Transcript
Page 1: SR - Svetske Berze - Trendovi u Uslovima Finansijske Krize

41

FIN

AN

SIJ

E, B

AN

KA

RS

TV

O I O

SIG

UR

AN

JE

Doc. dr Zoran JovićUniverzitet Singidunum

Rad primljen: 10.09.2010.UDK: 336.76"2005/2010"

338.124.4(100)

SVETSKE BERZE – TRENDOVI U USLOVIMA GLOBALNE FINANSIJSKE KRIZE

WORLD STOCK EXCHANGE - TRENDS IN TERMS OF GLOBAL FINANCIAL CRISIS

Rezime: Cilj ovog priloga je da prikaže kretanja na svetskim berzama u poslednjih pet godina, od septembra 2005, do septembra 2010.godine. Posmatrani period obuhvata rastuću i opadajuću fazu kretanja svetskih berzi. Prikazani su pregrejani berzanski indeksi u periodu pre nastanka svetske finansijske krize, indeksi u fazi njenog nastanka, fazi duboke recesije, fazi njenog zaustavljanja i fazi blagog oporavka. Analizirana su kretanja na berzama akcija najrazvijenijih zemalja sveta, na evropskim berzama, berzama zemalja BRIK-a, zemljama PIGS-a i zemaljama regiona bivše Jugo-slavije. Takođe je ukazano na robne berze kao prinosnu alternativu berzama hartija od vrednosti u uslovima globalne finansijske krize.

Ključne reči: berze akcija, robne berze, rastući trend, opadajući trend, bočni trend.

Abstract: The aim of this paper is to present trends in world stock markets in the period of the last five years, from September 2005 to Septembar 2010. Reporting period includes a growing and declining phase of the movement of world stock markets. The overheated stock market indices in the period before the global financial crisis, the indices in the phase of its construction, the phase of deep recession, the stage of stopping and stage of a mild recovery are shown. The movement of the stock exchanges of the most developed countries, the European stock exchanges, stock markets in the BRIC countries, PIGS countries and countries of the former Yugoslavia are analysed. We also point out that the commodity exchanges can be an alternative to yield securities in the global financial crisis.

Key words: stock exchanges, commodity exchanges, bullish trend, bearish trend, sideway trend.

Page 2: SR - Svetske Berze - Trendovi u Uslovima Finansijske Krize

42

FiN

AN

SiJ

e, B

AN

kA

RS

tVo

i o

SiG

UR

AN

Je 1. UVOD

Berzansko poslovanje, po svojoj prirodi ima ciklično kretanje. Zakon ponude i tražnje utiče na formiranje berzanskih cena, ali na samu ponudu i tražnju ne utiču uvek i prevashodno ekonomski za-koni. Kada je reč o berzama, može se reći da dominantan uticaj na ponudu i tra-žnju imaju psihološki fenomeni masovne pohlepe i straha u odnosu na delovanje čisto ekonomskih zakonitosti. Uzrok ak-tuelne svetske finansijske krize je isti kao i pre 80 godina, a razmere su izuzetno velike. to je pohlepa, na koju je kasnije reagovao strah, a poređenje sa svetskom ekonomskom krizom od 1929. do 1933. godine je moguće, jer je epicentar isti, a to je Njujorška berza, s tim što je aktuelni finansijski potres znatno širi jer je tržište u velikoj meri globalizovano. Danas, pored nekada dominantnih berzi u Njujorku,

tokiju, Londonu, Frankfurtu i ostalim ev-ropskim metropolama, veliki značaj imaju i azijske i južnoameričke berze u Šangaju, Bombaju, Sao Paulu, kao i berze u Rusiji. Krah američkog hipotekarnog tržišta koji se putem procesa sekjuritizacije prelio na Evropu, Kinu i Japan, i obimne državne in-tervencije širom sveta u cilju ublažavanja i zaustavljanja finansijskog kraha, nisu pred-met analize ovog rada. U radu su anali-zirani trendovi na svetskim berzama koji su nastali u uslovima aktuelne svetske finansi-jske krize, pod uticajem navedenih faktora, i to u ciklusu od poslednjih pet godina, tj. od septembra 2005. do septembra 2010.godine.

2. bERZANSKI TRENDOVI

Na grafiku 1 dato je kretanje berzan-skih indeksa i indikatora proseka četiri najrelevantnije svetske berze akcija koje

Grafik 1: kretanje berzanskih indeksa najrazvijenijih zemalja sveta [1]

Page 3: SR - Svetske Berze - Trendovi u Uslovima Finansijske Krize

43

FiNA

NS

iJe, BA

Nk

AR

StV

o i o

SiG

UR

AN

Je

prikazuju kretanje na američkom, evrop-skom i japanskom tržištu hartija od vred-nosti. To su SPX - Standard and Poor s 500 index – ideks Njujorške berze, UkX – FtSe 100 index – index Londonske berze (London Stock Exchange), DAX – German Stock Index – index Nemačke berze u Frankfurtu, NkY – Nikkei 225 Stok Aver-age – prosek tokijske berze (tokio Stock Exchange). Iako postoji metodološka raz-lika pri izračunavanju berzanskih indika-tora i berzanskih indeksa (indikatori se izračunavaju na bazi prosečnog kretanja cena akcija – price weighted average, a indeksi na bazi ponderisanog proseka cena i obima trgovanja akcijama – mar-ket value weighted index), oni zajedno i istovremeno mogu poslužiti za analizu is-torijskih kretanja na finansijskom tržištu, pogotovo u analizi dužeg vremenskog pe-rioda kakav je srednjoročni, petogodišnji period.

Grafik pokazuje da su u uslovima glo-balne svetske privrede i trendovi ber-zanskih kretanja veoma slični u Njujorku, tokiju, Londonu i Frankfurtu. Razlike u ni-vou oscilacija trendova od početno pos-matranog nultog nivoa (poslednji kvartal 2005; posmatra se petogodišnji period septembar 2005-septembar 2010.godine) praktično pokazuju i razliku u ekonomskoj snazi pojedinih privreda i njihovoj osetlji-vosti na posledice svetske finansijske krize. Od početka posmatranog perioda do sre-dine 2007. godine sve posmatrane berze su imale izražen uzlazni (bullish) trend, i to: Njujorška i Londonska berza do 30%, To-kijska blizu 50%, a Frankfurtska oko 70%. Od tog perioda, nastupanjem globalne fi-nansijske krize, berzanske cene se lome i berzanski trendovi prelaze u silaznu (bear-ish) fazu. Gotovo istovremeno u septembru

i oktobru 2008. godine, sve posmatrane berze se vraćaju na nivo početka posma-tranog perioda, da bi dalje nastavile još oštriji pad do kraja prvog kvartala 2009. godine. tada su tokijska i Njujorška berza beležile pad i do 45% ispod početnog nivoa posmatranja, Lodonska oko 35%, a Frankfurtska oko 25% ispod tog nivoa. Od tog trenutka, nakon obimnih državnih intervencija, opet, gotovo istovremeno, sve posmatrane berze ulaze u fazu opo-ravka, pri čemu brzina oporavka odslika-va trenutnu ekonomsku snagu pojedinih privreda. Najsporije se oporavlja tokijska berza koja je na kraju posmatranog pe-rioda još uvek za oko 30% ispod nivoa početka posmatranog petogodišnjeg pe-rioda. Njujorška berza je krajem prvog kvartala 2010. godine dostigla početni nivo posmatranog perioda, da bi ponovo zabeležila blag preokret trenda, i na kra-ju posmatranog perioda se nalazila oko 15% ispod početnog petogdišnjeg nivoa. Frankfurtska berza je još u maju 2009. us-pela da preokrenuti uzlazni trend dovede do početnog nivoa iz poslednjeg kvartala 2005, da bi nastavila dalji rast do maja 2010, od kada ulazi u fazu neutralnog-bočnog (sideway) trenda do kraja pos-matranog perioda, na nivou od 30-35% iznad nivoa početka posmatranja.

Ovi trendovi četiri najveće svetske ber-ze pokazuju i trenutnu ekonomsku sna-gu i vitalnost pojedinih svetskih privreda. Uočljiva je velika sličnost berzanskih trendova Njujorške, Londonske i tokijske berze, pri čemu je Tokijska berza imala nešto izraženiji rast u peridu prosperiteta, ujednačen pad, kao i druge dve berze u periodu recesije i nešto sporiji oporavak od druge dve pomenute berze. Od četiri pomenute berze, izdvaja se Frankfurtska

Page 4: SR - Svetske Berze - Trendovi u Uslovima Finansijske Krize

44

FiN

AN

SiJ

e, B

AN

kA

RS

tVo

i o

SiG

UR

AN

Je berza koja je imala znatno viši rast u pe-riodu prosperiteta u odnosu na ostale tri posmatrane berze, manji pad u periodu recesije, brži oporavak i zauzimanje pozi-tivnog trenda u odnosu na početni period posmatranja. Frankfurtska berza, jedina od četiri analizirane berze, na kraju pos-matranog perioda ima viši index (30 - 35%) od berzanskog indexa na početku posmatranog perioda. Ova činjenica ukazuje da je nemačka privreda trenutno najvitalnija u odnosu na četiri posmatrane velike svetske privrede i da je sposobna da i u uslovima globalne finansijske krize pretrpi najmanje padove i da se najbrže oporavi, beležeći i pozitivne stope rasta.

Na grafiku 2 je prikazano uporedno kretanje Dow Jones Industrial Avera-ge proseka Njurojške berze i Federal Fund Rate – referentne kamatne stope američke centralne banke, kamatne stope koju banke međusobno naplaćuju preko

noći i koja služi kao benchmark - osnova za ostale vrste kamata, kao što su kamate na kredite, kamate na vladine i druge obveznice itd. Visina kamatne stope utiče na ekonomiju tako što njen rast teži da us-pori ekonomsku aktivnost u datoj zemlji jer otežava dostupnost novca i poskupljuje ga. Nasuprot tome, smanjenje kamatne stope podstiče ekonomsku aktivnost jer novac lakše stiže do potrošača i investitora. Za finansijska tržišta, generalno važi pravilo da su više kamate „bearish“, a niže „bull-ish“.

Američka centralna banka reguliše nivo referentne kamate (Fed Fund Rate) preko komiteta za operacije na otvorenom tržištu (Federal Open Market Committee), tako što kada želi da snizi ovu kamatnu stopu on povećava ponudu novca kupovinom državnih hartija od vrednosti. Nasuprot tome, kada komitet želi da poveća ovu ka-matnu stopu, on nalaže prodaju državnih

Grafik 2: DOW vs FED [1]

Page 5: SR - Svetske Berze - Trendovi u Uslovima Finansijske Krize

45

FiNA

NS

iJe, BA

Nk

AR

StV

o i o

SiG

UR

AN

Je

hartija od vrednosti i time smanjuje po-nudu novca tj. povlači ga što uzrokuje rast ove kamate. Centralna banka odgovara na potencijalno usporavanje ekonom-skog rasta tako što u periodima recesije i drugim periodima nižeg rasta snižava referentnu kamatnu stopu što čini novac jeftinijim, a raznovrsne oblike kredita dostupnijim svim vrstama korisnika. Fed fund rate je bila na nivou od 1% u 2005.godini, da bi porasla na 5,25% polovi-nom 2006, i na tom nivou se zadržala do poslednjeg kvartala 2007. Nakon toga dolazi do čestog stepenastog pada ove kamatne stope, što je naročito došlo do izražaja u 2008. kada je npr., ova ka-matna stopa pala za 0,75% 22.01.2008, zatim za 0,5% 30.01.2008, za 0,75% 18.03.2008, za 0,5% 08.10.2008, za 0,5% 29.10.2008. godine. Poslednji pad je zabeležen 16.12.2008, kada je Fed Funds Rate pala sa 1% na 0,25%, i na tom nivou se nalazi do kraja posmatranog perioda (septembar 2010). Razlog zašto referentna kamatna stopa u trenutku na-jdublje recesije nije pala na 0% je taj što bi nivo od 0% mogao imati problematičan uticaj na fondove novčanog tržišta (money market funds), čiji bi troškovi onda pre-vazilazili prihode, što se dešavalo pri rani-jim naglim padovima referentne kamatne stope. istorijsko iskustvo pokazuje još jednu indikativnu činjenicu. Kad god je referent-na kamatna stopa bila viša od nominalne stope rasta bruto društvenog proizvoda SAD-a, hipotekarno tržište i tržište akcija su beležili pad. Stopa rasta BDP-a SAD-a po mesecima u posmatranom periodu se kretala od rekordnih 5,4% u aprilu 2006, do minimalnih i negativnih -4% u oktobru 2008. i -4,9% u martu 2009. Prosečne godišnje stope rasta BDP-u u SAD su

iznosile: 2,75% u 2005; 2,48 u 2006; 2,33% u 2007; -2,73% u 2008; 0,25% u 2009 i 2,65% u prvoj polovini 2010. godine.

iz prikazanih podataka je vidljivo da je referentna kamatna stopa u 2006. i 2007. bila duplo viša od stope rasta američkog BDP-a, što se može povezati sa kulminaci-jom pozitivnog berzanskog i hipotekarnog tržišta u 2006. i prvoj polovini 2007. i krahu hipotekarnog tržišta od septembra 2007. godine i ulaska u period recesije berzanskih tržišta (bullish). Reagovanje na nastalu situaciju, između ostalog i opisanim stepenastim snižavanjem referentne kama-tne stope do nivoa od 0,25%, zaustavljen je negativan trend i zabeležen oporavak Njujorške berze od kraja prvog kvartala 2009. (grafik 2). Postoje gledišta američkih ekonomista da referentna kamatna stopa ima najbolji pozitivan uticaj na berzan-ska kretanja ukoliko se nalazi na nivou od 100 bazičnih poena (1%) ispod nominalne stope rasta BDP-a. Treba napomenuti da se puni efekti promena referentne kama-tne stope osećaju tek posle izvesnog vre-menskog perioda (time lag) od oko šest meseci.

Na grafiku 3 prikazano je uporedno kretanje najznačajnijih berzanskih poka-zatelja u SAD i Kini, Dow Jones Industrial Average i CSI 300 Index - China-Shang-hai or Shenzhen Stock. Upoređivanjem berzanskih pokazatelja dve trenutno najjače svetske ekonomije, američke kao najveće i kineske kao najprosperitetnije, mogu se izvući zaključci o jačini uticaja svetske finansijske krize na ekonomije i berze ovih zemalja. Dow Jones Industrial Average je indikator-price weighted aver-age akcija 30 blue-chip kompanija koje su uglavnom lideri u svojim industrijama.

Page 6: SR - Svetske Berze - Trendovi u Uslovima Finansijske Krize

46

FiN

AN

SiJ

e, B

AN

kA

RS

tVo

i o

SiG

UR

AN

Je

To je široko prihvaćen indikator berze još od 01.oktobra 1928.godine. U posmatra-nom periodu on je oscilirao od rekordnih 14.047,31 indeksnih poena 02.10.2007. godine, do minimalnih 6.626,94 indeksnih poena 06.03 2009, dok se 01.09. 2010. nalazi na nivou od 10.269,47 indeksnih po-ena. CSI 300 index je freefloat ponderi-sani index koji se sastoji od 300 akcija koje se kotiraju na A listi Šangajske ili Šenžen berze. ovaj indeks je imao osnovni nivo od 1.000 indeksnih poena 31.12.2004. U posmatranom periodu svoj maksimum je dostigao 17.10.2007. godine na nivou od 5.824,12 indeksnih poena, a minimum je imao još na početku posmatranog perioda 15.11.2005. na nivou od 853,86 indeksnih poena. Minimum u posmatranom periodu recesije od 1.627,76 indeksnih poena ovaj indeks je dostigao 04.11.2008, dok se 01.09.2010. godine nalazi na nivou od 2.884,04 indeksnih poena. Analizirani

petogodišnji period na grafiku 3 koji za oba pokazatelja polazi od nulte pozicije pokazuje da je DJiA u ovom periodu rastao do 34% u odnosu na početni nivo u bullish fazi, da je zatim padao za 53% u bearish fazi u odnosu na postignuti pik, odnosno za 36% u odnosu na početnu nultu pozi-ciju. Na kraju posmatranog perida DJiA se nalazi na približno istoj, nultoj pozicij, kao i na početku posmatranog perioda. Sa dru-ge strane Šenžen indeks pokazuje enormni rast u bullish fazi od 510% u odnosu na početni nivo, da bi zatim padao u bearish fazi za 72% u odnosu na postignuti pik, ali što je još uvek bilo za 70% viši nivo u odnosu na početnu nultu poziciju. Od kra-ja 2008.godine, ova berza ulazi u fazu oporavka i posle niza oscilacija, Šenžen indeks se krajem posmatranog perioda nalazi na nivou koji je za 202% viši od početne pozicije. Može se zaključiti da je kineska berza iza koje stoji prosperitetnija

Grafik 3: DOW vs Shanghai [1]

Page 7: SR - Svetske Berze - Trendovi u Uslovima Finansijske Krize

47

FiNA

NS

iJe, BA

Nk

AR

StV

o i o

SiG

UR

AN

Je

privreda, beležila znatno više stope rasta u uzlaznoj fazi berzanskih ciklusa, a takođe i veće procentualne padove u recesivnoj fazi, ali da je posle nje pre ušla u fazu oporavka i da se na kraju posmatranog perioda nalazi na troduplo višem nivou u odnosu na početak posmatranog perida, dok se američka berza, posle pet godina, nalazi ponovo na istom nivou.

interesantno je prikazati i berzanska kretanja u vodećim zemljama u razvoju (tzv. BRIK: Brazil, Rusija,Indija, Kina). Pos-toje gledišta u ekonomskim krugovima da će do 2020. godine, ove zemlje postati najatraktivnije tržište za svetske investi-tore i da su one već dostigle stepen rasta neophodan da bi zauzele vodeću poziciju u svetskoj ekonomiji. od kraja 2001. go-dine, zajednički rast njihovih tržišta akcija bio je veći od ukupnog rasta tržišta u razvoju. tokom ovog perida, indeks MSCi BRIC porastao je za 367%, u poređenju

sa rastom od 134% registrovanim na 22 glavna tržišta u razvoju, integrisanim u MSCI index. Istovremeno, rast tržišta akcija 23 industrijski razvijene zemlje Za-pada, integrisanih u svetski indeks MSCi, bio je tek 17%. O tome koliko je jak i brz ekonomski uspon zemalja BRIK-a poka-zuje podatak da su ove zemlje u pro-teklih 10 godina više nego udvostručile vrednost svojih BDP-a. Istovremeno, rast deviznih rezervi u ovim zemljama činio je 22% ekonomske aktivnosti na planeti [9]. To su činjenice koje ukazuju da je svet na pragu redistribucije ekonomskih snaga. Na grafiku 4 prikazani su relevantni in-deksi berzi zemalja BRIK-a. To su IBOV – Brazil Bovespa index, RtSStD – Russian trading System Standard index, SeNSeX – Bombay Stock exchange Sensitive index i SHSZ 300 – China Shanghai or Shen-zhen Stock Index. Grafik pokazuje da su berzanski indeksi svih zemalja BRIKA-a na

Grafik 4: Kretanje berzanskih indeksa zemalja BRIK-a [1]

Page 8: SR - Svetske Berze - Trendovi u Uslovima Finansijske Krize

48

FiN

AN

SiJ

e, B

AN

kA

RS

tVo

i o

SiG

UR

AN

Je

kraju posmatranog perioda na višem nivou nego na početku posmatranog perioda, za razliku od razvijenih zemalja (grafik 1) gde je to slučaj samo sa indeksom nemačke berze u Franfurtu, dok je Njujorška berza na nultom, istom nivou kao i pre pet go-dina, a indeksi Londonske i tokijske berze su na nižem nivou nego pre pet godina. Među indeksima zemalja BRIK-a izdvaja se kineski indeks koji pokazuje najveće i apso-lutne i procentualne oscilacije u periodima prosperiteta i recesije, ali koji posmatrani period zavržava na najvišem pozitivnom nivou od posmatranih zemalja. ostale tri zemlje pokazuju dosta ujednačeno kre-tanje berzanskih indeksa, istovremen rast, zaokret i pad i na kraju istovremen opora-vak. Brazil i Indija beleže gotovo istovetne promene indeksa, dok Rusija, iako veoma slična njima, pokazuje nešto veći pad u pe-riodu recesije i malo sporiji i slabiji opravak u odnosu na njih.

Na Grafiku 5 prikazano je kretanje ev-ropskih berzanskih indeksa na taj način što je izabran index trenutno naslabije evrop-ske ekonomije, Grčke, ASE – Athens Stock exchange General index, zatim trenutno najjače evropske ekonomije, Nemačke, DAX – German Stock index, i na kraju je-dan prosečan evropski index FTEFC1 – FTS Eurofirst 100 Index, Investibilni index 100 evropskih kompanija koji su udruženim sna-gama stvorili Euronext i FTSE. Uočljivo je da ovi berzanski indeksi odslikavaju ekonom-sku snagu i trenutnu ekonomsku situaciju posmatranih zemalja, Grčke i Nemačke pojedinačno i EU u celini. Index Atinske ber-ze beležio je najveće oscilacije i trenutno se nalazi oko 50% ispod nivoa od pre pet godina. Nemački DAX index se uglavnom nalazio iznad nivoa od onog na početku posmatranog perioda i na kraju perioda se nalazi oko 30-35% iznad njega. Prosečan evropski index FteFC1 upravo pokazuje

Grafik 5: kretanje berzanskih indeksa pojedinih zemalja eU [1]

Page 9: SR - Svetske Berze - Trendovi u Uslovima Finansijske Krize

49

FiNA

NS

iJe, BA

Nk

AR

StV

o i o

SiG

UR

AN

Je

prosek eU i na kraju posmatranog perioda se nalazi na sredini između najjače i najs-labije evropske ekonomije, imajući vrednost oko 15% nižu u odnosu na početak posma-tranog perioda pre pet godina.

Na grafiku 6 prikazano je kretanje ber-zanskih indeksa u četiri najzaduženije ze-mlje EU za koje se upotrebljava skraćenica PIGS. Reč je o početnim slovima četiri zem-lje EU sa najvećim ekonomskim problemi-ma: Portugalu, Italiji, Grčkoj i Španiji. Prvo-bitno je u grupaciju PiGS svrstavana irska, ali se kasnije pridružila Italija kao poten-cijalno veliki ekonomski problem eU, pa se u poslednje vreme slovo I u skraćenici PiGS sve više vezuje za italiju. Analizirani su sledeći berzanski indeksi: BVLX – PSI General index Portugalske berze, itLMS – FtSe italia All Share, ASe – Athens Stock Exchange General Index Grčke berze i iBeX – iBeX 35 index Španske berze. Uočljivo je da indeksi svih posmatranih ze-

malja imaju veoma slično kretanje u anali-ziranom periodu, da najlošije performanse ostvaruju indeksi Grčke i Italijanske berze i da su svi indeksi na kraju posmatranog pe-rioda ispod ili blizu nivoa na kome su bili pre pet godina. Grčki i Italijanski indeks se nalaze znatno ispod nivoa na početku posmatranog perioda, odnosno oko 50% i 40% ispod, respektivno, index Španske berze na istom nivou, a index Portugalske berze na nešto višem nivou (oko 15%) od početnog, ali sa velikim padom u odnosu na postignuti vrhunac sredinom 2007.godine. Takođe je uočljivo da su berzanski indeksi zemalja PIGS-a u svom cikličnom kretanju posle faza rasta, pada i oporavka ponovo ušli u jednu blažu fazu pada, što odslikava njihovu problematičnu ekonomsku situaciju, dok su istovremeno indeksi razvijenih zem-alja i zemalja BRIK-a (grafici 1 i 4), posle faze oporavka zašli u jednu fazu bočnog-sideway trenda, neutralnog trenda bez

Grafik 6: Kretanje berzanskih indeksa zemalja PIGS-a [1]

Page 10: SR - Svetske Berze - Trendovi u Uslovima Finansijske Krize

50

FiN

AN

SiJ

e, B

AN

kA

RS

tVo

i o

SiG

UR

AN

Je

izraženih oscilacija. Bočni trend je inače najteža i najneizvesnija vrsta trenda za prognoziranje daljih berzanskih kretanja.

Na grafiku 7 prikazano je kretanje ber-zanskih indeksa tri najznačajnije berze sa područja bivše Jugoslavije: Belex 15 – pon-derisani index 15 najlikvidnijih akcija na Beogradskoj berzi, Crobex – ponderisani index Zagrebačke berze i LJSE – Ljubljana Stock exchange total Market index – kom-pozitni indeks Ljubljanske berze. Uočljiva su veoma slična kretanja indeksa ove tri berze. Posle rastuće faze, zajednički ula-zak u opadajuću fazu, gotovo istovremeno dostizanje najnižeg nivoa, sasvim blaga i istovremena faza oporavka i zalazak u duži, sasvim neizvesni period bočnog tren-da sa nepouzdanim prognozama o daljem ishodu. Na kraju posmatranog perioda postoji veća sličnost kretanja indeksa ove tri zemlje sa indeksima razvijenih zemalja i zemalja BRIK-a, nego sa indeksima zema-

lja PIGS-a. Ipak, iz te sličnosti se ne mogu izvući pouzdani zaključci o budućnosti ovih berzanskih indeksa, jer je nepredvidivo u kom pravcu, rastućem ili opadajućem, bočni trend može nastaviti sa kretanjem. Na grafiku se može videti i da je index Beogradske berze beležio brži i ekstremniji rast u fazi prosperiteta u odnosu na druge dve berze, ali i da je prvi ušao u opadajuću fazu i zabeležio najdublji pad. Takva eks-tremna kretanja su karakteristična za plića i ekonomski slabija finansijska tržišta. In-deksi sve tri berze na kraju posmatranog perioda se nalaze na nižem nivou nego pre pet godina, na početku posmatranog perioda.

U uslovima globalne finansijske krize, pojedini investitori prave zaokret u svojoj investicionoj politici i sa akcija i nekretnina težište prebacuju na robe. Najpoznatiji zagovornici prosperitetnije budućnosti robnih berzi su američki investicioni guru

Grafik 7: kretanje berzanskih indeksa zemalja regiona bivše Jugoslavije [1]

Page 11: SR - Svetske Berze - Trendovi u Uslovima Finansijske Krize

51

FiNA

NS

iJe, BA

Nk

AR

StV

o i o

SiG

UR

AN

Je

Jim Rogers koji je svoje operacije preneo u Aziju, u Singapur i poznati investitor kontraške investicione filozofije, Švajcarac Mark Feber, poznat po nadimku „doktor dum“. Njihovo stanovište je da u kriznim vremenima kakvo je današnje, veću sig-urnost i bolju mogućnost zarade pružaju robne berze, i uopšte, ulaganje u različite vrste roba.

Tabela 1: Robe koje sačinjavaju indeksnu korpu robnog indeksa RiCi [3]

U tabeli 1 prikazano je 35 najvažnijih berzanskih roba sa ponderima značaja od kojih je sačinjen ponderisani robni indeks Rogers international Commodity index (RICI) baziran na dolaru. Index je podeljen na tri podindeksa koji odslikavaju tri robna podsegmenta: poljoprivredu, energetiku i metale. Učešće ovih podindeksa u ukupnom indeksu je sledeće: poljoprivreda 34,90%, energetika 44,00% i metali 21,10%. Robe koje ulaze u sastav indeksa su: sirova naf-ta, brent, pšenica, kukuruz, pamuk, alu-minijum, bakar, soja, zlato, prirodni gas, benzin, sojino ulje, kafa, olovo, živa stoka, srebro, šećer, cink, lož ulje, platina, plin-sko ulje, kakao, mesnate svinje, drvo, nikl, guma, kalaj, kanadski fjučersi-canola, prerađena soja, sok od pomorandže, ovas, pirinač, paladijum, pasulj, sirova vuna.

kretanje robnog indesa prikazano je na grafiku 8 odakle se vidi da u je u peri-odu recesije i pada berzi hartija od vred-nosti ovaj indeks jedno vreme beležio rast. Posebno ovaj grafik pokazuje suprotna kretanja indeksa vrednosti USD i robnog indeksa. U uslovima svetske finansijske krize i slabljenja vrednosti dolara kao svetske trgovinske valute, za očekivati je da cene roba na svetskim berzama rastu tj. da raste robni index.

Grafik 8: Commodities index vs USD index [3]

Page 12: SR - Svetske Berze - Trendovi u Uslovima Finansijske Krize

52

FiN

AN

SiJ

e, B

AN

kA

RS

tVo

i o

SiG

UR

AN

Je 3. ZAKLJUČAK

Osetljivost berzi na ekonomske pro-mene u okruženju, promene BDP-a, ka-matnih stopa, trgovačku psihologiju i sl. je evidentna. Prikazani trendovi na svetskim berza-ma ukazuju na visok stepen global-izacije svetske ekonomije. Povezanost svih svetskih ekonomija utiče na istovremenost i istosmernost trendova različitih berzi u svetu. Brzo prelivanje efekata berzanskih kretanja sa jednih berzi na druge je nemi-novnost globalizovanog i digitalizovanog sveta. ipak, efekti globalnih berzanskih kretanja nemaju potpuno jednak uticaj na sve zemlje. Zavisno od ekonomske snage i finansijskog zdravlja pojedinih zemalja, efekti berzanskih potresa i drugih pro-mena berzanskih trendova u epicentrima svetskih finansijskih tržišta, različitim in-tenzitetom se prenose na ostale berze. Poređenjem berzanskih kretanja u najraz-vijenijim ekonomijama sveta, uočeno je da su negativni efekti globalne finansijske krize najmanji negativan efekat imali na ekonomski stabilniju privredu Nemačke i njenu berzu, u odnosu na ostale evrop-ske berze, Njujoršku berzu, a naročitio na tokijsku berzu, jer je Japan kao zemlja još 2001. godine ušao u fazu recesije. Uočeno je da su ekonomski prosperitetnije zemlje BRIK-a posmatrani petogodišnji period završile na znatno višem nivou berzan-skih indeksa od početnog nivoa, dok su ekonomski problematične zemlje razvijene EU, zemlje tzv. PIGS-a posmatrani period završile na nižem nivou berzanskih indeksa nego pre pet godina. Slična je situacija i sa berzama zemalja ex Jugoslavije koje ne mogu da dostignu nivo od pre pet godina, što je posebno izraženo kod Beogradske berze koja je imala najveće oscilacije,

uspone i padove, koji su imanentni slaboj ekonomskoj snazi finansijskog tržišta na kome radi.

Pojedini investitori u kriznim vremeni-ma finasijskih tržišta, premeštaju težište svojih aktivnosti na sigurniji realni sek-tor i rad na robnim berzama. oscilacije trendova robnih berzi u ovakvim kriznim vremenima su ublaženiji, a robni indeksi pokazuju obrnuto kretanje u odnosu na indekse valutnih kretanja, a prvenstveno indeks USD kao svetske trgovinske valute.

Literatura

[1] Bloomberg.com: World Indexes[2] Fedfundsdata.cfm[3] Jimrogers.com[4] Kostolanji Andre, „Izazov Berze“, Finesa,

Beograd, 2007.[5] Reuters.com: Financial News[6] Stakić Budimir, “Svetska finansijska kriza“,

Singidunum revija, Vol .5/No. 2, Beograd, 2009.[7] www.bea.gov/newsreleases/national/gdp/

gdpnewsrelease.htm[8] www.GloomBoomDoom.com[9] www.emg.rs

autor

Doc. dr Zoran JovićUniverzitet SingidunumDanijelova 32, Beograd

e-mail: [email protected]

Oblasti istraživanja:finansije,bankarstvo.