HRVATSKA JEZINA BATINA Knjiga 3.

UREDNICA JELENA HEKMAN

REDAKTORI STJEPAN DAMJANOVI

MATEO AGAR

RECENZENTI JOSIP BRATULI

MILAN MIHALJEVI

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica- Zagreb UDK811.163.1(038)=1!i3.42

MALI staroslavensko-hrvatski Ijenik I sastavili Stjepan Damjanovi ... . - zagreb : Matica hrvatska, 2004. - (Hrvatska jezina batina; knj. 3)

ISBN 953-150-558-6

i. Damjanovi, Stjepan 441105045

MALI S TARO SLA VENSKO-HRVATSKI

RJENIK Sastavili

Stjepan Damjanovi / Ivan Jurevi / Tanja Kutovi / Boris Kuzmi I Milica Luki /

Mateo agar

MATICA HRVATSKA ZAGREB 2004

Mali staroslavensko--hrvatski rjenik izraden je u okviru znanstvehOga projekta Encikloped\ja hrvatskoga glagoljatva (br. 0130448) koji je fInanciralo

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske.

UVOD ili kako se sluiti ovim rjenikom

Staroslavensko-hrvatski mali rjenik namijenjen je u prvom redu studentima kroatistike i slavistike koji se u svom studiju susreu sa staroslavenskim tekstovima, ali i svima onima koji se zanimaju za slavensku jezinu starinu. Korpus na koji smo se naslanjali odreen je u prvom redu tekstovima s kojima se studenti susreu, ponajvie onima koji se nalaze u Staroslavenskoj itanci Josipa Hamma i Slovu iskona'( Stjepana Damjanovia, ali i u nekim drugim, starijim izdanjima. Studenti se u pravilu ne mogu sluiti velikim rjenicima staroslavenskoga jezika koji su u novije doba dovreni ili se rade u paleoslavistikim sreditima. Za tim e rjenicima posegnuti strunjak-specijalist, jer njega nee moi zadovoljiti graa koju nudi na namjenom bitno ogranien rjenik. Ipak, korisnik e i u naem rjeniku nai najvei dio rijei iz staroslavenskoga kanona s iznimkom osobnih i zemljopisnih imena koja smo uvrtavali vrlo selektivno. Kanon, kao to je poznato, ukljuuje sve najstarije staroslavenske tekstove, tj. one s kraja desetoga i iz jedanaestoga stoljea, glagoljine i iriline. Prema njima se piu i gramatike staroslavenskoga jezika.

5

1. Novost je to staroslavenske natuknice nudimo u latininoj grafiji, ali drimo da e to olakati sluenje Rjenikom. U predoenoj tablici itatelj e nai slova starih slavenskih azbuka i njihovu transliteraciju (preslovljavanje, tj. postupak kojim grafem iz jednoga sustava zamjenjujemo graf emom iz drugoga po naelu znak za znak" i kojemu nije prvi cilj da posreduje izgovor nego da iz njega tono saznamo kako je zapisano u originalu), kao i danas oekivan nain izgovaranja tih slova.

U RJeniku smo na mjestima gdje neko slovo poinje napisali njegovo ime, brojevnu vrijednost u glagoljici i irilici, te oekivan nain itanja. Ti e podaci uz neka slova biti i jedini,jer se uz njih upuuje na stupce pod drugim slovom. Tako se rijei napisane u originalu s poetnim irilinim I [je] koji nema svoj glagoljini parnjak, moraju potraiti pod f [e/je], tj. ako u tekstu naidete na rije IA bRd, trait ete je pod ed'bva, a rijei napisane s poetnim irilinim M [ja], potrait ete pod graf emom '"Ii (transliterira se u latinicu kao e, a ita kao valje]); npr. rije MA nai ete kao edb. To znai da smo prednost dali glagoljinom dijelu kanona i ponaali se tako kao da je svaka rije prvotno napisana glagoljicom. Time se grijei protiv realnosti jer je npr. najopseniji kanonski tekst Suprasaljski zbornik irilini (i mnoge su rijei samo u njemu zasvjedoene), ali u suprotnome bismo iznevjerili primjere iz g1agoljinoga dijela kanona. Dali smo prednost starijoj azbuci i stoga to je hrvatska tradicija staroslavenske pismenosti glagoljina. Iz praktinih razloga primjere napisane s i (tzv. desetino i, u glagoljici 'P/T, u irilici I) podveli smo pod dvadesetino i (u glagoljici 6, u irilici H). Za grafem ta (u glagoljici 'lJ, u irilici lJ.I) upotrebljavamo znak e a ne dvoznak to Grka slova thita (9), ksi (a),psi Nf) dolaze kao oznaka za brojevnu vrijednost, a kada se javljaju u grkim rijeima (ponajvie imenima)

6

otisnuta su ukoenim latininim dvoslovima prema izgovoru: th, ks, ps.

Onima koji se tek uvode u problematiku init e problem i itanje pojedinih latininih grafema koje nalaze u transliteraciji pa ih upozoravamo na ovo: a) Grafemom e biljeimo fonem [e], ali i skupinu [je]. Ta se skupina izgovara na poetku rijei i iza samoglasnika (elika se ita kao [jeliko], moe se ita kao [moje]). Iznimka je izgovor poetnoga e u osobnih imena neslavenskoga podrijetla (eva se ita kao [eva]), te zacijelo u rijeima koje su redovito dolazile na poetku reenice (npr. eda, ese). b) Grafemom 3 biljeimo glas koji je u staroslavenskom imao status fonema, a u hrvatskom ima status pozicijski uvjetovane inaice, tj. izgovaramo ga kad se e nade ispred zvunoga suglasnika (otac ga je poslao), dakle kao sliveno [dz]. c) Grafemom i biljeio se fonem [i], ali i fonem Gl te skupina [ji] pa se moi bog'b ita kao [moj bog], a izraz moi bozi kao [moji bozi]. To odgovara hrvatskom izgovoru. d) Grafem e izgovaramo kao [t ]: moci itamo kao [moti]. e) Znakovi koje zovemo jerovi (jor - 'b i jer - b) na poetku rijei ne dolaze, a na kraju njei ih ne itamo. U sredini rijei ostvarujemo ih predahom (pauzom). Rije napisanu kao S'bn'b itamo dvodijelno, kao [s-n], a dbnb kao [d-n]. Jer (b) moe oznaavati i mek izgovor prethodnoga suglasnika, tj. moe sudjelovati u biljeenju fonema ul i [n] pa se npr. kralb ita kao [kral], a konb kao [kon]. Kao to se vidi, to odgovara izgovoru u hrvatskom standardnom jeziku. t) Grafem y izgovara se kao stranje i.

7

g) Grafem' (jat) ita se kao (je] (iza tvrdih suglasnika) i kao (ja] (na poetku rijei, iza samoglasnika i iza palatala). To znai da mesto itamo kao [mjesto], moe kao [moja], eko kao (jako], a vole kao [vola]. Posebno valja upozoriti na jat iza l, n, ris.

Pogledajmo ovu tablicu:

irilica glagoljica transliteracija itanje (obla)

C"5AHTH 2MDO s&liti sjediti RbCIdK'h VWA!l08 Vbsek'b v-sak EO(\'tiTH ADO boIeti boljeti BOt\ld 'lP)AJ.\ vole vola H1iM'h .pJ.\08 nem'b njem 80HldTH V)pJ.\DO voneti vodati p'tiKd b>+ reka Ijeka

Odmah uoavamo da se glagoljino jat (lA) u irilinom korpusu kadto u ovim situacijama zamjenjuje irilinim jatom ('ti) a kadto digrafom ja (Id). Cirilica je preciznije od najstarije glagoljice zabiljeila izgovor. Ve smo napomenuli da smo slijedili glagoljini nain i uvijek pisali e. Govornici hrvatskoga jezika najbolje e postupiti ako izgovaraju (je] tamo gdje je u hrvatskom jat, a (ja] gdje se i u 'hrvatskome nalazi a.

8

I I

Obrada po vrstama rijei:

Imenice koje pripadaju glavnim (0-, a-) deklinacijama, te u- i i-deklinaciji obraene su tako da se uz nominativni oblik donosi genitivni morfem, oznaka za rod i hrvatski prijevod:

ena, -y . - ena syn'b, -u m. - sin

Kod imenica koje pripadaju konsonantskim deklinacijama i enskoj v-promjeni uz nominativni donosimo potpuni genitivni i dativni oblik:

tel, telte, telti, s. - tele smoky, smok'bve, smok'bvi . - smokva

Imenice srednjega roda na -b(jJe treba traiti pod istom imenicom na -ie: mqem.(j)e pod mqenie, milosrdb(j)e pod milosrdie. Uz te imenice navodimo genitivni zavretak-e iako je rije o gramatikome morfemu -a jer elimo, koliko je mogue, da ono to korisnik trai ima isti oblik u tekstu i u eniku: npr. bytie, -e s. jer e u glagoljinom tekstu korisnik nai oblik byti6 pa bi ga obrada bytie, -a s. mogla zbuniti. .

Poimeniene pridjeve obraivali smo kao imenice: devae, -yj . - djevica, Djevica.

Uz zamjenice ne navodimo kojim vrstama pripadaju. Oblik za koji drimo da ga korisnik nee moi dovesti u vezu s nominativom donosimo i upuujemo na nominativ:

ceuu. v. k'bto

Pridjeve donosimo samo u neodreenom obliku mukoga roda noV'b prid. - nov

9

Komparativ obraujemo uz pozitiv i to samo ako su ga glasovne promjene udaljile od pozitiva:

. bud'b prid, komp. budii - slab, beznaajan; malen ( ... ) budii v. bud'b

Ako glavni brojevi imaju oblik imenice, navodimo im genitivni i dativni morfem:

devt .. , -i, -i gl. broj -devet tysqCa, , -i gl. broj -tisua

Ako se sklanjaju kao pridjevi, donosimo i oblike za enski i srednji rod:

edin'b, edina, edino gl. broj -jedan, jedna, jedno d'bva, d'bve, d'bve gl. broj - dva, dvije, dvoje

Redne brojeve donosimo u odreenom obliku takoer u sva tri roda:

V'btoryi, V'btorae, V'btoroe red. broj - drugi, druga, drugo

Glagole donosimo samo u prezentu u prvom i drugom licu jednine, i to uglavnom od posljednjeg zajednikog grafema u konjugiranom i osnovnom obliku. U primjerima gdje se mijenja gotovo cijela rije, donosili,smo pune oblike:

vr.str'bgati -ajQ, -aei -trgati, upati gasiti g8Q, gasii -koriti, kuditi

Upozoravamo da kod glagola sa sufiksom -ova-/-eva- nismo u zavretku navodili zadnji suglasnik zajedniki infinitivu i prezentu jer korisnik moe sufiks -ova-/-eva- jednostavno za-

10

mijeniti sufiksom -uj-, tj. besed-ova-ti pretvoriti u besed-uj-Q. U Ijeniku to izgleda ovako:

besedovati, -ujQ, -uei -govoriti komu, razgovarati; raspravljati s kim.

Prezentske osnove glagola koje nisu u infinitivu prepoznatljive upuivali smo na infinitivni oblik oznakom v.

ved- v. vesti1 vez- v. vesti2

Ako dva oblika, ili vie njih, imaju isti oblik u natuknici, ali razliitu gramatiku obradu i znaenje, tada se donose zasebno, uz dopunu natpisanih brojeva.

obiti, 1 'obidQ, obidei - obii, okruiti obiti,2 obijQ, obiei - obaviti, oviti nebo,1 nebese, nebesi s. - nebo neb02 vez. -jer, budui da

Kosu crticu upotrebljavali smo kad je natuknica jedna, a obrada ima vie, npr. kod glagola koji imaju razliitu konjugaciju:

imeti, imamb, imai / imejQ, imeei -imati ( ... ) ili ako su natuknice razliite po tvorbi, ali znae isto i slijede II Rjeniku jedna za drugom:

opresn'b .. n'b / opresn'br.sk .. prid. -beskvasni Oznakom usp. koristili smo se da bismo s obraene natuknice

upozorili na sinonime (balll, -a m. - lijenik; usp. vra .. I) vra .. , -a m. -lijenik; usp. balU), i na istoznane lekseme koji se morfoloki razlikuju (kamenr., kamene, kameni ln. - ka-

11

men; usp. kam.y l/ kam.y, kamene, kameni m. -kamen, stijena; usp. kam.eDh). Kod pridjeva i priloga tom oznakom esto upuujemo na razliite tvorbe te na preklapanja i razilaenja u znaenju:

razlib prid. -razliit, drukiji; usp. razlibn'b razlibn'b prid. -razliit; usp. razlib

Oznaku usp. nismo koristili kod glagola jer drimo da bi upozorenja na mnogobrojne raznovrsne veze medu glagolima jako opteretila Rjenik.

Oznaku v. koristimo nakon diskriminiranih natuknica. S njih upuujemo na uobiajenije, ee ili etimoloki pravilnije oblike, odnosno s neobraenih natuknica (s osnova, s promijenjenih oblika) na mjesta gdje se obrauju.

jutru. utrtya v. tYSQca maten v. mati

Zagradu smo upotrebljavali kada rije ima i svoj krai (odnosno stegnuti) oblik da bismo jednom natuknicom upozorili na oba, npr. avra( a)mlb, te kod glagola koji mogu biti povratni i nepovratni: hvaliti (stV. .

U gramatikom opisu natuknica upotrebljavaju se ove kratice: A -akuzativ; akt. part. pret. I - aktivni particip preterita I; akt. part. pret. II -aktivni particip preterita II; akt. part. prezaktivni particip prezenta; aor. -aorist; br. im. - brojna imenica; br. prid. -brojni pridjev; est. -estica; D -dativ; dv. -dvojina; dvov. -dvovidni, G -genitiv; gl. - glagol; gl. broj -glavni broj; gl. im. -glagolska imenica; I -instrumental; im. -imenica; imp. - imperativ; imper{. -imperfekt;jd. -jednina; L -lokativ; m - muki rod; mn. - mnoina; N -nominativ;

12

neskl. -nesklonjiv; nesvr. -nesvreni;pas. part. prez -pasivni particip prezenta; pl. t. - pluralia (plura1ie) tantum; prez. -prezent;prid. -pridjev;prid. mm. -pridjevska zamjenica;pri

jed. -prijedlog;pril. -prilog; red. broj -redni broj; s. -srednji rod; sg. t. -singularia (singularie) tantum; svr. -svreni; V -vokativ; vez. -veznik; mm. - zamjenica; zam. prid. -zamjeniki pridjev; zb. broj. -zbirni broj; zb. im. -zbirna imenica; . -enski rod.

13

+Ad

a-slovo aZb;' +. -broj 1" cl -broj 1

a vez. i est. -a, ali, no ako; pak a ne n'b -a kamoli; a bi -ako bi; a se -a evo

able prilo -odmah, istom, brzo abLe V. abie avva neskl. -oe avel'b / aveb., -a m. - Abel, os.

ime avilinie, -Q . - Abilena, zemlj. aviti () V. eviti (s) aviud'b / avijud'b, -a m. - Abi-

jud, os. ime avl- V. evl-avoroV'b prid. -javorov avra(a)mlb / avra(a)mov'b

prid. -Abrahamov

1 7

avra(a)m'b, -a m . - Abraham, os. ime

aV'bgust'b, -a m. - August, os. ime; kolovoz

ave prilo - javno; usp. eve aggel'b V. an'bgel'b aggelb8k'b V. angelb8k'b agnecb, -a m. -janje, Jaganjac

(Krist) agn, agnte, agnti S. -janje agoda v. egoda agrikolai, -ia m. -Agrikola, os.

ime agripa, -y m. -Agripa, os. ime agrip'b V. agripa adamoV'b prid. - Adamov adam'b, -a m. -Adam, os. ime

adoVh / adOVbn1. / adOVb8k'b prid. -pakleni

ad'b, -a m. -pakao; usp. geona, tn.ton.

ad'bdieVh prid. -Adijev, prema Adi, Adije, os. ime

aen., -a m. -zrak aetii, -a m. -Ecije, os. ime 8Zari , m. -Azarij(a), os. ime 8Z'b, mene, mbne mm. -ja; naziv

prvoga slova azbuke aien. v. aen. aice, -a s. -jaje ain. v. iain. akakii, -a m. - Akakij , os. ime akov.ko akrid'b / akricb., -a m. -skaka

vac akrogoniei / akrogoniiprid. -

ugaoni akrotom'b, -a m. - stijena akula, -y m. -AkHa, os. ime; usp.

akila aky vez. -kao, isto kao, kao to,

kao da bi; aky i -kao i, kao akila, -y m. -Akila, os. ime; usp.

akula alavastn., -a m. - posudica s

alabastrom alguin'b, -a m. -od aloje

aldU v. al'bdii aleksandriisk'b / . aleksandrb

. sk'b prid. -aleksandrijski, . iz Aleksandrije

aleksandri, . -Aleksandrija, os. ime

aleksandroVh prid. - Aleksandrov

aleksandn., -a m. - Aleksandar, os. ime

alelui / alilui / allelu / allilui uskl. -aleluja

al'bdii, .-Iaa, brod;usp.ladii

al'bkanie, -e s. - gladovanje; post

al'bkati, al'bQ, al'bei -biti gla-

18

dan, gladovati; postiti al'bnii, . -lane al'bbba, -y . -glad; post al'bbbbB'b prid. -postan al'bbn'b prid. -gladan; postan;

usp. labn'b alksandr- v. aleksandrambakum'b, -a m. -Habakuk,

os. ime amemurmnii, m. -kalif, usp.

amemurmnin'b amemurmniin'b prid. -kalifov amemurmnin'b, -a m. - kalif,

usp. amemurmnii

amen'b V. amin'b / aminb -ametust'b, -a m. -ametist amidt.sk'b prid. - amidski, iz

Amide aminadavoVh prid. - Aminada

bov, prema Aminadab, os. ime amin'b / aminb uskl. - amen;

amin'b glagoJjQ vam'b -zaista vam kaem

amori, . -Amorija, zemlj. amos'b, -a m. -Amos, os. ime anagnostb8tvo, -a s. - lektor-

stvo, itaka sluba analaVh, -a m. - analav, napr

snik (malo etverokutno platno koje monasi nose na prsima sa slikom Kristovih stradanja)

anani, m. -Ananija, os. ime anatoilb / anatolU, -a m. -Ana

tolij, os. ime anak8arh'b, -a m. - Anaksarh,

os. ime andiohi v. antiohi andrea v. an'bdra angeb, -a m. -aneo angelb / angelb8k'b / angelb8ky

prid. -aneoski angelb8k'b prid. -aneoski ankira, -y . -sidro

19

antigrafeis'b, -a m. - nadglednik.prihoda

antiohi, . - Antiohija, zemlj.

antiohiisk'b prid. -antiohijski antipasha, -y . -Bijela nedjelja antifon'b, ,-il m. -antifona antihrb8t'b, -a m. - antikrist,

Antikrist an'bdronik'b, -a m. - Andronik,

os. ime an'btonii / an'btonin'b / an'b

ton'b, -a m. -Antun, os. ime anbdrei / anbdrei, -a m. - An

drija, os. ime anbdree, m. -Andrija, os. ime anbdreOVh / anoVh / &Bb-

drieVh prid. -Andrijin &Bbdri , m. -Andrija, os. ime &Bbna, -y m, . -Ana, os. ime an'btipat'b / anthipat'b, -a m. -

namjesnik apoloni, . - Apolonija,

zemlj. apolonoVh prid. - Apolonov apolon'b, -a m. -Apolon, os. ime apostol'b, -a m. -apostol; posla-

nik apostolbsk'b prid. -apostolski

apostolb8tvovati, -ujQ, -uei. -biti apostol, poslanik

appoloni v. apoloni araviisk"b prid. -arabijski aravi, . -Arabija, zemlj. araVb8k"h prid. -arapski aramoV"b prid. -Aramov aram"b, -a m. - Aram, os. ime arei, -ia m. -Ares, os. ime areta laretha, -y m. - Aretas,

os. ime ariani v. arini ariam.sk"b v. ariru.sk"b arieV"b prid. ...,... Arijev; arieva

vra -arijanstvo arii, -e m. -Arije, os. ime arimate I arimat, .

Arimateja, zemlj. aristid"b,-am.-Aristid,os.ime ari&ii, -"b m, mn. - arijevci, Ari

jevi sljedbenici ariem.sk"h priZ. -arijski; arijan

ski armeniiskh / armem.sk"b prid.

-armenski aromat"b, -a m. -miomiris aronoV"b prid. - Aronov; usp.

aroDh, arunOV"b

arom. prid. -Aronov; usp. aronoV"b, arunoV"b

artemon"b / artem"b, -a m. - Artemon, os. ime; usp. arthemon"b

arunOV"b prid. - Aronov; usp. arom., aronoV"b

arteDlh / artemi, -idy . - Arte-mida, os. ime

arhangeloV"bprid. -arhaneov arhangel"b, -a m. -arhaneo arhiepislmp"b, -a m. - nadbi-

skup arhierei, -a m, D arhiereovi -

prvosveenik, arhijerej, sveeniki glavar

arhiereisk"b prid. - prvo sveeniki, arhijerejski

arhiereoV"b prid. -prvosveenikov, arhijerejev

arthemon"b v. artemon"b / artem"b

aspida, -y . -zmija; usp. gad"b, ehim.na, zmii, zmi

aspidoV"b prid. -zmijin, zmijski assarii, -e m. - asarij, sitan

mjeden novac, v. drahme asurh, -a m. -Asirac asirii, -a m. -Asirija, zemlj.

aron"b, -am. -Aron, os. ime asm v. asurh

asirs .. k"h prid. - asirski afedron"b, -a m. - mar; usp.

zdd ..

aha(a)V"b, -a m. -Ahab, os. ime aCe vez. -ako, kada; aCe li -a

ako; ie ace -tko god

BE

b-slovo buky; -broj2,u irilici nema brojevne vrijednosti

b&gbriti, -:tjQ, -rii -bojiti u gri-mizno

b&gbrh, -a m. -grimiz bagrinica, . -grimizni plat balU, m. -lijenik; usp. vrab balovanie, s. -lijeenje balb8tvo, -a s. -lijek, lijeenje bllJlb8Jn. prid. -koji se odnosi na

kupanje, kupku ban, . -kupka bedra, -y . -bedro bei v. bez bez prijed. s G -bez bezakonenie / bezakonie / be-

zakoBbnie, s. - bezbo-

22

nost, nepotenje; prijestup, zlodjelo

bezakonbnik'b, -a m. -bezbonik; zloinac, prijestupnik

bezakoBbnovati, -ujQ, -uei -ivjeti bezbono, u nepotenju, bezakonju; initi prijestupe, zlodjela

bezakoBbn'b prid. - bezboan; nezakonit; usp. bezboibn'b

bezakoBbn prilo -bezbono bezboibn'b prid. - bezboan;

usp. bezakoBbn'b bezboib8tvo, -a S. -bezbotvo bezznie, S. - odvanost,

neustraivost bezbec:b.n'b prid. - siguran, be

zopasan

bezveCbB'b prid. - netjelesan, nematerijalan

bezviru.n'b prid. - nevin, bezgrean; usp. bezgriibn'b, neviBbn'b

bezvodm.n'b prid. - suh; pustinjski

bezvrtlimeBbB'b prid . - bezvremen;nepravodoban

bezvcb.n'b prid. -koji ne zna bezvrie, s. - bezvje:tje, ne-

vjera 'I bezvtlistbn'b prid. - nepoznat;

neizvjestan, nejasan bezglubn'b prid. -nijem; tih bezgnVbn'bprid. -miran, blag bezgodie, S. - neprikladno,

nezgodno vrijeme bezgocb.n prilo - u nepriklad

no, nezgodno vrijeme bezgradbniJn., -a m. - osoba

bez domovine, prognanik, izbjeglica

bezgribn'b prid. - bezgrean; usp.bezviBbn'b, neviBbn'b

bezdan.stVbn'b prid. - -nezahvalan

bezdobb prilo -uzalud beVbn'b prid. -koji nije od

drva bezdUbn'b prid. -bezduan

23

bezd'bidie, S. -sua bezd'bBa, -y . -ponor, bezdan bezd'bna, -y . - ponor, bez-

dan bezd'bn'b prid. - bez dna, bez

poda bezlmeBbn'b prid. -bezimen bezltlitbn'b prid. -koji ne stari bezmilostiV'b prid. - nemilosr-

dan bezmbvie, S. - tiina; usp.

bezmbVb8tbvie bezml'bVbn'b prid. - tih bezml'bvb8tbvie, S. - tiina;

usp. bezml'bvie bezmn.n'b prid. - neizmjeran,

nemjerljiv bezmqibn'bprid. -mu samo po

imenu (Sveti Josip) beznadeibn'b prid. - beznade

an beznalbB'b prid. - koji nema

poetka, koji je oduvijek; vjean

bezokovati, -ujQ, -uei -biti dr zak, bestidan. bezobrazan

bezoob8tvo, -a S. -drskost, bestidnost

bezumie. S. -bezumlje, nerazumnost; budalatina, glupost

bezum( .. )b. prid. - nerazuman, lud, bezuman; usp. beZUlD.ltD. ...

bezumld1ik ... , -a m. -bezumnik, nerazuman ovjek

beZUDlltD. ... prid. -budalast, lud, bezuman; usp. bezum( .. )b.

bez ... lobie, -a s. - nevinost, nedunost; dobrota

bez ... lobbJl ... prid. -nevin, neduan

bez ... ratii prid. -miran bez ... ltStvovati v. becltStvo-

vati benedUn.t ... , -a m. - Benedikt,

os. ime besv6tbJl ... prid. - taman, mra

an, bez svjetla beskvasie, -e s. - beskvasan

kruh' beskvM.m.n ... prid. - neoskvr

!\ien, neokaljan beskone .. n ... v. beskOnhbJl'" beskonhbJl'" prid. -beskrajan,

beskonaan beskr1tb .. n ... prid. -bezbrian bes1ovesbJl ... prid. - nijem; ne-

razborit; neobrazovan besloVhn ... prid. -nepromiljen besl ... n..n ... prid. -bez sunca besmn.tltStvo v. bes1tmn.t ...

stvo

24

bespeab.n ... prid. -bezgrean bespla .. n ... prid. - koji je bez

suza, bez pat!\ie besplodt.n ... prid. -neplodan bespl ... tbJlo prilo -bestjelesno besp .... ti,n ... prid. -bestjelesan besposa prid. -neudana bespravwUe, -e S. - nepraved-

nost, nepravda bespraVlodJ.n ... prid. -neprave

dan besprildadJ,n ... prid. - bespri

mjeran, neusporediv besprestani prilo -neprestano,

postojano bespqtbJl'" prid. -besputan, bez

puta besramie, -e S. - besramnost,

bestidnost; usp. bestudie besranuJn., -a m. -besramnik,

bestidnik; usp. bestudJ,nik ... , bestucb.c ..

besrambn ... prid. - besraman, bestidan; usp. bestudJ,n ...

bestrastie, -e S. -ivot bez pat!\ie

bestras .. n ... prid. - koji je bez pat!\ie

bestudie, -e S. -bestidnost, besramnost;usp. besramie

bestudJ,nUn., -a m. - bestidnik, besramnik; usp. besrambk ... , bestud.t.c ..

bestudJ,n ... prid. -bestidan, be-sraman; usp. besram .. n ...

bestudJ,n6 prilo - bestidno, be, sramno

bestucb.c .. , -a m. - bestidnik, besramnik; usp. besrambk", bestudJ,nik ...

best .. 16nie, -e S. - neraspadljivost

best .. 16Dbn ... prid. - neraspadljiv; usp; neish16Dbn ...

best .. n ... prid. - strpljiv, bez pritubi

beshrambnib, -a m. - beskunik; Qsoba bez domovine, prognanik, izbjeglica

beec6Dbn ... v.bec6Dbn ... be8-v. bee-beS'lomn.tie, -e s. - besmrtnost;

usp. bes'bDlI"'IotltStvo be8'bDll"'lotbJl'" prid. -besmrtan bes"'Dl1"IotltStvo, -a s. -besmrt

nost; usp. beS'lollll"btie bes ... nie, -e s. - nesanica; bud

nost best.--v. beC-

25

beda. -y . -rije, govor, razgovor; tekst Evanelja; propovijed; jezik

bes6dovanie, -e s. - razgovor, besjeda, govore!\ie

bes6dovati, -ujQ,.-uei -govoriti komu, razgovarati; raspravljati

besmen .. n ... prid. - bez sjemena

beCinie, -e S. - neobuzdanost, razuzdanost

beCin..nica, . - neobuzdanost, razuzdanost; zloupotreba

beciDbn ... prid. -razuzdan becis1 .. n ... prid. -bezbrojan, ne-

mjerljiv beeismeDbn ... prid. -bezbrojan becuVltStVbn ... prid. -bezosjea-

jan becltStvie, -e s. - obeae!\ie;

beCltStvie tvoriti - obeaivati

beCltStvovati, -ujQ, -u.ei -obeaivati

beCltStbJl'" prid. -neastan bee, -e s. -neplodnost; osa

ma

... prid. -bez

bedm.n1t prid. skupocjen

be-v. bee-

dragocjen,

bivati, -ajQ, -aei - ubijati; usp. ubivati

-

bienie, s. - udaranje; bievanje

binu. v. byti bis .. n., -a m. -biser biti, bbjQ, bbei / bijQ, biei -tui,

udarati, biti bi .. , -a m. -bi blago, l-as. -dobro, dobro djelo blago2 prilo - dobro blagovoliti, -ljQ, -lii - svidjeti

se, obradovati se blagovolenie, -a S. -milost; do

bra volja, dobrota blagovoleno prilo -blagonaklo

no, dobrostivo blagovom.n1t prid. -mirisan blagovrimem.n1t prid. -toan,

pravodoban blagov..gocb.n1t prid. - blago

naklon, dobrostiv blagovrie, S. - pobonost,

bogobojaznost blagovl'Itn1t prid. - poboan,

bogobojazan blagovl'Itn prilo - pobono,

bogobojazno

blagovstiti, eQ, stii - priopiti radosnu vijest; navijestiti Evanelje

blagov8tovati / blagovst(lt8t)vovati, -ujQ, -uei -priopivati Radosnu vijest; navijetati Evanelje

blagovati, -ajQ, aei -prioPivati Radosnu vijest; navijetati Evanelje

blagovenie, s. - dobra vijest; Radosna vijest, Evanelje; Navjetenje

blagogolm.n1t prid. - koji ima dobre noge

blagodaVltC .. , -a m. -dobroinitelj

26

blagodarenie, s. - zahvalnost, zahvala; Euharistija, priest; usp. blagodarie, blagodan.stvie

blagodarie, S. - zahvalnost; usp. blagodarenie, blagodan.stvie

blagodariti, -IjQ, -rii - zahvaljivati, iskazivati zahvalnost; hvaliti, slaviti; usp. blagodan.stviti

blagodan.stvie, s. - zahvalnost, zahvala; Euharistija, pri-

est; usp. blagodarenie, blagodarie

blagodan.stviti, -bllvljQ, -bstvii - zahvaljivati, iskazivati zahvalnost; hvaliti, slaviti

blagodan.stvovati, -ujQ, -uei - zahvaljivati, iskazivati zahvalnost; hvaliti, slaviti

blagodan.stVltn1tprid. -zahva-lan

blagodatel .. , -a m. - dobroinitelj

blagodati, -amb, -asi -initi dobro

blagodat .. , -i . - dobro, blagodat, milost; dobro djelo; usp. blagodt ..

blagodat .. niIn., -a m. -dobroinitelj; milostiva osoba

blagodatltB1t prid. - milostiv, ispunjen milou; usp. blagodt .. n1t

blagoduie, -a s. - dobrodunost, dobroduje

blagodtel .. , -a m. - dobroinitelj, dobrotvor

blagodt .. , -i . - dobro, blagodat, milost; dobro djelo; usp. blagodat ..

27

blagodtltB1t prid. - milostiv, pun milosti; usp. blagodatltB1t

blagodMnie, s. - dobroin-stvo; dobro djelo

.

blagodMti, -dejQ, -deei -initi . dobroinstvo blagoizvoliti, -JjQ, -lii -svidje

ti se; obradovati se blagoizvol .. n1t prid. - ugledan,

slavan blagoizvolenie, S. -dobrosti

vost, dobrohotnost blagoispytanie, S. -brinost,

panja blagokorenltB1t prid. - pleme

nit, plemenita podrijetla blagolpltB1t prid. - draestan,

ljubak blagoobraz .. no prilo - uljudno,

pristojno blagoobraz .. n1tprid. -ugledan,

plemenit blagopriimiltB1t prid. - prigo

dan, prikladan; usp. blagoprijt .. n1t

blagoprile .. n1t prid. - ustrajan, postojan

blagoprijt .. n1t prid. - prikladan; usp. blagopriimiltB1t

blagorastvorenie, s. - prikladna mjeavina / otopina

blagorodie, s. -plemenitost blagoslovenie v. blagoslovle

nie blagosloven"h v . blagoslovlen"h blagoslovesiti, --eQ, --esii -

blagosloviti; hvaliti, slaviti blagoslovestvenie, s. - bla

gOslov; usp. blagoslovlenie, blagoslovecvenie, blagosloveienie

blagoslovestviti, -eevljQ, --estvii - blagoslivljati; hvaliti, uzdizati

blagoslovestVltn"h prid. - blagoslovljen; usp. blagosloves .. n .... blagoslovlen"h

blagoslovestiti, -ejQ, --estii -blagoslivljati; hvaliti, slaviti, uzdizati

blagoslove8hn"h prid. - blagoslovljen; usp. blagoslovestVltn"h, blagoslovlen"h

blagosloves"hstvovati, -ujQ, -uei -hvaliti, slaviti, uzdizati

blagoslov.enie, s. -blagoslov; usp. blagoslovenie, blagoslovlenie, blagosloveienie

blagosloveienie, s. - blagoslov; usp. blagoslovestvenie, blagoslovlenie, blagosloveevenie

blagosloviti, -vljQ, -vii -blagosloviti; hvaliti, slaviti, uzdizati

blagoslovienie, s. - blagoslov; usp. blagosiovestvenie, blagoslovecvenie, blagosloveienie

blagoslovlen"h prid. - blagoslovljen; hvaljen, slavljen, uzdizan; usp. blagoslovestVItn"h,blagosloveshD"h

blagoslti v. blagoslovestviti, blagoslovestiti

blagostyni, . - dobrota; dobrostivost, blagonaklonost; usp. blagost ..

28

blagost .. , -i . -dobrota; dobrostivost, blagonaklonost; milo'st; usp. blagostyni

blagost .. n"h prid. - dobrostiv, milostiv

blagos"htvoriti, -rjQ, -rii -uiniti dobro

blagotvoriti, -rjQ, -rii - initi dobro

blagohStiV"h prid. - poboan, bogobojazan; usp. blagobsthD"h

blagohstie, s. - pobonost, bogoljubnost

blagohSthDo prilo -pobono blagohst .. n"h prid. - poboan;

usp. blagohStiV"h blagoqhanie, -a s. -miomiris blagoqhan .. n"h prid. -mirisan bl&g"h prid. - dobar, mio, drag,

umiljat, ljubazan blagyni, . -dobrota, dobro bldenik"h, -a m. -svetac, blae

nik blaienie, s. -blaenstvo, sre

a; usp. blaienhStvo blaen"h prid. - blaen, blago

slovljen; sretan blaeBbn"h v. blden"h blaeBbstvo, -a s. -blaenstvo,

srea; usp. blaenie blaiti, -Q, -ii -slaviti, velia

ti, uzdizati blazna, -y . -zabluda; pogreka blazniti (s), blanjQ (), bla

znii (s) - obmanjivati (se), dovoditi (se) u zabludu, kolebati (se); biti u zabludi; sablanjavati (se), izazivati negodovanje

blazn"h, -a m. -pogreka, zabluda; grijeh; sablazan; iskuenje

blaznhDi .. prid. -bogohulniki

29

blazDhD"h prid. -kolebljiv, nesiguran; pogreiv; bogohulan

blato, -a s. - blato; usp. brhna, br .. nie, kal"h

bliika, -y m. i. -roak, blinji bli .. niiprid. -blizak, blinji blizllbC", -a m. - blizanac bliznb .. n"h prid. - blizanaki;

dvojni bliz"h / bliz .. prilo -blizu bliskati (), -ajQ (s), -aei ()

- bljeskati (se), bljetati (se), blistati (se), svjetlucati (se)

blisk"h, -a m. -bljesak blistanie, s. -bljeskanje, blje

sak; odsjaj, sjaj; usp. bliscanie blistati , -ajQ s, -aei -

bljeskati se, bljetati se, blistati se, svjetlucati se

bliscanie, s. - bljeskanje, bljesak; odsjaj, sjaj; usp. blistanie

bliscati (), -ajQ (), -aei (s) -bljeSkati (se), bljetati (se), blistati (se)

blhvati, bljujQ, bljuei - povraati

blhvotina, -y . -bljuvotina bl..canie, s. -bljeskanje, blje

sak; odsjaj; usp. blistanie bl..cati (), -CjQ, (), -iii ()

bljetati (se), blistati (se)

bld ... prid. -blijed bldti, -dejQ, -deei -blijedjeti bJjudo, -a s. -pladanj, velik ta-

!\iur; usp. bJjud ... bJjud ... , -a m. -plada!\i, velik ta

!\iur; usp. bJjudo bJjusti (s), bljudQ (), bljudei

() - uvati (se), paziti (se), brinuti se; straariti

bldiV'h prid. - brbljav; usp. bln ...

bl, 1 -i m. -brbljavac bl,2 -i . -besmislica, brblja

rija; kojetarija blk'b, -a m. -brbljavac bl ... prid. - brbljav; usp.

blV'h blsti, blQ, blei - brbljati,

nejasno govoriti; bludniiti blqdiliCe, -a s. -mjesto poroka i

razvrata, javna kua blQditi, blQdQ, blQdii - lutati,

skiti, bluditi; bludniiti blqd.oJjubie, s. -razvratnost blqd. ... , -a m. -razvrat, blud; pre

ljub blQCb.nik ... , -a m. - razvratnik,

bludnik blqd.t.nith8tvo, -a s. - bludni

tvo, prostitucija

blqd.r.nica, . -bludnica blqdttnilIsft prid. -bludniki,

razvratan blqdllno prilo -razvratno, blud

no, razuzdano blqdlln ... prid. -razvratan, blu

dan, razuzdan bo vez. i est. -jer, zato to; stoga;

pa, ta bogatiti (), -aQ (s), -atii (s)

-bogatiti (se), obogaivati (se) bogat... prid. ---" bogat

bogath8tvie / bogath8tvo, -a S. -bogatstvo

bogatti , jQ s, ei -bogatiti, obogaivati

bogoavlenie V. bogvlenie bogoborie, -a, S. -borba protiv

Boga bogobon.n ... prid. -koji se bori

protiv Boga; usp. bogokotorlln'b,bogosvan.n ...

bogobon.cll, -a m. -borac protiv Boga; usp. bog08Van.nik ...

bogovesellln ... prid. -koji se raduje uBogu

bogovid..cll, -a m. - vidjelac Boga

30

bogoV'hgodlln ... prid. - bogougodan; usp. bogogodlln ... , bogolpt>n ... , bogougodlln ...

bogoglasIlnO prilo - boanskim glasom

bogogodlln ... prid. - bogougodan; usp. bogoV'hgodiln ... , bogolplln"', bogougodlln ...

bogodarenie, S. -dar Boji bogokotorIIn'" prid. - koji se

bori protiv Boga; usp. bogo-borlln"',bogosvan.n ...

bogolpllno prilo - nalik Bogu, prilino Bogu

bogolplln ... prid. - bogougodan; boanski; usp. bogoV'hgodhu ... , bogogodlln ... , bogougodlln ...

bogoJjubiV'h prid. - koji ljubi Boga, poboan, bogobojazan

bogoJjub..cll, -a m. -bogoljubac bogm.n.z'bk ... prid. -koji mrzi

Boga bogomqd.r'lo prid. - boanski

mudar bogonauen ... prid. - od Boga

nauen bogonosiV'h / bogonosIln ... prid.

- koji nosi u sebi Boga bogonos..cll, -a m. -koji nosi u

sebi Boga bogoobrazlln ... prid. - koji je

Bogu nalik

31

bogopoznanie / bogorazumie, m. -spoznaja Boga

bogorodica, . -Bogorodica . bogorodiin ... prid. -Bogorodi

in bogo8Van.nib, -a m. - borac

protiv Boga; usp. bogobon.cll bogosvan.n ... prid. -koji se bori

protiv Boga; usp. bogobon.n ... , bogokotorIIn'"

bogoslovestviti, -eevljQ, -estvii - govoriti o Bogu, hvaliti Boga, propovijedati, navijetati Evanelje

bogosloveslltvovati, -ujQ, -uei -govoriti o Bogu, teoloki raspravljati

bogosloviti, -vljQ, -vii -govoriti o Bogu, hvaliti Boga

bogoslovlenie, S. -bogoslovlje

bogosloVllenie v. bogoslovle-nie

bogosloVIIn ... prid. -bogoslovni bogosloVIICII, -a m. -bogoslov bogoubiiclI, -a m. - ubojica

Boga bogougodlln ... prid. - bogougo

dan; usp. bogoV'hgodlln ... , bogogodlln ... , bogolplln'"

bo,ouen1t prid. -od Boga nauen

bo,ooloStiV1t prid. - bogoboja-zan, koji Ablje Boga

bo,oJoStivepril. bo,oloSt .. UO prilo bo,ooMI>C", -a m. -poboan o-

vjek bo,olIvlenie, S. -Bogojavlje-

nje; usp. epifani bo,..., -a m. -Bog, bog bogyni, . -boica boiiiprid. -Boji boilt8k1t prid. -boanski, Boji boiJoStvo, -a s. -boanstvo boi .. stVl>U1t prid. - boanski,

Boji bole prilo bo1ii V. v:elikJ. bol6, -i m. -bolesnik, nemonik bol .. ma V. bol .. mi boll>mipril.

usp. boll> .. mi bo16n1t prid. -bolestan boll> .. mi prilo

ma; usp. bol..mi bolzm., -i . - bolest, bolelji

vost; bol. patnja bolzm.n1t prid. - bolestan, bo

lan

. bolti, boljQ, bolii - bolovati, biti bolestan; trpjeti bol, patiti

bolriu1t, -a m, mn. bolre -velikaA

32

boln.sIn. prid. -velikaAki boreme, s. -borba; usp. bra-

me,bran .. borI>C .. , -a m. -borac bosti, bodQ, bodei -bosti bonprid. -bos bollzu1t, -i . -strah, bojazan boliti , bojQ , boiAi S -bojati

se brada, -y . -brada brady, brad'bve, brad'bvi . -sje

kira, bradva bradti, -djQ, -dei -obrasta-

ti, dobivati bradu brazda, -y . -brazda braIn., -a m. -svadba; brak branie, s. -borba; natjecanje;

usp.br8nl>,borenie braniti, -n.iQ, -nii -braniti br8nl>, -i . - natjecarije; bitka,

boj, rat; usp. boreme, branie, br8nl>

branlt8k1tprid. -ratni, borbeni brati (), boIjQ (s), borei (s)

-boriti se, vojevati bratie V. bratrie

bratoJjubutvie, S. -bratska ljubav; usp. bratroJjubie

bratontvorenie, S. -bratimljenje; usp. bratrotvorenie

bratoubii8tvo, -a s. - bratoubojstvo

bratrie, . -bratstvo, braa; usp. bratrloStvo

bratroJjubie, -a S. -bratska ljubav; usp. bratoJjubloStvie

bratrotvorenie, -a S. - bratimljenje; usp. brato81ttvoreme

bratn, -a m. -brat bratrl>n .. prid. -bratski bratrl>8tvo, -as. -bratstvo; usp.

bratri bratud1t, -a m. -neak brat- V. bratr-bratuky prilo -bratski bra"u1t prid. -svadbeni; syno-

ve bra..mi -svadbeni gosti brailonO, -a S. -hrana, jelo; usp.

pica, pime brai .. m.ce, -a s. -hrana; priest brid1tk1t prid. -bridak, otar britva, -y . -britva bnVl>, -i . -obrva bnzo prilo -brzo, hitro bnu, brbnb , mn. -oklop

33

br1t8elie, s , zb. mn. -krhoti-ne, komadii

brysalo, -a s. -runik, ubrus brl>Vl>Uo, -a S. -brvno brl>na, -y . -blato, prljavtina;

usp.blato,brl>uie,kal1t brl>nie, s. -blato; usp. blato,

brbua, kal1t brl>nI>U1> prid. -blatan bri,..., -a m. -brijeg brii .. u1t prid. -bregovit briz .. u1t, -a m. -travanj bremem.u1t prid. -optereen brem, bremene, bremeni S .

-breme, teret briCi V. uebriCi bcanie, s. -zveketanje, bre

canje buest .. , -i . -ludost, glupost bui prid. - lud, glup; usp. OI'Q

diV1t buistvo, -a S. -glupost, ludost,

bezumlje bukar&, -i m. -knjigoznanac buky, buk'bve, buk'bvi . -slovo;

tivo, napisan tekst, listina bunn1t prid. -buran, olujan buri, . -bura b'l>drost .. , -i . -ilost, ivahnost

b1ldrJ. prid. -io, ivahan; UBp. b"bidn.

b"bdnie, B. - bdjenje b"bdti, b'hdQ, b'hdiAi -bdjeti b"bidn.prid. -io, ivahan; UBp.

b1ldrJ. b"bh"bma I b"bh"bmb prilo -uop

e; UBp. b'hiijQ b"bela, -y . -pela b'hiijQ prilo -uope; UBp. b"bh"b

ma I b"bh"bMb byvati, -ajQ, -aeAi - nastajati;

dogaati se; odravati se; nalaziti se

bylie, -e B. -(ljekovito) bilje bystn. prid. - bistar; io, iva

han byti, esmb, esi (neBvr) I bQdQ, bQ

deAi (svr), aor. byh'b, impr Mah'b, kond. bimb byl'b akt. part. prez. sy (m, s), sQci (i) -biti; dogoditi se I dogaati se; nastati I nastajati

bbrati, berQ, bereAi -brati, sabirati

bytie, -e s. - bitak, bie begati, -ajQ, -aeAi -bjeati; usp.

Mati beda, -y i. -nevolja, jad

34

bditi, MdQ, bMiAi -siliti, .prinudivati

becb.n"b prid. - bijedan; teak; opasan

bianie, B. - bijeg; UBp. bestvo

blJiati, MQ, Mii!i - bjeati; UBp. blati

bliti, JjQ, MliAi -bijeliti blorizbCb, -a m. -laik blJlostb, -i i. - bjelina; istoa beb prid. -bijel bsiti , MAQ s, MsiAi s -biti

opsjednut demonom bsovanie, B. -bijes, bjeAnje

nje bSOVbSkl. prid. -demonski bestvo, -a B. - bijeg; UBp. beia

nie ben, -a m. -zao duh, demon be8bnovati 8, -ujQ s, -uei

biti opsjednut demonom be8bn"b prid. - bijesan; opsjed

nut demonom beienie, -e S. -bijes; opednu-

tost demonom beien"b prid. - bijesan bQdQv. byti bQdQCii prid. - budui; bQ

dQcee -budunost

'lP V B

v-slovo vMy; 'tP. - broj 3" B - broj 2

va -N, A dvo zam. ty vaaloVb prid. -Baalov vaal"b, -a m. -Baal, os. ime vabiti, vabljQ, vabii - vabiti,

mamiti vavilon"b, -a m. -Babilon, zemlj. vavilonb / vavilonb8k"b prid. -

babilonski vaditi, vadQ, vadii -tuiti, op

tuivati, klevetati vai neskl, m. mn. -palmine gra

ne; usp. vae valiti , valjQ s, valii s -va

ljati se, kotrljati se

35

valeti 8, -1jQ s, -lei s -va-ljati se

vapa, -y i. -bara varaava, -y m. -Baraba, os. ime varahiin"b prid. - Varahijin,

prema Varahija, os. ime variti, l varjQ, varii - ii napri

jed, pretei; prethoditi, doi ispred

variti,2 varjQ, varii -kuhati, variti

V&r"b, -a m. -vruina, ega V&r"bV&r"b, -a m. - barbarin;

stranac v&r"btolomei, -e m. - Bartolo

mej, os. ime V8l'b, -i i. -palaa, dvorac

variti, -6jQ, -6eAi - prethoditi, pretjecati, dolaziti ispred

V88Dh prilo -vjerojatno, valjda Vdb, vala, vaie zam. - vd,

vMa, vMa v neBkl, B. mn. - palmine gra-

ne;UBp. val va'nie, -6 B. -kip, skulptura ved.- V. vesti vedro prilo -vedro vezde V. VbIIbde vele V. o vele veleglasbno prilo - vrlo glasno velericiV'b prid. - razmetljiv velieimeBbn'h prid. -slavan velid'h, -a m. - izjelica velii prid. - velik; velii dbBb -

blagdan; usp. veliki. veliistvo, -a B. - veliina; UBp.

velikota velikoduibn'h prid. - velikodu

Aan velikol'potie, -e B. - velian

stvenost velikota, -y . - veliina; usp.

veliistvo velik'h prid, komp. vCii, boW

velik; velik1. dbBb -blagdan; velika(') ned'l' - Uskrs; usp. velii

36

veliaV'b prid. - umiAljen, ohol; ponosan

velianie, -6 B. - umiAljenost, oholost; ponos

veliati (s), -ejQ (), -aeAi (s) - veliati (se), slaviti (se), uzdizati (se); razmetati se; UBp. veliiti ()

veliMe, -6 B. - veliina; uzviAenost, velianstvenost; UBp. ve libStvie / velibStvo

veHiti (). -Q (s), -iAi () -veliati, slaviti, uzdbati; razmetati se; UBp. veliati (s)

velibStvie / velibStvo, -a B. -veliina, uzviAenost; velianstvenost; usp. veliie

veli'n., -a m. - belijal, avao velmi v. velbmi velbbqd'h, -a m. -deva vebbqidb prid. -devin velbglasbBb prid. -glasan velbdarovanie, -6 s. - darelji-

vost,dobrotvornost velbz'vob / velbz'vul'h, -a m.

-Belzebub, Sotona vebi v. velii velbl'pota, -y . - velianstve

nost, uzvienost vebl'P'h / velbl'pbn'h prid. -

velianstven, uzviAen

velbDli prilo - vrlo, veoma; jako, glasno

velbmoj, -b pl. t. -plemii, vel moe

velbmqrbStvovati, -ujQ, -ueAi -razmetati se

velbricevati, -ujQ, -ueAi - razmetati se

velbriciV'b V. velericiV'b velflnie, -e B. -zapovijed, nared

ba, nalog, odredba; UBp. povel'nie

velflti, veljQ, veliii - zapovijedati, nareivati, nalagati; htjeti, eljeti

veamin'h, -a m. -Benjamin, os. ime

vemiBb prid. -Benjaminov vepn., -a m. - vepar veriga, -y . -lanac ver, . -zasun, zapor veseliti (), -ljQ (s), -lii ()-

veseliti (se), radovati (se); veselo ivjeti

veselie, -e s. - veselje, radost; gozba

veselo prilo -veselo, radosno vesel'h prid. -veseo, radostan veslo, -a s. - veslo vesna, -y . -proljee

37

ve8Bbn'h prid. -proljetni vesti, vedQ, vedei, 1. l.jd. Bigm.

1. aor. VS1> -voditi vesti (), vezQ (s), vezeti (s) -

voziti (se), jahati, ploviti veSbn- V. VbIIbn'h vehh'hprid. -star, davni; vet'h

hyi zavih -Stari zavjet vet'hiati, -ajQ, -aei -starjeti VeCb, -i . - stvar, predmet; na

rav, ud; dogaaj, zgoda; po-sao, in

veCbn'h prid. -predmetni, stvarni, materijalni

VeCbStvo, -a B. - predmetna stvarnost

vooen., -a m. -veer vooennii prid. -veernji veeri, . - veera, gozba veerenie, -e B. -veeranje vooeriti, -6jQ, -6ei - veerati vidimo prilo - vidljivo vidim'h prid. - vidljiv; usp. vi

dom'h, vidbn'h vidovati, -ujQ, -ueAi -promatra

ti, motriti vidom'h prid. - vidljiv; UBp. vi

dim'h, vidbn'h vidsaida V. vid'h8alda vid'h, -a m. -vid; pogled; izgled

vid'b88ida, -y . - Betsaida, zemlj.

vid .. saicb.sk .. prid. -betsaidski vicb.n .. prid. - vidljiv; usp. vi

dim .. , vidom .. vidJ.cob, -a m. -oevidac, svjedok vidnie, -tl s. -gledanje, proma

tranje; pogled; vid; izgled vidti, vidQ, vidiAi -vidjeti; gle

dati vina, -y . - krivnja, propust;

uzrok, povod; izgovor vinarb, -a m. -vinogradar vino, -a s. - vino; vinova loza,

groe; vinograd vinoVbn.. prid. - kriv; vino

Vbna tvoriti -okrivljavati vinograd .. , -a m. -vinograd, vi

nova loza vinogracb.n .. prid. - vinograd

ski vinodatie, -tl s. -darovanje vina vinopiVbCa / vinopiica, m. -

vinopija, pijanica vinopitie, -tl s. -pijenje na vin&nik .. , -a m. - zaetnik, po

kreta vinbn .. prid. - kriv, okrivljen;

prouzroitelj; obvezan; vinski; vim.na (s .. )tvoriti -obvezati, zaduiti

38

virb8av, . - Bat-eba, os. ime

visnie, -tl s. - viset\ie viti, viAQ, visiAi -visjeti vitani, . -Betanija, zemlj. vitanie, -tl s. -Qbitavanje, bora-

vak vitati, -8jQ, -aeAi -obitavati, bo

raviti, ivjeti; navratiti vitie v. vtvie vitlee-, vitleo--, vitlio--, vitlo-

v. vitblee-, vithbleemb vitbleem .. , -a m. - Betlehem,

zemlj. vitbleemskiprid. -betlehemski vitbleom .. , vitblmb, vitbleo

m .. v. vitbleem .. vilica, . -vihor, oh.\ia vithleem .. / vithbleemb v. vitb

leem .. vlaga, -y . -vlaga vladyka, -y m. - vladar, gospo

dar; vlast vladyica, . -vladarica, gos

podarica vladybn .. prid. -vladarov, gos

podarev vladyb8k .. prid. -vladarski

vladybstvie . / vladyb8tvo, -a s. -vladavina, vlast, gospodaret\ie

vlasvimisati, -s8jQ, -saeAi - bogohuliti

vlasviml6ti, -tljQ, -tleAi - bogo-huliti

'

vlasvimi, . -hula, bogohuljet\ie

vlastelin .. / vlastelb, -a m. -gospodar, vladar

vlastelbsk .. prid. -vladarski vlasti, vladQ, vladeAi - vladati,

upravljati vlastb, -i . - vlast, sila, mo;

podruje vlasti vlasf- v. vlasv-vlas .. , -a m. -vlas, dlaka, kosa vlasen .. prid. -od kose, dlakav vlaiti, -Q, -iAi -vui, odvlaiti vl .. k .. 1, -a m. -vuk; usp. vlbk .. vl .. k .. 2 usp. vlci vl .. na, -y . -val; vuna vl .. niti 8, -t\iQ s, -niAi s -biti

valovit, talasati se, lelujati se vl .. nbn .. prid. -valovit vl .. nti , -tljQ s, -tleAi s -biti

valovit, talasati se, lelujati se vl .. nenie, -tl s. -udaranje valova

o obalu, talasanje

39

vlwnqti, -nQ, -neAi - mucati v"'hvovanie, -a s. - vraanje,

magija vl .. hvoVbn .. prid. - magijski,

arobni v"'hvoJjubie, -a s. - strast za

vraanjem v"'hv.., -a m. -vra, arobt\iak vl1>bCb, -a m. -striak (biljka) v"'bba, -y . -vraanje, magija vl .. bbbn .. prid. -magijski vl .. b8k .. prid. - vraki vl"b8tvie / vl"b8tvo, -a s.

- vraanje, magija vlbk .. , -a m. - vuk; usp. VI .. k1>l vleci, vlekQ, vleeAi, akt. part.

pret. l. vl'bh -vui, odvlaiti voaniMtges .. neskl. - Boaner

ges, os. ime voda, -y . -voda; vodena povrAi

na (rijeka, jezero, more) voditi, vodQ, vodiAi - voditi vodono8 .. , -a m. - vodonoAa;

vjedro, posuda za vodu vodono8b, -i . -vjedro vodopiica, m. - vodopija VOdOtOOb, -a m. -vodeni tok; po-

tok vocb.notrdovih prid. -koji bo

luje od vodene bolesti

vodltJl1o prid. - voden voidr., -a m. - voa; vojvoda,

knez vozitl., voQ s, voziAi -vo-

ziti (se), ploviti (se) VOZ1o, -a m. -kola volvo vom1o vom1o, -a m. - vojnik, ratnik,

mn. voini/voi-vojnici, vojska voim.stvo, -a m. -vojska, vojna

sluba; otti voim.stvo -naruliiti vojniko dostojanstvo

voieka, -y . -rat,borba; vojska volav. vol vole est. -i gle; dakle; zar (ne), li voliti, voljQ, volilii -htJeti, elje.

ti; davati prednost, pretpostavljati

voloVbn1o prid. -volovski; 8QP-1'Q1J'It voloVbl1yi - volovska zaprega

vol1o, -u m. -vol vob.n1o prid. - dragovoljan, vo

ljan, hotimian vole, .-volja; odluka, namje

ra; elja, zahtjev; pohota, lakomost; bez volt; -nenamjerno; po voli - dobrovoljno

volvole vez. - ili-ili, bilo-bilo volejq prilo -rado, s voljom

40

vo, . -vonj, miris vonti, jQ, Ai -mirisati VOOZ1o, -a m. -Booz, os. ime VOU1o, -a m. -vosak voe.,a, -y . - bi voevati, vojujQ, vojuelii - rato

vati voevoda, -y m. - vojskovoa,

zapovjednik; vladar; vojvoda; prefekt

Voevodin1o prid. - vojskovoin, zapovjednikov; vladarov; vojvodin; prefektov

VoeVocb.sk1o prid. -koji se odnosi na vojskovou, zapovjednika, vladara, vojvodu, prefekta

voevocb.stvo, -a s. -prostor vladanja vladara, vojvode, prefekta; vojvodstvo

vrabii, m. - vrabac vralJ'lt, -a m. -neprijatelj vrdenie, s. -vraanje, gata-

nje vrdiiprid. -neprijateljski vrdt.da, -y . - neprijateljstvo;

vrddq imti -mrziti vrd&dovati, -ujQ, -uelii -nepri

jateljevati; mrziti vrb8ky prilo -neprijateljski vranoV1o prid. - gavranov; vra

nin

vran1o, l -a m. - gavran, vrana vran102 prid. -cm vrata, -b s, pl. t. - vrata vratarica, . -vratarica vratan., -a m. - vratar; usp.

vratt.nik1o vratiti (), vraQ (s), vratilii

(s) - vratiti (se); obratiti (se) vrat1o, -a m. -kolo, kota (za mu

enje); nazupani obrambeni zid

vrat'lok1o prid. - kolebljiv, nepostojan, nestalan

vratr.nik1o, -a m. - vratar; usp. vratlU"b

vraevati, -ujQ, -uelii - lijeiti, ozdravljati

vraeV10 prid. -lijenikov vraevr.n1o/vraeVb8k'loprid. -

lijemki vrar., -a m. -lijenik; usp. balii vrar.ba, -y . -lijeenje, iscjelji

vanje vrar.br.no prilo -lijeniki, me-

dicinski vrar.br.n1o prid. -koji lijei vrbba, -y . -vrba vrbbie, s. - vrbik vrbVb, -i . -konopac, ue vrbenie, s. -bacanje

41

vr108ta, -y . - ivotna dob; naralitaj

vrbtogradan., -a m. - vrtlar vrbtograd1o / vrbt'lo / vrbt'lopO

gracb, -a m. - vrt vrbt'lop1o, -a m. - vrt; lipiJja, jaz

bina vrbtti 8t;, Vl"'bQ s, vntilii -

vrtJeti se vrbhovr.n1o / vrhOVbnb prid. -

vrhovni, najviIii, glavni vr1ohuprijed. s G - iznad, nad,

povrh vrbhupril. - gore vrbh1o, -u m. -vrh vr ...... v. vrr.-ti, vredQ, vr&:lilii - ozlije

diti; otetiti vred1o, -a m. - ozljeda, rana;

bolest; ne vredu 81otvoriti , (imeti) -odbaciti to kao nevrijedno

vredr.n1o prid. -ozlijeen vredati, -ajQ, -aelii -ozljeiva

ti, raniti vredenie, s. - ozljeivanje,

ranjavanje vremenr.n1o prid. - vremenski,

privremen, kratkotrajan, nepostojan

m, vrmene, vrmeni B. -vrijeme, razdoblje; godiAnje doba, trenutak; prigoda, dobra prilika; ob m'hD.oga mene - ve odavno; v'h m - navrijeme, u pravi as

ti v. VItti vrAtice, -a 8. - torba ci, VI"bgQ, VI"beAi - baciti

(se), vrgnuti vs-v. V'h8-v'h prijed. B L i A - u; VIt emIt

emu, radi ega; v'h t - protiv tebe; v'h nezaapQ v. V'hnezaaPQ

V'hblagovoliti, -voljQ, -voliAi -uiniti Ato milostivo

V'hbAgati, -ajQ, -aeAi - utrati V'hbAgnQti, -nQ, -neAi - pobjei u

Ato V'hvesti, -edQ, -edei - uvesti

(uvedem) V'hvleci, -ekQ, -eeAi - uvui V'hvociiti, --odQ, --odii - uvoditi V'hvreti, V'bVbrQ, V'bvbreAi - uda-

riti V'hH, -rbgQ, -rbeAi - ubaciti V'hveriti, -rjQ, -rii.....:. uvjeriti; po

vjeriti V'hvesiti, -eQ, -esii - objesiti

42

V'hvMti, V'bVjQ, V'bvAi - upuhati

V'hgaidanie, -e 8. - ugaanje V'hgaidati, -dajQ, -daeAi -

ugaati V'hglaAenie, -e 8. - pouavanje,

poduka V'hglQbiti, -bljQ, -biAi - udubiti V'hgnezditi , -edQ s, -ezdiAi

s - ugnijezditi se V'hgoditi, --odQ, --odiAi - ugoditi V'hgod&nik .... , -a m. - mio, drag,

ugodan; boii V'hgod&nik"b -bolji ugodnik

V'hgodbJl .... prid. - ugodan V'hdaati v. V"bdaAti V'hdati, -amb, -asi -dati, uruiti,

predati; V'hdati s - odati se, predati se; podati se, potiniti se

V'bdaeti, -ajQ, -aei - davati, uruivati, predavati; V'hdaeti s - odavati se, predavati se; otpravljati se

V'hdvareti , -ejQ s, -eei -nastanjivati se, naseljavati se

V"bdvlgnQti v. V'hzdvlgnQti V"bdvoriti , -rjQ s, -rii s -

nastaniti se, naseliti se

Vhd.rqati, -ajQ, -aeAi - uspravljati, podizati

V'hdrqiti, -Q, -ii - uspraviti, podignuti

V'hdunQti / V"bd .... hnQti, -nQ, -nei - puhnuti, duhnuti

v .... dAti, v'bdedQ, V'bdedei / v'bdjQ, V'bdeAi - staviti, poloiti

V'hagati, -gajQ, -gaeAi - uizati, paliti

V'hdelati, -ajQ, -aei - udjeti, eznuti

V'hdelAti, -lejQ, -leei - udjeti, eznuti

V'hddati (), -ajQ (s), -aei (s) - oeati

V'heci, -egQ, -eei - uei, zapaliti

V'hi3ati, -ajQ, -aei - uizati, paliti

V'hizati vo V'hi3ati V'hltgati, -ajQ, -aei - uei, za

paliti V'hZ vo V'hz .... V'hzakoniti, -njQ, -nii - ozako

niti, propisati zakonom V'hzakonie, -e 8. - zakon; zako

nodavstvo

43

V'hzal(1.)kati (s), -l('b)Q (), -l('b)eAi (s) - ogladnjeti

V'hzbiti, -ijQ, -iei - udariti v .... zblagoslovestviti, -etvjQ,

-estvii - blagosloviti V'hzboeti , --ojQ s, --oii s -

uplaAiti se V'hzbraniti, -njQ, -niAi - zabra

niti; sprijeiti; uskratiti V'hzbraneti, -ejQ, -eeAi - zabra

njivati, prijeiti; suprotstavljati

V'hzbuditi, -udQ, -udii, akt. -part. pret. lo V'bzbudb - probuditi

v .... zbudati, -ajQ, -aei - buditi V'hzbud& Vo V'hzbuditi V'hzbuenie, -e 8. - glupost, lu-

dost, budaIaAtina V'hzb .... nQti, -nQ, -nei - probudi

ti, prenuti V'hZbLrati, -berQ, -berei - sa

brati, pokupiti, skupiti V'hzbesiti (), -eQ (s), -esiAi

(s) - razbjesniti, razbjesnjeti se

V'hzbA80vati , -ujQ s, -uei s - postajati bijesnim

V'hzbAsLneti, -njQ, -ni - razbjesnjeti se

zb6iati, -ajQ, -aei - postajati bijesan

zb6ienie, 8. - bijes, bje-. snilo

zvaliti, -JjQ, -lii - navaliti, nagurati

zvariti, -IjQ, rii - zakuhati, rastaliti

zveliati, -ajQ, -aei - veliati, hvaliti, uzdizati

zveliiti, , --ii - uveati; uiniti velika (dobra)

V'JJzdrJ,ati (s), -Q s, -ii s - zadra(va)ti (se); suzdra(va)ti (se); V'JJzdrJ.avati s .. to -pridravati se ega

V'JJzdrJ.znQti, -nQ, -nei -ohrabriti, drznuti

V'JJzdrydati, -ajQ, -aei -zaridati, zaplakati

v ... zdr .. v .. novati, -ujQ, -uei -pozavidjeti

V'JJzdrflmati (s), -mljQ (s), -mlei (s) - zadrijemati, usnuti

V'JJzdunQti, -nQ, -nei -puhnuti V1>zduh ... , -a m. -zrak, uzduh V1>zd ... hnQti, -nQ, -nei - udah-

nuti, uzdahnuti V1>zduAl>DI> prid. -zrani V1>zd1>hnQti, -nQ, -nei -uzdah-

nuti Vl>zdyhanie, -e s. - uzdisanje V1>zdyhati, -ajQ, -aei -uzdisati V1>zdbrati, -derQ, -derei -iu-

pati V1>zdfllati, -ajQ, -aei -pruati,

protezati V1>zdflti, -ejQ -eei / -dedQ, de

dei - podignuti, protegnuti (ruke); uzdignuti (oi)

46

V1>zigrati , -ajQ s, -aei s -poskoiti od radosti

V'JJzimanie, -El 8. -upad, zauzimanje

V'JJztmati, V1>zemljQ, V1>zemlei / -ajQ, -aei -(pre)uzimati; ubirati, skupljati; podizati; V1>zimati kom ... kanie -prieivati se; V1>zimati st.. -sudjelovati; V1>zimati grflhy -oduzimati grijehe

V1>zirati, -ajQ, -aei - gledati, motriti

V1>ziskanie, -a s. -traenje V1>ziskateb., -a m. -istraitelj V'JJziskati,l -ajQ, -aei - traiti;

istraivati; htjeti, udjeti V1>ziskati,2 -iskQ, -iei -potra

iti, istraiti; poeljeti V1>ziskovati, -ujQ, -uei -traiti V1>ziti, -idQ, -idei - popeti se;

uzii, otii gore; izrasti, narasti; izii, otii

V1>zlagati, -gajQ, -gaei - polagati, stavljati

V1>zlakati, v. V1>zal( ... )kati (s) V1>zleati, -leQ, -Ieii - leati

(za stolom) V1>zletfJti, -leQ, -letii - uzle

tjeti

V1>zleci, -1gQ, -lei - lei (za stol), zalei

V1>zlivati -ajQ, -aei -nalijevati, izlijevati

V1>zUflti, -1jQ, -leei -nalijevati, izlijevati

V1>zloiti, -Q, -ii - poloiti, postaviti; V1>zloiti flzvy -raniti; V1>zloiti oi -uprijeti oi

V1>zlflganie, -El 8. - zalijeganje (za stol, pri gozbama)

V1>zlflsti, -ezQ, -ezei -popeti se, uspeti se

V1>zJjubimyi prid. -omiljeni V1>zJjubiti, -bljQ, -bii -zavolje

ti; eznuti za ime V1>zJjublenie, -e s. -ljubav; ud

nja, enja V1>zJjublenik ... , -a m. -miljenik V1>zJjublen... prid. - omiljen,

drag V1>zmagati, -gajQ, -gaei -moi,

biti kadar V1>zmetati v. V1>zmfltati V1>zmo .. n ... prid. -mogu; V1>

zmo .. na s ... tvoriti -ojaati V1>zmooi, -ogQ, -oei -moi, uz

moi; osiliti, ojaati; svladati V1>zm .. zdie, -e s. -naknada

47

V1>zmflriti, -IjQ, -rii -odmjeriti. izmjeriti

V1>zmfltati, -ajQ, -aei -'- uzvitla-ti; bacati

v..zmsti, tQ, tei - smesti, . smutiti

V1>zmQati, -ajQ, -aei - ohrabriti

V1>zmQtiti, -QQ, -Qtii -uzmutiti; smesti, smutiti

V1>zmQcati, -ajQ, -aei -mutiti; tresti; smuivati

V1>zmQilenie, -e 8. - smutnja, nemir; uzburkanost

V1>znak ... prilo - nauznak, poleice

V1>znenavidflti, -idQ, -idii -zamrziti

V1>znep..cevati, -ujQ, -euei -misliti to o komu, drati koga za to

V1>znesenie, -e S. - uznesenje, uzdizanje

V1>znesti, -SQ, -sei - uzvisiti, uznijeti, uzdii; povisiti

V1>zniknQti, -nQ, -nei - (iz)niknuti

V1>znisti, -nbZQ, -nbzei -nadjenuti, nataknuti

Vltznositi, Q, sii - nositi gore, uznositi; uzvisivati, poviBivati; Vltzni -nosa

Vltznoi v. Vltznositi Vltznoienie, s. - uznesenje;

uzdizanje, slavljenje VltzllbZllQti v. Vltznisti Vltzon., -a m. izgled; pogled Vltz( ... ) prijed. s A -za; umjesto;

blizu, pokraj; blagodtJ. VltZ blagodtb -milost za milost

Vltz ... vanie, s. -poziv; dozivanje, pozivanje

VltZ'bvati, V1>zoVQ, V1>zovei -uzviknuti, zazvati, pozvati; nazvati

VltZ'bpiti, -ijQ, -iei -zavapiti Vltzriti , -rjQ s, -rii s -

razbjesnjeti se Vltzyvati, -ajQ, -aeAi -zvati Vltzbmati v. Vltzimati V'bZbm'" v. Vltzti VItzbriti, -rjQ, -rii -pogledati VltZbrinie, s. -pogled Vltzhriti, -rjQ, -rii -pogledati Vltzhati, Q, dei -izvesti

(izvezem) VItti, V1>ZbmQ, V1>zbmei, 3. l.

jd. V1>Zt1>, aor. V1>ZS1> / V1>Zh1>, akt. part. pret. l. V1>Zbm1>-

48

uzeti, primiti; dobiti; ukloniti; podii; Vltzti kom'hkanie -priestiti se

Vltztie, -a s. -primanje VItkluti, -adQ, -adei - natova

riti VItkopati, -ajQ, -aei -zakopati,

okopati VItkoreniti, -njQ, -nii -ukorije

niti; Vltkoreniti -pustiti korijene

vhlmp... / VltkuPb prilo - zajedno; istodobno; usp. Vltku

Vltkupbn ... prid. -zajedniki Vltku prilo -zajedno; istodob-

no; usp. VItkup ... / VltkuPb VItkusiti, -uQ, -usii -okusiti VItkus ... , -a m. -ukus VItInUati, -ajQ, -aei -kuati, je-

sti Vltkuienie, s. -kuanje, jede-

nje VltkysnQti, -nQ, -nei -ukiseliti Vltkyti, jQ, ei -ukiseliti VItlagalice, -a s. -torba VItlagati, -gajQ, -gaei -ulagati,

umetati; nareivati VItlaziti, -8Q, -azii -ulaziti VItlaz ... , -a m. -ulaz VItlati V. Vltlati

Vltlati , -ajQ , -aei ljuljati se

Vltleiati, -Q, -ii -marljivo se baviti ime

VItlivati, -ajQ, -aei -ulijevati Vltlitie, s. -ulijevanje; rtva Vltliti, V1>lejQ, V1>leei - uliti,

ulijevati v...loVbn"'prid. -miran, polagan v...loiiti, -Q, -ii -uloiti, po

staviti v...lb8titi -bQ, -b8tii -obmanu-

ti, prevariti v...lsti, zQ, zei -ui, stupiti v...mesti, -etQ, -etei -baciti v...metati, -eQ, -eei / -ajQ, -sei

-bacati Vltmeniti, -njQ, -nii -ubrojiti;

smatrati koga za to . v...mriti, -rjQ, -rii - pokoriti,

poniziti v...mstiti, Q, stii - smje

stiti; obuhvatiti v...mtati, -ajQ, -aei -bacati Vltmcati, -ajQ, -aei -obuhva

ati; smjetati se; shvaati v...meenie, s. -tijesto v...nezaapq prilo - naglo, nena

dano, iznenadno v...nesti, -8Q, -sei -unijeti

49

Vltnimati, V1>nemljQ, V1>nemlei / -ajQ, -aei -opaati, razabirati; v...nimati seb -uvati se

v...nisti, V1>DbZQ, V1>nbzeAi -zabiti, zabosti, zarinuti

Vltniti, -idQ, -idei, akt. part. pret. l. v1>bd1> / V1>ed1> -ui, stupiti

V'bDitie, s. -dolazak v...noziti, Q, zii - zabiti,

zabosti Vltnositi, Q, sii -unositi v...nutiti, -Q, -ii -uti, douti v...nutn. prilo -unutra Vltn ... prilo -van v...n ... prijed. s G - izvan; usp.

Vltn2 v...nbznQti, -nQ, -nei - zabiti,

zabosti, zarinuti Vltn..mati V. Vltnimati Vltn prijed. s G i prilo -izvan,

vani; usp. Vltn ... v...necbnb I Vltneibnb prid. -

(iz)vanjski Vltnejqdu prilo i prijed. s G -

vani, izvan; usp. v...nejqde Vltnejqd prilo - vani; usp.

Vltnjqdu v...negda(ie) vez. -kada, uvijek

kada

V'hnti, V'bnbmQ, V'bnimeii -opaziti, primijetiti; V'hnti - zapaliti se

V'bnqtn. prilo -unutra V'hnqtn.m. prid. - unutarnji v1tnqtrltjqdu / v1tnqtrltjqdA

prilo - unutra V'hobraziti, -aQ, -aziii - stvori

ti, oblikovati, napraviti V'horqiiti, -Q, -iii - naoruati V'hpadati, -dI\iQ, -daeii - upa

dati V'hpadenie, 8. -pad, upadanje V'hpa.sti (), -adQ (), -adeii

(s) - upasti V'hperiti, -rjQ, -riii - poletjeti V'hpealiti , -ljQ s, -liii .s -

rastuiti se V'hpiti, -ijQ, -ieii - zvati, vikati V'hplakati, -laQ, -laeii - zapla

kati V'hpl1ttiti , -bCQ s, -btiii s -

utjeloviti se V'hpl1tcenie / V'hplenie, 8.

- utjelovljenje V'hpliti, -Q, -iii - poredati V'hplit, -a m. - vapl\i, krik V'hpraVltditi , -hdQ s, -bdii

- dosegnuti pravdu

V'hpraianie, 8. - pitanje; ispitivanje

V'hprdati, -I\iQ, -iaei - pitati, ispitivati; istraivati; moliti, zahtijevati

.V'hpro8iti, -oiQ, -osii - upitati;

50

zamoliti V'hpro81t, -a m. - pitanje; slul\i V'hpro8ltnlk.1t, -a m. - mislilac V'hproienie, 8. - pitanje; ono

to je izmoljeno V'hpr1tV'hzIAganie V. pr1tVOV'h

zleienie, pr1tvoV'hzlflganie V'hpriky prilo - protivno; V'h

prflky glagolati - proturjeiti

V'hpi, gQ, ei - uprei V'hpustiti, -ucQ, -ustii - pustiti

u to, pripustiti V'hpucati, -I\iQ, -aeii - putati u

to, pripuitati V'hraVltniti 8, -njQ s, -nii -

izravnati se, izjednaiti se V'hrazumiti, -mljQ, -mii - ra

zjasniti, uputiti V'hri8niti, -njQ, -nii - ukorije

niti se, utvrditi se V'hditi, dQ, dii - poreda

ti, uvrstiti V'hidenie, 8. - red, niz, po

redak

V'hrqeati , -I\iQ , -aeii SQ -padati, sruivati

V'hiti, -Q, -iii - povjeriti V'hS V. V'hZ1t V'hsaditi, -adQ, -adii -postavi

ti; usaditi, posaditi (biljke) V'h8veripflti, -p@jQ, -p@eii - ra-

zbjesnjeti se V'h8eliti, -ljQ, -liii - naseliti V'hselena, -y . - svijet V'h8elenafl, -yjQ . - svijet V'h8elenie, 8. - naseobina, na-

selje, mjesto stanovanja, obitavalite

V'hselenltsk1t prid. - (sve)opi, svjetski

V'hselflti, -1@jQ, -l@eii - useljavati; naseljavati

V'hsieti, jQ, -ooi - zasjati V'hskakati, V'bskaQ, V'bskaei -

skoiti, skakati V'hskladati, -dI\iQ, -daeii - shS-

gati, polagati V'hsklanflti , jQ SQ, -ooi SQ -

uspravljati se V'hsklasti, -adQ, -adei - sloiti,

poloiti V'hskliknovenie, 8. - klica

nje; usp. V1t8klicanie

V'hskliknqti, -njQ, -niii - uskliknuti, uzviknuti

V1t8k.licanie, 8. - klicanje; U8p. V'bskliknoveDJe

V1t8kloniti, -njQ, -niii - uspraviti

V'h8klonenie, S. - uspravljanje

V1t8kolebati , -I\iQ , -aeii SQ / -bljQ SQ, -blei SQ - zateturati

V'h8kori V. skorfl V'h8kooiti, -Q, -iii - uskoiti V1t8krai prijed. s G - (po)kraj,

do, kod V'h8kriliti, -ljQ, -liii - uzbuniti V'h8krilie, S. - obrub (na tka-

. nini)

51

V'hskriati, -Q, -ii - kriknuti, zavapiti

V1t8kr1tbflti, -bljQ, -biii - oalostiti se, rastuiti se

V'h8kr1tmiti, -mljQ, -mii - odhraniti

V'h8kn.sati, -I\iQ, -aei - uskrsa- . vati

V'hskritsenie / V1t8kn.snovenie, 8. - uskrsnue; usp. V'hskreenie, V1t8tavlenie, V'h-8taflnie

V'WIJ.rior.sn.qti, -nQ, -neAi - uskrsnuti

V'lt8krisiti, AQ, siAi - podii; probuditi (za nov ivot), uskrisiti

. V'WJkriSItD'h prid. - uskrsni V'WJkriAati, -ajQ, -aeAi -uskrisi

vati ; V'WJkriienie, s. - uskrsnue;

usp. V'WIkn.senie / vwkr .. -snovenie, vNtavlenie, V'hstdnie

V'WIkuriti , -rjQ , -riAi s, -zadimiti se

V'hskypfiti, -pljQ, -pim - uskipjeti, prekipjeti; biti pun

V'hskymQti, -nQ, -neAi - uskisnuti, postati kiseo; zavreti

V'WIti, -sejQ, -eAi - uskisnuti, postati kiseo; zavreti

V'WIkQJQ prilo - zaAto V'WIlaviti, -vljQ, -vim -proslaviti

. V'WIladiti, -adQ, -adiAi - zasladiti

V'WIlaneti s, jQ s, i s -naslanjati se

Y'l>sledovati / V'WIledbstvovati, -ujQ, -uem - slijediti

V'WIled ... V. sled ... V'WIlepati, -pljQ, -plei -izvirati

52

V'h8ID.ieti , -mjQ , -mi - nasmijati se

V'WIQlr'hdeti , -'bdQ , -'bdiAi - usmrdjeti se, zasmrdjeti

V'h8JDeeti V. V'WImieti V'h8pitanie, s. - domaa, ras-

plodna ivotinja V'h8pitati, -ajQ, -aei -othraniti V'h8piteti, jQ, i - othraniti V'h8plakati (), -laQ (s), -lae-

i () - zaplakati V'h8planQti, -nQ, -nei -planuti V'h8plaCenle, s. - naknada V'h8pleskati, -elQ, -aIlei - za-

pljeskati V'h8plicevati, -ujQ, -uei - zabu

iti V'h8pJjunQti, -nQ, -nei - plju

nuti V'h8pominanie, s. - sjeanje,

pamenje V'hspominati, -ajQ, -aei - sjea

ti se; podsjeati V'h8pOmenQti / V'WIpomnQti,

-nQ, -nei - sjetiti se, podsjetiti

V'WIpopl ... zenie, s. - posrtaj V'WIpojQ V. V'hspeti V'hsprieml- V. V'WIpriimati

V'h8priimati, -riemljQ, -riemlei - primati, prihvaati

V'h8prijti, -riimQ, -riimei -primiti, prihvatiti

VIo8prositi, -oQ, -osim - zapitati, zatraiti

V'h8prititi, -elQ, tii - zaprijetiti, prekoriti; zapovjediti

V'h8precati, -ajQ, -aei - ugroavati; koriti, prekoravati

V'hspricenie, 8. - prijekor V'hspnQti, -nQ, -nei - prenuti

se, probuditi se V'h8prtati, -ajQ, -aei - zausta

viti, prijeiti V'WIpustiti, -ulQ, -ustii; V'h8pU

stiti pe8l1h - zapjevati pjesmu

V'h8pucati, -ajQ, -aeAi; V'WIpUcati pe&nb - poinjati pjevati pjesmu

V'WIpytati, -ajQ, -aei - pokuavati

V'h8p6vati, -ajQ, aei - pjevati V'WIpeti, -pojQ, -poei - zapjeva

ti, proslaviti pjesmom V'h8p6tie, 8. - pjevanje; kuku

rikanje t .. pril. - (u)natrag

53

V'hstavati, -vajQ, -vaeAi - ustajati

V'hstavitel .. , -8 m. - uzronik V'WItaviti, -vljQ, -vii - postaviti;

podii, uspraviti V'hstavleti, -1jQ, -lei -postav

ljati; uskrsivati V'WItavlenie, 8. - uskrsnue;

usp. VWlkn.senie / V'hSknsnovenle, V'hskr6ienie, V'h. staenie

V'WItaniV'h prid. - marljiv, spreman, hrabar

V'hstanie, 8. - ustajanje, dizanje; ustanak

V'WItan..n'b prid. - koji se odnosi na ustajanje, dizanje, ustanak

V'hstati, -aDQ, -anei - ustati; pobuniti se, suprotstaviti se

V'WItaeme, s. - ustajanje; uskrsnue; usp. V'WIkriienie, V'hskrbsenie / V'h8krwmovenie, V'hstavlenie

V'WItaeti, -ajQ, -aem - ustajati, . suprotstavljati se

V'hstenati, -nQ, -nei - zastenjati

V'WItirati, -ajQ, -aei - trti, trljati

V'h8tlapiti, -pljQ, -pii - umiriti, ukrotiti

Vlt8tok'h, -a m. - izlazak (Sun-ca); istok; usp. V'h8hoch

V'h8toiV'h prid. - bijesan V'hStoo .. n'h prid. - istoni V'h8trepetati, -peeq, -peeeAi -

zadrhtati V'hStrr.gatl, -ajQ, -aeAi - trgati,

upati V'h8trr.PQtl, -nQ, -neAi - istr

gnuti, iAupati V'hStrr.3ati, -ajQ, -aeAi - trgati,

upati V'h8t.i , -SQ s, -seAi s - za

tresti se V'hStrqbiti, -bljQ, -biAi - zatrubi

ti, rastrubiti V'hSt'hknQti, -nQ, neAi - nata

knuti; na m8h V'h8hknQti - raspeti

V'h8tPQti, -nQ, -neAi -stegnuti, krotiti

V'h8t3anie, -a s. -potrebovanje V'hS3ati, l -ajQ, -aei / Q,

ei -istraivati, ispitivati; potrebovati

.

V'hSt3ati, 2 Q, ei -istraiti, ispitati

V'h8tQiiti, -Q, -ii -zatei se u nevolji

54

V'h8tQpiti, -pljQ, -piAi - ui, stu-piti

.

V'hsud'h V. V'h8QCl'h V'h8ue prilo - uzalud V'h8hvaliti, -ljQ, -liAi - pohvaliti,

zahvaliti V'h8hlQpati, -ajQ, -aeAi - prositi V'h8hodlti, -oMQ, -odiAi - uzla

ziti V'h8hod'h, -a m. - izlaz; izlazak

(Sunca); istok; izvor; usp. V'hstok'h

V'hshoidenie, 8. - uz lazak, uznesenje

V'h8hoUJti, -ocQ, -oeeAi -htjeti, poeljeti, zaeljeti

V'h8hulti, -1jQ, -1Ai - grditi, kuditi, sramotiti

V'h8h'htti V. V'h8hotti V'hshytati, -ajQ, -aei - otimati,

prisvajati, grabiti V'h8hytlti, -ycQ, -ytii - oteti,

prisvojiti, pograbiti V'hshycati, -ajQ, -aei -otimati,

grabiti V'h8hycenie, 8. - grabe,

pljaka V'h8hyC .. nik'h, -a m. - razbojnik,

pljaka

vwnJati, -ljQ, -leAi - poslati gore, uzaslati

V'h8Ylati, -ajQ, -aeAi - slati gore; V'h8Ylati hvalQ - zahvaljivati se

vr.synenie, s. -posinjenje V1t8YPati, -ajQ, -aeAi -usuti, na-

suti V'hdlti V. V'hselti V'hdsti, VbdQ, Vbsei -sjesti V'hdti / V'hdti, -jQ, -sei

- posijati, zasijati V'hsQd'h, -a m. -priest V'h8Qdr.n'h prid. - priesni V'htainoinu.n'h prid. - tajno uh-

vaen V'htoricejQ prilo - drugi put V'htoropn.vyi red. broj; V'hto

ropn.va4!J sqbota -prva subota poslije Uskrsa

V'htoroe prilo -drugi put; drugo (u nabrajanju)

V'htoryi, V'htora4!J, V'htoroe red. broj - drugi, druga, drugo; V'htoryi na dete - dvanaesti; usp. drugyi, druga, drugoe

V'htorr.nik'h, -a m. -utorak V'htrr.t'hrati, -ajQ, -aei -poslati

u pakao

V'ht'hcepril. -nataAte; usp. tbC" V'hhodlti, -odQ, -odiAi - ulaziti,

stupati V'hhod'h, -am.-ulaz, prilaz; usp.

V'hhoidenie V'hbodJ,n'h prid. - ulazni, prila

zni, pristupni V'hhoidenie, S. -ulaz, prilaz,

pristup; usp. V'hhod'h V'hcuditi , -udQ s, -udiAi s

- zauditi se, zadiviti se V'hir.d'h V. V'hniti V'hdsariti s, -rjQ s, -rii s -,

postati kraljem ili carem; preuzeti vlast

Vl>initi, -njQ, -niAi -poredati, svrstati

55

Vl>inti, jQ, Ai -redati, svrstavati

V'histi, -btQ, -btei -pribrojiti, ubrojiti, uraunati

V'hlovenie, -a S. -poovjeenje

V'hloviti s, -Q , -ii s -poovjeiti se, postati ovjekom

VI>lo, -a s. -poetak ti, VbbnQ, Vbbnei - po

eti V'hed'h V. V'hniti

V'ltium.6ti, jQ, Ai - zdumje ti, buiti

Vltilid v. VItDiti V'IIilt8t(v)ie, s. -ulaz, pristup,

prilaz, dolazak V'lt6hati, VhdQ, VhdeAi -uvesti

(uvezem . . . ) Mova I vt.eiovica, -y . - udo

vica Vltd.ovilt prid. - udoviki VItZ- v. V'ItS-Vltniti v. Vltniti Vltriti, -rjQ, -riAi - kipjeti, vreti VWtaIn. v. Vlt86kI. Vlt8evid prid. - svevidei Vlt8evladyka, -y m. - svevladar Vlt8ev6dy prid. - sveznajui Vlt8egdapril. - uvijek, stalno Vlt8edrltitellt, -a m. - Svemo

gui Vlt8edrJ.itellt8tvo, -a 8. - sve

monost, svemO VIt8edr prid. - svemogui Vlt8eego:m ... prid. - sagan, po-

sve izgoren Vlt8elilt8ky prilo - uope u VIt8eUlo,... prid. - svemogu Vlt8eOOltn ... prid. - cjelononi Vlt8eplodltn ... prid. - koji se od

nosi na rtvu plodova

56

vlt.e.rltdlt prilo - svesrdno, srdano

VIt8eI1tagae:m ... prid. - rtva paljenica; usp. VIt8e .... ieie Die, olokavto:ma

VIt8e .... ieieDie, -a S. - rtva pa ijenica; u8p. VIt8e .... agae:m ... , olokavto:ma

Vlt81t,1 -i . - selo VIt ... ,2 Vlt86/V1t8a, VIt8e zam. -

sav, sva, sve; svaki, svaka, svako

Vltllide prilo - posvuda, svugdje Vlt8ltde prilo - posvuda; uope Vlt81tD ... prid. - trgoviAni, sajam

ski VItslJko prilo -uope, posve, zaci

jelo Vlt86kI., Vlt86ka, Vlt86ko zam. -

svaki, svaka, svako; sav, sva, sve

VltsiJmo prilo - (po)svuda; sva kamo

VltslJIt8k ... prid. - svaki; sav VltslJlt8ky prilo - svakako Vlt8Qdul Vlt8Qd6 prilo - (po)svuda Vlterapril. -juer erae..ntt prid. -juerdnji vy - vi, vas N i A mn. zam. ty vyvl6Ci, kQ, -eeAi - izvui,

istrgnuti

vyvrici, -l"bgQ, -l"bei - izbaci ti, odbaciti

vygoDiti, -njQ, -nii - izgoniti vy,...nati, vyenQ, vyenei -

prognati, izgnati, otjerati vydati, -amb, -asi - dati, izdati vyinttn ... prid. -postojani, stalni vyinQ V. vynQ vyknQti, -nQ, -nei - naviknuti

se, nauiti vylaaiti, -8Q, -azii - izlaziti vyne.tt, -eSQ, -esei - iznijeti vym, vymene, vymeni 8. -vime vyinQ I vynQ prilo - neprestano,

bez prestanka vyrinQti, -nQ, -nei - istjerati,

otjerati; izbaciti, odbaciti vysitt, vyQ, visii - povisivati,

rasti VYlOk ... prid, kamp. vyiU -visok vysota, -y . r- visina, veliina VYIOe prilo - gore vyBpl'b prilo - uvis, nagore, pre

ma gore VY8prttnb prid. - gornji, najvii vyie pril, kamp. i prijed s G -

vie, povienije; iznad, nad; .... viie, oh vyie - odozgo

vyiU V. visokI.

57

vyiltntt prid. - gornji; najvii; vinji

vy6, . - vrat, ija, zatiljak v6 - N dv. zam. az ... v6dom ... prid. - poznat v6dro, -a 8. - vjedro V6db, -i . - znanje v6d6 V. v6d6ti v6d6nie, 8. - znanje v6d6tt, vE\mb (vEldE\), vElsi, vst'b

- znati, poznavati, biti svje stan ega

v6da, . - vjea; U8p. v6ko v6ie, zb. im, S. - (mlado) gra

nje; usp. v6tvie v6ko, -a 8. - vjea; U8p. vMda v6k ... , -a m. - vrijeme, vjenost;

ot... v6ka -od vjenosti; v6k ... 81t - ovo vrijeme, ovaj svijet; VIt v6k ... - u vjenost, zauvi jek; VIt v6k ... v6ku, VIt v6kI. v6kom ... - u vijeke vjekova

v6Diti, -njQ, -niAi - prodavati V6n1tCb, -a m. - vijenac, kruna v6Dbati, -ajQ, -aei - (o)vjena

ti, (o)kruniti v6ra, -y . - vjera; religija; v6rq

jti (imati) - (po)vjerovati v6rovati, -ujQ, -uei - vjerovati

vroVltll ... prid. - vjerovni; koji se odnosi na vjeru

vn.nik ... , -a m. - vjernik vn.no pril: - vjerno; tono v6n.n ... prid. - vjeran; istinski,

zbiljski; koji vjeruje v6n.n6 prilo - vjerno v6n.stvovati, -ujQ, -ueiii - vje

rovati v6st1t1 prid. - poznat; oigledan,

jasan vst1t2 v. v6d6t1 v6st .. , -i . - vijest; glasina v6st .. nik ... , -a m. - izaslanik;

glasnik v6tvie, zb. im, s. - (mlado)

grarije; usp. v6ie v6tvh, -i . - grana (stabla); usp.

vM v6tU, m. - govornik v6tn., -a m. - vjetar

58

v6tn.n ... I v6trhDh prid. - vje-tren

v6t ... , -a m. - dogovor v6tb8ky prilo - izmiiiJjeno v6cavati, -vajQ, -vaeiii -govoriti v6canie, s. - glas, zvuk v6aatl, -ajQ, -aeiii - govoriti, pri-

ati, pripovijedati v6ce, -a s. - vijee d .. no prilo - vjeno v6 .. n ... prid. - vjean vM, . - grana (stabla); usp.

v6tVh v6nie, s. - puhanje, vijanje d6ti, vjQ, viii - puhati, vijati vzati, vQ, veiii / -BYQ, -aeiii -

vezivati ve v. m ... nogo vii v. velik ... vizan .. tiiskh prid. - bizantski vis(s)on ... , -a m. - fino laneno

platno; usp. UBOn ...

90 G r

g-.slovo glagoljQ ; . -broj 4, . r - broj 3

gavvata I gavvatha, -y . - Gabata, zemlj.

gavriil ... , -a m. - Gabrijel, os. ime

gadarbu.sJn. prid. -gadarinski, zemlj.

gadati v. gatati gad ... , -a m. - gmaz; zmija; usp.

uplela, ehidhna, zmii, zmi6 gadhn ... prid. - odvratan, gnu-

san gaza, -y . - blago, dragocjenost gazofilakii v. gazofilaki6 gazofilaki6, . -kutija za dra-

gocjenosti gai, m. - Gaj, os. ime

59

galaad ... , -a m. - Gilead, zemlj. galilei, m. -Galilejac; usp. ga-

Uie6nin ... galileisk ... prid. - galilejski galile6, . - Galileja, zemlj. galile6nin ... , -a m. - Galilejac;

usp. galilei galil6- v. galile-gali6, . - lada, brod gananie, s. - zadaa, zago-

netka gasiti, gaiiQ, gasii - gasiti gatati gatajQ, gataei -proricati,

gatati gvozdvii, . - avao; usp.

gvozdU, gvozdh gvozdviin ... / gvozdein ... prid. -

avlen; usp. gvozdiin ...

gvozdU, m. - avao; usp. gvozdvii, gvom

gvozdiin .. prid. - avlen; zva gvozdiina - rana od avala; usp. gvozdviin .. , gvozdein ..

gvozdl., -i m. -avao; usp. gvoz-dvil, gvozdii

gemon .. v. igemon .. geni8areh v. genisaretb genisaretwJkJ. v. genisaretwJkJ. pona v. geona geom.sk .. v. geonb8k .. georgU v. geor(b)iU gerbges v. gerbge8ti8k ..

/ ierbgesinb8b gisten.na v. jisten.na glava, -y . -glava (ovjeka, knji

ge); poglavar; sulitina stvari; ugaoni kamen

glavizna, -y . - sulitina stvari glaVbD. .. prid. - glavni; glavnoe

mo - Kalvarija glagolanie, s. - govor, razgo

vor; m .. nogo glagolanie -brbljanje

glagolati, -ljQ, -lem - govoriti, kazivati; zvati, nazivati; Uho glagolati - brbljati; glagolati na kOlO - govoriti protiv koga, aliti se na koga; v..pre-

60

ky / protivq glagolati - protusloviti, proturjeiti; priide glagolati - proricati; 8tn.mb glagolati - svadljivo, nepomirljivo govoriti; maly glagolati - likrtariti na rijeima

glagol .. , -a m. - rije; govor, razgovor; stvar; dogaaj

gladiv.. prid. - gladan; usp. glacb.n ..

gladiti, gladQ, gladilii - gladiti glad .. , -a m. - glad; usp. gladi. glad .. k .. prid. - gladak gladi., -i m. / -i . - glad; usp.

glad .. glasiti, glaiiQ, glasilii - zvati glasovati, -ujQ, -uelii - zvati glaS .. , -a m. - glas, glasanje; ri-

je, govor; zV\Uk, ton gluati, -ajQ, -aelii - zvati, nazi

vati g1igorii v. grigorii glim.n .. prid. - zemljan, glinen;

usp. gniJ.bn .. glumiti , -mljQ , -milii -

hvastati se, razmetati se, brbljati

glum .. , -a m. - hvastanje, razmetanje, brbljanje, avrljanje

gluh .. prid. - gluh

glati, -ajQ, -aelii - gledati, motriti

glqbina, -y . - dubina glqbim.n .. prid. - dubinski, pa

klen; zmU glqbhu.ny - podzemni zmaj, davao

glqblii v. glqbob glqbok .. prid, komp. glqblii -

dubok glqsli v. iqsli gnati v. IfJtnati gnesti, gnetq, gnetelii - tlaiti,

ugnjetavati gnib.n .. prid. - zemljan, glinen;

usp. glhu.n .. gniti, gnijQ, gnielii -gnjiti, truliti gnoi, m. - gnoj, trule; gnojna

rana, ir gnoin .. prid. - gnojan; pokriven

ranama gnu- v. gnq-gnb8b, -i . - prljavtina gnevanie, s. - gnjev, srdba,

ljutnja gnvati (), -ajQ (), -aeAi (s)

- srditi se, ljutiti se, biti gnjevan; vrijeati

gneviti, -vljQ, -vim - ljutiti, razdraivati

61

gn, -a m. - gnjev, srcHba, ljutnja

gnVbn .. prid. - gnjevan, srdit, ljut

gnzditi , gndQ , gnzdilii s - gnijezditi se, raditi gnijezdo; stanovati, prebivati

gnzdo, -a s. - gnijezdo gnqsiti , gnQliQ s, gnQsii -

gnuiiati se, gaditi se gnqSbn .. prid. - gnjusan, odvra

tan

gnqiati , -ajQ s, -aelii s -gnuliati se, gaditi se

gobezie v. gobb3ie gobino, -a s. _ . obilje, pretek;

usp. gobb3ie gobb3evati -3,jujQ, -3,juelii - obi

lovati gobb3ie, s. - obilje, pretek;

usp. gobino gObb3iti, gobbQ, gobb3iiii - biti

bogat gObb3b prid. - obilan, bogat gobb3b8tvovati, -ujQ, -uem - obi-

lovati, ivjeti u obilju gobbzovati v. gobb3evati gObbZb- V. gobb3b-govoriti, -rjQ, -rii -buiti, gala

miti

govon, -a m. - galama, vika govin1> prid. - poboan, bogo

bojazan govim.stvo / govnie, -a s. -

pobonost, bogobojaznost govn1> v. govin1> godti, jQ, eAi - pobono i

vjeti gov1dh prid. - govei godina, -y . - as; odredeni tre

nutak; sat goditi, godQ, godiAi - udovolja

vati, goditi, ugaati god1>, -a m. - odreeno, priklad

no vrijeme; godina; sveanost, blagdan; vb god (god1 byti - pristajati, sviati se; vb h god1>, vb to goda -u ono vrijeme, onda; preide goda -prerano, preuranjeno; ot1> goda do goda - svake godine; ne vb god1>, bez goda - neprikladno vrijeme; na godt! -prikladno, primjereno; vb god1> byti - biti prikladan

godt! prilo - prikladno, primjereno, ugodno; godt! byti - biti prikladno, pristajati

golgota V. gol1>gota gol1> prid. - nag, gol gobgota, -y . -Golgota, zemlj.

62

gobgotin1> prid. -koji se odnosi na Golgotu

golru., -i . - golijen, cjevanica golqbin1> / golqbim. prid. - go

lubinji golqbb, -i m. - golub gomol'b8kJ. prid. - gomorski,

koji se odnosi na Gomoru gomol'bne, -b m, mn. - Gomo

rani, stanovnici Gomore gonal ati, -ajQ, -aei - osloba

ati, izbavljati goneznqti, -nQ, -nei - spasiti

se, osloboditi se, izbaviti se gonenie, s. - progon gonitelb, -a m. - progonitelj goniti, -njQ, -nii - tjerati, goni-

ti, loviti; teiti emu gonoziti, -OQ, -ozii - spasiti,

osloboditi gonti, --ejQ, --eei - dostajati,

biti dovoljno gora, -y . -brdo, breuljak, bri

jeg, gora; oh gory do nizu, oh gory do dolu - odozgo nadolje; Sb gory - otpoetka

gordin1>, -a m. - Gordijan, os. ime

gore V. gore gorti V. z1>l1>

gol'bko prilo - gorko gol'bkJ. prid, komp. gOl'bai -

gorak gol'bniea, . -poviAeno mjesto

(u dvorani); planina, brdovit kraj

gol'bn1> prid. - planinski, gorski; usp. gOl'b8kJ.

gol'bru. prid. - gornji; gomil -nebeski stanovnik; gorm.t!t! -planina, gora

gorbSk1> prid. - gorski; usp. gOl'bn1>

gorbCt! prilo - gorko gOl'bai V. gOl'bk1> gort!pril. i uski. -gore, uvis; jao;

oh gory - odozgo gOrestb, -i . - gorina goreti, -rjQ, -rii - gorjeti gorjuibn1> prid. - goruiin;

znno gorjuibno - goruiino zmo

gorjuha, -y . - goruica gosli V. gqsli gospoda,1 -y . - gostionica, ko

naite; usp. gostiniea gospoda,2 -y . - gospoda, gos

podstvo gospodin1>, -a m. - gospodar;

gospodin; glava obitelji, domain; usp. gospodb

63

gospodim. prid. - gospodarev; gospodnji; usp. gospodbru., gospodbsk1>

gospodb, -i m. - Gospod, gospodar; usp. gospodin1>

gospodbm. prid. - gospodarev, gospodnji; usp. gospodim., gospodb8k1>

gospodbsk1> prid. - gospodski; usp. gospodim., gospodbm.

gospodbstvie / gospodbstvo, -a S. - gospoda, vlast

gospoida, .. - gospoda gostiniea, . - gostionica, ko

naite; usp. gospoda1 gostinbnikJ., -a m. - gostioni

ar, krmar; usp. gOStbnik1> gostim.niea V. gostiniea gOStim.cb, -a m. - irok put, ce

sta gostiti, gOQ, gostii - ugoiva

ti, gostiti gOStb, -i m. gost gostbnikJ., -a m. - gostioniar;

usp. gostim.nik1> gotovati -ajQ, -aei -pripremati gotoviti (), -vljQ (s), -vii ()

- pripremati (se), spremati (se)

gOtOVb prid. - spreman, pripravan, gotov

grabiti, -bJjQ, -bii - grabiti, otimati

grab16nie, 8. -grabe, otimaina

lP'aditi, lP'aidQ, gradiAi - ograivati, graditi

gra.b.,l -a m. - (utvren) grad, mjesto; gradske zidine; vrt, ograen prostor

grad .. , 2 -a m. - tua, grid gracb.nik .. , -a m. - graanin;

U8p. graldanin .. gracb.n .. 1 prid. - gradski gracb.n .. 2 prid. - koji se odnosi

na tuu (grid) gradYk .. prid. - gradski; gra

anski gracb.skypril. - graanski; jav

no gradt.cb, -a m. - gradi, manje

mjesto; manji ograeni prostor graidanin'b, -a m. - graanin;

U8p. gradbnik .. graidenie, B. - gradnja, gra-

evina graidb, -a m. - staja gran .. , -a m. - stih grati6n .. , -a m. - Gratijan, OB.

ime gre v. greti grebenie, -e B. - veslanje

64

grebice, -a 8. - grob; UBp. grobiee, grob ..

grezn- v. grozn-greti, grebq, grebeAi, aor. grS'b-

grepsti; veslati v. 11'b6-griVhllB, -y . -ogrlica; narukvica Iif1'lgorii / grigOrh, -a m. - Gr-

gur, OB. ime grobice, -a 8. - grob; usp. gro

b .. , grebice If1'Ob .. , -a m. - grob, grobnica;

u8p. grobice, grebice . grobbn .. prid. - grobni; s..mtie

grobbDoe - silazak u grob groza, -y . -jeza, groza, uas grozd .. , -a . - grozd; U8p.

grozn .. If1'Oznovie, -e zb. im, B. -groe If1'Ozn .. , -a m. - grozd; UBp.

If1'Ozd .. groZbD .. prid. - straAan, grozan If1'OmoVb prid. - gromovni, koji

se odnosi na grom; UBp. grombn ..

grom .. , -a m. - grom grom'bglu'b, -a m. -grmJjavina grombn'b prid. - gromovni, koji

se odnosi na grom; UBp. gromoVb

grudbn .. , -am. -mjesec studeni gr-.dOStb, -i . - ponos; oholost;

U8p. gr-.dyni gr-.d .. prid. - ponosan; ohol gr..dyni, . - ponos, oholost;

U8p. gr..dOStb gr-.d6 prilo - ponosno; straAno gr-.d6ti , gr'bdQ s, gr'bdii s

- ponositi se gr..idenie, -e B. - ponos gr..zn'b V. grozn'b gr..lica, . - grlica Jr'bliicb, -a m. - mlada grlica gr..m'b, -a m. - grm gl"'bnb8l'b, -a m. - lonar, gm-

ar gn,stb, -i . - pregrt gr..tan'b, -a / -i m. -grlo, grkljan grbm6ti, -mJjQ, -mii - grmjeti grbin'b, -a m. - Grk grbbSk'h prid. - grki grbb8ky prilo - grki grhm'b V. gr..m'b grysti, gryZQ, gryzei - gristi,

glodati gr6ati V. gr6eti gren V. greti greti, grejQ, greei - grijati

65

grAhoVItD .. prid. - grean; U8p. gr6ibn'b

grAh .. , -a m. - grijeh; krivnja, krivica; bez grAha - nevin; po grAhu - naalost

greh .. padanie, -e B. - upadanje u grijeh

grAAbnik .. , -a m. - greAnik grAAbnica, . - greAnica gr6A.nib prid. - grenikov greAn'b prid. - greAan; usp.

gr6hoVhn'b grAeti, grejQ, greei - grijati grqCiiprid. -budui, dolazei gri, grdQ, grdei - ii, kora-

ati; dolaziti; mimo sti -prolaziti; vb qCee vrim - u budunosti; sti vb s16d'b koJO, grsti po kOmb, sti posledb - slijediti koga; grti S'b cem .. - pratiti koga

grqb'b prid. - grub; neobrazo-van, nevjet

grqstok'h prid. - tegoban gubitelb, -a m. - upropastiteJj gubite1b8tvo, -a 8. - propast gubiti, -bJjQ, -bii - gubiti, kva-

riti, unitavati gumhno, -a S. - gumno

pnati, enQ, enei-goniti, tjerati; revno slijediti

gybati, gybJjQ, gyblei - propadati

gybnQti, ":'nQ, -nei - propadati, propasti; nestajati, nestati

66

gyb6lJ., -i . -propast, unitenje; gubitak

IQba, -y . - spuva, guba IQPI)iV'h prid. - nijem, mucav Iqsli, -ii , pl. t. - citara lfqsti, gQdQ, gQdei - gudjeti db D A

d -slovo dob; . en, . - broj 5, A - broj 4

da vez. i est. za tvorbu imperativa - da; i, i tako, dakle; t'ltkmo da - osim da; da prideb -neka dode; za pitanje: da nek'hli - da li; za pojaavanje: tli; da ubo posluai mene -ta stoga posluaj mene

daati v. daeti daeti, dajQ, daei -davati david- v. davyd-daviti, davljQ, davii -daviti davna prilo -odavna, odavno daVbn'h prid. - davan; iz da-

VbDh, iz'h daVbna - odavna, odavno; usp. izdaVbDh, iz'hdaVbna

67

davydoV'h prid. -Davidov davyd'h, -a m. - David, os. ime daVbcb, -a m. -davateJj, dariva-

teJj; usp. datelJ. , dael vez. - dok; dok ne; preide

dae - prije nego to dae2 pri l. i est. s prijed. -sve,

tovie, ak; dae do -sve do, ak do

dai v. dae dale prilo komp. -dalje dalee prilo - daleko, dalje; da

lee S'htvoriti bto ot'h kOlO - odstraniti, ukloniti. to od koga

dalee prijed. s G - daleko od, daJje od

dab.mathSIn. prid. - dalmatinsld

dab.nU prid. - dalek, udaljen, zabaen

dab.n'h prid. - dalek dal6, . - udaljenost damasIn.-a m. -Damask, zemlj. danii"", -a m. - Danijel, os. ime dam., -i . - danak, dadbina,

porez dara, -y . - dar, milost dariti, da:rjQ, darii - davati; da

rivati darovanie, s. -dar, darivanje darovati, -ujQ, -uei - darivati,

darovati darlt, -a l-u m. - dar, milost; na

grada; darlt na b6sy - sposobnost lijeenja bolesti, sposobnost istjerivanja zlih duhova

dan.stvovati, -ujQ, -uei - darivati, darovati

dateb., -a m. - davatelj, dariva-telj; usp. daVhCb

dati, damb, dasi -dati; dopustiti nie, s. - davanje; dar da6ti, dajQ, daei - davati dvignqti (8fil), -nQ (), -nei (s)

-pokrenuti (se), maknuti (se)

68

dviiati 8fil, -Q s, -ii s -pokretati se, micati se

dviienie, s. - pokretanje, pomicanje

dviiim'h prid. - koji se mie, pokretan

dvi3ati I dvizati, -ajQ, -aei I dviQ, dviei - micati, pomicati, pokretati; optereivati

dvon, -a m. - dvor, dvorac; stan, dvorite

dVbI'b, -i , mn. dVbri, -ii - vrata, dveri, usp. vrata

dVbl'bnik'h, -a m. - vratar; usp. vratan.

dVbn.nica, . -vratarica; usp. vratarica

dVbI'bC, -b . pl. t. - vrataca; prozor

debelbstvo, -a s. - debljina; hrapavost, tvrdoa

devtb gl. broj - devet; devtb na deste - devetnaest

devtyi, devtae, devtoe red. broj - deveti, deveta, deveto

dedq 8fil v. d6ti s dekapolb, -a m. - Dekapolis,

zemlj. dekbl'b, -a m. - prosinac; i u

inaicama dekebn I deke-

vrii I dekevn. I dekbrii I dekbl'b I dekvrii I dekvn/ dekvn./deklDbl'b

dellDatii, m. - Delmat, os. ime delDon'h, am. - zao duh, demon delDODhSk'h prid. - demonski delDun'h v. delDon'h delDunQ:'it v. delDonsk'h den(bn)ica v. db(l1h)nica derv v. dbrati desiti (s), deQ (s), desii (s)

zatei (se), nai (se) desnica, . - desnica, desna

ruka desn'h prid. - desni; o desnqjq

- po pravici desbnica v. desnica deSbn'h v. desn'h destina, -y . - desetina de8filtistrunt.n'h prid. - deseto-

ini, koji ima deset struna destoro br. im. - desetero deston v. destoro destostrunt.n'h v. de8filtistru.

I1hn'h destb gl. broj - deset de8filtb8trunt.n'h v. dtistru

I1hn'h de8filtyi, de8filtae, de8filtoe red. -

broj -deseti, deseta, deseto

69

divii prid. - divlji diviti s, divljQ s, divii s - u

diti se, zaprepatavati se diva divese, divesi s. - udo diV'h, -a m. - udo; uenje, za-

prepatenje diVbDo prilo - udesno, divno diVbD'h prid. - udesan, divan didrag.m.a, -y . - moneta od dvi-

je drahme dilDitrii, m. - Dimitrije, Mi

tar, os. ime dilDosii, m. - javni, dravni

slubenik dinarb, -a m. - denar dioklitien'h, -a m. -Dioklecijan,

os. ime dira, -y . - rupa, poderotina dievoloV'h prid. - avolov dievol'h, -a m, - avao dievolb prid. - avolski diekonisa, -y . - akonica diekon'h, -a m. - akon diekoDhStvo, -a s. - akonat diek'h, -a m. - akon diepsal('h)IDa, -y . - glazbeni

znak izmedu dijelova psalama, dijapsalma, cezura

diepsaI'hlD'h v. diepsaI('h)lDa dlaru., -i . - dlan

dbgosluiie, -a s. - izdrljivost, ustrajnost (u slubi)

dbgota, -y . - duina dh.gotn.pfJliV'h prid. -vrlo str

pljiv dbgotr'l>pfJlie / dbgotn.pfJnie,

s. - velika strpljivost dbgotl'bpfJliV'h v. dbgotn.pfJ

liV'h dbgotn.pti, -pljQ, -pii - biti

vrlo atrpljiv dbg'h,l -a m. - dug dbg'h2 prid, komp. dbai -dug,

dugaak; na dl'bz - dugo, dugotrajno

dl'b .. nik'b, -a m. - dunik dl'b .. n'b prid. - duan, obvezan;

pripadajui dl .. .. nik'b v. dl'b .. nik'b dl .. .. n'b v. dl'b .. n'b dnes'b v. dt.nbs .. do prijed. s G -do; protiv; gotovo

do, oko; do koI, do nelie -dokle; do idee, do id -koliko dugo; dont.dee - sve dok; do seI - dosad; do vraga svoego - protiv svojeg neprijatelja; do trii na dete oko trinaest

doblepril. - hrabro; usp. dobI .. -no

70

doblest .. , -i . ':'" hrabrost; hrabro djelo

doblest .. n'b prid. - hrabar dobI .. prid, komp. dobIi - smi

on, hrabar; jak; plemenit dobI .. no prilo - hrabro; usp.

doble doblbStvO, -a s. - hrabro djelo dobli v. dobI .. doblti, jQ, ei -