Upload
masinka-mara-lukic
View
536
Download
8
Embed Size (px)
VISOKA POSLOVNA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA ČAČAK
SEMINARSKI RAD
Predmet: FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI MENADŽMENT
BERZE I BERZANSKO POSLOVANJE
Mentor: Student:Prof. dr Broj indeksa
Čačak, mart 2010. godina.
Sadržaj
I UVOD 2
1. BERZA - NASTANAK I POJAM 3
2. BERZANSKO POSLOVANJE 6
3.KONTROLA POSLOVANJA I PRESTANAK RADA BERZE I
BERZANSKI INDEKSI 12
3.1. Kontrola poslovanja 12
3.2. Prestanak berze 13
3.3. Berzanski indeksi 13
II ZAKLJUČAK 15
III LITERATURA 17
1
I UVOD
Procesi globalizacije, stalne i intenzivne promene u okruženju, nameću nove i sve veće
zahteve za prilagođavanjem zemalja koje teže da postanu deo svetskog tržišta. Promene na
globalnom nivou direktno se reflektuju na prilike na finansijskom tržištu. Bez dobro
organizovanog, institucionalno uređenog finansijskog tržišta ne može se
Finansijsko tržište je deo privrednog sistema koji omogućava uspostavljanje veza
između subjekata sa viškom i subjekata sa manjkom finansijskih sredstava. Ono je bilo koje
mesto gde dolazi do trgovanja, odnosno susretanja ponude i tražnje za različitim oblicima
finansijskih sredstava ili aktive.
Razvijenost i efikasnost finansijskog tržišta omogućava da se uspostavi ravnoteža
između štednje i investicija i da dođe do optimalne alokacije slobodnih finansijskih sredstava
koja će dovesti do toga da fmansijskim sredstvima raspolažu oni koji su stanju da plate najvišu
cenu i saglasno tome da ih najbolje upotrebe. Pored alokacije sredstava, na finansijskom
tržištu se obavlja i alokacija rizika. U najkraćem, fmansijski sistem predstavlja "mazivo"
privrednog sistema čija se neefikasnost značajno odražava na (ne)funkcionisanje privrede.
Berze prestavljaju finansijsko tržište na kojima se trguje.
Berza je samostalna i specifična institucija. Definiše se kao organizovani prostor u
fizičkom i poslovnom smislu na kojima se po strogo utvrđenim prlavilima trguje HOV,
novcem, devizama. Berze u promet ne unose svoje HOV niti same kupuju HOV. Predmet
trgovine ne mora biti na mestu na kome se trguje.
Berza je organizovano tržište za trgovinu valutama, akcijama, obveznicama i robom.
Trgovina se može odvijati samo ako se ispune određeni uslovi koje postavja berza.
Cene po kojima se trguje ne postavlja berza, već se one formiraju slobodno (uslovno
rečeno). Počeci berzanskog trgovanja vezani su za pojavu prvih tzv. hartija od
vrednosti. To su bila pisana dokumenta kojma se neko lice obavezalo da će svoju
obavezu izvršiti u određeno vreme u budućnosti. Kasnije, kada se ta obaveza prenela
na drugo lice, pre dospeća roka, smatra se da je prvi berzanski posao zaključen. Danas
– berze su tržišta sa ciljem da na brz, efikasan i jeftin način omoguće promet
berzanskog materijala – efektive i robe.
2
1. BERZA - NASTANAK I POJAM
Berza (exchange)1 je institucija finansijskog tržišta vezana za tačno određeno mesto na
kome se trguje standardizovanim tržišnim materijalom, utvrđenim pravilima trgovanja. Od
samog nastanka berza2 je vezivana za određeno mesto - stecište/sastajalište
trgovaca/posrednika (smatra se da je prva berza osnovana u Anversu 1460. godine, a zatim u
Londonu 1570. godine) koji su između sebe trgovali u određeno vreme i po pravilima koja su
utvrdili (koja su naknadno ,,pojačana” državnom regulativom u berzanskom poslovanju).
Početkom XVIII veka primat u međunarodnoj trgovini preuzima Holandija, a berza u
Amsterdamu postaje jedna od najznačajnijih, i na njoj su 1747. godine bile kotirane 44
različite hartije od vrednosti. Otprilike paralelno se formiraju berze i u drugim velikim
gradovima - Pariz 1726., London 1773. godina, ali je Amsterdamska berza tog doba ostala
zapamćena i po, za to vreme, rekordnom kreditu odobrenom u iznosu od 250 miliona guldena
i po kamatnoj stopi od 3,5 % godišnje.
Kasnije London preuzima primat i ostaje vodeća berza u svetu, sve do Prvog
svetskog rata, kada vodeću ulogu preuzima Njujork.
Danas u SAD postoji sedam finansijskih berzi – Njujork (NYSE), Američka berza sada
ujedinjena sa Nasdaq (AMEX), Čikago (Chicago Stock Exchange – CHX), Pacifička berza u
San Francisku i Los Andjelesu (Pacific Stock Exchange), Filadelfijska berza, koja je i
najstarija berza u SAD (Philadelphia Stock Exchange), Bostonska berza (Boston Stock
Exchange) i berza u Sinsinatiju (Cincinnati Stock Exchange).
Sam pojam berza vodi poreklo od jedne flamanske porodice koja je u Brižu imala
kafanu u kojoj su se ljudi okupljali i koji su pored usluga jela, pića i prenoćišta, obavljali i
trgovačke poslove. Ispred lokala, na ulaznim vratima bile su isklesane tri kese koje su
predstavljale simbol kuće, a kako je bilo reč o porodici Van der Beurse, stajala je oznaka “de
Beurse”. Taj pojam korišćen je kasnije od strane mletačkih trgovaca i postao je sinonim za
mesta za njihovo okupljanje. I danas se pod berzama podrazumevaju tačno određene zgrade u
1 Prvi pravi opis aktivnosti na berzama Zapadne Evrope dao je Španac Don Hoze de la Vega (Don Jose de la Vega) 1688. godine u svojoj knjizi “Confusion de Confusiones”. Berzu je opisao kao “ludu kuću” punu čudnih događaja, različitih aktivnosti i čak obilja sujeverja. Njegov opis vezan je više za berzanske spekulacije, nego za berzu kao mesto racionalne trgovine i formiranja realnih cena, ali taj pisani trag govori o izraženosti spekulativnih poslova od najranijih dana postojanja berze.2 termin berza etimološki potiče od latinske reči ,,bursa”, što znači kesa
3
kojima su one smeštene, ali se u novije vreme, sa razvojem računarskih mreža kojima se
povezuje više prostorno odvojenih berzi, i kojima se omogućuje da se sa jednog mesta trguje
sa svim drugim mestima (berzama) koje se nalaze u sistemu, smanjuje značaj određenog mesta
u pojmovnom definisanju berze.
Berza je deo finansijskog tržišta koje se uobičajeno deli na tržište novca (money
market) na kome se trguje različitim oblicima kratkoročne finansijske aktive (žiralni novac,
komercijalni zapisi, blagajnički zapisi, državni zapisi, bankarski akceptni nalozi, certifikati o
depozitu, menice, kratkoročni krediti itd.) i tržiše kapitala (capital market) na kome se trguje
dugoročnom finansijskom aktivom (pre svega obveznicama, akcijama i kreditnim
instrumentima). Tržište hartija od vrednosti (securities market) čini primarno tržiše hartija od
vrednosti (primary securities market) gde se vrši kupovina hartija od vrednosti iz “prve ruke”
(početna prodaja hartija emitenta investicionoj javnosti) i sekundarno tržište hartija od
vrednosti (secondary security market) gde se odvija kupovina iz “druge ruke” odnosno
kupoprodaja već emitovanih hartija od vrednosti.
Berza je službeni prostor na kome se vrši kupovina i prodaja određenih vrsta berzanske
robe. Naberzi su utvrđena pravila trgovanja, učesnici u trgovini i predmet trgovine. Predmet
berzanskog trgovanja mogu biti robe, usluge, novčana sredstva i HoV koje se nalaze na
listingu berze. Prema cilju berze mogu biti profitne i neprofitne a prema prirodi položaja na
javne, privatne i mešovite.U zavisnosti od predmeta berzanskog poslovanja, berze se mogu
podeliti na:
1) berze na kojima se trguje robama i uslugama-robne ili produktne berze i berze usluga
2) berze na kojima se trguje nacionalnim i deviznim sredstvima u novčanom obliku
3) berze na kojima se trguje HoV-berze HoV
Berza dugoročnih HoV (efekata) je organizovano regulisno sekundarno tržište HoV.
Na berzama se kupuju i prodaju HoV dugoročnog i kapitalnog karaktera čija prva prodaja se, u
principu, vrši neposredno ili na berzanskom tržištu kapitala. Za razliku od berzanskog tržišta,
na neberzanskom tržištu trguje se svim papirima, a to znači i emitovanim neregistrovanim
efektima. Učesnici na neberzanskom poslovanju su banke, dileri-trgovci koji ne kupuju i ne
prodaju za svoj račun i iz svog portfelja. Vanberzanska trgovina na tržištu kapitala odvija se
van službenog prostora berze, a to znači i u zgradi berze ali van prostora predviđenog za
4
berzansko poslovanje; preko šaltera bankemeđubankarsko tržište kapitala ; ili na bilo kom
drugom mestu. Razlikujemo tri modela berze3:
1) Engleski – organizovan je kao ad. Uticaj države na njih je beznačajan, banke i dr.
Finansijske organizacije ne mogu biti članovi berze. Broj članova je fiksan, a prijem novih
članova vrši se optiranjem. Berzom upravlja Savet berze ili Odbor guvernera čiji članovi
biraju predsednika. Članovi uprave berze ne smeju da se bave berzanskim poslovima, niti da
su istovremeno iz firme članice berze. Cilj poslovanja je stvaranje sopstvenog profita.
2) Francuski ili kontinentalni – osniva se zakonskim putem i radi pod neposrednom
kontrolom države. Broj članova berze nije fiksan. Berzom upravlja telo čije članove postavlja
država. Banke ne mogu biti članovi berze. Cilj poslovanja je stvaranje sopstvenog profita.
3) Mešoviti – mešavina 1) i 2) osniva je,upravlja i rukovodi država. Članovi su banke i
dr. Finansijske organizacije. Broj članova nije ograničen, a prijem novih članova vrše banke.
Cilj poslovanja je nije stvaranje sopstvenog profita jer se troškovi beze pokrivaju kotizacijom
banke. Učesnici na berzi su: kupci-investitori u HoV; posrednici-preduzeća čije su HoV na
listingu berze I posrednici (dileri i brokeri).Član berze može biti svaki subjekt koji je ispunio
propisane uslove.HoV koja može da se kotira na berzi takođe mora da ispuni propisane uslove.
Bez obzira na model berza ima;
-organe rukovođenja
-komisiju za registraciju emisije efekata kojim će se trgovati
-udruženje berzanskih brokera
-berzanska arbitraža i sud časti.
Na berzi se trguje dugoročnim HoV-efektima:akcijama,obveznicama i brojnim
specifičnim dugoročnim HoV. Cena dugoročnih HoV na berzi utvrđuje se slobodnoj javnoj
aukciji (licitaciji). Emisioni berzanski kurs-kada se HoV prodaje prvi put na berzi. Berzanski
kurs može ali i ne mora da bude jednak tržišnom kursu.Osnova za utvrđivanje berzanskog
kursa HoV su berzanske knjige u kojima se evidentira ukupna ponuda i tražnja za
HoV.Berzanski kurs može da se iskaže u procentima ili u nominalnoj ceni.Oblik formiranja i
iskazivanja kurseva efekata razlikuje se po zemljama i po vrednosnim papirima.
2. BERZANSKO POSLOVANJE
3 Kulić Mirko, Finansijska tržišta, Megatrend univerzitet, 2003, Beograd str 55
5
Pod berzanskim poslovanjem, podrazumeva se:4
1) registracija tržišnog materijala kojim se trguje na berzi;
2) utvrđivanje kamatnih stopa, kurseva, odnosno cena tržišnog materijala kojim se trguje na
berzi;
3) trgovina tržišnim materijalom;
4) izvršavanje obaveza učesnika na berzi po poslovima zaključenim na berzi;
5) javno objavljivanje podataka o poslovanju na berzi.
Na finansijskoj berzi se može trgovati:5
1) žiralnim novcem, menicom, čekom, devizama, kratkoročnim hartijama od vredosti, kao i
zlatom i drugim plemenitim metalima;
2) hartijama od vrednosti koje glase na stranu valutu;
3) kapitalom, akcijama i dugoročnim hartijama od vrednosti;
4) finansijskim derivatima.
Na robnoj berzi se može trgovati6:
1) robom;
2) finansijskim derivatima.
Berzanski poslovi mogu biti:7
1) promptni,kasa ili spot poslovi – promptni poslovi odvijaju se najkasnije 3 do 5 dana po
zaključenju kupoprodajnog ugovora.S obzirom na brzinu ovi poslovi su bez rizika.
2) terminski poslovi – izvršavaju se u dužem vremenskom periodu.Ako se obaveza izvršava
na tačno određeni dan,radi se o bezuslovnom terminskom poslu,a ako se izvršava unutar
dogovorenog vremenskog roka-uslovni term.pos. Kod 2) postoji rizik od smanjenja ili
povećanja kursa.Terminske špekulacije su špekulacije sa kursnim razlikama na berzi.
Hosisti kupuju (očekuju da će se kurs povećati pa da će povoljnije prodati),a Besisti
prodaju (očekuju da će pre izvršenja nabavljene HoV kurs biti niži da manje plate
potraživanje) terminsku HoV. Hedžing je zajednički izraz za kupovinu i prodaju
terminsko opcijskih finansijskih instrumenata:fjučers (ugovor između dva partnera da
4 Kulić Mirko, ,,Finansijska tržišta”, Megatrend univerzitet, 2003, Beograd, str. 185-186.5 Pitić, Goran, Petković Dragan, Erić Dejan i drugi, ,,Berzanski pojmovnik”, Beogradska berza, 1996, Beograd, str.86 Kulić Mirko, ,,Finansijska tržišta”, Megatrend univerzitet, 2003, Beograd, str. 2017 Života Ristić, “Tržište novca - teorija praksa’ Privredni pregled, 1990, Beograd, str. 74.
6
kupe/prodaju određenu količinu obveznica na tačno utvrđeni dan po ugovorenoj ceni.Pri
zaključenju ugovora plaća se samo određeni iznos marže kao garancija); opcije (jedan
partner iz ugovora može svoje pravo ostvariti svakog radnog dana do roka isteka
opcionog ugovora.Kupac plaća garanciju-premiju opcije); svop (ugovor o istovremenoj
promptnoj i terminskoj kupoprodaji).
Berzanska trgovina može se obavljati promptno i na termin. Pod promptnom
trgovinom podrazumeva se izvršavanje kupoprodajnih obaveza odmah, a najkasnije u roku od
pet dana, a pod terminskom trgovinom podrazumeva se izvršavanje kupoprodajnih obaveza u
roku dužem od pet dana.
Berzanska trgovina obuhvata sve ugovore o prodaji tržišnog materijala kojim se trguje
na berzi, zaključenih za berzanskim pultom između brokera berze, kao posrednika, i brokera
članova berze, kao kupca, odnosno prodavca, na način i pod uslovima utvrđenim pravilima i
drugim aktima berze. Regulisana vanberzanska trgovina obuhvata sve ugovore o prodaji koji
glase na tržišni materijal kojim se trguje ili ne trguje na berzi, koji su zaključeni van
berzanskog pulta između brokera članova berze, između nezavisnih brokera i između
nezavisnih brokera i brokera članova berze, na način i pod uslovima koji važe za berzansku
trgovinu.
Slobodna vanberzanska trgovina obuhvata sve ugovore o prodaji zaključene između
nezavisnih brokera, i između nezavisnih brokera i brokera članova berze, van uslova koji važe
za berzansku trgovinu. U slobodnoj vanberzanskoj trgovini mogu učestvovati i neregistrovani
slobodni brokeri koji nemaju dozvolu upravnog odbora berze za obavljanje berzanske
trgovine. Neregistrovani slobodni brokeri dužni su da obaveste berzu o svakom zaključenom
ugovoru o prodaji tržišnog materijala, radi evidentiranja. Način i uslovi trgovine, trgovački
standardi i trgovačka dokumenta, uslovi koji važe za regulisanu berzansku i vanberzansku
trgovinu, i za slobodnu vanberzansku trgovinu uređuju se berzanskim aktima i pravilnikom o
radu berze. Brokeri berze vode berzanski dnevnik, objavljuju berzansku cenu tržišnog
materijala i posreduju u zaključivanju ugovora o prodaji između brokera članova berze, za
berzankim pultom. Brokeri članova berze zaključuju ugovore o prodaji za račun člana berze,
međusobno za berzanskim pultom, a van berzanskog pulta - međusobno ili sa nezavisnim
brokerima. Brokeri članova berze u berzanskoj i regulisanoj vanberzanskoj trgovini dužni su
da istovremeno saopštavaju ponudu i tražnju za određenim tržišnim materijalom. Na zahtev
7
komesara berze, odnosno berzanskog kontrolora, brokeri članova berze dužni su da kupe ili
prodaju određeni tržišni materijal, radi održavanja stabilnosti kamatnih stopa, kursa, odnosno
drugih cena tržišnog materijala kojim se trguje na berzi. Berzanski kontrolor kontroliše rad i
ponašanje učesnika na berzi, a naročito izvršavanje njihovih obaveza i ovlašćenja. Berzanski
kontrolor ima pravo neposrednog uvida u brokerski dnevnik, nalog, zaključnice i druge
dokumente. Ako berzanski kontrolor oceni da je to potrebno, može izvršiti i naknadnu
kontrolu berzanskih naloga, zaključnica i drugih dokumenata u prostorijama člana berze na
berzi i poslovnom sedištu člana berze. Na berzama se trguje hartijama od vrednosti, devizama
i finansijskim derivatima (efektne berze, berze hartija od vrednosti — exchange), na drugima
robom - berzanskim proizvodima (produktne ili robne berze - comodity exchange), a na
trećima se trguje svim navedenim (mešovite berze).8 Predmet trgovanja na berzi mora da bude
tipiziran i standardizovan, kako bi bio zamenjiv, a time i trgovina sa njim jednostavna, čime se
ujedno postiže još jedna karakteristika berze, a to je da predmet trgovanja nije prisutan na
mestu na kome se sa njime trguje. Postoje i devizne berze (foreign exchange) kao
organizovano devizno tržište (na određenom mestu u određeno vreme i sa trgovinom prema
utvrđenim pravilima) na kojima se trguje devizama kao potraživanjima u stranim sredstvima
plaćanja (valutama), hartijama od vrednosti denominiranim u stranoj valuti i efektivnim
stranim novcem. Berze su, po vlasničkoj strukturi, najčešće akcionarska društva, s tim da
značajno mesto, pored akcionara, zauzimaju njeni članovi-posrednici koji zakupljuju mesta za
trgovanje u berzi. Organi koji predstavljaju akcionare su isti kao i kod svakog akcionarskog
društva, ali im je kod berze značaj daleko manji, pošto članovi berze imaju svoje posebne
organe koji uređuju trgovanje na berzi i određuju tržišni materijal kojim se trguje. Poverenje i
sigurnost su dva osnovna principa koji u sebi sadrže suštinu berzanskog načina trgovanja.
Parket (floor) je ograđen deo dvorane na berzi, kome pristup imaju samo ovlašćeni
berzanski posrednici (brokers), a ekskluzivnost pristupa određuju pravila svake berze posebno.
Brokeri su posrednici koji imaju dozvolu za pristup na berzi i koji su ovlašćeni da sklapaju
berzanske poslove kao kupci i kao prodavci, obavljajući to u svoje ime, ali za tuđ račun (tj. za
račun nalogodavca), zašta dobijaju proviziju (brokerau). Nalogodavac može na taj način ostati
nepoznat (to zavisi od pravila berze) i on snosi u potpunosti rizik (brokeri ne mogu davati
garancije za krajnji ishod posla). Brokeri na parketu (floor broker) su posrednici zaposleni kod
8 Života Ristić, “Tržište novca - teorija praksa’ Privredni pregled, 1990, Beograd, str. 96
8
firmi koje su članice berze i koji kao agenti izvršavaju naloge klijenata svoje firme, dok su
trgovci na parketu (floor trader) sami članovi berze i trguju za svoj račun (za razliku od
brokera koji rade za tuđi račun), a mogu poslovati kao market mejkeri (k1jučni trgovci na
organizovanim tržištima koji su uvek spremni da kupuju određenu aktivu u većim iznosima i
po cenama koje se javno kotiraju), odnosno mogu biti specijalizovani za određenu aktivu (zato
se market mejkeri na berzama u SAD nazivaju specijalisti). Posebna kategorija brzanskih
posrednika su dileri (dealer) koji trguju u svoje ime i za svoj račun i tako sami snose rizik
(posluju i kao registrovani ili ov1ašćeni trgovci).
Alternativni vid prometa akcija i obveznica umesto trgovine licem u lice, na parketu
berze, je tzv. ,, tržište preko šaltera” ili vanberzansko tržište (over the counter market — OTC)
koji potiče još iz 1870. godine (kada su prvi put prodavane akcije na šalterima banaka u SAD).
Danas ovo tržište u SAD predstavlja kompleksnu mrežu gde je veliki broj ovlašćenih
posrednika uključen u elektronski sistem, odnosno elektronsku komunikacionu mrežu, od
kojih je najopozanitji National Association of Securities Dealers Automated Quotations
(NASDAQ), osnovana 1971. godine (1992. godine osnovan je i NASDAQ International, kao
međunarodni kompjuterizovani sistem), u koji je učlanjeno preko 5.000 brokersko-dilerskih
firmi. Razmena u ovom sistemu se odvija izvan berze, sa akcijama kompanija koje nisu na
zvaničnom listingu akcija kompanija koje kotiraju na berzi (od toga i naziv tržište nekotiranih
hartija od vrednost i - unlisted securities market), odnosno ne kotiraju se na glavnom tržištu
berze (kao to je slučaj na Londonskoj berzi). Transakcije na berzi mogu biti promptne
(dnevne) i terminske. Promptne9 transakcije, ako to nije uređeno pravilima berze, uobičajeno
se izvšravaju u toku od 2 do 3 dana i uglavnom se obavalju telefonom ili preko kompjutera.
Terminski poslovi10 se zaključuju sa realizacijom u dužem vremenskom roku, a suština posla
se sastoji u predviđanju budućeg kretanja cena, što otvara prostor za špekulacije. Tako
prodavci očekuju da će cene padati i žele da unapred zaključe posao po tekućim višim cenama
(tzv. Medvedi — bears), dok kupci očekuju da će cene rasti, pa žele da zaključe posao po
sadašnjim nižim cenama (tzv. Bikovi — buls). Da bi terminski berzanski poslovi funkcionisali
u praksi, neophodno je postojanje određene institucije koju, po pravilu, predstavlja klirinška
kuća (clearing house) koja stoji između kupca i prodavca, u funkciji olakšavanja trgovine i
zaštite partnera. Po formi nastanka, klirinške kuće mogu biti organizacione celine same berze
9 Engl. prompt, spot, cash10 Engl. futures
9
ili odvojena pravna lica. Investitoru koji se na berzi interesuje za kotaciju (quotation) određene
hartije od vrednosti, navodi se najviša cene po kojoj su kupci zainteresovani da kupe i najniža
cena po kojoj su prodavci spremni da prodaju, s tim da kotacije nemaju karakter vrste ponude.
Kotacioni raspon11 je razlika između kupovne i prodajne cene u kotaciji i ona, zajedno sa
brokerskom provizijom, predstavlja transakcione troškove. Visokokvalitetne aktivne, tj.
likvidne hartije od vrednosti, imaju manji kotacioni raspon. Najveća berza hartija od vrednosti
u SAD (osnovana 1792. godine) se nalazi u Njujorku (Wall Street, Manhattan) tzv. Njujorška
berza (New York Stock Exchange — NYSE) i naziva se ,,velika tabla” (big board) i na njoj se
kotiraju akcije velikih preduzeća sa dugom poslovnom tradicijom, s tim da se broj kotiranih
akcija kreće oko 1.600 (prosečan dnevni promet premašuje 200 miliona akcija), a trguje se i sa
oko 2.200 različitih vrsta obveznica. Druga po važnosti nacionalna berza u SAD (tzv. ,,mala
tabla” — little board) je Američka berza (American Stock Exchange — AMEX) na kojoj se
trguje manje kvalitetnim hartijama od vrednosti (manjih i mladih emitenata) u odnosu na
NYSE.
Tabela 1 Učešće u strukturi vlasništva
Izvor: Krasulja D., Finansijska efektivnost i finansiranje investicija (Analiza
kapitalistickog preduzeca), Naucna knjiga, Beograd, 1977.
Dvadesetog aprila 2005. godine objavljeno je spajanje New York Stock Exchange
(NYSE) i elektonske mreže sa sučeljavanje ponude i tražnje ,,Archipelag” (Archipelago
Exchange - ArcaEx koja pripada Archipelago Holdings) u poslu vrednom oko 4 milijarde
dolara. Nova kompanija će poslovati pod nazivom NYSE Grupa (NYSE Group Inc.) i postaće
praktično najveće tržište hartija od vrednosti i derivata (spajanje je realizovano u IV kvartalu
11 Engl. bid-ask spread, bid-offer spread)
10
2005. godine i I kvartalu 2006. godine)12. Ulaskom u elektronsko trgovanje NYSE je proširio
svoju ponudu sa mogućnošću trgovine finansijskim derivatima, ali i pristup akcijama koje su
na listinzima najvećeg konkurenta — NASDAQ elektronske berze. Vreme trgovine na NYSE
se povećaloi sa sadašnjih 6 sati i 30 minuta (od 9.00 ujutro do 15,30 poslepodne) na 16 sati.
Prva posledica ovog posla je povećanje cene sedišta (boksa) sa 1,8 miliona USD na 2,4
miliona USD (NYSE trenutno ima 312 članova). Produžavanjem perioda trgovanja NYSE je
preuzela dosta investitora koji su poslovali preko drugih berzi u svetu, a konkurencija među
kompanijama koje su na listinzima NYSE je veća. Inače, vrednost akcija ,,Arhipelaga” je
nakon objavljivanja ove vesti skočila za 55%. Na listingu NYSE bile su 31.3.2005. godine
2.774 kompanije, a ukupna tržišna kapitalizacija svih listiranih hartija od vrednosti iznosila je
36.300 milijardi USD (vrednost tržišne kapitalizacije akcija 20.000 milijardi USD uključuju i
6.900 milijardi USD akcija 459 kompanija koje nisu iz SAD). U toku 2005. godine prosečno
se dnevno trgovalo sa 1,63 milijardu akcija, odnosno prosečna dnevna vrednost prometa
iznosila je u ovom periodu 56 milijardi USD. S druge strane, ArcaExje prva potpuno otvorena
u potpunosti automatizovana elektronska berza u SAD, na kojoj se trguje akcijama preko 8000
kompanija. Prema prethodnim podacima za 2004. godinu NYSE je imala ukupni prihod od
1.076 miliona USD, operativni profit 37 miliona USD, neto profit 25 miliona USD, ukupan
broj zaposlenih 1.577 i prihod po zaposlenom 682.000 USD, dok je ,,Arhipelag” imao ukupan
prihod 343 miliona USD, operativni profit 76 miliona USD, neto profit 46 miliona USD,
ukupan broj zaposlenih 234 i prihod po zaposlenom 1.468.000 USD.
Glavna finansijska berza u V. Britaniji je Londonska berza (London Stock Exchange),
osnovana 1802. godine, koja inkorporira dva tržišta — glavno tržište (main market) i drugo na
kome trguje nekotiranim hartijama od vrednosti (unlisted securities market — USM). Tokijska
berza (Tokyo Stock Exchange) je najznačajnija finansijska berza u Japanu na kojoj kotiraju
akcije 1597 velikih kompanija (od kojih 119 inostranih). Oko 50% prometa odvija se
posredstvom četiri velike brokersko-dilerske firme. Među veće berze u svetu spadaju još
Pariska berza, Franfurtska berza, Amsterdamska berza, Honkongška berza itd.
Grafikon 1 Pregled jedine kompanije na svetskim berzama koja je u proteklih 25
godina uvek imala profit i delila dividendu
12 Kulić Mirko, Finansijska tržišta, Megatrend univerzitet, 2003, Beograd, str. 112.
11
Izvor: http://www.nber.org/papers/w12862.pdf
Centralna bamka i država intervenišu na berzi na strani ponude i tražnje radi
održavanja stabilnosti i eliminisanja špekulativnih kretanja kod kamatnih stopa, kursa,
odnosno drugih cena tržišnog materijala kojim se trguje na berzi.
3. KONTROLA POSLOVANJA I PRESTANAK RADA BERZE I
BERZANSKI INDEKSI
3.1. Kontrola poslovanja
Nadležni organ u državi imenuje komesara na berzi koji prisustvuje berzanskoj
trgovini. Komesar ima pravo da prisustvuje sastancima svih organa berze i da ukazuje na
uočene propuste i nepravilnosti u primeni zakona i akata berze. Komesar je dužan da
preduzima mere za otklanjanje uočenih nepravilnosti. Ako je poslovanje berze suprotno
zakonu, statutu i pravilima berze ili ako kretanje cena tržišnog materijala ugrožava stabilnost
berze, komesar može da obustavi berzansku tgovinu i da o tome odmah obavesti organ koji je
izdao dozvolu za rad toj berzi. Organ kojeg je komesar obavestio o obustavi berzanske
trgovine dužan je da odmah izvrši kontrolu poslovanja berze i preduzme mere u skladu s ovim
12
zakonom. Kontrolom se utvrđuje sprovođenje zakona, drugih propisa i akata berze. U
obavljanju kontrole organ kojeg je komesar obavestio ima pravo uvida u poslovne knjige i
drugu dokumentaciju berze. Ako se kontrolom utvrdi da je berza postupila suprotno zakonu i
aktima berze, organ koji je izdao dozvolu za rad berze može preduzeti sledeće mere:13
1) naložiti da berza u propisanom roku svoje poslovanje uskladi sa zakonom i aktima berze;
2) privremeno obustaviti rad berze ako oceni da dalje poslovanje berze ugrožava interese
učesnika u radu berze, narušava ravnotežu na tržištu ili ugrožava funkcionisanje berze.
3.2. Prestanak berze
Berza prestaje da radi:14
1. ako skupština berze odluči o prestanku berze;
2. ako se broj akcionara smanji ispod zakonom propisanog broja, a berza u roku od tri
meseca ne ispuni zakonom propisane uslove u pogledu broja akcionara;
3. ako organ koji je doneo rešenje o izdavanju dozvole za osnivanje i dozvole za rad
berze utvrdi da je rešenje dato na osnovu neistinitih podataka;
4. ako se kontrolom poslovanja berze utvrde nepravilnosti u radu zbog kojih je organ koji
je izdao dozvolu za rad berze oduzeo izdatu dozvolu.
U navedenim slučajevima pokreće se postupak likvidacije berze, odnosno stečaj, u
skladu sa saveznim zakonom. Iz stečajne mase izmiruju se prvo obaveze berze, a ostatak
pripada akcionarima srazmerno njihovom učešću u imovini berze.
3.3. Berzanski indeksi
Berzanski indeks (stock exchange index) predstavljaju, u principu, prosek cena hartija
od vrednosti izražen u odnosu na neku ranije utvrđenu bazičnu tržišnu vrednost. Postoje tri
glavna faktora po kojima se berzanski indeksi razlikuju međusobno: po brojčanoj
zastupljenosti akcija koje indeks predstavlja, po relativnoj ,,težini” (ponderu) koja se daje
akcijama i po korišćenoj metodi uprosečavanja. Najpoznatiji je Dau Dons Indeks (Dow Jones
Index — DJI) koji pokazuje kretanje cena akcija na Njujorškoj berzi (izračunava se još do
13 Komazec S, Ristić Ž, Savić J, Vukša S, Monetarna ekonomija i bankarski menadžment, Čačak, 2006, str. 8714 Isto str 103
13
1897. godine) koji se najčešće iskazuje kao Dau Dons industrijski prosek (Dow Jones
Industrial Average — DJIA) baziran na 30 akcija vodećih kompanija u industriji i drugim
sektorima privrede. Poznata rejting agencija Standard & Poor’s izračunava indeks većeg i
reprezentativnijeg broja akcija (500 akcija) poznat kao Standard & Poor prosek (Standard &
Poor’s Average, S&P 500).Glavni berzanski indeks među većim brojem indeksa sa Londonske
berze je Fajnenel Tajms berzanski indeks 100 akcija čija pojedinačna kapitalizacija prelazi 1
milijardu GBP (Financial Times — Stock Exchange 100 Share Index, FT-SE ili FOOTSIE).
Inače, svaka berza ima svoj referentni berzanski indeks, kao što je NYSE indeks (Njujorška
berza), TOPIX indeks (Tokijska berza), DAX indeks (Frankfurtska berza) iii CAC indeks
(Pariska berza). Kako reaguju berzanski indeksi može se videti na primeru promene njihove
vrednosti posle bombaškog napada u Londonu 7.7.2005. godine i oporavka 8.7.2005. godine
(uz zakasnelu reakciju Nikkei-a).
Tabela 2 Primer promena indeksa na svetskim berzama
Izvor: http://www.nber.org/papers/w12862.pdfI I ZAKLJUČAK
14
Berza je institucija finansijskog tržišta, na kojoj se organizovano trguje finansijskim
instrumentima - hartijama od vrednosti ili robom. Osnovno određenje berze je da je to mesto
na kome se trguje, ali standardizovanom robom i po unapred utvrđenim pravilima. Sve ono što
se odnosi na berzu, najčešće se objašnjava i poredi sa pijacom. Berza je organizovano tržište
kapitala. Definicija berze sadrži tri osnovna elementa: mestona kome se trguje, predmet
trgovanja i način trgovanja. Mesto trgovanja, razvijalo se od pijace, do globalne elektronske
mreže. Na samom početku berza se često poistovećivala sa pijacom, a osnovno pravilo je
glasilo uvek na istom mestu i u isto vreme. Razvoj kompjuterske tehnologije uslovio je zamenu
navedenog pravila novim koje sledi berzansku trgovinu: stalno i svuda. Berza može biti
organizovana kao:
aukciono – nalozi klijenata za kupovinu i prodaju se grupišu i izvršavaju uz formiranje
jedinstvene cene. Aukcija može biti usmena ili pismena, a njen rezultat je kurs
instrumenta. Kurs je fiksiran, a na kraju radnog dana se utvrđuje prosečan dnevni kurs
za pojedini instrument ako je bilo više aukcija u toku dana.
kontinuirano trgovanje – izvršavanje naloga obavlja se tokom čitavog radnog dana
berze. Cene se stalno menjaju, odražavajući naloge koji pristižu. Fizička prisutnost
učesnika nije potrebna – učesnici su povezani i centralni kompjuter automatski
upoređuje naloge i formir kurs. To navodi na zaključak da je moderna berza zapravo
kompjuterska i komunikaciona mreža.
Akcije, obveznice, varanti za kupovinu akcija ili obveznica, depozitne potvrde,
finansijski derivati - fjučersi, opcije - sve su to hartije od vrednosti u čijoj se osnovi nalazi
neka realna imovina – kapital preduzeća, obrtna sredstva, ušteđevina građana ili roba u
skladištu. Sve je to nečija imovina. Svojom imovinom svako može raspolagati slobodno,
prodati je i/ili kupiti, kao što na pijaci onaj ko ima višak robe prodaje onome ko želi da je
kupi. Slično se dešava i na tržištu kapitala, susreću se tražnja i ponuda kapitala, svako ko je
zainteresovan može da izvrši kupovinu odnosno prodaju. Na berzi trguju članovi berze,
brokersko - dilerske kuće. Ovlašćeni brokeri primaju naloge od investitora i ispostavljaju ih na
berzi. Svi oni koji poseduju, ili žele da poseduju hartije od vrednosti zovu se investitori.
Veoma često se zovu i akcionari ili vlasnici obveznica ili uopšte vlasnici hartija. Oni koji po
nalozima investitora prodaju i kupuju hartije od vrednosti nazivaju se brokeri. Samo brokeri,
koji su članovi berze, mogu da trguju preko berze. Važno je da berza postoji zato što
15
razvijenost tržišta kapitala mnogo govori o ekonomiji države, o preduzećima koja u toj državi
postoje, o ekonomskoj moći privrede i stanovništva. Berza pokušava da na istom mestu
objedini ponudu i tražnju za hartijama od vrednosti i da omogući najrealnije utvrđivanje
njihove cene, ali istovremeno i da zaštiti pojedinačne investitore. Na berzi se pomno prati
trgovanje, poštovanje pravila, uočavaju se eventualni propusti, vrši se nadzor i sa velikom
pažnjom prate se dešavanja na tržištu. Što je tržište razvijenije, više se trguje, realnije se
utvrđuju cene, posredstvom brokerskih kuća – članova berzi preduzeća dobijaju informacije o
potencijalnim investitorima, trude se da ih boljim radom više zainteresuju i time se ostvaruje
boljitak za pojedinačnog učesnika i za društvo u celini.
I I I LITERATURA
16
1. Filipović, V., Kostić, M., Marketing menadžment, FON, 2002
2. Kulić Mirko, Finansijska tržišta, Megatrend univerzitet, 2003, Beograd
3. Komazec S, Ristić Ž, Savić J, Vukša S, Monetarna ekonomija i bankarski
menadžment, VPŠ, Čačak, 2006
4. Komazec S, Ristić Ž, Savić J, Vukša S, Berze i berzansko poslovanje, VPŠ, Čačak,
2006
5. Srdić M, Menadžment osiguranja i hartije od vrednosti, VPŠ, Čačak, 2006
6. Zakon o tržištu hartija od vrednosti i drugih finansijskih instrumenata
7. Zakon o berzama, berzanskom poslovanju i berzanskim posrednicima
8. http://www.ekonomist.co.yu/magazin/tem1.htm (preuzeto dana 22.03.2010.g)
9. www .belex.co.yu (preuzeto dana 22.03.2010. g)
17