakii v. gazofilaki6 gazofilaki6, � ž. -kutija za dra-
gocjenosti gai, � m. - Gaj, os. ime
59
galaad ... , -a m. - Gilead, zemlj.
galilei, � m. -Galilejac; usp. ga-Uie6nin ...
galileisk ... prid. - galilejski galile6, � ž. - Galileja, zemlj. galile6nin ... , -a m. - Galilejac;
usp. galilei galil6- v. galile-gali6, � ž. - lada, brod gananie, � s. - zadaća, zago-
netka gasiti, gaiiQ, gasiši - gasiti gatati gatajQ, gataeši -proricati,
gatati gvozdvii, � ž. - čavao; usp.
gvozdU, gvozdh gvozdviin ... / gvozdein ... prid. -
čavlen; usp. gvozdiin ...
gvozdU, � m. - čavao; usp. gvozdvii, gvom
gvozdiin .. prid. - čavlen; �zva gvozdiina - rana od čavala; usp. gvozdviin .. , gvozdein ..
gvozdl., -i m. -čavao; usp. gvoz-dvil, gvozdii
gemon .. v. igemon .. geni8areh v. genisaretb genisaretwJkJ. v. genisaretwJkJ. pona v. geona geom.sk .. v. geonb8k .. georgU v. geor(b)iU gerbges� v. gerbge8ti8k ..
/ ierbgesinb8b gisten.na v. jisten.na
glava, -y ž. -glava (čovjeka, knjige); poglavar; sulitina stvari; ugaoni kamen
glavizna, -y ž. - sulitina stvari
glaVbD. .. prid. - glavni; glavnoe m�o - Kalvarija
glagolanie, � s. - govor, razgovor; m .. nogo glagolanie -brbljanje
glagolati, -ljQ, -lem - govoriti, kazivati; zvati, nazivati; Uho glagolati - brbljati; glagolati na kOlO - govoriti protiv koga, žaliti se na koga; v..pre-
60
ky / protivq glagolati - protusloviti, proturječiti; priide glagolati - proricati; 8tn.mb glagolati - svadljivo, nepomirljivo govoriti; maly glagolati - likrtariti na riječima
glagol .. , -a m. - riječ; govor, razgovor; stvar; događaj
gladiv.. prid. - gladan; usp. glacb.n ..
gladiti, glaždQ, gladilii - gladiti
glad .. , -a m. - glad; usp. gladi. glad .. k .. prid. - gladak
gladi., -i m. / -i ž. - glad; usp. glad ..
glasiti, glaiiQ, glasilii - zvati
glasovati, -ujQ, -uelii - zvati
glaS .. , -a m. - glas, glasanje; ri-ječ, govor; zV\Uk, ton
gluati, -ajQ, -aelii - zvati, nazivati
g1igorii v. grigorii glim.n .. prid. - zemljan, glinen;
usp. gniJ.bn .. glumiti �, -mljQ �, -milii � -
hvastati se, razmetati se, brbljati
glum .. , -a m. - hvastanje, razmetanje, brbljanje, čavrljanje
gluh .. prid. - gluh
gl�ati, -ajQ, -aelii - gledati, motriti
glqbina, -y ž. - dubina
glqbim.n .. prid. - dubinski, paklen; zmU glqbhu.ny - podzemni zmaj, davao
glqblii v. glqbob glqbok .. prid, komp. glqblii -
dubok
glqsli v. iqsli gnati v. IfJtnati gnesti, gnetq, gnetelii - tlačiti,
ugnjetavati
gnib.n .. prid. - zemljan, glinen; usp. glhu.n ..
gniti, gnijQ, gnielii -gnjiti, truliti
gnoi, � m. - gnoj, trulež; gnojna rana, čir
gnoin .. prid. - gnojan; pokriven ranama
gnu- v. gnq-gnb8b, -i ž. - prljavština
gnevanie, � s. - gnjev, srdžba, ljutnja
gn�vati (�), -ajQ (�), -aeAi (s�) - srditi se, ljutiti se, biti gnjevan; vrijeđati
gneviti, -vljQ, -vim - ljutiti, razdraživati
61
gn�, -a m. - gnjev, srcHba, ljutnja
gn�Vbn .. prid. - gnjevan, srdit, ljut
gn�zditi �, gn�ždQ �, gn�zdilii s� - gnijezditi se, raditi gnijezdo; stanovati, prebivati
gn�zdo, -a s. - gnijezdo
gnqsiti �, gnQliQ s�, gnQsiši � -gnuiiati se, gaditi se
gnqSbn .. prid. - gnjusan, odvratan
gnqiati �, -ajQ s�, -aelii s� -gnuliati se, gaditi se
gobezie v. gobb3ie gobino, -a s. _ . obilje, pretek;
usp. gobb3ie gobb3evati -3,jujQ, -3,juelii - obi
lovati
gobb3ie, � s. - obilje, pretek; usp. gobino
gObb3iti, gobbžQ, gobb3iiii - biti bogat
gObb3b prid. - obilan, bogat
gobb3b8tvovati, -ujQ, -uem - obi-lovati, živjeti u obilju
gobbzovati v. gobb3evati gObbZb- V. gobb3b-govoriti, -rjQ, -riši -bučiti, gala
miti
govon, -a m. - galama, vika gov�in1> prid. - pobožan, bogo
bojazan gov�im.stvo / gov�nie, -a s. -
pobožnost, bogobojaznost gov�n1> v. gov�in1> godti, �jQ, �eAi - pobožno ži
vjeti gov�1dh prid. - goveđi godina, -y ž. - čas; odredeni tre
nutak; sat goditi, goždQ, godiAi - udovolja
vati, goditi, ugađati god1>, -a m. - određeno, priklad
no vrijeme; godina; svečanost, blagdan; vb god� (god1» byti - pristajati, sviđati se; vb h god1>, vb to goda -u ono vrijeme, onda; preide goda -prerano, preuranjeno; ot1> goda do goda - svake godine; ne vb god1>, bez goda - neprikladno vrijeme; na godt! -prikladno, primjereno; vb god1> byti - biti prikladan
godt! prilo - prikladno, primjereno, ugodno; godt! byti - biti prikladno, pristajati
golgota V. gol1>gota gol1> prid. - nag, gol gobgota, -y Ž. -Golgota, zemlj.
62
gobgotin1> prid. -koji se odnosi na Golgotu
gol�ru., -i Ž. - golijen, cjevanica golqbin1> / golqbim. prid. - go
lubinji golqbb, -i m. - golub gomol'b8kJ. prid. - gomorski,
koji se odnosi na Gomoru gomol'b�ne, -b m, mn. - Gomo
rani, stanovnici Gomore gonal ati, -žajQ, -žaeši - osloba
đati, izbavljati goneznqti, -nQ, -neši - spasiti
se, osloboditi se, izbaviti se gonenie, � s. - progon gonitelb, -a m. - progonitelj goniti, -njQ, -niši - tjerati, goni-
ti, loviti; težiti čemu gonoziti, -OžQ, -oziši - spasiti,
osloboditi gon�ti, --ejQ, --eeši - dostajati,
biti dovoljno gora, -y Ž. -brdo, brežuljak, bri
jeg, gora; oh gory do nizu, oh gory do dolu - odozgo nadolje; Sb gory - otpočetka
gordi�n1>, -a m. - Gordijan, os. ime
gore V. gore gorti V. z1>l1>
gol'bko prilo - gorko gol'bkJ. prid, komp. gOl'bČai -
gorak gol'bniea, �ž. -poviAeno mjesto
(u dvorani); planina, brdovit kraj
gol'bn1> prid. - planinski, gorski; usp. gOl'b8kJ.
gol'bru. prid. - gornji; gomil -nebeski stanovnik; gorm.t!t! -planina, gora
gorbSk1> prid. - gorski; usp. gOl'bn1>
gorbCt! prilo - gorko gOl'bČai V. gOl'bk1> gort!pril. i uski. -gore, uvis; jao;
oh gory - odozgo gOrestb, -i Ž. - gorčina goreti, -rjQ, -riši - gorjeti gorjuibn1> prid. - gorušičin;
znno gorjuibno - gorušičino zmo
gorjuha, -y Ž. - gorušica gosli V. gqsli gospoda,1 -y Ž. - gostionica, ko
načište; usp. gostiniea gospoda,2 -y Ž. - gospoda, gos
podstvo gospodin1>, -a m. - gospodar;
gospodin; glava obitelji, domaćin; usp. gospodb
63
gospodim. prid. - gospodarev; gospodnji; usp. gospodbru., gospodbsk1>
gospodb, -i m. - Gospod, gospodar; usp. gospodin1>
gospodbm. prid. - gospodarev, gospodnji; usp. gospodim., gospodb8k1>
gospodbsk1> prid. - gospodski; usp. gospodim., gospodbm.
gospodbstvie / gospodbstvo, -a S. - gospoda, vlast
gospoida, � .ž. - gospoda gostiniea, � Ž. - gostionica, ko
načište; usp. gospoda1 gostinbnikJ., -a m. - gostioni
čar, krčmar; usp. gOStbnik1> gostim.niea V. gostiniea gOStim.cb, -a m. - širok put, ce
sta gostiti, gOĆQ, gostiši - ugošćiva
ti, gostiti gOStb, -i m. � gost gostbnikJ., -a m. - gostioničar;
usp. gostim.nik1> gotovati -ajQ, -aeši -pripremati gotoviti (�), -vljQ (s�), -viši (�)
- pripremati (se), spremati (se)
gOtOVb prid. - spreman, pripravan, gotov
grabiti, -bJjQ, -biši - grabiti, otimati
grab16nie, � 8. -grabež, otimačina
lP'aditi, lP'aidQ, gradiAi - ograđivati, graditi
gra.b.,l -a m. - (utvrđen) grad, mjesto; gradske zidine; vrt, ograđen prostor
grad .. , 2 -a m. - tuča, grid gracb.nik .. , -a m. - građanin;
U8p. graldanin .. gracb.n .. 1 prid. - gradski gracb.n .. 2 prid. - koji se odnosi
na tuču (grid) gradYk .. prid. - gradski; gra
đanski gracb.skypril. - građanski; jav
no gradt.cb, -a m. - gradić, manje
mjesto; manji ograđeni prostor graidanin'b, -a m. - građanin;
U8p. gradbnik .. graidenie, � B. - gradnja, gra-
đevina graidb, -a m. - staja gran .. , -a m. - stih grati6n .. , -a m. - Gratijan, OB.
ime gre� v. greti grebenie, -e B. - veslanje
64
grebice, -a 8. - grob; UBp. grobiee, grob ..
grezn- v. grozn-greti, grebq, grebeAi, aor. gr�S'b-
grepsti; veslati � v. 11'b6-griVhllB, -y Ž. -ogrlica; narukvica Iif1'lgorii / grigOrh, -a m. - Gr-
gur, OB. ime
grobice, -a 8. - grob; usp. grob .. , grebice
If1'Ob .. , -a m. - grob, grobnica; u8p. grobice, grebice .
grobbn .. prid. - grobni; s..mtie grobbDoe - silazak u grob
groza, -y Ž. -jeza, groza, užas grozd .. , -a �. - grozd; U8p.
grozn .. If1'Oznovie, -e zb. im, B. -grožđe If1'Ozn .. , -a m. - grozd; UBp.
If1'Ozd .. groZbD .. prid. - straAan, grozan If1'OmoVb prid. - gromovni, koji
se odnosi na grom; UBp. grombn ..
grom .. , -a m. - grom grom'bglu'b, -a m. -grmJjavina grombn'b prid. - gromovni, koji
se odnosi na grom; UBp. gromoVb
grudbn .. , -am. -mjesec studeni gr-.dOStb, -i Ž. - ponos; oholost;
U8p. gr-.dyni gr-.d .. prid. - ponosan; ohol gr..dyni, � ž. - ponos, oholost;
U8p. gr..dOStb
gr-.d6 prilo - ponosno; straAno gr-.d6ti �, gr'bždQ s�, gr'bdiši s�
- ponositi se gr..idenie, -e B. - ponos gr..zn'b V. grozn'b gr..lica, � Ž. - grlica
Jr'bličicb, -a m. - mlada grlica gr..m'b, -a m. - grm gl"'bnbČ8l'b, -a m. - lončar, gm-
čar gn,stb, -i Ž. - pregršt gr..tan'b, -a / -i m. -grlo, grkljan grbm6ti, -mJjQ, -miši - grmjeti grbČin'b, -a m. - Grk grbČbSk'h prid. - grčki grbČb8ky prilo - grčki grhm'b V. gr..m'b grysti, gryZQ, gryzeši - gristi,
glodati gr6ati V. gr6eti gren V. greti greti, grejQ, greeši - grijati
65
grAhoVItD .. prid. - grešan; U8p. gr6ibn'b
grAh .. , -a m. - grijeh; krivnja, krivica; bez grAha - nevin; po grAhu - nažalost
greh .. padanie, -e B. - upadanje u grijeh
grAAbnik .. , -a m. - greAnik grAAbnica, � Ž. - greAnica gr6A.niČb prid. - grešnikov greA�n'b prid. - greAan; usp.
gr6hoVhn'b grAeti, grejQ, greeši - grijati gr�qCiiprid. -budući, dolazeći gr�i, gr�dQ, gr�deši - ići, kora-
čati; dolaziti; mimo �sti -prolaziti; vb �qCee vrim� - u budućnosti; �sti vb s16d'b koJO, gr�sti po kOmb, �sti posledb - slijediti koga; gr�ti S'b cem .. - pratiti koga
grqb'b prid. - grub; neobrazo-van, nevješt
grqstok'h prid. - tegoban gubitelb, -a m. - upropastiteJj gubite1b8tvo, -a 8. - propast gubiti, -bJjQ, -biši - gubiti, kva-
riti, uništavati gumhno, -a S. - gumno
pnati, ženQ, ženeši-goniti, tjerati; revno slijediti
gybati, gybJjQ, gybleši - propadati
gybnQti, ":'nQ, -neši - propadati, propasti; nestajati, nestati
66
gyb6lJ., -i ž. -propast, uništenje; gubitak
IQba, -y ž. - spužva, guba
IQPI)iV'h prid. - nijem, mucav
Iqsli, -ii ž, pl. t. - citara
lfqsti, gQdQ, gQdeši - gudjeti db D A
d -slovo »dob�«; . en, . - broj 5, · A · - broj 4
da vez. i čest. za tvorbu imperativa - da; i, i tako, dakle; t'ltkmo da - osim da; da prideb -neka dode; za pitanje: da nek'hli - da li; za pojačavanje: tli; da ubo poslušai mene -ta stoga poslušaj mene
daati v. daeti daeti, dajQ, daeši -davati
david- v. davyd-daviti, davljQ, daviši -daviti
davna prilo -odavna, odavno
daVbn'h prid. - davan; iz da-VbDh, iz'h daVbna - odavna, odavno; usp. izdaVbDh, iz'hdaVbna
67
davydoV'h prid. -Davidov
davyd'h, -a m. - David, os. ime
daVbcb, -a m. -davateJj, dariva-teJj; usp. datelJ. ,
dažel vez. - dok; dok ne; preide daže - prije nego što
daže2 pri l. i čest. s prijed. -sve, štoviše, čak; daže do -sve do, čak do
daži v. daže
dale prilo komp. -dalje
daleče prilo - daleko, dalje; daleče S'htvoriti Čbto ot'h kOlO - odstraniti, ukloniti. što od koga
daleče prijed. s G - daleko od, daJje od
dab.mathSIn. prid. - dalmatinsld
dab.nU prid. - dalek, udaljen, zabačen
dab.n'h prid. - dalek
dal6, � ž. - udaljenost damasIn.-a m. -Damask, zemlj. danii"", -a m. - Danijel, os. ime dam., -i ž. - danak, dadžbina,
porez dara, -y ž. - dar, milost
dariti, da:rjQ, dariši - davati; darivati
darovanie, �s. -dar, darivanje
darovati, -ujQ, -ueši - darivati, darovati
darlt, -a l-u m. - dar, milost; nagrada; darlt na b6sy - sposobnost liječenja bolesti, sposobnost istjerivanja zlih duhova
dan.stvovati, -ujQ, -ueši - darivati, darovati
dateb., -a m. - davatelj, dariva-telj; usp. daVhCb
dati, damb, dasi -dati; dopustiti �nie, � s. - davanje; dar da6ti, dajQ, daeši - davati
dvignqti (8fil), -nQ (�), -neši (s�) -pokrenuti (se), maknuti (se)
68
dviiati 8fil, -žQ s�, -žiši s� -pokretati se, micati se
dviienie, � s. - pokretanje, pomicanje
dviiim'h prid. - koji se miče, pokretan
dvi3ati I dvizati, -ajQ, -aeši I dvižQ, dvižeši - micati, pomicati, pokretati; opterećivati
dvon, -a m. - dvor, dvorac; stan, dvorište
dVbI'b, -i Ž, mn. dVbri, -ii - vrata, dveri, usp. vrata
dVbl'bnik'h, -a m. - vratar; usp. vratan.
dVbn.nica, � ž. -vratarica; usp. vratarica
dVbI'bC�, -b ž. pl. t. - vratašca; prozor
debelbstvo, -a s. - debljina; hrapavost, tvrdoća
dev�tb gl. broj - devet; dev�tb na des�te - devetnaest
dev�tyi, dev�tae, dev�toe red. broj - deveti, deveta, deveto
deždq 8fil v. d6ti s� dekapolb, -a m. - Dekapolis,
zemlj.
dek�bl'b, -a m. - prosinac; i u inačicama dekebn I deke-
vrii I dekevn. I dek�brii I dek�bl'b I dek�vrii I dek�vn/ dek�vn./dek�lDbl'b
dellDatii, � m. - Delmat, os. ime delDon'h, am. - zao duh, demon delDODhSk'h prid. - demonski delDun'h v. delDon'h delDunQ:'it v. delDonsk'h den(bn)ica v. db(l1h)nica derv v. dbrati desiti (s�), dešQ (s�), desiši (s�)
zateći (se), naći (se) desnica, � ž. - desnica, desna
ruka desn'h prid. - desni; o desnqjq
- po pravici desbnica v. desnica deSbn'h v. desn'h des�tina, -y ž. - desetina de8filtistrunt.n'h prid. - deseto-
žični, koji ima deset struna des�toro br. im. - desetero des�ton v. des�toro des�tostrunt.n'h v. de8filtistru.
I1hn'h des�tb gl. broj - deset de8filtb8trunt.n'h v. d�tistru·
I1hn'h de8filtyi, de8filtae, de8filtoe red. -
broj -deseti, deseta, deseto
69
divii prid. - divlji
diviti s�, divljQ s�, diviši s� - čuditi se, zaprepaštavati se
diva divese, divesi s. - čudo diV'h, -a m. - čudo; čuđenje, za-
prepaštenje diVbDo prilo - čudesno, divno diVbD'h prid. - čudesan, divan didrag.m.a, -y ž. - moneta od dvi-
je drahme dilDitrii, � m. - Dimitrije, Mi
tar, os. ime dilDosii, � m. - javni, državni
službenik dinarb, -a m. - denar dioklitien'h, -a m. -Dioklecijan,
os. ime dira, -y ž. - rupa, poderotina dievoloV'h prid. - đavolov dievol'h, -a m, - đavao dievolb prid. - đavolski diekonisa, -y ž. - đakonica diekon'h, -a m. - đakon diekoDhStvo, -a s. - đakonat diek'h, -a m. - đakon diepsal('h)IDa, -y ž. - glazbeni
znak izmedu dijelova psalama, dijapsalma, cezura
diepsaI'hlD'h v. diepsaI('h)lDa dlaru., -i ž. - dlan
dbgosluiie, -a s. - izdržljivost, ustrajnost (u službi)
dbgota, -y ž. - dužina dh.gotn.pfJliV'h prid. -vrlo str
pljiv dbgotr'l>pfJlie / dbgotn.pfJnie,
� s. - velika strpljivost dbgotl'bpfJliV'h v. dbgotn.pfJ
liV'h dbgotn.p�ti, -pljQ, -piši - biti
vrlo atrpljiv dbg'h,l -a m. - dug dbg'h2 prid, komp. dbžai -dug,
dugačak; na dl'bz� - dugo, dugotrajno
dl'bž .. nik'b, -a m. - dužnik dl'bž .. n'b prid. - dužan, obvezan;
pripadajući dl .. ž .. nik'b v. dl'bž .. nik'b dl .. ž .. n'b v. dl'bŽ .. n'b dnes'b v. dt.nbs .. do prijed. s G -do; protiv; gotovo
do, oko; do koI�, do neliže -dokle; do ideže, do ižd� -koliko dugo; dont.deže - sve dok; do seI� - dosad; do vraga svoego - protiv svojeg neprijatelja; do trii na de�te oko trinaest
doblepril. - hrabro; usp. dobI .. -no
70
doblest .. , -i ž. ':'" hrabrost; hrabro djelo
doblest .. n'b prid. - hrabar dobI .. prid, komp. dobI�i - smi
on, hrabar; jak; plemenit dobI .. no prilo - hrabro; usp.
doble
doblbStvO, -a s. - hrabro djelo dobl�i v. dobI ..
dobl�ti, �jQ, �eši - vladati dobro,l -a s. - dobro; imovina dobro2 prilo -dobro; usp. dobri
dobrovonie, � S. - miris dobroV'hgodt.n'b prid. - ugo-
dan, dopadan .
dobrogov�in'b prid. - pobožan dobrogov�nie, � S. -pobožnost dobrod8l'bstVbn'b prid. - za-
hvalan dobrodn.zost .. n'b prid. - koji
iskreno, otvoreno govori dobrod�amde v. dobrod��nie
dobrod�t�l .. n'b prid. - pun vrlina, krepostan; usp. dobrod��n'b
dobrod�nie, � S. - plemenito djelo; vrlina, krepost
dobrodeen'b prid. - pun vrlina, krepostan; usp. dobrod��'b
dobrod��ti, -d�jQ, -d�eši -činiti dobro
dobroli� .. n'b prid. - stasit; lijep dobroobraz .. n'b prid. - pristo
jan dobropob�dt.n'b prid. - pobje
donosan dobropomoc .. nica, � ž. - do
bra pomoćnica dobropotr�b .. n'b prid. - kori
stan dobropriimati, -riemljQ, -rie
mleši - biti jak, biti zdrav dobrorazumiV'h prid. - razu
man, pametan, mudar dobrorazumiv� prilo - razu
mno, pametno dobrorodie, � S. - plemstvo,
vlastela; usp. dobrorodt.stvo
dobrorod .. n'b prid. - plemenit, od dobra roda
dobrorod.bStvo, -a S. � plemstvo, vlastela; usp. dobrorodie
dobrost .. , -i Ž. - dobrota; vrlina, krepost; usp. dobrota
dobros'btvar�ti, -r�jQ, -r�eši -činiti dobro
dobrontvoriti, -rjQ, -riši - učiniti dobro
71
dobrontvorenie, � S. - dobročinstvo, dobrotvornost
dobrota, -y Ž. - dobrota; vrlina, krepost; ljepota; savršenost; usp. dobrost ..
dobrotvoriti, -rjQ, -riši - činiti dobro
dobrOO .. stiV'h prid. - pobožan, dobar; usp. dobroobSt .. n'b
dobrOObStie, � S. - pobožnost, bogobojaznost
dobro�bSt .. , -i ž. - vrlina, krepost
dobro� .. st .. n'b prid. - pobožan; usp. dobro�bStiV'h
dobn. prid, komp. lu�ii / unii -dobar; lijep
dobri prilo - dobro; usp. dobro
dobrii v. dobn.
dovesti, -edQ, -edeši - dovesti, privesti (dovedem . . . ; privedem ... )
dovoditel .. , -a m. - vođa dovol'b, -a m. - što je dovoljno,
(za)dovoljnost; skromnost dovoIt.no prilo - dovoljno, dosta dovoI .. n'b prid. - dovoljan, spo
soban; skroman, umjeren dOV'hIbStvo, -a S. - dostatna
mjera
doVltl6ti, -IjQ, -IMi / -1�jQ, -1�Ai - dos�ati, biti dovoljno
doii v. d.aie doit.d.ati do!idQ, do!ideAi / do
!hdQ, dO!bdeAi - pričekati doz.riti, -IjQ, ,-riAi - ugledati,
prepoznati doid- v. doitf1 doideie / doiide / doiideie /
doiie v. dom.de(ie)
doiliea, � ž. - dojilja; dadilja doiti,l doidQ, doideAi, akt. part.
pret. I. doAhd'b, akt. part. pret. II. doAbl'b - doći, prići, stupiti; dosegnuti
doiti,2 dojQ, doiAi - dojiti, sisati dokoli / dokol6 prilo - dokle, do
kada, kako dugo dokollltČati, -ajQ, -aeAi - svriiti,
dovrAiti; ne dokonbČal'h esi - nedos�e ti
dolu prilo - dolje (smjer); usp. dole
dol'h, -a m. - dol, dolina .
dol.n. prid. - donji dol6 prilo - dolje (POložaj); usp.
dolu domapril. - kod kuće domac.n. / domaA.n. prid. -
domaći
72
domestik'h -a, m. - domaćin, ukućanin
domovi prilo - kod kuće domoVltJl'h prid. - kućni; pri- ·
stavlenie domovr.noe - upravljanje kućom
dom'h, -u m. -kuća, dom; slu!inčad; rod
domyaliti (�), -yAljQ (s�), -ysliAi (�) - domisliti (se)
domyil6ti (�), -lejQ (�), -1�Ai (s�) - domiAljati (se)
doneliie / donel6ie / don6liie / V. dom.de(ie)
dom.de(ie) vez. - (sve) dok (ne), do, prije nego Ato (ne); u broj.nim inačicama, npr. donde(ie) / donie / donide(ie) / don.ide(ie) / donh!e
donesti, -8Q, -seAi - donijeti dopasti, -adQ, -adeAi - pasti dopozd6 prilo - kasno, kasnije dosaditel., -a m. - hulitelj; oho-
lica dosaditi, -aždQ, -adiAi - drsko,
loše postupiti; uvrijediti, prokleti
dosaidati, -!dajQ, -!daeši - drsko, loše postupati; vrijeđati, proklinjati
dosudenie, -e s. - drskost; pri-jekor
doseli V. dosel6 dose16 prilo - dosad dostati, -anQ, -aneAi - dostati;
dostanet'h - dosta je dostoino prilo - dostojno, pri
kladno, primjereno; usp. dostoin6
dostoinov6n.n'h prid. - vjerodostojan
dostoin'h prid. - dostojan, prikladan, primjeren; dostoino est. - primjereno je; dolikuje; dopušteno je, moguće je
dostoinhn'h prid. - prikladan; dostojan; vrijedan
dostoin.stvo, -a s. - čast, dostojanstvo
dostoine prilo - dostojno, prikladno, primjereno; usp. dostoino
dostoenie, -e S. - dopuštenje; nasljedstvo, baština; dostojanstvo; zasluga
dosroen'h V. dostoin'h dostoeti, -stojQ, -stoiši - biti pri
kladno, dostojno, primjereno dost.d.e prilo - dovde do�gnQti / do�ci. �gQ, �eši
- dosegnuti, doseći
73
doteei, dotekQ, dotečeAi - dosti-ći; doteći
dotoli V. doto16 doto16 prilo - dotle, dotad dohoditi, doho!dQ, dohodiši -
nadolaziti, stizati doh'hton V. d'hh'hton doAt.d.'h V. doiW doAbStie, -e s. - dolazak draIfJ> prid. - skup, skupocjen,
dragocjen drag('h)ma, -y Ž. - drahma drevIe prilo - ranije, prije; jed
nom, nekada drevlhn'h / drevlbn. / dreVbn. -
prid. - star, drevan, nekadašnji
drobiti, "':bljQ, -biši - drobiti, lomiti
drobbn'h prid. - sitan droid1n'h / droidien'h prid. -
od kvasca, s kvascem droždij�, -ii Ž, pl. t. - kvasac druga, -y Ž. - prijateljica drugoici / drugoe prilo - drugi
put druIfJ>, l -a m . - drug, prijatelj drulfJ>2 mm. prid. - drugi, dru
gačiji; sljedeći, idući; druzii OIdrugi, mn; v'h drugyi - drugi
put; drup druga - jedan drugoga; druIfb k'JJ drugu -jedan drugomu
drugyi, drugaA, drugoe red. broj - drugi, druga, drugo; UBp. V'htoryi, V'htoraA, V'htoroe
družina, -y ž. - društvo, družina, družba; pratnja
družbba, -y ž. - prijateljstvo
družltJ1'JJ / drulltJ1b prid. - prija-teljski; drugi
drJ.va, -'b B, mn. - drva
drJ.lava, -y ž. - sila, moć, vlast
drJ.lavbn'JJ prid. - moćan, jak.; gospodski
drJ.lanie, � B. - držanje, doticanje
drJ.lati (s�), -žQ (�), -žiši (s�) držati (se); ostati, izdržati; drJ.lati ČbtO, drJ.žati � česo - držati se, pridržavati se, priznavati; dr1Jžati kogo, ČbtO - vladati, gospodariti kime, čime
drJ.zati, -ajQ, -aeši - sokoliti se, biti hrabar; imati vjere, pouzdanja
drJ.znovenie, -a s. - smjelost, pouzdanje
74
drJ.znQti (�), -nQ (�), -neši (S�) -drznuti se, biti drzak.; usuditi se
drJ.zo prilo - smjelo; usp. drt.zA drJ.zovati, -ujQ, -ueši - smjelo
govoriti
drJ.zost'JJ, -i ž. - smjelost, povjerenje
drJ.z'JJ prid. - smion; UBp. drt.-z'JJk'JJ
drJ.zA prilo - smjelo; UBp. drt.zo drJ.kob, -a / -i m. - toljaga
drt.žava v. drJ.lava
drt.Iati (�) v. drJ.lati (�) drb3ati / drt.zati V. drJ.zati drt.z'JJ V. drJ.z'JJ drbz'JJk'JJ prid. - smion; drzak.;
usp. drJ.z'JJ dr�vo, dr�vese, dr�vesi / -a, -u S.
- drvo, stablo; kolac
drevod�l�, � m. - tesar
dr�Vbn'JJ / drev�n'JJ prid. - drven, šumski
dremanie, � S. - drijemanje
dr�mati, -mljQ, -mleši - drijemati
dr�zga, -y Ž. - šuma, gaj
�selovati, -ujQ, -ueši - tugovati, biti tužan
�seb / �hl'JJ prid. - tužan
�hlt.stvo, -a B. - tuga, žalost
drQlfb, -a m. - palica
drqčenie, � B. - neugodnost, muka
dužde� v. d'JJždeV'h dum�an'JJ V. idumAAnin'JJ dunaV'h, -a m. - Dunav, zemlj.
dunovenie V. d'JJhnovenie
dunQti, -nQ, -neši - duhnuti, puhnuti
dupina / duplina, -y Ž. - rupa; špilja
duhati, dušQ, dušeši - disati; du-hati, puhati
duhovbn'JJ prid. - duhovan
duh'JJ, -a m. - duh; dah
duša, � Ž. - duša; oh (Vbsej�) d� - od (sveg) srca
duieVbn'JJ prid. - duševan; živ
duiegubbn'JJ prid. - za dušu poguban
duiepagub'JJn'JJ v. dušegubbn'JJ duieusp�šbn'JJ prid. - koristan
za dušu
dušhn'JJ prid. - duševan, dušni (koji pripada duši); živ
dukBOV'h prid. - vojvodin
dukB'JJ, -a m. - vojvoda
d'JJbr& V. d&brh
75
d'JJva, Ćlv�, dv� gl. broj - dva, dvije, dvoje; d'JJva na de�te - dvanaest; d'JJva na d'JJva dva po dva; d'JJva kraty - dvaput
d'JJvad�tltJ1'JJ, d'JJvad�tItJ1d, d'JJvade�tbnoe red. broj -dvadeseti, dvadeseta, dvadeseto
d'JJvaidy prilo -dvaput; i u inačicama: d'JJvai&d1 / d'JJvaci / d'JJvudi / d'JJvaidy / d'JJVUhdi / d'JJvut.dy / d'JJVUbti
d'JJvoglasbn'JJ prid. - dvoglasan
d'JJvodušie, � B. - dvojba, sumnja
d'JJvoi br. prid. - dvojak.; na d'JJvoe - u dva dijela
d'JJvoica, � Ž. - dvojica, dvoje
d'JJvoiceju / d'JJvoicejQ prilo -dvaput, dvostruko
d'JJvopomostih prid. - jednokatni
d'JJvoenade�telučhn'JJ prid. -s dvanaest zrak.a
d'JJždeV'h prid. - kišni; usp. d'JJždeVbn'JJ
d'JJždeVbn'JJ prid. kišni; usp. d'JJždeV'h
d'JJžditi, d'bždjQ (d'bždQ)' d'bždiši - kišiti
d ... icb., -a m. - kiša d ... lcb.n ... prid. - kišan d ... m:Q v. dQti d ... na, -y ž. - kostobolja d ... no, -a B. - dno d'hBka, -y ž. - daska; ploča d1olmovenie, � B. - dah
d'hhnQti, -nQ, -neši - dahnuti, puhnuti
d ... h ... v. duh ...
d ... h ... tol"b, -a m. -jastuk za gla-vu
d...ci, d'bčere, d'blleri ž. - kći d...cica, � ž. - daščica, pločica cb.bn., -i ž. -udolina, dolina, kla-
nac
dJ.naPl"b, -am. -Dnjepar, zemlj. dI.neVbD ... prid: - danji, dnevni;
nadnevni dI.nesb v. dI.w.sb
dI.mca v. dI.Dbnica
dI.nijQ prilo - danju, po danu, za dana
'
dI.1lb, dbne, dbni m. - dan; do sego dI.ne - do danas; V'IO dI.ne, V'IO dI.Db - po danu, za dana; dI.Db dI.ne, dI.ne dI.ne, dI.Db ot... dI.ne. dI.Db �ce dI.Db - dan za danom; dI.Db i
76
noe. - dan i noć; tretibm. cb.ne - prelijučer
cb.w.nica�, ž. - zvijezda Sjevernjača (Danica)
dbDbn ... prid. - dnevni, svakodnevrii
dbw.sb prilo - dan8,S; doii i do dbw.s .. - sve do danas
dI.nbSbDb / dbm.A .. Db prid. - današnji
dbranie, � B. - oderana koža dbrati, derQ, dereši - drati, dera-
ti (kožu) d.t.ska V. d .... ka dbCi v. d...ci dym ... , -a m. - dim dym&n ... prid. - dimni dyhanie, � B. - dah, disanje;
živo biće dyhati, -ajQ, -aeši / dyšQ, dyšeši -
disati; puhati d�va, -y Ž . ...,-- djevica, Djevica d�vae, -yj� Ž. - djevica, Djevica devica, � Ž. - djevojka, djevica,
Djevica d�vicb / devicb8b prid. -djevi-
čin .
d�vol ... V. di�vob d�Vb8tvo, -a S. - djevičanstvo d�Vb8tvbn'b prid. - djevičanski
d�d ... , -a m. - djed; praotac d�dI.n ... prid. - djedov, od pret
ka, praotački d�eAi up. čeBt. - da li (ne); deeii
moliti � trebova tbgda -treba li se tada moliti
d�istvo, -a B. - djelatnost, djelovanje
d�i8tvovati, -ujQ, -ueši - djelovati, činiti
d�istVbD'" prid. - djelotvoran, moćan
d�lanie, � S. - rad, posao; djelo d�latel .. , -a m. -radnik, stvara-
telj d�lati, -ajQ, -aeši - činiti, raditi d�lenie, �B. -podjela, razdioba d�litelb, -a m. - djelitelj
deliti, d�ljQ, d�liši - dijeliti d�lo, d�lese, d�lesi S. / -a, -u S.
- djelo, čin; rad, posao d�lom�n.n ... prid. - koji se od
nosi na sredstvo za mjerenje zemlje
d�l ... , -a m. - dio d�lbma, prijed. s G - zbog, radi;
ČbSO delma-zašto; usp. d�l�
d�lbnik ... , -a m. - radionica d�lbnica, � Ž. - radionica
77
dele prijed. s G - zbog, radi; UBp. d�lbma
d�telb v. detelb detelb, -i ž. - djelo, čin; djelo
vanje, način; blaga� dobrd detel .. - dobro, kreposno djelo
d�ti, l -ii Ž, mn. - djeca deti2 d�jQ. d�eši / deždQ, deždeši
- činiti, raditi, djelovati; govoriti, kazati; )Juby, pre)Juby deti - činiti preljub; kup)JQ deti - kupovati, trgovati; ne dei - ostavi, pusti
detP s�, d�ždQ s�, d�eši s� -izgubiti se, nestati
d�tiCb, -a m. - dječak, djetešce detogublenie, � S. - čedomor
stvo d�tb8k ... prid. - dječji d�telb, -i Ž. - čin, djelatnost; na
čin d�nie, � S. - djelo, čin; djelat
nost d�ti V. deti2 dQbie, � S. - drva, stabla; UBp.
dQb ... dQbrava, -y Ž. -gaj; bjelogorična
šuma dQbraVbn ... prid. -koji se odnosi
na gaj ili bjelogoričnu šumu
dQbrova v. dQbrava
dQbroVhD� v. dQbra�n�
dQb�, -a m. - stablo; hrast
78
dQla, -y ž. - duga
dQti, d'bmQ, d'bmeši - duhati, puhati; dQti 8� - nadimati se
J E €
e - slovo " e . 3 . - broj 6; . e .
- broj 5
ebr�isk� v. evriisb
evangelie, -e s. - dobra vijest; Radosna vijest, Evanđelje
evangelii8k� prid. - evanđeoski; usp. evangelbSk�
evangelish, -a m. - evanđelist evangelbsk� prid. - evanđeo-
ski, usp. evangeliisk� evero� prid. - Eberov evreisk� v. evr�isb evriisb prid. - židovski evriisky prilo - židovski e�la, -y Ž. - Eva, os. ime
e�prak8i�, � Ž. - Eufrazija, os. ime
elda prilo i vez. - kada; jednom, nekada; dok; zar, li; elda
79
hk�mo . / tOldaže elda -čim
egdaže1 prilo -kada,jednom, na-posljetku
eldaže2 vez. - kada egum.en� V . igumen�
egipbh, -a m. - Egipat, zemlj.
egipbtbsk� prid. - egipatski egipbt�nin�, -a m. - Egipćanin
egipbt�nyni, � Ž. - Egipćanka eda čest. i vez. - zar, li; dane; eda
kako / eda kogda / eda koli - da ne
edva v. ed�va
edeMbSk� prid. - edomski, prema Edom, zemlj.
eden v. eten
edinak� prid. -jednak
estb«;
ecliJuWe prilo -joA; nadalje; joA k tomu; ali, doduAe, uostalom; usp. em.nače
edinač .. n ... prid. - redovnički, monaAki
edinenie, � S. - jedinstvo; usp. edinosqeie, edlnhstvo
eciinoglasie, � B. - suglasnost; UBp. ec:b.noglasie
edinoduibno prilo -jednoduAno
edinoeat .. tVbn ... prid. - istobitan, istoga temelja; usp. ecb.. noest .. tv..n ...
edinomqdn.no prilo - jedno-duAno, složno
edinosqeie, � S. - istobitnost; usp. eciinenie, edin .. tvo
edinosqCbn'" prid. - istobitan; usp. ec:b.nosqe .. n ...
edinoUJnbn'" prid. - jednoduAan, istoga mišljenja; UBp. em.· noUlllbn ...
edinoo�d ... prid. - jedinoroden, jedinac; osamljen, napušten
edinojq prilo - jedanput, jednom; jednom zauvijek, odjednom; usp. em.nojq
edin ... , edina, edino gl. broj, prid., zamj. - jedan; pojedini; isti; jedini; sam, osamljen; neki; rijetko kao redni br: prvi;
BO
po edinomu - potanko, po redu
edin ... že prid. -jedan, sam
edin .. tvo, -a oS. -jedinstvo; usp. edinenie, edinosqeie
edinq prilo - jedanput, jednom; UBp. ec:b.no
ednonades�tyi, ednonade�· td, ednonades�toe red. broj
-jedanaesti, jedanaesta, jedanaesto
ednoroždenyi prid. - jedinoro-deni
ed ... vapril. -jedva, teško
ed",v8Že vez. - čim
em.nako prilo - zajedno
ec:b.nače prilo -još; nadalje; još k tomu; ali, doduše, uostalom; UBp. edinače
edbnoglasie, � B. - suglasnost; usp. edinoJlasie
ednoduien ... prid. - suglasan, jednodušan
em.norožden ... prid. -jedinoroden
em.nosqcbn ... prid. - istobitan; usp. edinosqC .. n ...
em.noumbn ... prid. - jednodušan, istoga mišljenja; usp. edi· noum .. n ...
em.noestb8tvhn ... prid. - istobitan, istoga temelja; usp. edi· noest .. tVbn ...
em.nq prilo - jedanput, jednom; usp. edino
em.nojq prilo - jedanput, jednom; jednom zauvijek, odjednom; usp. edinojq
ežel čest. i prilo ....:. pak, i; zaista, čak
eže2 odn. zam. - koje, što; zaAto; eže esh - to jest; UBp. !že
ežea vez. - što; kao i; pošto, nakon što; jer, budući da; , ako, ukoliko; eže aCe - što god
ezeki�, � m. - Ezekija, OB. ime ezero, -a B. -jezero
eze�, -a m. -jezero
ei čest. - da, zaista
eklisiash, -a m. -propovjednik
ek'bdik ... , -a m. -crkveni zastup-nik, prokurator
eIen ... , -a m. -jelen
eleni> prid. -jelenov
eliko(že) prilo i vez. - koliko; ako, kada
elikožezam. - što; � elikole - sve što
elikrah prilo - koliko puta
elĐn., elika, elika zam. - kolik, kolika, koliko; što god, tko god
elik'lože, elikaže, elikože zam. - koji god, koja god, koje god; što god
elinin ... / elin ... / elim.n ... , -a m. - Grk, Helen; poganin
elinb8k ... prid. - grčki, helenski; poganski
elinyni, �ž. -Grkinja, Helenka elionWlk ... V. eleom.skt. etisavetb, -ii. -Elizabeta, os. ime elisei, -a m. - Elizej, os. ime elispont ... , -a m. - Dardanell,
zemlJ· elispontb8k'lo prid. - dardanel-
ski
eliud ... , -a m. - Elijud, os . . ime eliezor'lt, -a m. -Eleazar, os. ime ellin ... V. elinin ... / elin ... / eli-
eleon ... neskl, m. - Eleon, zemlJ. nl>n ...
eleonb8k'Jo prid. _ maslinski ' elmodanoV'lo prid. - Elmada-
eli neskl. - Bože moj! ; usp. eloi eli vez. - ako
eliakimoV'lo prid. - Elijakimov
Bl
mov
eloi neskl. - Bože moj! ; usp. eli elb prilo - koliko; el .. krah prilo
- koliko puta
elbDla vez. i prilo -jer, budući da; ako; koliko
eb.maie prilo i vez. eb.maie . • • tolhmaie ... - što . . . to . . . ; čim . . . tim . . . ; čim, kada
elr.mi(ie) prilo - kako; ne tolh' mi . . . elbDli... - ne tako . . . ka-ko .. .
el� prilo -jedva emanuib., -a m. - Emanuel, os.
ime
emati, emljQ, emleši - imati; v�1'Q emati - vjerovati
emaus'h, -a m. - Emaus, zemlj. emprism'h, -a m. - požar, vatra enkeni�, � Ž. - svetkovina po-
svećenja hrama enosoV'h prid. - Enosov enohoV'h prid. - Henokov enuan. / en..varh, -a m. - sije-
čanj en'hnon'h, -a m. - Enon, zemlj. em.dikt'h / endikt'h V. indikh
eparh'h, -a m. - namjesnik, pre-fekt
eparilt8k'h prid. - namjesnički epen('h)dih, -a m. - gornja
odjeća epikun.prid. - epikurejski episkop-. V. episkup'h
episkupi�, � Ž. - biskupija, episkopati usp. episkuph8tvo
episkuplh prid. - biskupski; usp. episkuplt8k'h
episkup-., -a m. - biskup episkuph8k'h prid. - biskupski;
usp. episkuplh
episkuph8tvo, -a s. - biskupija, episkopat; usp. episkupi�
epistoli�, � Ž. - pismo, epistola epitemi� / epitbni�, � Ž. -
crkvena kazna epifani�, � Ž. - Bogojavljenje;
usp. bog�vlenie
erakb, -a m. - Herkul, os. ime
eremita, -y m. - isposnik, eremit
eresevii, � ž. - snijet, plamenjača
eresh, -i ž. - hereza, krivovjerstvo
82
eretik'h, -a m. - heretik, krivovjerac
eretičlJsk'hprid. - heretički, kri-vovjerni
erse, � Ž. - Hera, os. ime erodoV'h prid. - čapljin erusii v. eresevii
en.dam.sk'h prid. - jordanski; usp. iord8nh8k'h
ermUnh / er-.mUnhsk'h prid. -hermonski
esve, esta -prezent, 1. i 2. l. dvo glagola byti (nesvr)
ese uski. - evo, eto eSMl>, esi ••• esvtIJ, esta V. byti
esperina, -y Ž. - večernja moli-tva
esromoV'h / esromlh prid. -Esromov
est'h -prezent, 3. l.j. glagola byti (nesvr)
esthstvie, -e S. -priroda, prirodnost; usp. esth8tvo
esth8tvo, -a S. - priroda, prirodnost; biće, bit, materija, stvarnost; usp. esthstvie
esthstVhn'h prid. - prirodan eter-., etera, etero zam. - neki,
neka, neko;jedan, jedna, jedno
etiophsk'h prid. - etiopski etioptlJne, -'b m, mn. - Etiopljani efeshsk'h prid. - efeški, prema
Efez, zemlj. efesenin'h, -a m. - Efežanin efim.eritIJ, �ž. -poredak, raZred efranta, -y Ž. - Efrata, zemlj. efremoV'h prid. - Efrajimov efrem'h, -am. -EfrajimJ os. ime effata uski. - otvori se! ehicb.na, -y ž. - zmija; usp.
gad'h, aspida, zmii, zmie ehicb.noV'h prid. - zmijski
83
eCe prilo -još, dosad; već; nadalje eAa čest. - da barem ethanarh'h, ":"a m. - namjesnik eiroklidon'h, -a m. - sjevero-
istočni vjetar eihi, � Ž. - molitva eihoklidon'h V. eiroklidon'h
� Ž iK
ž - slovo »živ�ti«; . a'b . - broj 7, . � . - nema brojeune urijednosti
žaba, -y ž. - žaba žaliti (sl), -IjQ (si), -liAi (si) - tu-
govati; tužiti, jadikovati žalovati, -\\iQ, -ueAi - tugovati žalost .. , -i ž. -revnost, gorljivost žalb, -am. / -iž. -grob, grobnica ždri- u. žri-že uez. i pril. · - dakle, prema
tome; i; a, ali, nego, no; onda, zatim; ipak
žeg-, žež- u. žeCi želanie, � S. - želja, željenje;
usp. želfJnie ielati, -ajQ, -aeši - željeti; usp.
želfJti
84
želA, � Ž. - tuga želAzn ... prid. - željezan želAzo, -a s. - željezo žel6nie, � B. - želja, željenje;
usp. želanie želiti, �jQ, �eAi - željeti; usp.
želati žena, -y ž. - žena, supruga ženiti (�), -njQ (s�), -niAi (�) -
ženiti (se) ženitva, -y Ž. - ženidba; brak ženihov... prid. - mladoženjin,
ženikov ženih ... , -a m. - mladoženja, že-
nik; usp. nevestr.nik ... žem.sk ... prid. - ženski žellh8tvo, -a s. - ženstvo ženQ u. gr.nati
žestokoleganr.nib, -a m. -koji leži na tvrdoj postelji
žestob prid, komp. žestočai -tvrd
žestosn.div... prid. - nezahvalan
žestosn.die, � s. - okrutnost, nemilosrdnost
žestočai u. žestok ... žeCi, žegQ, žežeAi / ŽbgQ, žbžeAi,
aor. sigm l. žah'b, 2. 1. i 3. 1.jd. žeže - žeći
živ- u. žiti živiti, -vljQ, -viAi - oživljavati;
usp. živAti živleti, -1�jQ, -leeAi - oživljavati živoh, -a m. - život; usp. Žiznr.,
žitie, žit .. život .. no, -a s. -živo biće; životi
nja, zvijer život .. noe prid. - živo biće; živo
tinja, zvijer životbn ... prid. - živ, životan; ži
votvoran; životinjslri živ... prid. - živ; živ... byvati -
oživjeti; živ... byti - živjeti živeti, -vljQ, -viAi - živjeti; usp.
živiti žid- u. žbdati židovin ... , -a m, mn. židove - Ži
dov; usp. evrii, ijudei
85
židoV'bSk1. prid. - židovski židoVbstvie, � s. - židovstvo žid ... u. iidovin ... žiznodaVbC", -a m. - darovatelj
života žiznr., -i Ž. - život; si ŽizDb I
ŽiZDb nyneibnii - zemaljski život; usp. živoh, žitie, žit ..
ŽiznbDb prid. - životvoran žila, -y Ž. - žila, tetiva; žfiami
oslablen ... -uzet, paraliziran žiliCe, -a s. - boraviAte žitelin ... / žite"', -a m. - stanov
nik žiti, živQ, živeAi, aor. 2. l. i 3. I.jd.
žive, ži - živjeti, prebivati; oživljavati
žitii8k ... prid. - životni; slastb žitii8kafJ - životna slast
žitie, � s. - život, življenje; prebivalište; žitle se / žitle nyneibnie - zemaljski život; usp. živoh, žlznr., Žitb
žitr.e u. žitie žito, -a S. - žitarica; plod žitomerenie, � S. - Injerenje
žita Žitb, -i Ž. - život; usp. živob,
žizDb, žitie žit..mca, � ž. - žitnica žitbn ... prid. - životan; žitni
iiCe, -as. -prebivalište, smještaj ilacb.ba, -y ž. - gubitak, šteta ilasti, žladQ, žladeši - nadokna-
đivati štetu; podmirivati dug; usp. il�.ti
ilbČb V. zlbČb il�.ti, žIMQ, žlMeši - nadokna
đivati štetu; podmirivati dug; usp. ilasti
inc:b., -i ž. - koplje; toljaga; usp. drJ,kolb
in.n ... Vhn ... prid. - mlinski irbny, žl'hn'bve, žrbn'bvi Ž. - žr-
vanj, mlinski kamen in.tva, -y Ž. - žrtva in.tVhn ... prid. - žrtven inti v. iriti intie, � s. - žrtvovanje intva v. in.tva iribii / irib .... -a m. - ždrijeb;
irebie metati (mesti, vriCi, dati, poloiiti) - kladiti se
žribbCb, -a m. - mladunče; ždri-jebe, magare; usp. irib�
iribbi v. irebii / ir�b ...
žri�, žre�te, žreb�ti s. -.mladunče; ždrijebe, magare; usp. ·ir�bbCb
žriti, žbrQ, žbreši - prinositi žrtvu, žrtvovati; aor. 1. l. jd. žreh'b, 2. l. i 3. l.jd. žret'b
86
iupan ... , -a m. - župan iupe"", -a m. - sumpor iupelbn ... prid. - sumporni iupl�e, -a s. - grob, grobnica iUPb"" v. iupe .... iust... prid. - prav ibdati, žbdQ, žbdeši / židQ, žideši
- čekati; usp. �dti
iblQ v. ieci
ibuJQ v. i�ti
ibrQ v. in.ti ibzlie, � s, zb. im. - šiblje, pruće;
palice ibzl ... , -a m. - šiba, prut; palica;
žezlo ibneb, -a m. - poganski sveće
nik ibrbČb.k ... prid. -svećenički, što
se odnosi na poganskog svećenika
ijupelb / ijuPblb V. iupe ....
i�danie, � s. - žeđ; žudnja, čežnja
ž�dati, -ajQ -aeši / ž�ždQ, ž�ždeši - žeđati; željeti, tražiti, žudjeti, čeznuti
ž�n ... prid. - žedan; suh i�den ... prid. - željen ž�ida, � Ž. - žeđ; suša ž�idbn ... prid. - žedan
ž�lo, -a s. - žalac ž�tva, -y Ž. - žetva ž�tVhn ... prid. - žetven
87
i�telb / i�tel�nin ... , -a m. - žetelac
i�ti, ŽbnjQ, žbneši - žeti
ft 3 S
a -slovo »3�lo«; · . · -broj 8; · S · - broj 6
3V�zda v. zv�zda
88
3�lo �ril. - vrlo, jako 3- v. z-
9o Z 3
z -slovo »zemli«; · 90 · -broj 9, · 3 · - broj 7
zaprijed. s A, I i G - za, iza; zbog; za utra - ujutro
zablqditi, -QždQ, -Qdiši - zabludjeti, zalutati
zablQždenie, � s. - zabluda zab ... venie � s. -.zaborav; usp.
zabytie, zabytlt
zab1>d�l1Itn ... prid. - koji bdije; molitva zab ... d�nltnae -molitva pri bdijenju
zab ... d�ti, -bždQ, -bdiši - probdjeti
zabyvati, -ajQ, -aeši � zaboravljati
zabyti, zahQdQ, zabQdeši - zaboraviti
89
zabytie, � s. - zaborav; usp. zabytlt, zab�venie
zabytlt, -i i. - zaborav; usp. zabytie, zab ... venie
zavida, -y i. - zavist zavidr.liVlt prid. - zavidan; usp.
zavistr.iiVlt
zavideti, -iždQ, -idiši -zavidjeti zavistIt, -i i. - zavist; zavistlt
imy - onaj kojemu se zavidi zavistltliVlt prid. - zavidan; usp.
zavidr.liVlt
zavistItnikr., -a m. - zavidnik zaviti, -ijQ, -ieši - zaviti zavora, -y i. - zasun, zapor, kra-
čun; usp. zatvOr1>
zavreti, zaVbrQ, zaVbreši - zatvoriti, zaprijeti, zaključati
zaV'ltlon'b, -a m. - Zabulon, os. ime
zaV'ltlon& prid. - Zabulonov zavfJt'b, -a m. - zavjet, ugovor,
dogovor, obećanje zavfJCavati, -vajQ, -vaeAi - za
vjeAtavati (zavjei§tati), ostavljati u nasljedstvo; zarih zavfJcavati - zaključivati dogovor
zavfJcati, -ajQ, -aei§i - ostaviti u nasljedstvo; zavfJh zav�cati - zaključiti dogovor
zav�zati, -ajQ, -aeAi - zavezati; mrii� zav�zati - krpati mreže
zagladiti, -aždQ, -adiAi - izbrisati
zagraditi, -aždQ, ...:adiAi - zagraditi, prepriječiti
zagrad&n'b prid. -zagrađen; vrt
zag&nati, zaženQ, zaženei§i -prognati, protjerati
zađi (S'b zadi) prilo - straga, otraga, iza; unatrag
zadl'biiti, -'bžQ, -'bžiAi - produžiti
zadušiti �, -AQ �, -i§iši s� -ostati bez d8ha
zad'bhnqti S�, -nQ s�, -neši s� -zagrcnuti se
90
zadfJti, zad�jQ, zad�eši -naložiti, nalagati komu što
zaem'b V. zaim'b
zaida, � Ž. - leđa; zaidq dati pobjeći
zaid&,l -a m. - čmar; usp. afedron'b
zaid&2 V. s'bzadi / s'bzadu / S'bza-ida
zaieei, -agQ, -ažeši - zapaliti zaii3ati, -ajQ, -aeši - paliti zazirati, -ajQ, -aeAi - gledati sa
sumJ\jom, optuživati zaznamenati, -ajQ, -aeši -
označiti (pečatom) zadfJti, zad�jQ, zad�eši '--- siliti;
nalagati zazon, -a m. - sumJ\ja zazor&n'b prid. -vrijedan poku
de, prijekora zaz&riti, -ljQ, -riAi - zamjerava
ti, predbacivati, ljutiti se zaimati, zaemljQ, zaemleši - po-
zajmljivati, posuđivati zaimodaVbC&, -a m. -vjerovnik zaim'b, -a m. - zajam, posudba zaiti, zaidQ, zaideAi - zaći, otići zakalati, -lajQ, -laeši - klati zaklati, zakoJjQ, zakoleši - za-
klati
zaklenqti, -nQ, -neAi, aor. 3. l.jd. zaklepe - zatvoriti, zaključati
zaklinanie, � s. - zakliJ\jaI\ie, lažna prisega
zakltnati, -ajQ, -aeši - zakliJ\jati (koga čime)
zakijučiti, -čQ, -čii§i - zatvoriti, zaključati
zakl�ti, -lbnQ, -lbneši - prisegnuti komu
zakolenie, � s. - klaI\ie zakonodaVbC&, -a m. - zakono
davac zakonodanie / zakonopoloie
nie, � s. - zakonodavstvo zakonoprfJstqplenie, � S. -
prestupaJ\je zakona zakonopristqp&nik'b, -a m. -
prijestupnik zakona zakonopristqp&n& prid. - pro
tivan zakonu; bezbožan zakonoučitel&, -a m. - učitelj
Zakona zakonikb V. zakon&nik'b
zakon'b, -a m. - zakon, poredak zakon&nik'b, -a m. - zakonoda-
vac; učitelj Zakona; svećenik zakon&n'b prid. - zakonski zakon&ne prilo - zakonito, za
konski
91
zakroV'lt, -a m. - koprena zakryvati, -ajQ, -aeAi - prekri
vati, zakrivati; zastirati zakryti, -yjQ, -yeši - zakriti zak'bsn�ti, -J\jQ, -niAi - zadrža
ti se zak&hei / zak'bhfJi, � m. - Za-
kej, os. ime
zak&heoV'lt prid. - Zakejev zalaz'b, -a m. - opasnost zalop, -a m. - zalog zaloiiti, -žQ, žiši - zakrčiti, pre
priječiti; zaloieno imfJnie -blago, dragocjenost
zamazati, zamažQ, zamažeAi -uprljati, zamazati
zamaterfJti v. zamatorfJti
zamatoriti, -r�jQ, -r�Ai - ostaljeti
zamoriti, -ljQ, -riši - umoriti, mučki ubiti
zamysl'b, -a m. - zamisao, namjera
zamqditi (�), �ždQ (s�), �diši (s�) -zadržati se
zamqdenie / zamqždenie, � s. - zaostatak, zadržavaI\ie
zaniOS'b, -a m. - Soan, zemlj.
zane(ie) vez. - jer, budući da; zato što
zapad1o, -a m. - zapad zapadr.n1o I zapad ..... n. prid. -
zapadni zapaliti, -ljQ, -liAi - zapaliti zapečab.leti, -lejQ, -leeAi - za
pečatiti zaplbvanie, � 8. - pljuvanje zaplbvati, zapljujQ, zapljueAi -
zapljuvati zapov6danie, -a 8. - naredba,
zapovijed; usp. zapov6d., zarolu.
zapov6dati, -ajQ, -aeAi - zapovijedati
zapov6d., -i i. - naredba, zapovijed; usp. zapov6danie, zarob
zapov6d6ti, -v�mb, -v�si - narediti, zapoyjediti
zapnvapril. - isprva, prvo zaprititi, -MQ, �tiAi - strogo
narediti, zapovjediti; zaprijetiti; zaprititi duhu - uznemiriti se, uzbuditi se
zaprieati, -ajQ, -aeAi - strogo naređivati, zapovijedati; prije-titi
.
zapriCenie, � 8. - naredba, zapovijed; zabrana; prijekor; kazna
zapust6nie, � s. -(o)pustoAenje
92
zapust6ti (�), �jQ (�), �Ai (�) - opustjeti, opustoAiti
zapItrati, zaperQ, zapereAi - iz-gaziti '
za"ti, zapbnQ, zapbneAi - podmetnuti nogu, oboriti; posrnuti
zaraziti, -ažQ, -aziAi - ugnjetati zareci, -ekQ, -ečem - narediti,
zapovjediti; zabraniti zar(e)6, � ž. - bljesak, svjetlo zarob, -a m. - naredba, zapovi
jed; usp. zapov6danie, zapo-v6d.
zan, -a m. - Zara, os. ime
zaskopie, � s. - podmuklost zast06ti, -ojQ, -oiAi - mučiti, do-
sađivati '
zastQpanie, � s. - zaAtita zastQpati, -ajQ, -aeAi - zastupa
ti, pomagati; odstupiti, uzmaknuti
zastQpiti, -pljQ, -piAi -zastupiti, pomoći
zastqpienie, � 8. - pomoć, zaAtita
zastQp1o, -a m. - pomoć, zaAtita zastQP .. nik1o, -a m. - pomoćnik,
zaAtitnik
z88'ltv�vatl, -ujQ, -uem - {za)svjedočiti, posvjedočiti
zas6d.nlk1., -a m. - uhoda zatvar6ti, �jQ, �Ai -zatvarati zatvoft'lnie, � s. - zatvaranje zatvoriti, -rjQ, -riši - zatvoriti zatvon, -a m. - zasun, zapor,
kračun; zatvor; usp. zavora
zat'lllmQti, -nQ, -neAi - začepiti, zataknuti
zatykatl, -ajQ, -aeši - čepiti zautrapril. - ujutro zaušanie I zauienie, � s. - za-
uAnica, Aamar zaušiti, -AQ, -Aiši - oAamariti zaharlin10 prid. - Zaharijin zahari6, � m. -Zaharija, os. ime
zahoditi, -oždQ, -odiAi -zalaziti zahOd1o, -am. -zalazak; nužnik zacititel .. , -am. -zaAtitnik; usp.
zaeit .. nik1o
zaeititi, zaciĆQ, zaćitiši - zaštititi
Zaeitr.nik1o, -a m. - zaAtitnik; usp. zaCititelb
zacicati, -ajQ, -aeAi - zaAtićivati, skrivati
zaeieenie, � s. - zaAtita zacicati, -ajQ, -aeAi - nagovje
štavati, aludirati
zacMiti, �ždQ,� -napojiti za�inati, -ajQ, -aeAi - počinjati,
začinjati Z�bDQ v. za��ti
za��lo, -a s. - početak za��ti, začbnQ, začbneAi -početi,
začeti za�tie, � s. - začeće zaJ�ti, zaimQ, zaimeAi - uzeti,
pozajmiti si, posuditi si; zatvoriti
zaJ�c .. , -a m. - zec zvon1o, -a m. - zvuk zv6zda, -y i. - zvijezda zv6rl(nr.)n1o I zv6rlru.sJn. prid.
- zvjerski
93
ZV6rokrJ,Dlbnik1o, -a m. - hra-nitelj zvijeri
zver06dim'lt prid. - požderan zv6rr., -i m. - zvijer zv6rr.n1oprid. - zvjerski zv6stiti v. V1ozv6stiti
zv�i, zv�gQ, zv�žeAi - pričati, govoriti
me v. 8Itde zdelen'lt v. zelen10 zeVedeoV1o I zevedooV1o prid. -
Zebedejev, prema Zebedej, os. ime
zevei, � m. - Zeb, os. ime
zelen1> prid. - zelen zelie, -es,zb. im. -raslinje, bilje;
povrće
zemlel�ganie, -e s. - ležanje na zemlji
zem(l)wu. prid. - zemaljski, zemljan, zemni
zem.b.sk1> / zellll>8k1> prid. - ze-maljski
zeml�, � ž. - zemlja, tlo zem� v. zeml�
zeis1>, G die, A die, dijQ - Zeus, Jupiter
zižditeb., -a m. - tvorac, graditelj
ziidQ v. zi>dati
zilot1>, -a m. - zelot, revnitelj, vrući pobornik, fanatik
zima, -y ž. - zima; hladnoća ziuu.n1> prid. - zimski; hladan
zinonoV1> prid. - Zenonov zinon1>, -a m. - Zenon, os. ime
zinQti, -nQ, -neši - zinuti
zi�ti ziejQ, zieeši / zejQ, zeeši - zi-jevati, otvarati usta
zlak1>, -a m. - zeleno raslinje zlatik1>, -a m. - zlatnik
zlatica, � ž. - zlatnik zlato, -a s. - zlato
94
zlatonosiV1> prid . . - koji nosi zlatni nakit
zlatoust'J> prid. - zlatoust; ljepOlječiv; ioan1> zlatoust1> -Ivan Zlatousti; usp. hrr.sostom1>
zlat(bn)'J> prid. - zlatan zl1>Čb, -i ž. - žuč zmii, -a m. / � ž. - zmaj, zmija;
usp. aspida, gad1>, ehid.na, zmi6
zmiin1> / zmiiu. prid. - zmajski, zmijski
zmi�V1> prid. - zmajski, zmijski zmi6, � ž. - zmaj, zmija; usp.
aspida, gad1>, ehid.na, zmii
zmn.na, -y ž. - smirna; Smirna, zemlj.
zmn.u.n1> prid. - smimski zmin.na, -y ž. - smirna; Smir
na, zemlj; usp. zmn.na
zmin.n1> prid. - smimski; usp. zmn.u.n1>
znaem1> prid. - poznat znamenavati, -vajQ, -vaeši
označivati znamenati, -ajQ, -aeši - označi
ti; zapečatiti znamenie, -e s. - znak znamenit1> prid. - poznat, ista
knut
znamenovati, -ujQ, -ueši - označivati, obilježavati
zDanie, -e s. - poznanik znati, znajQ, znaeši - znati, po-
znavati; doznavati zDoi, -e m. - žega zora, � ž. - zora zorovavel1> / zorovavelb, -a m.
- Zorobabel, os. ime
zorovaveleV1> prid. - Zorobabe-lov
zrak1>, -a m. -vid; pogled; izgled zrbDO, -a s. - zrno zn.calo, -a s. - zrcalo zr�i v. zbr6ti
zbvanie, -e s. - krik; poziv; zvanje
zbvati, zOVQ, zoveši, - vikati; zvati, pozivati; nazivati
z1>lo, -a s. - zlo; zlodjelo z1>loba, -y ž. - zloća; usp. z1>lobb
z1>lobiV1> prid. - zao, zloban z1>lobb, -iž. -zloća; usp. z1>loba
z1>lob�sbD1> prid. - opsjednut zlim duhom
z1>loverie, -e / z1>loverb8tvo, -a s. - krivovjerje, hereza
'
z1>lod�i, -e m. - zločinac, razbojnik
z1>lod�in1> / z1>lod�isk1> prid. -zločinski
z1>lodeistvo, -a s. - zlodjelo, zločin
z1>lod��nie, -e s. - činjenje zla
z1>lodeeti �, -dejQ �, -deeši s� - pobolijevati
z1>lok1>znbn1> prid. - zao, opak
z1>lonraVbD1> prid. - pokvaren
z1>losloviti, -vljQ, -viši -govoriti loše o komu; omalovažavati
z1>los1>mn.tbD1> prid. - koji zaslužuje sramotnu smrt
z1>lotvoriti, -rjQ, -riši - grditi, kuditi
z1>ločbstbD1> prid. - bezbožan
Z1>l1>l prid. - zao
95
z1>lb,2 -i ž. - zlo, nevaljanost
z1>le prilo - zlo, loše; bol�ti Zbl� - teško bolovati
zi>danie, -e s. - zgrada, zdanje; stvaranje
zbdatelb, -a m. - tvorac, stvaratelj
zi>dati, ziždQ, ziždeši - graditi; stvarati
zi>de v. si>de
zi>d1>, -am. -�brađena glina; zid zbd., -i ž. - obrađena glina; zid
zbrel1> prid. - zreo
zbrenie, -e s. - pogled, izgled
zbriti, Z'bI:jQ, zbriAi - gledati, motriti, promatrati; na lice zbriti - biti pristran
zybanie, � 8. - zibaIije zybati, zibljQ, zibleAi - ljuljati z610 v. 3610
z6ntca, � ž. - zjenica z�ti, z�bQ, z�bem -trgati, čupati z�tr., -i m. - zet; mladoženja, že- I
nik zqb .. , -a m. - zub zQbr.n .. prid. - zubni
UPIT I LI I
i - slovo »iže«; o fJJ!f'1P o - broj 10, i- v. io L o - broj 10
6 I H
i -slovo »i« ; · 6 · -broj 20, · H · broj 8
i vez. -i; takoder
i, �, e zam, iza prijedloga uvijek dolazi s prefiksom n- (oh nego, kb nemu); N jd. m. roda nije potvrđen -taj, ta, to; onaj, ona, ono; on, ona ono; koji, koja, koje; usp. iže, �je, eje
ia s, mn. -ljubičice
iain., -a m. -Jair, os. ime
iann�eVb prid. -Janejev
iaredoVbprid. -Jaredov,prema Jared, os. ime
ian. v. iain. iasa, -y ž. -Jasa, zemlj.
iafet'h, -a m. -Jafet, os. ime
ibo vez. -jer, zato što; čak i; ipak
98
igemon'h v. igemon'h igo, -a s. - jaram
igrati, -ajQ, -aeši - igrati se, zabavljati se; poskakivati od radosti
igr., -i ž. - igra, zabava, šala
igumeni�, � ž. - predstojnica samostana, igumanija
igumen'h, -a m. -upravitelj, poglavar; predstojnik samostana, iguman; usp. igemon'h
igumel1b prid. - upraviteljev, poglavarev
ig'blin'h prid. -iglin
ide vez. i prilo - jer; iako; ide i / ide ubo -iako; gdje; kada
ideje prilo -gdje; budući da; ideje aCe / ideže koliždo -gdje
god, ma gdje; kamo god, ma kamo
iditum'h, -a m. - Jedutun, os. ime
idolie, -€l s. - poganski hram
idoložn.tVhl1b prid. - prinesen kao žrtva poganskome bogu
idoloslujenie, -€l B. - idolopoklonstvo
idol'h, -a m. -idol
idolb8k'h, prid. - idolov, idolski; poganski
idum��, � ž. -Idumeja, zemlj.
idume�nin'h, -a m. - Idumejac, stanovnik Idumeje
id�je V. ideje iezekllb / iezekiil'h, -a m. -Eze
kiel, os. ime
ierdanoVb prid. - jordanski
ierdan'h, -a m. - Jordan, zemlj; usp. ion.dan'h
ierei, -€l m. - svećenik
iereisk'h prid. - svećenički
iereistvo, -a s. - svećeništvo
ieremie, � m. - Jeremija, os. ime
ieriba, -y Ž. -Jerihon, zemlj.
ieribon'h, -am. -Jerihon, zemlj.
ierusa1imlb prid. - jeruzalem-ski
ienI88JimJ�nin'h, -a m, mn. -ml�ne - Jeruzalemac; usp. ierusa1imfJnin
. ierusalimoVb prid. - jeruzalemski
99
ierusalim'h, -a m. - Jeruzalem, zemlj.
ierusalimb8k'h prid. - jeruzalemski
ierusa1imfJnin'h, -a m, mn. -m�ne - Jeruzalemac; UBp. ierusa1imlfJnin'h
ierii- V. ierei-iesei, -€l m. - Jesej, os. ime .
ieseeVb / ieseoVb prid. - Jese-jev
ižde(je)l prilo - gdj�
ijde(je)2 vez. - jer, zato što; kada; ijdeje ace da / iždeje kolijbdo - gdje god, ma gdje
iidenQ V. iZg'bnati iideei, -egQ, -ežeši -spaliti, saž
gati; zapaliti
ižditi, -ivQ, -iveši - potrošiti, rasuti
ije, eje, eje zam, Ajd. m. r. i -koji, koja, koje; tko; koji (koja, koje) god; što god; iže aCe -tko god, koji (koja, koje) god; im'hje obrazom'h - kako; iže i t'h -koji (koja, koje) takoder
iz prijed. s G - iz, od, kroz; iz V'IInu v. iZV'ltnu; iz liha v. izliha; iz qtn.qdu v. lzq. tn.qdu
izbavItelb, -a m. - osloboditelj, izbavitelj, spasitelj, otkupitelj
izbaviti, -vljQ, -viAi - osloboditi, izbaviti, spasiti, otkupiti
izbavl�ti, -ll!jQ, -ll!eAi - oslobađati, izbavljati, spaAavati, otkupljivati
izbavl�nie, --€l s. - oslobodeJ\je, izbavljeJ\je, spas, otkupljeJ\je
izbaVbnik'h, -a m. - osloboditelj, izbavitelj
izbadati, -dajQ, -daeAi - izbadati, probadati
izbivati, -ajQ, -aeAi - ubijati redom, pobijati, istrebljivati
izbirati, -8jQ, -aeAi - izabirati, odabirati
izbiti, -ijQ, -ieAi - pobiti
izblbvati, -ljujQ, -ljueAi - ispovratiti, izbljuvati
izbon.n'h prid. - izabran, odabran; usp. izbbra(Db)n'h
izbosti, -ociQ, -{)deAi - izbosti
izbyVati, -ajQ, -aeAi - obilovati; IjeAavati se
izbytt, izbQ<lQ, izbQ<leAi - preostati; obilovati; rijeAiti se
lzbytie, --€l s. - izbavljeJ\je, oslo-bođeJ\je, otkupljeJ\je
.
izbyt'hkovati, -ujQ, -ueAi - obi· lovati
izbyt'hk'h, -a m. - ostatak; pretek, izobilje
izbytbČlb8tvovati, -ujQ, -ueAi -. . obilovati
izbbranie, --€l s. - izbor, odabir
izbbra(Db)n'h prid. - izabran, odabran; usp. izborbn'h
izbbrati, izberQ, izbereAi - izabrati, odabrati
izMgati, -ajQ, -aeAi - bježati
izb�gnqti, -nQ, -neAi - uteći, po- , bjeći; izbjeći
izb�iati, -ajQ, -aeAi - uteći, pobjeći
izvaliti, -aljQ, -aliAi - izvaliti, izbaciti
izva�ti, --€ljQ, --€leAi - isklesati
izvesti, l -edQ, -edeAi - izvesti (izvedem .. . )
izvesti,2 -eZQ, -ezeAi - izvesti (izvezem .. . ); izbaviti, osloboditi; roditi se; napraviti
izviti, -ijQ, -ieAi - svezati
izvlačiti, -ČQ, -tiAi - izvlačiti
izvl�ci, --€lkQ, -oceAi - izvući
100
izv�ti, -{)ždQ, -odiAi - izvoditi; praviti
izvoliti, -ljQ, -:-liAi - izabrati; prosuditi; zavoljeti; izvoljeti, poželjeti; dopustiti
izvol�nie, --€l s. - volja, odluka, izbor
izvračevati, -ujQ, -ueAi - izliječiti, liječiti
izvreci, -l'bgQ, -rbžeAi - izbaciti; pobaciti
iZV'hDU / izV'llnqciu prilo - izvana
iZV'hDqtn. prilo - iznutra
izvyknqti, -nQ, -neAi - naučiti napamet
izv�d�ti, izvl!mb, izvl!si - znati, poznavati; prepoznavati
izv�stvovati, -ujQ, -ueAi - potvrđivati, svjedočiti
izv�titi, --€lCQ, --€lstiAi - izvijestiti; potvrditi, posvjedočiti; iz· vestiti si - doznati, saznati; izvestiti � - zajamčiti, osigurati
izvestovati, -ujQ, -ueAi - izvješćivati
izvestb prid. - zajamčen, siguran; poznat
izvestbDo prilo - sigurno, jasno, pouzdano; usp. izv�stbDe
101
izv�st.n'h prid. - siguran, zajamčen, pouzdan; poznat
izv<bD� pril. - sigurno, jasno; usp. izv�st'hDO
izv�t'h, -a m. - uzrok; izgovor
izv�anie, --€l s. - sigurnost, uvjerenost
izv�ati, -8jQ, -aeAi - izvijestiti, izvjeAtavati; reći, govoriti; potvrditi, potvrđivati
izv�enie, --€ls. - potvrda, dokaz
izv�zati, �žQ, �žeAi - svezati
izgan�ti, --€ljQ, --€leAi - protjeri-vati
izgarati, -rajQ, -raeAi - izgarati
izglagolati, -{)ljQ, -{)leAi - izgovoriti, izreći
izgladiti, -aždQ, -adiAi - izgladiti, poravnati; ukrasiti
izgo.il'h prid. - izgl\iio, istrulio
izgn.illb8tvo, -a S. - gl\iilost, trulež
izgoniti, -njQ, -niAi - protjeri-vati
izgoreti, -rjQ, -riAi - izgorjeti
izgubiti, -bljQ, -biAi - pokvariti
iZg'hnanie, --€l S. - progon, izgon
izg'hnati, iždenQ, iždeneši - is-tjerati, prognati, izgnati
izgybati, -bljQ, -bleši - propadati
izgybnqti, -nQ, -neši - propasti izdaV'ltDa / izdann1> prilo -
odavno izdaleča / izdaleče prilo - izda
leka izdati, -amb, -asi - izdati, dati,
pružiti .
izda�ti, -ajQ, -aeši - izdati, izda-vati; dati, davati
izditditeb., -a m. - stvoritelj izdrailitb8� prid. - izraelski izdrailit�nin1>, -a m. - Izraelac;
usp. iZdrailbtin1> / izdraib.t�nin1>
izdrailb, -a m. - Izrael, zemlj.
iZdrailbtin1> / iZdrailbt�nin1>, -a m. - Izraelac; usp. izdrailiMnin1>
izdreci, �kQ, -ečeši - izreći, izgovoriti
izdrbvanie / izdrbvenie, -e s. -istrgnuće
izciryti, -yjQ, -yeši - izriti, iskopati
iz�ienie, -e S. - iskupljenje
iz�db / izdr�dbno prilo - izvanredno, prekomjerno; usp.
' izliha
i�1> prid. , - izvanredan, prekomjeran
izd1>hnqti, -nQ, -neši - izdahnuti, umrijeti
izdyhante, -e s. - izdah, izdisaj izdyhati, -ajQ, -aeši - izdisati,
umirati izcb.rati, izderQ, izdereši - istr
gnuti izd�lati, -ajQ, -aeši - napraviti,
zgotoviti izdfJ�ti, izd�jQ, izd�eši - proizvo
diti izimati, izemljQ, izemleši - vadi
ti, uzimati
iziskati, iziskQ (izićQ), iziĆeši -tražiti, zahtijevati
iziti, izidQ, izideši, akt. part. pret. I. iZ'bšbd'b, akt. part. pret. II. iŠbl'b - izići; prošikJjati
izlaziti, -ažQ, ":"aziši - izlaziti; prekoračivati
izlivati, -ajQ, -aeši - izlijevati izliti, -ijQ, -ieši - izliti izliha prilo - prekomjerno; usp.
izdr�/i�no
izli�ti, izlejQ, izleaši - izliti izlomiti, -mJjQ, -miši - slomiti izl�kovanie, -e 8. - izlječenje izl�sti, izlezQ, izlezeši - izići
102
izmailit�ne, -'b m, mn. - Jišmaelci
izmesti / izmetati, �tQ, �teši / �, �Ćeši - izbaciti
izml1>knQti, -nQ, -neši - zamuknuti, zašutjeti
izmoriti, -rjQ, -riši - ubiti, istrijebiti
iz:mn.m1>rati, -rjQ, -reši - izjesti, proždrijeti
iz�ti, -mbrQ, -mbreši - izumrijeti
izm1>ždati, -ajQ, -aeši - oslablji-vati, činiti slabim
izm1>knqti, -nQ, -neši - trgnuti
izmyti, -yjQ, -yeši -umiti, oprati izm�na, -y ž. - zamjena
izm�niti, -njQ, -niši -promijeni-ti, izmijeniti; zamijeniti
izmqdrivati, -ajQ, -aeši - dolaziti na pamet
iznemagati, -gajQ, -gaeši - oslabJjivati, iznemagati
iznemoci, -ogQ, -ožeši - oslabje-ti, iznemoći
iznesti, -sQ, -seši - iznijeti iznicapril. - koso
iznositi, -oŠQ, -osiši - iznositi
izobati, -bljQ, -bleši - pOjesti
izobllovati, -ujQ, -ueši - obilovati
izobib.n1> prid. - obilan izobr�sti, -r�cQ, -r�ćeši - pro
naći izobritati, -ajQ, -aeši - pronala
ziti
izostriti, izoĆrjQ, izostriši, pas. part. pret. izoerep.'b - naoštriti, izoštriti
izoeren1> V. izostriti izr- V. izdrb-izum�ti �, -ejQ s�, -eeši s� - iz
bezumiti se, izgubiti razum iz�ina, -y Ž. - olakšanje;
iZ1lDbiinq tvoriti - donijeti olakšanje
iz'b- V. iz-iZ1>hoditi V. ishoditi iz1>ibd1> V. iziti iz�sniti, -ešnjQ, -esniši - rasvi
jetliti iz�sti, izemb, izesi - pojesti, izje
sti iz�ti, iZbmQ, iZbmeši - izvaditi; .
oduzeti; IZVUći iZ�bniČb8k1> prid. - carinski izqtr&qdupril. - iznutra iisus1> V. isUS1> igemon1>, -a m. - upravitelj
103
ikona, -y ž. - slika ikonUsIn. prid. - ikonijski, pre-
ma Ikonij, zemU.
ikonom .. , --a m. - upravitelj lli vez. - ili; nego nun .. prid. - ilijin
ili�, -4i! m. - Ilija, os. ime
imanu. v. im�ti imanie, � s. - žetva, berba imati, emJjQ, emleAi - hvatati,
uzimati; loviti; sabirati, brati; v�1V imati - vjerovati; usp. j�ti
imenit .. prid. - znamenit, poznat
imenovati, -ujQ, -ueAi - imeno-vati
imeii v. j�ti imr.ie vez. -jer in1�niice, -a s. / im�nie, -e s. -
imovina, imetak im�m.n .. prid. - imovinski im�ti, imamb, imaši / im�jQ,
im�eši - imati; morati; moći; v�1V im�ti - vjerovati; b&I .. im�ti - biti opsjednut zlim duhom; sul� im�ti - davati prednost
im�, imene, imeni s. - ime imQ v. j�ti (�)
inako prilo - drugačije inamo prilo - drugamo inače prilo - inače,. joA inov�n.nik .. , --a m. - heretik inoIda prilo - jednom, nekoć; u
drugo vrijeme inoduir.no prilo -jednoduAno inokOItr., -i ž. -putovanje, bora
vak u tuđini inok .. , -a m. - samotna zvijer inomysb.n .. prid. - istoga mi
Aljenja, složan inomyilenie, � s. - slaganje,
sloga inoplemem.nik .. , -a m. - tuđi
nac, stranac, barbar; usp. inostram.niIn., inoj�zyčr.nik ..
inoro,.. prid. -jednorog inorožr. prid. -jednorogov ino8ta(m.)nr. prilo -neprestano,
postojano inostranr.nik .. , -a m. - tuđinac,
stranac, barbar; usp . inoplemem.niIn., inoj�ZYČr.nik ..
inočb8k .. prid. - monaški, redovnički, samostanski
inOČb8tvo, -a S. - monaštvo, redovništvo
inoč�.. prid. - jedinoroden; osamljen, napušten
104
inoj�zyčr.niIn., -a m. - tuđinac, stranac, barbar; usp. inoplemenr.nik .. , ino8tranr.niIn.
inOj�ZYČbD" prid. - koji govori druge jezike, stran
in .. , ina, ino zam. prid. - drugi, druga, drugo; neki, neka, neko
in .. gda V. inogda in .. de / in .. žde prilo - drugdje inqdu / inqd� prilo -:- drugim pu-
tem, drugdje ioaVb, -a m. - Joab, os. ime
ioanane(o)Vbprid. - Jonamov ionaeVb prid. - Joananov ioa(n)na, -y Ž. - Ivana, os. ime
ioa(n)noVb prid. - Ivanov; !J,sp. ioam. / ioaneVb
ioa(n)n .. , -a m. - Ivan, os. ime
ioam. / ioaneVb prid. - Ivanov; usp. ioa(n)noVb
io(a)ramoVb prid. - Aramov, Jorimov
io(a)safat, -a ,m. - Jozafat, os. ime
ioatam .. , -am. -Joatam, os. ime iovoVb prid. - Jobov iOVb, -a m. - Job, os. ime
iozi�, -4i! m. - Ozija, os. ime
iona, -y -m. - Jona, os. ime ionin .. prid. - Jonin
iorr.dan .. , -am. -Jordan, zemU. ; usp. ierbdan ..
iorbdam.sk .. prid. -jordanski i08ifOVb prid. - Josipov ios:lfr., -a m. - Josip, os. ime
iosi� / iosU, -4i! m. - Josip; Jozija, os. ime
iohoni�, -4i! m. - Jehonija, os. ime
ipokrit.. V. ipokrit.. ipostur. / ipostatr. V. i�tasr. /
ipOltatr. iraklU, � m. - Heraklij, os. ime
irakl .. / iraklr., -a m. - Herkul, os. ime
irinei, � m. - IrenEti, os. ime irini, -4i! ž. - Irena, os. ime iroVb prid. - Herov irodi�, -4i!ž. -Herodijada, os. ime irodi�da, -y Ž. - Herodijada, os.
ime
irodi�din .. prid. - Herodijadin irodi�ne, -nb m, mn. - hero-
dovci irodoVb prid. - Herodov irod .. , -a m. - Herod, os. ime irodr.Ma V. irodi�da isa(a)voVb, -a m. - Ezavov isa(a)koVb prid. - Izakov isa(a)In., -a m. - Izak, os. ime
105
isavri, -'b m; mn. - Izauri, sta-novnici Izaurije
isavri�, � Ž. - Izaurija, zemlj. isavn.skh prid. - izauraki isaieV'lt / isai(i)n'h prid. - Izai-
jin; UBp. isai�
isai�, � m. - Izaija, OB. ime
isalri� v. isavri�
isatn.sk'h v. isaVl'b8k'h
iskaziti, -ažQ, -aziAi - unilItiti; ullkopiti, ulltrojiti
iskanie, � B. - istraživanje iskariotin'h / iskariot'h, -a m. -
Iskariot, Juda (iz Shariota) iskariotr.sb prid. - iskariotski
iskati, iskQ, ieelli / H\Q, ieelli - tražiti, istraživati; željeti
isklati, iskoljQ, iskolelli -poklati iskoni prilo - u početku; od po
četka iskom.n'h prid. - iskonski
iskoDhČavati (�), -vajQ (s�), -vaeši (s�) - skončavati, umirati
iskoDhČati (�), -ajQ (�), -aelli (s�) -dokrajčiti; skončati; umrijeti; slabjeti, iscrpljivati se; prestajati, završavati se
iskopanie, � S. - iskopavanje
iskopati, -ajQ, -ael\i - iskopati; is korene iskopati - iskorijeniti
iskoreniti, -njQ, -nilli - iskorije-niti
iskočiti, -čQ, -čilli - iskočiti iskra, -y Ž. - iskra
iskrasti, -adQ, -adelli - iskrasti
iskračUo, -a S. - sprava za IDU-čenje
iskropyt .. n� prilo - savrlleno, .' točno
iskri> prijed. 8 G i prilo - blizu iskrbm. prid. - bližnji
iskupiti, -pljQ, -pilli - otkupiti, osloboditi, iskupiti
iskupovati (�), -ujQ (s�), -uel\i ' (s�) - otkupljivati, oslobađati, . iskupljivati
iskusitel .. , -a m. - napasnik, iskušavatelj
iskusiti �, -ullQ (s�), -usiši (s�) - iskullati, okušati, isprobati; dovesti u napast; odbaciti
iskus'h, -a m. - ispit, provjera; . iskustvo; iskus'h tvoriti -dovesti u iskušenje
iskushnik'h, -a m. - istraživač, ispitivač
106
iskus .. n'h prid. - iskusan, iskušan, provjeren, priznan, dokazan
iskujati, -ajQ, -aelli -iskullavati, isprobavati; dovoditi u napast
iskujenie, � 8. - proba; iskulIenje, napast; iskul\avanje
iskydati, -ajQ, -aelli - izbaciti, izliti
iskypeti, -pljQ, -pilli - iskipjeti, illikljati
isol'h V. is(s)op'h
isl&liti, �ždQ, �ši - pronaći ispasti, -adQ, -adelli - ispasti, ot-
pasti ispeci, -ekQ, -ečeši - ispeći ispiti, ispijQ, ispieši - ispiti, po
piti isplesti, -etQ, -etelli - isplesti,
splesti
ispl'hniti (�), -njQ (s�), -niši (s�) - ispuniti (se), napuniti (se); ispl'hnen'h - ispunjen; potpun
ispl'hm. prid. - pun ispl'hm. prilo - potpuno, posve ispl'hn�ti (�), �jQ (�), �ši (s�)
- ispunjavati (se) ispov�e, � S. - ispovijed
(vjere); ispovijedanje (grijeha);
zavjet; hvalospjev; bez ispovMani� - neizreciv
ispov�dati (�), -ajQ (�), -aelli (�) - ispovijedati (se), priznavati; izricati; obećavati; hvaliti, zahvaljivati
ispov�dovati, -ujQ, -uelli - ispo. vijedati, priznavati
ispov�db, -i Ž. - ispovijed (grijeha); ispovijedanje (vjere); priznanje
ispov�dbnik'h, -a m. - ispovjednik
ispovAdJ,nica, � Ž. - ispovjednica
ispov�d�ti (�), -v�mb (�) (-v�d� /s�/), -v�si (�) - ispovjediti (se), priznati; ispripovijedati; objaviti, razglasiti; . obećati; hvaliti, zahvaliti
ispodi>m. prid. - donji ispolin'h, -a m, mn. ispoli - div;
junak ispolupril. - napola, upola
ispočiti, -ijQ, -ieši - odmoriti se' ispravitel .. , -a m. - popravljač
ispraviti (�), -vljQ (s�), -viši (�) - pripremiti, pripraviti; ispraviti; napraviti; urediti; ispraviti, popraviti
107
ispravlenie, � 8. - ispravljenje, izravnavanje; upravljanje; postupak, <ljelo; pravilo
ispravl6ti, -1�Q, -16eAi - ispravljati; upravljati, uređivati; prebivati
isprazniti (�), -ažnjQ (�), -azniAi (s�) - isprazniti; uniAtiti
isprahn6ti, �jQ, �Ai -istruliti, pretvoriti se u prah
isp�cl, -rbgQ, -rbžeAi - prevrnuti; uniAtiti
isprositi (�), -oAQ (s�), -osiAi (s�), - zamoliti, zatražiti
isproienie, � 8. - moljenje, traženje
ispl'lovapril. -u početku, isprva, najprije
ispustiti, -uĆQ, -ustiši - ispustiti, pustiti; otpustiti; poslati
ispucati, -ajQ, -aeAi - ispuAtati, puAtati; otpuAtati; slati
ispueenie, � 8. - ispuštanje, otpuAtanje
iapytanie, � 8. -istraživanje, ispitivanje
ispytati, -ajQ, -aeši - istražiti, istraživati; ispitati, ispitivati
ispyt&, -:-a m. - istraživanje i�ti, ispojQ, ispoeši - otpjevati
iataiti, -ajQ, -aeAi -rastaliti, uni- , Atiti
ista6ti, -ajQ, -aeAi - taliti, rastaljivati
iateei, --ekQ, --ečeAi -isteći, poteći istina, -y ž. - istina; zbilja, stvar
nost; točnost; vb istinQ / po istin6 - zaista
istiru.n"'prid. -istinit, pravi; bi-tan, važan
istin&n6pril. - istinito, stvarno; sigurno, jamačno
istirati, -ajQ, -aeAi - otirati istiskati, -ajQ, -aeAi -istiskivati isto, istese, istesi 8. - utroba; bu-
breg istoVb prid. - istinit; pravi, zbilj
ski, stvaran; točan; bitan, važan
istonQti, -nQ, -neAi - utonuti, potonuti
istopiti s�, -pljQ s�, -piAi s� - potopiti se, potonuti
istopnQti, -nQ, -niši - potopiti se, potonuti
istočiti, -čQ, -čiši -izliti, istočiti istoč&nik ... , -a m. - vrelo, izvor istradati, -raždQ, -raždeAi - na-
stradati istn.ganie, � 8. - trganje, pre
trgnuće
108
istr&gnQti, -nQ, -neAi - istrgnuti, pretrgnuti
istrebiti, -bJjQ, -biAi - očistiti; prosijati
istrebl6ti, -16jQ, -16eAi - čistiti istreblenie, � 8. - očiAčenje istrezviti �, -VQ �, -viAi s� -
otrijezniti se ist�sti, -8Q, -seAi - istresti istuka(ru.)n ... prid. - isklesan ist ... , ista, isto zam. - isti, ista,
isto; istinit; pravi, zbiljski, stvaran; taj, onaj; ist... -upravo taj; U8p. sam ...
ist ... kati, -'bkQ, -'bčeAi - istkati, otkati
ist1tknQti, -nQ, -neši - izbiti, iskopati
ist&niti, -njQ, -niAi - stanjiti, uniAtiti, učini�i nezaJnjetnim
iat...cati, -ajQ, aeši -ispražnjavati; razdavati; razrušivati
ist...citi, -'bcQ, -'bstiši - oštetiti; povrijediti
ist&liti, -b1jQ, -liši -uniAtiti; propasti
ist&lenie, � 8. - propadanje, uništenje
istekati, -ajQ, -aeši - istjecati ist61enie v. icelenie
ist6liti v. iceliti
ist�3ati, 1 -ajQ, -aeši - preslušavati, raspitivati; zahtijevati natrag
i�3ati, 2 -t�ŽQ, -t�žeAi - preslušati, raspitati; iskuAati; zatražiti natrag
istqpiti, -pljQ, -piši - istupiti isunQti, -nQ, -neši - isukati,
izvući isus ... , -a m. - Isus iruiti, --šQ, -šiši - isušiti lshaldati, -ždajQ, -ždaeAi - izla-
ziti iahvatiti, -acQ, -atiAI - iščupati ishodatai / ishodatainik'b, -a
m. - posrednik, zastupnik ishodataeti, -tajQ, -taeši - po
sredovati, zastupati ishoditi, -oždQ, -odlši - izlaziti ishodice, -a 8. - ishodište; istok;
pašnjak ishod ... , -a m. - izlaz iahodttn ... prid. - izlazni ishoždenie, � 8. - izlaženje,
izlazak ishytiti, -YĆQ, -ytiši - istrgnuti iac- v. ic--
isuati, iS'bšQ, iS'bWi - usahnuti, isušiti
109
is'JJm.qti, -nQ, -neAi - usahnuti, isušiti
ieypati, -ajQ, -aeši - isipavati isypati, -pljQ, pleši - isipati i�, iS�Q, is�eši - izići �i, i�kQ, is�Ai - isklesati;
istući; smaknuti, odrubiti glavu i��enie, � s. - tuča, premlaći
vanje i�lmqti, -nQ, -neši - usahnuti,
presahnuti, isušiti isqčiti, -čQ, -čiši - osušiti itaU�, � ž. - Italija, zemlj. italb8k"h prid. - talijanski iti, idQ, ideši, akt. part. pret. I.
šbd'b, akt. part. pret. II. šblb -ići; iti po isud - slijediti Isusa
iturifi, � ž. - Itureja, zemlj. ieazati / icezati, -zajQ, -zaeši -
iščezavati, nestajati ieeznqti, -nQ, -neši - iščeznuti,
nestati
ieisti, iCbtQ, iCbteši - izbrojiti
ieistiti, icicQ, icistiši - očistiti ieitati, -ajQ, -aeši - brojiti ien.pati, -pljQ, -pleši - iscrpsti,
izgrabiti
ic.ue, � s. - potomstvo ic�lenie, � s. - ozdravljenje ic�litelb, -a m. - liječnik i�liti, -ljQ, -liši - liječiti, iscije-
liti icfilbba, -y ž. -izlječenje, ozdrav
ljenje ic4H6vati, -ajQ, -aeši - liječiti;
ozdravljati ic61�ti, -1�jQ, -l�eši - liječiti;
ozdravljati i�eznqti v. ieeznqti i�istiti v. ieistiti i�n.pati v. ien.pati i6eznqti v. ieeznqti iibCi"h lJ. iziti iAbb v. iziti i6kovlb / i�kovoV"h prid. - Ja-
kovljev i6koV"h, -a m. - Jakov, os. ime ijuda, -y m. -Juda, os. ime ijude- v. ijud6-ijudoV"h prid. - Judin ijud6i, � m. - Židov ijud6isk"h prid. - židovski ijud66, � ž. - Judeja, zemlj. ijuli6ni, � ž. - Julijana, os. ime ijustini6n"h, -a m. - Justinijan,
os. ime
110
Ni G (fl)
g - slovo » derv« ; . � . - br. 30
geValb, -a m. - Gebal, zemlj. geena v. &eona gelbgota v. gobgota gemon"h v. iiemon"h genisaretb, -a m. - Genezaret,
zemlj. genisaretbsk"h prid. - geneza
retski
&eona, -y ž. - pakao� geo� ogm.na6 - paklem OganJ; usp. ad"h, tn.ton.
geonb8k"b prid. - pakleni geor(b)gii, � m. -Juraj, os. ime gen.gesinbsk"h / gen.ges�sk"h
prid. - geraski, gerazenski, �darski, prema Gadara, zeml.J.
gehsimani neskl. - Getsemani, zemlj.
gisterna, -y ž. - cisterna
111
> K K
k - slovo » kako«; . > . - broj 40, . K . - broj 20 .
kagn.ličiclt, -a m. - grličić kadilbll ... prid. - kadioni kaditi, každQ, kadiši - kaditi kacbmoVb prid. - Kadmov kacb.m ... , -am. - Kadmo, os. ime každenie, � s. - kađenje kaženik ... , -a m. - uškopljenik,
eunuh kazanie, � s. - uputa, opomena;
propovijed kazatellt, -a m. - odgojitelj; pro
povjednik kazati, kažQ, kažeši - kazivati,
upućivati, propovijedati .
kaziti, kažQ, kaziši - kvariti, uprop8Štavati; kastrirati
kaznit, -i ž. - kazna; naredba kazm.clt, -a m. - vojni zapovjed-
nik . kain ... , -a m. - Kajin, os. ime kaiMa. -y m. - Kaifa. os. ime kai6fin ... prid. - Kaifin kako prilo - kako, zar ne; kako... ,
kako li - kako . . . tako .. . kakOVb, kakova, kakovo / ka·
b, kaka, kako zam. prid. kakav, kakva, kakvo; koji, koja, koje; neki, neka, neko
kalan ... dy, -bž.pl. t. - Calendae, prvi dan u mjesecu kod Rimljana
kalistb, -a m. - Kalist, os. ime kal ... , -a m. - blato, prljavština; ,
usp. blato, brltna, bnnie kaleti �, �jQ S�, �ši S� - prlja- . '
ti se. sramotiti se
112
kamel ... , -a m. - deva kamenie, -a S. - kamen; stube kamenit, kamene, kameni m. -
kamen; usp. kamy. kamyk ... kamenItn ... prid. - kamenit kamo prilo - kamo, kuda; neka
mo, nekuda kamy, kamene, kameni m. - ka
men, stijena; usp. kamenit kamyk ... , -a m. - kamen; usp.
kamenlt, kamy kamen ... prid. - kamenit; usp.
kamenItnIt kana neskl. - Kana, zemlj; vb
kana galileisdi - u Kani Galilejskoj
kanagalilMsk ... prid. - kanaga-1ilejski
kananei, � m. - Kanaanac kanon ... , -a m. - pravilo; crkveni
zakon kanQti, -nQ, -neši - kanuti kapadokiisk ... prid. - kapado
cijski kapadokie, � Ž. - Kapadocija,
zemlj.
kapati, --pljQ, -pleši / -ajQ, -aeši -kapati
kapen.naum ... , -a m. - Kafarnaum, zemlj; usp. kafen.naum ...
kapiklarii, � m. - tamničar, ključar u zatvoru
kapice, -a s. - idol. kumir; poganski bog; poganski hram
kapiemea, � Ž. - poganski hram
kapicltn"'prid. - idolopoklonski
kap16, � Ž. - kaplja kaPit. -i Ž. - oblik, sličnost kan.vana, -y Ž. - riznica (u hra-
mu); usp. korvan ...
kasanie, � s. - dodir, ticanje
kasati �. -ajQ s�. -aeši s� - doticati (se)
katapetazma. -y Ž. - zastor, zavjesa; usp. opona
katarotn., -a m. - balegar (kukac)
katekumen ... / katikumen .... -a m. - katekumen, pripravnik za krštenje ili za krizmu
katolikii prid. - opći kafen.naum ... , -am. - Kafarna
um, zemlj; usp. kapen.na-um ...
kašiea, � Ž. - kašica kaezm., -i Ž. - pokajanje, raska
janje; usp. ka6nie kaenie, � s_ - pokajanje, raska
janje; usp. kaezm.
113
kaeti s�, kajQ s�, kaeAi � - kajati se, ogorčiti se
-
kvas'b, -a m. - kvas
kvasbll'b prid. - kvasni
kedrJ" -a m. - cedar
kedrb8k'b prid. - cedarski
kela novaž. - Kela Nova, zemlj.
ken'bturion'b, -a m. - stotnik, zapovjednik nad stotinom ljudi
kerash, -a m. - poskok
kesareV'b prid. - carski, koji pripada rimskom caru; usp. kesa· roV'b
kesarie, � ž. - Cezareja (fenička, palestinska, kapadocijska), zemlj.
kesaroV'b prid. - carski, koji pripada rimskom caru; usp. kesa· reV'b
kesan., -a m, D jd. kesarovi / kesarevi - rimski car
kivot'b, -a m. - ormarić, škri-njica
kin'bs'b / kil1hs'b, -a m. - porez
kifa, -y m. - Kefa, os. ime klada, -y ž. - klada
klad�3b, -a m. - studenac, zdenac
klaneti �, -nejQ s�, -neeši s� -klanjati se
klasti, -adQ, -adeAi - ulagati (predmete jedne ponad dru. gih); čuvati
klas'b, -a m. - klas
klasbn'b prid. - od klasa
klati, koljQ, koleši - klati
klatiti, klaCQ, klatiAi - pokretati, njihati, ljuljati
kleveta, -y ž. - kleveta, tužba
klevetarb, -a m. - tužitelj
klevetati, -ajQ, -aeAi! -OOQ, -eaeAi - klevetati, tužiti
klevetbnik'b, -a m. - klevetnik, tužitelj
klevetbll'b prid. - klevetnički
klevret'b, -a m. - suposlužitelj, suradnik, sudionik
klepati, -pljQ, -pleši - označiti, objasniti
kliknovenie, � s. - kliktanje, pocikivanje, radovanje
kliment'b, -a m. - Klement, os. ime
klirik'b / klirosbnik'b, -a m. -klerik, duhovnik
kliros'b, -a m. - kler
klicati, kličQ, kličeši - klicati, vi· kati
kličb, -a m. - krik, galama
114
klokotati, klokoćQ, klokoćeAi -klokotati; kipjeti, vreti
kloniti (s�), -njQ (s�), -niši (s�) nagnuti (se), prikloniti (se)
klopot'b, -a m. - lupa, tutnjava
klbcati, -ajQ, -aeši - mudrovati, mozgati
klbČtati, -ČbĆQ, -čbĆeAi - cvoko-tati
klbČt'b, -a m. - cvokotanje
klevreh v. klevreh kleth, -i ž. - sobica, ćelija
klethka, -y ž. - komorica, sobica, ćelija
kljU8�, kljus�te, kljus�ti s. -kljuse
kljUČedrhihCb, -a m. - ključar
ključiti s�, -čQ s�, -čiši s� - dogoditi se; ace � ključih - naprimjer; možda
kljUČb, -i ž. / -a m. - ključ
kl�tva, -y ž. -prisega; lihokl�tva - krivokletstvo
kl�ti, klbnQ, klbneši - kleti, proklinjati; kl�ti s� - prisezati, kleti se
kl�čati, -čQ, -čiši - klečati
kn�zb v. k'bn�Zb kohh, -i ž. - sudbina, kob
kOVarbn'b prid. - lukav
kovarb8tvo, -a s. - lukavost
kovati, kovQ, koveši / kujQ, kueši - kovati
koV'b, -a m. - nešto kovano; prepirka; spletka, buna, urota
kOVbnik'b, -a m. - urotnik, zavjerenik
koV'bČegr. / koVbČegr., -a m. -kovčeg, sanduk, Akrinja
kOVbČeihCb, -a m. - škrinjica, kovčežić
kogda v. bgda
koia, � ž. - koža
koihn'b prid. - kožan
kozari, -'b m, mn. - Kozari, Ha-zari
kozma, -y ž. - Kozma, os. ime
kozbl'b, -a m. - kozlić
kozbl'b prid. - kozji
kozbl�, kozbl�te, kozbl�ti s. - kozle
kokotoglaienie, � s. - glasanje pijetla, kukurikanje; usp. ku· roglašenie
kokot'b, -a m. - pijetao
kolesbnica, � ž. - kola
kolesbničbn'b prid. - kolni, kol-ski
115
koli prilo - kada, jednom; iie koli - kad god; ne koli - nikada
koliilodo prilo - iie koliido -tko god; ideie koliido - gdje god
koliko prilo - koliko koliIn., kolika, koliko zam. -
kolik, kolika, koliko kolo, kolese, kolesi s. - krug, ko
tač kol ... , -a m. - kolac kob. prilo - koliko, kako; kolh
velik ... - koliki kolhmi čest, pred komp; kolhmi
pače - to više kol43 V. dokoli / dokol43 kol43bati (�), -bljQ (�), -bleši
(s�) - kolebati se; klatiti se, ljuljati se
kol43no, -a s. - koljeno; pleme kol�a, -y Ž. - koleda komana, -y Ž. - Koman, os. ime komisii V. komin / komih komu... / komit ... , -a m. - grof,
župan; pratitelj kom'hkanie, -e S. - pričest kom ... kati, -ajQ, -aeši - pričešći
vati konob ... , -a m. - kotao, kazan
konstantin ... , -a m. - Konstan� tin, os. ime
konstantiDh prid. - Konstantinov; konstantinh grad... -Carigrad (KonstantinopoI) .
kODh, -a m. - konj kODhn ... prid. - konjski kom.sk ... prid. - konjski, jahaći kODhCh, -a m. - kraj, završetak;
usp. kODhČina, krai kom.čavati (8Q), -ajQ (�), -aem
(�) - završavati; puniti se
kODhČanie, -e S. - završavanje, svršavanje
konhČati (�), -ajQ (s�), -aeši (s�) - završiti, svršiti, napuniti se
kODhČina, -y Ž. - kraj, za�še-tak; usp. konhCh, krai
kopati, -ajQ, -aeši - kopati kopiinik ... , -a m. - kopljanik kopie, -e S. - koplje kopn, -a m. - kopar korablich, -a m. - lađica korablh, -a m. - lađa korahh, -i Ž. - lađa korablhniIn., -a m. - lađar, bro-
dar korabIhn ... prid. - lađarski korabhčii, � m. - mornar, bro
dar
116
korvan ... , -a m. - riznica (u hra-mU)j usp. karhvana
korenie, -e s, zb. im. -korijenje
korenovati, -ujQ, -ueši -usaditi korenh, korene, koreni m. - ko-
rijen korin'hlhi43ne, -'b m, mn. - Ko
rinćani korinth ... , -a m. - Korint, zemU.
kOristh, -i ž. - dobitak, plijen, korist
koriti, -t:iQ, -riši - ponižavati, huljti, vrijeđati
kOriCf�, -b Ž, mn. - cimet kon / korhCh -a m. - staroži
dovska mjera za zrnatu hranu (393 1)
k08nQti (�), -nQ (�), -neši (�) - dotaknuti (se)
kostantin ... V. konstantin ... kosth, -i ž. - kost kOŠh, -a m. - koš
košhnica, � Ž. - košnica kotora, -y ž. - svađa, spor
kotorati, -ajQ, -aeši - osuđivati
kotorati 8Q, -ajQ s�, -aeši s� -sporiti se, svađati se
kotorič.. / kOtOrr.nb prid. -svadljiv
kotoryi, kotora43, kotoroe zam. - koji, koja, koje
kohka, -y ž. - sidro kotyga, -y ž. - tunika kOthl'h, -a m. - kotao krabU, -e m. -košarica, ormarić kragui, -e m. - sokol krada, -y Ž. - lomača kral, -em. -kraj, završetak; gra
nica, rub; usp. kODhCh, kODhčina
kralh, -a m. - kralj kramola, -y ž. - buna, ustanak kramolhnik ... , -a m. - buntov-
nik, urotnik krasa, -y Ž. - ukras, nakit krasiti (�), krašQ (�), krasiši
(�) - nakititi (se), ukrasiti (se)j hvaliti se
krasovati (�), -ujQ (�), -ueši (�) - kititi (se), ukrašavati (se)
krasota, -y Ž. - ljepota, ukras; naslada
krasta, -y ž. - krasta krasti, -adQ, -adem - krasti kras .. n ... prid. -lijep, divan, ugo-
dan kratb, -a m, dolazi kao dio prilož
nih izraza: d ... va kraty - dva-
1 1 7
put, kol& kraty - koliko puta. m ... nogo kraty - mnogoput
kratu... prid. - kratak; v1t krat1tCe -ukratko, nakratko
kriV1t prid. - kriv, loš krii&, -a m. - križ; (s ... )tvoriti
krii� - prekrižiti se, načiniti znak križa
križ&n ... prid. - križni krilat ... prid. - krilat krilo, -a s. - krilo; strana krinica, � i. - vrč, ćup, bokal krin ... , -a m. - ljiljan krih, -a m. - Kreta, zemlj. krit&sk ... prid. - kretski kr1teue, -'b m, mn. - Krećani kričava, -y i. - vika, galama kričati, -ČQ, -8ši, 3. Z. mn. kri-
čQt'b - kričati kriČ&, -a m. - kričanje, vika kroV1t, -a m. - krov; stan; zašti
ćeno mjesto krome priZ. i prijed. s G - izvan,
daleko; osim
krom6C&n& prid. - vanjski kromeŠltn& v. kromec&n& kronii I kron ... , -a m. - Kronos,
os. ime kropiti, -pljQ, -piši - škropiti,
kapati, curiti, sipiti
krople, � i. - kaplja
krotiti, krocQ, krotiši - krotiti, umirivati ,
kroto)Jub&C&, -a m. - miroljubiv. čovjek
krotost&, -i i. - nježnost, blagost, krotkost
krotost&n ... prid. - krotak; usp. krot ... k ...
krohko prilo -krotko, strpljivo; usp. krot1tCe
krohk ... prid. - krotak; usp. krotost&nb
krot ... ce priZ. - krotko, mirno, smireno; usp. krot ... ko
krupa, -y i. - kaša, tarana
krupica, � i. - mrvica
kr1tvaV1t prid. - krvav
kr1tvopiV1t prid. - krvožedan; usp. kr1tvoediV1t
kr1tvotečenie, -e s. - krvotok
kr1tvotočiV1t prid. - koji boluje od krvarenja
kr'Itvotočiti, -čQ, -čiši -bolovati od krvarenja
kr1tvotočica, � i. - koja boluje od krvarenja
kr1tvoMenie, ---e s. - krvožednost
118
krbvo6diV1t prid. - krvožedan; usp. kr1tvopiV1t
kr'Itv&, kr'bve, kr'bvi i. - krv; to-čenie kr1tve - krvotok
krbV&n ... prid. - krvni
kr'Itknqti, -nQ, -neši -oglasiti se
krbkyga, -y i. - lagana kola
kr'Itma,l -y i. - kormilo
kr'Itma,2 -y i. - hrana
krbmiti, l _mljQ, -miši -kormilariti
krbmiti,2 -mljQ, -miši - hraniti
kr'Itmlenikb, -a m. - dojenče, malo dijete
krbmlenie, -a s. -hrana, namirnica
kr'Itmle, � i. - hrana
krbm&čae prid. Ž. - zbornik crkvenoga prava
kr&m&nikb, -a m. - kormilar; usp. kr1tm&čii
kr'Itmbčii, kr'bmbČij� m. - kormilar; usp. kr'Itm&nik ...
kr1tčag&, -a m. - krčag, glinena posuda; usp. Č&VlU1b
krbčaž&n& prid. - koji je u obliku krčaga
kr1tčmlevati, -ajQ, -aeši - kvariti
kryti (�), kryjQ (s�), kryeši (s�) - kriti (se), pokrivati (se)
krytilo, -a s. - krstionica, ku· pelj
kn.stitel&, -a m. - Krstitelj (Ivan)
krytiti, krbCQ, krbstiši - krstiti; činiti znak križa
msti6(ni)n ... , -a m, mn. krbsti· �ne - krŠĆanin; usp. msti· en ...
kr&8ti6nyi I mstien&8k ... prid. - kršćanski
kr&8tien6 prilo - krŠĆanski
msh, -a m. - križ; krštenje
kr&8hnb prid. - krsni
kr&Cati, -ajQ, -aeši - krstiti
kr&Cenie, ---e s. - krštenje
krepiti (�), -pJjQ (s�), -piši (s�) - krijepiti (se) ,jačati; potvrđivati, utvrđivati (se)
krepost&, -i ž. - snaga, moć
kr6p ... ko prilo -jako, silno; usp. krep1tCe
kr6pu ... prid. - jak, snažan, zdrav
kr6p ... ce prilo - jako, silno; usp. krepbko
krqg&, -a m. - krug
119
kuditi, kuždQ, kudiši - kuditi, grditi
kukuh, -a m. - kapa, kapuljača kuma, -y ž. - kuma; usp. nmo
tra, kqpetra kum1rosluienie, � s. --..: idolopo
klonstvo kumirJ., -a m. - kumir, idol kumirbnica, � Ž. - poganski
hram
ku.m.in.skb prid. - kumirski, koji se odnosi na idole
kupiti, -pljQ, -piši - kupiti kupb.n'h prid. - trgovački, td
nički kupl�, � ž. - kupovanje, trgovi
na kupovati, -ujQ, -ueši -kupovati kup'h, -a m. - hrpa, gomila, kup;
VJ. kup'h, v'h ku� - zajedno, skupa
kup'hD.o prilo - zajedno; istodobno; kupno utro - ujutro, u zoru
kupbnosqCii prid. - istobitan; usp. kupbDoSQCbn'h
kupbnosqCie, �s . -istobitnost
kuPbn� prilo - opće, zajedničko, skupno
kuPbCb, -a m. - trgovac kurU prid. - pijetlov kuriti �, -rjQ s�, -riši � - dimi
ti se
kuroglaiente, � S. - glasanje pijetla; usp. kokotoglaienie
kur'h, -a m. - pijetao kurenie, � S. - pušenje, para kWJiti, kuŠQ, kusiši - kušati, pi-
tati kWJtodi�, � ž. - straža kuci�, � ž. - koljivo, žito (sveča
ni obrok od pšenice) k'h prijed. s D - k(a)j prema; oko,
za; k'h večeru - predvečer; k'h tomu ne - viAe ne; k'h polud..ni - oko podneva
k'hgda prilo - kada k'bde prilo - gdje, negdje k'bdeie vez. - kada, tek što k'hido mm. - svatko k'hZDb, -i Ž. - vrebanje, zasjeda;
urota, lukavost k'hk'hn�, � Ž. - koljeno k'hmotra, -y Ž. - kuma; usp .
kuma, kqpetra kuPbDosqCbn'h prid. - istobi- In.nilfbČii, � m. -knjigoznanac,
tan; usp. kupbDOSQCii pisac
120
k'hnigy, -"b ž, mn. - knjiga, knjige; listina; pismo
k'hniiic�, -b Ž, mn. - knjižicaj listina
k'hniinik'h, -a m. - znalac zakonaj književnik, pisac
k'hniibn'h prid. - knjižni, knji-ževni; svetopisamski
k'hn�gyni, � Ž. - kneginja k'hn�ienie, � S. - kneževstvo k'hn�ib prid. - kneževski, vla-
darski k'hn�3b, -a V k"bn�že m. - knez,
vladar, upravitelj k'hn�Zb V. k'hn�3b kbSn�ti, k"bšnjQ, k"bsniši -kasni
ti, usporavati k'hto mm, G kogo, L CElmb - tko;
k'hto )jubo .- tko god kyzDb, -i Ž. - zasjeda, urota kyi, ka�, koe mm. - koji, koja,
kojej kyi )jubo - bilo koji kyiido, ka�ido, koeido zam.
koji god, koja god, koje godj . svaki, svaka, svako
kyka, -y ž. - kosa, vlasi
kyp�ti, kypljQ, kypiši - kipjeti; iščekivati
kyaeh I ky�l'h prid. - kiseo ky�enie, � S. - ponos, uobraže
nost, oholost ky�iti �, -ČQ s�, -čiši � - oholi
ti se kqdu pril. - kuda; ob kqdu
. odakle kqpetra, -y Ž. - kuma; usp.
kuma, k'hmotra kqpina, -y Ž. - kupina kqpinie, � S. - grmlje kq�lb, -i Ž. - kupelj; kupaliAte kqca, � Ž. - koliba, šator Idmbah, -a m. - cimbal kimin'h, -a m. - kim, kumin Idpri�n'h, -a m. - Ciprijan, os.
ime Idpr'h, -a m. - Cipar, zemlj. Idpr'hsk'h prid. - ciparski Idril'h, -a m. - Ćiril, os. ime Idrinii, � m. - Kvirinij, os. ime Idrini�, � Ž. - Sirija, zemlj. Idrin�i, � m. - Cirenac Idrin�isk'h prid. - cirenski Idri�k'h, -a m. - Cirijak, os. ime
121
db L "
1 - slovo »ljudie«; . eA, . - broj 50, . tt · - broj 30
lavaanoVb prid. - Labaanov lavra, -y ž. - pustinjački samo
stan lavn.sk'h prid. - koji se odnosi
na pustinjački samostan ladU, � ž. - lada, brod; usp.
ai'helii ladiica, � ž. - lađica lazaroVb prid . - Lazarov lazarr. I lazan., -a m. - Lazar,
os. ime lakati, laČQ, lačeši - gladovati,
biti gladan, postiti; usp . al'hkati
lakom'hprid. -lakom, pohlepan lak'btb, -i m. - lakat
lamehoVb prid. - Lamekov lanita, -y ž. - čeljust, brada; .
obraz, lice laodikiisk'h prid. - laodicejski laodiki6, � ž. - Laodiceja,
. zemlj. laskanie, -e s. - laskanje, ulagi-
vanje '
laskati, -ajQ, -aeši - laskati, ulagivati se
laskn.db, -i ž. - pohota latinbsk'h prid. - latinski latinbsky pril. - latinski la6nie, -e S. - zasjeda, uhođenje laetelb, -a m. - koji stoji u zasje-
di; uhoda, progonitelj; razbojnik
laeti, lajQ, laeši - biti u zasjedi; uhoditi; lajati, psovati
122
levii, -e m. - Levi, os. ime; usp. levjii, leVbgti, letili
leviin'h prid. - Levijev levgti, -e m. - Levi, os. ime; usp.
levgiin'h, leviin'h, lelgun'h
levgiin'h prid . - Levijev; usp. leviin'h
levbgii, -e m. - Levi, os. ime; usp . levii, levgU, leigli
leVbgtin'h prid. - Levijev; usp. leiilin'h
leigli, -a m. - Levi, os. ime; usp . levii, levgti, leVbiii
leigiin'h prid. - Levijev; usp. leVbgiin'h, levgiin'h
levgIb, -a m. - levit; usp. lew.iib, lei(pt'h
levitbSk'h prid. - levitski; usp. leVbgitbSli:'h
leVbiit'h, -a m. - levit; usp. levgih, letiit'h
leVbiitbSk'hprid. -levitski; usp. levitbSk'h
legeon'h, -a m. - legija, čata leigJ.t'h, -a m. - levit; usp. lev
iit'h, leVbiib led'h, ledu, ledovi m. - led, mraz ležati, ležQ, ležiši---:ležati; nalazi
ti se lema/ lemma-zašto; usp. lima
lentii -e m. - laneno platno, la-nena pregača
lepta, -y ž. - novčić
let6ti, lećQ, letiši - letjeti
leCi, l�gQ, l�žeši - leći li čest. i vez. -li; pak; i, ili, a, nego;
priMe li - prije nego što liva, -y ž. -jugozapad livan'h, -a m. - tamjan; Libanon,
zemlj. liVanbSk'h prid . - libanonski liviisk'h prid . - libijski liviMa, -y ž. - Libija, zemlj.
livra, � ž. - litra; usp. litra
lizati, ližQ, ližeši - lizati likinii, -e m. - Licinije, os. ime
likovati, -ujQ, -ueši - plesati, slaviti plesom
lik'h, -a m. - kolo, skupni ples
lik'hStvovati, -ujQ, -ueši - plesati, slaviti plesom
lima priZ. - zašto; usp. lema I lemma
lisiiprid. - lisičji listvie, -e s, zb. im. - lišće list'h, -a m. - list, folij lis'h, -a m. - lisica
litie, �, ž. - zajednička usmjerena molitva; litanija
123
litostrata / litostratha / lito" strota, -y ž. - Litostrata, zemlj.
litra, -y ž. - litra; usp. livra Uturgi', � i. - liturgija, obred litu. - Leto, os. ime libva, -y ž. - nepravedna kamata libo prijed. s G i prilo - iznad,
nad; kamp. liie - prekomjerno, suvišno, pretjerano
lihovanie, � s. - lišenje; otimačina, pljačka
lihovati, -ujQ, -ueši - lišavati; otimati, pljačkati
liboemati v. liboimati liboem(b)stvo, -a S. - pohlepa,
gramzivost, škrtost; usp. liboimanie / lihoimie / lihoimwJtvie / liboimbstvo / lihoim�nie
liboimanie, � s. - pohlepa, gramzivost, škrtost; usp. liboem(b)stvo / lihoimie / liboimJ.stvie / lihoimlo8tvo / lihoim�nie
liboimati, lihoemljQ, lihoemleši - zakidati, varati za novac; lihoj�mlei - škrtac
lihoimie / liboimJ.stvie / liboim.J.atvo / lihoim6nie, -e s. -pohlepa, gramzivost, škrtost;
usp. lihoem(b)stvo, liboimanie
lihokl�tva, -y ž. -lažna prisega
lihomysliti, -yšljQ, -sliši - imati zle namjere
lihos ... tvoriti, -rjQ, -riši - počiniti zlo
libot'JJkJ., -a m. - pretek, obilje lihoAdenie, � m. - prejedanje,
proždrljivost lih ... prid, kamp. Uiii - preko
mjeran, obilan, suvišan; zao, loš; iz liha -još više, previše; lib ... byti -biti lišen čega, nemati
lice, -a, s. - lice, obraz; osoba; bez lica - besramno
licem�rie, � s. - licemjerje; usp: licem�rb8tvo
licem�n, -a m. - licemjer licem�rbstvie v. licem�rie
licem�rIo8tvo, -a s. - licemjerje; usp. licem6rie
liiati (�), -ajQ (s�), -aeši (s�) -oskudijevati; stajati sastrane; otimati
liše prilo i prijed. s G - iznad, nad; više nego; usp. libo
lišenie, -e s. - oskudica, potrebitost
124
lišen ... prid. - nedovoljan; malen, slab
liiii V. lih ...
lišiti (s�), liiQ (�), llilii (�) -oskudijevati; stajati sastrane; otimati
li6nie v. lRAnie
li�ti, l�jQ, l�eši - liti, lijevati lob ... zanie / lobyzanie, � s. -
ljubljenje, cjelivanje lob ... zati, -'bžQ, -'bžeši -poljubiti lobyzati, -ajQ, -aeši - ljubiti, cje
livati; usp. lob'JJzati lovitva, -y Ž. - lov; ulov; lovitva
ryb ... - ribolov; usp. lov...
loviti, -vljQ, -viši - loviti, hvatati; lov�i - lovac, ribar
lov..., -a m. - lov; ulov; usp. lovi-tva
lovbCb, -a m. - lovac loVItČb prid. - lovački lože, -a s. - postelja; odar; brlog,
jazbina ložesno, -a s. - majčino tijelo
(utroba); majčino krilo; obično u mn: ložesna; ot ... (iz ... ) 10-žesn ... - iz majčina krila / iz majčine utrobe
loza, -y ž. - loza lozie, -€l s. - trsje; šiblje
lozbn ... prid. - lozov, od loze loky, lok'bve, lok'bvi ž. - lokva lomiti, lomJjQ, lomiši - lomiti;
lomiti � - trsiti se lono, -a s. - krilo, koljena; tijelo,
utroba lopata, -y ž. - lopata lopotiv... prid. - mrmljav, koji
mrmlja lotOV'JJ prid. - Lotov lot ... , -a m. - Lot, os. ime luka, -y m. - Luka, os. ime luk ... , -a m. - češnjak; luk luna, -y Ž. - Mjesec lunlo8k ... prid. - Mjesečev luča, � ž. - zrak, zraka, trak
lučati �, -ajQ �, -aeši � - doga-đati se
luče V. dobro2, dobri
lučii V. dobn
lučiti �, luČQ �, lučiši s� - dogoditi se
l ... b ... n ... prid. - lubanjski; m�sto l ... bbnoe - Kalvarija, zemlj.
.... gati, l'bžQ, l'bžeši - lagati
l ... ža, � ž. - laž; v... l ... žQ kl�ti s� - lažno prisegnuti; v... I ... ŽQ navaditi - klevetati, lažno optužiti; l ... žQ s ... v�d�telb-
125
stvovati (posluiati) - lažno svjedočiti
l'hieimenitl. / 11aŽeimem.n ... prid. - lažan
l ... ieposlui ... tvovati, -ujQ, -ueAi - lažno svjedočiti
I ... ies ... v&:l�nie, -e s. - lažno svjedočanstvo
l'hieftv&:l�teb., -a m. - lažni svjedok; l'hies ... v�d�teb. byti - lažno svjedočiti; usp. I ... iiposluh ...
l'hies ... v�d�telbstvovati -ujQ, -ueAi - lažno svjedočiti
l'hiiv... prid. - lažljiv; lažan; u'sp.
l ... ib(n ... ) l ... iiposluh ... , -a m. - lažni svje
dok; usp. l�ies ... v�d�telb I ... ib(n ... ) prid. - lažljiv; lažan;
usp. l'hiiv... Ibvii prid. - lavlji; usp. lhVhSk ... IbVOv... prid. - lavov, lavlji lbv..., -a m. - lav; Lav, os. ime IbVfJ8k ... prid. - lavlji; usp. lhvii lbgota, -y ž. - lakoća lbg...ko prilo - lako, bez napora;
malo lhg...k ... prid. - lak; nenaporan IblfhČiti, -čQ, -čiši - olakšavati lbgyni, � ž. - olillanje
Ib3� prilo - moguće; Ib3� est .. -moguće je
Ibzati IbžQ, lbžeši - lizati lbn�n ... prid. - lanen; platnen l ... teCb v. l ... tr.cb l ... tiv... prid. -lukav, podmukao
IbStiti (s�), lbĆQ (�), lbstiši (s�) -obmanjivati (se), varati (se), lagati; zavoditi
I ... tb, -i ž. - lukavština, varka; prevara, obmana; zabluda
lbstbn ... prid. - lukav, lažan lfJ8tbC .. , -a m. - varalica, luka
vac, lažac
l..canie, -e s. - blistanje
l..cati �, IbcQ s�, IbĆiši � - laštiti se
Ibcenie, -e s. - lu�vstvo, prevara, obmana
l�v... prid. - lijevi
I�galbnica, � ž. - spavača soba, ložnica
'
l�gati, -ajQ, -aeši / ležQ, ležeši -lijegati
leniv... prid. - lijen, nemaran; usp. len ...
leniti s�, IenjQ s�, leniši s� - biti lijen, nemaran; kolebati se, oklijevati, otezati .
126
lenostb, -i ž. - lijenost, nemarnost
lim ... prid. - lijen, nemaran; usp. leniv...
lepo prilo - lijepo; prilično, prikladno; dobro; usp. I�p�
lepotno prilo - ugodno; prikladno
lepota, -y Ž. -ljepota; ft lepoty, v... l�potQ, po lepote - prikladno, prilično
lep ... prid. - lijep; prikladan lepbstvovati, -ujQ, -ueAi - isti
cati se, odlikovati se lepe prilo - lijepo; prilično, pri-
kladno; dobro; usp. lepo lestvica, � Ž. - ljestve lesti, lezQ, lezeši - ići les ... , -a m. - šuma leto, -a S. - ljeto; godina letoraslb, -i Ž. - mladica, izda-
nak; grana I�tb, -i ž; let .. esti. - dopušteno
, je, smije se letbnii / letbnyi prid. - godišnji,
ljetni leha, -y Ž. - gredica, lijeha; na
lehy na lehy - u skupinama I�čbba, -y Ž. - liječenje Ijubiv... prid. - drag, mio, lju
bljeni
ljubim ... prid. - omiljeni, ljubljeni
ljubiti, -bljQ, -biši - voljeti, željeti
ljublenik ... , -a m. - miljenik; poštovatelj
Ijublenie, -a m. - ljubav, prijateljstvo; dobrota
ljubo vez, čest. i prilo - ili; ljubo-ljubo - ili-ili; k ... to ljubo - tko god; kyi ljubo - koji god; ugodno
ljuboVhn ... V. ljub ... Vhn ...
Ijubovykati, -yčQ, -yčeši - biti znatiželjan
ljubodei1 prid. - preljubnički ljubod�i,2 ,-e m. - preljubnik;
razvratnik, bludnik; usp. Ijubod�icb
ljubodein... prid. - preljubni, preljubnički; slovo ljubodeinoe - povod preljuba; usp. Ijubodeen&n ...
Ijubodeistvo, -a S. - preljub, preljubništvo
ljubodeica, � Ž. - preljubnica; bludnica
Ijubodeicb, -a m. - preljubnik; razvratnik, bludnik; usp. Ijubodei2
127
lJubod��Die, -as. -preljub, preljubništvo; blud; usp. lJubod��tvo
lJubod��m.n'h prid. - preljubnički, razvratan; slovo ljubociMJDhnoe - povod preljuba; usp. lJubod�in'h .
J,juboim�Dhn'h prid. - koristoIjubivj pohlepan
lJuboDicb prid. - dobročiniteljskij suoEdećajan
IJUboPbriV'h prid. - svadljiv lJuboslyianie, � s. - pozornost j
pozorno slušanje lJubostram.Die, � s. - gosto
primstvo Jjubostran..n'h prid. - gostolju
biv lJub'h prid. - drag, ljubak IJuby, Ijubbve, Ijubbvi Ž. - lju
bav; lJuby tvoriti / d��ti -činiti preljub
lJubhzno prilo - ljubazno, prijateljski; uSp. IJUbbzn�
lJubbZn'h prid. - ljubazanj milostiv, milosrdanj prijateljski
lJubbzn� prilo - ljubazno, prijateljskij uSp. lJubbzno
lJubhn'h prid. - ljubljen, drag, mio
IJudie, -ii m, mn. - ljudi; usp. ' člov6k'h
lJudin'h, -a m. - seljak j svjetovo njak, laik
lJudr.sk'h prid. - ljudski lJuto,l ljutese, Ijutesi S. - zlo lJuto,2 prilo - ljuto, bijesnOj usp.
lJut� lJutov6trr.n'h prid. - olujni IJUtosth, -i Ž. - okrutnost, gru-
bost ljub prid. - ljutit j strašanj zao IJUtr.cb, -a m. - osoran čovjek lJut6 prilo - ljuto, bijesnOj usp.
lJuto2 l�dvi�, � ž. - bubregj bedro,
bok; uobičajena je uporaba u mn. l�vij�
l�ža�, � Ž. - kvočka l�ati, I�Q, l�češi - postavljati
zamke lQgh, -a m. - šumica, lug, gaj lQžhn'h prid. - šumski, koji se od
nosi na IQgh lQka, -y Ž. - lukavstvo; zaljev;
bara, močvara lQkavestvie v. lQkaVh8tvie lQkaV'h IIQkaV'hn'h prid. - opak,
zao, lukav; IQkavyi - đavao lQkaV'hstvo, -a S. - lukavstvo,
zloća; usp. lQkaVh8tvie
128
lQkavyi V. IQkaV'h lQkaVhno prilo - lukavo, zlura
do, zločesto IQkaVhnovati, -ujQ, -ueši - čini
ti zlo, spletkariti lQkaVhstvie, � s. - lukavstvo,
zloća; usp. lQkaVb8tvo
lQk'h, -a m. - luk (oru�e) ; svod, luk (u arhitekturi)
IQčiti, -čQ, -čiši - lučiti, rastavljati, razlučivati
lQ6a, � Ž • .:.-. koplje HsanU, � m. / Hsan'h, -a m. - Li
zanija, os. ime
129
W M M
m - slovo » myslite«; . we . - broj 60" M · - broj 40
magdalyni, � ž. - Magdalena, os. ime
mazati, mažQ, mažeši - mazati makedoni(e), -i� ž. - Makedo
nija, zemlj. mala ne prilo - bezmalo, malne,
jedva da, skoro; ni mala -uopće ne; ne vb mala - mnogo, vrlo
malo pril, kamp. Dlbne - malo, nekoliko; kratko vrijeme, časak; potODlb malo, malo potomb, poseDlb malo - malo poslije
malovremeDbD'b prid. - kratak, kratkotrajan, prolazan; usp. malogodbn'b
malOVel"b, -a m. - malovjernik
malogodbn'b prid. - kratkotrajan, prolazan; usp. malovr6-meDbn'b
malomoob, -a m. - nemoćnik, bogalj; gubavac
malomb prilo - komadić, nedaleko; malomb prežde - malo prije
maloslovie, --fl S. -kratak govor
malos'bpanie, --fls. - kratak san
maločismeDbn'b prid. - umje-ren
mal'b prid, komp. mbnii - mali, maleni; po maleh'b . dbneh'b - za malo dana; vb mal'b čas'b - izvjesno vrijeme; malo est'b teh'b - malo je tih; vb male -
130
malo, kratko vrijeme; malo ČbtO - nešto malo; po malysitnica; umjereno, polako, postupno; na male - za kratko vrijeme; po male - malo dalje; u kraćem vremenu; Dlbnii byti - smanjivati se; mwi diek'b - predavač, lektor
mal'bžen'b, -a m. - muž; usp. mQžb
malbČbko prilo - sasvim malo maly prilo - malo; predi maly,
prežde maly, pred'b simb maly - malo prije; maly ne skoro, gotovo
mana, -y Ž. - mfula manastirb / manastyrb, -a m. -
samostan manastynsk'b prid. - samo
stanski mandragora, -y Ž. - Mandrago
ra, zemlj. manna / man'bna / m8Dbna V.
mana man'bdra, -y - ograda, vrt; usp.
ograda, ograd'b, ograždenie, oplot'b
m8Dbtiica, � Ž. - monaški ogrtač (bez rukava)
mariin'b prid. - Marijin
marie, � Ž. - Marija, os. ime
mark'b V. m8l"bk'b
mart'b, -a m. - ožujak m8l"bko, mar'bk'b / man.k'b, -a
m. - Marko, os. ime maslina, -y ž. - maslina masliDbD'b prid. - maslinski maslo, -as. -maslo, ulje, maslac
mastiti, macQ, mastiši - mastiti, mazati
mastit'b prid. - mastan, pretio; zamazan
mastb, -i Ž. - mast, pomast; ulje; mastb masliniju, masliny mastb, oleinae mastb - maslinovo ulje
matei, -a m. - Matej, os. ime materb V. mati
materbDb prid. - majčin, materin
materbStvo, -a s. - starost, oronulost
mati, matere, materi Ž. - majka, mati
matizm'b, -a m. - haljina
matica, � Ž. - matica; matica olDbnae - pakao
matorbStvo V. materbStvo
matusal'b, -a m. - Metuzalem, os. ime
mat'btei / matei v. matei
131
medVbn .. prid. - meden, sladak no med
medvIJdb, -i m. - medvjed medoVItn .. v. medVItn .. medotočhIl .. prid. - medotočiv,
iz kojeg teče med; slatkorječiv med .. , -u m. - med, medovina;
med .. mb teky, med .. kaplj�i - tekući med
med .. Vltn .. v. medVItn .. meida, � ž. - meda, sredina,
granica; mala ulica meidu / meidjuprijed. s l i A -
među, između, po sredini; meidu Simb - izmedu; meidu soboJu - medusoban, uzajamni
meidumerie, � 8. - vremenski razmak
meiduramie, �s. -leda, hrbat meidjurečie, � s. - međuri
ječje; Mezopotamija, zemlj. mezebon .. , -a m. - Ezebon, He-
zebon, zemlj. mesilJ, � m. -mesija, pomazanik mesti, metQ, meteši - mesti metati, metajQ, metaeši / metQ,
meteši / meCQ, meeeši -bacati mečb, -a m. - mač; mečemb
iaeci, mečemb useknqti -obezglaviti mačem
mDovati, -ujQ, -ueši - smilovati (se); naći smilovanja; biti milostiv; voljeti, ljubiti
milosndie, � s. - milosrđe, smilovanje, dobrota, milost; usp. milolll"bdbstvie
mDosndovati, -ujQ, -ueši -smilovati se, imati sažaljenda
mDosn.d. .. prid. - milosrdan, dobrodušan
milosrwb.stvie, � s. - milosrđe, sažaljenje; usp. milosn'" die
milo8n.die v. mDosn.die mDo8rwlovati v. milosn.do-
vati milosrwl .. v. milo8n.d .. mDosrwlbno prilo -dobrodušno milosrwlbn .. V. milo8n.d .. milostiv..prid. - milostiv, saža-
ljiv, dobar; pobožan mDostiVltno prilo - milostivo mDostyni, � Ž. - milost, smilo
vanje, milostinja, milosrđe, dobrotvornost; milostynJq tvoriti - činiti milostinju; usp. milostb
mDostb, -i Ž. - milosrđe, smilovanje, milost, milostinja; usp. mDostynl
132
milostbn.. prid. - milosrdan, milostiv
miloti, � Ž. - ogrtač milotb, -i ž. - ogrtač mil .. prid. - drag, mio, dostojan
sućuti; mil .. mijest .. narod .. - drag mi je narod, žao mi je naroda; mil .. byti - biti žao; mD .. � tvoriti / mU .. � dillati - moliti milost od koga
mimo prilo - mimo, pokraj; mimo iti (hoditi, �8ti) - prolaziti
minovati, -ujQ, -ueši - prolaziti, mimoići, prelaziti
minqti, -nQ, -neši - proći, minu-ti; propasti; prijeći
mira v. mira miro v. miro mirodrr.iitelb, -a m. -gospodar
svijeta mirotVOl'bCb, -a m. - mirotvo
rac min, -a m. - mir, tišina; idi v..
min - idi u miru; Vb8b min - svijet
mimo�sti, �Q, �eši _ pro- . mir&no prilo - mirno; usp. mi-laziti nnIJ
mimoiti, -idQ, -ideši, akt. part. -pret. l. mimošbdb - mimoići, proći, prolaziti; prijeći, prelaziti; nestajati, izgubiti se, prestajati
mimonesti, -sQ, -seši - mimoići; pronijeti mimo (koga, čega)
mimoteci, -ekQ, -ečeši - otjecati, oteći
mimotekati, -ajQ, -aeši -otjecati, iscrpiti; protjecati
mimohoditi, -hoždQ, -hodiši -mimoilaziti, prolaziti, proći, ići okolo; nestajati, gubiti se
mimošbd .. V. mimoiti
minn .. prid. - miran; svjetski mirbnepril. -mirno; usp. m.in.no mir&sb prid. - svjetovan misa, -y ž. - zdjela mitropolit.., -am. -metropolit mite prilo - pored, uzastopno mladenicb, -a m. - malo dijete mladeničb prid. - dječji nđaden .. v. mladbn .. nđadenb8tvo v. mladbnb8tvo nđadenb8tvovati v. nđadbnb-
stvovati mladeDhCb v. mlad.nbcb nđadeDhČb v. nđadbn&čb uđadeDhČbn .. v. mladbDbčbn ..
133
m1adellbČbSkJ, V. m1adbIlbČbsk'h
m1ad.'h prid. - mlad, svjež m1adbn'h prid. - mlad, dječji;
usp. m1adbllbČb m1acb.nbStvo, -a s. - mladost,
djetinjstvo m1acb.nbStvovati, -ujQ, -ue�i -
praviti se djetetom, mladićevati
m1acb.m.cb, -a m. - maleno dijete, dojenče; usp. m1ad�tbCe
mlacb.llbČb prid. - dječji; usp. m1acb.n'h
m1adbllbČbn'h prid. - djetinjski mlacb.llbČbSk'h prid. -djetinjski mlad�nbCb v. mlacb.nbCb mlad.�tbce, -as. -maleno dijete;
usp. mlacb.nbCb mlat'h, -a m. - čekić ml'hva, -y ž. - buka, vika, metež,
nemir; četa, mnoštvo ml'hviti, -vljQ, -viši - bučiti, gun
đati; boraviti ml'hnii, � �. - munja ml'hčaliV'h prid. - �utljiv, muča
ljiv, miran, tih; usp. ml'hČalb-n'h, ml'hč8llbn'h
ml'bČalbnik1., -a m. - šutljiv čovjek, šutljivac
ml'hČalbn'h prid. - miran, tih. usp. m1'hČaliV'h, ml'hČ8Ilbn'h
ml'hČanie, -e s. - šutnja, mir ml'hČ8Ilbn'h prid. - tih, miran;
usp. ml'hčaliV'h, ml'hČalbn'h
ml'hČati, -čQ, -iši - šutJeti mlbva v.·ml'hva mlbv�ti v. ml'hviti m1bknQtl, -nQ, -neši - umuknu-
ti, ušutjeti mlbnii v. m1'hnii mlbČati v. ml'hčati ml�ko, -a s. - mlijeko ml�sti, mlbzQ, mlbzeši - musti ml�ti, meljQ, meleši - mljeti mleČbn'h prid. - mliječni mnasb v. m'hnas'h mnih'h v. m'hnih'h mnišbsk'h v. m'hnišbSk'h mnog'it v. m'hnog'it množb8tvo v. m'hnožb8tvie
m'hnOžbStvo mog- v. moci2 modlitva v. molitva modliti v. moliti mož- v. moci2 moždan'h prid. - moždan m03- / moz- v. mooi2 mozg'it, -a m. - mozak
134
moi, m�, moe zam. moj, moja, moje
moisl(i) v. mosi(i) moistl'b, -a m. -majstor; učitelj mokrotbn'h prid. - mokar, vla-
žan mokr'h prid. - mokar molgranb, -a m. - mogranj, nar,
morski šipak molenie, -e s. - molba, molitva;
usp. molitva molitva, -y ž. - molitva, molba;
usp. molenie molitvovati, -ujQ, -ueši -moliti molitVbnik'h, -a m. - svećenik,
molitelj molitVbn'h prid. - molitven moliti (�), -IjQ (s�), -liši (s�) -
moliti (se) molb, -a m. - moljac molbba, -y ž. - molba monastirb v. manastir.. monastirb8k'h v. manastyn.-
skJ, monastyrb v. manastirb monista, -y ž. - grivna monisto, -a s. - kovani novac monostyrb v. manastirb more, -a s. - more mor'h, -a m. - pomor, pošast,
kuga mOl'bsk'h prid. - morski
mosei v. mosi moseoV'h prid. - Mojsijev mosi(i), mosea/mosea, -a m. -
Mojsije, os. ime most'h, -a m. - most mo�i v. mosi motyka, -y ž. - motika motyla, -y ž. - blato, glib; izme
tine mooi,1 -i ž. pl. t. - moći (sve
tačke) mooi,2 mogQ, možeši, imp. ne
m03i, ne m03ete - moći, biti u stanju, biti jak, moćan, imati moć
mocb, -i ž. - moć, sila, snaga mOCbn'h prid. - moćan, silan,
sposoban; moona est'h - moguće je
močiti, -čQ, -iši - močiti mošbna, -y Ž. - putna torba m� v. moi mravii, � Ž. - mrav mraziti, mražQ, mraziši - smr
zavati mraz'h, -a m. - mraz, led mrazbn'h prid. - mrazovit, hla-
dan, leden mrak'h, -a m. - mrak, tama mramor'h, -a m. - mramor mraČbno prilo - mračno, tamno mraČbn'h prid. -mračan, taman
135
IDl'bZOstb, -i ž. -grozota, sramota, gadost, gadenje, odvratnost
mru'!.]"" prid. -grozan, sramotan, gadan, odvratan, gnjusan
Dlr'Itznqti, -nQ, -neiii - zepsti, mrznuti
Dlr'Itz6ti, llU'bžQ, mrbziiii - biti odvratan, mrziti
Dlr'Itknqti, -nQ, -neiii - smrknuti, pomračiti, potamnjeti
Dlr'Ittviti, mn.evljQ, mn.tviiii -ubiti, ubijati
Dlr'Ittvostb, -i ž. - umiranje, smrt
Dlr'IttV'lt prid. - mrtav Dlr'IttVbn1t prid. - smrtan Dlr'IttVbCb, -a m. - mrtvac mncati, mrbČQ, mrbČeiii - smr-
kavati se, mračit{ se DlrbČenie, -e s. - zamračivanje,
tama, mrak IIll'hzostit V. Dlr'ItZOstb IIll'hZ1t� v. Dlr'Itz1tk1t DlI'Itz6ti v. Dlr'Itzllti DlI'Ittvt.Cb V. Dlr'Ittvt.Cb DlI'ItCati v. mncati �ia, � Ž. - mreža �korie, � ž. - dvoriiite �ti, mbrQ, mbreiii - mrijeti
muditi, muždQ, mudiiii -otezati,. oklijevati; odugovlačiti
murin1t, -a m. - Etiopljanin musild6, � Ž. - glazbena umjet-
nost, pjevanje, ples; poezija muha, -y Ž. - muha muica v. m1tiica
m1tzda v. mbzda
m1tzdoimbCb, -a m. - carinik m1tknqti (�), -nQ (s�), -neiii (s�)
....:.. maknuti (se) m...nu1t neskl. - kovani novac,
moneta mbnii v. mal1t
m1tnih1t, l _a m. - monah, redovnik
m1tnih1t,2 -a m. - oteklina, izra. slina
m1tnišb8k1t prid. - monaiiki, redovnički
m1tnogaidi pril. - mnogo puta, često, katkad; u inačicama: m1tnogaidy / m1tnogaibdy I m1tnogaci / m1tnog&Šbdi / mnogaibdy
m1tnogo pril, komp. v�Ce -mnogo, prilično
m1tnogoboib8tvo, -a s. - mnogoboiitvo
136
m1tnogobolhn.l.n1t prid. -jako bolestan; koji boluje od mnogih bolesti
m1tnogovl1tnbn1tprid. -valovit m1tnogog}aVbn'h prid. - mno
goglav, s mnogo glava m1tnogog}agolati, -ljQ, -leiii -
mnogo govoriti, brbljati m1tnogodbnbn1t prid. - viiie
dnevan m1tnogod6t61bD1t prid. - težak m1tnogollČbn1t prid. - raznolik;
usp. m1tnogoobrazbn1t m1tnogoličbne prilo -raznoliko,
na različite načine; usp. m1tnogoobrazbne
m1tnogo16tbn1t prid. - mnogo-godiiinji, koji je duga trajanja
m1tnogomil08tiV'lt prid. - jako milostiv
m1tnogomlbVbn1t prid. -bučan, nemiran; usp. m1tnogom�teŽbn1t
m1tnogom�teibn1t prid. - bučan, nemiran; usp. m1tnogomlbVbn1t
m1tnogoobrazbn1t prid. - koji ima mnogo oblika, likova, raznolik; usp. m1tnogoliČbn1t
m1tnogoobrazbD6 prilo -raznoliko; usp. m1tnogoličbne
m1tnogoočitelbD1t prid. - mnogook, koji ima mnogo očiju
m1tnogoplačr.n1t prid. - jako tužan, koji je pun suza, pun briga
m1tnogoplodbn1t prid. - jako plodan
m1tnogoprisvetl1t prid. - presvijetao
m...nogopM'iV'lt prid. - drzak, bezobrazan
m1tnogorazličie, -e S. - različitost, raznolikost
m1tnogorazličr.no prilo - različito, raznoliko
m1tnogorazličbn1t prid. - vrlo različit
m1tnogosilr.n1t prid. -jako moćan
m1tnogotrudI.n1t prid. - težak, mučan, ispijen mnogim mukama
m1tnogoceDbn1t prid. - vrijedan, drago�en, skupo�en
m1tnogOČb8tbn1t prid. - visokouvažen
m1tnog�sto prilo - vrlo često, prilično često
m1tnog'h zam. prid. - mnogi, brojan, velik, znatan; komp. m1tnoiai I m...nožei - viiie;
137
m'bJ1ogo ... rebro - mnogo srebra; m .. nolfJt VltP1J, - jak plač; nad .. m'bJ1ogy �ie .'Iatvori i8U8'h - i mnoga druga djela učini Isus; na m .. noz� dugo; na m'hDoz�, po m .. -nogu - mnogo, vrlo
m .. nožai v. m'hDolfJt
m .. noiati, -ajQ, -aeAi - množiti, umnožavati
m .. nožiti .�, -žQ s�, -žiAi s� -množiti se, povećavati se, razmnožavati se; dolaziti u većem broju
m .. nožieejQ prilo - često, mnogo puta
m .. noibstvie, � / m .. noib8tvo, -a S. - mnoAtvo, izobilje
m .. noiei V. m .. nolfJt m'b8k .. , -a m. - mula, mazga m'h8t .. , -a m. - mastika; moAt,
slatko vino
m'hČati, m'bčQ, m'bčiAi - hitati; razbacati
m .. iiea, � Ž. - muAica, komarac, skakavac
mbgIa, -y Ž. - magla mr.dlostb, -i Ž. - tromost, lije
nost mr.zda, -y Ž. - plaća, nagrada;
osveta; dar, poklon; mbzde,
mr.zdam.. V'hZdatelb - ot-' platitelj, koji vraća dug; UBp. myto
mr.zdoVltzdatelb, -a m. - na· gradivač, otplatitelj, koji vraća dug
mbzdodav.cb, -a m. - otplati! telj, koji vraća dug; usp. mr.zdoohdav.cb
mbzdoimbeb, -a m. - carinik mr.zdoohdavr.cb, -a m. - otpIs"
titelj, koji vraća dug; UBp. mr.zdodavr.cb
mr.zdbniea, � Ž. - carina, mit-nica
mbn88b V. m .. n88'h mr.ne v. malo nu.nii V. mal ..
mr.niti (s�), mbnjQ (�), mbniA. (s�) - smanjivati (se), oduzimati
mr.nbibmipril. - manje mr.ne v. mne mbne V. az ..
mbnenie, � s. -namjera, miAljenje, razmišljanje
mr.neti (.�), mbnjQ (s�), mbniši (s�) - misliti, činiti se, nekoga za nešto držati; mbnimyi -valjda, po svoj prilici
mbrbtVlt V. mr-.tVlt
138
mr.reti v. mreti
mbrQ v. mreti
mbsk .. , -a m . ...:.. maska
mr.stiti, mbćQ, mbstiAi - osvetiti, kazniti; braniti
mbstb, -ii. -osveta, kazna, obrana; UBp. m..cenie
mbstbnik .. , -a m. - osvetitelj, zaAtitnik
mbČb v. meilb
mbČbnik .. , -a m. -nositelj mača, zaAtitnik
mbČbh, -a m. - priviđenje, utvara, halucinacija; mig okom
mlJia, � Ž. - misa, služba, liturgija; mlJiQ tvoriti - služiti misu
mbiiea v. m'biiea
mr.eati, -ajQ, -aeAi - osvećivati
mr.eenie, -a s. - osveta; usp. mb8tb
my, nas'b, nam'b zam. - mi
mysliti, myAljQ, mysliAi � misliti, razmišljati; namjeravati
myslb, -i ž. - misao, svijest, um, pamet; namjera
myslbn .. prid. - mišljen; duševan, razuman, pametan, duhovan
mytarb, -a m. - carinik; usp. mytoimr.eb
myti (�), myjQ (s�), myeAi (�) miti (se), umivati (se)
myto, -a B. - nagrada, dar, poklon; nadnica, plaća, dobit; novac; usp. mbzda
mytoimbCb, -am. - carinik; usp. myt&rb
mytr.niea, �ž. -carina, mitnica myib, -i ž. - miš
myibCa, � i. - mišica; rame meden .. V. m&b.n ..
medb, -i ž. - mjed; bakar
medbniea, � ž. - kovani novac, moneta
m&b.n .. prid. - mjeden; bakren meden .. v. medbn ..
mei .. , -a m. - vapno, kreč mena, -y Ž. - razmjena, promje-
na, mijena menenie, � s. - razmjena, pro
mjena menen .. prid. - spomenut
meniti, m�njQ, m�niši - mijenjati, promijeniti; spomenuti; vjerovati, misliti
mera, -y Ž. - mjera; VIt merq -točno po mjeri
merilo, -a s. - vaga
139
m6riti, �rjQ, m�riii - mjeriti m6siti, m�iQ, mAsiii - mijesiti,
pomijeAati; m68iti krt.VI> -dopuitati mijeianje krvi; dopuAtati incest
m6sto, -a s. - mjesto; m6sto pusto - pustiJ\ja; m6sto pridl.nee - počasno mjesto; m6sto stariiiee - metropola; m6-sto giaVl>noe - Kalvarija, zemlj.
m6�sloves..mk'b, -am. -kalendar
m6.r., -a m. - ?fjesec, mjesec; noV'h m6�cr. -mladi ?fjesec
m6�cr.n'bprid. - mjesečni, mjesečev; m�r.n'b neciQll'b imy - mjesečar
m6tati, -ajQ, -aeši - bacati (mreže)
m6h'b / m6šr.cr., -a m. - mješina, mijeh
m�knqti, -nQ, -neši - smekšati, umekšati
m�In.ko16ganie, -e 8. - mekani ležaj, postelja
m�k'bk'b prid, kamp. m�ln.čai mek; m�In.ka riza - mekana odora
m�so, -a 8. - meso
m�80pu.str.n'b prid. - mesopu .. , stan
m�sti �, mQtQ SQ, mQteši SQ -zbuJ\jivati, smetati, ometati. smesti se, uznemiriti se, buni ti se
m�ta, -y l. - metvica m�teir., -i l. - metež, ustanak"
buna, nemir m�teir.nik'b, -a m. - buntovnik m�teir.n'b prid. - metežan m�ti, mbnQ, mbneši - stiskati,
gužvati mqditi, mQždQ, mQdiši - otezati,
oklijevati; odugovlačiti mqdriti, mQždrjQ (mQdrjQ), mQd.
riši - mudriti, činiti mudrim, pametnim, misliti, razmisliti
mqdrovati, -ujQ, -ueši - misliti, razmišljati, pametovati
mqdrostr., -i ž. - mudrost; S'bm6rena mqdrostr.-ponizna mudrost, poniznost
mqdrJ. prid. - mudar, razuman mqdn.stvo, -a 8. - mudrost, pre
dumišljaj mqdn.stvovanie, -e 8. - mudro
vanje mqdrr.stvovati, -ujQ, -ueši .
mudrovati, misliti, razmišljati mqdre prilo - mudro, razumno
140
mqdl.n'b prid. -trom, spor, polagan
mqiati �, -ajQ SQ, -aeši SQ - postati hrabar, odvažan
mqžeblair.stvie, -e 8. - hrabrost
mqib, -a m. - muž, muškarac, čovjek; mqžr. k'bniir.n'b -učeJ\jak; mqir. cesan. - kraljevski činovnik; usp. mabžen'b
mqžr.sk'b prid. - muževljev, muški
mqŽbsky prilo -muževno, muški mqžr.stvo, -a 8. - muževnost,
muškost mqka, l -y Ž. - muka, mučilo;
mqky poimati - pretrpjeti, trpjeti muku
mqka,2 -y Ž. - brašno mqtiti (�), mQĆQ (sQ), mQtiši (sQ)
- smućivati se, zbunjivati, smesti
141
mqčenik'b, -a m. - mučenik
mqčenica, � ž. - mučenica
mqčeničr. prid. - mučenički
mqčeničr.sk'b prid. I - mučeni-čki, mučenikov
mqčenie, -e 8. - mučeJ\je, muka, patJ\ja; mqčenie postradati - pretrpjeti muku
mqčUr.n'b prid. - koji je predan na mučeJ\je; mqčnr.nyi 8'b8qd'b - mučilo, sprava za mučenje
mqčitelr., -a m. - mučitelj, vla-dar, gospodar, tiranin
mqčitelr.stvo, -a 8. - tiranija
mqčiti, mQČQ, mQčiši - mučiti
mqčr.n'b prid. - koji se odnosi na muku; m6sto mqčr.noe -mjesto mučenja
mira, -y ž. / miro, -a 8. - pomast, mirisno ulje
P N N
n - slovo »našb«; . P . - broj 70, . H · - broj 50
naprijed. s A i L -na, (iz)nad; na �j�zyki -iznad svih naroda
navadUi, -aždQ, -adiši -nagovoriti, skloniti
navat'b, - a m. - Nabat, os. ime navesti, -edQ, -edeši - privesti,
uvesti; navesti navečerie, -e s. - večernjica pri
je blagdana navoditi, -oždQ, -odiši - navodi
ti, uvoditi navodie, -e s. - poplava navodbniti �, -njQ s�, -niši s� -
poplaviti naV'bhodonosorb, -a m. - Na
bukodonosor, os. ime
navyknqti, -nQ, -neši - naviknuti se, naučiti se (na što)
naVY80če prilo - visoko, uvis
navycati, -ajQ, -aeši - učiti se, navikavati se
navM�ti, nav�mb, navesi - znati nav�ždenie, -e S. - posjet
nav�t'b, -a m. - lukavstvo, zasje-da, nagovor
nav�zati, �žQ, �žeši - prive-zati
nagostb, -i ž. - golotinja
nagota, -y ž. - golotinja
nagotovati, -ujQ, -ueši -biti gol
nBg'b prid. - nemljeven, nag
nada, -y Ž. - Nada, os. ime
nadežda, � Ž. - nada
142
nadoiti, -ojQ, -oiši - nahraniti, nadojiti
naduti �, -ujQ s�, -ueši � - praviti se važan, uzoholiti se
nad'b prijed. s A i I - (iz)nad
nad'bležati, -žQ, -žiši - ležati (na čemu)
nacibneVbn'b V. nadbnbVbn'b nacibnLVbn'b prid. - svagdanji
nadymati �, -ajQ .s�, -aeši s� -nadimati se, praviti se važnim
nadMti s�, nad�jQ s�, nadeeši s� - nadati se
nadqti, nadbmQ, nad'bmeši - naduti (se)
nazarei, -e m. - Nazarećanin; usp. nazar�i, naz�nin'b
nazareisk'b prid. - nazaretski nazaret'b, -a m. -Nazaret, zemlj. naz�i, -e m. - Nazarećanin;
usp. nazarei, naz�nin'b naz�nin'b, -a m, mn. nazar�ne
- Nazarećanin; usp. nazarei, nazar�i
nazelllbn'b prid. - zemaljski; prolazan
nazirati, -ajQ, -aeši - motriti, promatrati, slijediti
naznamenati, -ajQ, -aeši - označiti, naznačiti
naznamenovati, -ujQ, -ueši -označavati
nazJtriti, -rjQ, -riši -promotriti, pogledati
nalvQCe pril, sup. - najviše; usp. m'bnogo
naim'b, -a m. - najam
naimbnik'b, -a m. - najamnik
nain'b, -a m. - Nain, os. ime /zemlj.
nalti, naidQ, naideši - doći, naići
nakazanie, -e S. - pouka, opomena
nakazati, nakažQ, nakažeši / -zajQ, -zaeši - Poučiti, poučavati; odgojiti, odgajati; opomenuti, opominjati
nakladati, -dajQ, -daeši -ulagati, tovariti, trpati
naklasti, -adQ, -adeši - uložiti, umetnuti, natrpati
nakovalo, -a S. - kovačnica
nakrbmiti, -mljQ, -miši - nasititi, nahraniti
nakynqti, -nQ, -neši -dati znak, signalizirati
nalagati, -ajQ, -aeši - nalijegati
naležati, -žQ, -žiši - ležati; nagrnuti
143
nali�ti, -1@jQ, -l@elii - naliti, napuniti
naloiiti, -žQ, -žilii - staviti, položiti
naloiiti �, -žQ �, -žiiii s� -baciti se (na lito), predati se (čemu)
nal�cati, -ajQ, -aelii - natezati, napinjati, zapinjati
nal�i, �kQ, �Ai - nategnuti, napeti
namanovenie, � 8. - mig, opomena, znak, uputa
nama�ti, -ajQ, -aeAi - davati znak
namo6iti, -čQ, -čim - namočiti nam�niti, -njQ, -niAi - imeno
vati nam�riti, -rjQ, -rim - nl1lnjeriti,
odmjeriti namilsthnik1t, -s m. - nasljed
nik, zamjenik nanebeshn1t prid. - nebeski nanesti, -8Q, -seAi -nanijeti, pri
nijeti nanositi, - AQ, -osiši - nanositi,
prinositi naostriti, naocrjQ, naostriAi -
naoštriti, nabrusiti napadati, -dajQ, -daeAi - padati,
napadati
napadenie, � 8. - napad naputi, -adQ, -sdeAi - pasti,
sruiiiti se, napasti naputh, -i l. - napast, kuAnja naputlitvovati, -ujQ, -ueAi - či
niti zlo komu, iskuiiavati koga napa�ti, -ajQ, -seAi - napajati,
navodnjavati napisati, -ajQ, -seAi - zapisivati/
popisivati, opisivati; slikati . napitati, -ajQ, -sem - nahraniti,
nasititi napitiIti, �jQ, �eAi - nahraniti napl'ltniti, -njQ, -niAi - napuniti,
ispuniti nllPl'ltniln1t prid. - pun, ispu
njen napl'ltn�ti, �jQ, �eAi - puniti,
napunjati napoiti, -ojQ, -oiAi - napojiti,
dati piti napraviti, -vljQ, -viAi - usmjeri
ti, uputiti napravlilti, �jQ, �eAi - usmje
ravati, voditi napruniV'lt prid. - žestok naprUbno prilo - iznenada, ne
očekivano naprun1t prid. - iznenadan,
brz
144
napnvoe prilo - prije svega; usp. p�ide2
nap�idh prilo - sprijeda na�ci, - �gQ, �žem - zategnu
ti, zatezati; napeti, napinjati napEt8anie, � 8. -natpis, naslov,
priopćenje, popis, tekst napEt8ati, napiiiQ, napiAeAi - na-
pisati, popisati, priopćiti naraCenie, � 8. - porast nard1t, -a m. - pomast nardlitn1t prid. - pomastni nareci, -ekQ, -ečeAi - imenovati,
zvati, nadjenuti nare6enie, � s. - ime, naziv,
imenovanje naricati (�), -ajQ (�), -aeAi (s�)
- imenovati, nadjenuti ime, zvati (se), apelirati
narodovodim1t prid. -predvodnički
narod1t, -a m. - narod, puk naroJn., -a m. - dogovoreni ter
min; glas (pri glasovanju); narokom.h - uglavnom
nar06it1t prid. - osobit, slavan, značajan, poznat
n�ie, � s. - odluka, rjeAenje; prigoyor
I1BrQganie, --e s. -poruga, ruglo
n81'Qgati �, -ajQ s�, -selii � -narugati se, rugati se
nasaditi, nasaždQ, nasadiAi nasaditi, zasaditi
naseliti, -ljQ, -liAi - naseliti, zaposjesti
nuel�ti, - l�jQ, -1�eAi - naseljavati, zaposjedati
naselena�, � ž. - svijet nuiliti, -ljQ, -liAi - učiniti na
silje (nad kime), povrijediti (koga)
nuilie, � S. - nasilje nasililti, -1�jQ, -1@eAi - činiti na
silje, Atetiti naskakati, naskaČQ, naskačeAi
baciti se (na Mo), skočiti (na Ato)
nasladiti, -aždQ, -adiAi - zasladiti
naslaidati (s�), -ždajQ (s�), -ždaeAi (s�) - naslađivati se, radovati se
nas1aidenie, � S. - naslada nasl&ti.e, � S. - naslijede, na
sljedstvo nasl�dovati, -ujQ, -ueAi - nasli
jediti; slijediti nasl&b.nik1>, -am. -nasljednik
145
naslflcb.stvovati, -ujQ, -ueAi -naslijediti
nasonoV"b prid. - Naasonov nason"', -am. -Naason,08. ime
nastaviti, -vljQ, -viAi - naučiti, usmjeriti
nastavlflt1, -1�jQ, -l�Ai - usmjeravati, upućivati
nastavlenie, � s. - vođenje, upravljanje
nastavwrlk ... , -s m. - voda, učitelj, znalac zakona
nastati, -tanQ, -taneAi - nastati, početi
nastolbllib, -a m. - (prijesto-lo )nasljednik
.
nastoflnie, � s. - nastanak, trajanje
nast�ti, -ojQ, -oiAi -biti tu; tek nastati
nastblati, -teljQ, -teleAi - namjestiti postelju
nastqpati, -ajQ, -aeAi - stupati (na što) .
nastqpiti, -pljQ, -piši - stupiti (na što)
nasytiti, -y&2, -ytiši - nasititi nasycanie, � s. - zasićenje, za
dovoljstvo; usp. nasycenie
nasycati, -ajQ, -seAi -činiti koga sitim, hraniti
nasycenie, � s. - zasićenje, za .. doyoljstvo; usp. nasycanie
nasflvati, -ajQ, -seAi - posijati, posaditi
nasflti, �jQ, �eAi - zasijati n�flti v. nasAti
nasqebn ... prid. - nasuAan, bio. tan, prijeko potreban
natanail ... , -a m. - Natanael, os. ime
natanoV"b prid. - Natanov natan ... , -a m. - Natan, os. ime
natruti, -rovQ, -roveAi - nahra-niti
nat ... kati, -'bkQ, -'bčeAi - nabiti, zbiti, natrpati
naum ... , -a m. - Naum, os. ime
naustiti, naucQ, naustiši - nagovoriti, navesti
naučati, -ajQ, -aeAi - učiti, nau. čavati
naučenie, � s. - učenje, pouka; običaj
naučiti, -ČQ, -čiAi - naučiti, proučiti
nahoditi, -oždQ, -odiAi - pridolaziti, nailaziti
146
načinanie, � s. - djelo, postupak
načinati (�), -ajQ (sQ), -seši (BQ) - počinjati
načn.pati �, -ajQ SQ, -aeAi BQ -nagrabiti, nacrpsti
načrbtanie, � s. - nacrt, znak načr&tati, -ajQ, -aeši - nacrtati,
narisati, napisati nač�lo, -a s. - početak; uprava,
vlast nač�lbnik ... , -a m. - voda, začet
nik nač�lbn ... prid. -prednji, vodeći,
glavni na�ti, načbnQ, načbneši - po
četi nač�tie, � s. - početak, podrije
tlo nač�t ... k ... , -a m. - početak, po
drijetlo našb, naia, naie zam. - naA,
naAa, naAe naib8tvie, � s. - dolazak, na
vala naj�ti, naimQ, naimeši - unaj
miti ne čest. - ne nebesbn ... I nebe8bSln. prid. -
nebeski
nebJjudom ... prid. - koji se ne može očuvati, neobranjiv .
nebo, l nebese, nebesi s. - nebo nebo2 vez. -jer, budući da nebol'bprid. -ubog, siromaAan nebolflzniV"b I nebolflzJibn ...
prid. - zdrav nebrigom ... prid. - neprimije
ćen, zapostavljen nebriCi, �gQ, �žeši -ne mariti,
zanemariti nebytie, � s. - nepostojanje, ne
bitak nevelik ... prid. - nevelik, bezna
čajan nevidenie, � s. - sljepoća nevidimo prilo - nevidljivo; usp.
nevidimfl nevidim ... prid. - nevidljiv nevidimfl prilo - nevidljivo; usp.
nevidimo nevinbn ... prid. - nevin; usp.
bezvinbn ... , bez�bn'" nev .... n�i �prid. -koji se ne uz
buđuje nevod ... , -a m. - velika ribarska
mreža nevoibn ... prid. - nedobrovoljan,
neželjen nevolfl, -Q ž. - nevolja nevrflda v. vred ...
147
nevr�iden1> prid. - nepovrijeđen, nedirnut
neV1>zblagodatbn1> prid. - nezahvalan
neV1>zdrl.ian1> prid. - neizdržljiv, neodoljiv
neV1>ZDloibn1> prid. - nemoguć neV1>kuien1> prid. - neiskusan,
neprovjeren neV1>m�stim1> prid. - nedoku
čiv, nepojmljiv neV1>m�caem1> prid. - koji ne
može ući (proći) neV1>n�hprid. - nepojmljiv, ne
uhvatljiv nev�gl881> prid. - neznan, nera
zumljiv nevMom1> prid. - nepoznat, ne
priznat nevM�nie, -e s. / nev�idltstvo,
-a s. - neznanje nev�rie, -e s. - nevjerovanje,
bezvjerstvo nev�rltn1> prid. - nevjeran, vje
roloman nev�rIt8tvie, -e s. / nev�rlt8tvo,
-a s. - malovjernost, nevjernost
nev�rlt8tvovati, -ujQ, -ueši - ne vjerovati, ne povjerovati
nevesta, -y ž. - nevjesta, snaha
nevestb, -i ž. - neznanje nev�stltnik1>, -a m. - mladože
rYa, ženik; usp. iemdh1> nev�stlt8tvo, -a s. - svadba negasim1> prid. - neugasiv, neu.
gašen ne,lagolanie, -e s. - šutrYa
negodovati, -ujQ, -ueši - protiviti se, negodovati
negod� prilo - neugodno, neudobno, neodgovarajuće
nelfJtblb prid. - nepokoran, nepodatan
nelfJtli prilo i vez. - možda, valj- . da; nego
neda čest. - neka nedaleče prilo - nedaleko; us
koro nedviiim1> prid. - nepomičan,
nepokolebljiv nedl1>Žbn1> prid. - neobavezan nedobro / nedobri prilo - loše nedov�dim1> prid. - neshvat-
ljiv, nepojmljiv nedov�d�ti, -Vemb, -vesi - ne
shvacati, ne razumjeti nedoim�ti, -mamb, -maši -
imati nedostatak
nedostati, -ajQ, -aeši -oskudijevati, zaostati
148
nedostat1>vovati, -ujQ, -ueši -manjkati, nedostajati
nedostat1>k1>, -a m. - nedostatak
nedostahčltD1> prid. - oskudan, potrebit
nedostoino prilo - nedostojno nedostoin1> prid. - nedostojan,
beskoristan, nevrijedan nedostoinlt8tvo, -a s. - nedo
stojrlost nedoum�nie, -a S. -nedoumica,
dvojba nedočaeDltn1> prid. - beznadan nedelan1> prid. - neobrađen ned�lbn1> prid. - nedjeljni ned�le, � Ž. - tjedan; nedjelja
(dan u tjednu) nedQgovati, -ujQ, -ueši - bolo
vati
nedQIfJt, -a m. - bolest, nemoć, slabost
nedQiiV1> / nedQžbliV1> prid. -boležljiv, slab; usp. nedQibn1>
nedQibnik1>, -a m. - bolesnik
nedQiltD1> prid. -bolestan, boležljiv; usp. nedQiiV1> / nedQiliV1>
neeman1>, -a m. - Naaman, os. ime
neie(l1) vez. - nego, nego li; (n)i ne - a ipak, tim manje; pn.vh neie / priide
neie - prije nego nezavidbl1V1> prid. - koji je bez
zavisti nezavidbno prilo - bez zavisti nezazon.n1> prid. - besprijeko-
ran, čestit
nezamQdbno prilo -neprekidno neznaem1> prid. - nepoznat neZ1>van1> prid. - nepozvan nez1>loba, -y Ž. - bezazlenost nez1>lobiV1> prid. -bezazlen, ne-
dužan nez1>JjubiV1> prid. - besprijeko
ran, prostodušan, dobroćudan nez1>lobie, -a S. - neporočnost nezyblem1> prid. - nepokole
bljiv, neustrašiv, postojan neizv�st1> prid. - nepoznat, ne
siguran neizglagolano prii. - neizreci
vo; usp. neizdrečeDltno neizglagolan1> prid. - neiska
zan neizglagolem1> prid. - neiska
ziv neizdaem1> prid. - neiscrpan neizdrečen1> prid. - neizreciv
149
neizdrečem.no prilo - neizreciVO; UBp. neizglagolano
neizm6m.n .. prid. - nepromjenjiv
neizum6em'lo prid. -nedostižan neiskwn.n'lo prid. - neiskusan,
nevješt neis16dim'lo / neisl6cb.n'lo prid.
- neistraživ neisl6iden'lo prid. - neistražen,
neispitan; UBp. nelspytan'lo neispisanbn'lo prid. - neopisiv nei8povMan'lo prid. - neiska
zan neu.pov6dim .. prid. -neizreciv neispytan'lo prid. - neispitan,
neistražen; UBp. neisl�iden'lo nei8tovlenie, � B. - ludost, be
zumlje nei8toV'lo prid. - lud, bezuman neistoVb8tvo, -a B. - ludilo, be
zumlje nei8tn.gnom'lo prid. - koji se ne
da istrgnuti / iščupati, neiskorjenjiv
neishl�nbn'lo prid. - neprolazan, neraspadljiv; usp. bĐ8tblem.n'lo
neicislbn'lo / neicbten'lo prid. -neizbrojiv, neizmjeran
nei(8)celim'lo prid. - neizlječiv
ne�'Ioli V. nelfJtli neklJu6im .. prid. -beskoristan,
nevaljao nekotori6bn .. prid. - mirolju�
biv, prijateljski nekrohk'lo prid. - neukroće�
neukrotiv neknstbn'loprid. -nekrAĆ8nSQ nekn.Cen'lo prid. - nekršten nekuplen'lo prid. -nepotkupljivj
iskren nek'loniinik'lo, -a m. - neuk oo.
vjek nelipril; oh neli / oh neliie
od toga vremena nelicem6n.n'lo prid. nelice-:
mjeran, iskren nelicem6n.ne prilo nelice-
mjerno, iskreno nel'ložno priZ. - neprijetvomo,
istinito nelepo prilo - nelijepo, nepri
kladno, loše neJjubb8tvo, -a S. - neljubav nelQČen'lo prid. - nerazlučen,
nedjeljiv nemilostiV'lo prid. - nemilosr
dan, nemilostiv nemlbČbno priZ. -neumuknjivo,
neušutljivo nemogy prid. - nemoćan, slab
150
nemoCb, -i Ž. - nemoć nemOCbn'lo prid. - nemoćan; ne
moguć nemra6bn'lo prid. - nezamra
čen, neugaAen, jasan nemrbČem'lo prid. - jasan, svije
tao nem'lovenie, � 8. - nečistoća,
neurednost nem'lono(('lo prid. - malobrojan nemerbn'lo prid. - neizmjeran,
beskrajan nemqdr'lo prid. - nerazuman,
nerazborit nemqib8tVbn'lo prid. - nemuže
van nemQČen'lo prid. - otporan na
muke, neranjiv nenavid6nie, � 8. - mržnja nenavideti, -iždQ, -idiAi -mrziti nenavistie, � B. - mržnja nenavi8tb, -i ž. - mržnja nenavi8tbnik'lo, -a m. -mrzitelj,
osvetoljubiv čovjek nenavistbn'lo prid. - koji mrzi,
osvetoljubiv nenaročih> prid. - beznačajan nenaselenae prid. Ž. - nenase
ljena zemlja nenasileem'lo prid. - nenasilan
nenasyeen .. prid. - nenasioon; nezasitan
nenau6en'lo prid. - neuk neobinovati �, -ujQ s�, -ueAi �
-izravno govoriti, ne okoliAati neobim.n'lo prid. - bezgrešan,
nepogreAiv neobiskan'lo prid. -nepotvrđen,
neprovjeren neobrazbn'lo prid. - bezobličan neobrizan'lo prid. - ne()brezan neodr'loiim'lo prid. - nedostižan,
neuhvatljiv; nepostojan neom'loven'lo prid. - neumiven,
neopran; U8p. neum'loven'lo
neo8kqd6nbn'lo prid. - neiscrpan, nepresušan
ne(o)uqdeem'lo prid. - obilan, neiscrpan
neosIabim'lo prid. - neoslabljen, istrajan
neostavim'lo prid. -nenasljedan neosqide(nb)n'lo prid. - neosu
den, nevin neot'loVetbn'lo prid. - nepovra-
tan; neodoljiv neocecen .. prid. - neočiAćen ne�zaem'lo prid. - nedokučiv neplodovih prid. - neplodan,
nerodan
151
neplody, neplod'bve, neplod'bviž. - nerotkinja, neplodnica
neplodJ.n'h prid. - neplodan neplocb.stvo, -a s. - neplodnost,
nerodica nepl'htb8ln. prid. - bestjelesan nepoWdim'h / nepo�m. -
prid. - nepobjediv nepoWiden'h prid. - nepobije
đen nepovelfln'hprid. � nedopušten nepovinuJ�i � prid. - nepoko
ran, nepodložan nepovim.n'h prid. - nedužan nepovolltD.'h prid. - nedobrovo
ljan, prisilan nepog!UlIUono prilo - nepre
stano nepog!...cen'h prid. - neprogu
tan nepogonenie, -e s. - neistraži
vanje, neis1jedivanje; oprost nepodviiim'h / nepodviir.n'h -
prid. - nepokretan, postojan nepodobr.nikr., -a m. - bezbož
nik, razvratnik nepodobr.n'h prid. - neprikla
dan, nedostojan nepodobltD.� prilo - neprilično,
neodgovarajuće nepozybr.n'hprid. -nepokretan
nepokon., -a m. - nepokorn� neposlušnost
nepokon.n'h prid. -neposluAan nepokorenie, -e s. - nepoko1"<
nost, neposluh nepo13r.n'h prid. - nekoris�
beskoristan, nepotreban nepomračqeii � prid. - neza:"
tamnjen, nekasnonoćni neJDrbCaQQcii prid. - nezatam..,
njen, neugaAen neporočr.n'h prid. - neporočan.
nevin, besprijekoran neporočltD.fl prilo - neporočno,
nevino neposluir.UV'h prid. - neposlu
Aan nepospMr.n'h prid. - nekori
stan, nepotreban; usp. nepotribltD.'h
neposramlen'h prid. - neposramJjen, nepostiđen
nepostiir.n'h prid. - nedostižan, nepojmljiv, nedokučiv
nepostradam.n'h prid. - koji nije stradao
nepostydr.n'h prid. - koji se nema čega stidjeti, besprijekoran, neporočan
nepostQpbn'h prid. - nepokretan, nepopustljiv
152
nepotribr.n'h prid. - nepotreban, nekoristan; usp. nepospflšltD.'h
nepravr.da, -y Ž. - nepravda nepravr.diV'h prid. - neprave
dan; usp. nepravr.dr.n'h
nepravr.dos'htvorenie, -e s. -činjenje nepravde, ružan postupak
nepravr.dr.nik'h, -a m. - nepravednik
nepravr.dr.n'h prid. - nepravedan; usp. nepravr.diV'h
nepravr.dr.nfl prilo - nepravedno
neprazdr.naprid. - trudna neprigvoiden'h prid. - nepribi
jen, nerazapet neprikosnoven'h prid. - nedo
dirljiv, nedostupan neprim�sltD.'h prid. - nepomije
Aan, bez primjesa
nepri8tQpr.n'h prid. - nedostupan
neprič�stltD.ik'h, -a m. - koji ne sudjeluje
neprič�tbD'h prid. - koji ne sudjeluje
nepri�znin'h prid. - zao, đavolski
nepri6zm., -i Ž. - zlo, đavao, zloduh
nepriflzDltD.'h / nepri�zm.sk'h prid. - zao, vražji, đavolski
nepri�zDb8tvo, -as. -zloba, zlo neprodaem'h prid. - koji nije za
prodaju neprotbkovan'h prid. ,.... neo
bjaAnjen, neobjaAnjiv neprohodim'h / neprohodJ.n'h
prid. - neprohodan, nedostupan
nepriborem'h prid. - nepobjediv
neprizorr.stvo, -a s. - skromnost
nepriidom'h prid. - neodoljiv, nenadmaAan
nepriklom.n'h prid. - neslomljiv, uporan
nepriloienie, -e s. - neslomljivost, upornost, nepokolebljivost, stalnost
neprim�m.no prilo - neizmjenljivo, nepromjenljivo
neprim�DItD.'h prid. - neizmjenljiv, nepromjenljiv
nepripodobr.n'h prid. - bezbožan
nepripodobltD.� prilo - bezbožno
153
nepripltriV'b prid. - nevjerojatan, neuvjerljiv
nepristam.nopril. -neprestano nepristan&n'h prid. - nepre
stan, neumoran
nepristQpbD'h prid. - nepovrediv, nenarušljiv; postojan
neprihodim'h / neprihodJ.n'h prid. -neprelazan, neprevladljiv
nep..cevanie, � s. - mišljenje, pretpostavka, predodžba; sumnja, tobožnji razlog
nep..cevati, -ujQ, -ueši - misliti, smatrati, držati za; izgovarati se, izmotavati se
neraditi v. neroditi nerazdriAaem'hprid. -nerješiv nerazdriAen'h / nerazdriAim'h
prid. - ne(raz)riješen nerazdt.ran'h prid. - nerazde
ran, nerastrgan nerazd�lim'h prid. - nec:ljeljiv nerazd�len'h / nerazd�lLn'h
prid. - nepodijeljen, zajednički
nerazlQČen'h prid. - neodijeljen, nerastavljen; usp. nerazlQČ&n'h
nerazlQČim'h prid. - nec:ljeljiv, nerastavljiv
nerazlQČbn'h prid. -neodijeljenj nerastavljen; usp. nerazlq-6en'h
nerazorim'h prid. - neporušiv
nerazum.iV'b prid. - nerazumljiv, nerazuman; usp. nerazumbliV'b, ner8ZUDlbD'h
nerazumie, � s. -nerazumnost
nerazumLliV'b prid. - nerazumljiv; usp. nerazum.iVL, ne· razumbn'h
nerazum(bn)i�bn'h prid. - ne-razumljiv, neshvatljiv
nerazumbD'h prid. - nerazuman, nerazumljiv, tupoglav; usp. nerazum.iV'b, nerazu. mliV'b
nerazumLn� prilo -nerazumno, tupoglavo
ner�(DL)n'h prid. - okorio, nepopravljiv
nerBStvoren'h prid. - nerazrijeden
neroditi, neroždQ, nerodiši - ne brinuti se, zanemarivati
nerodJ.no prilo - nebrižljivo, bezbrižno
.
nerqkotvorLn'h prid. - koji nije ljudskom rukom stvoren
nesažden'h prid. - neposaden
154
nesamovolbn'h prid. - bezvoljan
nesv�tbl'h prid. � taman
neskvrbm.n'h prid. - neoskvrnjen, neporočan
neskqdJ.n'h / neskQdhm'h prid. - obilan, neiscrpan, neoskudan
neslava, -y Ž. - sramota
nesti, nesQ, neseši - nositi neslan'h prid. - neslan, nep080-
ljen neslove8bn'h prid. - nijem, koji
je ostao bez riječi; nerazuman nestroenie, � 8. - nered nes'hvr...Aen'h prid. - nesvršen,
nesavršen
nes'hv&ia, -y Ž. - bezbrojno mnoštvo
nes'hv�dom'h prid. - neshvatljiv, neopisiv
nes'hv�dLn'h prid. - neizbrojiv, neshvatljiv
neS'hV�stLn'h prid. - nesvjestan
nes'hv�t'h, -a m. - zbunjenost, bespomoćnost
nes'h�anie, � S. - zbunjenost, bespomoćnost
nes'hgonim'h prid. - beskonačan, nedostižan
neS'hdraV'b prid. - nezdrav, bolestan
nes'hzLdan'h prid. - nesazdan, nestvoren
nes'hkažem'h / nes'hkazaem'h prid. - neiskazan, neizreciv
nes'h:m.n.tLn'h prid. -'- besmrtan neS'hmyslLn'h prid. - nerazbo
rit, bezuman, besmislen nes'hmyilenie, � S. - nerazum
nost neS'hm�SLn'h prid. - nepomije
šan nes'hpov�dom'h prid. - neizre
civ nentvoren'h prid. - nestvoren nes'htr...pim'h / nentr...p�n'h
prid. - nestrpljiv, netolerantan
nesytostb, -i Ž. - nezasitnost, nenadomjestivost; usp. nesytbStvo
nesyt'h/nesytLn'h prid. -nezasitan, neBit
nesytbStvo, - as. - nezasitnost, nenadomjestivost; usp. nesytostL
n.kom'h prid. - koji se ne može razbiti, tvrd; neotesan
ne�t'h prid. - nezasijan, neposijan
155
nesqeii prid. - nepostojeći netr.l�nie, � s. - neraspadlji
vost, neprolaznost netr.l�nr.n ... prid. -neraspadljiv,
neprolazan neuboir.no prilo - nesiromaAno neulJ88aem ... / neulJ88im. ... prid.
- neugasiv neudrr.ianr.n'b prid. - neshvat
ljiv, nedokucrv, neobuzdan neukrotim. ... prid. - neukrotiv
neukroCen'b prid. - neukroćen, neukrotiv
neum ... ven ... prid. - neumiven, neopranj usp. neom ... ven ...
neupodarenie, � s. - nezahvalnost
neUBtroen'b prid. - neureden, neuvježban
neusypaj�iprid. - neusnuli, ne. umirući
neut�iim. ... prid. - neutješiv, neutješan
neučen'b prid. - neobrazovan nec�saruem ... prid. - koji ne
vlada nečaenie, � s. -smetenost, zbr
ka, bespomoćnost nečiatota, -y Ž. - nečistoća nečist'h prid. - nečist
nečlovekoJ,jubie, � m. - mri� nja prema ljudima, nečovještVQ
nečlovek'h, -8 m. - nečovjek nečlovečr.n ... prid. -nečovječan nečloveč .. � prilo - nečovječno nečuvr.stvo, -8 S. / nečuVblltvie,
� S. - neosjećajnost, tupost nečuvr.stvr.n ... prid. - neoBjeća·
jan
nečr.stvovati, -ujQ, -ueši - po .. našati se neodgovorno
neč .. tiV1t prid. - bezbožan, opak, nečastiv
neč .. tie, � s. - beščašće, sram, bezbožnost j usp. nečr.str.
neč .. tvovati, -ujQ, -ueši - biti nečasnim, biti bezbožnim
nečr.str., -i ž. - beščaAće, sram, bezbožnost j usp. neč .. tie
nečr.str.n ... prid. - nečastan, ne· plemenit
neč .. tne prilo - nečasno, neplemenito
neC�n ... prid. - bespoštedan, žestok
neir.ven'b prid. - nešiven, u ko· madu, bez šavova
nej�ytr., -i Ž. - pelikan ni vez. - ni, niti niva, -y Ž. - njiva, oranica
156
nivr.n ... prid. - njivski, poljski niedin ... , niedina, niedinomm.
- nikoji, nikoja, nikojej nije· dan, nijedna, nijednoj nitko
nižel vez. - niti niže2 prilo - niže niŽr.nb prid. - donji niziti, nižQ, niziši - ponižavati,
snižavati nizu / niz ... prilo - dolje niz ... biti, -bijQ, -bieši - skinuti,
povaliti
niz ... vesti, -adQ, -adem - skinuti, staviti dolje
niz ... voditi, -oždQ, -odiši -voditi dolje, spustiti se
niz ... iti, -idQ, -ideši - sići
niz ... loiiti, -žQ, -žiši - svaliti, zbaciti
niz"'pasti, -adQ, -adeši - spasti, upasti
niz'brinqti, -nQ, -neši -strovaliti, srušiti
niz ... hoditi, -oždQ, -odiši - silaziti, spuštati se
niz ... hoždenie, � S. - silazak, spuštanje
nikakože prilo - nikako nikamože prilo - nikamo nikak ... že prilo - nikako
nikogda(že) V. nikoliže, nik ... • gda(ie)
nikodim ... , -8 m. - Nikodem, os. ime
niko1iie prilo - nikadaj usp. ni· kogda(že)
nikotoryiže prilo - nijedan niJn.deie prilo - nigdje, nikada nik ... gda(ie) prilo - (još) nikada nik ... tože mm. - nitko nikyiže mm. - nitko, nikakav nicati, ničQ, ničem - nicati nicr. prilo - ničice ničr.tože zam. - ništa niceJ,jubie, � S. - ljubav prema
siromasima niceJ,jubr.cb, -a m. - ljubitelj si
romaha niceta, -y Ž. -bijeda, siromaAtvo
nier. prid. - siromaAan, ubog, siromah
no v. n ... novolepno prilo - novo i p�kra
sno novoosvecen ... prid. - novopro
svijećenj usp. novosvMr.n ...
novopristqpiti, -pljQ, -piši -nedavno pristupiti
novoprihoditi, -hoždQ, -hodiši - odnedavno dolaziti
157
novoroiden .. prid. -novoroden novosv�t .. n .. prid. - novopro
svijećen; usp. novoo8V�en .. nov�viti, -vljQ, -viiii - netom
javiti
nov.. prid. - nov noga, -y ž. - noga
nogr.t .. , -i m. - pandža, nokat
noi .. , -a m. - nož noir.n .. prid. - nožni nomakanon .. , -a m. - nomoka-
non, zbornik crkvenoga prava nosilo, -a s. - nosiljka
nositi, noiiQ, nosiiii - nositi nos .. , -a m. - nos
noe .. , -i Ž. - noć
noc .. n .. prid. - noćni
noj�b"" -a m. - mjesec studeni nrav.. v. n .. rav-. nucb.ma v. nqcb.mi n .. vez. - nego, već; n .. ne -
samo ne; n .. t .. kr.mo - nego samo; n .. obače - ali ipak; n .. i - nego i, čak i; n .. da - nego da
nr.znqti, -nQ, -žneiii - pronicati, prodirati, probijati
nr.r�ti, nbrQ, nbreiii - roniti, izroniti
m.Cvi, -ii Ž, mn. - naćve, korito
nyn6 prilo - sada nyn�i .. n .. prid. - sadaiinji
nyrice, -a s. - razvalina kuće, iipilja, jazbina
n�kako prilo - nekako
n�kak .. , n6kaka, n�kako zam. - nekakav, nekakva, nekakvQ
n�k .. to mm. - netko n6kyi, n�ka�, n6koe mm.
neki, neka, neko n�kr.gdapril. - nekada
n� .. to zam . .....; neiito
n6movati, -ujQ, -ueiii - biti ni� jem
n�moglagolati, -ljQ, -lem - g0-voriti s teiikoćama, mucati
n6most .. , -i Ž. - nijemost
n6m .. prid. - nijem n6mr.c .. , -a m. - Nijemac n6Dl1tČ .. sk .. prid. - njemački
nQ v. n .. nQditi, nQždQ, nQdiiii - siliti, pri
siljavati, prinuđivati
nQduie, ot.. nqduie prilo - da-kle, otkuda
nqcb.mi pril. - nasilu, od nužde
nQida, � Ž. - prisila, nužda
nQidr.nik .. , -a m. - nasilnik
nQŽdr.n .. prid. - nasilan; nužan, prijeko potreban, neophodan
158
� O O
o - slovo »onb«; ' � . -broj 80, · O · - broj 70
o prijed. s A, L - o; oko; glede; kroz; zbog; radi; za; u; o pn.st6 boiii - Božjim prstom; o boz6 sqb sad61anau Bogu su učinjena; potn.pi o mr.n6 -budi strpljiv sa mnom
oan- V. ioanob v. ob .. oba, ob6, ob6gl. broj -oba, obje,
oboje
obavati, -vajQ, -vaeiii - čarati, bajati
obaviti, -vljQ, -viiii - otkriti, objaviti; pokazati
obavlenie, � s. - objavljivanje, ukazivanje, pokazivanje; ukazanje
obavl�ti, -lt�jQ, -l�iii - otkrivati, objavljivati, izdavati; pokazivati
obaditel .. , -a m. - tužitelj
obaditi, obaždQ, obadiiii - optužiti
ob8Ždenie, -{! s. - kleveta
obače vez. i prilo - ali, no; nego; a i; n .. obače -ali ipak, ali unatoč tomu; obače ubo - a ipak; zaista; samo, tek; unatoč tomu
obet .... ati, -ajQ, -aeiii - ost8ljeti, postati starim
obet'l>iiti, -iiQ, -iiiiii - ostariti, učiniti starim
obida, -y Ž. - nepravda; pakost, zlo; obidQ tvoriti - vrijeđati, pakostiti
159
obicbJ.iV"b prid. - nepravedan obicb.liVlo8tvo, -a s. - nepravda,
krivda obldAti, obiždQ, obidiši - ošteti
ti, oštećivati; naAkoditi, škoditi; prezreti, prezirati; podcijeniti, podcjenjivati
obUle, � s. - obilje, pretek obUo pril, kamp. obUAe - obil-
no; usp. obilltDA
obUovati, -ujQ, -ueši -obilovati obU(ItD)'b prid. - obilan obUItDApril. -obilno; usp. obUo obUAe v. obUo
obimati, obemljQ, obemleši / -ajQ, -aeAi - obujmljivati; brati, ubirati, skupljati
obinovati �, -ujQ �, -ueši s� -izbjegavati, kloniti se; ne obi· nuj� � - bez okoliAanja
obinQti �, -nQ s�, -neši � -izbjeći, uplaAiti se; ne obinQti � - ne prezati
obiskati, -ajQ, -aeši / -iĆQ, -iceši - promotriti; dotaknuti, opipati
obitati, -ajQ, -aeši - naseljavati se; prebivati, obitavati
obiti,l obidQ, obideši - obići; okružiti, opkoliti; IAta obi·
dQCa - svakogodišnje, svake godine
obiti, 2 obijQ, obieši - oviti, omotati
obitAb., -i ž. - konačište; samo· stan
obit6b.n'b prid. - prikladan za obitavanje
oblagati, -ajQ, -aeši - oblagati, prekrivati
obladanie, � s. -vladanje, vlast obladati, -ajQ, -aeši - ovladava·
ti, vladati, upravljati obl8Ženik'b, -a m. - svetac, bla·
ženik obl8Ženie, � s. - blaženstvo obl8Žen'bprid. - blažen oblaznlti, -ažnQ, -azniši - sabla-
zniti; skrenuti (s puta) oblak'b, -a m. - oblak oblast'b, -i ž. - moć, vlast; po
dručje, kraj oblast .. no prilo - silovito oblačiti, -ačQ, -ačiši - oblačiti,
odijevati oblač .. n'b prid. - oblačan oblačr.c .. , -8 m. - oblačak oblaš .. prid. - svjetovan, laički oblašb8kt. prid. - svjetovni, la-
ički
160
obležati, -žQ, -žiši - ležati u kru· gu, okruživati
obleci, obl�gQ, obl�žeši - preno· ćiti
oblizati, -ižQ, -ižeši - oblizivati
oblistva.n6ti, -n�jQ, -n&ši -prolistati
oblihovati �, -ujQ �, -ueši � -izbaviti se
obličati, -ajQ, -aeši - osuđivati; prekoravati
obličenie, � s. - okrivljavanje, optužba
obličie, � s. - oblik, obličje
obličitel .. , -a m. - tužitelj, klevetnik
obličiti, -ČQ, -či�i - optužiti; posvjedočiti
oblič .. niIn., -a m. - tužilac, klevetnik
obliAti, oblejQ, obleeši - preliti
oblob'bzati, -bŽQ, -bžeši / -ajQ, -aeši - poljubiti
oblobyzati, -ajQ, -aeši - ljubiti
obložiti, -žQ, -žiši - obložiti, postaviti uokolo; pokriti
obl'bgati / oblygati, -ajQ, -aeši ogovarati, klevetati
obl .. vati, obljujQ, obljueši - za· povraćati se, uprljati se bljUV0-tinom
obl"g'hČavati, -vajQ, -vaeši -olakšavati
obb.g'hČati, -ajQ, -aeAi - olakAati obb.g'hČiti, -ČQ, -čiši - olakšati
oblb8titi, -bCQ, -bstiši -prevariti oblhČenie V. opbčenie
oblAdAti, -d�jQ, -d�eši - problije-djeti
oblAniti �, -njQ s�, -niši s� -ulijeniti se
oblACi, �kQ, �eši - obući, odje· nuti
obnavifJti, �jQ, �eši - obnavljati
obnRŽati, -žajQ, -žaeši - razotkriti; razgolititi, obnažiti
obn8Ženie, � s. - nagost, razgolićenje
obn8Žiti, -žQ, -žiši - razgolititi, obnažiti
obnicati, -ajQ, -aeši - osiromašiti
obnoviti, -vljQ, -viši - obnoviti obnovlenie, � S. - obnavljanje,
obnova obnositi, -ošQ, -osiši - nositi
ukrug
161
obnoowca, � ž. - cjelonoćna liturgija
obnoobn ... prid. - cjelonoćni
obogatiti, -aćQ, -atiAi - obogatiti, obdariti
obogacati, -ćajQ, --ćaeAi - obogaćivati
oboiprid. - oboji, i ovakav i onakav
obon�ti, -n�jQ, -n�eAi - omirisati
oboriti, -rjQ, -riAi - sruAiti, oboriti: oboriti s� - nasrnuti
obo�ko prilo - u oba slučaja, na oba načina
oboJQdupril. - dvostruko, s obiju strana
obradovanie, -e s. - radost, veselje
obradovati, -ujQ, -ueAi - obradovati
obraziti, -RŽQ, -aziAi - oblikovati: obraziti � -udariti se, sudariti se
obrazovati, -ujQ, -ueAi - oblikovati: označavati, predstavljati
obraz ... , -a m. - izgled, lik, pojava; oblik, forma; odjeća; način; slika, kip; simbol, znak: primjer, uzor(ak); ponašanje; kyDlb obrazomb - na koji način
obrazbn ... prid. - slikovit
obratiti, -aćQ, -atiAi - okrenut� obrnuti; obratiti; promijeniti; odagnati, odvratiti: obratit! � - vratiti se
obracati, --ćajQ, --ćaeAi - okreta4 ti, obrtati; obraćati; mijenjati; odvraćati; obracati s� - vraćati se
obraeenie, -e s. - obraćenje
obrok ... , -a m. - plaća; danak
obnp ... titi, -P'bćQ, -p'btiAi - pro-turječiti
obr�zanie, -e s. - obrezivanje
obr�zati, -ežQ, -ežeAi / -ajQ, -aeM - obrezati
obr�zovati, -ujQ, -ueAi - obrezivati
obrimeniti, -njQ, -niAi - opteretiti
obr�men�ti, -n�jQ, -n�eAi - opterećivati
obristi, obr�cQ, obr�ceši - naći, pronaći; ustanoviti, ustvrditi; dosegnuti, postići; obristi � - zateći se, naći se
obritatelb, -a m. - pronalazač; začetnik
162
obr�tati, -ajQ, -aem - nalaziti, pronalaziti; ustanovljavati, 'ustvrđivati; dosizati, postizati
obr�teb.nikb, -a m. - začetnik
obr�tenie, -e s. - pronalazak; ustanovljavanje
obret�lb, -i ž. - pronalazak
obr�ci v. obrisU obrqčiti, -čQ, -čiAi - zaručiti;
primiti
obuboiati v. ouboiati obuiti, -ujQ, -uiAi - izluditi, pas.
part. pret. obuen'b - luđak, bezumnik
obuti, -ujQ, -ueAi, pas. part. pret. obuven'b - obuti
obueti, �jQ, -eeAi - izgubiti razum, poludjeti; izgubiti okus
ob( ... ) prijed. s A - kroz, na; ob ... on ... pol ... - na drugoj obali (strani); ob nocb - kroz noć, tijekom noći
ob ... vet'hšati v. obet'hšati ob'hdrbiati v. odrbžati ob ... zirati v. ozirati ob ... mati v. obimati ob1>8rbdovanie, -e s. - srdžba
ob ... st- v. ost-ob ... teci, --ekQ, --ečeši - raspro
strijeti
ob ... hoditi / obbhoditi, -oždQ, -odiAi - obilaziti; okruživati, opkoljavati
ob ... hodbn ... / Obbhodbn ... prid. - ophodni
obbdo, -a s. - bogatstvo, blago: nasljedstvo, baAtina
obbmati v. obimati obbcevati, -ujQ, -ueAi - sudjelo
vati; saobraćati
obbCenie, -e s. - zajednica, općinstvo; pričest
obbcina, -y ž. - zajednica; zajednička, opća stvar
obbCin� prilo - druAtveno
ObbCiti 8�, --ćQ s�, --ćiAi s� - sudjelovati
obbCie, -e s. - zajednica, druAtvo; usp. ObbCb8tvo
ObbCb prid. - zajednički, oPĆi; ObbCii manastyn. - samostanska zajednica (u odnosu na pustinjačke samostane)
ObbCbnik ... , -a m. - član zajednice, druAtva; drug; sudionik
obbCbn ... prid. - opći, zajednički: koji sudjeluje
ObbCb8tVO, -a s. - zajednica, društvo; usp. obbCie
ob�ti v. o�ti
163
obyknqti, -nQ, -neši - naviknu· ti se
obyčai, � m. - običaj, navika obyčain'h prid. - uobičajen obyčen'h prid. - uobičajen obyčMl'h prid. - običan, uobi·
čajen
obyč .. n6 prilo - obično, uobiča· jeno
obManie, � 8. - proždrljivost, prežderavanje
oMdovati, -ujQ, -ueši - ručati, objedovati
oMd'h, -a m. - objed (doručak, ručak, večera)j gozba
ob6siti, ob�ŠQ, obasiši - objesiti
ob6sti �, obemb s�, ob�si s� -prejesti se
ob6tovanie, � 8. - zavjet, obe· ćanje
oMt'h, -a m. - zavjet, obećanje
ob6cati V. oMeati
ob6c6nde v. oMcanie
o�vati (�), -vajQ (s�), -vaeši (�) - obećavati, obvezivati se
ob6ilanie, -a 8. - obećanje, zavjet
oMeati (�), -ajQ (s�), -aeši (s�) - obećati, obvezati se; položiti zavjet
ob6iati, -ajQ, -aeši - vješati
o�zanie, � 8. - povez
o�zati, ob�žQ, o�žeši / o�z� ob�zaeši - obvezati, obveziva.ti; povezati, povezivati; sveza� ti, svezivati
ob�ti, obbmQ, obbmeši -obuhva� titi, obujmiti; zagrliti; okružiti. opkoliti; zahvatiti; steći, dobiti
o�triti �, -rjQ s�, -riši s� - rao splamtjeti, užariti
o�triti 8� / o�r6ti �, -r�jl> s�, -rMi s� - rasplamtjeti seI žariti se
o�erende, -a 8. - buktinja
obqz'h, -a m. -teret, težina; pod obqzom .. - nevoljko, neljuba�' zno
obqrod6ti, �jQ, �eši - oglupje .. ti, izgubiti razum
.
obqhati, -ajQ, -aeši - mirisati
ovamo prilo - ovamo, tamQ, onamo
o vele - o, jao!
ovidoV'h prid. - Obedov
ovid'h, -a m. - Obed, os. ime
ovo vez; ovo . . . ovo .. . - ili. .. ili ... ; sad ... sad ... , jednom ... drul!lil put .. .
164
ovogda pril; ovogda . . . ovogda .. . - sad ... sad . . . , jednom ... drugi put ...
ovoee, -a 8. / ovoe .. , -a m. -plod; voće
ovoc .. n'h prid. - voćni OV'h, ova, ovo mm. - ovaj, ova,
ovo; neki, neka, neko; OV'h ••• drugyi . . . / OV'h . . . OV'h . .. / OV'h . . . s ... . . - jedan . . . drugi . .. j prvi . . . drugi . . .
oV'hde prilo - ovdje, ondje
oV'htoriti, -orjQ, -oriši -ponoviti
oyYšati �, -ajQ s�, -aeši s� - po-višavati se
oVltde v. oV'hde oVltn'h, -a m. - ovan OVItnIt prid. - ovnov
ovltCa, � Ž. - ovca OVItč .. prid. - ovčji
OVItČ�, oVbč�te, o�ti S. - ovčica, janje
ovqdupril. - ovdje, ondje; sqdu i ovQdu - s jedne i s drugll strane
ogavie, � S. - neugoda; ogavie tvoriti (d6eti) - iscrpljivati
ogaVltenie V. oglavlenie oglavIende, � S. - glavnica; os
novni kapital
oglagolanie, � B. - okrivljavanje, optuživanje; klevetanje
oglagolati, -oljQ, -oleši - okrivi· ti, optužiti
oglasiti, -aŠQ, -asiši - poučiti u vjeri
oglaiati, -šajQ, -šaeši -poučavati u vjeri
oglašenie, -e S. - poučavanje u vjeri
ogl�dati �, -ajQ �, -aeši B� -ogledavati se
ogntt, -i m. - vatra, oganj; groznica
ognttnlt prid. - plamen, vatren, ognjen
ogob"3iti (�), -bŽQ (�), -b3iši (s�) - biti plodan, donijeti bogat plod
ogoliti, -oljQ, -oliši - ogolititi, obnažiti
ogotovati V. ugotovati ograda, -y Ž. - ograda; tor, ogra
đeni prostor; brlog; usp. ma· n'ltdra, ograd'h, ograidenie, oplot'h
ograditi, -aždQ, -adiši - ograditi; utvrditi
ograd'h, -a m. - ograda, vrt; usp. man'ltdra, ograda, ograidenie, oplot ...
165
ograždati, -žd�Q, -ždaeši -ograđivati
ograždenie, � 8. - opkoljavanje, opsada; U8p. man1.tdra, ograda, ograd�, oplot�
ogr�8ti, �dQ, �deši - obilaziti, prolaziti; l�ta o�dqCa svake godine
og'lt, -a m. - Og, 08. ime
odariti, -rjQ, -riši - obdariti
odežda, � ž. -odjeća, pothaljina
odeždJ.n� prid. - odjevni
odel- v. odol-
odol�vati, -�Q, -aeši - pobjeđivati, svladavati, nadvladati
odol�nie, � 8. - pobjeda, svladavanje, nadvladavanje
odol�ti, �jQ, �eši - pobijediti, svladati, nadvladati
odn., -a m. - postelja, nosiljka; lijes, odar
odrJ,žanie, � s. - vladanje
odrbžati, -žQ, -žiši - ovladavati, zahvaćivati; okruživati; promatrati
Odn.cb, -a m. - ražanj, rešetka u peći
od�va v. ed�va
od�ždati, -ajQ, -aeši - kišiti
od�žditi, od'bždQ, od'bždiši prokišiti, prosuti kišu
od�lllkb v. ohlllk� odJ.nače v. edbnače odJ.rati, oderQ, odereši - odrati,
.
ostrugati
odllvati, -�Q, -aeši - odijevati, oblačiti
odilio, -a 8. - odjeća; U8p. odllnie, odlllllo, odllllnie
odllnie, � 8. - odjeća; usp. odilio, odlllllo, odllllnie
odllti, odeždQ, odeždeši -odjenuti, obući
od�lllo, -a s. - odjeća; usp. odilio, od�nie, od�n,ie
od�nie, � 8. - odjeća; usp. odilio, od�nie, odlllllo
odll�ti, od�jQ, od�eši - odijevati, oblaciti
oženiti, -njQ, -niši - oženiti
ože8titi, OŽeCQ, ožestiši - otvrdnuti
ožestočanie, � 8. - otvrdnuće
ožestočiti, --ČQ, --čiši - otvrdnuti, ogrubjeti
ože8t�ti, �jQ, -reši - otvrdnuti, ogrubjeti
ožeci, ožegQ, ožežeši - opeći .
oživiti, -vljQ, -viši - oživiti
166
ožidati, -�Q, -aeši - očekivati, čekati
ožiti, oživQ, oživeši - oživjeti
ozariti, -rjQ, -riši � obasjati, ozariti
ozariti, �jQ, �eši - obasjavati, ozarivati
ozimllnie, � 8. -prezimljavanje
ozirati (8�), -�Q (s�), -aeši (s�) obazirati se
ozmbren� prid. - pomiješan s mirisnim uljem
ozobati, -bljQ, -bleši - pozobati; opustošiti
oz�lobiti, -bJjQ, -biši - iscrpiti, izmučiti, oštetiti, ugnjetati; ogorčiti
oz�loblenie, � s . ....;. nevolja, pat-nja
oz�lenie, � 8. - patnja oimi, -'b m, mn. - vojnici oimbsk� prid. - vojnički oimb8tvo, -a 8. - vojska oka(a)n� v. okae(nb)n� okamenenie, � 8. - okamenje-
nje; otvrdnuće
okameniti, -njQ, -niši - okameniti; otvrdnuti
okameneti v. okameniti okaenie, � 8. - bijeda, jad
okall(m.)n� prid. - bijedan, nesretan, grešan
okallti, o�Q, okaeši - sažaliti, požaliti se, oplakati
oklevetavati, -v�Q, -vaeši klevetati; grditi
oklevetanie, � 8. - kleveta
oklevetati, -veCQ, -veeeši / -�Q, -aeši - (o)klevetati, (po)grditi; optužiti, optuživati
oklosniti, -ošnjQ, -osniši - osa-katiti
oko, očeSe, očesi / -a 8. - oko; po-gled
okovati, -ujQ, -ueši - okovati
okovi, -'b m, mn. - okovi
okonbčati, -ajQ, -aeši - svršiti, okončati
okopati, -�Q, -aeši - okopati
okrasti, -adQ, -adeši - okrasti, opljačkati
okratiti, -aČQ, -atiši - skratiti
okriliti, -ljQ, -liši - zakriliti, ogrnuti; zaštititi
okrin�, -a m. - posuda, zdjelica
okropiti, -pljQ, -piši - poprskati, poškropiti
okročiti, --čQ, --čiši - opkoliti, okružiti
167
okri.vaviti, -avljQ, -aviAi - okrvaviti, raniti do krvi
okri.venie, � 8. - otkrivenje, objava
okryvati, -EYQ, aeM - otkrivati, objavljivati
okryti, -yjQ, -yeAi - otkriti; otvoriti; objaviti, pokazati
okn.etb prilo - uokolo, naokolo, ukrug
okr ... tbn ... / Okn.stbnt. prid. -okolni
okrQIfb prijed. 8 G - oko, okolo
okrQlfbnb prid. - okolni
oktobn. / oktobrb / okt�bn., -a m. - listopad
okusa, -y Ž. - kušnja, iskušenje, napast
okuAati, -EYQ, -aeši - iskuAavati, dovesti II napast
ok ... nr.ce, -a s. - prozor; pukotina
oky prilo - kao (i), kako; oko, ot-prilike
ole uski. - oh olovo, -a s. - olovo olovin ... prid. - olovan olokavtoma, -y Ž. - žrtva paJje-
nica; usp. Vlt8eS1>žeženie, v..sis ... žagaem ...
olokavtomah V. olokavtoma
olom..pii, � ž. - Olimpija, 08. ime
oltan. V. obtan.
0lu6itl, -čQ, -čiši - pokazati, rasvijetliti
ob, -a m. - opojno, omamljivo piće
obguin ... V. alguin ... 011>m'" V. hbm ... ol ... tan., -a m. - oltar, žrtvenikj
prezbiterij obtarbVbD ... prid. - oltarni, žr
tvenički ollli, � m. - ulje
omakati, -kf\iQ, -kaeši - namakati, močiti, vlažiti
ometa, -y Ž. - obrub, donji dio O<ijeće
ometb, -a m. - obrub, donji dio odjeće
omin, -a m. - Homer, os. ime oml1>6ati, -ČQ, -čiši - zašutjeti,
umuknuti
omooiti, -ČQ, -čiM - smočiti, umočiti, navlažiti
omraziti s�, -ažQ s�, -aziši � -pokvariti se; postati odvratan
omra6ati, -čf\iQ, -č&eši - zatamnjivati, zamračivati
168
omra61ti, -ČQ, -čili -zatamnjeti, zamračiti; oslijepiti
omrbzllti, -ejQ, -eeši - zamrziti, zgaditi se
omri»knQti, -nQ, -neši - smrknuti se, smračiti se
omr..tvllti, -ejQ, -eeši - obamrljeti, umrtviti se, ukočiti se
om ... venie, -e 8. - umivanje
omyvati, -EYQ, -aeši - umivati, prati
omyti, omyjQ, omyeši - umiti, oprati
om�6iti, -ČQ, -čiši -umekšati; izbaviti
omQtiti s�, omQ8Q s�, omQtiši � - užasnuti se, preplašiti se
on&gn., -a m. - divlji magarac onamo prilo - onamo onude prilo -ondje; usp. on1>de
onuea, � Ž. - sandala on ... , ona, ono zam. - onEY, ona,
ono; on ... pol ... - druga (suprotna) obala
on ... depril. - ondje; usp. onude
on ... sica, � zam. - jedan, neki
onemliti, -lejQ, -leaši - ušutka-vati
onemeti, -mejQ, -meaši - zanijemjeti
onQCIupril. - onuda, ondje opaky prilo - (u)natrag; su
protno
opaliti, -IjQ, -liši - zapaliti, spaliti
opaliti, -lejQ, leaM - paliti, spa-ljivati
opasenie, � s. - brižljivost, , skrbnost
opasiV1> prid. - brižan, skrban opas ... , -a m. - briga, skrb OpasbDO prilo -brižljivo, skrbno OP8Šb, -i Ž. - rep
ope6aIiti, -JjQ, -liši - ožalostiti, rastužiti
opivati �, -EYQ �, -aeM � -opijati se
oplakati, oplaČQ, oplačeši -oplakati
oplat ... , -a m. - hostija oplot ... , -a m. - ograda; usp.
man1>dra, ograda, ograd ... , ograždenie
opl1>6ati, -EYQ, -aeši -postavljati u bojni red
opl1>6enie, -e 8. - utaborenje
opl1>6iti, -ČQ, -čiši - utaboriti, podići tabor; opl1>6iti � - postaviti se u bojne redove, pripraviti se za borbu
169
oplbvatl, opljujQ, opljueši - popljuvati
oplilnenie, � s. - zatočenje
opozditi �, opoždQ �, opozdiši s� - gubiti vrijeme
opona, -y Ž. - zastor; usp. katapetazma
oposluAati, -ajQ, -aeši - posvje. dočiti
opraviti, -vljQ, -viši - uperiti, ciljati, dati smjer
opraVbdavati, -vajQ, -vaeši -opravdavati
opraVbdan1e, � s. - dobro djelo; propis, odredba, naputak
opraVbdati, -dajQ, daeši - opravdavati, opravdati
opraVbditi, -bŽdQ, -bdiši - opravdati; ne opraVbditi - počiniti nepravdu
opražneti, �jQ, �eši - trošiti, iscrpljivati
oprovreci, -vrbgQ, -VThžeši -isprevrtati
opresn'bk'b, -a m. - beskvasan kruh
Oprem'hCbn'b / opresn'bČb8k'b -prid. - beskvasni
opreti �, opbrQ s�, opbreši s� -oduprijeti se, oprijeti se
opustiti, opuĆQ, opustiši - oslo-boditi, lišiti; opustoAiti
opus�ti, �jQ, �eši - opustjeti
opytati, -ajQ, -aeši - istraživati
oralo, -as. -ralo, plug; usp. ralo
orati, OIjQ, oreši - orati
oriV'b, -a m. - Oreb, os. ime oriti, orjQ, oriši - zavoditi
ongan'b, -a m. - harfa
onmUDb sk'b prid. - hermon-ski; prema Hermon, zemlj.
orbl'b, -a m. - orao
orb1.J, prid. - orlov
o1'Qd,ie, � s. - djelo, stvar
orqienosb stvovati, -ujQ, . -ue" - zaštititi oružjem
orqiie, � s. - oružje; mač; bojna kola
orqibnik'b, -a m. - naoružana osoba
osan(n)a čest. - hosana
osvitati, -ajQ, -aeši -svitati, razdanjivati se
o8Vetiti, �cQ, �tiši - osvijetliti� prosvijetliti
o8Vecavati, -vajQ, -vaeši - ()80. vjetljivati
o8Vooati, -ajQ, -aeši - osvjetljivati
1 70
osvecenie, -a s. - krštenje; usp. krb&enie, prosvecenie
osv�titi, �cQ, �tiši - posvetiti
osv�cati, -ajQ, -aeši - posveći-vati
o8V�cenie, � s. - posvećenje
osv�cenie v. o8V�enie
osed'blati, -ajQ, -aeši - osedlati
osli v. iosiil osilo, -a s. - zamka
osineti, �jQ, �eši - modrjeti, plavjeti
osie v . iosie
osieti, -ajQ, -aeši - obasjati
oskvnnaviti, -vljQ, -viši - za-mrljati, okaljati
oskvnnenie, � s. - oskvrnuće; mrljanje, kaljanje, prljanje
oskvnniti, -njQ, -niši - zamrljati, okaljati, zaprljati
oskvrbneti, �jQ, �eši - mrljati, kaljati, prljati
osklabiti s�, -bljQ s�, -biši s� -nasmijati se, naceriti se
osklablenie, � s. - osmijeh
osknbiti, -bljQ, -biši - ražalostiti, ožalostiti
osknbleti, -lejQ, -leeši - žalostiti, tugovati
osknbeti, -bljQ, -biši - ražalo-stiti se
osknd'b, -a m. - pijuk, budak
oskqd1ti, --qždQ, --qdiši -oduzeti
oskQdeti, �jQ, �eši - propasti, potrošiti; oslabjeti, malaksati
osla, -y Ž. - brus, tocilo
oslaba, -y Ž. - popuštanje, olakšanje
oslabiti, -bljQ, -biši - olakšati; osloboditi, pustiti; dopustiti; popustiti
oslablenie, � s. - popuštanje; ublažavanje
oslablen'b prid. - oslabljen; uzet; oslablen'b žilami - uzet, paraliziran
oslabeti, �jQ, �eši - oslabjeti, malaksati, iznemoći
osluAanie, � s. - neposluh, neposlušnost; nevjerovanje, bezvjerje
osluAati (�), -ajQ (s�), -aeši (s�) - biti neposlušan, ne slušati
osluAbliV'b prid. - neposlušan; koji ne vjeruje
oslbnQti, -nQ, -neši - oslijepiti, oslijepjeti
oslbpenie, � s. - osljepljenje
1 71
osl"pnQti, -nQ, -neAi, aor. oslbp'b/ oslbpnQh'b - oslijepiti, oslijepjeti
osl'piti, -pljQ, -pim - oslijepiti
osl6pl�ti, -1�jQ, -l�eši - osljeplji-vati
osl6plenie, -a s. - sljepoća
osmi d�t'It v. osuu. de�t'It osmodbnevr.n1> prid. - osmo-
dnevni
osmonade�tyi, osmonade�td, osmonad�toe red. broj - osamnaesti, osamnaesta, osamnaesto
osmraditi, -aždQ, -adiši - zasmrdjeti
osm1>, osmd, osmoe red. broj osmi, osma, osmo; osmy! na des�te - osamnaesti
OSmi> gl. broj - osam; GSmb de�t1>, osmi des�t1> -osamdeset
osnovanie, � s. -temelj, osnova
osnovati, -VQ, -vem - utemeljiti, osnovati
osnyvati, -ajQ, -aeAi - temeljiti, osnivati
osn'žiti, �žQ, �žiši - zasniježiti
osobiti�, -bljQ �, '-bim � -osa-mljivati se, živjeti samotno
osob1.pril. -posebno; odijeljeno
osoliti, -oljQ, -oliši - posoliti
osramiti, -mljQ, -miAi -postidje-ti, posramiti
osram16ti �, �jQ �, �ši s� -stidjeti se, sramiti se
osramlenie, � s. - sramota; po. sramljende; osramoćende
ostaviti, -vljQ, -viši - ostaviti, napustiti; dopustiti; propustiti, izostaviti; otpustiti, oprostiti
ostavlenie, � s. - napuštande, otpuštande, oproštende
ostavl'ti, -e.iQ, �ši - ostavljati, napuštati, dopuštati; otpuštati, opraštati
ostan'bk1>, -a m. - ostatak; relikvija; nasljedstvo
ostati, -anQ, -aneši - ostati; dopustiti; ostati � - napustiti, odustati
ostatie, � s. - ostanak; ostatie sini - sirotanstvo
ostat1>k1>, -a m. - ostatak
o&tat'ltčbn'b prid. - preostali
osta'ti, -ajQ, -aeši - preostajati
1 72
osto'nie, -a s. - utvrđivande; grad1> osto'ni' - utvrđeni grad
ost06ti, -ojQ, -oiši - okruživati, opkoljavati
ostrastiti, -aćQ, -astiši - rastužiti
ostrie, -as. -oštrica; neravnost
ostriti, ofujQ, ostriši - oštriti; ostriti � na ČbtO - pripremati se za što
ostroV1>, -a m. - otok; usp. oto;k1>
ostrog&, -a m. - palisada, ogra-da od kolja
ostrostb, -i ž. - oštrina
ostrota, -y ž. -oštrina; surovost
ostnJ.iti, -ujQ, -ueši - uništiti
ostnl6ti, �jQ, �eši - uništavati, razarati
ostn prid. - oštar
ostngati, -'bžQ, -'bžeši - osloboditi, izbaviti
ostri prilo - brzo
ostbn1>, -a m. - žalac, tm, bodljika, šiljak
ost'niti, -njQ, -niši - ograditi, podići zid
ostQpati, -ajQ, -aeši - odstupati, otpadati
ostQpiti, -pljQ, -piši - okružiti, opkoliti; odstupiti, udaljiti se; odustati, ostaviti se čega; otpasti
ostQPbn1> prid. -posrnuo, otpao
omiati, -ajQ, -aeši - isuAivati
OS1>pa, -y Ž. - boginje
OS1>pbn1> prid; m'sto OS1>PbDO - pješčani prud, sipina
osypati, -pljQ, -pleši - zasipati, posipati; osypati gnoeuu. -gnojiti
osyriti, �jQ, �ši - usiriti se
OSb, -i Ž. - os
oSbl1>, -a m. - magarac
os ..... / oSblb8k1>prid. -magareći oSbl�, oSbl�te, oS'bI�ti s. - maga-
re, magarac
oSbl�tin1> prid. - magaretov, magarčev
�niti, -njQ, -niši - zatamniti, zasjeniti
o�n'ti, -nejQ, -naeši - zatamndivati, zasjendivati
os'sti, os�dQ, os�deši - pritijesniti, opkoliti
os'ti, osejQ, oseeši - zasijati
o�gnQti, -nQ, -neši - dotaknuti, dodirnuti
1 73
oS�3ati, os�žQ, os�žeAi -doticati, dodirivati
oSQditi, oSQždQ, oSQdiAi -osuditi
osqcb.n'b prid. -koji se odnosi na osudu
osqždati, -ajQ, -aeAi - osuđivati
osqždenie, -e s. - osuda
osqkat'b prid. - trnovit, bodlji-kav
otaipril. - (po)tajno
otvoriti, -rjQ, -riAi - otvoriti
otvrhzati, -ajQ, -aem - otvarati Otvrbnh v. ot'bvrhnh otvresti, -nzQ, -nzeAi - otvori-
ti, rastvoriti otimati v. ot'bimati otirati, -ajQ, -aeAi - otirati
otiti, otidQ, otideAi, akt.part.pret. I. oAbd'b, akt. part. pret. II. oAbl'b - otići
otišati, -ajQ, -aeši - umirivati otišie, -e s. - utočiAte, pristani-
šte
otl'bsteti, -ejQ, -eeši - odebljati
otnqcb. v. ot'bn(j)qdh otok'b, -a m. - otok; usp. os
troV'b otoohn'b prid. - otočni; more
otoohno - ocean
otraviti, -vljQ, -viši - otrovati
otrovenie v. otrovlenie otrovlenie, -e s. - otrovaI\ie
otrokoviea, � Ž. - djevojči� djevica
otrok'b, -a m. - dijete, dječaki sluga
otrooii prid. - dječji
otro�ina, -y ž. - djetinjstvo
OtrGČiCh, -a m. - djetešce Otro�h prid. - dječji otroohnik'b, -a m. - joA nezreo
grozd
otro��, otroč�te, otroč�ti s. - dj.. jete
otr'bti, otbrQ, otbreši - otrti, obrisati
ot�biti, -bljQ, -biši - očistiti
ot�bleti, -IejQ, -leeAi - čistiti ot�ti v. otr'bti ot�šati, -ajQ, -aeAi - odvezivati ot�šenie, -e s. - odrjeAenje, ot-
pečaćenje; razrješenje
otrešiti, -ešQ, -Miši - odvezati; osloboditi "
ot�sti v. ot'btr�sti ot'b prijed. s G - od, iz, zbog
ot'bbegati, -ajQ, -aeši - bježati
ot'bbegnqti, -nQ, -neši - pobjeći, umaknuti
ot'bbežati, -žQ, -žiši - pobjeći
1 74
ot'bvaiiti, -ljQ, -liAi - odvaliti
ot'bvaieti, -ejQ, -eeši - odvaJjati
ot'bvaienie, -e s. - odvaJjenje
ot'bvesti, -edQ, -edeši - odvesti, izvesti
ot'bvleci, -ekQ, -ečeAi � napeti
ot'bvoditi, -oždQ, -odiAi - odvoditi, izvoditi
ot'bvratiti, -8.ĆQ, -atiAi - odvratiti
ot'bvracati, --eajQ, --eaeAi - odvraćati
ot'bvrbženie, -a s. - odricaI\ie, poricanje, nijekanje
ot'bvrhžen V. ot'bvreci ot'bvrhzi v. ot'bvreci ot'bvrhnh prilo - obratno, obr
nuto
ot'bvrhSt'b prid. - otvoren
ot'bvreci, -rbgQ, -rbžeši, imp. ot'bvr'bzi, pas. part. pret. ot'bvrbžen'b - odbaciti, odbiti; otpasti; ot'bvreci � - odreći se
ot'bVhSQdu / ot'bVhSQde prilo -odasvud
ot'bvetiti, -eCQ, -etiši; sigm. I. aor. ot'bveš� - odgovoriti
ot'bvet'b, -a m. - odgovor; osuda, presuda; ukazanje; opravda-
nje; račun; ot'bvet'b S'btvoriti (dati) - donijeti presudu
ot'bvecavati, -vajQ, -vaeši - odgovarati; protusloviti; opravdavati se, braniti se; ot". vecati s� - odricati se
ot'bvecanie, -a S. - odgovor
ot'bvecati, -ajQ, -aeši - odgovo-. riti, odgovarati; protusloviti, protuslovljavati; opravdati, opravdavati; presuditi, presuđivati; priznati, priznavati; oprostiti se, opraAtati se; ot'bvet'b ot'bvecati - davati odgovor
ot'bganeti, -ejQ, -eeši - tjerati, proganjati, protjerivati
ot'bgoniti, -onjQ, -oniši - tjerati, proganjati, protjerivati
ot'bg'bnati, ot'bženQ, ot'bženiši -potjerati, odagnati
ot'bdaie�e prilo - izdaleka
ot'bdanie, -e S. - davanje, izdavanje; nagrada; otpuštenje
ot'bdati, -amb, -asi - predati, dati, vratiti; otpustiti
ot'bdaeti, -ajQ, -aeši - predavati, vraćati, otpuAtati
ot'bdes�thStvovati, -ujQ, -ueši - plaćati desetinu
ot'bdoenoe prid. - dojenče
1 75
otwl'bienie / otwlyhanie. -a s. - odahnuće
otwlyhati. �Q. -aeAi - disati
otwlIJUti. -IjQ. -liAi - udaljiti; odijeliti
ot'ltimati. otbemljQ. otbemleAi -oduzimati
ot'ltkn.venie v. okn.venie
ot'ltkryvati v. okryvati
ot'ltkryti v. okryti
ot'ltkQdu(te) / ot'ltkQdIJ(že) prilo - odakle. otkuda
ot'ltlagati. -gajQ. -gaeAi -odlaga-ti, otklanjati
.
ot .... oženie. � s. -odlagax.Ue. od-bačenje
ot'ltlotiti. -žQ. -žiAi - odložiti
ot1.1IJk'lt, -a m. - ostatak
ot'ltlQČati, -ajQ, -aeši - odvajati, razlučivati; isključivati
ot'ltlQčenie, �s. -odvajanje, odcjepljenje; isključenje
ot'ltlQČiti, -tQ, -tiši - odvojiti, razlučiti; isključiti; odijeliti, razlikovati; odrediti; ot .... QČivyi � - šizmatik
ot'ltlQČhn'lt prid. - odijeljen, isključen
ot'ltmesti, -etq, -eteAi - odbaciti; ot'ltmetyi � - otpadnik, b* božnik
ot'ltmetanie. -a s. -odbacivanj, odlaganje, nijekanje, poricanje
ot'ltmetati, -eCQ, -eCaM / �QJ. -aeAi - odbaciti, otkloniti, ot� kazati, ukidati, odstupiti
ot'ltmethnh prid. - pokvaren, loA, nevrijedan
ot'ltmyvati. -ajQ, -aeAi - ispirati
ot'ltmyti. -myjQ, -myeAi - ispra.;. ti, izbrisati
ot'ltmb8titi, -bCQ, -bstiAi - osvetiti
ot'ltm..cati, -ajQ, -aeši - osvećivati
ot'ltmhcenie, � s. - osveta, od. mazda
ot'ltmetati, -ajQ, -aeši - odbacivati, odbijati; remetiti, narušavati; ot'ltmetati s� -odreći se
ot'ltm�iti, �čQ, �iAi - smek-šati
ot'ltneliže prilo - otkad
ot'hJleleže V. ot'ltneliže ot'ltnemooi, -ogQ, -ožeAi - izne-
moći, onem0Ć8ti
ot'ltnositi, -ošQ, -osiši -odnositi
1 76
ot'ltn(j)Qdu(te) prilo - odakle, otkud
ot'ltn(j)Qdh prilo -sasvim, posve; uopće; jako; zauvijek
ot'ltn(j)Qdhn'lt prid. - tamošnji
ot'ltn(j)Qde prilo -sasvim, posve; uopće
ot'ltn(j)Qdete prilo - odakle
ot'ltpadati. -dajQ, -daeši - otpadati, odjeljivati
ot'ltpadenie, � s. - padanje, pad, opadanje; poraz
ot'ltpasti, -adQ, -adeši - otpasti, odijeliti; pogriješiti
ot'ltplatiti, -aćQ, -atiši -otplatiti
ot'ltpluti, -lovQ, -loviM - otploviti
ot'ltpl'hva prilo - ispočetka, isprva
ot'ltpustiti, -uĆQ, -ustiši - (ot)pustiti; osloboditi; ostaviti; oprostiti
ot'ltpucati, -ajQ, aeši - (ot)puštati; oslobađati; slati .
ot'ltpucenie, � s. - oslobađanje; oproštenje
ot'ltrada, -y Ž. - otpuštanje, otpust; oslobođenje; V'It ot'ltradQ - na slobodu
ot'ltraditi, -aždQ, -adiAi - otpustiti, oprostiti
ot'ltradhne prid. - podnošljivo. lako
ot'ltraždati. -ždajQ, -ždaeši -biti obziran, strpljiv
otvaslh, -i ž. -mladica, izdanak ot'ltreei, -ekQ, -ĐČeši - odgovori
ti; odbiti, otkloniti; poricati; uskratiti; ispričati;
ot'ltreei �, -ekQ s�, -ĐČeAi s� � odreći se; oprostiti se
ot'ltrečenie, -a s. - presuda ot'ltrivati, -ajQ, -aeši - odgura-
vati ot'ltrigati, -ajQ, -aeši -izbacivati ot'ltrignQti, -nQ, -neAi - izbaciti ot'ltrinQti, -nQ, -neši - odgurnu-
ti, odbaciti ot'ltricati �, -ajQ �, -aeAi � -
odricati se; ispričati se ot'ltrOOhn'lt prid. - ispričan ot'ltl"ltvanie, � s. - otkidanje,
otrgnuće ot'ltl"ltvati, -rbVQ, -rbveši - otki
nuti, otrgati ot'ltrezati, -ežQ, �žeši - odre
zati ot'ltrezovati, -ujQ, -ueši - odre
zivati
1 77
ot'h�ti, -rejQ, -reeAi - odgura-vati, odbacivati
ot'hseli v. ot'hsel� ot'b8el� prilo - odsad
ot'hskočiti, -čQ, -čiAi -odskočiti, otrčati
ot'hstaviti, -vljQ, -viAi - maknuti, ukloniti; udaljiti
ot'hst�ti, -ojQ, -oiAi - biti daleko, stajati sastrane
ot108tropiti, -pljQ, -piAi - razruAiti krov sobe
ot'hst�ti, --ejQ, --eeAi - postati nepopravljiv
ot1081o1ati, -S'bljQ, -s'bleši - odaslati, poslati
ot'h8Ylati, -ajQ, -aeši - odaAiljati, slati
ot'hsekati, -ajQ, -aeAi - odsijecati
ot'h�1mQti, -nQ, -neAi - odsjeći
ot'h�ci, --ekQ, --6češi - odsjeći, ukloniti
ot'h�čenie, --e S. - odsijecanje; bez ot1o�čenie - neobrađen, neotesan
ot'hsqditi V. oSQditi . ot'hsQClu / otwQCle prilo -odavde
ot'hteei, -ekQ, -ečeši - pobjeći, uteći
ot'htoli / ot'htole prilo - otad; odatle; stoga
ot'htnpQti, -nQ, -neAi - otrlJ" nuti
ot'htrb3ati, -ajQ, -aeAi - trgati, kidati
ot'htribiti V. otribiti ot'htriti V. otnti ot1otr�sati, -ajQ, -aeAi - otresati
ot'ht�sti, -sQ, -seAi - otresti
ot'ht�3ati s�, -ajQ s�, -aeAi � -odgađati
ot'htQdu / ot'htQd� prilo - odatle, otud
ot'humyti, -yjQ, -yeši - braniti
ot1ohoditi, -oždQ, -odiši - odlaziti, udaljavati se
ot'hhod1o, -a m. - odlazak
ot1ohodbnik1o, -a m. -pustinjak, isposnik
ot'hhodbn1o prid. - pustinjački, isposnički
ot1ocvisti, -vhtQ, -Vbteši - ocvasti
ot'hčaenie, --e S. - očajanje, beznadnost
ot1očaen1o prid. -suviAe odvažan
ot'hčaeti, -ajQ, -aeši - zdvajati! očajavati; ot'bČaeti � - poludjeti
1 7Ef
ot1očisti, -ČbtQ, -čhteAi -dočitati, iščitati
ot1ocetiti, -eĆQ, -etiši - oštetiti; pretrpjeti Atetu
ot'hcecati, -ajQ, -aeši - ošteći-vati
ot1oed1o, -a m. -protuotrov; lijek
ot'hj�ti V. ot�ti
otbmiti, -mljQ, -miši - potamnjeti, zamračiti
otbmbJlen1o prid. - zatamnjen, zamračen
otbmbneti, -ejQ, --eeši - zatamnjeti se
OtbCb, -a m, V otbče - otac; predak; predstojnik samostana; otbei - roditelji
otbčina, -y Ž. - domovina
Otbčb prid. - očev
otbČbSk1o prid. - očinski, očev
otbČbstvie, --e S. - porodica, rod; domovina; otbČbstvie - roditelji
otbČbStVO, -a S. - porodica, rod; domovina
ot�got�ti, --ejQ, --eeši - otežati, opteretiti
ot�gočati / ot�g...čati, -ajQ, -aeši - otežati
ot�gočiti / o�,...čiti, -ČQ, -čiAipritisnuti, opteretiti
ot�žati, -ajQ, -aeši - otežati, postati težak
ot�žbČavati, -vajQ, -vaeši - otežavati
ot�žbČati, -ajQ, -aeši - otežati, postati težak
ot�3ati, ot�žQ, ot�žeši - upitati, zapitati
ot�ti, othmQ, othmeši - oteti, oduzeti
ot�tie, --e S. - otimanje
ohl�danie, --e S. - nemar, nemarnost
ohod- V. ot'hhodohn(m1o)nQti, -nQ, -neši - po
stati hrom
ohuditi, -uždQ, -udiši - umanjiti, poniziti
ohudeti, --ejQ, --eeši - smanjiti se
ohuliti, -ljQ, -liši - pokudjeti, oklevetati
ohQpiti, -pljQ, -piši - zgrabiti, uhvatiti, ščepati
OCbt1o, -a m. - ocat, kiselo vino
oCbtbn1o / ocbten1o prid. - octen
oceždati, -ajQ, -aeši - cijediti, ocjeđivati
1 79
ocApati, -ajQ, -sem - tvrdnuti; ukrućivati se
ocApAnAvati, -ejQ, -aeAi - tvrdnuti; ukrućivati se
�Ati, -n�Q, -n�-(o)tvrd-nuti; ukrotiti se, ukrućivati se
oc�stiti, oC�Q, oc�stiAi -očistiti oc�6ati, -ajQ, -aeši - očistiti ociCenie, � B. - očiAćenje očesltJl ... prid. - očni očivist .. prilo - očigledno, jasno očistiti, očiĆQ, očistiAi - očistiti oč16ati, -ejQ, -seAi - čistiti
180
očiCenle, � B. - očiAćenje očrr.vlen ... prid. - crveno (gri
mizno) obojen očrr.n�ti, �jQ, �Ai -potamniti,
zacrniti očnee, -a B. - Aator očutiti u. oeutiti oeutiti, -uĆQ, -utiAi -osjetiti; za-
mijetiti oitod. ... u. otiti Gi .. b u. otiti OiMIte .. , -a m. - pustinjak, ispo
snik
f' p n
p - slovo »pokoi,,; . r . - broj 90, o n · - broj 80
paVbloV'b prid. - Pavlov, Svetoga Pavla; UBp. paVbl ..
paVbl ... , -a m. - Sveti Pavao, OB. ime
paVbl .. prid . ...:.. Pavlov, Svetoga Pavla; UBp. paVbloV'b
paguba, -y Ž. -propast, pogibelj; pokvarenost
pagubbnik ... , -a m. - gubitnik; upropastitelj
pagubbno prilo - pogubno; pokvarljivo
pagubbn ... prid. - poguban; pokvarljiv
padanie, -.e S. - pad, (pro)padanje, opadanje; usp. padenie
padati (�), -ejQ (�), -seši (�) padati
padenie, � S. - pad, (pro)padanje; UBp. padanie
pažit..., -i Ž. - paAnjak, livada, ispaAa, krmivo
pazneg'bt ... / paznog'bt ... , -a m. - pandža, papak, kopito
pazuha, -y ž. - pazuho; prsa, naručje
pakost ... , -i Ž. - zlo, ozljeda, povreda, Ateta; pakosti tvoriti (d��ti) - zlostavljati, tući
pakostbnik ... , -a m. - nasilnik, mučitelj
pak ... u. paky paky prilo - opet, ponovno, za
tim, pak, onda, joA, nadalje, takoder, osim
pakybytie, -.e S. -ponovno rodenje, preobrazba (nakon sudnjeg dana)
181
palatii, -a m. - dVOIjanin, dvorski službenik
palatin .. v. palatU palestin .. , -a m. - Palestina,
zemlj. palestinlt8k .. prid. -palestinski
paliti, -ljQ, -liši - paliti; žariti se, gorjeti
palica, � ž. - palica, štap
palenie, � s. - požar, gorenje
pametiV'b prid. -koji pamti, koji se sjeća
pam�nQti v. pom�nQti pam�tiV'b v. pametiV'b pam�tie, � s. - sjećanje, uspo-
mena
pam�tlt, -i ž. - uspomena, sjećanje; pozornost
panica, � ž. - posuda za vodu; cisterna
pani�ica v. panica papa, -y m. / papežlt, -a m. -
papa
papn.t .. , -a m. - predvorje
paraskeVltgi(i), � ž. - petak, dan spremanja kada se Židovi uoči subote pripremaju za blagdan; Petka, os. ime; usp. p�bka
paremi�, � ž. - paremija, biblYsko čitanje koje se čita uvečer uoči blagdana
parimi� v. paremi� pariti, -rjQ, -riši - letjeti, lijetati paropsida, -y ž. - zdjelica paska v. pasha .
pastva, -y ž. - stado, mnoštvo ljudi koje nekoga slijedi
pastvina, -y ž. - ispaša pastvin..no, -a s. - pašnjak pastvin..n .. prid. - koji se odno-
si na ispašu; obrastao travom pasti (�), padQ (s�), padeši (�)
- plisti
pasti, pasQ, paseši - plisti (ovce npr.)
pastuhov.. prid. - pastirov pastuhIt / pastyn" -a m. - pa
stir pasha, -y ž. i neskI. - Uskrs; pas
halna žrtva (janje koje se jede za Pashu)
pasy v. paky patriarh .. , -a m. - patrijarh;
praotac; rimlt8ki patriarh .. - papa
patriaršltsk .. prid. - patrijarški, koji se odnosi na patrijarha
patriaršltStvo, -a s. - patri. jarštvo
182
patrikii, � m. - vlastelin; Patrik, os. ime
pau'" v. pav..l .. pa�e prilo -više, više nego, upra-
vo, radije, štoviše
pa(j)�ina, -y Ž. - paučina pail .. V. pav..l .. pelena, -y Ž. - pelena
pen( .. )tikosti(i) V. �tikosti pen( .. )tikosti(i)n .. V. �tiko-
stiin'b pepe'" -a m. - pepeo pervar1> V. fervar1> pergamii, �m.-Pergam, zemlj. perinii, � m. - Perinij, os. ime persi m, mn. - Perzijanci persidItsk .. V. persit8k1> persiisk .. V. perslt8k .. persltSk .. prid. - perzijski
pe�nin .. , -a m. - Perzijanac
perltnab prid. - pernat, krilat
per- V. pItrati petas .. , -a m. - Petason ili Petas,
ime poganskog hrama petrov.. prid. - Petrov, Svetoga
Petra petr1>, -a m. - Petar, os. ime pe�aliti �, -ljQ s�, -liši s� - žalo
stiti se, uznemirivati se, brinuti se
pe�alovati �, -ujQ s�, -ueši � tugovati
pe�allt, -i Ž. - tuga, nevolja, jad, briga
pe�alltno prilo - brižno
�alltm. prid. - tužan, brižan pe�atlt, -i / -a m. - pečat
pe�atltl�ti, �jQ, �eši - zapeča-titi
peeera, -y ž. - špilja
pecen.n .. prid. - špiljski
peei, pekQ, pečeši """""' peći peei �, pekQ s�, pečeši s� - bri-
nuti se
pecb, -i Ž. - špilja; peć
peebnica, � Ž. - (otvorena) peć
pecltn .. prid. - koji se odnosi na špilju ili peć
pivo, -a s. - piće; gozba; usp. pitie
piVltca, � m. - pijanica pigan .. , -a m. - ruta, rutvica
pila, -y Ž. - pila pilatov.. prid. - Pilatov; usp.
pilacb pilab, -a m. - Pilat, os. ime pilacb prid. - Pilatov; usp. pila
tov.. pinakida, -y ž. - piočica za pisa
nje
183
pinik1. / pinik ...... v. ftnib pira, -y i. - putnička torba pn, -a m. - gozba, pijanka pilBDie v. plt8anie pisati v. plt8ati piddon, -a m. - Posejdon, OB.
ime plakati, -ajQ, -aeli - zvi!dati,
svirati u kakvu sviralu piaku.pb. prid. - biskupski pilkup .. , -a m. - biskup pismem.n .. prid. - pismovni, pi.
sani, pismeni pismenyiiprid. - pisani
pism�, pismene, pismeni s. - slo· vo; tekst
pitaem .. v. pitati pitati, -ajQ, -aeiii, paB. part. prez.
pitaemh - hraniti, othranji· vati
piti, PbjQ, pbeiii / pijQ, pieiii -piti pitie, � B. - piće; gozba; usp.
pivo pitiiprid. - pitak pitom .. prid. - nahranjen pit�nie, � s. - hrana; usp.
braihno, pica piUti, -ejQ, �iii - hraniti, ot·
hranjivati pica v. pica
pica, � i. - hrana; izobilje; UBJ!I. brai .. no, pit6me
picfon .. prid. - koji se odnosi na hranu ili izobilje
piAQ v. plt8Bti
pi6nica, � i. - pijanac, pijanica pi6n .. prid. - p�an, pripit
pi6ll108tvie, � s. - pijanstvo
pi6D1t8tvo, -a s. - pijanstvo, opi-jenost
plavati, -vajQ, -vaeiii - plivati. ploviti
plav-. prid. - !ućkast
pladr.ne1 prilo - u podne; naju" južno
pladr.ne2, � S. - podne; UBp. poludr.ne
plakati (�), -aČQ (s�), -ačeiii (�) - plakati, oplakivati, naricati; prati, propirati
plameDh V. plamy plameDhn .. prid. - plamen, va
tren
plamy, plamene, plameni m. -plamen, vatra
plam�n .. prid. -plamen, vatren
plah, -a m. - komad tkanine; fitilj
plač .. , -a m. - plač
184
plaeanica, � i. - veći komad, obično lanena, platna
plaeani6t.n .. prid. - platneni, laneni
plac .. , -a m. - ogrtač, plaiit plemeDn .. prid. - plemenski,
koji se odnosi na pleme plem�, plemene, plemeni s. -
pleme, rod plemca, � i. - lanac, okovi; uvo-
jak pie_ti -eeQ, -eeeiii - pljeskati plesna, -y i. - taban plesDhCe, -a s. - sandala plesti, pletQ, pleteiii - plesti piece, -a s. - pleće, rame; pleei
v-.dati - dati se u bijeg; dv. pleci - pleća, leđa
pleci V. piece plinoveme, � S. - slina plinQti, -nQ, -neiii - pljunuti
plicevati, -ujQ, -ueiii - uznemi-rivati se, uzbuđivati se
plic .. , -a m. - nemir, buka, .krik plod1ti, ploždQ, plodiiii - ploditi,
rađati, davati plodove plodovih prid. - plodan plodonoslt8tvovati, -ujQ, -ueiii
- ploditi, rađati, davati plo-dove
plodoprinoienie, � s. - plodnost
plod .. , -a m. - plod, rod plod .. tvoreme, � S. - rađanje
(djece) plodhn .. prid. - plodan plosk .. prid. - plosnat, ravan plot .. , -a m. - plot, ograda
pluti, plovQ, ploveiii - ploviti
pluca v. plJuCa pbzati, pl�!Q, pl�žeiii - puzati,
puziti
pl .. ziti l pl .. z�ti, plbžQ, plb!iiii -puzati, puziti
pbz .. k1. prid. - sklizak pl1tk .. , -a m. - odred, puk (vojna
jedinica); mnoiitvo, puk pl .. nie, � s. - (riječni) tok pl..u .. prid. - pun pbtolJubiv-. prid. - pohotan pl .. t06div-. prid. - koji jede me-
so, mesožder pl .. th, -i ž. - ljudsko tijelo, put
(ž.); meso pl .. t .. n .. prid. - tjelesan, puten pbth8k1. V. pl .. t .. n .. pl .. Un .. V. pbt .. n .. pl'hČiti �, pl'bČQ, pl'bčiši s� -
spremati se za borbu pb.vanie, � S. - pljuvanje
185
pb.vati, pljujQ, pljuelii - pljuvati
plltJl'h v. pl'hn'h plflva, -y ž. - pljeva, mekinje
plflveb, -a m. - korov
plflVhnica, �ž. - litagaJj, žitnica
plflVhn'h prid. - koji se odnosi na pljevu, mekinje
plfliq v. pbzati plflnenie, � 8. - zarobljenilitvo,
pustolienje, zarobljavanje, pljačkanje
plflniti, -njQ, -nilii - zaplijeniti, opustoliiti, zarobiti, opljačkati
plfln'h, -a m. - plijen, zaroblje-nilitvo
plflm.nik'h, -a m. - zarobljenik
plflnbnica, � ž. - zarobljenica
plflnflti, -n�jQ, -n�elii - plijeniti, pustoliiti, zarobljavati, pljačkati
plflti, pl�vQ, pl�velii - plijeviti
plysk'h v. pljusk'h pljunqti, -nQ, -nelii - pljunuti
pljusk'h, -a m. - buka, galama
pljuca 8, pl. t. - pluća
pl�sanie, � 8. - plesanje, ples
pl�sati, plfi!šQ, plfi!šelii / -f\iQ, -aeši - plesati
pl�SbCb, -a m. - plesač
po prijed. 8 D, A, L. - PO; za, na· kon; po mflsta -po mjestima; po vas'h est'h - za vas je; po Isusfl-za Isusom; po d'hvoju dbnu - nakon dva dana
pobesfldovati, -ujQ, -uelii - razgovarati
pobivati, -ajQ, -aelii - pobijati, ubijati
pobiti, pobbjQ, pobbeAi - pobiti, ubiti
poboIflti, -IjQ, -lilii - osjetiti bol, osjetiti sućut
poboriti, -rjQ, -riši - pomoći u borbi
pobranb8k'h prid. - ratni
pob'hdflti, -'bždQ, -'bždilii - prob-eljeti
pobytb, -i ž. - pobjeda
pobegati, -ajQ, -aelii - bježati
pobegnqti, -nQ, -nelii - pobjeći pobeda, -y ž. - pobjeda
pobeditelb, -a m. - pobjednik
pobecUti, �ždQ, �dilii - pobije-diti, poraziti, nadvladati, svladati
pobedotvorbcb, -a m. - pobjednik
pobedbliV'h prid. - pobjednički, pobjedonosan
186
pobedbnik'h, -a m. - pobjednik
pobfldbn'h prid. - pobjednički, pobjedonosan
pobeidati, -ajQ, -aeAi - pobjeđivati, poražavati, nadvladavati, svladavati
pobflidenie, � 8. - pobjeda; poraz
povaditi, .-aždQ, -adilii - prouzročiti, potaknuti
povaidati, -ždajQ, -ždaelii - uzrokovati, poticati
povapbniti, -njQ, -nilii - obijeliti, premazati
povelevati, -ajQ, -aelii - zapovijedati, naređivati
povelenie, � 8. - zapovijed, naredba; odredba
povelem.n'h prid. - zapovjeđen, naređen
poveleti, -IjQ, -liši - zapovjediti, narediti
povesti, povedQ, povedeši - povesti, odvesti; odvoditi
povivati, -ajQ, -aeši -uvijati, zamatati, motati
povinovati, -ujQ, -ueši - podređivati, pokoravati, podvrgavati
povim.n'h prid. - pokoren, podvrgnut, podređen; kriv
povinqti, -nQ, -nelii - podrediti, pokoriti, podvrgnuti
poviti, -ijQ, -ielii - uviti, zaviti, zamotati
povieti, �Q, �elii - uvijati, zavijati, zamatati
povleci, �kQ, �eši - povući, nategnuti; prevući; odvući
povodatai, � m. - vođa
povrflsti, -r'bZQ, -r'bzelii - povezati, privezati
povreci, povr'bgQ, poVrDželii -baciti, odbaciti
pOV'hpraiati, -ajQ, -aelii - raspitivati (se), ispitivati
pOV'hsledovati, -ujQ, -uelii - slijediti; oponaliati
povedanie, � 8. - pripovijest, proglas, izjava, svjedočenje; poticanje
povedati, -ajQ, -aeši - izjavljivati, proglašavati, svjedočiti, priznavati
povedovati, -ujQ, -ueši - izjavljivati, proglašavati
povem., -i ž. - uče�e, nauk
povedeti, -v�mb, -v�si - izjaviti, proglasiti, posvjedočiti
povesiti, �šQ, �siši - objesiti, okvačiti
187
pov<J" -i ž. -pripovijest, priča, izjava
POV<bll"', -a m. - povijesni, pripovijedni, izvještlijni
po,anin ... , -a m, mn. pogane -poganin
pogan ... prid. - pogan
po,8.DJa8k ... prid. - poganski po,8IlIJ8tvo, -a 8. - poganstvo
poganyni, � ž. - poganka
po,an�ti, �jQ, �i -goniti, tje-rati
po,asiti, -ašQ, -asiši - pogasiti, ugasiti
pogladiti, -aždQ, -adiši -gladiti, milovati; sravniti, razrušiti
poglumiti �, -mljQ SQ, -miši SQ - porazgovarati; po,lumiti � v1> čemb-zabaviti se čime
pogl ... titi, -'bĆQ, -'btiši - progutati
po,l ... cati, -ajQ, -aeši - gutati popesti, --etQ, --eteši - stisnuti,
pritisnuti
pop�vati �, -ajQ sQ, -aeši SQ -razljutiti se
po,oniti, -njQ, -niši - goniti
pogrebenie, � 8. - pogreb, pokop; usp. pogrebanie
pogrebitelb, -a m. - pogrebnik
pogreti, --ebQ, --ebeši - pokopatit sahraniti
popibati, -ajQ, -aeši -pokapati, sahranjivati
pogribanie, � s. - pogreb, pokop; usp. pogrebenie
pogribati, -ajQ, -aeši - pokapa .. ti, sahranjivati
pogriienie, � 8. - zabluda, ogrešenje, pogreška
pogriiiti (�), -šQ (sQ), -šiši (�) - zalutati, propustiti, pogriješiti; promašiti
po�znQti, -nQ, -neši - potopiti, potonuti, uroniti
pogrqžati, -ajQ, -aeši - potapati, tonuti, uranjati
pogrqienie, � s. - potopljenje, potonuće, uranjanje; krštenje
:Pogrqziti, -QžQ, -Qziši -potopiti, potonuti, uroniti
poguba v. paguba pogubiti, -bljQ, -biši - zatrti,
uništiti, upropastiti pogublenie, � s. - zatiranje,
uništavanje, upropaštavanje
pogubl�ti, �jQ, �eši - zatirati, uništavati, upropaštavati
pog..nati, poženQ, poženeši -(is)pratiti, (pro)goniti, (po}žuriti
188
pogybati, -bljQ, -bleši / -ajQ, -aeši - ginuti, pogibati, propadati, kvariti se
. pogybenie, � s. - propast, propadanje, zatiranje, uništenje
pogybnQti, -nQ, -neši - poginuti; propasti, pokvariti se
pogyb�lb, -i ž. - pogibelj, nedaća, propast
pogyWlbll ... prid. - pogibeljan, poguban
podavati, -vajQ, -vaeši - davati; pružati, nuditi
podaviti, -vljQ, -viši - udaviti, ugušiti
podavl�ti, -1�jQ, -l�ši - daviti, gušiti
podaditelb, -a m. - davatelj, darivatelj
podalie, � s. - udaljenost, razmak
poctareti, -r�jQ, -r�ši -darivati
podatelb, -a m. - davalac, darivatelj
podati, -am'b, -asi -dati, pružiti
poddnie, � s. -davanje, pružanje
podaeti, -dajQ, -daeši - davati, darivati; pružati, nuditi
podvipQti, -nQ, -neši - pokrenuti; podignuti, dići; potaknuti, navesti na što
podvig.., -a m. - napor, trud, nastojanje; borba, podvig
podvižati / podvižiti, -ižQ, -ižiši -pokretati, tresti, dizati, poticati
podyižbnik ... , -a m. - borac, pobornik
podvižbno prilo - gorljivo
podvižbn ... prid. - pokretan; revan, gorljiv
podvi3anie, � 8. - kretnja; napor, naprezanje; borba
podvi3ati, -ižQ, -ižeši /-ajQ, -aeši - pokretati se, dizati se
podiviti �, -vljQ SQ, -viši SQ - zadiviti se
podlbg'b prijed. 8 A - uzduž
podoba, -y Ž. - način, vrsta; prikladnost; podoba esb - pristoji se, dolikuje; čini se, vjerojatno
podobati, -ajQ, -aeši - priličiti, dolikovati, biti potrebno, trebati
podobie, � S. - sličnost; istovjetnost; usp. pOdobstvie
podobiti, -bljQ, -biši - prikazivati, izlagati, nalikovati
189
podoblenie, -e 8. - lik, slika; vrsta
podobnoravr.n'h prid. - sličnog običaja
podoboličr.n'h prid. - sličan podobstvie, -e 8. - sličnost; usp.
podobie podobr.no prilo - slično podobr.nostrastr.n'h prid. -koji
slično trpi podobr.n'h prid. - sličan, prikla
dan, dostojan podobr.n'hv�r'h prid. - pravi,
neosporan, vjerodostojan podragr., -a m. - porub, obrub podražanie, -e S. - opon�anje,
ugledanje; ruganje, ismijavanje; usp. podraženie
podražatelr., -a m. - opon�a-telj
podražati, -ajQ, -aeši - oponašati, ugledati se; rugati se, ismijavati
podraženie, -e S. - opon�anje; usp. podražanie
podrugr., -a m. - drug, sudrug; bližnji
podružie, -e S. - brak; supruga podrr.ianie, -� S. - upotreba, ·
korištenje
podrr.iati, -žQ, -žiši - zadri ati po�ianie V. podražanie, po
draženie
po�iati, -ajQ, -aeši - oponašati, ugledati se; rugati se, ismijavati,
pocirqiiti, -žQ, -žiši - postaviti, uspraviti
pod'h prijed. s A i I - pod, ispod pod'hb�ga V. potr.�ga pod'hgorie, -a S. - podgorje
pod'hdrr.iati, -žQ, -žiši - podu-pirati, podržavati
pod'hemati V. pod'himati pod'hzakonr.n'h prid. - podvr
gnut zakonu
pod'hzemie, -e S. - podzemlje
pod'himati, pod'bemljQ, pod'bemleši - podupirati, primati, pri-hvaĆ/iti
pod'hiti, pod'bidQ, pod'bideši -prići, ući
podražiti, -žQ, -žiši - opon�ati; podražiti � - uvrijediti se
podražiV'h prid. - sličan podražr.nik'h, -a m. - opon�a
telj pod'hkloniti, -njQ, -niši - na
gnuti, položiti
190
pod'hkopavati, -vajQ, -vaeši -potkopavati
pod'hkopati, -ajQ, -aeši - potkopati
pod'hlagati, -gajQ, -gaeši - podlagati, postavljati ispod čega
pod'hloiiti, -žQ, -žiši - podložiti, postaviti ispod čega
pod'hmet'h, -a m. -porub, obrub pod'hnebesr.n'h / pod'hnebesr.s
k'h prid. - podnebeski pod'hnoiie, -e S. - podnožje,
podloga za noge pod'hpadati, -dajQ, -daeši - pot
padati, pripadati pod'hpaliti, -JjQ, -liši - potpaliti,
upaliti pod'hp�ga v. pot'hp�ga pod'hryti, -yjQ, -yeši - podriti,
potkopati pod'hstr.lati, -JjQ, -leši - poda
strijeti, podložiti pod'hsypati, -ajQ, -aeši - podai
pati, sipati ispod čega pod'hemati V. pod'himati pod'h�telr., -a m. - podupiratelj,
zaštitnik pod�ti, pod'bimQ, pod'bimeši -
poduprijeti, ·podići; prihvatiti (se)
pod'h�tie, -e S. - potpora, po-drška, pomoć
podymati V. pod'himati pod�lie, -e S. - dodatak poiagati, -gajQ, -gaeši - spaliti poialiti si, -JjQ si, -liši si - rastu-
žiti se poželanie, -e S. -pohota, žudnja požeci, požegQ, požežeši / POŽbgQ,
požežeši - spaliti požiti, -ivQ, -iveši - poživjeti pointi / požreti,l pOžbrQ, POŽb
reši - prinijeti žrtvu požreti,2 požbrQ, požbreši - pro
ždrijeti požr.dati, pOžbdQ, požbdeši / po
židQ, požideši - pričekati pož�ti, požbnjQ, požbneši - po
žeti pozavid�ti, -iždQ, -idiši - poza-
vidjeti pozakonr.n'h prid. - zakonski pozdr.n'h prid. - kasan; polagan pozd� prilo - kasno, noću pozlatiti, -acQ, -atiši - pozlatiti poznavati, -vajQ, -vaeši - po-
znavati poznanie, -e S. -prepoznavanje,
znanje poznati, -ajQ, -aeši -prepoznati
191
pozobati, -ajQ, -seši - pozobati
pozoratal, � m. - gledatelj
pozoriee, -a B. - arena, kazali-. Ate, mjesto prikazivEll\ia
pozorovati, -ujQ, -ueAi - paziti na Ato, promatrati
pozon, -a m. - prizor, kazaliAni komad
pozon.nik ... , -a m. - gledatelj
ponvanie, � B. - pozivEll\ie, zvEll\ie
poz ... vati, pozoVQ, pozoveAi - pozvati
pozyvati, -!ijQ, -aeAi - nazivati
pozhriti, -rjQ, -riAi - paziti, obratiti pozornost, promotriti
poimati, poemljQ, poemleAi -uzimati; poimati ienq - ženiti se; poimati na kogo / . o kom .. - okrivljavati, prekoravati koga
poimovati, -ujQ, -ueši - okrivljavati
poiskati, poiCQ, poiceši - (po)tražiti; istražiti, istraživati
poiti,l pojQ, poiši - pojiti, napajati
poiti,2 poidQ, poideši -poći, polaziti; otići, odlaziti
pokaanie v. pokaenie
pokaeliti, -aždQ, -adiši - pokaditi
pokazanie, � 8. - predznak, upozorenje; poticanje
pokazati, pokažQ, pokažeši -z!ijQ, -zaeši - prekoriti, ka" zniti
pokazovati, -ujQ, -ueši - pokazivati, upozoravati, kažnjavati, prekoravati
pokaleti �, �Q �, �eAi s� -zaprljati se
pokaeznr., -i i. - kazna; pokora, klijanje
pokaeznr.n ... prid. - poklijnički pokaenie, �8. - (po)klijEll\ie, po
kora pokaenr.n ... prid. - poklijnički
pokaeti, �jQ, �eAi s� - poklijati se
poklaniti �, -njQ s�, -niši � -nakloniti se, pokloniti se
poklanenie, � 8. - obožavanje
poklaneti, �jQ, �eši - klEll\iati se, obožavati
poklonenie, � 8. - naklon, poklon
pokloniti, -njQ, -niši - nagnuti se, nakloniti se, pokloniti se, obožavati
poklon ... , -a m. -naklon, poklon
192
poklom.nikJ., -a m. - obožavatelj, poAtovatelj, poklonik
pokl,knqti, -nQ, -niAi - (po)kleknuti
pokovati, -VQ, -veši / -ujQ, -ueši - okovati
pokoi, � m. - mir, odmor
pokoin ... prid. - miran
pokoiti, �jQ, �iši - umiriti, od-moriti se; pokoitl zakona -provesti zakon
pokon ... , -a m. - početak; vlast, ugled, autoritet
pokorenie, � 8. -smjernost, poniznost
pokoriti, -rjQ, -riši - pokoriti, potčiniti, podvrgnuti
pokrovitelb v. pokn.vitel .. pokrovice, -a8. -pokrivalo, veo
pokrov..., -a m. -pokrivač, krov
pokropiti, -pljQ, -piši -poprska-ti, poškropiti
pokn.vitel .. , -a m. - zaštitnik, pokrovitelj
pokryvati, -ajQ, -aeši - pokrivati, zastirati
pokryti, -yjQ, -yeši - pokriti, zastrti
pokusiti, -uŠQ, -usiši -pokušati, iskušati
polmiati, -!ijQ, -aeši - pokuAati, nastojati, potruditi se
pokyvanie, � 8. - kimEll\ie glavom
pokyvati, -!ijQ, -aeši - kimati (glavom)
pokynovenie, � 8. - mig
pokqpati �, -pljQ s�, -pleši S� -okupati se, umiti se, oprati se
pola, -y i. - polovica, polovina
polagati, -glijQ, -gaeši - polaga-ti, postavljati
polata, -y i. - palača
pole, -a 8. - polje
polem ... v. polemon ... polemon ... , -a m. - Polemon, 08.
ime
poleteti, poleCQ, poletiši - poletjeti, polijetati
polivati, -!ijQ, -aeAi - polijevati, zalijevati
polizati, -ižQ, -ižeši - (po)lizati
polica v. palica polieti, polejQ, poleeši - politi
poloienie, � 8. - polagEll\ie, po-log
poloiiti, -žQ, -žiši - položiti, postaviti; učiniti
poludenr.n ... v. poludr.nr.n ...
193
polud.r.ne prilo - o podne, u podne; na polud.ne - na jug, na jugu, južno; UBp. pladne
polucb.m.n1> prid. - podnevan poludhn. / poludhn.n1> prid. -
podnevni polunoCi prilo - o ponoći, u po-
noć polunoCh, -i i. - ponoć polu�ai, � m. - sudbina, sreća polučati, -ajQ, -aeAi - primati,
uzimati polu�enie, � B. - slučaj, sreća polu�iV'JJ prid. - spreman, pri
pravan poluMti (�), � (s�), -čiši (s�)
primiti, dogoditi se, uspjeti pob, polu, polovi m. - polovina,
polovica; riječna obala, strana pol1>mapril. - napola, popola polr.3a / pol.za, -y Ž. - korist,
dobitak polh3evati / polh30vati, -ujQ,
-ueAi - koristiti (se) polr.3 .. no prilo - korisno polh3hn1> prid. - koristan polr.sk1> prid. - poljski, seoski poleti, poljQ, poliši - plamtjeti,
goljeti
polykarp1>, -a m. - Polikarp, OS. ime
pomavati, -vajQ, -vaeAi - mahati, domahivati
pomagati, -gajQ, -gaeAi - porna.. gati
pomazanie, � B. - pomazlllije pomazam.ntk1>, -a m. - poma
zanik pomazati, -m8ŽQ, -m8ŽeAi -maw
zati pomanqtl, -nQ, -neAi - domah.
nuti pomdnie, � B. - mahanje, mig pomdti, �jQ, �eAi - mahnuti pomesti, -etQ, -eteAi - pomesti
pometati, -eCQ, -eeeAi / -ajQ, -aeti - bacati
pomi3ati, -ajQ, -aeAi - migati. žmirkati
pomilovati, -ujQ, -ueši - smilaw vati se
pominanie, � S. - sjećanje pominati, -ajQ, -aeAi -sjećati se,
pamtiti poml�ati, -čQ, -čiši - umuknu
ti, zašutjeti pomoženie, � B. - pomoć
194
pomoliti (s�), -ljQ (s�), -HAi (s�) - pomoliti se; zamoliti; zavjetovati se
pomorie, � B. - obala pomoCi, pomogQ, pomožeAi -po-
moći pomooi�, -ii B, pl. t. - pomoć pomoC .. , -i i. - pomoć pomoohnik1>, -a m. - pomoćnik pomoehnica, � ž. - pomoćnica pompii, � m. - Pompej, OB. ime pom.ra�enie, � B. -pomračenje,
zamračenje pom.ra�iti, -čQ, -čiAi -zamračiti,
smračiti se
pom.rr.znqti, -nQ, -neši - smrznuti, zamrznuti
pom.rr.lmqti, -nQ, -neši - smrknuti se, zatamnjeti
pomuditi, -uždQ, -udiAi - zadržati se, zaostati, čekati
pomhneti (s�), -njQ (s�), -niši (s�) - (u)pamtiti; sjetiti se, sjećati se
pomysliti, -yšljQ, -ysliši -pomisliti, razmisliti; čeznuti
pomyslh, -i m. - misao, pomišljanje
pomyšlenie, �B. -pomisao, pomiAljanje; namjera; čežnja
pomyjl�ti, �jQ, �eši - pomi-Aljati, razmiAljati; ceznuti
pom�žlti, -žQ, -žiši -sklopiti oči pom�tati V. pometati pom�novenie, � S. - sjećanje pom�nqti (�), -nQ (s�), -neAi
(�) - sjetiti se; napomenuti, spomenuti
pom�tati V. pometati pomqditi V. pomuditi pone vez. - jer, budući da
poned�lr.nik1>, -a m. - ponedjew ljak
poneže vez. - jer, budući da; otad
ponesti, -sQ, -seši - ponijeti ponilmqti, -nQ, -neši - spustiti
glavu ponoviti, -vljQ, -viši - obnoviti;
posvetiti ponovlenie, � S. - obnavljanje,
obnova; posveta ponositi, -ošQ, -osiši - nositi;
koriti, grditi ponOS1>, -a m. - sramota; poru
ga, prijekor ponošenie, � S. - sramota, po
grda, poruga ponuditi, -uždQ, -udiši -nagna
ti, prinuditi, primorati
195
ponuidati, --lijQ, -aeAi - nagoniti, prinuđivati, primoravati
pon .. t .... prid. - Poncije (Pi-lat), 08. ime
poni prilo - makar
pon'va, -y Ž. - platno
ponivica, � Ž. - manje platno
popaliti, -IjQ, -liAi - spaliti
popal6ti, �jQ, �Ai - spaljivati popeb V. pepeb pope6enie, � 8. - briga, sućut
popeci �, -ekQ SQ, -8ČeAi SQ -brinuti se; suosjećati, sažaliti se
popirati, -ajQ, -aeAi - gaziti, �atirati
popl6niti, -njQ, -niAi - opustoAiti, opljačkati, zaplijeniti
popll>ZnQti �, -nQ SQ, -neAi SQ -okliznuti se, spotaknuti se
popustiti, -u�, -ustiAi - dopustiti, odobriti
popucati, -ajQ, -aeAi '- dopuAtati, odobravati
popucenie, -e S. - dopuAtenje, odobrenje
pop .. , -a m. - svećenik
popytati, -ajQ, -aeAi - upitati
poPbranie, -e S. - uništenje
popbrati, poperQ, popereAi -zgaziti, zatrijeti
pop .. riee, -a 8. - milja; stadio� staza za utrke
pop ... tvo, -a 8. - svećenst1lq� svećenički poziv
porabotati, -ajQ, -aeAi - sluiiti komu; porobljavati, pokoravati
porabotiti, -oeQ, -otilii - pokoriti, porobiti
poraboCati, --lijQ, -aelii - porobljavati, pokoravati
poradovati s�, -ujQ SQ, -uelii sQ - obradovati se
poraždati s�, -ajQ SQ, -aeAi SQ -ponovno se roditi
poraziti, -ažQ, -aziAi - udariti, tući
porazum6ti, �jQ, -eeAi - razu-mjeti, shvatiti; prepoznati
porasti, -tQ, -telii - porasti
po�ti, -rejQ, -reeAi - tući
porivati, -ajQ, -aeAi - gurati, po-micati
poroda, -y Ž. - raj
poroditi, -oždQ, -odiAi - roditi
porocb.n .. prid. - rajski
porodJ.stvo, -a S. - ponovno ro-denje, uskrsnuće
196
poroidenie, � 8. - rodenje; ponovno rodenje, uskrsnuće
poroidit8tvo / poro3lt8tvo, -a 8. -ponovno rodenje, uskrsnuće
porok .. , -a m. -prigovor, sramo-ta, prijekor, pogrda
portU .. V. porfI.rJ.
porfira V. ponftra
porfin, -am. -POrfirij, 08. ime
portiri V. porfin
porfyrii V. pQrfI.rJ.
porfira V. ponftra
ponp .. tati, -P'bćQ, -p'bćeAi -mrmljati, hroptati; gunđati
porltt .. nik .. , -a m. - stražar na vratima
porltVltJ1ovati, -ujQ, -uelii - gorljivo koga slijediti
por'hftra, -y Ž. - grimiz, purpur
po�e, -e S. - poredak, redoslijed
porqganie, -e S. - poruga, ruganje, podsmijeh
porQgati, -ajQ, -aeAi - rugati se, podsmjehivati se
porqtiti �, � SQ, --qtilii SQ -udariti se, razbiti se, ozlijediti se
porQčati, --lijQ, -aeAi - pouzdati se, imati povjerenja; pOrQČati � -jamčiti
pOrQČenie, � 8. - povjerenje, preporuka; zavjeAtanje, zavjet
pOrQČiti, -eQ, -ei/iIi - preporučiti, povjeriti; zaručiti se; zajamčiti, narediti
porQČwb, -a m. - jamac, talac; zaručnik, ženik
posagati, -gajQ, -gaeAi - udavati se
posBgnQti, -nQ, -neAi - udati se
posaditi, -aždQ, -adiši -postavi. ti, posjesti, odrediti
posaždati, -ždajQ, -ždaeAi - postavljati, određivati
poskrJJb'ti, -bljQ, -biAi - rastužiti se, biti tužan; suosjećati
poskrlti .. tati, -rbCQ, -rbCeAi -. Akrgutati, Akripiti zubima
poskQdu prilo - malo, oskudno
posluienie, -e S. - posluga
poslužiti, -žQ, -žiši - poslužiti, uslužiti
posluhovati, -ujQ, -ueAi - svjedočiti
posluh .. , -a m. - svjedok
197
�uianie, � 8. - sluAanje, slušateljstvo; poslušnost; svjedočenje
posluiati, -ajQ, -aeši - (po)slušati; (po)svjedočiti
posluitJiVb prid. - poslušan, poltoran
poslui .. nik'h, -a m. - sluAalac posluir.atvo, -a s. - svjedočenje
posluir.atvovati, -ujQ, -ueAi -slušati koga, biti poslušan; svjedočiti
posl&u prilo - poslije, kasnije, naposljetku; poal6di 6ko -nakon toga; usp. poslMr.
posl6dovati, -ujQ, -ueši - slijediti, pratiti
posl6d1tkJ., -a m. - kraj; na posl6d'h1o. - naposljetku
poslMr. prilo - poslije, kasnije, naposljetku; usp. posl6di
posl6dr.nii prid. - zadnji, posljednji
posI6dr.atvovati, -ujQ, -ueši -slijediti, pratiti
posl6žde prilo - zatim, poslije, kasnije; naposljetku
.
posmieti s�, -mejQ s�, -meeši s� - nasmijati se, podsmjehnuti se
posobie, � S. - pomoć, savez
posobiti, -bljQ, -biši - pomoćit poduprijeti
p080bovati, -ujQ, -ueši - zaštitI.. ti se čime, pridr�avati se za što
posoha, -y Ž. - batina, palica, prut
posp6ti, �jQ, �ši - uspjeti, do.spjeti kamo
posp6hovatl, -ujQ, -ueši - pomagati
pos�h'h, -a m. - uspjeh, napredak; pomoć; sposobnost, vrlina
posp6iati, -ajQ, -aeši - pomaga� ti; po�uriti se
posp6ienle, � 8. - uspjeh, napredak; pomoć; nastojanje
posp6iiti, -šQ, -šiši - napredovati, uspjeti, pomoći, nastojati; po�uriti
posp6i .. niIn., -a m. - pomoćnik, suradnik
pospei .. stvovati, -ujQ, -ueši -uspjeti; pomagati
pospeeti, -pejQ, -peeAi - pomagati
posramiti, -mljQ, -miši - zasramiti, postidjeti
posramleti, �jQ, -eši - sramiti, stidjeti
198
posridi / posridu prilo - usred, u sredini; izmedu; usp. posr6d6
posridr.nr. prid. - središnji posrid6 prilo - usred, u sredini;
između; usp. posrMi / posr6du
postaviti, -vljQ, -viši - postaviti, predstaviti; ustanoviti
postavlenie, � S. - građevina, gradnja; postavljanje
postavl6ti, �jQ, �ši - postavljati; ustanovljavati
postele, � Ž. - postelja; posteljica
posteJjq V. post .. lati postlgnqti, -nQ, -neši - postići,
dospjeti kamo, sustići; dohvatiti, biti sposoban
postiženie, � S. - postignuće, shvaćanje
postUati, -ajQ, -aeši -prostirati
postiti �, pocQ s�, postiši s� -postiti
postoenie, � S. - postojanje, održavanje
postoeti, -ojQ, -oiši - postojati postradanie, -a S . -jad, bolest,
bolovanje postradati, -aždQ, -adiši - na
stradati, pretrpjeti
postraienie, � s. - prijetnja
postrditi, -šQ, -šiši - u�asnuti, zastrašiti, preplašiti
postrigati, -ajQ, -aeši - strići
postriženie, � S. - stri�nja
postri3ati, -ajQ, -aeši - strići
postrici, -igQ, -�eši - postrići, ostrići
postrikati, -ajQ, -aeši -poticati
postr6ci V. postrici post'h, -a m. - post
post .. lati, -teljQ, -teleši - prostr-ti, pokriti
post .. niIn., -a m. - isposnik
post .. nica, � ž. - isposnica post .. n'h prid. - posni
postydeti �, -y�dQ s�; -ydiši s� - postidjeti se, zastidjeti se
pos'hlanie, � s. - poslanje, mi-sija
pos'hlati, -ljQ, -leši - poslati
pos'hpati, -pljQ, -piši - prispati
pos'hrebriti, -brjQ, -briši - po-srebriti
posylati, -ajQ, -aeši - slati
posypati, -pljQ, -pleši / -pajQ, -paeši - posipati, zasipati
posedeti, pose�dQ, posemši - posjediti
199
p�kati, -ajQ, -aeši � sjeći, posijecati, odsijecati
po�niti, -I\iQ, -niši - zasjeniti, potamniti
P08�8ti, pos�dQ, pos�eši - posjesti, smjestiti
�titi, �, -etiAi - posjetiti
po�tovati, -ujQ, -ueši - žaliti, oplakati, sažaliti se
po�eati, -ajQ, -aeši - posjećivati
po�nie, -e s. - posjet, posjećivaI\ie
po�ei, -ekQ, -ečeši - posjeći, otesati; ubiti
�3ati, �žQ, �žeši - opipati, dodirnuti
posqditi, -QždQ, -Qdiši -presuditi, odlučiti; osvojiti, dobiti
posqždenie, -e s. - odlučivaI\ie, odluka, presuda; osvajanje, dobitak
potaiti, -ajQ, -aiši - zatajiti, utajiti, skriti
potapl�ti 8�, -ejQ �, -eeši s� -tonuti, potapati; propadati
potvoriti, �rjQ, -riši - preinačiti, preobraziti, pretvoriti
poteCi, -ekQ, -ečeši - (po)teći, (po)trčati
potir., -a m. - čaAa, kalež
potiti �, pocQ s�, potiAi s� - znojiti se
potok1., -a m. - potok j vodeni tok
potollll>(že) prilo - zatim, poslije togaj onda
potopiti, -pJjQ, -piši - potopiti. utopiti j potonuti, uroniti
potop .. , -a m. - potop, poplava potoploD.lt prid. - koji se odnosi
na potop, poplavu
potruditi �, -uždQ �, -udiAi 8@ - potruditi se
potngnQti, -nQ, -neši -trgnuti; pot .... gnQti smysl .. - smisliti
potr.3ati, -ajQ, �eši -trgati, ot. kidati
potr.�ti, -pJjQ, -piši - potrpjeti, izdržati, podnijetij priče. kati;
potr.�ti s�, -pljQ s�, -piši � -biti strpJjiv
pot�ba, -y Ž. - potreba, korist j nužda, nevolja
potr�biti, -bJjQ, -biAi - razoriti. uništiti, zatrijeti
pot�bl�ti, -ejQ, -eeši -razarati. uništavati, zatirati
200
pot�bovame, -e s, - potreba, nužda
pot�b.no prilo - nužno, prijeko potrebnoj usp. pot�b.n�
pot�b.n .. prid. - nuždan, prijeko potreban j prikladan, koristan
pot�b.n� prilo - nužno, prijeko potrebno; usp. pot�b.no
potr�sati, -ajQ, -aeši - tresti, drmati
pot�sti, -SQ, -seši - potresti, po-drmati
potrqs.n .. prid. - potresen pot .. , -a m. - znojj napor, muka
pohknQti s�, -nQ s�, -neši s� -spotaknuti se; nataknuti, zabiti
pot'bČenie, -e S. -posrtaI\ie, spoticaI\ie, pad
pot.n .. prid. - znojan, uznojen
pot.p�ga, -y Ž. - rastavljena, otpuštena žena; raspuštenica
poheame, -a S. - hitI\ia, žurba; gorljivost
pot..cati �, -CQ s�, -Ciši � - žuriti se; nastojati
potykati, �Q, -aeši - poticati, gurati, spoticati se
poWCiti, -CQ, --.ciši - potisnuti
poubožati �, -ajQ �, -aeši � -osiromaAivati, ponižavati se
pouvr.zenie, -es. - kajaI\ie, grlžI\ia savjesti
poum.iti �, -mljQ s�, -miši s� -opametiti se, postati razborit
poustiti, poueQ, poustiši - potaknuti, bodriti j upozoriti, opomenuti
poust.n .. prid. - spreman; čio, bodar
poueame, -e S. - poticanje, bodreI\ie; opomena, stremJjeI\ie, nastojaI\ie; spremnost j usp. poueenie
poueati, -ajQ, -aeši -upozoravati, bodriti, opomiI\iati
poueenie, -e S. - poticaI\ie, bodreI\ie; opomena, stremljeI\ie, nastojaI\ie; spremnost j usp. poueame
poučaliv.. prid. - dobar u učeI\iu
poučati, -ajQ, -aeši - naučavati, poučavati; poučati 8� - razmišljati
poučenie, -e S. - poučavaI\ie, pouka; razmiAljaI\ie
poučiti, -čQ, -čiši - poučiti, naučiti; poučiti � - razmisliti
201
pohvala, -y ž. - pohvala, slava, ponos
pohvalenie, � B. - pohvala, zahvala, slava
pohvaliti, -ljQ, -liši - pohvaliti, zahvaliti
pohvalItru. prid. - pohvalan, zahvalan
pohval�ti, -IAjQ, -IAeši - hvaliti, zahvaljivati, slaviti (koga)
pohvatiti, -aćQ, -atiši -uhvatiti, dohvatiti
pohvaeati, -ćajQ, -ćBeši - zahvaćati, uhvaćati
pohoda, -y ž. - šetnja
pohoditi, -oždQ, -odiši - ići kamo, obilaziti; prebivati; pohoditi nocijQ - prenoćiti
pohoh, -i ž. - pohota, požuda, želja; UBp. hOtb1
pohotbn'b prid. -pohotan, požudan, puten
poho�nie, � s. - pohota, požuda
poho�ti, pohoćQ, pohoćeši - žudjeti
pohrizmiti, -mljQ, -miši - pomazati krizmom
pohulenie, � s. - prijekor, grdnja
pohuliti, -ljQ, -liši - prekoriti, pokuditi, opsovati
pohul�ti, �jQ, �ši - kuditi, prekoravati, kleti
pohytati, -ajQ, -aelli -obuhvać ... ti, zahvaćati
pohytiti, -yćQ, -ytilli - domoći se, obuhvatiti, zahvatiti
pohQpiti, -pljQ, -pilli - zagrliti, obgrliti
pooivati, -ajQ, -aelli - mirovati, odmarati se, počivati, boraviti, ne počivati - ne prestajati
pooisti, POČbtQ, počbtelli - izračunati, izbrojiti; pročitati; polItovati, počastiti
počitanie, � s. - počast
počitati, -ajQ, -aelli - računati, brojiti; čitati; polltovati
pooiti, počbjQ, počbeši -odmoriti se, umiriti se, počinuti
poonpalo, -as. - vjedro, kabao
počnpalbn.ikb, -a m. - vjedro, kabao
počnpati, -ajQ, -aelli / -pljQ, -pim - crpsti, (za)grabiti
počriti, -rbPQ, -rbpelli - zagrabiti, nagrabiti; zahvatiti
poouditi �, -uždQ �, -udiši 8� čuditi se
202
počuti, -ujQ, -uelli - osjetiti, zamijetiti, ol?aziti
počI.tenie, � B. - počast, polItovanje
POObtO vez. - zalito
poo�ti (s�), počbnQ (s�), pOčbnelli (S�) - početi
poC�6ti, �ždQ, �illi - polIte-djeti, počuvati
p06dati, -ajQ, -aelli -jesti
p06sti, �m'b, po�si - pojesti
po�sati, -ajQ, -aelli / po�IIQ, po�-silli - opasati
PO�S'b, -a m. - pojas
poj�ti, poimQ, poimeIIi - uzeti, odvesti; shvatiti; okriviti; poj�ti ienQ - oženiti se
pojQ v. p�ti praveden'b v. praVbdbn'b pravilo, -a s. - pravilo, crkveni
zakon
pravitelb, -a m. - voditelj, upravitelj
praviti, -vljQ, -villi - voditi, upravljati
pravlenie, � s. - pravilo; pravičnost, pravednost
pravo prilo - pravilno, istinito; usp. prave
pravoverie, � S. - pravovjerje
pravov6r&no prilo -pravovjerno
pravov6r&n'b prid. - pravovjeran
pravosloVbeb, -a m. - pravovjeran
pravostIt, -i ž. - pravednost, čestitost
pravota, -y Ž. - pravednost
praV'b prid. -pravedan, prav; ravan
praVb prilo - pravilno; pravo; pravedno; amen
praVbda, -y Ž. - pravda, pravednost; istina; bes prav&dy -nepravedno
prav&diVbprid. -pravedan, istinit
praVbdltnik'b, -a m. -pravednik
prav&dbni(�1t prid. - pravednički
prav&dbno prilo - pravilno, pravedno
praVbdbn'b prid. - pravedan, istinit
pravY prilo - pravo, valjano; ravno
pravYni, � ž. - pravednost, pravičnost
prave prilo - pravilno, istinito; usp. pravo
pr&.gb, -a m. - prag
203
prad&:h., -a m. - pradjed prazcb.niIn., -a m. - blagdan,
praznik prazcb.novatl, -ujQ, -ueši - svet
kovati, praznovati; dokoličariti, biti besposler1
prazcb.n1l prid. - prazan; besposlen, dokon, lijen; prazcb.n1l bytl - oskudijevati
prazcb.m.stvie, � s. - blagdan, praznik; usp. prazdbm.stvo
prazdbm.stvo, -a s. - nezaposlenost, dokolica; praznovanje; blagdan, praznik; usp. prazcb.llb8tvie
prazdbm.stvovati, -ujQ, -ueši -svetkovati, praznovati; dokoličariti
praznik1l v. prazcb.nik1l prazn& v. prazd&n& praotbCb, -a m. - praotac, patri
jarh
praprqda, -y ž. / praprqd1l, -a m. - grimiz, purpur
praprqd&n1l prid. - grimizan, purpuran
praroditeb.n1l prid. -koji se odnosi na pretke
prahn�n1l prid. - truo prah1l, -a m. - prah
praCati, -eajQ, ooĆaeši - oslobađati, praštati, dopuštati
pracbnik'll, -a m. - praćkaš, koji gađa praćkom
prezvlter'll, -a m. - svećenik prezvlten.sD prid. - sveće
nički prezvltel'b8tvo, -a s. - svećen
stvo preposit'll, -a m. - glavni k0-
mornik pretorii, � m. - pretorij, palak
rimskih prokuratora pretor'll, -a m. - pretor pri prijed. s D i L - (po)kraj, pri;
oko; u pogledu; pri dev�UJi :le godin� - oko devet sati
pribiti, -bijQ, -bieši - pribiti
približati �, -ajQ �, -aeši s� -približavati se
pribU:liti �, -žQ �, -žiši s� -približiti se
pribbrati, -berQ, -bereši - pribrojiti, priračunati
pribyvati, -ajQ, -aeši - rasti, odrastati
pribyti, -bQdQ, -bQdeši - pridoći, prići, pridružiti se
pribyt'bk'b, -a m. - porasti, prirast; dobitak, korist
204
prib6ganie, � s. - pribježište, utočište; usp. priMžice
priMgati, -ajQ, -seši - tražiti pribježište, bježati
priMpQti, -nQ, -neši -potražiti pribježište, pobjeći
priMiati, -žQ, -žiši - potražiti pribježište, pobjeći
priMiice, -a s. - pribježište, utočište; usp. prib�lanie
privudati, -ždajQ, -ždaeši - dovoditi, privoditi
privaliti, -JjQ, -liši - dovaJjati
priveslati, -ajQ, -seši - priveslati, prići barkom
privesti, 1 -edQ, -edeši - dovesti (dovedem ... ) , privesti (privedem . . . ), pozvati; žrtvovati; privesti � - prijeći, uputiti se
privesti,2 -eZQ, -ezeši - dovesti (dovezem . . . ) , privesti (privezem ... )
privid�nie, � s. - priviđenje, utvara
privitati, -ajQ, -aeši - smjestiti se
privlačiti, --čQ, -čiši - povlačiti, privlačiti
privl�ci, -ekQ, -ečeši - povući, privući
privoditi, -oždQ, -odim - dovoditi, privoditi; žrtvovati
privr�i, -rbgQ, -rbžeši - baciti, položiti
priV'llpivati, -ajQ, -aeši - dozivati, prizivati
priv�t1l, -am. -poziv, nagovaranje; namjera, nakana
priv�zanie, � s. - privez priv�zati, 1 �ŽQ, �žeši - prive
zati
priv�zati,2 -ajQ, -aem - vezati, privezivati
prigvudati, -ždajQ, -ždaeši -prikivati, pribadati; priključiti
prigvoždenie, � s. -prikivanje, pribadanje
prigvozditi, -oždQ, -ozdiši - prikovati, pribiti
prigkip,1I, -a m. - poglavar, zapovjednik
priglasiti, -ašQ, -asiši - dozvati, prizvati; posvetiti
priglaiati, -šajQ, -Š8eši - zvati, dozivati, prizivati; prilagati
prigoniti, -njQ, -niši - prigoniti prigotovati, -ajQ, -aeši - pripre
miti, pripraviti prigotoviti, -vljQ, -viši - pripre
miti, pripraviti
205
prilJOtovl�ti, �Q, -6eAi - pripremati, pripravljati
prigrach., -a m. - trijem, predvorje
pridavati, -vajQ, -vaeAi -davati prulati '
pridati, -amb, -asi - dati prida�ti, -ajQ, -aeAi - davati
pružati '
prid�lati, -ajQ, -aeAi - privrijediti, steći
prid�ti, -deldQ, -deldeAi - priloliti
prid�ti, -d�jQ, -d�eAi - prilagati
priiagati, -gajQ, -gaeAi - paliti spaljivati
'
priii3�ti, -ajQ, -aeAi - paliti, spaljIvati
priiiti, -livQ, -živeAi - roditi priiitie, --e s. - rođenje, rađanje prizirati, -ajQ, -aeAi - pogleda-
vati prizrak'h, -a m. - prikaza, ut
vara priz'hvanie, --e s. - pozivanje
prizivanje; poziv '
priz'hvati, -ZOVQ, -zoveAi - pozvati, dozvati, sazvati, nazvati
prizbreti, -rjQ, -riAi - pogledati
prizyvanie u. priz'hvanie prizyvati, -ajQ, -aeAi - prizivati
dozivati, sazivati, nazivati '
priiiditi, -MivQ, -ldiveAi - prekomjerno potroAiti
priimanie, --e s. - primanje, prihvaćanje
priimati, priemljQ, priemleAi -primati, prihvaćati, uzeti, obuhvatiti; podnositi, trpjeti
priimičbJ1'h prid. - prijemčiv priiti u. priti prikasati s�, -sajQ s�, -saeAi s� -
doticati (se), dodirivati (se) prikladati, -dajQ, -daeAi - prila
gati; uspoređivati; oponaAati priklad'h, -a m. - simbol prikloniti, -njQ, -niši - prikloni
ti, nagnuti priklupl�ti u. prikupl�ti prikJju�ai, --e m. - slučaj; po
prikJju�&ju - slučajno prikJju�iti �, �Q s�, �iši s� -
dogoditi se; nastati, postati; pristajati; prikJju�ii � - rođak
prikosnovenie, --e s. - dodirivanje, doticanje
prikosnqti (�), -nQ (s�), -neAi (s�) - dotaknuti (se), dodirnuti (se)
206
prikr'hvenie, --e s. - pokrivač prikryvati, -ajQ, -aeAi - prekri
vati
prikryti, -yjQ, -yeAi - prekriti prikupl�ti, --ejQ, --eeši -vezivati,
sjedinjavati
prikup'h, -a m. - dobit, dobitak; korist
prilagati, -gajQ, -gaeši - prilagati, dodavati; pridrulivati, pripajati; uspoređivati
prileianie, --e s. - briga, njega, skrb; gorljivost, ustrajnost
prileiati, -IQ, -žiAi - nalaziti se kod čega, posvetiti se čemu, brinuti se o komu / čemu, navaljivati na koga
prileibno prilo - brižno, savjesno; gorljivo, usrdno; usp. prileibn�
priležbn'h prid. - brižan, savjestan; gorljiv, ustrajan
priležbne prilo - brižno, savjesno, gorljivo, usrdno; usp. priležbno
prilog'h, -a m. - dodatak, prilog; prilog'h nepMznin'h - nevolja, nesreća
priloženie, --e s. - dodatak, prilog; usporedba
priloiiti, -žQ, -žiAi - dodati, dometnuti; nametnuti; pridružiti, usporediti; priloiiti � -ovisiti (o komu / čemu)
prilu�ai, --e m. - slučaj; položaj
prilu�iti �, �Q �, �iAi s� - dogoditi se
prilbnqti, -nQ, -neAi - prionuti; prilijepiti, pričvrstiti
prilbpati / prilbpeti, -pljQ, -pleši - prilijepiti, pričvrstiti
prilepiti, -pljQ, -piši - prionuti, prilijepiti
prilepleti �, -pl�jQ s�, -pl�eAi s� - prianjati, priljepljivati, pripajati; pridruživati
prilepbn'h prid. - povezan, spo-jen
priJjubleti, --ejQ, --eeši - voljeti
priJjublenie, --e s. - ljubav
primati u. priimati
primetati � u. prim�tati � primiriti, -rjQ, -riAi - izmiriti,
pomiriti primorie, --e s. - primorje
p�rak'h, -am. -sumrak, tanta
primysliti, -yšljQ, -ysliši -sjetiti se, smisliti što
primyšlei, --e m. - zamisao
207
prim.yi16ti, �jQ, -iWi - izmiAljati, smiAljati
prim.yilenie, -a s. - pomisao, smiAljanje
prim6niti, -njQ, -niAi - pribrojiti, priračunati
prim6siti, �AQ, �siAi - priključiti, ujediniti, združiti, primijeAati
prim6tati �, -ajQ �, -aeAi � -bacati (se) ustranu
prim6iati, -ajQ, -aeAi - priključivati, ujedinjavati, združivati, mijeAati
prim�tati s�, -ajQ s�, -aeAi s� -pojaviti se (slučajno)
prinesenie � 8. -prineseni dar, žrtva; U8p. prinos ..
prinesti, -sQ, -seši - prinijeti, donijeti; položiti; prinijeti žrtvu; upotrijebiti, iskoristiti; navoditi
prinilmQti, -nQ, -neAi - nagnuti, prikloniti, prignuti
prinositi, -oAQ, -osiši - donaAati; prinaAati (žrtvu); upotrebljavati, koristiti se
prinon., -a m . -žrtva, prineseni dar, hostija;
'usp. prinesenie
prinošenie, -e s. - prinoAenje (žrtve)
prinuditi, -uždQ, -udiAi - prinuditi, primorati
prinuidati, -ajQ, -aeti - prinuđivati, primoravati
priobr6sti, -�ĆQ, -� -steQ, dobiti, privrijediti; prouzročiti
priobr6tati, -ajQ, -aeAi - stjecati, dobivati
priobr6telt.niln., -a m. - začetnik, pokretač
priobr6tenie, � s. - stjecanje, dobitak, korist
priobr6t6lh, -a m. -dobitak, korist
priob..cavati �, -vajQ �, -vaeti s� - saobraćati, komunicirati
priob..cati �, -ajQ �, -aeAi � -sudjelovati; saobraćati, komunicirati
priob..citi, -eQ, -eiAi - početi sudjelovati; početi saobraćati, komunicirati
pripadati, -ajQ, -aeAi - padati prema čemu, prikloniti se
pripasti, -adQ, -adeAi - pasti (na koljena); pristupiti
priplesti, -etQ, -ete ši - preplesti, splesti
priploditi, -oždQ, -odiši - roditi, donijeti plod
208
pripod.obiti, -bJjQ, -biAi - sličiti, odgovarati; uspoređivati
prip�i, �gQ, �žeAi - pripojiti, spojiti; �ediniti
prip6vatt, -ajQ, -aeAi - pripjevati, pjevati refren
pri�ti, -phnQ, -phneAi - sjediniti, pripojiti
priPQt .. nrr. prid. - koji je na putu; usputan
prirazitt s�, -8ŽQ s�, -aziAi sQ -udariti o Ato
priristatt, pririćQ, pririćeAi pritrčavati, dotrčavati
prirok .. , -a m. - nadimak
prisvoenie, � 8. - prisvojenje; priključenje, sjedinjenje
prisvoistviti, -vljQ, -viAi - prisvojiti
prisv�d .. v. prisv�noti
prisv�nQti, -nQ, -neši, aor. prisv�d'h - uvenuti, usahnuti
priseUti s�, -ljQ �, -liši s� - na-staniti se, naseliti se
priska v. priskil-.Ia priskočiti, --eQ, --eiši -priskočiti
priskr-.b .. n .. prid. ,- vrlo tužan
priskil .. Ia, -y ž. - Priscila, os. ime
prisno prilo - uvijek, neprestano, vječno; istinski, prisno
prisnod6va, -y Ž. -Vazda Djevi-ca, Bogotodica
prisnod6va6 V. prisnod6va
prisnost .. , -i Ž. - vječnost
prisnonvrr.stnica, � ž. - vječ. na družica
prisnosy prid. - vječni, neprestani
prisnoteky prid. -uvijek tekući
prisn .. prid. - vječan, trajan, neprolazan; pravi, vlastiti
prisp6ti, �jQ, -eeši - prispjeti, doći
.
pristaviti, -vJjQ, -viši - pristaviti, postaviti, namjestiti
pristavIenie, -e s. - dodatak; zakrpa; postavljanje, određenje, namještanje; pristanak, odobravanje; pristavIenie domovr.noe - upravljanje, uprava
pristavI6ti, --ejQ, -eeši - pristavljati, postavljati, namještati
pristavr.nikr., -a m . - upravitelj, predstojnik
pristanice, -as. -luka, pristanište
209
pristati, -anQ, -aneAi -prići, pristupiti; pristati, usidriti se, iskrcati se; suglasiti se
priBtrIliiti, -AQ, -AiAi - prestraAiti
pristrubn'b prid. - prestraAen; strašan
pristroiti, -ojQ, -oiAi - pripojiti, povezati, sjediniti; dobaviti
pristqpati, -I:\iQ, -aeAi - pristupati, prilaziti
pristqpiti, -pljQ, -piAi -pristupiti, prići
pristqplenie -a s. - pristup, prispjeće, dolazak
pri8'bVbkupiti, -pljQ, -piAi - pripojiti, povezati, sjediniti
pris&ieti, -seždQ, -sediAi - zadržati se, ostati
prisetiti, �Q, �tiAi - posjetiti prisecenie, -a s. - posjet; isku
Aenje
pri�ga, -y ž. - prisega
pri�gnqti, -nQ, -neAi - dotaknuti
pri�ienie, -a s. - dodirivanje, doticanje; prisega
p�3ati, �žQ, �žeAi - prisezati
pri�ci (�), �Q (s�), �žeAi (�) - dotaknuti
prisqditi, -QždQ, -QdiAi - o8uditi
pritvariti, �Q, �eAi - pridavati, pribavljati, prilagati
pritvariti s�, �jQ 8�, �eAi � -pripremati se, pripravljati ae
pritvoriti, -ljQ, -riAi - pridati. pribaviti, priložiti
pritVOr'b, -a m. - trijem, pred· volje
priteci, -ekQ, -ečeAi - pritrčavati, dotrčavati; potražiti utoči. Ate kod koga
priti, pridQ, prideAi, akt. part. -prez. priAhd'b - doći, prići
pritok!. v. prit'bk'b pritOr'b v. pretorii prit'bk!., -a m. - karika
prit'bk'b prid. - oAtar; hrapav
prit'bča, � ž. - usporedba, para-bola, priča, alegorija
pritbča v. prit'bča
pritekati, -I:\iQ, -aeAi - pritrčavati, dotrčavati, tražiti kod ne· koga utočište
prit�ianie, � s. - stjecanje; dobit, posjed
pri�iati, -žQ, -žiši - steći, pri. vrijediti
pritqiati, -I:\iQ, -aeši - mučiti
210
prihodati, -ždI:\iQ, -ždaeAi - dolaziti, prilaziti
prihoditi, -oždQ, -odiAi - dolaziti, prilaziti
prihod'b, -a m. - dolazak
prihoždenie, � s. - dolazak, napad
pričaeti, -čajQ, -čaeši -očekivati
pričetati, -I:\iQ, -aeAi - prilagati, pribrojiti
pričiniti, -njQ, -niši -pridružiti, priključiti, pripojiti; opremiti
pričisti, -ČhtQ, -čhteši - pribrojiti, priračunati
pričitati, -ajQ, -aeši - priključiti, pribrojiti, priračunatij priznavati
pričbtbnik'b, -a m. - duhovnik, klerik
prič�stie, -e s. - zl:\iednica; sudjelovanje; nasljeđe, baština; sudbina; dio, udio
prič�stiti S�, �cQ s�, �stiši s� postati sudionik, uključiti se, uzeti udio u čemu
prič�tbnik'b, -a m. - drug; sudionik
prič�stbn'b prid. - koji sudjeluje, prisutan
prič�canie, -e s. - pričest
prič�cati, -I:\iQ, -aeši - omogućavati komu da sudjeluje, uključivati
prič�enie, -a s. - 8udjelovanje, zl:\iednica; udio, primanje
priibd'b v. priiti priiblbstvie, -e / priiblbstvo, -a
8. - boravak u tuđini; egzil
priiblbStvovati, -ujQ, -ueši -boraviti u u tuđini, putovati u tuđinu
prilblbcb, -a m. - došljak, stranac
priibstvie, -e s. - dolazak; boravak, prebivanje; napad; putovanje u tuđinu
priib&tie, � s. - dolazak pribmati v. priimati priezniV'b prid. - prijateljski prieZDb, -i ž. - naklonost, prija-
teljstvo, odanost prietelb, -a m. - prijatelj
prieti, pri�jQ, priooši - biti naklonjen komu
prij�mJjq v. priimati prij�ti, priimQ, priimeši - primi
ti, dobiti, steći; dostići, postići; uzeti, uhvatiti; ovladati, uzeti koga u zaštitu; potrpjeti
prij�tie, -e s. - primanje, prijam; dolazak, trpljenje
211
priJ�t1tprid. -primljen; ugodan priJ�tJ.n ... prid. - ugodan probaviti, -vljQ, -viši - produ-
žiti probiti, -ijQ, -ieši - probiti;
glavq probiti - raniti, ozlijediti glavu
problqditi �, -QždQ s�, -Qdiši s� - počiniti preljub; potrpjeti
probosti, -bodQ, -bodeši - probosti
probrizlJ'lt, -a m. - zora, svitanje
pro�gnqti, -nQ, -neši -pobjeći, uteći
provaidati, -ždajQ, -ždaeši -pratiti, provoditi vrijeme
provHti, -v�jQ, -vAeši - prop� havati
propn6ti, �jQ, ,�eši - proga. njati, �erati
proglagolati, -IjQ, -liši - prop voriti, spomenuti
proglasiti, -8ŠQ, -asiši - uzbuditi, ogorčiti; pretkazati; pjevati. pred kime
progn6vanie, � s. - ljutnja, srdžba, uzbuđenje, ogorčelije
progn6vati, -ajQ, -aeši - razljutiti
progoniti, -njQ, -niši - progoni. ti, proganjati; pro�erivati; slio jediti
progonenie, � s. - progon
provesti, -edQ, -adeši _ provesti, prolJ'ltnati, proženQ, proženeši -dovesti prognati
provoditi, -oždQ, -odi ši _ prodanie, � s. - prodaja
(do)pratiti; dovesti, dovoditi; prodati, -amb, -asi - prodati provesti, provoditi proda6ti, -ajQ, -aeši -prodavati
provr6ti, -rQ, -reši - prodrijeti prodh.žati, -ajQ, -aeši - produ-proV'h, -a m. - Prob, os. ime žiti, širiti
proV'h8trqbiti, -bljQ, -biši _ za- prodlr.ženie, � s. - dužina, pro-trubiti duženje, širenje
prov6cati, -ajQ, -aeši - (pro )go- prodlr.žiti, -žQ, -žiši -produžiti voriti; objaviti, objavljivati; pro- · prodrqžiti, -žQ, -žiši - probosti, glasiti, proglašavati prodrijeti
212
prodr.Uti, -IjQ, -liši - produljiti, rastegnuti
prozviten. II. prezviten promati, -ajQ, -aeši - progle
dati, prozirati; predviđati , prozorr.n ... prid. - oprezan; pro
nicav, vidovit proz ... vati, -zoVQ, -zoveši - pro
zvati, nazvati prozr.rinie, � B. - povratak
vida; predviđanje; odluka prozr.riti, -rjQ, -riši -progledati pro�bati, -ajQ, -aeši - klijati,
nicati proz�benie, � s. - klica, mladi
ca, izdanak proz�bnqti, -bnQ, -neši - pro
klijati, niknuti proiti, -idQ, -ideši - proći; proši-
riti se prokaienie, � s. - guba prokažen1> prid. - gubav prokaza, -y ž. - zlo, zao duh;
guba prokaziV'hprid. - lukav, pokva
ren prokaziti, -ažQ, -aziši - upropa
stiti, uništiti prokazr.16ti, �jQ, �eši - splet
kariti
prokazr.stvo, �a B. - lukavost, spletka, prevara
proldmen ... , -a m. - prokimen (kratak stih iz psalama koji se čita prije Evanđelja u Istočnoj crkvi)
proklinati, -ajQ, -aeši - kleti, proklinjati i
prokl�ti, -lbnQ" -lbneši -.:.. prokleti, ekskomunicirati
prokopati, -ajQ, -aeši - prokopati
prokoj�pril. -�adaJje, ubuduće prokuda, -y ž. -'- uništenje, raza
ranje; ljaga; oskvrnjenje prokuditi, -uždQ, -udiši - uni
štiti, oštetiti prokudr.nik"', -a m. - upropa
stitelj, uništavatelj prokudr.n ... prid. - štetan prokuždati, -ajQ, -aeši -uništa
vati, oštećivati prok ... , -a m. - ostatak prokyi, proka�, prokoe prid. -
(pre)ostali, (pre)ostala, (pre)ostalo
prolivati, -ajQ; -aeši - prolije-vati
proliti, -ijQ, -ieši - proliti proli�nie, � s. - prolijevanje proli6ti, -1�jQ, -l�eši -prolijevati
213
prologos'b, -a m. - prolog prom'blmQti s�, -nQ s�, -neAi s�
- raAiriti, rasprostraniti, razglasiti
promysliti, -yAljQ, -ysliAi - pobrinuti se
promysh" -i ž. - namjera, nakana, promiAljenost; providnost; skrb
promysl .. nik'b, -a m. - skrbnik, učitelj
promyšlfJi, -a m. - skrb, briga promyšleme, � s. - namjera,
nakana; providnost; skrb, briga pronesti, -8Q, -seAi - proAiriti,
pronijeti, rasprostraniti pronisti, -nbZQ, -nbzeAi -probo
sti, prodrijeti pronositi, -noAQ, -nosiši - pro
nositi, širiti pronr.znQti, -znQ, -zneAi - pro
biti, prodrijeti, probosti pronyriV'b prid. - zao, podao,
zloban pronyrie, � s. - zlo, podlost,
zlobnost, lukavost pronyriti, -IjQ, -riši - postići lu
kavstvom pronyr'b, -a m. - zlo pronyrr.stvo, -a s. - zlo, pakost
proobražeme, � s. - uvod, po.četak; prikazivanje, slika
proobraziti, -a!Q, -aziAi - pre.dočiti, predstaviti, pokazati
proobrazovanie, � s. - uvod, početak; primjer, uzor
propadr. / propast .. , -i Ž. - I»' nor, provalija, jama
propinati, -ajQ, -aeAi - rastezati, razapinjati, napinjati
proplakati �, -lačQ s�, -lačeAi � - proplakati, rasplakati se.
propovfJdanie, � s. - proglas; zagovor; propovijedanje; predvidanje
propovfJdatel .. , -a m. - glasnik, propovjedatelj, proglasitelj
propovfJdati, -ajQ, -aeAi - proglašavati; pretkazivati; propovijedati; zagovarati
propovfJdovati, -ujQ, -ueAi -proglaAavati, zagovarati
propovfJdr., -i Ž. - proglas, propovijed
propovfJdr.nik'b, -a m. - glasnik, propovjednik, proglasitelj
propovfJdfJti, -vemb (-vede), -vesi -proglasiti, prop�vijeda-ti, pretkazati
214
pro�ti, -pbnQ, -pbneAi - rastegnuti, razapeti, napeti
pro"tie, � s. - raspeće proraziti, -ra!Q, -raziAi - udari
ti, probiti prorazumfJvati, -ajQ, -aeAi -ra
zumijevati
prorastiti, -aćQ, -astiAi -uzrasti prorečeme, � s. - proricanje,
proročanstvo, pretkazanje; usp. proricanie
proreci, --ekQ, -ečeAi; aor. proreh'b - proreći, pretkazati
proricanie, � s. - proricanje, proročanstvo, pretkazanje; usp. prorečeme
proricati, -ičQ, -ičeAi / -ajQ, -aeši - proricati, pretkazivati; dobavljati, pribavljati
prorokr., -a m. - prorok proročica, � Ž. - proročica proroč .. / proročr.sk'b prid. -
proročki proročr.sky prilo - proročki proročr.stvo, -a m. - proročan
stvo, proricanje proročr.stvovati, -ujQ, -ueši -
proricati, pretkazivati prosaditi, -aždQ, -adiši - rastr
gnuti, razbiti
prosvora, -y ž. -pričest, hostija; usp. prosfora
prosvr.tfJti, -bĆQ, -VbtiAi - razjasniti, pojasniti; javiti se
prosvfJtiti, �Q, �tiAi - prosvijetliti, zasjati; rasvijetliti, otkriti
prosvfJcati, -ajQ, -aeAi - prosvjetljavati, svijetliti; pojaAnjavati, otkrivati
prosvfJceme, � S. - svjetlo, prosvjetljenje; razjaAnjenje; pojavljivanje
prositel .. , -a m. - prosjak prositi, proAQ, prosiši - moliti,
prositi, zahtijevati; željeti; pitati
prosifJti, �jQ, �Ai - zasjati proskup .. stvo, -a S. - potkuplji
vost proslaviti, -vljQ, -viši -proslavi
ti, učiniti slavnim, veličati; razglasiti
proslavl�ti, �jQ, �Ai - proslavljati, činiti slavnim, veličati; razglaAavati
proslutie, � S. - slava proslr.ziti, -bŽQ, -bziAi - propla
kati, rasplakati se proslyšati, -šQ, -Aiši - pročuti,
ponovno čuti
215
prosmi6ti�, -m�jQ �, -m�Ai s� - nasmijati se
pro8Dll"aidati, -ždajQ, -ždaeši nagrdivati
prostiti, prOĆQ, prostiši - otpu. sti�ij osloboditi '
prosto prilo - jednostavno, samo; usp. prost�
prostovl ..... prid. - gologlav prostostIt, -i ž. -jednostavnost,
čednost, bezazlenost prostranie, -es. -prostranstvo;
iskrenost, otvorenost prostraniti, -njQ, -niši - raširi·
ti, proširiti (prostorom) prostrano prilo - prostrano, ši
rokOj iskreno prostran ... prid. - prostran, ši-
rok; iskren, otvoren prostranr.no V. prostrano prostranItD ... V. prostran ... prostraDlt8tvo, -as. - prostran-
stvo; iskrenost, otvorenost prostr�ti, -t'b:rjQ, -t'breši - pro
strijeti, raširiti, ispružiti, pružiti, uspraviti
prost ... prid. - jednostavan, iskren, otvoren; uspravan
prostyni, � Ž. -bezazlenost, nedužnostj jednostavnost; oprost, oproštenje
prost6 prilo - jednostavnoj usp. prosto
prostora, -y ž. - hostija, pričest; usp. prosvora
prosypati, -pljQ, -pleši / -ajQ, -aeši - prosuti, prosipati j rasuti, rasipati
pros6kati, -ajQ, -aeši - sjea,. prosijecati
pros6sti �, pros�Q s�, pros�eši s� - raspuknuti se, prsnuti
pros66ti, -s�jQ, -s�eAi -prosijati protasii, -a m. - Protazij(e), 08.
ime protu ... V. protuii protvariti, -r�jQ, -r�eAi - pri
premiti protesati, -eiJQ, -eAeši - razbiti,
razlupati protiviti �, -vljQ s�, -viši � -
usprotiviti se, protiviti se; oduprijeti se, odupirati se
protivlenie, -e s. - protivljenje, suprotstavljanje; neposluAnost
protivleti �, -ejQ, -eeši � -protiviti se, odupirati se
protivo prijed. s D - protiv; prema, s obzirom na
protiV'JJ / protiVI> prijed. 8 D i prilo - protiv
216
protiVl>nik ... , -a m. - protivnik, neprijatelj
protiVl>ničlt prid. - protivnički, neprijateljski
protiVItDO / protiVl>n� prijed. s D i prilo - protiv; suprotn,o
protivltn ... prid. - protivan, suprotan; neprijateljski; neposlušan
protiVlt8tvo, -a s. - protivljenje; zla sudbina, nesreća
protivQ prijed. s D i G - protiv, nasuprot, ususret
protl ... kovati, -ujQ, -ueAi - istumačiti, objasniti
protngDQti, -nQ, -neAi - rastrgnuti, razoriti, raskinuti
Protrl>3ati, -ajQ, -aeAi - raskidati
prot�gDQti, -nQ, -neAi - protegnuti, ispružiti
pro�žltno prilo - s naporom; snažno
prouvedeti, -Vemb, -vesi - una-prijed znati
proučati, -ajQ, -aeAi -poučavati profit ... , -a m. - prorok probladiti, -aždQ, -adiAi - ohla-
diti problaždenie, -e s. -osvježenje
prohoditi, -oždQ, -odiAi - prolaziti, Airiti se
prohoždenie, -e s. - prolaz, prijelaz
procvisti, -VbtQ, -vbteši - procvaSti, procvjetati
procvitati, -ajQ, ,-aeši - procvasti, procvjetati
pročee prilo - dalje, nadalje pročU prid. - ostali, drugi; slje
deći pročl>nii / prooltnyi prid. -
ostali, drugi proeenie, -e s. - oproAtenje,
oprost prošenie, -e s. -molitva, molba proiibati �, -ajQ s�, -aeAi � -
klijati, nicati, izbijati pr'l>voV'JJzleženie / Pr'l>voV'JJ
zl�ganie, -e s. - sjedenje za stolom na počasnome mjestu
pnvozl>dan ... prid. - prvi stvo-renj usp. prltvos ... tvoren
pr'l>voe priZ. - isprva, prvo, na početku, ponajprvo
pr'l>vomQČenik'l>, -a m. - prvomučenik
pnvomQČenica, � Ž. - prvomučenica
pnvorodl>cb, -a m. - prvorode- ' nac
21 7
pn.V08'1>tvoren'h prid. - prvi stvoren; usp. pn.vozbCian'h
pn.vyi, pn.va�, pn.voe red. broj - prvi, prva, prvo
pn.WllhCb, -a m. - prvorode- . nac, prvenac
pn.v� prilo - prije, ranije, prvo; ponajprije, prvi put
pn.pbrice V . poPbriee
pn.si, -ii Ž, pl. t. - prsa
pl'bStenb, -a m. - prsten
Pl"hSt'h, -a m. - prst
Pl"hStb, -a m. - prah, zemlja
Pl"hStbD'h prid. - od praha; ze-mljani
pn.tiCb, -a m. - krpa, dronjak
pn.V6IlhCb, -a m. -prvorođenac, prvenac
pn.t'h, -a m. - komad tkanine, stijenj
pribivati, -ajQ, -aeši - lomiti, slamati
pribiti, -ijQ, -ieši - prelomiti, slomiti
priblBgb prid. - predobar, vrlo dobar
priblažen'h prid. - blagoslovljen, blažen
pribrati, -bOljQ, -boreši - nadvladati, svladati, pobijediti
pribyvanie, � 8. - život; prebivanje; ustrajnost
pribyvati, -ajQ, -aeši - živjeti. prebivati, boraviti
pribyti, -bQdQ, -bQdeši - poži· vjeti, proboraviti, opstati, ustrajati
privelik'h prid. - prevelik
privesti, 1 pr�vedQ, pr�vedeši -prevesti (prevedem . . . )
pr�vesti, 2 pr�vezQ, pr@vezeši -prevesti (prevezem .. . )
pr�vitati, -ajQ, -aeši - preseliti
priviti, -ijQ, -ieši - zamotati, uviti
privl6C1, -1�kQ, -lečeši - prevući; skloniti
pr�vratiti, -ačQ, -atiši -prevali. ti, oboriti, prevrnuti; okrenuti, promijeniti; upotrijebiti
privracati, -CajQ, -eaeši - prevaljivati, obarati, prevrtati
privriditi, -reždQ, -rediši �
oštetiti
priV'hZVbriti, -rjQ, -riši - uzavreti, zakipjeti
priV'hziti, -idQ, -ideši - nadići, prevladati, prijeći
priV'hznesti, -SQ, -seši - uzvisiti, uzdići
218
priVbZnositi, -oŠQ, -osiši -podizati, uzdizati
priV'hshoditi, -oždQ, -odiši nadvisiti, nadmašiti
pr�vysprbDb prid. - najviši
privyiii/privyibDb prid. - naj-viši
privha, -y ž. - zastor
pr�dČbD'h prid. - vječan
pr�grad.iti, -aždQ, -adiši - ogra-diti
pri�ienie, -EJ S. - grijeh, pogreška, zabuna
pr�gr�iiti, -šQ, -šiši - griješiti
pr�gybati, -ajQ, -aeši - svijati, pregibati
pr�gyni / pregyne, � Ž. - divlji gorski kraj
pregqcb.nica, � Ž. - citara
predaVbnik'h, -a m. - izdajnik; usp. pridaditelb
pr�daditeleV'h prid. - izdaj nikov
predaditelb, -a m. - izdajnik; usp. pridaVbnik'h
pridanie, �s. -isporuka; tradicija, predanje; žrtvovanje
pridanbnik'h, -a m. - izdajica, izdajnik
pridateib, -a m. - izdajica, izdajnik
pr�dati, -damb, -dasi - predati
priddnie, -EJ S. - predaja, isporuka; tradicija, predanje; izdaja
pr�daeti, -ajQ, -aeši -predavati, isporučivati, povjeravati; ustanovljavati; otpravljati se kamo; žrtvovati
pride16vati, -vajQ, -vaeši - pobjeđivati, nadvladavati
pr�deleti, -lejQ, -l�ši - pobijediti, nadvladati
pr�di prilo - ispred, naprijed, sprijeda
pridiVbn'h prid. - predivan, čudesan
pridobro prilo - predobro, izvrsno
predobn. prid. -predobar, vrlo dobar, izvrstan
predoievati, -ajQ, -seši - pobijediti, nadvladati
predol�nie, -EJ S. - pobjeda
predoi6ti, -lejQ, -leeši - pobijediti, nadvladati
pridrap prid. - skupocjen, dragocjen
219
pricln.iati, -žQ, -žiši - držati u svojim rukama; vladati j pridr-žavati se
.
prid ... prijed. s A i I - (is)pred; prije
prid ... bon.nik'h, -a m. - borac na prvoj liniji
prid. ... varlti, -rjQ, -riti -prethoditi; preteći, prestići
prid ... varlJti, -rejQ, -reeši -prethoditi; pretjecati, prestizati
prid. ... vesti, �Q, �eši - dovesti
prid.'itdvorie, --il s. - predvorje
prid ... z ... vanie, --il s. - počasno mjesto za stolom
prid ... izvoditi, -aždQ, -adiši -svjedočiti
prid ... iti, -idQ, -ideši -prethoditi, ići pred kim
prid�ti, -gajQ, -gReši -predlagati; stavljati ispred
prid ... leiati, -žQ, -žiši - ležati pred kim/čim
prid ... loienie, --il s. - stavljanje, prinošenje; odredba; namjera; napor
prid ... loiiti, -žQ, -žiši - predložiti, staviti ispred
prid ... pb.č.n ... prid. - borac na prvoj liniji
prid"'pokazati, -kažQ, -kažeši - prije pokazati
prid. ... polagati, -gajQ, -gaeši -stavljati ispred
prid"'postaviti, -vljQ, -viši -pretpostaviti, postaviti ispred; donijeti jelo na stol; dovesti
prid ... pos ... lati, -8"bljQ, -8"bleši -poslati prije; izaslati
prid. ... Pbsanie� --il s. - primjer, uzor
pr�d ... reci, -rekQ, -rečeši - reći prije
prid ... staviti, -vljQ, -viši - stati ispred; prisustvovati; . služiti, pomagati
prid ... stati, -anQ, -aneši - stati ispred; pomoći
pridwtolie, --il s. -počasno mjesto za stolom
prid ... st�ti, -ajQ, -aiši - stajati ispred; nazočiti, prisustvovati; služiti, pomagati
prid.�anie, -a s. - predsjedanje
prid'h8&ti, -s�Q, -�eši - zauzeti počasno mjesto za stolom
prid ... teci, -tekQ, -tečeši - prebjeći, pobjeći pred kim/čim
220
prid ... teča, � ž. - preteča, koji ide pred kim/čim
prM ... hoditi, -hoždQ, -hodiši -poći naprijed
prM. v. prid ... prid.n. prid. - prednji, pret
hodni, raniji, prvi, glavni
pri�rati, -derQ, -dereši - rastrgnuti
prM�d ... v. prad�d ... prid�b., -a m. - granica; kraj,
predio
prid�ti / prid��ti, -dejQ, -deeši - braniti
pr� v. priide priiasati, -sajQ, -saeši - užasa
vati se
priide prijed. s G i prilo - prije, pred; isprva, ranije, prije, davno
pr�idebyvyi prid. - prijašnji
priideV'hzleganie, --il s. - počasno mjesto za stolom
priidezvanie, --il s. - prethodni poziv
priide(na)rečen ... prid. - prije spomenuti
prižde8V�cen ... prid. - prethodno posvećen
priždesyi prid. - prijašnji
priid_danie, --il s. - počasno mjesto za stolom
prii�nik:J" -a m. - kormilarov pomoćnik
prii�n.prid. -prijašnji, stariji
prizon.no prilo - prezirno, drsko
prizon.stvo, -a s. - prezir, drskost
priz�nie, --il s. - nadzor; omaška, propust
priz.riti, -rjQ, -riši - promotriti, promatrati; previdjeti, pre-vidati
.
pr�izlihapril. - to više, štoviše
priiznuriti, -rjQ, -nši - prevariti
pr�imati, preemljQ, preemleši -primati, prihvaćati
priimbnik ... , -a m. - nasljednik
priispocb.n. prid. - najdonji, najniži, najdublji, podzemni
priiti, preidQ, preideši -poći, otputiti se; prijeći, proći, otići
pr�klada, -y ž. -poprečna greda
priklan�ti, --iljQ, --ileši -naginjati se, klanjati se·
priklonenie, --ils. -naklon, klanjanje
221
prikloniti, -njQ, -niši - nagnuti, pokloniti se; prikloniti kol�n� - (po)kleknuti
priknmiti, -m.ljQ, -miši - nahraniti (do sita)
priknstiti, -bĆQ, -bstiši - prekrižiti
prikrt.Cati, -ajQ, -aeši - prekrižiti
prikutiti, -ucQ, -utiši -ukrasiti
prilagati, -gajQ, -gaeši - prevrtati, obarati; mijenjati; otklanjati; prevoditi
prilaziti, -ažQ, -aziši -prelaziti
prilamati, -majQ, -maeši - lomiti, prelamati
prilivati, -ajQ, -aeši - prelijeva-ti; preplaviti
pr�lih'h prid. - prekOInjeran
pr�licati, -ajQ, -aeši - varati
pr�liiJti (s�), -lejQ (sQ), -leeši (sQ) - preliti (se), preteći
priJliiJti s�, -iejQ SQ, -ieeši SQ -prelijevati (se), pretjecati
prilog'b, -a m. - proljev
priloženie, --e s. - promjena, izmjena; prijevod
priložiti, -žQ, -žiši - prenijeti; promijeniti; prevesti; obratiti
prilomiti -m.ljQ, -miši - prelo- , miti, slomiti
prilomlenie, --e s. - prijelom pr�b .. titi, -bĆq, -bstiši - preva
riti, obmanuti, zavesti pr�""tb, -i ž. - prevara, obma
na, zabluda prilbstbnik'h, -a m. - varalica pril..cati, -ajQ, -aeši - varati,
obmanjivati, zavoditi pril..cenie, --e s. - varka, ob-
mana pril�p'h prid. - uzvišen pril�sti, -lezQ, -lezeši - prijeći priljubod�i, --e m. - preljubnik priljubodiJiprid. -preljubnički priljubodiJin'h prid. - preljub ni .priJjubod�istvo, -a s. -preljub priljubod�istVbJl'h prid. - pre-
ljubni, preljubnički priljubod�nie, --e s. - preljub priJjubodiJiJti, --ejQ, --eeši - čini
ti preljub priJjuby, preljub-bve, preljub'bvi
ž. - preljub; priJjuby diJiJti (tvoriti) -;- činiti preljub
prilQkaV'h prid. - vrlo podao; vrlo lukav
primetati, --eCQ, --eceši / -ajQ, -aeši - premetati, pripadati
222
primilostiV'h prid. - premilostiv, premilosrdan
priminovati, -ujQ, -ueši - prekoračivati, prelaziti; prolaziti
priminQti, -nQ, -neši -prekoračiti, prijeći; proći
primlbknQti, -nQ, -neši - umuknuti, zašutjeti
pr�mlbčati, -čQ, -čiši - zaAutjeti, prešutjeti
pr�mo prijed. s D i G i prilo -prema, nasuprot
primoci, -ogQ, -ožeši - nadvladati, svladati, pobijediti
pr�mraČbn'h prid. - posve taman
pr�muditi, -uždQ, -udiši - pričekati, počekati; oklijevati
priJm'hnog'b prid. - mnogobrojan, preobilan
primb prilo - pravo, pravilno primbdiV'h prid. - ovlaAten; ob
vezan primbnr. prid. - nasuprotan primiJna, -y Ž. - promjena, iz
mjena, razmjena primiJniti, -njQ, -niši -promije
niti, izmijeniti, zamijeniti
priJm�novati, -ujQ, -ueši - razmijeniti, zamijeniti
primiJnr.nik'h, -a m. - sljMbenik, nasljednik
primiJniJti �, -nejQ SQ, -nMi SQ - mijenjati se
primiJriti, -rjQ, -riši - premjeri-ti, izmjeriti
primiJtati V. primetati
primQdro prilo - vrlo mudro
priJmQdrostiti, -OCQ, -ostiši -biti pametan, mudar
primqdrostb, -i Ž. - mudrost, znanje
primqdrostbn'h prid. - koji se odnosi na mudrost, znanje
primQdr'h prid. - vrlo mudar; promišljen; umješan
pr�mQdriti �, --ejQ SQ, --eeši SQ postati mudar, mudrovati
primQždriti � V. priJmQdriJti �
prinemaganie, --e S. - malodušnost, obeshrabrenost
priJnemagati, -gajQ, -gaeši -biti malodušan, izgubiti hrabrost; iznemoći; biti nehajan
prinemoei, -ogQ, -ožeši -poČeti se loše osjećati, klonuti
priJnesti, -sQ, -seši - prenijeti; promijeniti, izmijeniti
223
prinoienie, -e 8. - prinOšenje, prenošenje
pr�bidAti, -iždQ, -idiši - učiniti što krivo, nanijeti štetu; prezreti
p*blACi s�, -MkQ s�, -leČeši s� - preobući se, presvući se
p*braienie; -e 8. - promjena, preobrazba, pretvorba
· preobraziti, -RŽQ, -aziši - promijeniti, preobraziti, pretvoriti
pr�brazovati s�, -ujQ s�, -ueši s� - mijenjati se, pretvarati
prAodolAti, -lejQ, -leeši -pobije-diti, na(ljačati
p*tbCb v. praotbcb · prepacia v. prefaciA prepirati, -ajQ, -aeši - gaziti,
obeščašćivati, oskvrnjivati; uvjeravati
· prepisati, -ajQ, -aeši -prepisati, pripisati
prepiteti, -tejQ, -teeši - nahraniti, nasititi; udomiti, pobrinuti se .
prAplavati, -vajQ, -vaeši -ploviti preko, preplivati preko
prepladbnie, -e 8. - samo podne prApluti, -lovQ, -loveši - preplo
viti, preplivati
prepodobie, -e 8. - pravednost, svetost
prepodobbn'b prid. - dostojan poštovanja; svet; pravedan, častan
prepodobbnA prilo - pravedno, sveto
prePokoitl, -kojQ, -koiši - umiriti, smiriti
prApoloviti, -vljQ, -viši - prepoloviti
prApolovlenie, -e 8. - polovica, polovina
prepoAsati, -ajQ, -aeši / -oešQ, -oeAeši - opasati se
prAprovaidati, -ždajQ, -ždaeši - provoditi
preprovoditi, -voždQ, -vodiši -provodliti (vrijeme)
preprost'b prid. - jednostavan, iskren
preprostb / preproste prilo -jednostavno, sasvim
preprqd- v. praprqdprepr.renie, -e 8. -nagovaranje,
uvjeravanje prepbreti, -rjQ, -riši - nagovori.
ti, uvjeriti prepeti, -pojQ, -poeši - slaviti
(pjesmom)
224
prereci, -rekQ, -rečešj -prekoriti, posvađati se
prericati, -ajQ, -aeši - nagovarati, uvjeravati
preroV'b, -a m. -jarak, pećina prAroditelhJl'b V. prarodite
lbn'b prArezati, -režQ, -režeši -prere
zati, razdijeliti prerekanie, -e 8. - svađa, pre
pirka; proturječje prerekati, -ajQ, -aeši - nagovo-
riti, uvjeriti; proturječiti presvAtw'b prid. - presvijetao prAsv�t'b prid. - presvet preseliti, -ljQ, -liši - preseliti,
iseliti, prognati preselenie, -e 8. - preseljenje,
iseljenje preselbnik'b, -a m. - doseljenik,
tuđinac preskvr'bnhJl'b prid. - nečist,
uprljan preskočiti, -,čQ, -,čiši - presko-
čiti preskrbbbn'b prid. -vrlo tužan prAslaVbn'b prid. - preslavan preslavne prilo - preslavno pres1ušanie, -e 8. - neposluš-
nost, tvrdoglavost
prAsIUŠ8ti, -ajQ, -aeši - biti neposlušan, tvrdoglav
prAspevati, -ajQ, -aeši - svladati, svladavati; prekoračiti, prekoračivati; nadmašiti, nadmašivati
prespAti, -pejQ, -peeši - svladati, nadmašiti, prekoračiti; uznastojati
pre�ti, -pejQ, -peeši - svladavati, nadmašivati, prekoračivati
prestaviti, -vljQ, -viši - prenijeti, premjestiti, ukloniti, podignuti; ustvrditi; umrijeti
prestavlenie, -e 8. - premještanje, preseljenje, uklanjanje; smrt
prestavlAti, -IejQ, -leeši - prenašati, premještati; umirati .
prestareti (�), -rejQ (s�), -reeši (s�) - prestarjeti
prestati, -anQ, -aneši - prestati; stati pred koga/što
prestaeti, -tajQ, -taeši - prestajati
prestol'b, -a m. -sjedalo, stolica; prijestolje; U8p. stol'b
prestoenie, -e 8. - nazočnost, prisutnost; služba
225
priJstoflti, -ojQ, -oiši - stajati (pred kim/čim); pomagati, služiti
prflstradati, -dajQ, -daeši / -raždQ, -raždeši -trpjeti, patiti
priJstranflti �, -nejQ s�, -neeši s� - naginjati, biti naklon
priJstqpati, -tYQ, -aeši - prelaziti, prestupati
priJstqpiti, -pljQ, -piši - prijeći, prestupiti
priJstqplenie, -e s. - prestupanje, prijestup
priJstqpokl,tie, -e s. - lažna prisega, krivokletstvo
priJStqpbnikb, -a m. - prijestupnik, krivokletnik, otpadnik
pr�s�d�ti, -seždQ, -sediši - čekati u zasjedi
pr��ci, -sekQ, -sečeši -presjeći
priJ�3ati, -s�žQ, -s�žeši - presizati, zahvaćati
priJsQciti, -čQ, -čiši - isušiti
priJtvareti, -rejQ, -reeši - mijenjati, pretvarati
priJtvoriti, -rjQ, -riši - promijeniti, pretvoriti
priJteei, -tekQ, -tečeši - preteći, proći
prflti s� v. PbriJti s�
priJtirati, -tYQ, -aeši - piliti
prfltiti, precQ, pretiši - prijetiti; prekoravati; zapovijedati; razljutiti se
priJtorii v. pretorii priJton. v. preton. priJtn.gnqti, -nQ, -neši - rastr-
gnuti
prfltn.3ati, -tYQ, -aeši - trgati
priJtn.pfJnie, -e s. - trpljenje, patnja
priJtn.pflti, -pljQ, -piši - pretrpjeti, izdržati
priJtriJbiV'h prid. - znatiželjan
priJtriJti, -tbrjQ, -tbreši - prepiliti
priJt1.lmqti, -nQ, -neši - udariti o što, spotaknuti se
priJtbDlbn1> prid. -posve taman
priJtflkati, -tYQ, -aeši - pretjecati
priJtykanie, -e s. - zapreka
priJtykati, -ajQ, -aeši - zaprečivati; spoticati se
priJfaci�, � ž. -uvodna molitva
prflhaidati, -ždtYQ, -ždaeši -prelaziti
pr�hvaliti, -ljQ, -liši - hvaliti, veličati, slaviti
226
prflhvalbnb prid. - hvaljen, veličan, slavljen
pr�hodim1> prid. - prolazan, prohodan
priJhoditi, -oždQ, -odiši - prelaziti, presizati, prolaziti
pr�hodbB1> prid. - prolazan, prohodan
prflčist1. prid. - posve čist
prfJčuditi S" -uždQ s�, -udiši 8� -jako se čuditi
prflčbstb, -i ž. - blagost, milost
prflČb8tbn1> prid. - prečastan, častan
priJcedn. prid. - premilostiv, milosrdan
priJCenie, -e s. - prijetnja; kazna, odmazda; prigovor
priJflhati, preedQ, preedeši, aor. preed'b / preedoh'b - prevesti se, preploviti
priJe v. pr�žde pr�j�ti, preimQ, preimeši -
(pre)uzeti, primiti; dobiti
pr�sti, pr�dQ, pr�deši - presti
p�tati, -tYQ, -aeši - tlačiti; zabrinjavati
prqg'b, -a m. - skakavac
prqžati s�, -ajQ s�, -aeši s� -pružati se, prostirati se
prqtie, -e 8. - pruće
psalbmOS'b v. psal1>m1> psal1>m1>, -a m. - psalam psal1>mb8k1> prid. - psalamski
PSal(1))tyrb, -a m. - psaltir
pustiti, pUĆQ, pustiši - pustiti, osloboditi, otpustiti; poslati, spustiti, ostaviti, dopustiti
pustota, -y ž. - praznina
pustoAb, -i ž. - raspuštenost, neobuzdanost
pustoAbn1> prid. - prazan, uzaludan
pust1> prid. -pust, zapušten, napušten, osamljen
pustyni, � ž. - pustinja, pustoš, samoća; isposnica; pustošenje
pustynbnik1>, -a m. - pustinjak
pustynbn1> prid. - pustinjski, pustinjački
pustynbsk1> prid. - pustinjski
pucati, -tYQ, -aeši - puštati, otpuštati, oslobađati; slati
pucenica, � ž. - iz braka otpuštena žena
p1>vanie, -e s. - nada, povjerenje, pouzdanje
p1>vati, -ajQ, -aeši - pouzdati se, nadati se
p1>pbrice v· poPbrice
227
pvati, perQ, pereši - tući p ... al .. tyn. 1). p.al(-.)tyn. p .. tem.cb, -a m. - ptiče, ptić p-.tiab, -a m. - ptiče, ptić ' . p .. tica, � ž. - ptica p-.tAru.cb l). p .. tem.Cb pltk .. b, -a m. - smola, pakao pbl'ati, perQ, perem - prhnuti,
uzletjeti pbrinie, � B. - prigovor pbriti I�, -rjQ s�, -riši � - prigo
varati, svađati se Pbri, � ž. - svađa, prigovaraI\ie;
sudski proces; problem, zapreka
phlanie, � B. - nešto napisano (tekst), pisaI\ie, pismo; UBp. pysanie
phlati, pišQ, pišem - (na)pisati; (na)slikati; (na)risati
PhlU prid. - pasji phi", -a m. - pas Phlhlky prilo - kao pas pbtica 1). p .. tica pbCbl .. , -a m. - smola pbCblbn .. prid. - smolav, pun
smole pi>Šenica, � ž. - žito, pšenica pbŠeniČ..n .. prid. - žitni, pše
nični
Pbienbn" 1). pbŠeničbn .. pysanie, � B. - nešto napisano
(tekst), pisanje, pismo; UBp. phlanie
pytanie, � B. - istraživanje pytati, -ajQ, -aeši - istraživati �b, -a m . - pjevač pAgotiVI> prid. - gubav pAgoty, -'b ž, pl. t. - guba pAnie, � B. - pjevaI\ie, pjev;
himan; počasna pjesma; UBp. pAtie
pAniti, -njQ, -niši - pjeniti pAny, -'b ž, pl. t. - pjena pAnbn .. prid. - zapjenjen, pjenav pAn�ibnik .. , -a m. - mjenjač
novca pAn�3b, -a m. - novac, moneta pAroVI> 1). priroVI> pAlm., -i Ž. - pjevaI\ie, pjev; hi
man; počasna pjesma pAsnbn .. prid. -koji se odnosi na
pjesmu, himan pAstun .. , -a m. - odgajatelj, nje-
govatelj pAs .. k .. , -a m. - pijesak pAtelb, -a m. - pijetao pAti, pojQ, poeši - pjevati petie, --e S. - pjevaI\ie, pjev; UBp.
penie
228
pAib prilo - pješice
�cb., -i Ž. - pedalj
�ta, -y Ž. - peta
p�ti, pbnQ, pbneši - raspeti
p�tide�h, "tide�taA, "ti-de�toe red. broj - pedeseti, pedeseta, pedeseto
p�tikoltie, � B. - blagdan Duhova; UBp. "tbde�tbnica, rusali�
p�tiko.tii, � Ž. -blagdan Duhova; UBp. p�tbde�tbnica, ru-8ali�
p�tikostiin .. 1). "tiko8tbn ..
�tiko8tiA 1). p�tiko8tU
p�tiko8tbn .. prid. - duhovski
p�h gl. broj - pet
"hka, -y ž. - Sveta Petka, OB. ime; UBp. paraskeVl>gi(i)
p�hk .. , -a m. - petak "tbde�tbnica, � Ž. - blagdan
Duhova; usp. p�tikostie, "tik08tii, rusali�
p�tbdes�tbn .. prid. - pedeseti; duhovski
p�tyi, "taA, "toe red. broj -peti, peta, peto
PQto, -a B. - lanac, okovi PQtb, -i m. - put, staza, prolaz pqtbnik .. , -a m. - putnik, prola-
znik pqtbn .. prid. - putni pqtbutro8iA, � Ž. / pqtblhltvie,
� S. - putovaI\ie pQČina, -y Ž. - more; dubina pironia, � Ž. - Pironija, OB. ime
229
b R P
r - slovo »rbCi«; . b . - broj 100, . p . - broj 100
raba, -y ž. - slu�kinja, robiI\ia; djevojka
rabiiprid. - ropski, služinski rabiiskr. prid. - ropski, služin
ski; prisilni rabičicb, -a m. - dječak; sluga rabota, -y ž. - služeI\ie, poda
ništvo rabotanie, -e s. - služenje, po
daništvo rabotati, -ajQ, -aeši - robovati,
služiti rabotbD'It prid. - služinski, pot
čiI\ieni rab'lt, -a m. - sluga, rob rabynt, � ž. - sluškinja, ropki
I\ia
rabbSk'lt prid. - ropski ravvi neskl. m. - učitelju; usp
raV'hvi / ravr.vi ravvuni v. ravvi / raV'hvi l
ravr.vi raV'hvi / ravr.vi neskl. - učitelju.
usp. ravvi raVbDO prilo - ravno, jednako,
isto raVbDoestbstvr.D'It prid. - iste
prirode ravr.DočbstbD'It prid. - istovrije
dan, jednako ugledan, jednako častan
ravr.D'It prid. - ravan ravr.DbStvr.De prilo - ravno, jed
nako radi prijed. s G - zbog, radij
togo radi / sego radi - radi
230
toga; česo radi - zašto; ego<že radi - radi I\iega, i zato
raditi, raždQ, radi�i - skrbiti se, brinuti se
radovati �, -ujQ s�, -ue�i � -veseliti se, radovati se
radostb, -i ž. - radost, veselje radostbDo prilo - radosno radost"D'It prid. - radostan
radoćia, � Ž. - radost rad'lt prid: - radostan, veseo;
z'ltlu rad'lt - zlonamjeran, zlurad
radbma V. radi radeti, raždQ, radi�i -rado činiti
rsždati (�), -ajQ (s�), -aeši (s�) - rađati (se)
rsždežeDie, -e s. - plamen, 0gaI\i, požar
rsždeci, --egQ, --ežeši - raspaliti, ražeći
rsždie, -e s, zb. im. - šiblje razareti, -rejQ, -reeši - razarati,
uni�tavati, rušiti
razbivati, -ajQ, -aeši - razbijati, udarati (o zemlju), drobiti
razbiti, -ijQ, -ie�i - razbiti, srav� niti sa zemljom
razboi, -e m. -razbojstvo, zločin
razboinik'lt, -a m. - razbojni�, zločinac, ubojica
razboisk'lt prid. - razbojnički razboistvo, -a s. - razbojstvo,
grabež razbolenie, -e s. - oboljeI\ie
razboleti (�), -ljQ (s�), -lim (�) - razboljeti se
razbegnQti 8�, -nQ s�, -nem � razbježati se
razvariti, -rjQ, -riši - raskuhati, rastopiti, rastaliti
razvesti, --edQ, --ede�i - razvesti razvlačiti, -čQ, -čiši - razvlačiti,
razbacivati, rasipati, raznositi
razvoditi (8�), -oždQ (s�), -o�i (s�) - razvoditi, rascijepiti
razvratiti, -acQ, -atiši - razrušiti, uništiti
razvracati, -ajQ, -aeši - rušiti, uništavati, činiti opačine
razvracenie, -e s. - pokvarenost, razvrat, sablazan
razvr'ltzati, -ajQ, -aeši - rastvarati, otvarati
razvr'ltzenie, -e S. - uzbudeI\ie, uzrujavaJ\je
razvresti, -rbZQ, -rbzeši - otvoriti, rastvoriti, razbiti
231
razvrici, -l"bgQ, -l"bžeši - odbaciti, razbiti, rastvoriti
razv� prijed. 8 G i prilo - osim; samo, isključivo; razvil ace -osim ako
razga V. rozga razgarati �, -rajQ s�, -raeAi s�
razgarati se
razgn6vati, -ajQ, -aeši - ljutiti, dražiti
razgn�viti, -vljQ, -viAi - razgnjeviti, razljutiti, raspaliti
razgoriti s�, -rjQ s�, -riAi s� -razgorjeti se, raspaliti se
razgrabiti, -bljQ, -biAi - razgrabiti, opljačkati
razgrablenie, � 8. - grabež, pljačka
razgn.d�ti, �jQ, �eAi - uzoholiti se, postati drzak
razpnati, raždenQ, raždeneAi -razagnati, razjuriti; sruAiti
razpnQti, -nQ, -neAi - razviti, razmotati, raAiriti
razdavati, -ajQ, -aeši - razdavati, razdijeliti
razdaVLnik'b, -a m. - rasipnik
razda6ti, -ajQ, -aeši - razdavati, dijeliti
razdviženie, � S. - otvaranje, otvor
razdirati, -ajQ, -aeAi -trgati, derati
razdon, -a m. - smutnja, skandal
razdražiti, -žQ, -žiAi - razdraži. ti, rasrditi; pobuniti se
razdraziti, -ažQ, -ažiAi - sruAiti, spustiti; razbiti
razdrobiti, -bljQ, -biAi - razdrobiti, usitniti
razdruiati, -ajQ, -aeiii - uniAtavati, ruAiti
razdruienie, � S. - ruAevina
razdruiiti, -AQ, -AiAi - razruAiti, uniAtiti
razdriiati, -ajQ, -aeAi - razvezivati, oslobađati, opraAtati
razdriienie, � 8. - razrjeAenje, oslobođenje, oprost
razdriiiti, -iiQ, -AiAi - osloboditi, razriješiti
razm.rati, -derQ, -dereši -rastrgati, razdrijeti
razd6liti, -ljQ, -liši - razdijeliti, odijeliti, udijeliti
razd616ti, -lejQ, -leeA! - razdjeljivati, odjeljivati, udjeljivati
razd�enie, � 8. - dijeljenje, razlikovanje, nesuglasje
raziti �, -idQ s�, -ideši s� - razići se
232
razli6enie, � 8. - rastanak, razdvojba
razli6ie, � s. - razlika; inačica
raz1i6b prid. - različit, drukčiji; usp. razli6bn'b
razli6b(no) prilo - različito; usp. različb(n�)
raz1i6bn'b prid. - različit; usp. razli6b
različb(n6) prilo - različito, razno; usp. različb(nb)
razlomiti, -mljQ, -miAi - razlomiti, slomiti
razli6ti s�, -lejQ s�, -leeši s� -razlijevati se
razlQka, -y Ž. - rastava, dijeljenje; usp. razlQČenie
razlQČati, -ajQ, -aeši - rastavljati
razlQčenie, � s. - rastanak, dijeljenje; usp. razlQka
razlQČiti, --čjQ, --čiši - rastaviti; razlikovati
razmesti, -etQ, -eteši - razmesti, raAčistiti
razmysliti, -yšljQ, -ysliši - razmisliti, pomisliti
razmysl'b, -a m. - razmatranje, razmišljanje
razmyšlenie, � s. - kolebanje, premišljanje
razmyšl6ti, �jQ, �ši - smišljati, razmišljati
razm6žiti, �žQ, -žiši - otvoriti, razmaknuti
razm6siti, �AQ, �siši - smiješati, uvesti u zabludu, sablazniti
razm6iati, -ajQ, -aeši -miješati, uvoditi u zabludu, smućivati, sablažnjavati
razoriti, -rjQ, -riši - razoriti, istrijebiti, uništiti
razorenie, --e s. - razaranje, istrebljivanje
razumičbno prilo - razumno; usp. mQdr6, �no
razum'b, -a m. - razum, svrha, spoznanje, mudrost
r8ZUDlbno prilo - razumno, jasno; usp. mQdri, razumičbno
r8ZUDlbn'bprid. -razuman, mudar, poznat; razumbn'b byti - postati poznat
razum6vati, -ajQ, -aeši - razumijevati, znati, uočavati, prihvaćati, imati u vidu
razum6nie, � s. - shvaćanje, razumijevanje, prihvaćanje
razum6ti, --ejQ, �eši - razumjeti, uočiti, pojmiti, spoznati
razmatriti v. ras'bmatriti razbno prilo - različito, odije
ljeno
233
razbD1» prid. - različit, odijeljen razbDbStvie, --i!, s. / raZbDbstvo,
-a s. - razlika razbDbStvovati, -ujQ, -ueši - di
jeliti se, činiti razliku, razlikovati; izgoniti
rai, --i! m. - raj raisk1» prid. - rajski raka, -y ž. - grob, raka ralo, -a s. - ralo; usp. oralo rama, -y Ž. - Rama, zemlj. ramo, -a s. - pleće, rame rana, -y Ž. - rana, bolest; bijeda rano prilo - rano, ujutro raskaziti, -kažQ, -kaziši - sme-
tati
raska�ti s�, -ajQ s�, -aeši s� -pokajati se; ogorčiti se
raskvreti, -rjQ, -reši - rastopiti, razmočiti
raskolbD1» prid. - razdvojen, raskolni
raskopavati, -vajQ, -vaeši - raskapati, rušiti, iskapati
raskopati, -ajQ, -aeši - raskopati
raslabiti, -bljQ, -biši ,.- oslabiti, obnemoći
raslableD1» prid. - paraliziran, uzet
raslaMti, --i!jQ, --i!eši - oslabiti
rasmaCriti, --i!jQ, --i!eši - razmatrati
raspadati �, -<iajQ s�, -<iaeši s� - raspadati se
raspalina, -y Ž. - rascijep
raspalinbD1» prid. -rascijepljen
raspaleDie, -a S. - uspaljenje, strast
raspasti s�, -adQ �, -adeši s� -raspasti se
raspinati, -ajQ, -aeši - rasprostirati
rasplaždati s�, -ždajQ s�, -ždaeši S� - ploditi se, donositi rod
rasploditi �, -oždQ �, -odiši s� - rasploditi se, donijeti rod
raspoD1», -a m. - križ
rasprašiti, -ŠQ, -šiši - rasijati, razbacati
rasprostraniti, -njQ, -niši - rasprostraniti, raširiti
rasprostriti, -tbrQ, -tbreši -..:... prostrijeti, razaslati
raspri, � Ž. - razdor, raspra, spor; usp. rasPbrinie
raspustbD'b prid. - raspusni, ra- ! . .
zvodni; k'bJligy raspustt.nyj, - razvodni list
234
raspbl'bD1» prid. - proturječan, raskolnički
raspbrinie, -a S. - raspra, spor, razdor; usp. raspre
raspbriti, -rjQ, riši - prepirati se, dvoumiti se
rasp�ti, -pbnQ, -pbneši - razapeti
rasPfPtie, --i! S. - razapinjanje, raspelo
r88pQditi, -QždQ, -Qdiši - rastjerati
raspqtie, --i! S. - raspuće, raskrižje
rastačati, -ajQ, -aeši - razbacivati, tračiti
rastaeti, --i!jQ, --i!eši - rastapati (se), razvodnjavati; zaustavljati se, stajati dugo vrijeme
rastvoriti, -rjQ, -riši - promiješati, rastopiti
rastvoreDie, --i! S. - smiješani napitak; mješanac; raspored
rasti, rastQ, rasteši - rasti rastislav.. / rasticb, -a m. - Ra
stislav, os. ime; usp. rostislav..
rastrošiti, ,šQ, ,šiši - potrošiti, rasuti (imanje)
rastn.gati, -ajQ, -aeši - rastrgati, razoriti
rastn.gDQti, -nQ, -neši - rastrgnuti
rastn.ganie, --i! S. - rastrzanje, deranje, komadanje
rastn.3ati, -ajQ, -aeši - rastrza. ti, rastjerivati, trgati
rastočiti, -ČQ, -čiši - razmetati, rasuti
rast1», -a m. - stas, uzrast
rastbl�ti, --i!jQ, --i!eši - rastopiti se
rastQpiti, -pljQ, -piši - razdijeliti se
rashoditi �, -oždQ s�, -odiši s� - razilaziti se, rasprostraniti se
rashytiti, -YCQ, -ytiši - rastrgati, razvući
rashyeati, -ajQ, -aeši - grabiti, pljačkati
rasc�iti, -pljQ, -piši - rascijepiti, rasjeći
ras'bmatriti, --i!jQ, --i!eši - motriti
ras'bmotriti, -oerjQ, -otriši -razmotriti
rasypati, -pljQ, -pleši -razasuti, rasipati
raHdati �, -ajQ s�, -aeši � -pucati
235
r�enie, -e s. - rasjek(otina), razdioba
rasf!anie, -e s. - raspršenost, di- . jaspora
rasqditi, -QždQ, -Qdiši - presuditi
r8SQidati, -ajQ, -aeši - suditi, sporiti (se)
r8SQidenie, -e s. - zaključak ratai, -e m. - orač, ratar, zemljo
radnik rat .. , -i ž. - rat, bitka rat .. nik ... , -a m. - ratnik, nepri
jatelj rat .. niČbsk ... prid. - protivnički,
neprijateljski rat .. n ... prid. - ratni, bojni, ne-
prijateljski rafail ... , -a m. - Rafael, os. ime rahava, -y ž. - Rahaba, os. ime rahi(i)l ... neskl. ž. - Rahela, os.
ime račiti, -tQ, -tiši - htjeti, željeti,
izvoljeti račiea, � ž. - blagajna, riznica racenie, -e s. - rast, uzrast racisti, racbtQ, racbteši - izraču-
nati, prebrojiti raiiriti, -rjQ, -riši - raširiti (se),
rastvoriti (se)
raiir�ti, -ejQ, -eeši - širiti
rebro, -a s. - rebro; okrug
reveka, -y ž. - Rebeka, os. ime
red ... , -a m. - kola
remenr., remene, remeni m. -remen
remr.stvo, -a s. - umjetnost, umijeće
retiti s�, recQ s�, retiši s� - natje� cati se
ret .. , -i ž. - revnost, gorljivost, natjecanje, raspra
reci, rekQ, rečeši, imp. rbCi, rbCete - reći, spomenuti; reCi na kogo - okriviti (koga); blago reci -hvaliti; reci � - (na)zvati se
rečenie, -e s. - riječ, govor, ime-novanje
rivati, -ajQ, -eši - gurati
riza, -y ž. - odjeća, ruho, platno
rizbniea, � ž. - riznica
rizbno, -a s. - odjeća
rizbn ... prid. - odjeven
rigeon ... , -a m. - prostor, područje, regija
rikati, -ajQ, -aeši - vikati, jaukati
236
riml�nin... / rim�nin ... , -a m, mn. rimlene - Rimljanin; usp. rumin ...
rim ... , -a m. - Rim, zemlj. ; usp. rum ...
rimr.sk ... prid. - rimski, latinski; usp. rum ... sk ...
rinqti �, -nQ s�, -neši � - gurnuti
ristati, ricQ, riceši - bježati ritoriki�, � ž. - govorništvo; re
torika ritorr.sk ... prid. - govornički, re
torski ritorbstvo, -a s. - oratorstvo,
ljeporječivost rob ... v. rab ...
rovoam ... , -a m. - Roboam, os. ime
roV'JJ, -a m. -jama, rov rOVbnik ... , -a m. - ponor rogozina, -y ž. - rogožina, hasu-
ra; pašnjak rog..., -a m. - rog roditelb, -a m. - roditelj, otac roditelbniea, � ž. - roditeljica,
majka roditelr.sk ... prid. - roditeljski,
prirodan roditelr.stvo, -a s. - rod, vrsta
roditi (�), roždQ (�), rodiši (�) - roditi (se)
rod ... , -a m. - rod, porod rodr.stvo, -a s. - rođenje, porod,
urod, podrijetlo, pleme, narod; v. roždr.stvo, roidenie
rožan ... prid. - rogov roždenie, -e s. - rođenje, plod,
pleme, narod; usp. rodbstvo, roidr.stvo
roždie v. raidie roidr.stvo / roir.stvo, -a s. - ro
đenje, rođendan, narod; h· nigy roidr.stva - rodoslovlje; roidr.stvo ogn .. noe - pakleni oganj; usp. rodr.stvo, roždenie
rožr.c .. , -a m. - rogač rozga, -y ž. - grana, šiba, mla
dica rozr.stvo v. roždr.stvo rok ... , -a m. - rok, dogovoreni
termin roman ... , -am. -Roman, os. ime rosa -y ž. - rosa, vlaga rositi, roŠQ, rosiši - rositi, vlažiti rostislaV'JJ, -a m. - Rastislav, os.
ime; usp. rastislaV'JJ / rastie .. rota, -y ž. - prisega, zakletva rotiti �, rocQ s�, rotiši s� - kleti
(se), zaklinjati (se)
237
ruda, -y ž. - ruda, rudni
rumin"b, -a m. - Rimljanin; usp. riml�nin"b
rum"b, -a m. - Rim, zemlj; usp. rim"b
rum'bSk"b prid. - rimski; usp. rimb8k"b
rum�n"b prid. - rumen
runo, -a s. - runo, krzno
rusali�, -ii ž. mn. - blagdan Du-hova; usp. �tikostie, p�tik08tli, �t&des�thEUca
rusalhn"b prid. - duhovski
ruti / rjuti, rovQ, roveši / revQ, re-veši - rikati, urlikati, urlati
rufOVb prid. - Rufov
ruf"b, -a m. - Ruf, os. ime
rušiti, rušQ, rušiši - rušiti, uni-štavati
l"bvati, nVQ, nveši - čupati, kidati
l"bvat'bva, -y ž. - trganje, berba, ljuštenje, guljenje
l"bvenik"b, -a m. - studenac; usp. klad�3h
l"bVeEUe, -e s. - revnost, mar
l"bdl"b prid. - crven
l"bŽda, � ž. - hrđa
l"bzati, nžQ, nžeši - rzati
l"bp"btwe, -e s. - gunđanje, mrmljanje; usp. l"bp"bt"b
l"bp"btati, r'bp'bcQ, np'btiši -mrmljati, gunđati
l"bP"bt"b, -a m. - gunđanje, mrmljanje; usp. l"bp"btwe
I'bth, -i ž. - prednji ili zadnji dio broda (pramac/krma)
rbVhEUV1> prid. - revan, uredan I'bVhnitelh, -a m. - revnitelj, po
bornik I'bVhnie, -e s. - revnost, gorlji
vost, svadljivost
rbVhnovati, -tijQ, -ueši - revnovati; biti ljubomoran
I'bVhn"b prid. - revan; ljubomoran
I'bVhnosth, -i ž. - revnost, gorlji-vost
ryba, -yž. - riba rybBrh / rybitVb, -a m. - ribar rydanie, -e s. - ridanje, plač,
jauk
rydati, -ajQ, -aeši - ridati, gorko plakati
rykanie, --e m. - rika, buka rykati, -ajQ, -aeši - rikati rylo, -a s. - motika, budak, sje
kira ryh.sk"b prid. - rilski (iz Rile,
zemlj.)
238
ryti, ryjQ, ryeši - kopati, rovati rechk"b prid. - rijedak r�za, -y ž. - urez, zarez rezati, režQ, režeši - rezati, ure
zivati, zarezivati r�ka, -y ž. - rijeka, potok; m�ž
du rekami - Mezopotamija, zemlj.
repie, -e s. - čičak, čkalj resnota, -y ž. -istina; vb resno
ta / r�8notojq - zaista resnOtiVb prid. - istinit, istin
ski, pravi resnotiVhn"b prid. -istinit, stva
ran
rečiVb prid. - krasno:rječiv, ljepo:rječiv
rečh, -i ž. - govor, jezik, izreka, prigovor, stvar, činjenica; sirečh - to jest
r�čhnovati, -ujQ, -ueši - trebati (od koga što)
reČhn"b prid. - riječni
reiiti, -šQ, -šiši - riješiti, osloboditi, donijeti odluku
reeti, rejQ, reeši - pritiskati, gu-rati
rjuti v. ruti
�d"b, -a m. - red, niz, poredak
rqgwe, -e s. - poruga, podsmi-jeh
rqgati (8�), -ajQ (s�), -aeši (s�) izrugivati (se), podrugivati se
rqg'h, -a m. - poruga, rug
rqžeEUe, -e s. - poruga, podsmi-jeh
rqka, -y ž. - ruka, krak
rqkov�th, -i ž. - rukovet, snop
rqkOp(h)swe, -e s. - rukopis, zadužnica, zapis
rqkotvoren"b prid. - rukotvoran, stvoren čovjekovom rukom
l"qČhn"b prid. - ručni
239
Q S C
s - slovo » slovo«; . Q . - broj 200, . c · - broj 200
sava, -y Ž. - Saba, zemlj. savaamr.sk'b ,prid. - koji je iz
Sabe, sabejski savaothoV'b prid. � Sabaotov savaoth'b, -a m. - Sabaot, Bog
Sabaot, Gospod nad Vojskama saditi, saždQ, sadiši - postaviti,
staviti; saditi sadukei, -8 m. - saducej, pripad
nik židovske vjersko-političke stranke
sadukeisk'b prid. - saducejski sad'b, -a m. - biljka; vrt
sakelarii, -8 m. / sakelan. / sa-kelan., -a m. - blagajnik, rizničar
salomi neskl, Ž. - Saloma, os. ime
samaranin'b v. samarenin'b samareisk'b I samariisk'b prid.
- samarijski; usp. samareisk'b
samarie, � Ž. - Samarija, zemlj. samareisk'b prid. - samarijski;
usp. samareisk'b / samariisk'b
s8marenin'b, -a m, mn. samarene - SamaIjanin, Samaritanac; prema samarie
samarem.sk'b prid. - samaritanski; prema samarie
samarenyni, � ž. - SamaIjanka, Samaritanka; prema samarie
samovidhne prilo - očevidno samovicb.cb, -a m. - očevidac
samovlastb, -i Ž. - sloboda, slo-bodna volja
240
samovlastbn'b prid. - samovoljan
samovlastbcb, -a m. - samovladar, monarh
samodn.žitelb I samodn.ŽbCb, -ft m. - samovladar, monarh
samoizvolbn'b prid. - dobrovoljan
samotvon.n'b prid. - stvoren vlastitim rukama
samohotb, -i Ž. - vlastita volja, slobodna volja
samohotbne prilo - po svojoj volji, dobrovoljno
sampson'b / samson'b, -ft m. -Samson, os. ime; usp. sam'bson
S&m'b, sama, samo zam. - sam, sama, samo
sam'bson'b, -a m. - Samson; usp. sampson'b I samson'b
sam'bčii I s&mbčii, � m. - prefekt, poglavar
sanovit'b prid. - otmjen, dostojanstven, plemenit
san'b, -a / -u m. - čast, dostojanstvo, status
san'bdalie, � Ž. - sandala sapogb, -a m. - obuća, čizma;
usp. črevii sarra, -y Ž. � Sara, os. ime
satornikb, -a m. - Satornik, os. ime
sat'b, -a m. - sat, mjerica za žito (12, 14 1)
svariti, -QQ, -rui - grditi; svađati se, prepirati se
svatbba, -y Ž. - svadba
svekry, svekrove, svekrovi Ž. -svekrva
sverepovati, -ujQ, -ueši - svi-repo se ponašati
sverep'b prid. - svirep, žestok
sverepbStvo, -a s, - svirepost
svinii I svinie, � Ž. - svinja
svirati, -ajQ, -aeši - pištati, zviž-dati, svirati u frulu
Svin.cb, -a m. - svirač, frulač; usp. SOPbCb
svirelb, -i Ž. - svirala
svitati; -ajQ, -aeši - svitati; sjati
svobaždati, -ajQ, -aeši - osloba-đati
svoboda, -y ž. - sloboda svoboditelb, -a m. -osloboditelj
svoboditi, -boždQ, -bodiši -osloboditi
svobod'b / svobodb prid, neskl. - slobodan
svobodbn'b prid. - slobodan svoboždenie, -8 s. -oslobođenje
241
svoi, sv�, svoe zam. - svoj, svoja, svoje; svoi si, svoe si (D) -vlastit; svoi emu - njegovi (članovi obitelji)
svoistvo, -a s. - osobina, osobitost, osebujnost
svbnQti, -nQ, -neši - ustati rano, uraniti
SVbtenie, -e s. - svjetlo, sijevanje, žarenje
SVbteti (�), SVbCQ (s�), sVbtiši (s�) -svijetliti (se), blistati (se)
svene prijed. s G i prilo - izvan; mimo
svetilo, -a S. -zublja, luč, svjetlo svetilbna, -y Ž. - svijećnica svetilbnik'b, -a m. - svijećnjak,
svjetiljka; usp. svecilo, svecnik'b
svetitelb, -a m. - svjetlonosac, prosvjetitelj
svetiti (s�), svecQ (s�), svetiši (s�) - svijetliti (se), sjati (se)
svetoV'bn'b prid. - svjetlosni svetodaV'bcb, -a m. - darovatelj
svjetla v
sVetoZ8rbn'b prid. - sjajan, svijetao
svetonoSbn'b prid. - svjetlonosan
sveh, -a m. - (danje) svjetlo; vijek, svijet
svetbIo prilo -jasno, svijetlo svetbloobrazbn'b prid. - koji
svijetli, jasan svetblostb, -i ž. - svjetlo, svje
tlost svetblota, -y ž. - svjetlost; slava,
sjaj; usp. svetIbstvo
svetbl'b prid. - svijetao, jasan, divan
svetb,stvo, -a S. - sjaj, radost; usp. svetbIota
sveca, � ž. - svijeća svecilo, -a S. - svjetlo, svjetiljka,
svijećnjak; usp. svecbllikJ., svetilbnik'b
svecbnik'b, -a m. - svijećnjak; usp. 8vetilbnik'b, svecilo
sv�tilice, -8 S. - svetište sv�tilo, -a S. - svetinja sv�titelb, -a m. - svećenik, bi-
skup sv�titelbsk'b prid. - svećenički,
biskupski sv�titi, sv�cQ, sv�tiši - svetiti,
posvećivati sv�to prilo - sveto; usp. sv�te
sv�tosth, -i Ž. - svetost; sakrament
242
sv�h prid. - svet; usp. sv�e(nb)n'b
sv�tbCb, -a m. - svetac sv�tyni, � Ž. - svetinJa, svetište,
sakrament
sv�te prilo - sveto; usp. sv�to
sv�cati, -ajQ, -aeši - svetiti, po-svećivati
sv�cenie, -e S. - posvećenje sv�cenik'b, -a m. - svećenik sv�cenomQČenik'b, -a m. - sve-
ćenik mučenik
sv�ce(nb)n'b prid. - svet; usp. sv�h
se1 uskl./čest. - eto, gle se2 v. sb
sevastiisk'b prid. - sebastenski, sebastijski
sevastie, � Ž. - Sebasta, zemlj.
segdapril. - tada
sedmericejQ / sedmoricejQ prilo - sedam puta
sedmero / sedmoro zb. broj -sedmero
sedmicejQ / sedmišbdi prilo -sedam puta; usp. sedmericejQ / sedmoricejQ / sedmbkraticejQ
sedmb gl. broj - sedam
sedmbdes�tbnyi, sedmbdes�tbnae, sedmbde�tbnoe red. broj - sedamdeseti, sedamdeseta, sedamdeseto
sedmbkraticejQ prilo - sedam puta; usp. sedmericejQ / sedmicejQ / sedmišbdi / sedmoricejQ
sedmyi, sedmae, sedmoe red. -broj - sedmi, sedma, sedmo
sekyra, -y Ž. - sjekira, bradva seliko prilo - toliko selik'b zam. prid. - takav, tolik,
tako velik selice, -a S. - sjedište, boravište selo, -8 S. - polje, njiva; zemlja,
područje selunenin'b V. 8Olunenin'b
selUnb8k'b V. 801Unb8k'b
selbn'b prid. - poljski sele prilo - sada; oh sele - od
sad; do sele - dosad sept�br'b / sept�brb, -a m. - ru
jan seraf'lDl'b, -a m. ili neskl. - sera-
fin sestra, -y ž. - sestra sestrbnb prid. - sestrin setbno prilo - na kraju, napo
sljetku; potpuno, posve
243
set .. n ... prid. - posljednji, zadnji, konačan
si1 prilo - ovako si2 V. s .. sidon ... , -a m. - Sidon, zemlj. sidollb8k ... prid. - sidonski sikera neskl. / siken, -a m. -
opojno piće sikili�, � Ž. - Sicilija, zemlj. siko prilo - tako; usp. tako sikoV'b, sikova, sikovo zam. -
takav, takva, takvo; usp. siceV'b, siceva, sicevo; SiCl., sica, sice
sikomori� V. sikomori� sik'h V. sic .. sila, -y Ž. -snaga, sila; mn. -voj-
ska, čete silvia, � Ž. - Silvija, os. ime silen ... V. si"'n ... silo, -a s. - zamka, klopka, omča
(za hvatanje ptica) SilOStb, -i Ž. - sila, snaga smno prilo - silno, jako; usp.
smn� smn ... prid. - silan, jak smn� prilo - silno, jako; usp.
sib.no simmah ... , -am.-Simah, os. ime simonoV'b prid. - Šimunov
simon ... , -a m. - Šimun, os. ime sina, -y Ž. - Sinaj, zemlj. sinai, -e m. - Sinaj, zemlj. sinaisk ... / sineisk ... prid. - si-
najski sinr. prid. - taman, crnkast sionoV'b prid. - sionski; usp.
sion .. / sion .. sk ... sion ... , -a m. - Sion, zemlj. sioDlt / siollb8k ... prid. - sionski;
usp. sionoV'b sirota, -y Ž. - siroče sin prid. - osirotio, ostao bez
oca i majke; ostatie siru -sirotanstvo
sir'hk ... , -a m. - svila sirr.sk ... prid. - sirski sirr.sky prilo - sirski siric .. čest. - to jest, naime; vje
rojatno sice V. siko siceV'b, siceva, sicevo zam. -
takav, takva, takvo; usp. sikoV'b, sikova, sikovo; sic .. , sica, sice
sic .. , sica, sice zam. - takav, takva, takvo; usp. sikoV'b, sikova, sikovo; siceV'b, siceva, sicevo
sice V. siko sienie, -a s. - sijanje, sjaj
244
sieti, si�jQ, siooši -pružati zrake, sjati; usp. s..eti
skakati, skačQ, skačeši -skakati skandalisati, -sajQ, -saeši - sa
blazniti skandab / skandel ... , -a m. -
sablazan, iskušenje skvoze prijed. s A i prilo - kroz;
skroz skvnna / skvr .. na, -y Ž. - os
kvrnuće; mrlja, nečistoća; usp. skvnnost ..
skvnnaV'hprid. -prljav, nečist, pogan
skvnniti, -njQ, -niši - poganiti, prljati, skvrniti
skvnnost .. , -i Ž. - mrlja, ljaga; usp. skvnna / skvr .. na
skvnn .. n ... / skvr .. nr.n ... prid. -prljav, nečist, pogan
skvr .. niti, -njQ, -niši - poganiti, prljati, skvrniti
skima, -y Ž. - habit, redovnička o(ljeća; redovništvo
skinii / skinie, � Ž. - šator skinipa, -y Ž. - komarac skinopigie, � Ž. - blagdan sje-
nica sklabiti, -bljQ, -biši - smijati se 8kl�3" / sk'hl�3'" -a m. - sitan
novac, moneta
skovrada, -y Ž. - tava skoze V. skvoze skopiti (�), -pljQ (�), -piši (s�)
- škopiti SkOpbC .. , -a m. - eunuh skoro prilo - skoro, hitro, usko-
ro, brzo; usp. skor� skorota, -y Ž. - brzina skoropisbC", -a m. - brzopisac skon prid. - brz skorpii / skonpii, -a m. -štipa
vac, škorpion skore prilo :- hitro, brzo; v'b
skore v. V'bskore; usp. skoro skot ... , -a m. - životinja, stoka,
marva, blago; usp. skot� skot'hn ... prid. - životinjski skot�, skot�te, skot�ti - životi
nja, stoka, marva; blago; usp. skot ...
skočiti, -tQ, -tiši - skočiti skrada, -y ž. - ognjište, oganj za
žrtvu skrižal .. , -i ž. - stijena, daska,
tablica; skrižal.. zav4l!ta -Mojsijeve zapovijedi napisane na tablicama
skrinica, � ž. - škrinjica, spremnica za novac
sknbiti, .-bljQ, -biši - mučiti
245
skrJ.bb, -i ž. - tjeskoba, skrb, tuga
skrJ.bbJlb prid. - tjeskoban, skrban
skrhb�ti, -bljQ, -biši - skrbiti, mučiti se, nastojati
sk.n.g'btati, -g'beQ, -gheeši - škrgutati (zubima)
skn,ibtati, -žbCQ, -žbeeši - škrgutati (zubima)
skrbibt'h, -a m. - škrgut skumen'h, -a m. - lavić, mladi
lav; usp. Skimbn'h
skqd�b. / skqdolb V. skqdblb
skqdo prilo - oskudno
skqdostb, -i ž. - neimaština, nužda; škrtost
skqd'h prid. - oskudan, škrt; po skqdu - škrto
skqdbb., -a m. - glinena posuda, lonac
skqdblbnikoVbprid. - lončarev
skqdblbnik'h / skqdelnik'h, -a m. - Iončar, grnčar
Skqdbb.niČb prid. ::"" lončarski
skqdeti, --ejQ, --eeši - nestajati, ponestajati; siromašiti
skimbn'h, -a m. - lavić, mladi lav; usp. skumen'h
slabo prilo - slabo
Slabostb, -i ž. - slabost, nemoć, oduzetost
slab'h prid. - slab, nemoćan
slabeti, --ejQ, --eeši - slabiti, oslabiti
slava, -y Ž. - slava, dika
slaviti, -vljQ, -viši - slaviti, proslavljati
slavosloviti, -vljQ, -viši -slaviti, hvaliti (se)
slavlenie, -a s. - pohvala, slavljenje
slavosloves(t)ie, -a S. - hvalospjev
slavoslovie, -a S. - slavljeJ\je, hvalospjev, veličanje
slaVbno pril, komp. slaVbnee -slavno
slaVbne V. slaVbno
slaVbn'h prid. - slavan
sladostb, -i ž. - poslastica
sladbko prilo - slatko
slad'hk'h prid. - sladak; mio, ugodan
slacb.ce V. slad'hko
slambJlbn'h prid. - slamnat
slana, -y Ž. - slana, iJ\je, mraz
slan'h prid. - slan
slastb, -i Ž. - slast, naslada, zadovoljstvo
· 246
slastbn'h prid. -sladak, ljubazan
slatina, -y Ž. - močvara, blato, slano tlo
slovesbn'h prid. - koji se odnosi na riječ, Iječit; slovesbnae drJ,ZOStb - smjelost, odvažnost govora
slovo, slovese, slovesi S. - riječ, govor, razum; Sveto pismo, homilija
slovoJjubr.cb, -a m. - ljubitelj kJ\jiževnosti / znanosti, kI)jigoljubac
slovopisatelb, ":a m. - pisac, ljetopisac
slovenin'h, -a m, mn. slovene -Slaven
slov�nbsk'h prid. - slavenski
slov�nbsky prilo - slavenski
slok'h V. S'hlok'h
sluga, -y m. - sluga
slugovati, -ujQ, -ueši - služiti
sluienie, -as. - služenje, služba; bogoslužje; usp. sluibba
sluiitelb, -a m. - sluga, poslužitelj
sluiitelbnica, � Ž. - sluškiJ\ja, poslužiteljica
sluiiti, -žQ, -žiši - služiti, dvoriti; baviti se (čime)
sluibba, -y Ž. - služba, služerije; bogoslužje; usp. sluienie
sluzb, -a m. - sok; usp. 8Ok'b
sluti, slovQ, sloveši - pročuti se, sloviti; zvati se, glasiti
slutie, -a S. - slava, dobar glas
sluh'h, -a m. - glas, vijest, glasina; sluh; uho
slušati, -ajQ, -aeši - slušati; biti poslušan
sl'hza V. slbza
sl'hnr.ce, -a S. - Sunce
sl'hnbČbn'h prid. - sunčev, sun-čan
slyšanie, -a s. - slušarije
slyšati, slyšQ, slyšiši / -ajQ, -aeši - slušati, čuti
slbza, � ž. - suza
slbziti, slbžQ, slbziši - suziti, pro-lijevati suze, plakati
slbzbn'h prid. - suzan
slediti, sleždQ, slediši - slijediti
sledovanie, --es. -red, niz, redo-slijed; po sledovaniju - redom, po redu
sl�dovati, -ujQ, -ueši - slijediti, ići za kim
sIed'h, -a m. - slijed; vb sled'h iti - slijediti, ići za kim
247
81�m�, sl�mene, sl�meni s. - sljeme
sl�pati, -pljQ, -pleši - skakati; izvirati
sl�pota, -y ž. - sljepoća sl�p1t prid. - slijep sl�pJ>C'" -a m. - slijepac slqb v. s ... lqk .. smi�ti �, sm�jQ s�, smeeši s� -
smijati se smokoV'bniea / smokovr.nica /
smok .. vr.niea, �ž. - smokvino drvo
smok ... vin ... / smok ... vr.nič .. n ... / smok ... v .. nič .. sk ... prid. -sm9kvin
smoky, smok'bve, smok'bvi ž. -smokva
smrad ... , -I;l m. - smrad, zadah, vonj
smradr.n ... prid. - smrdljiv sDJ.rbd ... , -a m. - kmet sDJ.rbd�ti, smrnždQ, smrndiši -
smrdjeti smykati �, -ajQ s�, -aeši s� -mi
ljeti, puzati, gmizati, vući se smysl ... , -a m. - smisao, razum,
mudrost; usp. s ... mysl ... sm�ati s� v. smi�ti � sm�h ... , -a m. - smijeh
sm�6ti � v. smi�ti � snaga, -y ž. - snaga, sila snop ... , -a m. - snop sn ... ha, -y ž. - snaha
sn�,..., -a m. - snijeg
so v. s ...
sobiti �, sobljQ �, sobiši � -biti osamljen, samovati
sobota, -y ž. - subota; usp. sq-bota
sobotr.n ... prid. - subotnji
sob .. rati s� v. s ... b .. rati � sodoma, -y ž. - Sodoma, zemlj.
sodoml�ne, -'b m. - Sodomljani
lIodomr.sb prid. - sodomski
sokačii, � m. - kuhar sokol ... , -a m. - sokol
sok ... , -a m. - sok; usp. slUZI> solilo, -a s. - pladanj, zdjela
solomon ... , -a m. - Salamon, Sa-lamun, os. ime; usp. solomun ...
solomon .. prid. - Salamonov, Salamunov; salamunski; usp. solomun..
solomun ... , -a m. - Salamon, Salamun, os. ime; usp. solomon ...
248
solomun.. prid. - Salamonov, Salamunov; salamunski; usp. solomon ..
solun ... , -a m. - Solun, zemlj. solun6nin ... , -a m, mn. solunene
- Solunjanin
�lunr.sk ... prid. - solunski
sOlun�nyni, � ž. - Solunjanka sol .. , -i ž. - sol
sonr.mice v. s ... nr.mice sopr.e .. , -a m. - svirač, frulaš;
usp. svirr.eb sotona, -y m. - sotona, vrag, đa
vao sotonin ... prid. - sotonin, vražji,
đavlov sotoninr.sk ... prilo - sotonski sotbnik ... v. s ... tbnik ... sofi�, � ž. -Mudrost, Sveta Pre
mudrost i os. ime spathar'b, -a m. - član osobne
straže spekulator'b, -a m. - krvnik
spodobiti v. s ... podobiti spira, -y ž. - četa spod ... , -a m. - skupina; na
spody -po skupinama, skupno spolin ... v. ispolin ... spyti pril. -bezrazložno, uzalud
s�ti (�), spejQ (�), sp&ši (s�) pokretati (se) naprijed, uspijevati, biti koristan
s�h ... , -a m. - uspjeh, težnja, nastojanje, žurba; (s ... ) s�homr. - rado, drage volje
�iiti, -šQ, -šiši - žuriti se
speibno prilo - žurno, hitro, hitno; odlučno uporno
sp�šbn ... prid. - koristan, revnostan, gorljiv
spqd ... , -a m. - posuda, mjera za žito, spud
sraka, -y ž. - donja haljina, pot� haljina; usp. sračica
sraky V. sraka sramiti, -mljQ, -miši - osramoti
ti, zastidjeti, posramiti sraml�ti s�, -lejQ s�, -leeši s� -
sramotiti se, stidjeti se sramotbn ... prid. - sraman, sra
motan; usp. sram .. n ... sram ... , -a m. - stid, sramota, be
stidnost sram .. no prilo -sramno, sramot
no; usp. sram .. n� sram .. n ... prid. -sraman, sramo
tan; usp. sramotr.n ... srambn� prilo -sramno, sramot
no; usp. sramr.no sraein ... , -a m. - Saracen
249
sracim.skh prid. - saracenski sračica, � ž. - košulja; donja
odjeća, pothaljina; usp. sra1ul srebro v. sbrebro sn.banie, � s. -juha sn.dobole, � ž. - rodbina, bli-
žnji sn.dbce, -a s. - srce; središte sn.dt.cevecb.cb, -a m. - pozna
vatelj srdaca sn.dJ.čbl1'b prid. - srčan; srda
čan; sn.cb.čbnae boleznb -bolest srca
sn.dobole v. sndobol� sr&cb.ce v. sncb.ce srbdlJČbn'b v. sn.dJ.čbn'b srna, -y Ž. - srna snp'b / Srbp'b, -a m. - srp srebro v. sbrebro sreda, -y ž. - sredina; po srede
- usred sredbnb prid. - srednji srede prilo i prijed s G -po sredi-
ni, u sredini; usred ssarii V. assarii
stavilo, -a S. - vaga staviti, -vljQ, -viši - staviti, po
staviti, ostaviti; ustanoviti stavleti, -lejQ, -leeši - stavljati,
postavljati, graditi; podizati
stadU, � m. - stadij (mjera za dužinu, 180 m), osmi dio rimske milje
stado, -a S. - stado stanie, � S. - zid, ograda, plot stan'b, -a m. - stalno mjesto, 10-
gor, tabor; stanje starica, � Ž. - starica starostb, -i ž. - starost; uzrast st8r'b prid. - star, prvi, glavni StarbCb, -a m. - starac, starje-
šina starlJČb prid. - starački stareišina, -y m. - glavar, star
ješina, pretpostavljeni starešina V. stariišina stati, stanQ, staneši - stati, usta
ti, zaustaviti se, izdržati statir'h, -a m. -statir, srebrn no
vac staeti, -ajQ, -aeši - stajati steg&no, -a S. - but, stegno,
noga stežen, -a m. - stup; podrška stele, � Ž. - stelja stenanie, � S. - stenjanje stenati / steneti, stenjQ, steneši
- stenjati, uzdisati stepenb, stepene, stepeni m. -
stupanj; korak
250
stefan'b, -am. - Stjepan, 08. ime
stignQti, -nQ, -neši - stići, dostići; postići
stih'b, ':"a m. - stih; redak stl'hpotvorenie, -a S. - izgrad
nja tornja (babilonskog) stl'bp'b, -a m; - toranj, stup stl'bpbnik'b, -a m. - svetac (koji
stoji na stupu) stol'b, -a m. - stol, prijestolje; I
usp. prestol'b stomah'b, -a m. - želudac stopa, -y Ž. -stopa, stopalo, trag stoenie, � S. - stajanje; na-
zočnost, prisutnost stoeti, stojQ, stoiši - stajati; pri
sustvovati, nazočiti stradanie, � S. - stradanje stradati, -aždQ, -aždeši - stra-
dati, trpjeti
straža, � Ž. - straža; briga stražii, � m. - stražar stražb, -a / -i m. - stražar stražbba, -y Ž. - straža strana, -y Ž. - zemlja, kraj; na
rod stranbnik'b, -a m. - tuđinac,
stranac stran&no prilo - čudno
stranbnoJjubie, � S. - gostoprimstvo
stra(nb)n'b prid. - stran, tuđi; neobičan
strastonosbCb, -a m. - stradalnik, mučenik; usp. strastotnpbCb, strastbnik'b
strastotnpie, � S. - sladostrašće
strastotnpbCb, -a m. - mučenik, stradalnik; usp. strastonOSbCb, strastbnikh
strastb, -i ž. - strast; stradanje; mučenje
strastbnik'b, -a m. - mučenik, patnik; usp. strastotnpbCb, strastonoSbCb
strastbničbskh prid. - mučenički
strastbn'b prid. - mučenički, patnički
stratig&, -a m. - vojni zapovjednik, načelnik, gradonačelnik
strahovanie, � S. -strahovanje strah'b, -a m. - strah, užas,
groza strašiV'b prid. - plašljiv, boja
žljiv strašiti, -šQ, -šiši - plašiti, stra
šiti strašbn'b prid. - strašan, užasan
251
striiltllik'b, -a m. - duhovnik strici, -igQ, -ižeši - strići stroi, � m. -red, poredak, ustroj stroiti, -ojQ, -oiši - spravljati,
spremati, sređivati strop'b, -a m. - strop, streha stroenie,-em. -upravljanje, vo
đenje, uprava struga, -y ž. - riječni tok; huk;
usp. strue struna, -y Ž. - struna, žica strup'b, -a m. - rana strue, � Ž. -st�a, riječna stru
ja, riječni tok; usp. struga strugati / stn.gati, stružQ, stru
žeši - grepsti, strugati stn.k'b, -a m. - roda, štrk stn.P'btiVb prid. - prkosan, loš,
ljut stn.p'btanie, -e s. -strwpputica Stn.P'btb, -i ž. - ljutina, prkos stn.p'btbn'b prid. - iskrivljen,
hrapav; surov, grub stn.miti, -mljQ, -miši - težiti,
truditi se, nastojati strbDllenie, -e s. -tlak, pritisak stn.mo prilo - tvrdo strikati, strecQ, str�ceši - bosti,
probadati strekalo, -a s. - bodljika, trn
strila, -y ž. - strijela stril�ti, -lejQ, -l�ši - pucati, ga
dati, strijeljati striti, sthrQ, sthreši - pružati,
prostirati se
striha, -y ž. - streha, krov striCi, str�gQ, strežeši - čuvati;
stajati na straži studen'b prid. - hladan, studen studenb, -i ž. -hladnoća, studen studellbCh, -a m. - bunar, zde-
nac; ponor studoVbnh prid. - bestidan studodeenie, -e S. ---..,. bestidnost,
raspuštenost stud'b, -a m. - sramota; stid,
sram studbn'b prid. - sramotan stuidb v. cuidb st'bgna / stbgna, -y ž. - ulica stbblie, -e s. - slama, pljeva StbgnO v. steg'bno sth3a / sthza, � Ž. - put, staza · sthklo, -a S. - staklo stbklbnica / sthklenica, � Ž. -
staklenka, čaša stblati, steljQ, steleši -prostirati sthreti v. striti StudOSth, -i Ž. - besramnost, dr
skost
252
styd'b, -a m. - stid, sram stydenie, -e S. - stid, sram stydeti �, styždQ �, stidiši s� -
stidjeti se stena, -y Ž. -zid, stijena; utvrda stenb, -i ž. - sjena stQCiellbCb v. studenbCh stQpati, -ajQ, -aeši - stupati stQpiti, -pljQ, -piši - stupiti stQP'b, -a m. - sudište, sud st�3ati V. s'b�3ati sugubiti, -bljQ, -biši -udvostru-
čiti sugubo prilo -dvostruko; udvoje sugub'b prid. - dvostruk sudan., -a m. - otirač, rubac suiprid. -tašt, prazan, pust; vb
sue - zaludu, uzalud sukno, -a S. - sukno sukne, � Ž. - suknja sulii / sulbi / sulei kamp, nema
pozitiva - bolji, dostojniji sumr.neti s� V. SQmbneti � 8UnQti, sunQ, suneši - izvući,
isukati, izvaditi (mač)
suprug'b V. SQprqg'b surovb prid. - sirov, nekuhan surove prilo - sirovo, žestoko surh8k'b prid. - sirski susana, -y Ž. - Suzana, os. ime
suti, S'hPQ, s'hpeši - sipati suhan., -a m. - Sihar, zemlj. suho, -a s. - suho, čvrsto tlo; ko-
pno suhorqk'b prid. - suhoruk, koji
ima suhu ruku suhota, -y Ž. - suhoća, suhost suh'bprid. - suh; ožujak
suia, � Ž. - suho tlo, kopno suillo, -as. -suho granje, pruće
suiiti, sUšQ, sušiši - sušiti sue prilo - uzalud, nepotpuno sueta, -y Ž. -ispraznost, taština suetbn'b prid. - isprazan, tašt sceglo pril. - posebno, za sebe,
nasamo S'b prijed. s G i 1- s(a); S'b zadi
iza s'bbiranie, -e S. - skupljanje, sa
biranje
s'bbirati, -ajQ, -aeši - sabirati, skupljati
S'bblaineti, -nejQ, -neeši - sablažnjavati; zbunjivati, smetati
s'bblazniti, -blažnjQ, -blazniši -sablazniti, zbuniti, smesti
s'bblazn'b, -a m. - pogreška, zabluda, nesreća; prepreka
253
S'I>blazm., -i ž. - pad, sablazan, nepristojnost
s'I>bJjudati, -ajQ, -aeši - čuvati, rukovoditi se (čime)
s'I>bJjusti, -udQ, -udeši - ispuniti, očuvati, istražiti
s'I>blqditi, -QždQ, -Qdiši -predati se razvratu
s'I>blqždenie, -e s. - razvrat, preljub
s'I>borice, -a s. - skupština, sinagoga; usp. s'I>nbmice
s'I>borb, -a m. - skup, skupština, sabor; usp. S'I>nbm'l>
nborbn'l> prid. - zajednički, saborski, sveopći
s'I>b...rati lJ. s'I>bbrati nbranie, -e s. - opskrba, utro
šak
s'I>bbrati, s'bberQ, s'bbereši - sabrati, skupiti
nbyvati �, -ajQ s�, -aeši s� -ostvarivati se, ispunjavati se
nbyti �, -bQdQ s�, -bQdeši s� -ostvariti se, ispuniti se
s'bvada, -y ž. - prepirka, svađa
nvadbnik, -a m. - svadljivac, svađalica
s'I>val'l>m'l>, -a m. - loptica, kuglica
s'I>vesti, -edQ, -edeši � svesti, spustiti, odvesti dolje
nvivati, -ivJjQ, -ivleši - svijati
s'I>viti, -ijQ, -ieši - sviti
s'I>vlačiti, -čQ, -čiši - svlačiti
s'I>vlbft v. s'I>vl�ci s'I>vl�ci, -1�kQ, -1t3Češi, akt. part.
pret. l. s'bvlbk'b - skinuti, svući
s'I>vratiti, -aeQ, -atiši - svratitij svrnuti
s'I>vracati, �Q, -l!aeši - svraćati, odvraćati
nvrbg'b v. s'I>vr�ci s'I>vriati, -ajQ, -aeši -izvršavati,
činiti
s'I>vn.ien'l> prid. - savršen, potpun
s'I>vn.ien� prilo - savršeno
s'I>vn.iitelb, -a m. - autor, tvorac
s'I>vrbienie, -e S. - izvršenje, ispunjenje
s'I>vn.iiti / s'I>vrbiiti, -šQ, -šiši -svršiti, izvršiti, ispuniti
s'I>vreci, -rbgQ, -rbžeši, akt. part. pret. l. S'bvrbgD - zbaciti, svrgnuti
s'I>v...kupiti, -pljQ, -piši - spojiti, sastaviti
254
s'I>vzdvignqti, -nQ, -neši - zajedno podići
s'I>v...kuplenie, -e S. - skupljanje, spajanje
s'I>v...kupl�ti, -ejQ, -eeši - spajati, sastavljati
s'I>V'I>Skrsnqti, -nQ, -neši - suuskrsnuti
s'I>V'I>Staviti, -avljQ, -aviši - suuskrsnuti
s'I>v...sta�ti, -ajQ, -aeši - zajedno ustajati (od mrtvih)
s'I>V'I>Shytiti, -ycQ, -ytiši - zajedno ugrabiti
S'I>vyibnb prid. - koji dolazi s visine, s nebesa
s'I>Vbreti, -IjQ, -riši - raskuhati (se)
s'I>v�denie, -e S. - svjedočanstvo, znanje, savjet
s'I>ved�telb, -a m. - svjedok, vođa
s'I>ved�telbStvie, -e S. / s'I>v�detelbStvo, -a S. - svjedočanstvo
s'I>vedeteThstvovati, -ujQ, -ueši - svjedočiti, objaviti
s'I>v�deti, S'bV�mb, s'bv�si - biti svjestan, znati, razumjeti
s'I>v�siti, S'bvešQ, s'bvešiši - spustiti, spuštati
S'I>V�Stb, -i ž. - svijest, spoznaja, saznanje
nv�st .. n'l> prid. - svjestan, namjeran
s'I>v�stbstvovati, -ujQ, -ueši -potvrđivati, svjedočiti
s'I>vetovati, -ujQ, -ueši - savjetovati (se)
s'I>v�h, -a m. -vijeće, savjet; razum
S'I>VetbnikI., -a m. - savjetnik, član vijeća
s'I>v�cavati (�), -ajQ (s�), -aeši (s�) - savjetovati (se), dogovarati (se); odlučiti
s'I>vecati (�), -ajQ (�), -aeši (s�) - posavjetovati (se); odlučiti
s'bv�zati, -ajQ, -aeši / S'bV�žQ, S'b v�žeši - svezati
S'bv�zovati, -ujQ, -ueši - vezivati
S'bV�Zbm.l prid. - svezan, okovan
S'bV�Zbm.2, -a m. - zatvorenik, uznik
S'bVQZ'l> V. s'I>qZ'b
s'bgarati, -rajQ, -raeši -izgarati
s'bglagolati, -ljQ, -leši - primije-titi, opaziti
255
8'hglQd,ati, -ajQ, -aeši -pregledati, razmotriti
8'hgniti, -ijQ, -ieši - sagnjiti, istrunuti
8'hgnwati, -ajQ, -aeAi - rasrditi, razljutiti
n,oriti, -ljQ, -riši - izgoljeti
8'hgotovati, -ajQ, -aem - pripravljati
8'h,otoviti, -vljQ, -viši - pripraviti
ngraždanin'h, -a m, mn. 8'hgraždane - sugradanin
ngn.ždati 8�, -ajQ s�, -aeši s� -smežurati se
s'hgreiati, -ajQ, -aeši - griješiti 8'hgreienie, -a s. - grijeh
s'hgr8iiti, -AQ, -Aiši - sagriješiti
n(fbnati, s'bženQ, S'bženeši -skupiti, stjerati
s'h(fbnqti, -nQ, -neši - sagnuti, pognuti, svinuti
s'hgybati, -ajQ, -aeši / -bljQ, -bleši - sagibati, svijati
s'hdoleti / s'hd'hleti, s'bdolejQ, s'bdoleeAi - odoljeti, svladati, pobijediti
8'hdravie, -a s. - zdravlje
8'hdravo prilo - zdravo s'hdraV'h prid. - zdrav
8'hdravr.stvovati, -ujQ, -ueAi -biti zdrav
s'hdrobiti, -bljQ, -biši - zdrobiti
8'hdru1iti, -žQ, -žiši - združiti
8'hdn.žati, -žQ, -žiši - držati, vladati; zadržati
8'hdyhanie, � S. - jednodušje, jedinstvo
8'hdevati, -ajQ, -aeši - ostvarivati, završavati, raditi
8'hdei8tvo, -a 8. - suradnja, pomoć
8'hdei8tvovati, -ujQ, -ueši - surađivati, pomagati
s'hdelati, -ajQ, -aeši - napraviti, učiniti, stvoriti
ndetel&, -a m. - stvaratelj, tvo-i
rac
8'hdetel&n'h prid. - stvaralački
s'hdeenie, � 8. - postupak, ponašanje
ndeeti, s'bdejQ, s'bdeeši - ciniti, učiniti; svršavati, svršiti
8'hžagati, -ajQ, -aeši - spaljivati, izgarati
8'hžaliti si, -ljQ si, -liši si -sažaliti se, ražalostiti se, smutiti se
nžen- V. s'h(fbnati s'hžeci, s'bžegQ, S'bžežeši / S'bŽbgQ,
s'bŽ'bžeši - spaliti, sažeći
256
nži.ati / 8'hži3ati, -ajQ, -aeši -spaljivati
s'hž&mq V. 8'hžQti
s'hž,ti, S'bŽbmQ, s'bžbmeši - stisnuti, sažeti
s'hzadi / 8'hzadu / 8'hzažda prilo - otraga, straga
8'hzidati, -ajQ, -aeši - sazidati, sagraditi, dovršiti
s'hzirati (8�), -ajQ (�), -aem (s�) - zagledati se, promatrati, razmatrati
S'hzn.no, -a S. -jezgra
s'hz'hvati, -VQ, -veši- sazvati
8'hzyvati, -ajQ, -aeši - sazivati
8'hz&danie, � 8. - gradnja, iz-gradnja, zdanje
8'hz&dati, s'bziždQ, s'bziždeši -sazidati, sagraditi, utvrditi
8'hz&reti, -rejQ, -reeši - dozreti, sazreti
s'hkazanie, -e S. - objašnjenje, opis, prikaz, homilija
s'hkazatelh, -a 8. - opisivač, tumač, propovjednik
s'hkazati, s'bkažQ, s'bkažeši - kazati, priopćiti; pokazati, objasniti, označiti;
8'hkazati 8Q -izdavati se za koga
8'hkazati, -zajQ, -zaeši - kazivati, tumačiti
nkazovati, -ujQ, -ueši - objašnjavati, tumačiti, govoriti
8'hklestiti, �, �stiši - stisnuti, stegnuti, ukliještiti
nklecati, -ajQ, -aeAi - stiskati, stezati; sažimati
nkollhČavati (8Q), -ajQ (�), -aem (s�) - završavati, svršavati, ispunjavati (se)
8'hkollhČanie, � 8. - svršetak, kraj, smrt
8'hkollhČati (8Q), -ajQ (s�), -aeši (s�) - završiti (se), svršiti (se), umrijeti, uništiti
s'hkrovice, -a S. - skrovište, riznica; blago, bogatstvo
nkroV'h, -a m. - skrovište 8'hkroVhn'h prid. - tajan, skri
ven
s'hkruiati, -ajQ, -aeši -razbijati, rušiti, satirati, deprimirati
8'hkruienie, � S. - propast, uništenje, deprimiranost
8'hkruiiti, -šQ, -šiši - razbiti, satrti
8'hkryvati, -ajQ, -aeši - skrivati, gomilati
nkryti, -yjQ, -yem - �kriti, zatajiti
257
S1tkupiti, -pIjQ, -piAi -,skupiti, sjediniti
n.kydati, -ajQ, --aeAi - izbaciti, ukloniti, odstraniti
8'bkQtati, -QĆQ, �Ai / -ajQ, -aeAi - umiriti, utiAati, uguAiti (pobunu)
8'bkimeni v. 8kimhn'b
8'blagati, -gajQ, -gaeAi - slagati, postavljati; dogovarati se
8'blaziti, -ažQ, -aziAi - silaziti, spuAtati se
8'blaz'b, -a m. - silazak, spuAtanje
8'blamatl, -ajQ, -aeAi - lomiti, razbijati
8'blatl, S'bljQ, s'bleAi - slati
8'bležati, -žQ, -žiAi - ležati (bole-stan); odmarati se
8'blet�ti, -lecQ, -letiAi - sletjeti 8'bličie, -e s . -bit, osnova; osoba 8'blično prilo - bitno, istobitno
8'bli�ti (�), S'b"�jQ (�), s'bleeAi (�) -sliti (se), pomijeAati (se)
S1tlogr., -a m. - riječ 8'bloženie, -e S. -slaganje, spaja
nje; stvorenje, stvor; početak, zbirka; snošaj
8'bložiti, -žQ, -žiAi - složiti, sastaviti; suglasiti se
8'blom.iti, -mIjQ, -miAi - slomiti, razbiti
8lučai, -e m. - slučaj
81učati �, -ajQ �, -aeAi � - događati se; slučajno se sretati
8'blučiti �, -čQ s�, -čiAi s� - dogoditi se; slučajno se sresti
S1tb, -a m. - poslanik, poslanstvo; apostol
8bl'bgati, -1'bžQ, -1'bžeAi - slagati, izmisliti; otkazati
8'bl�8ti, -ezQ, -ezeAi -sići, spustiti se
8'bI�tati, -ajQ, -aeAi - slijetati
8'bl�ci, �kQ, �Ai - pognuti, saviti, zgrčiti, slegnuti
8'bIQk'b prid. - zgrčen, zgrbljen
8'blQčiti 8�, -čQ s�, -čiAi s� - saviti se, zgrbiti se; skupiti se
S1tmatr�ti / 8'bmacriti, -at�jQ, -atreeAi - gledati, promatrati; smatrati
s'bmesti, -etQ, -eteši - smesti, pomesti; skupiti
s'bmiliti �, -IjQ s�, -liši s� - smilovati se, sažaliti se
s'bmirenie, -e 8. -smirenje, mir
s'bmiriti �, -tjQ s�, -rui s� -smiriti se, izmiriti se
258
S'bm.iriti �, -ejQ �, -eeAi s� -smirivati se, izmirivati se
s'bmotriti, -oCtjQ, -otriAi - promotriti, razmotriti, uzeti na znanje
S1tMotrinie, -e 8. - pogled, gledanje; pozornost, briga
S'bmr'btb, -i Ž. - smrt
s'bmr'btbn'bprid. - smrtan, smrtonosan
s'bmysliti, -yAIjQ, -ysliAi - smisliti, promisliti, razmisliti
s'bmysl'b, -a m. - smisao, razbor, razum; usp. smys!'b
S'bmyslbno prilo - razborito, razumno
S'bmyslbn'b prid. - razborit, razuman
s'bm�žati, -ajQ, -aeši - žmiriti, žmirkati
S1tM�žiti, -žQ, -žiAi - zaklopiti oči, zažmiriti
s'bm�nie, -e 8. - smionost, odvažnost, hrabrost, smjelost
s'bm�ra, -y Ž. -izmjerena težina, odgovarajuća cijena
s'bm�riti �, -tjQ s�, -rim s� -poniziti se, pokoriti se
s'bm�riti, -rejQ, -reeAi - ponižavati, pokoravati (se)
S'bm�renie, -e 8. - smjernost, poniženje
s'bm�rbno prilo - smjerno, ponizno
S1tM�rbn'bprid. -smjeran, ponizan
s'bm�siti, -eAQ, -esiAi - smijeAati, objediniti
s'bm�Aati, -ajQ, -aeAi - mijeAati, objedinjavati
s'bm�ti, -ejQ, -eeAi - usuditi se, smjeti
s'bm�ti (�), �tQ (�), �teAi (�) - smesti (se), smutiti (se)
s'bmQtiti, -QCQ, --qtiši - smutiti, uznemiriti
s'bmqeati (�), -ajQ (�), -aeši (�) -pokretati (se), uznemirivati (se)
s'bmqeenie, -e 8. - pokret, gibanje
s'bnab'bd�ti, -'bždQ, -'bdiši - opskrbiti, sačuvati; pribaviti, priskrbiti, postići
s'bnesti, -eSQ, -eseši - snijeti, prenijeti odozgo nadolje
s'bnie, -e S. - san S1tnimati (S�), s'bnemljQ (s�),
s'bnemleAi (sQ) - spajati (se), skupljati (se)
S1tniti, -idQ, -ideši - sići, saći
259
s...mtie, � 8. - silazak
S'hniti �, -idQ S'il, -ideši s� - skupiti se, sabrati se, sresti se
s'hnoriti, -rjQ, -riši - srušiti, oboriti
S'hnuzltn'h prid. -jahaći
s'hnuzltnik'h, -a m. - borac na kolima
S'hnuzltnica, � ž. - kola (bojna)
S'hn'h, -a m. -san, spavanje; videnje
s'hn..mati S�, s'bnemljQ s�, S'bnemleši s� - skupljati se
s'hn..mice, -a s. - skupština, sinagoga; bogoslužje
S'bn..m'h, -a m. - skup, sabor, sinoda; bogoslužje
S'hn..:nu.nik'h, -a m. - sudionik u skupu / saboru, sabornik
s'hn&lati, -ajQ, -aeši -jesti, uživati, blagovati
s'hnedenie, � s. -jelo, uživanje, blagovanje
s'hnedlt, -i ž. - hrana
s'bn&iltn'b prid. -jestiv
s'hDesti, �mb, �si - izjesti
s'hn�ti, S'bnbmQ, s'bnbmeši - ski-nuti
s'bn�tie, � s. - skup, vijeće, najviši sud koji je donosio smrtne . kazne
s'hn�ti �, S'bnbmQ �, s'bnbmeši s� - sastati se, skupiti se, sresti se
s'hObrazltn'h prid. - oblikom jednak, sličan
S'hpanie, � s. - spavanje
S'hpasati, -ajQ, -aeši - spašavati, čuvati
s'hpasenie, � s. -spasenje, spas
s'hpasiteb., -a m. - spasitelj, Spasitelj; usp. S'hpas'h
S'hpasoVb prid. - koji pripada Spasitelju
S'hpasti, l -adQ, -adeši - pasti, spasti
S'hpasti,2 -asQ, -aseši - spasiti, sačuvati, očuvati
S'hP8S'h, -a m. - spasitelj, Spasitelj; spas; usp. s'hpasitellt
S'hpasltn'h prid. - spasiteljev, Spasiteljev; spasitelj ski
S'hpati, -pljQ, -piši -'-- spavati, spati
s'hpisanie, � m. - spis, popis, književno djelo
s'hpisati, -ajQ, -aeši - napisati, popisati
260
s'hpleskanie, � s. - stvaranje; tvorevina, stvorenje
s'hpleskati, -eCQ, --ečeši / -ajQ, -aeši - mijesiti; stvarati, praviti
s'hplesti, -etQ, -eteši - splesti
s'hpletati, -ajQ, -aeši - splitati
s'hpl�sati, �šQ, �šeši - zaplesa-ti, plesati
s'hpobrati, -borjQ, -boreši - zajedno se boriti
s'hpov&lanie, � s. - razlaganje, objašnjavanje; ispovijedanje, priznavanje
s'hpovedati, -ajQ, -aeši - razlagati, objašnjavati; ispovijedati, priznavati
s'hpovedovati, -l.\iQ, -ueši - pripovijedati
s'hpovedeti, -Vemb, -vesi - razložiti, objasniti; ispovjediti
s'hpogribati, -ajQ, -aeši - zajedno pokapati, sahraniti
S'hpodvi3ati �, -ajQ s�, -aeši � - podizati se
s'hpodobiti, -bljQ, -biši - l.\iednačiti, prilagoditi, biti nalik; biti dostojan; cijeniti
s'hpodobleti, �jQ, �i - cijeniti; biti dostojan
261
s'hpodoblenie, � s. - usporedba; dostojanstvo
S'hpožiti, -ivQ, -iveši - zajedno živjeti
s'hpospeAltnik'h, -a m. - sudrug, drug, pomoćnik
s'hpospeeti, -pejQ, -peeši - pridonositi, pomagati
s'hpostat'h, -a m. -protivnik, neprijatelj; usp. sqmpo&tat'h
s'hpostignqti, -nQ, -neši - postići nešto zajedno s drugim, dosegnuti
s'hprazdltn..stvovati, -l.\iQ, -ueši - zajedno slaviti
S'hprisnosqeltn'h prid. - jednako vječan, istovječan
S'hprič�tltnik'h, -a m. - sudionik, subaštinik
S'hprič�tltn'h prid. - sretan, blažen, zadovoljan
s'hprovesti, -edQ, -edeši - sprovesti, dopratiti
s'hprosta prilo - potpuno, savršeno, gotovo
s'hpr'hvapril. - na početku, najprije
s'hpr'hvee prilo - prije, ranije
s'hpribyvati, -ajQ, -aeši - boraviti s nekim
s'hpr&li / S'hpridlt prilo - sprijeda
8'hpristolbll'h prid. - suprijestoini, koji je s nekim na prijestolju
8'hp�tati, -ajQ, -aeši - potiskivati, tiskati, tlačiti
8'hP�8ti, �gQ, �žeši -spojiti se, povezati se
8'hP1'Qg'h, -a m. - sprega, zaprega, jaram; usp. 8qp1'Qg'h
8'hp1'Qibn'h prid. - suupregnut (u paru)
8'hpustiti (8�), -ueQ (s�), -ustiši (s�) - spustiti (se)
8'hpUcenie, � s. - spuštanje
8'hPbriti 8�, -rjQ s�, -riši � -porječkati se, upustiti se u prepirku
8'hpr.sati, s'bpišQ, s'bpišeši -napisati, pisati
8'hpllti, S'bpojQ, S'bpoeši - zapjevati, pjevati
8'h�ti, S'bpbnQ, S'bpbneši - sputati
s'hradovati �, -ujQ s�, -ueši s� radovati se s nekim
s'hrazumeti, �jQ, �eši - spoznati
8'hrasp�ti, -pbnQ, -pbneši - zajedno raspeti
s'hrebro u. sbrebro
8'hrebroJjubr.cb, -a m. - srebro-ljubac
8'hrebrr.nik'h, -a m. - srebrnjak
8'hrebrbll'h prid. - srebrn
s'hrieati, -ajQ, -aeši - raspravlja-ti, dogovarati se
ftristi, s'br�, s'br�teši - sresti, sastati, poći ususret
8'hritanie, � s. - smjer, put
8'hritati, -ajQ, -aeši - polaziti ususret, susretati
ftritenie, � s. - susret
8'h�a, �Ž. -susret; sreća, usud
8'h8ati, S'b8Q, s'bseši -sisati, dojiti
s'h8taviti, -vljQ, -viši - sastaviti, sjediniti; napraviti
8'h8tavleti, -ejQ, �ši - sastavljati, praviti
s'h8tavlenie, -a s. - skup, osoba; preporuka
8'hstaV'b, -a m. - okupljanje; organizam, tijelo; biće, osoba
8'h8tariti S�, -rjQ s�, -rMi s� -ostarjeti
s'h8tati S�, -anQ �, -aneši s� -sastati se, skupiti se, naći se
s'h8tolr.nikJ., -a m. -sudionik na saboru, sabornik
s'h8toenie, � s. -postojanost, izdržljivost
262
s'h8toeti (8�), -ojQ (s�), -oiši (�) - sastojati se, temeljiti se, stajati skupa
8'hstrilati, -IjQ, -liši - ustrijeliti, strijeljati
8'h8tqpiti �, -pljQ, -piši s� - spojiti se skupiti se
S'h8'h / 8'h8r.cb, -a m. -sisa, dojka
8'h8ridati �, -ajQ s�, -aeši s� -zgušnjavati se
s�kati, -ajQ, -aeši - odsijecati
s�sti �, -s�dQ s�, -s�eši s� -zgusnuti se, sjesti, usiriti se
8'hsqditi, -QždQ, -Qdiši - suditi
s'h8qidati, -ajQ, -aeši - pripravljati
s'h8Qd'h, -a m. - sprava, instrument; stvar, predmet; posuda
S'hsqCbn'h prid. - bitan, glavni
S'htvarr., -i ž. - zgrada, kuća, stvar
s'htvariti, �jQ, �ši - stvarati, praviti, proizvoditi
8'htvoriti, -rjQ, -riši - stvoriti, učiniti, ispuniti, izvršiti
8'htvorenie, � s. - čin, djelo, izvršenje, ispunjenje; stvorenje, stvor
s'hteci �, -ekQ s�, -ečeši s� -sjuriti se, strčati se; okupiti se
8'htiskati �, -ajQ s�, -aeši � -stiskati (se), pokrivati (se)
8'htisnqti, -nQ, -neši - stisnuti
s'htie, � s, zb. im. -piće od meda; USp. 8'ht'h
s'htleci, -1'bkQ, -l'bčeši - stući, satrti
8'hto gl. broj - sto
s'htokratieejq prilo - stostruko; usp. 8'htorieejq
s'htoletbn'h prid. - stoljetni
s'htorieejq prilo - stostruko; usp. 8'htokratieejq
s'btrr.pllti, -pljQ, -piši - izdržati, istrpiti
8'htrr.ti / 8'htreti, S'btbrQ, s'btbreši - strti, satrti
s'htrebiti, -bljQ, -biši - očistiti; pripremiti leš za sahranu
8'ht�ati, -ajQ, -aeši - potresati, tresti
8'ht�ti, �sQ, �seši - stresti, zatresti, uništiti
S'ht'h, -a m. - sat (meda)
s'ht'hkati, -t'bkQ (-t'bČQ), -t'bČeši - priopćiti, predati
8'htbnik'h, -am. -satnik, stotnik
S'htbnyi, 8'htbnae, 8'htbnoe red. broj - stoti, stota, stoto
263
st�gnQti, -nQ, -neši - stegnuti, svezati
8'h�ianie, � 8. -imetak, bogatstvo
8'ht�iati, -žQ, -žiši - dokopati se, dobiti, steći
8'ht�3anie, � 8. - prepirka, obračun; u8p. 8'ht�zanie
s'h�3ati �, -ajQ SQ, -aeši s� -prepirati se, raspravljati
8'h�zanie, � s. -prepirka, obračun; U8p. 8'ht�3anie
8'h�zati 8�, -ajQ SQ, -aeši s� -prepirati se, raspravljati
8'htQžati, -ajQ, -aeši - pritiskati, biti na teret, mučiti
8'htQžanie, � 8. - tlačenje, pritiskanje
8'htQžiti, -žQ, -žiši - pritisnuti; izmučiti se
8'hhnQti, -nQ, -neši - sušiti, sahnuti
8'hhoditi (�), -oždQ (s�), -odiši (SQ) - silaziti, odlaziti; dolaziti, skupljati se
s'hhod'h, -a m. - blagost, obazrivost; popustljivost
8'hhranenie, � s. - briga, čuvanje, zaštita
8'hhraniti, -njQ, -niši - sačuvati, održati
8'hhran�ti, �jQ, �ši - čuvati, paziti
8'hhram.no prilo - pažljivo, sigurno
8'hC�niti, -njQ, -niši - ocijeniti
8Metanie, � 8. - zajednica; brak.
sMetati, -ajQ, -aeši - spojiti, svezati, povezati
s'hČinenie, � s. - djelo, skladba
8'hČiniti, -njQ, -niši - složiti, na-praviti
8'hib8tvie, � 8. - silazak
8'hQZ'h, -a m. - okov
Sb1 V. 8'h
8b,2 si, se zam. - ovaj, ova, ovo sbde prilo - ovdje
8bžde / sbže zam. - isti
sbrebro, -a 8. - srebro
sbrebroJjublenie / sbrebroJju-bbstvie, � s. / 8brebroJjubbstvo, -a 8. - pohlepa za novcem, koristoljublje
8brebroJjubbCb, -a 8. - srebroljubac, pohlepnik
sbrebrbnik'h, -a m. - srebrnik, denar
8brebnn'h prid. - srebrn
264
sb�zati, -ajQ, -aeši - gomilati, nanositi
8b�ti, SbĐjQ, sbĐeši - pružati zra-ke, sjati; usp. 8i�ti
By V. byti synOVbnb prid. - sinov synOVb8tvO, -a 8. - sinovstvo syn'h, l -u / -a m. - sin 8yn'h,2 -a / -u m. - toranj
sypati, -pljQ, -pleši - sipati
8yrice, -a 8. - želudac &yr'h,1 -a m. - sir SYl"h2 prid. -vlažan; zelen, sirov,
svjež 8yt08tb, -i ž. - sitost syt'h prid. - sit � uski, čest. - no, hajde, neka
bude �anie v. ��nie �ati V. s��ti 8�veroV'h prid. - sjeverni s�ver'h, -a m. - sjever; sjeverac �Verbnb prid. - sjeverni
�dalice, -a 8. - sjedište, stolac, učiteljska stolica, katedra
�dalo, -a S. - klupa, stolica; rezidencija
sedati (8�), -ajQ (s�), -aeši (SQ) -sjedati
�dinaV'h prid. - sijed, sjedokos
�diny, -'bž, mn.-sjedine, sijeda kosa
�d'h prid. - sijed sMeti, seždQ, sediši - sjediti �kyra V. sekyra �mo prilo - ovamo, tamo sem�, semene, semenis. - sjeme,
sperma seno, -a s. - sijeno Senb, -i ž. - šator, sjena, sjenica
_ti, s�dQ, s�deši - sjesti, posa-diti (se)
seti v. �eti
s�tovati, -ujQ, -ueši - žalostiti se, biti tužan, sjetan
setb, -i ž. - zamka, mreža ��bn'h prid. - tužan, sjetan
�i, sekQ, seceši - sjeći secivo, -a 8. - sjekira 8ečbn'h, -a m. - ve�ača 8�nie, -a s. - usjev, njiva
seeti, sejQ, eeeši, akt. part. prez. sej�i - sijati
S� zam, čest. - sebe, se
�t'h 3. l.jd.prez. (verbum defectivum) - reče, kaže
8�ci, S�gQ, sQžeši - segnuti
8Qbota, -y ž. - subota; tjedan; usp. sobota
sQbot'h v. sQbota
265
8Qbotltll1o prid. - subotIiji 8Qgrudanin1o, -a m. - sugrađa-
nin sqdii, � m. - sudac sqdiisk10 prid. - sudački IIQdilice, -a s. - sudište, sudačka
stolica; usp. sqdiee
sqditeb., -a m. - sudac sqditi, 8QždQ, sQdiši - suditi, mi
sliti, upravljati sqdice, -a s. - sudište, sudski
proces; usp. IIQdilice
8Qdu prilo - ovamo; ob 8Qdu / ob sqd� - odavde, odatle; sqdu i ovqdu - s jedne i s druge strane
sqd1o, l -a m. - sud; pravda, proces, mišljeIije
IIQd1o,2 -a m. -posuda, oruđe, dio tijela
sqdItIl10 prid. - sudIiji; sqc:b.n1o dJ.m, - sudIiji dan
sqd� V. sQdu 8Qb, -a m. - grana 8QDlhIl�nie, -a S. -sumnja, boja-
zan; motreIije; rasprava u
8QlD.Itn6ti (S�), -IijQ (�), -niši (s�) - sumIijati
sqmpostat1o, -a m. - protivnik, neprijatelj; usp. s1opostat1o
SQP1'Qg'It, -a m. - sprega, zaprega, jaram; usp. S1op1'Qg'It
8QP1'QŽbnik1o, -a m. - supružnik; pomoćnik, sudrug
SQPbn., -a m. - suparnik IIQPbn.nik1o, -a m. - suparnik,
protivnik IIQHda, -y Ž. - susjeda IIQdd1o, -a m. - susjed sqs6dyni, � Ž. - susjeda sQb - preient, 3. l. mn. glagola
byti (nesvr) sqCie, � S. - bit sqebn10 prid. - bitan sqe- V. byti
sqCbStVO, -a 8. - priroda, bit lIqČr.cb, -a m. - trijeska, trun,
iver; slamka .
sidarb V. sudan. sikamina / sikam6na, -y Ž. -
dud, murva sikoman6 / sikomori6, � Ž. -
sikomorina, divlja smokva simeon1o, -a m. - Simeon, os.
ime simeon. prid. - Simeonov sinagog'lt, -a m. -predstojnik si
nagoge sin.sb prid. - sirski sihan., -a m. - Sihar, zemlj.
266
OU T T
t - slovo » tvrbdo«; . OO • - broj 300, . T . - broj 300
tal prilo - tako, pak ta2 vez. - pa, ta ta3 V. t10 taverna, -y Ž. - gostionica taven. V. thavon. tavita / tavitha, -y Ž. - Tavita,
os. ime tavon. V. thavon. tadei / tad6i, -a m. - Tadej, os.
ime tadin10 V. thadin10 tude V. bžde tue prilo i vez. - isto tako, kao i,
također; zatim, nakon toga, onda; pa
tai prilo - tajno, potajno, krišom; V'JJ tal - potiho, tiho
taibbna, -y Ž. -tajanstvo, misterij; usp. taibbno
taibbnik1o, -a m. -kojije upućen u tajnu
taibltllo, -a S. - tajanstvo, misterij; usp. taibbna
tailice, -a S. - skrovište, spremište, komora
taina, -y Ž. - skrovište; sklonište; skrovitost; tajnost; tajanstvo, tajna, misterij, otajstvo, sakrament; V'JJ tain6 / V'JJ tainQ - skriveno, potajno; usp. tainol
taina�, � Ž. - tiha molitva taino, l -a S. - skrovište, skloni
šte; skrovitost, tajnost; tajanstvo, tajna, misterij, otajstvo,
267
sakrament; o tainyih .. - potiho; UBp. taina
taino2 prilo - skrovito, (po )tajno; tajanstveno, mistično; usp. tain�
tain .. prid. -skrovit; tajanstven, tajan, mističan
tain� prilo - skrovito, potajno; UBp. taino
taiti (�), tajQ (s�), tai�i (s�) -skrivati (se), tajiti (se)
takanie, � s. -trk, trčanje,jurenje
tako pril, čest. i vez. - tako, ovako; toliko; kao i, pa, zatim; to jest, naime; i tako, prema tome; tako i; tako mi - kunem se; da tako rekQ -takorekuć; �ko(že) I . . J - tako I .. J - kako I . . J - tako 1 . . . /; eko tako -čim; usp. siko
takOV'h prid. - takav; tolik; usp. tab
takOVhSb zam. - takav takožde / takože prilo - tako,
isto tako, takoder, isto tako, jednako, slično; ekože / .. J -takože / .. J - �to / .. J - to / .. J, čim / .. J - tim / .. J
takoze V. takožde / takože tak-.prid, kamp. tačai - takav,
tolik; usp. takOV'h
tak .. žde / tak .. že mm. - (isto) takav, jednak, sličan
talan( .. )h, -a m. / talan .. to, .,.a B. - talen(a)t, novac u staroj Grčkoj i mjera za težinu
talan .. hn .. prid. - talantski; talan .. tbna� prihča -priča o talantima; usp. talan( .. )h
talita kum .. V. talitha kum .. tali� V. ittali�
talitha kum.. - djevojko, us-tani!
tamara, -y Ž. - Tamara, os. ime tamarr. V. tamara
tamopril. -tamo, onamo, ondje
tanao� V. taneos ..
taneos .. , -a m. - Tanis, zemlj. taranr. prid. - Tarin, prema
Tara, os. ime tar-.sidr.sk.. prid. - tar�i�ki,
zemlj; usp. tar-.sisbsk .. / tarbsk ..
tar..sis .. , -a m. - Tar�i�, zemlj. tarui8b8k .. / tarbsk .. prid. -
tar�i�ki, zemlj; usp. tar..sidr.sk ..
tatb, -i m. -kradljivac, lopov, tat
tatbba / tatbbina, -y Ž. - krada
tatbbbn .. prid. - ukraden
tačai V. tak ..
268
tače prilo i vez. - onda, zatim, iza toga; i, i takoder, i tako; i zatim, i onda
ta�ti, tajQ, tae�i - taliti, topiti
tvarr., -i Ž. - stvorenje, biće; djelo, čin; stvaranje; nebesko tijelo; oblik
tvar�ti, �jQ, -&ši - tvoriti
tvoi, tv�, tvoe zam. - tvoj, tvoja, tvoje
tvorenie V. tvo�nie
tvoriti, -IjQ, -mi - činiti, raditi, proizvoditi, izvr�avati; provoditi, ustanovljavati; postup�ti; nastojati; pripremati, priređivati, organizirati; pretvarati; ispunjavati; slaviti; smatrati; pretvarati se; p�Jjuby tvoriti - činiti preljub
tvor-., -a m. - djelo, kreacija; oteklina
tvorr.cb, -a m. - stvaralac, tvorac; počinitelj
tvorbČb prid. - stvaraočev, tvorčev
tvor�nie, � S. - činjenje
tvr-.diti, -'bždQ, -'bdi�i -učvr�ćivati, ojačati
tvr-.do prilo - čvrsto, dosljedno, pouzdano, sigurno; tvr-.do be�ovati - tvrditi
tvr-.dostb, -i ž. - tvrdoća, čvr· stoća; dosljednost, po�tenje
tvr-.d .. prid. -tvrd, čvrst, postojan; utvrđen, snažan, jak
tvr-.dr., -i ž. - tvrđava, utvrda; potpora, upori�te; v'h tvr-.dr. - jako, snažno
tvr-.dyni, �ž. -zatvor; trajnost
tvr-.d� pril, Iwmp. tvr-.žde -čvrsto, temeljito
tvr-.d�b., -i ž. - nebeski svod
tvrr.d- V. tvr-.d-
tvr-.žde V. tvr-.d� te V. te-tek- v. teci tek( .. )}a, -y Ž. - Tekla, os. ime tektonoV'h prid. - tesarov
tekton .. , -a m. - tesar
telica, � Ž. -janje, ovčica
teb.cb, -a m. - tele; june
tel�, tel�te, tel�ti S. - tele
temilm .. V. thimian .. temr.nica V. tbmbnica tembn .. V. tbmbn .. temen .. V. thimian .. teneto, -a S. - mreža za lov, uže,
konopac teodor-. V. theodor-. teofil .. V. theofil .. tepenie, � S. - bičevanje
269
teplo prilo - toplo
teplost .. , -i i. - toplina
teplota, -y i. - toplina; žeravica, žar
tep .... prid. - topao
tesati, tešQ, tešeši - tesati
teti, tePQ, tepeši - bičevati, tući
tetrarh ... , -a m. - tetrarh
tet1tka, -y i. - teta
teča, � m. - trkač
t8Čenie, � s. - tok, struja; pokretljivost; put; težnja, nastojanje; tečenie kl'1>ve - krvarenje; usp. tob2, točenie
teCi, tekQ, tečeši, sigm. 1. aor. tah'b, imp. tbCi - teći; trčati, žuriti, bježati; razbiti, napregnuti se, akt. part. prez. teky I tekb -žurno, brzo; predi teCi - preteći, pretjecati, prethoditi
til V. ty
ti2 čest. i vez. - dakle, onda, tako; i, pa, te; no, ali; još, dakle
tiverii, -a m. - Tiberije, os. ime tign.sk ... prid; rika tigrb8k ... -
Tigris, zemlj. tik ... , -a m. - zrcalo
timeoV'b prid. - Timejev, prema Timej, os. ime
timi6n ... , -a m. - tamjan; usp. thimi6n ...
timon ... V. thimon ...
timotei I timof�i I timothei, � m. - Timotej, os. ime
tim6nie, � s. - blato, kal, glibj usp. tina
tim�(n .. )n ... prid. - blatan; usp. tinaV'b, tim.n ...
tina, -'Y i. - blato, kal, glib; usp. tim�nie
tinaV'b prid. - blatan; usp. tin .. -nb, tim6(m.)n ...
tim., -i i. - remen
tm..n ... prid. - blatan; usp. ti-naV'b, tim�(n .. )n ...
tisa, -y Ž. - cedar
tit ... , -a m. - Tit, os. ime
tit .. la, -y i. I tit ...... , -a m. - nat-pis, naslov, naziv
tiho prilo - tiho, mimo, blago
tihost .. , -i ž. - blagost, mimost
tihota, -y ž. -mir, tišina, blagost
tih ... prid. - miran, tih, uslužan, prijateljski
tiCi V. teCi
tinti, -ajQ, -aeši - stišavati, umirivati
tišina, -y ž. - tišina, mir
270
tUiti, tišQ, tišiši - stišavati, umirivati
t .... knqti, -nQ, -neši - udariti, pokucati
tI ... kovanie, � s. - tumačenje
t .... k ... , -a m. - prevoditelj, tu-mač; tumačenje
t .... pa, -y Ž. - mnoštvo, gomila
tl ... sh prid. - debeo
tl...ca, � i. - debljina; snaga, jačina
tl .. knqti V. tl ... knqti
tl�ci, tl'bkQ, tl'bčeši - udarati, tući; kucati
to pril, vez. i čest. - tako, i tako, onda; kao ij a, alij ipak, naime; a, ali, ipak; pak, pa, ta; to kako - pa
to2 V. t ...
tog( ... )da V. hg( .. )da
togdaž(d)e V. hgdaž(d)e
tožde pril, vez. i čest. -jednako, isto tako; i; ali (ipak); također
toždeimenie, � s. - istoimenost
toždeimenih prid. - istoimeni
tože V. tožde
toižde prilo - tamo, gdje
tokrat'b prilo - kratko prije, ne-davno
tok ... , l -a m. - tok; tok ... kr1>ve - krvotok; usp. t8Čenie. točenie
tok .... 2 -a m. - gumno
tok ... s V. otob
toli prilo i vez. - tolikOj onda; i zato, i stoga, tako daj kako i, ali ipak; oh toli - otada, odonda; do toli - dotada
toliko prilo -toliko; tako mnogo; samo; po tolic� l�h - poslije toliko godina; ekoliže l .. .! - toliko l .. .! - koliko l .. .! - toliko l . . .!; elikože l .. .! - toliko ( .. ,)
što više l .. .! - to više; n ... toliko - ali ipak
tolikož(d)e prilo - isto toliko (mnogo I često), upravo toliko (mnogo I često)
tolik ... zam.prid. -tolik, tako velik; tolice I tolicemb - toliko mnogo; na tolice - za toliko; tolik'b da - toliko velik da
tolik'bžde zam. - isto toliko (mnogo)
tol .. I tol .. ma(že) I tol .. mi pril. tako. toliko (mnogo); tol .. veIbmi - toliko; tol .. kraty -toliko puta; tol .. dl'bgo -doru.deže - tako dugo dok
tole V. toli
271
toma v. thoma tomiteb.,l -a m. - tiranin, tlači
telj, mučitelj tomitel .. 2 prid . .,- tiraninov, tla
čiteljev, mučiteljev tomiti, -m1jQ, -miši -tlačiti, mu
čiti tomlfinie, -e s. - tlačenje, muče
nje tonqti, -nQ, -neši - tonuti toPanr.3ie, -e m. - topaz; usp.
toPanr.3ii, tipanr.zie
topanr.3ii, -e s. - topaz; usp. to-Panr.3ie, tipBnhzie
topl- v. tepl-toprvo prilo - tek, jedva tooenie, -es. -tečenje, tok, stru-
ja, rijeka; točenie krr.ve -krvarenje; hemofilija; v'h točenii krr.ve byti - bolovati od krvarenja; usp. tečenie, tok1
tooUo, -as. -tijesak, preša; korito pod tijeskom
tOOU .. niln., -a m. -tijesak, preša tOOiti, 1 tOČQ, točiši -trčati,juriti,
bježati tooiti, 2 tOČQ, točiši - točiti, istje
cati; liti, prolijevati; sl ... zy točiti - plakati; krr.Vh tOOiti -krvariti; eel .. by točiti -ozdraviti, liječiti
trava V. triva traVhn ... V. triVhn ... travit;i, -vljQ, -viši - žderati,
proždirati trapeza, -y Ž. - stol; poslužena
hrana, trpeza; gozba, jelo; utvoriti, postaviti trapezq -prirediti gozbu
trapfJza V. trapeza
tratati, traĆQ, traćeši - ubijati, uništavati
trafin ... , -a m. - Trajan, os. ime trepeza V. trapeza
trepetati, -peĆQ, -pećeši - drhtati, treperiti, bojati se
trepeh, -a m. - drhtanje, trepet; strah
trepetlon"', -a s. - strašan; trepet .. n ... byti - drhtati, trepetati, bojati se
tretee V. tretie tretii, tretifi, tretie red. broj -
treći, treća, treće; tretiimh dione, tretiimh dhnhDlh -prekjučer; tretie č�st .. - trećina; tretii na de�te - trinaesti
tretiieejq prilo - (po) treći put; triput
treti(i)eipril. - treći put tretiea I tretiei V. treti(i)ei
272
tretie(e) prilo - treći put tri V. trie
trivlie, -e s. / trivlii, -e m. -zdjelica
trivol ... , -a m. - stričak tride�t .. gl. broj - trideset tridhnev..n ... prid. - trodnevan;
tridhnev..noe V'hskn.senie - uskrsnuće trećega dana
trie, tri, tri gl. broj - tri; triput; trie na de�te - trinaest; tri kraty / tri krat .. I tri kratatriput; usp. trici / triihdi / triihCiy I tmi
trizna, -y Ž. - nagrada, naknada, plaća, nadnica
tri8V�h V. trh8V�h trici I triihdi I triihCiy I trIaCi
prilo - triput; usp. tri kraty I tri krah Itri krata
troi br. prid. - troji; trqjak, trostruk
troin ... prid. - trostruk troiea, � Ž. - trojstvo, Sveto
Trojstvo troič .. n ... I troičh8k'h prid. -koji
se odnosi na trojstvo, Sveto Trojstvo
troiiti, -šQ, -šiši - rasipati trofJni, � Ž. - Trojana, os. ime trpeza I trpeza V. trapeza
truditi (�), truždQ (s�), trudiši (s�) - mučiti (se), zamarati (se); svladavati; biti umoran; truditi se, nastojati; boriti se, žuriti se
trud ... ,l _a m. - muka, mučenje, stradanje; trud, naprezanje, napor; borba; proizvod, djelo; v'h trudfi - naporno, teško; trud ... esh - teško je; trudy d.aeti (defJti, tvoriti) -mučiti, gnjaviti
trud ... 2 V. trqd ...
trudhnik'h, -a m. - borac trudhn ... prid. - naporan, iscr-
pljujući; umoran, zamoren, iscrpljen, iznemogao
truždanie, -e S. - trud, posao, rad
truždati (�), -ajQ (�), -aeši (�) - umarati (se); mučiti (se); zamarati (se); malaksati; truditi se, nastojati; boriti se
trupie, -e s, zb. im. - trupla, leševi
trup"', -a m. - truplo, leš truti, trovQ, troveši I trujQ, trueši
- trovati truh ... V. trud ... 1
tr'hg'h, -a m. -trg, trgovište, tržnica
273
trhŽice, -a B. - trg, trgovište, tržnica, sajmište
tn.ibDik'h, -a m. - mjenjač novca; tn.ibnici - svjetina
tn.ib8tvo, -a B. - svetkovina, svečanost
tn.sanie, � B. -jadikovanje tn.sati -ajQ, -aeši - trgati, ki
dati; tn.sati � - mučiti se tMtDie, � B, zb. im. - trnje tn.noV'h prid. - trnov, od trnja;
UBp. tn.n�n'h tn.n'h, -a m. - trn; bagrem tn.n�n'h prid. - trnov, od trnja;
usp. tn.nOV'h
tn.peza v. trapeza tn.�liV'h prid. - strpljiv; oba
zriv, obziran tn.�Ib8tvie, � s. / tn.p�"'
stvo, -8 B. - strpljivost, strpljenje
tn.�nie, -a B. - trpljenje, podnošenje; postojanost; hrabrost; strpljivost, strpljenje; pouzdanje, pouzdanost; stradanje, nevolja
tn.�ti, -pljQ, -piši - trpjeti, patiti; biti strpljiv; imati strpljenja; ustrajati, biti uporan; tn.�ti cinu. - biti ovladan čime; tn.�ti kogo / Čbto - nadati
se komu / čemu, imati pouzdanja u koga / što
tr'hStie, � B, zb. im. - šaš, trska, trstika
tn.stb, -i ž. -trska, trstika; kala-mus
tr'hStbn'h prid. -trskov, od trske tn.ti, tbrQ, tbreši - trti, trljati tn.ton., -a m. - pakao; UBp.
ad'h, geona tn.tOrb8b prid. - pakleni tn.t'hr'h v. tn.ton.
tn.tvb8k'h v. tn.torb8k'h tn.h'htJ., -i m. - sitan novac, ma-
lenkost, odlomak, zalogaj tr&blaien'h prid. - triput blago
slovljen, triput blažen trbveličb8tVhn'h prid. - triput
veći tr&gubiti, -bljQ, -biši -utrostru-
čivati tr&gubo prilo - triput tr&gub .. prid. - trostruk, trojni tn.gub .. prilo - trostruko
trbsati V. tn.sati
tr&ZqbbCb, -a m. - trozubac tr&n- V. trJ>n-
tr .. �l- V. tn.�l
trbsv�t'h prid. - triput svet trb8tie V. tr'hStie
274
trb8t'h V. tr'hStb
trbhotb V. tn.h'htb tr�ba,l -y ž. - prinošenje žrtve,
služba Božja; žrtveni dar; triby tvoriti - prinositi žrtvu, žrtvovati
triba,2 -y Ž. - potreba, nužda; korist, korisnost; triba est'h - potrebno je, treba; trib� im�ti ČbtO - trebati što; tr�b� (byti) komu - biti koristan komu
tribice, -a B. - mjesto za prinošenje žrtve, oltar; hram, pogansko svetište; UBp. tribbnib
treblii V. trib'h
trebnik'h V. tribbnik'h
trebovanie, � B. - nužnost, nu-žda, potreba; potrebne stvari
tribovati, -ujQ, -ueši - trebati, potrebovati; biti potreban; koristiti; zahtijevati; tribovati kogo / česo - iskorištavati; trebuj�i - potrebit
treb'h prid, komp. triblii - prijek, hitan, potreban, blizak
tribbnik'h, -8 m. -mjesto za prinoAenje žrtve, oltar; hram, pogansko svetište; usp. tribice
tribbn'h prid. - žrtven
tribe V. triba
triva, -y Ž. - trava, još zelen usjev
treVhn'h prid. - travnat
trezati V . trici
trizvenie, � B. - trezvenost, razumnost, suzdržanost, umjerenost, skromnost
trizviti �, -vljQ �, -viši s� -biti trezven, razuman, suzdržan, umjeren, skroman
tr�zV'h prid. - trezven, razuman, umjeren, skroman
triZVhnik'h, -a m. - trezven, razuman, umjeren, skroman čovjek
trisn'h, -a m. - kita, resa
tresnqti, -nQ, -neši - tresnuti, udariti
triti V. tn.ti
trici, trežQ, trežeši - trgati tre�za V. trapeza
tr�savica, � Ž. - groznica; UBp. t�S'hka
tr�sti (�), tr�sQ (s�), tr�seši (s�) - tresti (se)
t�'hka, -y Ž. - groznica; usp. tr�savica
trqba, -y Ž. - truba, trublja trqbiti, -bljQ, -biši - trubiti
275
trqblfinie, � S. - trubljenje; zvuk trube, trublje
trqbltJl'h prid. - koji se odnosi na trubu, trublju
trqdovit'h prid. - bolestan
trqd'h, -a m. - dizenterija; trqd'h vodJ.nyi - vodena bolest
trqs'h, -a m. - potres; oluja
trqt'h, -a m. -straža, vojni odred
trtfon'h, -a m. - Trifun, os. ime tu prilo i čest. - tu, tamo, ovdje,
ovamo, ondje, onamo; odsad, ubuduće; tako, pa; tu able -odmah; obristi � tu / tu byti - biti prisutan; sqCii tu - koji je prisutan
tužde prilo - ondje, tamo; istodobno, ujedno
tužderoidenie, -e s. - zemljaci
tužc:b. prid. - tud; tu.đinac; Usp. CUŽdJ,
tuže V. tužde tuiide prilo - upravo tu, upravo
ondje
tuk'h, -a m. - mast, loj; debljina; rodnost, obilje
tul'h, -a m. - tobolac za strijele
tum'hpam. V. tim('h)pan'h tune prilo - besplatno, badave;
uzalud
tun.,l -a m. - bik
tun.2 V. ttn. tun.sk'h V. tiruk'h tu�ltn'h prid. - mastan, debeo;
plodan, bogat
t'h, ta, to zam. - ovaj, ova, ovo; taj, ta, to; togo radi - zbog toga; k'h tomu - dalje, nadalje; k'h tomu ne - ne više; po tom&(ie) - zatim; tfimlt ie V. t�mIt(ie); i t'h - dakle, i tako, prema tomu
t'hg('h)da prilo - tada, nekada, jednom; zatim, onda
t'hgdu(d)e prilo - tada, iznenada, upravo, odmah, naglo, istodobno; t'hlda ie - na to
t'hi(d)ezam. -isti, sam; taj, onaj
t'hkanie, -a s. - tkanje, tkanina
hkati t'bkQ, t'bčeši - gurati, pri-tiskati; tkati
t'bkn�ti, -nQ, -neši - gurnuti, (do)taknuti, udariti
t'hk'hma / t'hk'hmo / t'hk'hmu -prilo - samo, već; ne t'hk'hmo - ne samo, bez obzira na to; t'hk'hmo ne - skoro, gotovo; n'h t'hk'hmo, razve t'hk'hmo, t'hk'hmo eže, t'hk'hmo ace ne / razve t'hk'hmo ace - osim ako ne
276
t'hma V. t&ma
t'hn'hko prilo - tanko, sitno
t'hn'hk'h prid, komp. tItnei - ta-nak, nježan, slab '"
t'hcanie, -e s. - žurba; nastoja-nje, gorljivost; čežnja, strast; tbCanie tvoriti - posvećivati se
tbCati s�, t'bcQ s�, t'bCiši s� - žu-riti se; nastojati, truditi se
tbCe prilo - uzalud
t'hceslavie, -e S. -isprazna slava
tbCeta, -y Ž. - šteta, gubitak, ta-ština, sujeta; t'hcety tvoriti -oštećivati, činiti štetu; t'bCet� primati - trpjeti štetu; bes t'heety tvoriti - nadoknađivati štetu
t'bCetbn'h prid. - tašt, sujetan
t'bCiV'h prid. - brz, hitar
t'hCb prid. - prazan; gladan; uzaludan, suvišan, ništavan; nemoćan; malen
tbCbno prilo - žurno, brzo; hitno, brižljivo, revno
t�ij� čest. - samo; t'hčij� ne -zamalo, gotovo; razve t�ij�, t�ij� eže -nego samo, osim; aCe t�ij� - samo ako; n'h t'hčij� - ali, ipak
t�ltJlik'h, -a m. - vršnjak
t�bn'h prid. - isti, sličan; drug
tItlitelb, -a m. - upropastitelj
tbliti, tbljQ, tbliši - razarati, upropaštavati, uništavati
tblo, -a S. - tlo
tIJenie, -e S. - uništavanje, rušenje, razaranje; raspadljivost
tble(n&)n'h prid. - raspadljiv" prolazan, smrtan
tbleti, tblejQ, tbleaši - raspadati se, propadati, trunuti
tble, �Ž. -truljenje, trulež; hrda
t&ma -y Ž. - tama, mrak; deset tisuća; nepregledno mnoštvo; t&mami, v'h tbmah'h - mnogobrojan, bezbrojan, mnogostruk
tbmien'h V. thimien'h tbmien&n'h prid. - tamjanski
tbmltnica, � Ž. - tamnica, za-tvor
tbm..ničbnik'h, -a m. - zatvorenik
tbmbniČItJl'h prid. - tamnični, koji se odnosi na tamnicu; strub tbmbnič&nyi -tamničar
tbmltn'h prid. - taman, mračan
thmen'h / thmen&D'h V. timen'h tbn'hk'h V. t'bD'hk'h
277
t&ll"'čai v. hn'Lk ... thriti v. tn.ti thSth, -i m. - tast
tbCi v. teci
ty, tebe, te�, I. tobojQ zam. - ti
t yi v. h tyiide v. hi(d)e
t�c- v. tysqc-tysqCa / tysqci, �, ž. - tisuća
tysqChniJn., -a m. - predvodnik tisuću vojnika
tysqehn'h prid. - tisućugodi�nji
te priZ, čest. i vez. -tada, sada; pa, ta; i
teleshno prilo - tjelesno, materijalno; usp. teleshne
teleshn'h prid. - tjelesan, prirodan, materijalan
teleshnepril. - tjelesno, materijalno; usp. teleshno
telo, Mlese, telesi S. - tijelo; tjelesnost; osoba, pojava; kip, statusa, stup; uzrast, starost; naraštaj; telo nepriezn(in)o idol
telopisanie / telophsanie, -a S. - natpis na stupu
temh(že) prilo i vez. - zato, zato što, stoga, time; sada; temh(že) togo radi - i zato
tesk'hn'h V. tes(h)n'h
tesk'h, -a m. - preša
tes(h)n'h prid. - tijesan, uzak
teiiti, -šQ, -šiši -pokazivati put; poticati; rqkojq tetiti - davati znak
teCiti, -&;l, -ći.ši - tiskati, istiskivati; peny teCiti - bacati pjenu
t�goSth, -i ž. - teret, breme, težina; teškoća, nevoija
t�gota, -y .ž. - teret, breme, težina; teškoća, nevolja
t�got&ll'h prid. - težak
t�ia, � ž. - prepirka, svađa; sudski spor; usp. t�ih
t�žatelh. -a m. - zemljoradnik; ratar; vinogradar
t�iati, t�žQ, t�žiši - vući; raditi
�iesth, -iž. -težina, teret, breme
t�žii V. t�žhk'h
t�ih, -i Ž. - prepirka, svađa; sudski spor; usp. t�ža
t�žhko prilo - teško
t�žhkosr'hd'h prid. - teškoga srca, žestok
t�žhk'hprid, komp. t�žii-težak; važan; bijesan; t�ibko byti komu - biti dosadan
t�ibCe priZ. - teško; bijesno
t�3ati, t�žQ, �žeši - istraživati; pitati
278
t�tiva, � Ž. - tetiva
t�š- V. t�ž-
tqga, -y Ž. - teškoća; tjeskoba, tuga; strah; usp. tqženie
tqdu / tqde prilo - tuda, tim, time; oh tqdu - odatle
tqienie, � S. - tjeskoba, strah, tuga; usp. tqga
tqžiti, -žQ, -žiši - trpjeti, patiti; mučiti se; biti tjeskoban; tužiti (se)
279
tqtbn'h, -a m. - tutnjava, tutanj
tqča, � Ž. - pljusak, kiša; oluja; snijeg
tqčbn'h prid. - mokar; nabujali, kišni
ttm('h)pan'h, -a m. - bubanj
ttm'hpanbnica, � Ž. - bubnjarica
tipanhzie, � s. - topaz; usp. topanb3ie, topanb3ii
tin., -a m. - Tir, zemlj. tirbSk'h prid. - tirski
D U OY
u - slovo »uk'b«; . D . - broj 400, . w · - broj 400
Ul prijed. s G - u, kod u2 prilo - već; ne u -još ne, nika
ko; u ne, ni u - ni na koji način
US uski. - o ualerii, -a m. - Valerij ualerian1t, -a m. - Valerijan ual1t, -a m. - Valens, os. ime ubalovati, -ujQ, -ueši -izliječiti ubivanie, -e S. - ubijanje, usmr-
ćivanje ubivati, -ajQ, -aeši - ubijati,
usmrćivati ubiistvo, -a S. - ubojstvo; usp.
uboi, uboistvo ubistVbn1t prid. - smrtonosan,
ubojit
ubilca, � Ž. - ubojica
ubiti, -ijQ, -ieši - ubiti, usmrtiti
ubitie, -e S. - ubojstvo, usmrće-nje
ubica V. ubiica
ubifJti, -ejQ, -eeši - ubijati, usmrćivati
ubienie, -e S. - ubojstvo, usmrćenje; boj, bitka
ublažiti, -žQ, -žiši -blagosloviti, davati hvalu
ubo1 prilo - tada, dakle, pak
ubo2 vez. - zato, i tako
ubog1t prid. - siromašan
UbOŽbStvO, -a S. - siromaštvo, uboštvo
uboi, -e m. - ubojstvo, usmrćenje; usp. ubiistvo
280
uboistvo, -a S. -ubojstvo, usmrćenje; usp. ubiistvo
uboica, � m. - ubojica uboičbDh prid. - smrtonosan,
ubojit
ubosti, -odQ, -odeši - probosti
ubofJti s�, -ojQ s�, -oiši 8Q - preplašiti se, prestrašiti se
ubrus1t, -a m. - rubac, marama, koprena
ubuditi s�, -uždQ s�, -udiši s� -probuditi se, probdjeti
ubuždati �, -ajQ s�, -aeši s� -buditi se, bdjeti
ubfJgnQti, -nQ, -neši - pobjeći, skriti se
ubfJditi, ubeždQ, ubediši - pri-nuditi, prisiliti, uvjeriti
ubežanie, -e S. - odlazak, bijeg
ubežati, -žQ, -žiši -uteći, umaći
ubeždati, -ajQ, -aeši - uvjerava-ti, prisiljavati
ubeždenie, -e S. - nagovaranje, pridobivanje; guranje
ubežice, -a S. - pristanište, utočište
ubežbn1tprid. -pristanišni, utočišni
uooliti, -ljQ, -liši - ubijeliti, učiniti bijelim
281
uvracati �, -ajQ s�, -aeši s� -napuštati, ostavljati (koga), okretati leda (komu), okretati lice (od koga)
uvresti, uvr'bZQ, uvrbzeši-otvoriti
uvy uski. - jao; uvy tebe - jao tebi
uvedenie, -e S. - znanje, poznavanje; odluka
uvedeti, uvemb, uvesi - saznati, spoznati, ustanoviti, saznati
uveriti, -rjQ, -riši - uvjeriti, ispuniti vjerom, iskazati povjerenje
uvet1t, -a m. - podrška, potpora, pomoć
uvetbnik1t, -a m. - pomoćnik, utješitelj
uvecavati, -vajQ, -vaeši - nagovarati, poticati, ohrabriti; prekoravati, savjetovati
uvecanie, -e S. - poticanje, uvjeravanje
uvecati (�), -ajQ (8Q), -aeši (s�) - sporazumjeti se, dogovoriti (se)
uv�dati, -ajQ -aeši / uv�ždQ, uv�ždeši - venuti
uv�ždati, -ajQ, -aeši - isušivati
uv,zati, uv�žQ, uv�žeši I -ajQ, aeši - svezati, povezati; ovjenčavati, ukrašavati
uv,znQti, -nQ, -neši - zaplesti se, zaglibiti
uv,nqti, -nQ, -neši - svenuti, uvenuti
uv,sti, uV�ZQ, uv�zeši -ukrasiti, okititi, ovjenčati
ug8Ždati, -ajQ, -aeši - ugađati (komu), služiti (komu); ug8Ž' dati pred'b C�D1h -biti komu odan
ugasati, -8ajQ, -saeši -ugasnuti, utrnuti se
ugasiti, -llŠQ, -asiši - trnuti, gasiti
ugasnqti, -nQ, -neši - ugasnuti
ugaienie, -e s. - gašenje, suzbi" janje
uglhbnQti, -nQ, -neši - zaglibiti
uglqbiti, -bIjQ, -biši - udupsti, produpsti
ugn�zditi �, -eždQ s�, -ezdiši s� - ugnijezditi se, useliti se
UgObhziti I ugobh3iti, -bbžQ, -bbziši (-bb3iši) - donijeti bogat plod
ugoditi, -QždQ, -odiši - svidjeti se, ugoditi, izaći ususret
ugodie, -e 8. -zadovoljstvo, ugoda
Ugodhnik'l>, -a m. - služitelj; ugodhnlk'b boiii - sluga Božji
ugodhno prilo - ugodno
ugodhn'b prid. - ugodan, mio
ugoidenie, -e S. - uslužnost, revnost; odmaranje
ugotovanie, -e S. - priprema, završavanje, temelj .
ugroziti ." -ožQ s�, -Qziši s� -užasnuti se
ugotovati (.,), -ajQ (s�), -aeši (s�) - spremati (se), priređivati (se)
ugotoviti (�), -vljQ (s�), -viši (s�) - prirediti (se), spremiti (se)
ug'b V. jug'b
udaviti (�), -vljQ (s�), -viši (s�) -ugušiti (se), objesiti (se)
udavlenie, -e S. -vješanje; meso ubijene životinje
udavl�ti, -ejQ, -eeši - daviti, gušiti
udaliti (8,), -ljQ (s�), -liši (s�) -udaljiti (se)
udal�ti (�), -ejQ (s�), -eeši (�) - udaljavati (se)
282
udariti, -rjQ, -riši - udariti, napasti; udariti v'b lanitq -udariti po licu
udarinie, -e B. -udarac; pljuska udariti, -ejQ, -eeši - udarati,
tući udvar�ti ." -ejQ �, -eeši s� -
noćiti, boraviti, spustiti se, naseliti se
udvorhnib, -a m. -kućni prijatelj, suputnik, ratni drug
udebel�ti, -ejQ, -eeši - udebljati se
udel�ti V. udol�ti
udobl�ti, -ejQ, -eeši - pobijediti, ojačati
udob'b1 prid, kamp. udob�i -udoban; usp. udobhn'b
udobh2 pril, kamp. udoMe -udobno, lako
udobhno prilo - udobno, lako; usp. udobhn�
udobbn'b prid. - udoban; usp. udob'b
udobbn� prilo - udobno, lako; usp. udobbno
udoVbl�ti v, udol�ti
udol�ti, -ejQ, -eeši - odoljeti udr'bianie, -e S. - vlast, posjed udr'biati, -žQ, -žiši - zadržati,
zaustaviti, hvatati
udrqčenie, -e S. - stradanje, mučenje
udrqčiti, -ČQ, -čiši - izmučiti, mučiti se (oko čega)
ud'b, -a m. -ud, dio tijela; utroba · udhn'b prid. - člankovit Udbriti V. udariti
uiasati (8,), -ajQ (s�), -aeši (s�) - čuditi (se), strašiti (se), bojati se
uiasenie, -e s. - užas,jeza, strahota
uiasiti (&,), -ašQ (s�), -asiši (�) - prestrašiti se, smesti se
uiasnqti �, -nQ s�, -neši s� � začuditi se, zadiviti se
uiastb, -i Ž. -užas, strah, trepet; slabost
uiastbn'b prid. - začuden, užasnut
uias'b, -am. -užas, strah, trepet uiasbn'b prid. -pogoden (čime),
uplašen; začuden, zadivljen uiepril. i čest. -već; čak, upravo;
uie ne - više ne, uopće ne, jedva
uie&točenie, -e S. - okorjelost, tvrdokornost, zatucanost
uieci, užegQ, užežeši - spaliti uzda, -y Ž. - uzda
283
uz'blobiti, -bJjQ, -biAi -naštetiti, uniAtiti
uzbriti, -rjQ, -riAi - ugledati, uvidjeti; pobrinuti se (o čemu)
ui, � m. - ujak
uimati, uemJjQ, uemleAi -oduzi-mati, smanjivati
uistavlenie, � s. - dokaz
uist�ti, uicQ, uistiAi - uvjeriti
uicati, -ajQ, -aeAi - uvjeravati
uicenie, � s. - osiguranje
ukazanie, � s. - ukazanje, oči-tovanje, pokazivanje
ukazati, -ažQ, -ažeAi / -zajQ, -zaeAi - pokaz(iv)ati, označi(va)ti
ukaz'b, -a m. -oznaka, dokaz
ukariti, �jQ, �eAi - ocrnjivati, grditi, sramotiti; omalovažavati
uklan�ti, �jQ, �eši - uklanjati (se), odvraćati (se)
ukloniti, -njQ, -niši - ukloniti (se), odvratiti (se)
ukorenie, � s. - ukor, osramoćenje, ponižavanje; usp. ukOri>
ukorizna, -y ž. - grdnja, psovka, sramoćenje
ukOriZbD'b prid. - sramotan, bijedan
ukoriti, -rjQ, -riAi -ukoriti, poniziti, zagalamiti (na koga)
ukOri>, -a m. -ponižavanje, prezir; usp. ukorenie
ukOrbn'b prid. - pogrdan, sramotan
ukrasiti, -ašQ, -asiAi - nakititi, uJjepAati, ukrasiti; dovesti u red; prirediti
ukrasti, -adQ, -adeAi - ukrasti
ukratiti, -acQ, -atiAi - skratiti, ograničiti
ukrdati, -AajQ, -AaeAi -ukrašavati, kititi, uJjepAavati
ukrdenie, -e s. -ukrašavanje, kićenje, uJjepAavanje
ukroi, -e m. - komad platna; pokrov za mrtvaca
ukrop'b, -a m. - juha
ukrotiti, -ocQ, -otiAi - ukrotiti, smiriti
ukruh'b, -a m. - komad (kruha)
ukryti -yjQ, -yeAi -skriti, zatajiti
ukripiti, -pljQ, -piAi. - osiliti, ojačati, utvrditi
ukrepleti, -lt3jQ, -leeAi - jačati, utvrđivati
ukripeti, -pejQ, -peeAi - ojačati, postati jakim, očvrsnuti
284
uloviti, -vJjQ, -viAi - uloviti, uhvatiti
ulovlenie, � s. - lov, ulov, lovina
ulučati, -ajQ, -aeAi - postići, ostvariti
ulučiti, -čQ, -čiAi - postići, dobiti
ulb8titi, ulbcQ, ulbstiAi - prevariti, varkom dobiti
ulqčiti, -čQ, -čiAi - mijenjati, savijati
umalenie, -e s. - smanjenje, skraćenje, poniženje
umaliti (8�), -JjQ (s�), -liAi (s�) smanjiti (se), skratiti (se)
umaleti, -ejQ, �eAi -omalovažavati, ponižavati
umariti, -ejQ, -eeAi - usmrćivati, ubijati
umastiti, -acQ, -astiši -namazati, utrljati
umiliti (S�), -JjQ (s�), -liAi (s�) -skruAiti se, okajati, pokajati se, zabrinuti se
umilosrI>diti (�), -'bždQ (s�), -'bdiAi (s�) - smilovati se, sažaliti se
umilenie, -e s. - poniženje, pokajanje, briga
umilen'b prid. - skruAen, ponizan, brižan
umirati, -ajQ, -aeAi - umirati
um1'bknQti, -nQ, -neši - umuknuti, zaAutjeti, uAutjeti, prestati
uml'bčanie, � s. - umuknuće, onijemJjenje
um1'bČati, -ajQ, -aeši - umuknuti, ušutjeti, onijemiti
umnoiiti v. um'bnoiiti
umoliti, -JjQ, -liši - zamoliti, izmoliti
umoriti, -rjQ, -riši - umoriti, usmrtiti
umn.tviti, -'bcvJjQ, -'btviši - usmrtiti, ubiti
umn.t(v)ie, -e s. - smrt, kraj, dan smrti
umn.tv�ti, -ejQ, �eši -umrijeti
umn.titi, -'bcQ, -'btiši - usmrtiti, ubiti
umn.Cvl�ti, -lejQ, -leeši - usmrćivati, ubijati
umr�ti, umbrQ, umreši - umrijeti
umudr�ti v. umQ(ž)driti
um'b, -a m. - um, misao, duh, spoznaja, razum, uzrok
um'bvenie, -e s. - umivanje, pranje
285
um'hllaiati, -žajQ, -žaeši - umnažati, umnožiti
um'ltnoženie, -e s. - mnoštvo, obilje
um'ltnožiti, -žQ, -žiši - umnožiti, pomnožiti
UDlItn'lt prid. - razborit, uman, duhovan
umyvanie, -e s. -umivanje, pranje
umyvati (8�), -ajQ (sQ); -aeši (sQ) - umivati (se), prati (se)
umyti (8�), -yjQ (s�), -yeši (SQ) umiti (se), oprati (se)
umyil�i, -e m. - izum; izmišljotina; spletka
umyilenie, -e s. - misao, odluka; spletka
um�ti, -ejQ, -eeši -umjeti, znati, moći, razuII\ieti
um�lmQti, -nQ, -neši - smekšati, oslabjeti
um�čiti, -čjQ, -čiši - umekšati, smekšati
umqdriti (�), umQždrjQ (sQ), umQdriši (s�) - učiniti mudrim, opametiti (se)
umQždriti, -rejQ, -rooši - činiti mudrim, mudro razmišljati
umQtiti (8�), umQCQ (SQ), umQtiši (sQ) - smutiti (se)
umQČiti, -čQ, -čiši - pokoriti, ukrotiti; izmučiti
unii v. dobn
uničr.žati, -ajQ, -aeši - omalovažavati, prezirati
uničr.ženie, -e s. - prezir(anje), omalovažavanje
uničw.žiti, -žQ, -žiši - prezreti, omalovažiti
unyvati, -ajQ, -seši - gubiti pouzdanje, postajati malodušan
unybprid. - slab, iscrpljen, mlitav, malaksao; žalostan
unynenie, -e s. - nerad, besposlica, ljenčarenje
unynie, -e s. -malodušje, žalost
unyti, -yjQ, -yeši - postati malodušan, izgubiti pouzdanje
unr.PQti, -nQ, -neši - zabosti, ubosti
uobid�ti, -iždQ, -idiši -uvrijediti; prevariti
uobraziti, -ažQ, -aziši - oblikovati
uorqžiti �, -žQ s�, -žiši s� -naoružati se
upasti, l upadQ, upadeši - (u)pasti (ju/padnem . . . )
Upasti,2 UP8SQ, upaseši - pasti (pasem . . . ) ; spasiti, sačuvati
286
upa�ti, -ejQ, -eeši -napajati (se), opijati (se)
upivati (�), -ajQ (SQ), -seši (sQ) - opijati (se)
upiti �, -ijQ SQ, -ieši SQ -opiti se
upitie, -e s. - pijanstvo
upit�ti, -ejQ, -eeši - nahraniti
upl'bČiti �, -čQ SQ, -čiši s� - po-strojiti se, pripremiti se za boj
upodobiti (�), -bljQ (sQ), -biši (sQ) - nalikovati, sličiti
upodobie, -e s. - stas, lik, pojava, slika i prilika
upoiti (8�), -ojQ (SQ), -oiši (s�) orositi se, napojiti (se), opiti (se)
upraviti, -vljQ, -viši - ispraviti, nišaniti, usII\ieriti, prilagoditi
upravlenie, -e s. - vodstvo, dirigiranje, pouka, savjet
upravl�ti, -ejQ, -eeši - upravljati, rukovoditi; poboljšavati
upražnenie, -e s. - zadaća, vježba, posao
uprazniti, -ažnjQ, -azniši -osloboditi (se), izbaviti (se)
upustiti, upucQ, upustiši - ispustiti
upucati, -ajQ, -seši - ispuštati, spuštati
up'ltvanie, -e s. - nada, povjerenje, ufanje
up'ltvati, -ajQ, -aeši - ufati se, nadati se; zvati, vikati
uravr.niti (�), -njQ (sQ) , -niši (sQ) - izravnati (se)
ureei, urekQ, urečeši - naII\iestiti, postaviti, zapovjediti
urivati, -ajQ, -aeši - tiskati, gurati, tlačiti, udariti
urlI'It, -a m. - Urijel, os. ime uricati, -ajQ, -aeši - namještati,
određivati; omalovažavati
uročr.n'lt prid. - utvrđen, tvrd, određen
unvati 8�, -VQ SQ, -viši SQ -otkinuti, porušiti
urezati, -ežQ, -ežeši - odrezati, otkinuti, otkidati
urešiti, -šQ, -šiši - osloboditi
uselena� v. V'ltselena�
usi�, � ž. - suština, bit, bitak, opstanak
uslaždati �, -ždajQ SQ, -ždaeši SQ - naslađivati se
uslužiti, -žQ, -žiši - uslužiti, ugoditi
uslyianie, -e s. - slušanje, uslišanje
uslyšati, -šQ, -šiši -čuti, uslišati
287
usma, -y ž. - koža
usmi6ti s�, usm�jQ s�, usm�eši s� - nasmijati se, narugati se
usmfJn10 / usni6n1o prid. -kožni uson1o, -a m. - laneno platnoj
usp. vis(s)on1o
uspfivati, -�Q, -aeši - napredovati, ići naprijed
uspfiti, �jQ, �i - uspjeti, POstići (nešto)
uspfJh1o, -a m. - uspjeh, prednost, korist, zarada, dobitak
uspfJienie, � s. - uspjeh, prednost, korist, zarada, dobitak
uspfJir.n1o prid. - koristan, uspješan
usramiti �, -mljQ s�, -miši s� -postidjeti se
usramlfJti �, �jQ s�, -eeši s� -sramotiti se
usn.die, -e s. - revnost, trud USr1odn1o prid. - hitar, brz, sr
čan, hrabar usta, -'b s, pl. t. - usta ustaviti, -vljQ, -viši - postaviti,
namjestiti, odrediti j prosvijetliti
ustavlenie, -e s. - odredba, odluka, obustava, prekid
ustavleti, -ejQ, -eeši - ustanovljavati, utvrđivati, zaustavlja-
tij ustavlfJti kogo / čr.to - zadržavati (koga, što)j ustavleti oh česo - priječiti koga (u čemu)
ustaV1o, -a m. - pravilo, granica, obič�, dogovor, povijest, čitanjej bez ... ustava - neomeđen, neodređen
ustaVbJ110 prid. - postavljen, zakonit
ustati, -anQ, -aneši - prestati
ustiti, -'-ućQ, -ustiši - nagovarati, nagovoriti, obodriti, poticati
ustrabiti (s�), -bljQ (s�), -biši (s�) - uzdići (se), podići (se)
ustraiati (�), -ajQ (s�), -aeši (�) - zastrašivati, utjerivati strahj bojati se (za koga)
ustraiiti (s�), -8ŠQ (s�), -ašiši (s�) - uplašiti (se)
ustrafJti, -ejQ, -eeši - stavljati, postavljati; pripravljati
ustroi, -e m. - ustroj, gradnja, pravilo, red; bez10 ustrofJ -neuredno
ustroiti, --ojQ, --oiši - urediti, usustaviti, ustanoviti; opskrbiti
ustroenie, -e s. - red, odredba, ustrojstvo, odluka
2BB
ustrr.miti �, -mJjQ �, -miši s� ustremiti se, baciti se
ustr10mlfJti �, -ejQ s�, -eeši s� rušiti se, srljati, juriti
ustrr.mlenie, -e s. - navala, napad, stremljenje, namjera
ustreliti, -ljQ, -liši -pogoditi, raniti, povrijediti
ustuditi, -uždQ, -udiši - ohladiti, osvježiti
ustydfJti �, -yždQ s�, -ydiši s� -zastidjeti se (koga)
ustr.na, -y Ž. - usta, jezik
ustQpati, -�Q, -aeši - odstupati, vraćati se
ustQpiti, -pljQ, -piši - odstupiti, vratiti se
usugubiti, -bljQ, -biši - udvostručiti
usušiti, -šQ, -šiši -osušiti, isušiti U81omocrenie, -e s. - upravlja
nje, gospodarenje, briga
us1onQti, -nQ, -neši - zaspati, usnuti, umrijeti
us1opati, -pljQ, -piši - zaspati, usnuti, umrijeti
uS1openie, -e s. - san, smrt
U81opiti, -pljQ, -piši - zaspati, umrijeti
us1ohnQti, -nQ, -neši - uvenuti, isušiti
usynenie, -e s. - posinovljenje
usypati, -ajQ, -aeši - zaspati; ne usypaj�i - neumrli, neprestani
usyriti s�, -rjQ s�, -riši s� -usiriti se
us6knQti, -nQ, -neši - odsjeći, odrubiti (komu glavu); tući, klesati
usfJCi, usekQ, usečeši - odsjeći, odrubiti (komu glavu)j tući, klesati
usqditi, uSQždQ, uSQdiši -pripremiti, spremiti, položiti mrtvaca u lijes
usqždati, -�Q, -aeši - pripremati, spremati
usqmr.neti �, -njQ s�, -niši s� -posumnjati, pokolebati se
utaiti, -ajQ, -aiši - skriti, zatajiti, prešutjeti, zastrti
utapati, -ut�Q, -utaeši - utapati, tonuti
utaeti, utajQ, utaeši - t�iti, skrivati
utvarr., -i Ž. - (stvoreni) svijet j ukras
utvareti, -ejQ, -e�i -oblikovati, stvarati, priređivati, uljepšavati
2B9
utvoriti (�), -IjQ (s�), -riši (s�) - sagraditi, ojačati, stvarati, uljepšati
utvn.diti (�), -bždQ (s�), -bdiši (�) - učvrstiti (se), utvrditi (se), ojačati
utvrl>idati, -8jQ, -aeši - utvrdivati, ojačavati, štititi, podržavati
utvn.idenie, � s. - utvrda, zaštita, sila, potpora; ozdravljel\ie
utetl, utePQ, utepeši - ubiti, utući, istući
utiskati, -8jQ, -aeši - pritiskati, gurati, tlačiti
utišati �, -8jQ s�, -aeši B� - utišati se
utiiiti (8�), utišQ (s�), utišiši (�) - umiriti (se), ušutkati
utl'h8t�ti, �jQ, �eši - udebljati uto prilo i čest. - vjerojatno, na
ravno, nesumnjivo; zar utoliti, -ljQ, -liši - umiriti, suzbi
ti, obuzdati utonqti, -nQ, -neši - potonuti,
utonuti, utopiti (se)
utopiti, -pJjQ, -piši - utopiti utrie � S. -jutro, zora, svanuće,
sutrašnji dan; na utrla - sutra, sljedećega dana
utro, -a S. -jutro, zora, svanuće, sutrašl\ii dan
utros ... , -a m. -jutarl\ia liturgija, jutrel\ie
utruditi, -uždQ, -udiši - umoriti se, ostati bez snage
utnnqti, -nQ, -neši - ukočiti se, zaprepastiti se
utn.nica, � Ž. -osvit, zora,jutro utn.Db prid. -jutar}\ji, rani; na-
redni, sutrašnji utrbŠbn ... prid. - sutrašl\ii utr� prilo - ujutro, rano, sutra
ut...knqti (�), -nQ (s�), -neši (s�) - gurati, sresti (koga), sresti se (s kim); pogoditi
ut�ha, -y ž. - utjeha, radost, osvježel\ie
ut6Cati, -ajQ, -aeši - pritisnuti, tlačiti, ugnjetavati
ut�šati (�), -8jQ (s�), -aeši (s�) - tješiti (se), umirivati (se), hrabriti (se)
ut�šiti (8�), -šQ (s�), -šiši (s�) -utješiti (se), umiriti (se)
ut�bn ... prid. - utješan, ohrabrujući
ut�gnqti, -nQ, -neši - postići (što), biti vrijedan (čega), zaslužiti
290
ut�iiti, -žQ, -žiši · - opteretiti, pritisnuti; ući, težiti (za čim)
U�ibČiti, -čQ, -čiši - opteretiti uho, uABse, ušesi 8. - uho, ušica
igle; za uho hiene - zaušnica uhud�ti, �jQ, �eši - smanjiti
se, uništiti ucedriti, uceždIjQ, ueedriši -
smilovati se, imati milosti ucuiditi, -ždQ, -ždiši - rastaviti,
udaljiti, odijeliti uc�sariti � V. Vbc�sariti � učenik ... , -a m. - učenik učeničb prid. - učenički učenie, � 8 .. -učenje, nauk, nau-
čavanje, učenost učinanie, -e S. - postupak učiniti, -l\iQ, -niši - učiniti, obli
kovati, ustanoviti učinenie, � S. - odredba, odlu
ka, naredba učitelb, -a m. - učitelj
učitelbn ... prid. - koji je sposoban poučavati, učiteljski
učitelev... prid. - učiteljev učiti (�), uČQ (s�), učiši (s�) -
učiti (se), predavati; govoriti; prosvjećivati (se)
učicati, -8jQ, -aeši - čistiti učr�diti, -eždQ, -ediši -ugostiti učuti, -ujQ, -ueši - upoznati, pri-
mijetiti uč�tie, -e 8. - društvo; dio uč�tbn� pril. - osobito uč,ti, uČbnQ, uČbneši - početi,
započeti ušidl., -i m. - bjegunac u�denie, -e S. - zmijin ugriz u�zviti, -vljQ, -viši - raniti, ozli-
jediti u�šn�ti, -ejQ, -eeši - objašnjava
ti, razjašnjavati uj�ti, uimQ, uimeši - oduzeti, za
uzeti, zaposjednuti
291
r&/<I> F <p
f - slovo »fntb« ; . 080/$ . - broj 500, . 4> . - broj 500
falekoVh prid. - Falekov
fanoil'b 1 fanuil'b, -a m. - Fanuel, os. ime
fanuileVh 1 fanuiloVh prid. -Fanuelov
faraon'b, -a m. - faraon; usp. faraos'b
faraollh prid. - faraonov
faraos'b, -a m. - faraon; usp. faraon'b
faraošb 1 faraušb prid. - farao-nov
faresoVh prid. - Faresov
fareso, -a m. - Fares, os. ime farise- u. farise-farisei, -e m. - farizej
faris�in'b prid. - farizejev
faris�isk'b prid. - farizejski
fariseisky prilo - farizejski
fariseOVh prid. - farizejev
fevr�b, -a m. - veljača
felollh, -a m. - liturgijsko ruho
fervarb 1 feir(o)8r'b u. fevr8r'b
filea neskl, m. - Filea, os. ime filipoVh prid. - Filipov
filip'b(p'b), -am. -Filip, os. ime rIliks'b, -a m. - Feliks, os. ime
filo80p'b U. filosof'b
filosofie, � Ž. - fIlozofija
fil080fJ.sk'b prid. - fIlozofski
filosof'b, -a m. - fIlozof, mudrac, učenjak
rmikisie, � Ž. - Feničanka
292
ftniln.(S'b), -a m. ---: palma
finian., -a m. - Pinhas, os. ime fi�lb, -i m. - posuda, čaAa flalll, -e m. - Flavije, os. ime
fon, -a m. - forum
fotil, -e m. - Focije, os. ime frigiisk'b prid. - frigijski, prema
Frigija, zemlj.
293
b H X
h - slovo »Mn«; · 1:1 . - broj 600, . Je . - broj 600
haidati, -ajQ, -aeši - hodati hah.kidon1>, -a m. - Kalcedo
n(ija), zemlj. o hal1>kidonbSk1> prid. - kalee
donski
halQga, -y ž. - ograda, plot
hamoVb prid. - Hamov, prema Ham, os. ime
hanaanoVb prid. - kanaanski hana(a)n1>, -a m. - Kanaan,
zemlj. i os. ime hana(a)nbsn / hananeisk1>
prid. - kananejski hanaon1> v. hana(a)n1>
hapati, -pljQ, -pleši - gristi
harava v. rahava
har'l>tie, � ž. - papirus
hvala, -y ž. - hvala, nagrada; pohvala; zahvalnost; slava, čast; milost; hvalQ Vbzdati (dati, reci) - zahvaliti
hvalenie, --€l s. - hvaljenje, veličanje, zahvaljivanje, zahvalnost; hvala; priznanje, nagrada
hvaliti, -ljQ, -liši - hvaliti, slaviti; zahvaljivati; hvaliti � -hvaliti se, hvastati se; klicati
hvalbn1> prid. - pohvalan
hvatati, -ajQ, -aeši - hvatati
herovim1>, -a m. - kerubin
herovimb prid. - kerubinski
herovimbsk1> prid. - kerubin-ski
294
hersonbSk1> v. hel"b8OnbSk'I>
hen.son1> / herr.8Onb, -a m. -Herson, zemlj.
herr.8On6nin1>, -a m. - Herso-njanin
herr.8OnbSk1> prid. - her80nski
heruvim1> v. herovim1>
heruvimbSk1> v. herovimbSk1>
hlton1>, -a m. - donja odjeća, tu-nika, košulja
hlad1>, -a m. - pirkanje; hlad, hladovina
hladbn1> prid. - hladan
hlamida / hlamida, -y ž. - gornja odjeća, ogrtač
hlap1>, -a. m. - rob, sluga; pomoćnik
hl1>m1>, -a m. - brežuljak, humak
hleb1>, -a m. - kruh, hljeb (kruha); hrana; hl6b1> 81>n6sti -jesti, sudjelovati pri gozbi
hlebbn1> prid. - krušni
hlevina, -y ž. -kuća; pribježište; ćelija; riznica
hleVb, -a m. - staja
hl�bb, -a m. - slap, brzak
hl�bbn1> v. hlebbn1>
hlQbati v. hlQpati
hlQpati, -ajQ, -aeši -prositi; prosjačiti
hobot1>, -a m. - rep
hodatai, --€l m. - poslanik, posrednik, zagovornik
hodata1stvo, -a s. - posredovanje, pomoć, podupiranje
hodataiti, -ajQ, -aiši -zagovarati, zauzimati se
hoditi hoždQ, hodiši -ići, hodati; prolaziti; obilaziti; putovati; dolaziti, posjećivati; odlaziti; postupati; prebivati; hoditi vb čem1> - baviti se čime; hoditi vb slM1> 0080 - ravnati se . prema čemu; hoditi po kom1> - slijediti koga
hod1>, -a m. - kretanje, hod, trk
hoidenie, --€l s. - hodanje, hod; putovanje; vladanje, način života
horazin1>, -a m. - Korozain, zemlj.
horiVb, -a m. - Horeb, zemlj.
horQgy horQg'bve, horQgDvi ž. -žezlo; stijeg
hOtb, l -iž. -pohota; usp. pohOtb
hOtb,2 -i m. i ž. - ljubavnik, ljubavnica
295
hoWnie, � s. - htijenje, volja, želja, spremnost; namjera; �žnja, pohota
hot�ti hooQ, hooeši - htjeti; hot�ti komu - učiniti uslugu
komu; hot�i (byti) - budući
hrabn. prid. � hrabar, junački, borben
hrabn.sky prilo - hrabro, junački, borbeno
hramina, -y Ž. - kuća, dom, zgrada, prebivalište, pribježište
hram1t, -a m. - kuća, dom, smještaj, prebivalište
hranilice, -as. - zaklon, skrovi
§e; hambar; amulet; OVOObnoe hranilice - drvena koliba u voćnjaku
hranilo, -a s. - uzda
hraniteb., -a m. -zaštitnik, branitelj, čuvar
hraniti, -njQ, -niši - držati, čuvati, §tititi
hran&no prilo - bezopasno, si-gurno
hribbt1t u. hrbbbt1t hrizma, �y Ž. - pomast; krizma
hrizmbn1t prid. - krizmeni
hri.sostoV1t V. hn.stOV1t �stom1t u. iuMbsostom1t hrist- V. hrbst-
hrom1t prid. - hrom
hrombCb, -a m. -Aepavac, bogalj
hr1tzan1t, -a m . ....,. bič
hrbsostom1t, -a m. - zlatousti (Sveti Ivan Zlatousti / Sveti Ivan Krizostom)
hn.sti�nbSk1t prid. - kršćanski
hr1tstObOn.cb, -a m. - Kristov neprijatelj
hn.st'b, -a m. - Krist
hn.stOV1t prid. - Kristov
hn.stoVbn1t prid. - Kristov
hn.stoJjubiV1t j h.n.stOJjUbbVb-n1t / h.n.stoJjubbn1t prid. -koji voli Krista
hn.stOJjUbbCb, -a m. - Kristov ljubitelj, sljedbenik
hrbstoJjubiV1t prid. - koji ljubi (voli) Krista
hn.stoJjub1tVbn1t V. hn.stoJjubiV1t
hrbstoJjubbn1t V . hrbstoljubiV1t
hrbstoJjubbCb, -a m. - koji ljubi (voli) Krista
hrbstonenavidJ.n1t prid. - koji mrzi Krista
hn.stos-- V. hrbsthn.stoubiistvo, -a S. - ubojstvo
Krista
hrbbbt1t, -a in. - leda, hrbat
296
hudov�rbn1tprid. -malovjeran
hudosil(&n)1t prid. - slab, nemoćan
hudostb, -i Ž. - slabost, nemoć; nedostatnost
hudoum1t / hudoUm&n'bprid. malouman
hud1t prid, komp. hudii - slab, beznačajan; malen; kratak; bijedan, jadan, ubog, siromašan; loš; ne hud1t -nemalen, velik
hud� prilo - malo
huždil u. hud1t hula, -y Ž. -kletva, ukor, pogrda,
kleveta; bogohulstvo, huljenje, hereza; ruglo, sramota; optužba; huly v�ati (glagolati, reei) - kleti, grditi, psovati; klevetati; huliti
hulenie, � S. -huljenje, klevetanje, proklinjanje
huliti, -ljQ, -liši - proklinjati, psovati, grditi; klevetati; huliti
hul&nik'b, -a m. - bogohulnik, heretik
hul&n1t prid. - sramotan, pogrdan; bogohulan
huloJjubiV1t prid. - podrugljiv, svadljiv
husiin1t prid. - Kušev, prema Kuš, os. ime
h1tt�ti V. hot�ti
hyza, -y ž. - koliba, kućica; usp. hyz1t
hyzina, -y ž. - komorica, ćelija
hyz1t, -a m. - koliba, kućica; usp. hyza
hytro prilo -pravilno, prikladno; usp. hytr�
hytrostb, -iž. -oštroumnost, lukavost; znanje, znanost; umijeće, majstorstvo
hytrostbn1t / hytn. prid. -umješan, vješt, majstorski
hytn.cb, -a m. - mudrac; stvaralac, majstor, zanatlija
hytri prilo -pravilno, prikladno; usp. hytro
hycenie, � S. - pljačka, razbojništvo
hYCbnik1t, -a m. - razbojnik
hqdog1t prid. - mudar, uman, obrazovan, pametan
hqdOŽbnik1t, -a m. - stvaralac, graditelj
hQdožbStvie, � S. - djelo, proizvod; umijeće, vještina; umjetnost, umjetničko djelo
hqdOŽbStvO, -a S. - mudrost, razboritost, razumnost; lukavstvo
297
O D W
cl - slovo »oto« ; . <:> . - broj 700, . W · - broj 800
o- v. o-
298
A
W C. QJ
c - slovo »ea« ; . YI . - broj 800; u ćirilici nema brojevne vrijednosti
eedrota, -y ž. - milosrđe; velikodušnost; milost
cedroth8tvie, -e s. - velikodušnost
ced.n. prid. - milosrdan, darežljiv, milostiv
cit'b, -a m. - štit
cola, -y ž. - štola, stola
cudb, -iž. -običaj, držanje, ponašanje
CuždekrLDlhnica, � ž. - preno-ćište, konačište
Cuždb prid. - tuđ, stran cjudb, -i ž. - način; oblik; običaj c�dbno prilo - štedljivo
c�d�ti, c�ždQ, c�diši - štec:ljeti; paziti, čuvati
299
c -slovo »ci«; , ·V · -broj 900, · u · - broj 900
carica v. c�8arica car- v. �8arCa&arh v. C�8&rb cvisti, CVbtQ, CVbteši - cvasti cVbtltn1> v. cv�tltD1> cv�tican1> prid. - rascvjetan cv�h, -a m. - cvijet; ljiljan cv�tltn1> prid. - cvjetni cv�tltClt, -a m. - cvjetić Ce881"h v. C�881"h cin.k1>n1> prid. - crkveni, bogo
služni cin.kycink'bve, cir'bk'bviž. - cr
kva; usp. cn.ky crkaVb / cn.koV'lt v. cn.ky cn.bvice, -a s. - poganski
hram
cn.bvicltD1> prid. - hramski, koji pripada poganskome hramu
cn.koVbn1> v. Cnk1>Vbn1> cn.k1>vica, � Ž. - crkvica
crltk1>vltn1> prid. - crkveni; hramski
. cnky, crbk'bve, crbk'bvi Ž. - crkva; hram; društvo, (crkvena) zajednica; usp. cin.ky
crltnoriz'bClt v. čn.norizltClt clt8ar- v. C�8ar-c� vez. - premda, makar, iako c�Vbnica, � ž. - lira · c4Hen;.e, -e s. - liječenje, iscjelji
vanje; zacjeljivanje; ozdravljaI\ie
C�litelb, -a m . - liječnik, iscjelitelj
300
c6liteb.n1> prid. - što liječi, što iscjeljuje
c�liti, �ljQ, celiši - liječiti, iscjeljivati; zacjeljivati; usp. c�l�ti
c�lovanie, -e s. - pozdrav, pozdravljanje
c�lovati, -ujQ, -ueši - pozdravljati, pozdraviti; opraštati se, oprostiti se; ljubiti, poljubiti .
c�lomqdrie, -e s. - razboritost, promišljenost; suzdržljivost, umjerenost; čednost; usp. c�
. lomqdrlt8tvie
c�lomQdrovanie, -e s. - razborito razmišljanje
c�lomQdro8tlt, -i ž. - suzdržljivost, čednost
c�lomQdn.n1> prid. - razborit, promišljen; suzdržljiv, čedan
c�lomqdrlt8tvie, -e s. - razboritost, promišljenost; usp. c�lomqdrie
c�lomQdn.stVbno prilo - razborito, promišljeno
clJloWBltn1> prid. - suzdržljiv, čedan
c�l1> prid. - sav, cio, potpuno; neozlijeđen; bezazlen; zdrav, izliječen; �11> 81>tvoriti - izliječiti
301
�l1>vltn1> prid. - lječiv
c�ly, cel'bve, �l'bviž. - ozdravljeI\ie, izlječeI\ie, zacjeljeI\ie, iscjeljeI\ie
c�lyvati, -ajQ, -aeši - wzdravljati; ozdravljati
�"'ba, -y ž. -;- liječeI\ie; lijek
c�"'bltn1> prid. - iscjeliteljski; koji ozdravlja; spasiteljski
c�l�ti, -lejQ, -leši - liječiti, iscjeljivati; zacjeljivati; usp. �liti
c�na, -y Ž. -naknada; cijena; vrijednost; novčana svota
c�niti, -I\iQ, -niši - cijeniti, procjeI\iivati; plaćati
c�sarevati, -ujQ, -ueši - vladati
C�8areV'lt prid. - kraljev, vladarev, carev; usp. c�saroV'lt
c�sariti, -IjQ, -riši - carevati, vladati
c�arica, � Ž. - kraljica, vladarica
c�8arovati, -ujQ, -ueši -vladati
c�8aroV'lt prid. - kraljev, vladarev, carev; usp. �sareV'lt
C�8&rb / �8arIt, -a m. - kralj; vladar; (rimski) car
C�8arIt prid. - kraljev; vladarov; carev
c�san.sk ... prid. - kraljevski, vladarski, carski
c�san.sky prilo - kraljevski, vladarski, carski
c�san.stvie, � 8 . - kraljevstvo, carstvo
C�SBl'b8tvo, -a 8. - kraljevstvo, carstvo
302
C�sBl'b8tvovati, -ujQ, -ueAi kraljevati, vladati, carevati
�sta, -y Ž. - cesta, ulica
�titi, �aQ, c�stiAi - Akopiti, kastrirati
c�ta, -y Ž. - sitan novac C�toiDlI.stvo, -a 8. -javna kuća It;\ Č LJ
č - slovo »črbvb«; . • . - broj 1000, . 4 . - broj 90
čaati V. ča�ti čarod�i, � m. - čarobnjak; vrač čarod�ica, � m. - čarobnjak čarod��nie, � 8. -čarobnjaštvo čary, -'b m. 1 ž, mn. - čari, magija
čas ... , -a m. -vrijeme; čas, trenutak; m ... nogy časy - dugo vrijeme; V'JJ � časy I n� V8�kJ, čas ... - neprestano
časbn ... prid. - satni čahoVhsk'JJ V. češb8k ...
čaša, � Ž. - čaša, kalež Čaemhn ... prid. - iščekivan, oče-
kivan
čaenie, � s. - čekanje, očekivanje; nadanje
čaeti, čajQ, čaeši - čekati, očekivati; nadati se; predo!ijećati, slutiti
čelo, -a s. - čelo; odred čelovati V. celovati čeJjustb, -i Ž. - čeljust čelMb, -i Ž. -posluga, služinčad;
kućanstvo čere8'b v. čre81J česati, čeŠQ, češeAi - brati, sabi
rati česo v. Čbto četverocb.neVbn ... prilo - star
četiri dana četveroč�sthn'" prid. - četvero
dijelan
303
četvoricejQ prilo - četverostruko
četvOrh br. prid. - četveri, četvori
četvrbtovlastbvovati, -ujQ, -ueAi - biti tetrarh, vladati kao tetrarh
četvn.tovlastbnik ... , -a m. - tetrarh; usp. četvn.tovlastbCb
cetvn.tovlastb8tvovati, -ujQ, -ueši -biti tetrarh, vladati kao tetrarh
četvn.tovlastbCb, -a m. - tetrarh; usp. četvn.tovlast ... nik ...
četvn.todI.Dbn ... prid. - koji je star četiri dana
četvn.tyi, četvrb�, četvrbtoe red. broj - četvrti, četvrta, četvrto; d ... vod�tbl1yi i četvn.tyi - dvadeset četvrti
četvn.t ... k ... , -a m. - četvrtak; četvn.tt.kt. sqbote - srijeda
četvn.hnade�tltnyi, četvn.hnade�tltnae, četvn.hnades�tbnoe red. broj - četrnaesti, četrnaesta, četrnaesto
četenie v. čbtenie
četyre, četyri, četyri gl. broj -četiri; .četyre na de�te - če-
trnaest; četyre de�te - četrdeset
četyri v. četyre
čene, � ž. - ljuska, lupina čil, čie, čie zam. - čiji, čija, čije činiti, činjQ, činiši - redati; obli-
kovati, preoblikovati čin ... , -u / -a m. - red, poredak;
obred, čin; mjera, stupanj; kategorija; redovnički red; odred, trupa; način; ponašanje
čislo, -a s. - broj; brojka; količina; brojenje; mjera, razmjer; usp. čism�
čislbn ... prid. - odredeni čism�, čismene, čismeni s. -
broj; brojka; usp. čislo
čisti, oČbtQ, čbteši - brojiti; čitati; poštovati, uvažavati; čbten ... - poštovan, uvažavan
čistina, -y ž. - dosljednost čistitelit, -a m. - svećenik čistitellt8tvo, -a s. - svećenstvo
čistiti, čicQ, čistiši - čistiti čisto prilo - pravilno čistoijubbCb, -a m. - onaj koji
voli čisto Čist08tlt, -i ž. / čistota, -y ž. - či
stoća, svetost; usp. čistota
304
čish prid. - čist, nezaprljan; bijel, blještav; iskren; častan, svet
čiste prilo - čisto; vrijedno poštovanja
človekoijubiVlt prid. - čovjekoljubiv; usp. človekoljubistvbn ...
človekoijubie, � s. - 'čovjekoljublje; usp. človekoijubltstvo
človekoijubbl1'" v . človekoijubiVlt
človekoijubbne prilo - čovjekoljubivo
človekoJjublt8tvie v. človekoJjubie
človekoJjubbstvo, -a s. - čovjekoljublje; usp. človekoJjubie
človekoijubltstVltn ... prid. - čovjekoljubiv; usp. človekoJjubiVlt
človekoijubbClt, -a m. - 'čovjekoljubac
človekoubiica / človekouboiea, � m. - ubojica
človekougodbl1ikt., -a m. - koji se nastqji svidjeti drugima
človeb, -a m, mn. ijudie - čovjek; osoba; taj (onaj) čovjek; muAkarac, muž; sluga, · poda-
nik; netko, jedan čovjek; svatko, svaki čovjek; po človeku - ljudski; človeei - drugi (ljudi); nenavisthnik ... človekom ... - neprijatelj ljudi
človečin ... , -a m. - čovjek človečb / človečr.n ... / človečb
sk ... prid. - čovječji, ljudski človečItstvo, -a s. - čovječan
stvo; ljudskost Črhven ... / črhvlen ... 1 prid. .-!.
(jarko )crven . črhvlen ... ,2 -i ž. - (jarko)crvena
tkanina ČrhVlt, -i m. - crv črhmbBovati �, -ujQ s�, -ueši s�
- crvenjeti se Črhmltn ... prid. - crven; ognjen,
vatren črhnilo, -a s. - crnilo, čađa črhniea, � ž. - stablo duda;
monahinja, redovnica čn.norizb8b prid. - monaški,
redovnički ČrhnorizbClt, -a m. - monah, re
dovnik; u8p. ČrhBbCIt Črhn ... prid. - crn ČrhBbCIt, -a m. - monah, redov
nik; usp. ČrhnorizbClt Črhm.č1tSkt. prid. - monaški, re.:
dovnički
305
�n.pati, črepljQ črepleši / m-pajQ, čI"bpaeši - crpsti
'
�n.ta, -y ž. - crta
�n.tati, -ajQ, -aeši -crtati, risati
�n.tol1>, -a m. -soba, odaja; lož-nica, spavaća soba
�rivii, -e m. - cipela, sandala; .. usp. saPOI1>
�rivo, -a s. - trbuh; želudac; utroba
�r�Vbn ... prid. - trbušni; želučani; tjelesni
�rida, -y ž. - red; stado; skupi-na, razred
�riždenie, -e s. - gozba
�riz ... v. �res ... �rinoVbn ... prid. - zub kutnjak
�ripati v. �l"bpati �rislo, -a s. - bok, bedro
�prijed. s G iA -kroz, preko
�riti, ČI'bPQ, črbpeši - crpsti
�o v. � .. to �uVb8tvie, -e s. -razumijevanje,
mudrost; osjetilo
�Vb8tvo, -a s. - razumijevanje, mudrost; osjetilo; osjećaj
�Vb8tvovati, -ujQ, -ueši -razabirati, razumijevati
�Vb8tVbn ... prid. - koji se može osjetiti, razabrati
�desbn ... prid. -čudesan, divan
�uditi �, čuždQ s�, čudiši � -čuditi se, začuditi se; oduševljavati se, oduševiti se
�udo, -a!čudese s. - čudo; čuđenje, začuđenost
�dod�nie, -e s. - čudotvorstvo; usp. �dotvorenie
�udod�nie, -e s. - čudo, čudotvorstvo
�udotvorenie, -e s. - čudotvorstvo; usp. �dod�nie
�udotvorie, -e s. - čudo
�dotvorbCb, -a m. - čudotvo-rac
�dbn ... prid. - čudesan, divan čuistvo, -a s. - osjećaj
�ti, ČlljQ, čueši - osjećati, primjećivati, razabirati, predosjećati; znati
� ... rvlen ... v. �n.vlen ... � .. van ... , -a m. - vrč; usp. m
�8I'J> � .. stiV'b prid. - bogobojazan, po
božan; usp. �btiV'b
�bstiti, ČbCQ, čbstiši - (po)štovati, častiti; slaviti
�b8tb, -i ž. - čast, poštovanje; dostojanstvo; pobožnost; milost
Čb8tbDO priZ. - časno, dostojanstveno; pobožno; milostivo
306
�b8t .. n ... prid. - častan, vrijedan poštovanja; slavan; znamenit; pobožan; posvećen; drag; �b8tnoe kamenie - drago kamenje
čbten ... v. �isti č .. tenie, -e s. - čitanje (naglas),
tekst; propovijed �btiV'b prid. - bogobojazan, po
božan; usp. �b8t\V'b �btO, česo/čbBO zam. - što, nešto,
zašto, čemu čbtbC", -a m. - čitalac �judo v. �udo čjuti v. �ti
��o, -a s. - dijete, sin
��oJjubiV'b / č�oJjub ... prid. - koji voli djecu
��db, -i ž. -obitelj, ukućani; družina, pratnja
��dbCe, -a s. - djetešce
��to pril, komp. ��tie / č� često
��sb prid, komp. ��stie - čest, ustrajan
č�st .. , -i ž. - dio, čestica; dio tijela; okrug; plijen; sudbina
č�stbn ... prid. - nepotpun
��e v. č�to
307
UJ Š W
i - slovo »ša«; i u glagoljici i u ćirilici nepoznata brojevna vrijednost
iaropisatelb, -a m. - slikar iarJ., -a m. - boja iarJ.čii, � /-e m. - slikar W .. v . . iti
iestokrilah prid. - šestokril iestokrilatbCb, -a m. - šesto-
kril, anđeo sa šest krila iestokrilbn .. prid. - šestokril,
anđeo sa šest krila iest .. , iesta, iesto red. broj - še
sti, šesta, šesto iestbgl. broj - šest; iestb na de
�te - šesnaest; iestb des�h - šezdeset
iestbkrilah v. iestokrilah
iibati, -ajQ, -aeši - bičevati, ši-bati
iip'l»k .. , -a m. - šipak iip .. čan .. prid. - šipkov, trnovit . Airok .. prid. - širok, prostran Airota, -y ž. -širina, prostranost Aie, � ž. - vrat, šija ilem .. , -a m. - kaciga
, At- v. C--iui prid. - lijevi
. iuica, � ž. - ljevica Aum .. , -a m. - šum; vijest
, ŠUDlbn .. prid. - opijen, pripit Abven .. prid. - šiven šbd .. v. iti
, Abb v. iti Abp'l»tanie, -e s, - došaptavanje
308
Abp .. tati, -ajQ -aeši / ŠbPbCQ, šbpbceši - šaptati
šutvie, -e s. - putovanje; povorka, procesija; šutvie nravanačin života; Ah8tvie tvoriti - putovati
šh8tvovati, -ujQ, -ueši - ići, hodati
šh8tie, -e s. - utabana staza, put; Autie tvoriti - koračati, hodati
šju- v. šu-�tanie, -e S. - drskost; krik
�tati s�, -ajQ s�, -aeši s� - pono-siti se; uznositi se
309
e - slovo »jat'b«; i u glagoljici i u ćirilici nepoznata brojevna vrijednost
eviti (s�) �vljQ (Sll), �viši (Sll) -otkriti (se), pokazati (se), javiti (se); pokazati, objaviti; ustanoviti
evlenie, -e s. -otkrivanje,javljanje, pojavljivanje, pojava; Bogojavljenje; znak; ono što je javno; vb evlenie priti -objaviti
evlene prilo - otvoreno, jasno
evleti (�) �vl�jQ (Sll), �vl�eši (Sll) - otkrivati (se), pokazivati (se), javljati (se); činiti se
eve prilo - otvoreno,javno;jasno; doista; eve byti (byvati) -biti poznat
egoda, -y Ž. - plod
edenie, -e s. - jelo, obrok, jedenje
edovih prid. - otrovan edra, -'h s,pl. t. - naručje, njedra;
usp. nedra �na, -y Ž. - jedro edro, -a s. -jarbol
ed'h, -a m. - otrov ew., -i ž. -jelo, obrok, hrana, je-
denje; usp. eto ew.ea, --Il m. - izjelica
ed- v. ehati em v. iže eždenie, -e s. - vožnja; jahanje
na konju
eza I esa V. j�sa ezva, -y Ž. - ožiljak, rana
310
ezvina, -y Ž. - špilja; duplja; jazbina
ezviti, -vljQ, -viši - ozlijediti, ra� niti, nanijeti bol
ezvleti, -l�jQ, -l�ši - ranjavati
ezditi, �ždQ, �zdiši - voziti se, jahati, jezditi
ez'h V. az'h eZ'hva V. �zva ezyk'h V. j�zyk'h eko prilo i vez. - kako, kao; otpri
like, približno; kako da, tako da; jer; kao i; kada ,
ekoVb V. ieakoVb ekože prilo i vez. - kako, kao; kao
da, tako da; kada ek'h(že), eka(že), eko(že) zam.
- (ne)kakav, (ne)kakva, (ne)kakvo
eky v. eko ema, -y Ž. -jama emože prilo - kamo, kuda; emo-
že koliždo -kamo (kuda) god embn'h prid. -jamski em& v. esti erina, -y Ž. - vuna
eriti �, �ljQ BIl, �riši Sll - ljutiti se, bjesnjeti
erostb, -i ž. - gnjev; jaka bol eru čest. -da bar, samo da, kad bi
(bar)
er'h prid. - strog
el'bm'h, -a m. -jaram
erbm&nik'h, -a m. - ujarmljena životinja, ujarmljenik
el'bmbniCb prid. -ujarmljenički
eri prilo - čvrsto, jako, tvrdo
esli, -ii ž, pl. t. - jasle
esno prilo -jasno; usp. esne eSn'h prid. -jasan
esne prilo -jasno; usp. esno esti, emh, esi -jesti, hraniti se
eto, -a s. - jelo, hr�a; usp. ew.
ehhulbnica, --Il Ž. - prenoćište za strance
ehati, edQ, edeši - voziti se, ići (na nečemu), putovati prijevoznim sredstvom
ece v. ace
ece prilo - za; w.n.. ece w.n.. -dan za danom
311
fP JU J-O
ju - slovo »ju«; i u glagoljici i u ćirilici nepoznata brojevna vrijednost
jugOV'h prid. - koji se odnosi na južni vjetar, jugov
jUg:&, -a m. -jug; jugo, južni vje-tar
juže v. uže
južh8h prid. -južni
junica, � ž. -junica
junOstb, -i ž. - mladost junota, -y m. - mladić; usp. ju
Doia junOtbD'b prid. - mlad, mlade
nački junoia, � m. - mladić; usp. ju-
Dota jun'b prid. - mlad jUllbCb, -a m. - mladi bik, junac jUllbČb prid. -juneći, teleći jutl'b- v. utl'b-
312
� - slovo »�Sb«; u glagoljici nema brojevne vrijednosti, . A\ . -broj 900.
rt- v. j�-
313
Q - slovo »QS'b«; i u glagoljici i u ćirilici nepoznata brojevna vrijednos�
Qglb, -i m. - ugljen
Qgh, / Qg&l'b, -a m. - ugao, kut
Qg&lb / Qg&lbn'b prid. - ugaoni
QClica, � ž. - udica
Qdolie, -e s. - dolina
qdolb, -i ž. - dolina
Qdupril. - odakle; gdje
Qie, -a s. - lanac; uže; qie železbno - okovi, verige
Qžika, -y m. i ž. - rođak, rođakinja, bližnji; rodbina
QŽičbStvo, -a s. - rodbina
QŽbnik'b, -a m. - zatočenik, uznik; usp. QZbnik'b
Qza, -y ž. -okovi, lanac; uže; tetiva
Qziliee, -a s. - tamnica, zatvor
QZ'bk'b prid. - uzak, tijesan
QZbnik'b, -a m. - zatočenik, uz-
nik; usp. Qžbnik'b
QrodiV'b prid. - bezuman, glup, nerazuman; usp. bui
Qroditi �, QroždQ �, Qrodiši s� ludovati, biti bezuman, glup, nerazuman
Qrodovati, -ujQ, -ueši - ludovati, biti bezuman, glup, nerazuman
Qrod'b, -a m. -bezumnik, glupan
Qrodbno / QrodbSky prilo - bezumno, besmisleno
QrodbStvo, -a s. - bezumnost, glupost
314
QrodbStvovati, -ujQ, -ueši - ludovati, biti bezuman, glup, nerazuman
Q80bica, -y ž. - razmirica, svađa
Qtroba, -y ž. -utroba, trbuh; bubrezi
Qtrobbn'b prid. - trbušni, utrobni
QZ prilo -unutra; iz Qtrb -iznu
tra; usp. Qtn.iQdu. / Qtn4Qd� QtrbBb prid. - unutarnji, nutar
nji; duhovni
Qtrbjqdu / QtrbjQd� prilo - iznutra, unutra; usp. Qtrb
Qtbl'bprid. -šupljikast, rupičast
Qhanie, -e s. - miris, vonj
315
� - slovo »j�S'b«; i U glagoljici i ćirilici nepoznata brojevna vrijednosta
j�dro prilo - brzo, hitro j�piAbCb, -a m. - brzopisac j�dn. prid. - brz, hitar j�u / j�d� prilo - gdje; blizu j�3a, � ž. � bolest, slabost, pat-
nja j�za v· j�3a j�zykb, -a, m. -jezik; govor; na
rod, puk; pogani
j�ZYČbnik'b, -a m. - poganin
j�zyčbn'b prid. - brbljav, poganski
j�zyčbSk'b prid. - narodni, pučki; poganski
j�ti (�), imQ (s�), imeši (�), -sigm. aor. l . l. jed. �S'b / �h'b uhvatiti, uhititi; uzeti; v�rq j�ti - vjerovati
j�tie, -a s. - doticaj, dodir
j�čb(ne)n'b prid. - ječmen
316
, , ,
jy - slovo »jQS'b«; i u glagoljici i u ćirilici nepoznata brojevna vrijednost
jQdu(že) / jQd�(že) v. Qdu jytrbnb v. ytrbnb
31 7
� TH �
th - slovo »thita«; u glagoljici nema brojevne vrijednosti; . .e. . - broj 9
thavorIo, -a m. - Tabor, os. ime thadei / thad�i v. tadei / tad�i thamara / thaman. v. tamara thek( ... )la v. tek( ... )la theodora, -y ž. - Teodora, os.
ime theodoroV'b prid. - Teodorov theodorIo, -a m. - Teodor, os.
ime theodosii, -a m. - Teodozije, os.
ime
theoru ... , -a m. - Teofil, os. ime thesaloniki�nin ... , -a m. - Solu
njanin thimi�n ... , -a m. - tamjan; usp.
timi�
thoma, -y m. - Toma, os. ime thomin ... prid. - Tomin thraki�, -iil ž. - Trakija, zemlj. th .. mi�an ... v. thimi�n ...
th .. mi�aDI>nica, -iil ž. - kadionica
thimi�DI>n ... prid. - tamjanski thimi�tos"DI> v. thimi�DI>n ...
318
kB - slovo »kai«; u glagoljici kB- v. ks-nema brojevne vrijednosti, . a . - broj 60
319
- PS \jr
PB - slovo »psi«; u glagoljici PB- v. psnema brojevne vrijednosti, . W . - broj 700
320
§- I V
i - slovo "tžica«; u glagoljici nema brojevne vrijednosti, . V . -broj 400
ipokrit'b, -a m. - licemjer, hipokrit; usp. ipokrit'b
321
ipostasb / ipostatb, -i ž. - biće; slučaj, tvar
is(s)op'b, -a m. - izop, miloduh; usp. isof'b
MATICA HRVATSKA Hrvatska jezična baština
Stjepan Damjanović - Ivan Jurčević - Tanja Kuštović -Boris Kuzmić - Milica Lukić - Mateo Žagar
Mali staroslavensko-hrvatski rječnik
Za nakladnika Igor Zidić Likovno oblikovanje Luka Gusić
Priprema i tisak Tehnički centar NZMH Tiskru\ie dovršeno u prosincu 2004.
ISBN 953-150-558-6