5/13/2018 PT2 - montaza (1)

1/107

Sveuilite u ZagrebuFakultet strojarstva i brodogradnje

TEHNOLOGIJA IITEHNOLOGIJA IIPROIZVODNE TEHNOLOGIJE IIPROIZVODNE TEHNOLOGIJE II

MONTAAMONTAA

Predavanja: Dr.sc. BOO VRANJE, redovni profesorFAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJESveuilita u ZagrebuIvana Luia 1/III kat, soba A503

HR 10000 Zagrebtelefon: 01/6168-380 ILI 6168-423email: bozo.vranjes@fsb.hr

Vjebe: Dr.sc. ZORAN KUNICA, docent , Petar urkovi, dipl. ing.Ivana Luia 1/III kat, soba A507telefon: 01/6168-324 ILI 6168-423email: zoran.kunica@fsb.hr

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

2/107

LiteraturaLiteratura

B. Vranje, B. Jerbi, Z. Kunica, 2.14 Montaa, Inenjerski prirunik,kolska knjiga, Zagreb. (u tisku)

G. Boothroyd; P. Dewhurst; W. Knight, Product Design for Manufactureand Assembly, Marcel Dekker, Inc., New York, 2001.

J. A. Speck, Mechanical Fastening, Joining, and Assembly, Marcel Dekker,Inc., New York, 1997.

G. Boothroyd,Assembly Automation and Product Design, Marcel Dekker,Inc., New York, 1991.

H. K. Rampersad, Integral and Simultaneous Design for RoboticAssembly, 1994.

internet(proizvoai opreme i softvera, katalozi i cad modeli)

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

3/107

Slika 1-1 Montaa u proizvodnom sustavu

Proizvodni sustav dade sepodijeliti u razliite sustave nieg

reda. Sustav montae je saostalim sustavima uproizvodnom sustavu povezantokom materijala i tokominformacija (Slika 1-1).

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

4/107

OSNOVNI POJMOVIOSNOVNI POJMOVI

Industrijski nainjeni tehniki proizvodi sastoje se esto iz vie ugradbenihelemenata, koji se izrauju u razliitim vremenima i na razliitim mjestima.

Zadatak montae je, da se sustav ugradbenih elemenata nekog proizvoda sklopi usustav vee kompleksnosti odreene namjene u odreenom broju komada u jedinicivremena.

Sustav ugradbenih elemenata nekog proizvoda sastoji se od:

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

5/107

(POJEDINANIH) DIJELOVA I/ILI SKLOPOVA

I/ILI BEZOBLINIH TVARI

Dijelovi su geometrijski odreene tvorevine nastale obradom nekog materijala, izjednoga komada.

Sklopovi su geometrijski odreene tvorevine sastavljene od najmanje dva ugradbenaelementa. Odnosi izmeu ugradbenih elemenata neke tvorevine ostvaruju sespojevima. Zavrni sklop jest proizvod.

Bezobline tvari su plinovi, tekuine, prakovi i granulat.

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

6/107

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

7/107

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

8/107

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

9/107

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

10/107

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

11/107

M

M

M

DijeloviBezobline

tvari

Sklopovi

Strojevi

Postrojenje

sloenost montanogobjekta

M

M

M

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

12/107

Montaa je neizbjena u sluajevima:a) ako se funkcija proizvoda ne moe ostvariti jednim ugradbenim elementom;

b) da treba osigurati meusobnu pokretljivost ugradbenih elemenata;

c) potrebe za ugradbenim elementima od razliitih materijala;

d) jeftinije izradbe dva ugradbena elementa umjesto jednoga;

e) osiguranja zamjenjivosti, transporta i demontae ugradbenih elemenata radi

smanjivanja trokova ili odravanja proizvoda;

f) posebnih zahtjeva na proizvod (naprimjer estetskih).

Budui da je montaa zavrna aktivnost u proizvodnji, svi propusti, greke inedostaci prethodnih faza proizvodnje kumuliraju se u njoj.

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

13/107

Stoga se automatizacija montae namee kao tehnoloki imperativ, i

danas predstavlja podruje stratekih rezervi profita proizvoaa.

Nesklad izmeu stupnjeva automatizacije u izradbi dijelova i montai,uzrokovao je znaajno poveanje vremenskog i trokovnog udjela montae urealizaciji proizvoda.

Prosjean vremenski udio montae u ciklusu proizvodnje iznosi od 40 do 60 %,a trokovni i do 50 %.

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

motori za teka vozila elektroureaji

trokovni

vremenski

Trokovni i vremenski udio montae u ukupnim trokovima proizvodnje

Udio montae:

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

14/107

ZATO JE MONTAA DUGO BILAZATO JE MONTAA DUGO BILAZAPOSTAVLJENA?ZAPOSTAVLJENA?

Izradba dijelova obavlja se ekonomino opremom koja nadmauje ljudskesposobnosti, dok je u montai situacija obrnuta.

Sve dok je postojao problem izrade dijelova, problem montae nije postojao.

Ljudi su efikasni u montai, jer raspolau osjetilnim, motorikim i mentalnim

sposobnostima, superiornijim od onih u strojeva.

Ljudi instinktivno imaju sposobnost da stvari spajaju meusobno, pa se montaaesto nije smatrala "ozbiljnom" tehnologijom, te nije bilo potrebe da se definiraju"pravila" za montau, ijom bi se uporabom unaprijedila i poveala njezinaefikasnost.

Montaa je djelatnost koja ljudima predstavlja zadovoljstvo. Ljudi se prilagoujuna montau od najranije dobi. Najuspjenije djeje igrake se temelje na prirodnojsklonosti ljudi ka montai (lego, puzzle,...). A prisnost uzrokuje potcjenjivanje.

Montaa nije skupa. Potrebne investicije za runu montau su minimalne, a glavni

trokovi su trokovi ljudskog rada. Dok su oni mali, nema motivacije zaunapreenjem efikasnosti montae.

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

15/107

OSOBITOSTI MONTAEOSOBITOSTI MONTAE

MONTAA IZRADBA DIJELOVA

Vie ugradbenih elemenata uVie ugradbenih elemenata uprocesuprocesu

Jedan izradak u procesu

Ugradbeni elementi sloeneUgradbeni elementi sloenegeometrijegeometrije Pripremci jednostavne geometrije

Razliite montane operacije naRazliite montane operacije navie ugradbenih elemenatavie ugradbenih elemenata

Razliite izradbene operacije najednom izratku

Masa i obujam objekta montaeMasa i obujam objekta montae

rasturastu

Masa i obujam izratka se smanjuju

NNa istoma istom sese objektu izvodi vieobjektu izvodi vieputa (popravci)puta (popravci)

Obrada se na izratku izvodi samojednom

Mnogo rukovanja ugradbenimMnogo rukovanja ugradbenimelementomelementom

Malo rukovanja izratkom

Usporedba znaajki montae i izradbe dijelova

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

16/107

STRUKTURA SUSTAVA MONTAESTRUKTURA SUSTAVA MONTAE

Jezgra montae sastoji se od montanih operacija. Kao i kod izradbe dijelova i kodmontae su potrebne dodatne vanjske funkcije, koje tek u njihovoj cjelovitosti tvoremontani sustav.

Montana radna mjesta moraju se snabdjeti s informacijama, materijalom, alatom inapravama.

Opskrbu s hardverom preuzima sustav logistike pri emu se ovdje u pravilu nepravi razlika izmeu materijala, alata i naprava.

Potrebne informacije (montani radni nalozi, sastavnice, upute za montau, ...) seizrauju u odjelu planiranja i voenja montae i preko informacijskog sustava

raspodjeljuju na pojedine montane stanice. Tijek montae odgovara onome uizradbi dijelova.

Preko povratnih podataka s montanih stanica mogu se prikupiti pogonski podaci ipodesiti uinak u montai to daje podlogu za daljnje planiranje kapaciteta.

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

17/107

Sustav voenja montaeSustav logistike

Planiranjemontae

Upravljanjemontaom

Podeavanjeuinka u montai

Informacijskisustav montae

Ulaz robe

Skladite

Pripremanje

Transport

Izlaz robe

Montana operacija 1

Montana operacija 2

.....

Montana operacija n

Kontrola i ispitivanje

Povratni podaci

Sabirnica

Struktura sustava montae

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

18/107

Planiranje i upravljanje proizvodnjom

Sustav voenja montae

Kontrola

Sklopljeni proizvod

AlatiPomona

sredstva

Popuna

Priprema

Skladitestanice

Transport

Obiljeja:

univerzalna fleksibilnamontana mjesta

cjelovita montaa i kontrola

on-line upravljanje i povratneinformacije o radnom nalogu

integrirano upravljanjestanice sa odgovornou zarokove, trokove i kvalitetu

dispozitivna sloboda unutardefiniranog planskog horizonta(za naloge, kadrove, materijal,pomona sredstva)

Autonomna montana skupina

Sklad

iteza

dijelove

/sklopove

Montano mjesto A

Montano mjesto B

Novi organizacijski koncepti naputaju ovako centraliziranu strukturu i prelaze naautonomne montane skupine prikazane na sljedeoj slici.

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

19/107

Posebno obiljeje ove skupine je da posjeduje dva nezavisna montana mjesta.Tako se moe jedno montano mjesto pripremati dok se na drugome proizvodi. Stime se postie optimum fleksibilnosti unutar skupine.

Osim toga se alati i esto koriteni pojedinani dijelovi i sklopovi nalaze u jednomdecentraliziranom skladitu tako da je skupina nezavisna u odnosu na odstupanjezaliha u centralnom skladitu.

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

20/107

Izvedba

Za analizu montanog problema potrebne su informacije o proizvodu i planiranojkoliini montiranih proizvoda.

Podaci o proizvodu

CrteiStrukturne sastavniceVarijantePodloge za sastavljanje

Norme

Podaci o proizvodnji

Planirani brojevi komada

Graf prethodnosti montae

Fino projektiranje

Grubo projektiranje

Montani problem

broj komada

vrijeme

planskovrijeme

bazni dio

spojni dio

montani postupak

alat

napomena

planskovrijeme

bazni dio

spojni dio

montani postupak

alat

napomena

planskovrijeme

bazni dio

spojni dio

montani postupak

alat

napomena

planskovrijeme

bazni dio

spojni dio

montani postupak

alat

napomena

planskovrijeme

bazni dio

spojni dio

montani postupak

alat

napomena

PODACI O PROIZVODU I PROIZVODNJIPODACI O PROIZVODU I PROIZVODNJI

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

21/107

Rezultat rada konstrukcije proizvoda jest geometrijsko-funkcionalni model proizvodakoji u simbolikom prikazu opisuje princip rada koji se reprezentira geometrijskimopisom pojedinanih dijelova kao njihovim meusobnim relacijama.

Ovo se prikazuje raunalnim prikazom 3D modela proizvoda, odnosno tehnikimcrteom u mjerilu i sastavnicama proizvoda.

Crtei dijelova koji se esto nazivaju i radioniki crtei, predoavaju dijelove s ciljemda se daju potrebni podaci za izradu i kontrolu dijelova.

Sklopni crtei, odnosno sklopno eksplodirani crtei sadre potrebne informacije zamontau nekog sklopa. Oni prikazuju sklop u stupnju detaljnosti koji je potreban zaispunjenje zadae sklapanja proizvoda. Uz sklopne crtee uvijek se nalaze isastavnice kojima su opisani svi ugradbeni elementi koji su prikazani na crteu.

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

22/107

Bitni se initelji kod oblikovanja montanog procesa i sustava izvode izravno izproizvoda.

Najvei utjecaj imaju:

veliina, oblik, teina;

kompleksnost (broj spojeva odnosno broj ugradbenih elemenata);

struktura;

kvalitativni zahtjevi, te

broj komada i broj varijanti proizvoda.

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

23/107

Veliina, oblik i teina proizvoda utjeu na tehnoloke parametre sredstava za

montau.

Kompleksnost proizvoda izraava se brojem spojeva, odnosno brojem ugradbenihelemenata. Broj, vrsta i parametri spojeva odreuju broj i izvedbu sredstava zamontau, a time i kompleksnost montanog sustava.

Struktura proizvoda ima znaajan utjecaj na strukturu i stupanj automatizacijesustava. Sklopno (modularno) orijentirani proizvodi, sa sklopovima koji se nezavisnosklapaju i ispituju, montiraju se u pravilu u modularno strukturiranim sustavima. Utakvim sustavima dijelovi se montanog procesa odvijaju prostorno i vremenskiusporedno - nezavisno, pozitivno utjeui na duinu ciklusa i preglednost(upravljivost) procesa.

Takve strukture sustava su automatinije jer se cjelokupni obujam montae dijeli navei broj manjih cjelina koje se u pravilu lake automatiziraju.

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

24/107

Zahtjevi kakvoe proizvoda postavljaju i kvalitativne zahtjeve na montanisustav: visokokvalitetni dijelovi proizvoda uvjet su za primjenu automatskihsustava, a primjenom se automatskih sustava osigurava ujednaena i visokakakvoa proizvoda.

Broj komada i broj varijanti proizvoda, utjeu na stupanj automatizacije i stupanjfleksibilnosti sustava. Kapitalom intenzivna fleksibilna automatska montanasredstva ekonomino se iskoritavaju samo ako se sklapa dovoljno veliki brojkomada, uz male trokove prelaska s jedne na drugu varijantu proizvoda. U ciljusklapanja proizvoda uz minimalne trokove, proizvod treba detaljno razmotriti sgledita strukture i oblikovanja za montau.

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

25/107

Strukturiranje proizvoda odnosno dodjeljivanje dijelova, sklopova i bezoblinihtvari odreenim strukturnim razinama, mogue je izvriti prema razliitimkriterijima.

Kriteriji mogu biti funkcija, proces montae ili dispozicija...

Ako je kriterij funkcija, proizvod se strukturira tako da se tvore sklopovi kojiispunjavaju odreenu funkciju, navodei samo potrebne ugradbene elementebez njihove meusobne hijerarhijske zavisnosti. To vrlo esto rezultira manjimbrojem razina podjele proizvoda pa se tako smanjuje broj potrebnih crtea.

Praksa pokazuje, da funkciju esto nije mogue ostvariti jednim predmontiranimsklopom, te da je zbog podjele rada poeljno podijeliti proizvod na vie razina.

Funkcionalna struktura proizvoda nije pogodna za oblikovanje montanogprocesa i sustava. Stoga je strukturiranje proizvoda koje odgovara procesumontae prvi korak u projektiranju montanog procesa i sustava.

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

26/107

S gledita montae, proizvodi se dijele na:

Jednostupnjevani proizvodi sastavljaju se u jednom koraku, a viestupnjevani uvie koraka.

STRUKTURA PROIZVODASTRUKTURA PROIZVODA

PROIZVODI

JEDNODIJELNI SKLOPLJENI

JEDNOSTUPNJEVANI VIESTUPNJEVANI

PODJELA PREMA:

BROJU UGRADBENIH ELEMENATA

BROJU STUPNJEVA UGRADNJE

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

27/107

Iz slike oigledno je da jednostupnjevani proizvodi nemaju vlastitih sklopova.

Jednostupnjevani proizvodi

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

28/107

Viestupnjevani proizvodi

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

29/107

Struktura proizvoda opisuje raspored ugradbenih elemenata i njihovemeusobne odnose u proizvodu.

Njome se definira dubina podjele proizvoda, mogui broj sklopova i njihovameusobna hijerarhijska zavisnost.

Struktura se proizvoda prikazuje:

grafiki,

matrino, i

tablino.

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

30/107

Prikaz strukture proizvoda (DIN 6789): a) stablo izgradnje, b) pregled ustroja proizvoda

Prema DIN 6789, grafiki se prikazuje struktura sklopljenih proizvoda kao stabloizgradnje ili pregled ustroja proizvoda.

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

31/107

Oba prikaza su vrlo slina i daju iskaze o sastavljanju dijelova, sklopova i

bezoblinih tvari, dodjeljujui ih odreenim strukturnim razinama, odnosnostupnjevima ugradnje.

Stupnjevi ugradnje broje se suprotno od tijeka montae. Proizvodu se dodjeljujestupanj ugradnje 0, dok su ugradbeni elementi stupnja ugradnje 1 dijelovi,

sklopovi i bezobline tvari za zavrnu montau proizvoda.

Openito, sklapanjem ugradbenih elemenata i-tog stupnja ugradnje, dobiva sesklop (i-1) stupnja ugradnje.

esto koritene termine tglavni sklopovit (sklopovi za zavrnu montau) itpodsklopovit (sklopovi niih stupnjeva ugradnje), treba izbjegavati zbogmogunosti zabune.

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

32/107

Struktura proizvoda se najee prikazuje tablino.

Tablica moe biti napravljena analitikim ili sintetikim pristupom.

Analitiki pristup rezultira sastavnicama, a sintetiki listom zastupljenosti

ugradbenih elemenata.

Sastavnice nastaju tako da se utvruje od ega se sastoji proizvod prolazom krozstrukturu od sklopljenog proizvoda do dijelova i njihovih sirovaca (top-down). Akose postavi obrnuto pitanje, u kojim se sve proizvodima nalazi odreeni ugradbeni

element, dobiva se lista zastupljenosti ugradbenih elemenata.

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

33/107

Pojavni oblici sastavnica i lista zastupljenosti ugradbenih elemenata

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

34/107

Sastavnica je formalizirani popis jednoznano oznaenih sastavnih dijelova jedne jedinice proizvoda, odnosno jednoga sklopa, s podacima o potrebnim koliinamaza njihovu izradbu.

Sastavnica se izravno upisuje na crte ili se izrauje kao poseban dokument(najee u formatu A4). Potonji oblik ima niz prednosti u pogledu izrade, pohrane,upravljanja i umnoavanja.

Oblici sastavnica su razliiti, ali sve sastavnice sadre dvije skupine podataka:glavu i retke sastavnice.

Glava sastavnice sadri podatke o proizvodu odnosno sklopu (identifikacijski broj,naziv, klasifikacijski broj, stanje izmjene...) i podatke za identifikaciju i upravljanjesastavnicom (naziv tvrtke, broj sastavnice, datum izrade sastavnice...).

Retcima sastavnice opisuju se ugradbeni elementi. Svaki ugradbeni elementproizvoda ima u sastavnici redak s njegovim podacima (identifikacijski broj, naziv,broj crtea, format crtea, naziv materijala, oznaku materijala, jedinicu koliine...).

Oblik sastavnice ovisi o njezinoj strukturi. Prema ovom kriteriju sastavnice sedijele na: koliinske, strukturne i modularne.

SASTAVNICESASTAVNICE

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

35/107

Koliinska sastavnica jest popis dijelova sklopa (proizvoda) sortiranih porastuim identifikacijskim brojevima.

Dio se unosi u sastavnicu samo jednom bez obzira na broj njegovih pojavljivanjau proizvodu, uz navoenje ukupnog broja komada potrebnih za montauproizvoda.

U industriji se ponekad koristi koliinska sastavnica koja uz dijelove sadri isklopove.

Podaci o koliinama su i u ovoj sastavnici zbirni, te je broj komada nekog dijela u

sklopu, navedenom u sastavnici, ve uzet u obzir.

Koliinska sastavnica je najjednostavniji oblik sastavnice. Iz nje nije vidljivastruktura proizvoda, te se ne moe raspoznati koliko proizvod ima stupnjevaugradnje i koji dijelovi tvore neki sklop, pa je nepogodna za prikaz

viestupnjevanih proizvoda.

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

36/107

Shema koliinske sastavnice: a) bez sklopova, b) sa sklopovima

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

37/107

Strukturna sastavnica je viestupnjevana sastavnica u kojoj se strukturiranounose sklopovi i dijelovi proizvoda.

Vidljivost strukture proizvoda postie se unoenjem svih ugradbenih elemenatanadreenog sklopa (nieg stupnja ugradnje), u sastavnicu, neposredno nakonnjegovog navoenja, uz grafiko ili brojano oznaavanje stupnjeva ugradnje.

Podaci o koliini uvijek se odnose na nadreeni sklop/proizvod.

Sastavnica ukljuuje sirovce (poluproizvode), to omoguava odreivanje

potrebnih koliina sirovaca.Iz strukturne sastavnice jasno proizlazi podjela proizvoda, no kod proizvoda svelikim brojem pozicija, strukturna sastavnica brzo postaje nepregledna.

Identini ugradbeni elementi viestruko primijenjeni u proizvodu, moraju se vieputa unijeti u sastavnicu, to poveava prostor za pohranu i vrijeme obradesastavnice.

Izmjene sastavnica su dugotrajnije nego kod drugih oblika sastavnica, jer sejednaki dijelovi i sklopovi moraju traiti na razliitim razinama proizvoda.

Rastrona je i izrada novih sastavnica, koje sadre ve primijenjene sklopove udrugim proizvodima.

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

38/107

Shema strukturne sastavnice, s razliitim oznaavanjem stupnjeva ugradnje

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

39/107

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

40/107

Modularna sastavnica je jednostupnjevana sastavnica proizvoda, odnosno

sklopa, koja sadri samo dijelove i sklopove narednog stupnja ugradnje. Zaprikaz viestupnjevanog proizvoda (sklopa) potreban je skup modularnihsastavnica.

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

41/107

Sheme modularnih sastavnica

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

42/107

Sklopovi koji se viestruko koriste u proizvodu ili u drugim proizvodima, prikazujuse samo jednom vlastitim sastavnicama, dok se u drugim sastavnicamapojavljuju samo kao pozicije.

Time se smanjuje vrijeme izrade i potreban prostor pohrane.

Izvoenje je izmjena jednostavno, jer se sastavnica sklopa nalazi pohranjenasamo na jednom mjestu.

Podaci o koliinama ugradbenih elemenata uvijek se odnose na montau jednogkomada proizvoda (sklopa), navedenog u zaglavlju sastavnice.

Zbog mogunosti viestruke primjene sklopova u proizvodu, koliine ugradbenihelemenata proizvoda treba posebno izraunati uzevi u obzir sve modularnesastavnice proizvoda.

Modularna sastavnica je zbog svoje preglednosti, najprikladniji oblik sastavniceza koritenje u pogonu, jer uvijek sadri samo one podatke koji su potrebni zadotinu montau.

Prikladno ju je upotrijebiti za prikaz sklopno orijentiranih proizvoda i u sluajupojavljivanja jednakih sklopova u vie razliitih proizvoda (montae sklopova uveim serijama i u sluaju nude stvaranja zaliha).

Glavni nedostatak kod runo izvedenih modularnih sastavnica jest nemogunostpredoavanja cjelovite slike proizvoda: da bi se dobila, potrebno je nizati i spajati

pripadajue modularne sastavnice proizvoda.

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

43/107

Na osnovi pohranjenih modularnih sastavnica strojno se odgovarajuim

programima (procesor sastavnice) mogu tiskati strukturne i koliinske sastavnice.Kombinirani se oblici prikaza sastavnica koriste kada se eli umanjiti ili otklonitiodreene nedostatke osnovnih vrsta sastavnica.

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

44/107

Razmatranje izradbe i montae ve tijekom oblikovanja proizvoda predstavlja

najvei potencijal za znaajno snienje trokova proizvodnje i povienjeproizvodnosti.

OBLIKOVANJE PROIZVODA ZA SKLAPANJEOBLIKOVANJE PROIZVODA ZA SKLAPANJE

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

45/107

U konstrukciji prouzroeni trokovi i odgovornost odjela konstrukcije za

trokove proizvodnje

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

46/107

Odluke o konstrukciji utjeu Trokove izradbe

Vrsta i koliinamaterijala, razliitost

dijelovaTrokovi materijala

Trokovi osoblja

Trokovi strojevai ureaja

Trokovi dorade,karta i osiguranja

kvalitete

Trokovi vezanihobrtnih sredstava

Trokovi prilagodbi

Vrijeme izvoenja uizradbi i montai

Stupanjautomatizacije

Potrebnainvesticijska sredstva

Primjenjiveproizvodne

tehnike

Stupanj razvojaproizvodne

tehnike

Tekoe kodizvoenja

izradbenih i

montanihpostupaka

Mogunost ispitivanjasklopova

Ciklus izradbe i montae

Fleksibilnost proizvoda

Broj U. E.

GeometrijaU. E.

Funkcionalnizahtjevi natolerancije

Princip realizacijefunkcije

Postupci i uvjetispajanja

Struktura proizvoda(podjela u sklopove)

Suelja izmeusklopova

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

47/107

Tehnologinost proizvoda za sklapanje se oituje u:

1. POSTOJANJU OSNOVNOGA (BAZNOGA) UGRADBENOG ELEMENTA

Postojanje osnovnoga (baznoga) ugradbenog elementa olakava

osmiljavanje i izvoenje montanoga procesa - transport narastajuega

proizvoda tijekom sklapanja. Tako je osnovni ugradbeni element nosa

svih ostalih dijelova u proizvodu, koji pojednostavnjuje naprave za

transport i stezanje. Osnovni ugradbeni element u odnosu na ostale istie

se veliinom, krutou i stabilnou. Obino ostvaruje vei broj veza odostalih ugradbenih elemenata (zajednike plohe - plohe dodira), i

posjeduje plohe pogodne za izvoenje operacija tijekom sklapanja

(postavljanje, prihvat, zakretanje).

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

48/107

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

49/107

2. OSTVARENJU SAMO JEDNE (TO MANJEG BROJA) OSI SKLAPANJA IOSTVARENJU SMJERA SKLAPANJA ODOZGO NADOLJE

Ostvarenje samo jedne (to manjeg broja) osi sklapanja, i ostvarenje

smjera sklapanja odozgo nadolje, odnosno pod kutom koji nee biti vei

od 90r od okomice prema horizontali, pojednostavnjuje oblikovanje i

izvoenje procesa sklapanja, budui da otklanja potrebu za zakretanjem ili

preokretanjem sklopa nastalog u nekome trenutku montanoga procesa,

odnosno operacije sklapanja dijelova odozdo to je u pravilu oteano.

Postojanje vie osi sklapanja, u sluaju tehnika spajanja koje zahtijevajuprimjenu sile, uobiajeno iziskuje dodatne operacije rukovanja, to ishodi

sloenijim ureajima za rukovanje i posebnim napravama za oslanjanje i

stezanje sklopa.

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

50/107

Sastavljanje dva dijela sa razliitim smjerom sastavljanja

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

51/107

Sastavljanje dva dijela sa jednim smjerom sastavljanja

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

52/107

3. POSTIZANJU JEDNOSTAVNIH LINEARNIH PUTANJA SKLAPANJA

Postizanje jednostavnih linearnih putanja sklapanja, gdje god je to

mogue, znaajno e pojednostavniti izvoenje sklapanja, olakati

automatizaciju i dopustiti razmatranje jeftinije opreme za automatsku

montau. Istodobno se treba teiti to kraim putanjama sklapanja.

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

53/107

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

54/107

4. STRUKTURIRANOSTI PROIZVODA U SKLOPOVE

Strukturiranost proizvoda u sklopove doputa oblikovanje nezavisnih i

usporednih montanih procesa (predmontaa). Proistekli sklopovi trebaju

se ispitati prije zavrne montae, ime se izbjegava ugradnja neispravnih

sklopova u zavrnoj montai, i njihova demontaa po utvrenoj

neispravnosti proizvoda. Funkcijski, postojanje sklopova olakava

stvaranje varijanti proizvoda. Varijantno zavisne sklopove treba nastojati

montirati u to kasnijim fazama montanoga procesa.

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

55/107

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

56/107

5. PRIMJENI POGODNIH TEHNIKA SPAJANJA

Primjenom pogodnih tehnika spajanja utjee se na pouzdanost rada

montanoga sustava (zastoji), i kakvou proizvoda. Tehnika spajanja ovisi

o materijalu dijelova, i eljenom stupnju rastavljivosti odnosno

nerastavljivosti proizvoda. Rastavljivost proizvoda, pored funkcijskih i inih

zahtjeva, uvjetovana je potrebama odravanja ili reciklae proizvoda.

Treba nastojati koristiti tehnike spajanja koje nisu intenzivne dijelovima

(izbjegavati vijanje) i koje ne zahtijevaju dodatni materijal. Tako su koddijelova od polimernih i tankostijenih metalnih materijala uvrijeeni uskoni

spojevi (spoj oblikom).

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

57/107

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

58/107

6. PRIMJENI STANDARDNIH UGRADBENIH ELEMENATA

Primjena standardnih ugradbenih elemenata pojednostavnjuje procesizradbe i osigurava visoku ponovljivost montanoga procesa i opetovano

koritenje opreme. Vei obujam proizvodnje u pravilu ishodi sniavanjem

trokova proizvodnje.

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

59/107

7. POGODNOM OBLIKU UGRADBENIH ELEMENATA

Pogodnim oblikom ugradbenih elemenata eli se olakati izvoenje

operacija sklapanja (slaganje, orijentiranje, hvatanje, spajanje) ili potpuno

ukloniti potreba za njihovim izvoenjem. U tome smislu, esto se, bez

obzira na eventualni rast trokova izradbe, dijelovi nastoje izvesti to

simetrinijima. Meutim, ako visok stupanj simetrinosti nije postiziv, da bi

se olakalo orijentiranje dijela, treba ga oblikovati izrazito nesimetrinim.

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

60/107

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

61/107

Simetrinost, odnosno nesimetrinost nekoga dijela definira se faktorima

simetrinosti E i F. FaktorE jest kut za koji se dio mora okrenuti oko osi okomite

osi umetanja da bi postigao prvotnu orijentaciju. FaktorF jest kut za koji se diomora okrenuti oko osi umetanja da bi postigao prvotnu orijentaciju.

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

62/107

Ostali, ne manje vani initelji koji utjeu na izvedivost operacija sklapanja,

jesu: ljepljivost, osjetljivost (krhkost), savitljivost, premalenost, prevelikost,

zapletljivost, sklizljivost i opasnost po radnika (naprimjer otri dijelovi).

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

63/107

Za olakanje izvoenja operacija sklapanja dijelovima se pridaju odreene

geometrijske znaajke, poput skoenja (olakavanje umetanja i naslagivanja),

ljebova i utora (olakavanje pozicioniranja, odnosno otklanjanje potrebe zastalnim odravanjem pozicije dijela).

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

64/107

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

65/107

Oblikovanjem geometrijskih znaajki dijelova svakako treba izbjei neodreenepoloaje dijelova. Sklop treba biti oblikovan tako da se njime dade rukovati kao

pojedinanim dijelom.

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

66/107

8. DEFINIRANJU ODGOVARAJUIH DOSJEDA UGRADBENIH ELEMENATA

Dosjedima dijelova treba se pokloniti iznimna pozornost. Uske tolerancije

poskupljuju izradbu dijelova. Meutim, za automatsku montau tolerancije

mogu biti i ue nego to se to zahtijeva namjenom proizvoda. Odabirodgovarajuih dosjeda olakat e oblikovanje i osigurati pouzdan rad

montanoga sustava, te smanjiti koliinu defektnih proizvoda i potrebu za

doradom dijelova.

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

67/107

9. UINKOVITOJ PRIMJENI NAELA ELIMINACIJE I INTEGRACIJEUGRADBENIH ELEMENATA, TE MINIMIRANJA BROJA VEZA (SPOJEVA)IZMEU DIJELOVA I SKLOPOVA

Uinkovita primjena naela eliminacije i integracije ugradbenih elemenata, te

minimiranja broja veza (spojeva) izmeu dijelova i sklopova, uoava se kao

rezultat konstruktorovoga napora da se pojedine funkcije proizvoda ostvaruju

integriranim dijelovima. Konstruktor mora imati dobre razloge za upotrebu

neintegriranih dijelova (naprimjer zbog trokova izradbe), jer se integralnom

izvedbom eliminiraju montane operacije, potreba za ljudskim radom (u

runoj montai) i automatski montani ureaji.

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

68/107

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

69/107

METODE OBLIKOVANJA PROIZVODA ZA

SKLAPANJE

- THE HITACHI ASSEMBLABILITY EVALUATION METHOD(METODA PROCJENE SKLOPIVOSTI)

- THE LUCAS DESIGN FOR ASSEMBLY EVALUATION(METODA PROCJENE OBLIKOVANJA ZA MONTAU)

- THE BOOTHROYD & DEWHURST: DESIGN FOR ASSEMBLY(OBLIKOVANJE PROIZVODA ZA SKLAPANJE)

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

70/107

DFA METODA

DFA DESIGN FOR ASSEMBLY

(OBLIKOVANJE PROIZVODA ZA SKLAPANJE)www.dfma.com

Autori: G. BOOTHROYD & P. DEWHURST, 1980., USA.

Svrha: Snienje trokova sklapanja, uz povienje kvalitete i skraenje vremenarealizacije proizvoda na tritu.

Ciljevi: 1. minimirati broj ugradbenih elemenata

2. ostvariti uvjete za olakano spajanje preostalih ugradbenih elemenata

Rezultati metode: 1. Procjena vremena i trokova sklapanja

2. Kvantifikacija efikasnosti oblikovanja-konstrukcije proizvoda

se mogu usporeivati

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

71/107

Odabir metode sklapanja

Analiza za

runo sklapanje

Analiza za

automatsko sklapanje

Preoblikovanje proizvoda i ponovna analiza

1. Stupanj

3. Stupanj

2. Stupanj

Prikaz odvijanja DFA

transportni ureaj

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

72/107

transportni ureaj

indeksni transportniureaj

nosa sklopa

dodava dijelova(jednonamjenski)

radnik

jednonamjenskaradna glava

(jedinka)

ureaj za slobodantransport

programabilnaradna glava

spremnik(magazin)dijelova

stega sklopa

roboti

RUNI SUSTAVI

JEDNONAMJENSKIAUTOMATSKISUSTAVI

PROGRAMABILNIAUTOMATSKISUSTAVI

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

73/107

vibracijskidodava

konvejer za montirane sklopove

konvejer za bazne dijelove

dijelovi u sreenomstanju u magazinima

dijelovi u sreenomstanju na paleti

stega baznogadijela i sklopa

senzor za orijentiranjerobotom oko Z-osi

remenski dodavai

vienamjenska hvataljka

robot sa 4 stupnja slobode gibanja

Stanica s jednim robotom

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

74/107

remenski dodavaisenzor za

orijentiranjerobotom

oko Z-osi

robot sa etiri stupnjaslobode gibanja

konvejer baznihdijelova

dijelovi u magazinima

stega baznogadijela i sklopa

vibracijski dodava

konvejer za montiranesklopove

dijelovi u sreenom

stanju na paleti

vienamjenska hvataljka

Stanica s dva robota

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

75/107

Viestanini robotski sustav

magazini

runa radnastanica

nesinkroni trasportni (transfer)ureaj (sustav)

paleta

nosa baznoga dijela i sklopa

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

76/107

ODABIR METODE SKLAPANJA

Napomene

(1) Defektni dijelovi mogu uzrokovati razne potekoe u radu automatskih montanih strojeva, blokirajuiureaje za dodavanje, ime se spreavaju operacije radne glave. Defektni dijelovi mogu biti naprimjer vijcibez glave, otkrhnuti dijelovi, strugotina itd. Smatra se da se automatizacija ne moe uspjeno provesti akoje udio defektnih dijelova vei od 2 %.

(2) U razmatranju mogunosti automatske montae nekoga proizvoda treba pretpostaviti da e montanisustav realizirati jednolike koliine proizvoda. Stoga znaajne poremeaje u zahtijevanim koliinama treba

kompenzirati stvaranjem zaliha. Meutim, kako stvaranje zaliha moe biti vrlo skupo, to se razmatranjeautomatske montae takvih proizvoda mora obaviti iznimno pozorno.

(3) U automatskim montanim sustavima, koristei alternativne dijelove na radnim stanicama, mogu se dobitivarijante nekog proizvoda. Tada se moraju dati "upute" montanome ureaju (stroju) koji se dio, izmeualternativnih, treba umetati. Naprimjer, kod montae triju dijelova s dvije alternative za svaki dio, moe sedobiti osam varijanti proizvoda.

(4) U kodnome sustavu, jedna promjena proizvoda znai da e trebati novi ureaj za dodavanje dijelova inova radna glava na automatskom montanom stroju.

(5) Vaan inilac u razmatranju investicija za automatsku opremu je investicijska sposobnost poduzea RI.to je vei broj smjena, i to je vii iznos investicija za zamjenu jednog radnika u montai, to je veamogunost automatizacije.

(6) Sustavi oznaeni zagradama su ne vie od 10 % manje ekonomini od optimalnog montanog sustava uistome polju.

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

77/107

Oznaavanje u karti

niski trokovi umjereni trokovi visoki trokovi

Unutar karti, brojevi u zagradama pisani italikom oznaavaju broj napomene (vrijedi u svim kartama).

NP - broj razliitih proizvoda koje e se sklapati prve tri godine u osnovi istim montanim sustavom

NT - ukupan broj dijelova proizvoda ukljuujui i one za tvorbu varijantiNA - broj dijelova u proizvodu

ND - broj dijelova u proizvodu kojima e se promijeniti dizajn u prve tri godine

RI - investicijska sposobnost tvrtke, RI = SH x QE/WA (5)

SH - broj radnih smjena

QE - investicijska sredstva tvrtke, za zamjenu jednog radnika u montai, u jednoj smjeni, USD

WA - godinja cijena jednog radnika u montai ukljuujui i reijske trokove, USD

VS - godinja proizvodna koliina po smjeni, u milijunimaMA - runi sustav

MM - mehanizirani runi sustav

AI - jednonamjenski automatski sustav, sinkroni

AF - jednonamjenski automatski sustav, nesinkroni

AP - programabilni automatski sustav

AR - programabilni automatski sustav, robotski (Nije naveden u karti.)

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

78/107

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

79/107

RUNO RUKOVANJE - PROCIJENJENA VREMENA, s

Definicije

Runo rukovanje ukljuuje hvatanje, pomicanje (transportiranje) i orijentiranje dijelova ili (pod)sklopova prijeno to se umetnu ili dodaju u nosa (stegu) ili narastajui proizvod.

E simetrija jest rotacijska simetrija dijela oko osi okomite osi umetanja. Za dijelove s jednom osi umetanja,orijentacija s kraja na kraj potrebna je za = 360; inae = 180.

F simetrija je rotacijska simetrija dijela oko osi umetanja, ili ekvivalentno, oko osi koja je okomita na plohuna koju je dio poloen (postavljen) tijekom sklapanja (Slika 5.6). Vrijednost rotacijske simetrije je najmanjikut za koji dio moe biti rotiran da ponovi svoju (prvotnu) orijentaciju. Za valjak umetnut u kruni provrt, = 0;za dio kvadratnoga presjeka umetnutog u kvadratni provrt = 90.

Debljina je duljina najkrae stranice najmanje pravokutne prizme koja ovija dio. Ako je dio valjkast, iliposjeduje pravilni poligonalni presjek s pet ili vie stranica, i ako je promjer valjka manji od duljine, tada sedebljina definira kao polumjer najmanjeg valjka koji moe oviti dio.

Veliina je duljina najdue stranice najmanje pravokutne prizme koja moe oviti dio. U karti je terminveliina zamijenjen terminom duljina.

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

80/107

Definiranje ovojnice, duljine i debljine

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

81/107

Napomene

(1) Prilikom rukovanja dijelovima moe doi do potekoa ako se dijelovi ugnjeuju, zapliu, ili nalijeujedan na drugi, djelovanjem magnetinosti ili maziva, ako su vrlo glatki ili zahtijevaju brino rukovanje.Dijelovi koji se ugnijezde ili zapliu su oni dijelovi koji se zapliu kada su u nesreenoj gomili, ali se

mogu odvojiti jednostavnim rukovanjem pojedinanim dijelom (naprimjer spiralne opruge). Dijelovi kojisu skliski (glatki) su oni koji lako iskliznu iz prstiju ili standardnog alata za hvatanje. Dijelovi kojimatreba paljivo rukovati su oni koji su lomljivi (krhki) ili mekani, imaju otre bridove ili predstavljajudrugu opasnost za radnika.

(2) Dijelovi koji se vrsto ugnijezde ili zapletu su oni dijelovi koji se u gomili tako zapletu da je potrebnoupotrijebiti obje ruke za razdvajanje. Savitljivi dijelovi su takvi da se tijekom rukovanja jako deformirajuzahtijevajui koritenje dviju ruku (na-primjer gumene ploe i remenje).

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

82/107

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

83/107

RUNO UMETANJE - PROCIJENJENA VREMENA, s

Napomene

(1) Dio je vrsti ili nevrsti element u nekom montanom procesu. Podsklop se smatra dijelom ukoliko sedodaje tijekom montae. Ljepila, tekuine, punjenja i slino, koji se koriste za spajanje dijelova, nesmatraju se dijelovima.

(2) Otean pristup znai da prostor raspoloiv za montanu operaciju uzrokuje znatno poveanje vremenamontae. Ogranien pogled znai da se radnik tijekom montanog procesa mora osloniti uglavnom naosjetilo dodira.

(3) Potreba za pridravanjem dijela znai da je dio nestabilan nakon postavljanja ili umetanja, ili tijekomsljedeih operacija, te da dio treba hvatati, nanovo prikloniti ili pridravati prije no to je konanoosiguran. Pridravanje se odnosi na takvu operaciju, kojom se, ako je potrebno, odrava poloaj iliorijentacija ve postavljenog dijela, prije, ili tijekom idue operacije sklapanja. Dio je smjeten ako nezahtijeva pridravanje ili ponovno poravnavanje za sljedee operacije, i ako je samo djelomice osiguran.

(4) Dio je lako poravnati i smjestiti (pozicionirati), ako je poloaj dijela osiguran odreenim smjetajuimznaajkama dijela, ili znaajkama onoga dijela s kojime se dio spaja, a samo je umetanje olakano

dobro oblikovanim skoenjima ili slinim znaajkama.(5) Otpor koji nastaje za vrijeme umetanja dijela moe biti uslijed: malenih zranosti, zaglavljivanja ili

ukljetenja dijelova, nepravilnog poloaja dijela ili umetanja dijela uz veliku silu otpora. Naprimjer,preani spoj jest interferencijski spoj gdje se zahtijeva velika sila za sklapanje.

(6) Standardno vrijeme za pritezanje vijaka ukljuuje dodatno vrijeme za uzimanje alata (vijala), vijanjevijka ili matice i otputanje (isputanje) alata. Ako treba nekoliko vijaka umetnuti i/ili pritegnuti slijedno,toniji raun za stupac 7 obrasca za runo sklapanje jest: (2) x (4)+(6)-3+3, gdje su (2), (4) i (6)

iznosi u stupcima 2., 4. i 6.

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

84/107

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

85/107

Stupci:1 identifikacijski broj dijela 6 vrijeme runog umetanja, s/dio2 broj uzastopnih izvoenja operacije 7 vrijeme operacije, s, (2)x[(4)+(6)]3 2-znamenkasta oznaka runog rukovanja 8 cijena operacije, cent, 0,4x(7)4 vrijeme runog rukovanja, s/dio 9 veliina za odreivanje teoretski

5 2-znamenkasta oznaka runog umetanja minimalnog broja dijelova

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

86/107

Analiza proizvoda za runu montau obuhvaa:

- donoenje odluke o tome da li se neki dio moe eliminirati ili integrirati s nekimdrugim dijelom u proizvodu

- procjenu vremena rukovanja i sklapanja svakog dijela

- identifikaciju dijelova koji uzrokuju visoke trokove

- izraunavanje efikasnosti oblikovanja za montau:

NM teoretski minimalni broj dijelova u proizvodu

TM ukupno vrijeme montae [s]

TM

NM

3EM

!

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

87/107

PITANJA ZA ODREIVANJE MINIMALNOG BROJA DIJELOVA

1. Da li se dio pomie u odnosu na ve sklopljene dijelove?

2. Da li dio treba biti od drugaijega materijala, ili izoliran od ve sklopljenih dijelova?

3. Treba li dio biti odvojen od ve sklopljenih dijelova budui da bi u suprotnomesklapanje ili rasklapanje tih drugih dijelova bilo nemogue?

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

88/107

Preoblikovanje proizvoda za runu montau i ponovna analiza

Razmotriti:

- Mogunost smanjenja broja dijelova

- Mogunost poboljanja rukovanja i spajanja uoavanjem dugakih vremena i

nalaenjem njihovih uzroka

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

89/107

Naela za oblikovanje proizvoda za runu montau

- smanjiti broj i razliitost ugradbenih elemenata

- nastojati izbjei podeavanje

- oblikovati dijelove da se sami pozicioniraju i poravnaju

- osigurati pristup i neogranien pogled mjestu montae

- oblikovati dijelove za lako hvatanje iz hrpe

- minimirati potrebu za preorijentiranjem dijelova za vrijeme procesa montae

- oblikovati ugradbene elemente da se ne mogu pogreno sklopiti

- maksimirati simetriju dijelova ili ih napraviti izrazito asimetrinim

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

90/107

Skoenje za lako umetanje

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

91/107

stara konstrukcija

nova konstrukcija

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

92/107

dio se mora ispustiti prije dio se pozicioniranego je pozicioniran prije isputanja

Oblikovanje da se potpomogne umetanje

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

93/107

Uobiajeni postupci spajanja

Umetanje iz suprotnog smjerazahtijeva zakretanje izratka

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

94/107

Jednostavno sklapanje odozgo - nadolje

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

95/107

samopozicija

pridravanje i poravnavanje

zahtijeva se za narednu operaciju

Osiguranje obiljeja za samopozicioniranje da se izbjegne pridravanje iporavnavanje

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

96/107

dio se zaglavljuje dio se ne moe zaglavitipreko uglova

teko umetanje rupe u tijelu rupa u trnu ravna ploha na trnu

Poboljanje umetanja u slijepe rupe osiguranjem prolaza za zrak

Nepravilna geometrija moe uzrokovati zaglavljivanje dijelaza vrijeme umetanja

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

97/107

teko umetanje lako umetanje

Oblikovanje za lako umetanje

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

98/107

asimetrino simetrino

neizrazita simetrija izrazita asimetrija

zaglavljivo nezaglavljivo

zapletljivo nezapletljivo

Geometrijska obiljeja koja utjeu na rukovanje dijelovima

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

99/107

vrlo malo klizavo

otro fleksibilno

Neka druga obiljeja koja utjeu na rukovanje dijelovima

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

100/107

REZULTATI PRIMJENE METODE:

SMANJENJE BROJA DIJELOVA 51,4%

SNIAVANJE CIJENE IZRADBE DIJELOVA 37,0%

SKRAENJE VREMENA RAZVOJA I LANSIRANJAPROIZVODA NA TRITE

50,0%

POBOLJANJE KVALITETE I POUZDANOSTI PROIZVODA 68,0%

SKRAENJE VREMENA SKLAPANJA 62,3%

SKRAENJE CIKLUSA PROIZVODNJE 57,3%

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

101/107

KONCEPT DFMA

CAD

PROTOTIP

PROIZVODNJA

DFMA sastavni dio simultanog inenjerstva

PROCES MONTAEPROCES MONTAE

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

102/107

PROCES MONTAEPROCES MONTAE

Proces montae jest odvijanje djelatnosti potrebnih za sklapanje proizvoda,prema odreenim zakonitostima (tehniko-tehnolokim, ekonomskim,sociolokim, ekolokim...).

Temeljni initelji za definiranje procesa montae jesu:

geometrijska i fizikalna svojstva ugradbenih elemenata, struktura proizvoda, i

redoslijed sklapanja.

Montani je proces slijed uzastopnih i/ili usporedno povezanih djelatnosti -operacija, koje izvode ljudi i/ili automati, sa svrhom ostvarenja tvorevineunaprijed definirane strukture.

M t i t ji d t i k t

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

103/107

TokTok definira slijed izvoenja montanih operacija.

Montani se proces sastoji od tri komponente: montanih operacija, toka, i

strukture.

OperacijeOperacije se montaemontae razvrstavaju u pet skupina: spajanja, rukovanja,

kontrole, podeavanja (ugaanja), posebne operacije.

StukturaStuktura procesa odreena je strukturom proizvoda, a iskazuje se mogunoupodjele procesa, tako da se dijelovi procesa mogu izvoditi nezavisno jedan oddrugoga i vremenski usporedno. Stoga se neki cjelokupni montani proces daderalaniti napredmontaepredmontae i zavrnu montauzavrnu montau.

MONTAA

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

104/107

MONTAA

RUKOVANJE

SPREMANJE sreeno spremanje djelomino sreeno

PROMJENA KOLIINE odjeljivanje dodjeljivanje odvajanje udruivanje sortiranje

GIBANJE zakretanje orijentiranje pozicioniranje sreivanje voenje dodavanje

OSIGURANJE stezanje otputanje

KONTROLA

mjerenje ispitivanje brojenje

PODEAVANJE

namjetanje prilagoavanje ugaanje

POMONE FUNKCIJE

ienje skidanje srha oznaavanje utiskivanje hlaenje zagrijavanje

SPAJANJE

sastavljanjem punjenjem pritiskivanjem i natiskivanjem praoblikovanjem preoblikovanjem zavarivanjem lemljenjem lijepljenjem tekstilom

Prema DIN 8593

OPERACIJE MONTAEOPERACIJE MONTAE

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

105/107

MONTAAMONTAA == SPAJANJE + RUKOVANJESPAJANJE + RUKOVANJE ++

KONTROLA + PODEAVANJE + POSEBNE OPERACIJE

OPERACIJE MONTAEOPERACIJE MONTAE

SPAJANJESPAJANJEje postupak kojim se ugradbeni elementi dovode u meusobniodnos i osiguravaju od rastavljanja.

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

106/107

Odnos - spoj, ostvaruje se preko ploha spajanja.

Spojevi se postiu:- silom (naprimjer stezni spoj),- oblikom (spajanje zakovicama, uskonicima...),- materijalom (zavarivanje, lemljenje, lijepljenje), ili- njihovom kombinacijom.

Svaki spoj definiran je dvama odnosima: geometrijskim i energetskim.

Geometrijski odnos definira prostorni raspored ugradbenih elemenata, aenergetski odnos odreuje optereenje pod kojim je osigurana funkcija spoja.

Vana znaajka za opisivanje postupka spajanja jest gibanje pri spajanju. Gibanjese ostvaruje primjenom sile ili momenta, ljudskom rukom ili alatom. Gibanju pri

spajanju prethodi postupak rukovanja, kojim se ugradbeni elementi dovode upoloaj za spajanje.

Rukovanje zavrava, a spajanje otpoinje u trenutku kada ugradbeni elementizgubi najmanje jedan stupanj slobode gibanja.

Nakon uspostave dodira izmeu ugradbenih elemenata, gibanje je odreeno

oblikom i geometrijskim rasporedom ploha spajanja ugradbenih elemenata.

5/13/2018 PT2 - montaza (1)

107/107

Zajednika povrina svojim oblikom spreava relativno gibanje izmeu ugradbenihelemenata. Stupanj odreenosti spojnog gibanja ovisi o tome u koliko je smjerovaonemogueno relativno gibanje izmeu ugradbenih elemenata.

Prema svojstvima, spojevi se dijele na:- neposredneiposredne;- rastavljive,nerastavljiveiuvjetnorastavljive;- pokretneinepokretne.

Za razliku od neposrednih spojeva, posredni spojevi posjeduju pomone spojneelemente.

Nerastavljivi spojevi dadu se rastaviti samo uz oteenja ugradbenih elemenata.

Rastavljivi spojevi dadu se rastaviti bez oteivanja.

Uvjetno rastavljive spojeve mogue je rastaviti bez oteenja samo nekoliko puta.

Pokretni spojevi doputaju relativno gibanje ugradbenih elemenata, a nepokretnine.