5/13/2018 Osnove informatike - skripta
1/44
Veleuilite u Rijeci
Osnove informatike
- Predavanja za studente -
Mr. sc. Marko BALEN
R i j e k a, 2005.
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
2/44
Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 2
SADRAJ
1. ZNANOST I RAZVOJ ZNANOSTI
INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE
2. RAZVOJ OBRADE PODATAKA
RAZVOJ RAUNALA
STRUKTURA RAUNALA
MATEMATIKO-LOGIKI ELEMENTI RAUNALA
3. PREZENTACIJA I ORGANIZACIJA PODATAKA
RAUNALNE MREE
NAPOMENA:
Molim studente ukoliko primjete pravopisne, gramatike i ostale pogreke da ih zabiljee iprijave na e-mail: [email protected] . Zahvaljujem.
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
3/44
ZNANOST
je jedna od ovjekovih djelatnosti. je oblik ljudske aktivnosti, je sistematizirana i argumentirana suma znanja, je nain spoznavanja je organizirano znanje je saznanje o injenicama, pojavama, zakonima i uzrocima.
Znaajke razvitka znanosti:jednostavnost znanosti, svjestan kolektivizam rada znanstvenika (grupni, timski rad), zakon ubrzanog razvitka znanosti, slinost u etapama razvitka znanosti, dinamiki karakter znanosti i diferencijacija i integracija znanosti.
Znaajke znanosti: drutveni karakter znanosti,jedinstvo znanstvene teorije i prakse, kreativnost u znanosti (stvaralatvo), znanstveno istraivanje i primjena znanstvenih metoda i internacionalizacija znanosti.
Znanje je sveukupnost steenih spoznaja o prirodi, drutvu, povijesti i ovjeku.
Klasifikacija znanosti:1. prirodne znanosti2. tehnike znanosti3. biomedicina i zdravstvo4. biotehnike znanosti5. drutvene znanosti
5.04. Informacijske znanosti(polje)
5.04.01 Informacijski sustavi i informatologija (grana)6. humanistike znanosti
Razvoj znanstvene misli ( tri osnovne faze) Faza - Metoda opaanja (opservacija) Faza - Analitikih metoda Faza - Sustavnih metoda
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
4/44
Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 4
Faza - Metoda opaanja (opservacija)
opaanje + detaljan opis bez ustanovljenja razloga i zakonitosti dobri rezultati kod izuavanja deterministikih fenomena
izmjena dana i noi, utjecaj sile tee, isparavanje tekuine
Faza - Analitikih metoda
fenomeni i predmeti se promatraju kao skup nezavisnih elemenata analiziranje rastavljanje na dijelove shvaanje pojave u cjelini uzrono posljedina povezanost
Faza - Sustavnih metoda promatranje svih predmeta i pojava kao SUSTAV SUSTAV je cjelina koja se ne moe rastaviti ovjek, gradski promet, raunalo dijelovi SUSTAVA se objanjavaju uzajamna interakcija i odnos ponaanje pojedinca razvoj razvojna funkcija
Razmatranje analitikih metoda
Deterministiki i stohastiki problemi Primjeri stohastikih fenomena
nailazak oblaka posljedica kia ishod bacanja kocke
Analitike metode poivaju na primjeni logike metode INDUKCIJEMetoda indukcije pretpostavlja zakljuivanje od posebnih k opim svojstvimapojave. Definicija izuavanog problema Rastavljanje na sastavne dijelove Razmatranje uzrono posljedinih odnosa meu dijelovima Stvaranje lanca uzrono posljedinih veza Objanjenje pojave rjeenje problema
Albert Einstein poetkom 20. stoljea postavlja Posebnu teoriju relativnosti. Uvodi SINERGIKI EFEKT
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
5/44
Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 5
SINERGIKI EFEKT osnovna funkcija svake jedinke je preivljavanje, a ona nije svojstvena niti
jednom dijelu te jedinke razmatranom zasebno poznato je da se svaki prut zasebno moe lako slomiti, ali povezani prutovi u
snop tee
Kauzalni i interaktivni odnos Svojstvo cjeline nazivamo je SUSTAVOM (sistemom) Interakcija meu dijelovima Sustavni (sistemski) pristup
Interakcija
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
6/44
Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 6
Sustavni (sistemski) pristup
SUSTAV (SISTEM)
Pojedini dijelovi sustava su elementi. Svaki ureeni skup od najmanje dva elementa. Broj elemenata mora biti konaan broj te svojom interakcijom ostvaruju
- jednostavnu ili
- sloenu funkcionalnu cjelinu. Sustav je dio vlastite okoline s kojom odrava stanovite veze:
- ulazne - izlazne.Sustav (sistem)
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
7/44
Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 7
Veze elemenata u sustavu su:
materijalne energetske informacijske
- Struktura sustava je skup veza u sustavu.Sustav je:
je skup objekata (svemir)je skup elemenata (molekula)je formalna shema s pomou koje su neki elementi pojave sreeni (kontni plan).Sustave dijelimo prema:
statinosti dinaminosti orijentiranosti cilju nepostojanje cilja mehaninosti organizminosti
VRSTE SUSTAVA SU:
stati
ki - dinami
ki teleoloki
mehaniki organizmiki apstraktni, konkretni, socijalni deterministiki stohastiki otvoreni - zatvoreniENTROPIJA
- je mjera organiziranosti, odnosno reda nereda u sustavu.- mjera sreenosti nesreenosti sistema
H(x) =-pi*log piPoprima vrijednost 0 Hlogn
Entropija= 0 stanje potpuno sreeno
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
8/44
Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 8
Entropija poprima maksimalnu vrijednost ako su sve vjerojatnosti jednake.
Primjer KOVANICA (pismo glava)
H(x) =-
0.5*log 0.5==-(log2 +log2)==-log2 -log2==-( log21- log22)== log21+ log22=1
Radi o binarnom broju i stanjima 0 i 1 govorimo o 1 bit-u informacija.
Jo neka pojanjenja entropije:
je mjera transparentnosti sustavaje mjera neizvjesnosti utvrivanja nastupa nekog budueg dogaajaje mjera neizvjesnosti predvianja ponaanja sustava u budunostije mjera koliine informacija potrebnih za upravljanje sustavom.NEKOLIKO OSNOVNIH POJMOVA
Sustavno (sistemsko) miljenje Kibernetika Opa teorija sustava
Sustavni (sistemski) pristup Sustavna (sistemska) analiza
Sustavno (sistemsko) miljenje
Promatranje svih pojava i predmeta kao sustav - interakcija s okolinom.
Kibernetika
Sustavno miljenje u podruju komunikacija, kontrole i upravljanja u sustavu.
Opa teorija sustava
Sustavno miljenje u vezi s problemima rasta i razvoja sustavaSustavni (sistemski) pristup
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
9/44
Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 9
Primjena spoznaja kibernetike i ope teorije sustava na rjeavanju problema uzdrutveni sustav (ekonomski).
Sustavna (sistemska) analiza
Aktivnost + postupci pri projektiranju i izgradnji Informacijskog sustava.to je kibernetika?
Nauka o upravljanju i odnosima u sustavu. Sadrava skup modela i metoda logikog razmiljanja. Cilj se ostvaruje na najpovoljniji nain.Kibernetika prouava:
proces rada i razvoja sustava komunikacije upravljanje tj. dinamiku sustava.Koriste se temeljne postavke
teorija komunikacija prijenos i dalje se razvijaju: teorija odluivanja odabir alternativa teorija povratne veze regulacija teorija sustava funkcioniranje sustava.
Teorija komunikacija prijenosa - dalje se subspecijalizira tako da se razvijaju:
teorija kodiranja teorija znakova (semiotika) teorija informacija.
Semiotika - semantikaje teorija koja prouava znakove i simbole.
SIGNALI su nosioci :
Poruka skup znakova Podatak skup poruka Informacija vrijedna novost.
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
10/44
Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 10
Razlikujemo signale:
1. prostorne (slova, brojke, mag.polje)2. vremenski (elektrini, akustiki)3. kombinirani (TV slika).Poruka skup znakova
Marin Student Informatike Veleuilita u Rijeci.
Podatak skup poruka
Marin je student. Marin studira u Rijeci. Marin studira informatiku.
Informacija vrijedna novost
Marin Marinac studira Informatiku na Veleuilitu u Rijeci.Marin Marinac treba poloiti sve ispite za upis druge godine studija.
U semantici vrijede pravila:
sintaktika formalni odnos znakova semantika odnos simbola i stvari sigmatska odnos znakova i pojmova pragmatska odnos simbola i korisnika.
Semantike jedinice podataka(logike jedinice podataka)
Znakovi (slova, brojka, specijalni znakovi) Pojmovi (raunalo, ekran) Segmenti (Prijenosno raunalo) Slogovi (Prijenosno raunalo u informatikom kabinetu) Datoteke (Osnovnih sredstava).
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
11/44
Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 11
Fizike jedinice podataka
bit byte ( osam bitova) blokFizike jedinice podataka slue za kodiranje podataka.
Teorija odluivanja odabir alternativa
Karakteristinim primjerima moguih naina donoenja odluka bave se:
teorija racionalnog odluivanja teorija intuitivnog odluivanja heuristika pomirenje gornjih.Teorija programiranja
- operacija obrade bavi se definiranjem naina sustavnog koritenja prikupljenih,odnosno postojeih informacija (znanja) u upravljanju sustavima, te obuhvaa:
teoriju algoritama teorija automata.
Teorija povratne veze regulacija sastoji se od:
tehniku teoriju povratnih veza socijalnu teorija povratnih veza.Teorija sustava funkcioniranje sustava.
Naziva se Opa teorija sustava kojom se nastoji istraiti i definirati opestrukture, dakle cjeline koje mogu ostvarivati neke zadane ciljeve.
Informatika
1950 ih godina pojava teorijski uobliene znanstvene discipline
LINFORMATIQUE = LINFORmation + LautoMATIQUE
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
12/44
Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 12
Informatika - se definira kao znanost oprikupljanjuobradipohranjivanju
prenoenju ikoritenjuinformacija uz pomo tehnikih ureaja u okviru INFORMACIJSKOGSUSTAVA.
Koraci u razvitku znanosti koji su doveli do razvitka informatike:
Jedan od ciljeva izuavanja informatike
RAD temeljna ljudska aktivnost POTREBE radom se zadovoljavaju ZADOVOLJAVANJE POTREBAPojedinca Drutva POSLOVANJE organizirani rad ljudiSustavi kojima treba upravljati: POSLOVNI SUBJEKTI DRUTVENE INSTITUCIJE
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
13/44
Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 13
Bitna komponenta upravljanja sustavima je razmjena INFORMACIJA odnosnoKOMUNIKACIJA, moju unutar poslovnih sustava podupire POSLOVNAINFORMATIKA.
Poslovna informatika je Informatika ranije definirana primijenjena uPOSLOVNOM OKRUENJU.
Informatiku djelatnost u poslovnom okruenju obavljaju etirikategorije zanimanja:
proizvoai informacija obraivai informacija raspaavai informacija djelatnici u informacijskoj infrastrukturi.
Trendovi razvoja poslovne informatike
U naelu pozitivni:
Ugradnja elemenata Informacijske tehnologije u sve vei broj ve postojeihproizvoda i usluga,
Razvijanje sve veeg broja proizvoda i usluga zasnovanih na primjenielemenata Informacijske tehnologije,
Jaanje utjecaja informacijskih tehnologija na promjenu tipa i kvalitetedrutvenih, proizvodnih i poslovnih odnosa, Prilagoavanje poslovne strategije, taktike i operative novim sve savrenijim
tipovima proizvoda i usluga Informacijske tehnologije, Snaenje utjecaja Informacijske tehnologije na poveanje vrsnoe poslovanja i
njegovih rezultata izraenih financijski (snienje trokova poslovanjaipoveanje profita),
Intenziviranje djelovanja na promjenu uloge menadmenta u poslovnimsustavima, poveanje vrsnoe odluka, jaanje kontrole i poveanje razineostvarenja planova.
U naelu negativni:
Poveani rizik od zloupotrebe informatike tehnologije, irenje kompjuterskog ili informacijskog kriminala, Slabljenje osobnih kontakata poveanje otuenost neverbalna komunikacija, Neopravdano jaanje moi (autokracije).
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
14/44
Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 14
SVAKA NOVA TEHNOLOGIJA I METODOLOGIJA RADA NOSE SASOBOM OPASNOSTI OD ZLOUPORABE.
Jo definicija informatike:je znanost koja se bavi informacijama u raunarskom sustavu,je znanost o prikupljanju, memoriranju, obradi i prikazivanju informacija,je znanost o informacijama, njihovom oblikovanju, prenoenju, registriranju,
obraivanju i koritenju, a razvija se posebno razvojem raunala.
Obiljeja informatikih dostignua
minijaturizacija mikroprocesori ip robotizacija stroj robot telematika telekomunikacije prijenos digitalizacija zapis slika glazba animacija.
Prijenos informacije:
Informacija
informacija je osobina podatka kojom se smanjuje neodreenost u sustavu, interdisciplinarna pojava, entropija je mjera neorganiziranosti informacija je mjera ostvarene
organiziranosti.
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
15/44
Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 15
Kvalitetu informacijeodreuje njezina:
objektivnost,sveobuhvatnost,
cjelovitost,dostupnost,aktualnost,pravodobnost,
ustaljenost,tonost,
pouzdanost,vrijednost,iskoristivost.
Razni pristupi definiranju pojma informacija:
komunikacijski pristup informacija smanjuje neizvjesnost na osnovukomunikacijskog procesa,
obavijest opi informacijski fenomen, informacija kao svojstvo materije, informacija kao znaenje, informacija kao dogaaj, informacija kao reducirana neizvjesnost, informacija kao znanstvena injenica, informacija kao struktura.
Relevantnost informacija
prepoznajemo kao potrebu, neophodnost, vanost,javlja se kao mjera djelotvornosti izmeu ishodita i odredita u
komunikacijskom procesu, kao mjera donoenja koristi primatelju (koju korist ja imam od toga).
Informacija kao resurs
Informacija je neiscrpan resurs.- Ostali resursi se troe ugljen, nafta.
Upotreba ne unitava sadraj informacije.- Ostali mogu nastupiti jednom smanjenje zaliha. Informacija podnosi istodobno mnotvo konzumenata.
- Na svim lokacijama neogranien broj korisnika. Tijekom koritenja ne smanjuje se vrijednost informacije.
- Je roba kao i sve druga. Uporabna vrijednost informacije poveava se njenom uporabom.
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
16/44
Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 16
- Porastom broja korisnika raste vrijednost informacije. Uporabom informacija ne troi se mnogo energije.
- Vremenom troak energije se smanjuje. Uporaba informacije ne djeluje tetno na okolinu.
- Ne zagauje okolinu. Ljudska sposobnost je jedino ogranienje u uporabi informacije.
- Ljudi trae nove informacije.
Informacijsko drutvo
Poljoprivredno drutvo do poetka 20. stoljea Industrijsko drutvo do 1953. Godine Informacijsko drutvo od 1954. Godine.
INFORMACIJSKO DRUTVO
Informacijsko drutvo zapoinje se stvarati u zemljama sa 50%stanovnitva koje se bavi Informatikim uslunim djelatnostima.
Najvanije osobine informacijskog drutva su: Znanstvena informacija postaje vladajuim izvorom privreivanja, Visoka tehnologija je materijalna osnova, Drutvena ekonomija vodi sve veoj decentralizaciji i dekolektivizaciji
privreivanja, Prilagodljiva organiziranost i laka primjenjivost svih oblika ivota,
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
17/44
Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 17
Naputanje jednolinosti tenja prema izvornosti i osobnoj istaknutosti, Zamah trinog privreivanja, Od upravljanja odluivanjem k participaciji i konsenzusu, Okruenje je neizvjesno, promjenjivo i neponovljivo, Zamah poduzetnitva bez skrbnitva i dravnih stega, Integracija prema materijalnim interesima.
Poslovi uz informaciju kao resurs postaju najvanije zanimanje dananjice.
U odnosu na razvijenost informatike i njenih djelatnosti razlikujemo trioblika zajednica:
INOVACIJSKO DRUTVO velika panja obrazovanju i znanosti informatika pismenost,
IMITATIVNO DRUTVO brzi dolazak do informacija transfertehnologije,
NEINVENTIVNO DRUTVO organizacijska kreativnost sputanabarijerama, blokadama i ogranienjima ideoloke, normativne,infrastrukturne, psiholoke i neke druge prirode.
Suvremeni tehnoloki razvoj donosi niz bitnih promjena:
Industrijski radnik pretvara se u upravljaa informacijama mnoge poslove obavljaju roboti svima su dostupne informacije mijenja se veza radnik- rukovoditelj uloga rada pomaknuta je od fizikog i rutinskog k obradi i koritenju
informacija novi odnos prema radu koji postaje zadovoljstvo. Informacijska privreda stvara nove poslove i otvara nova trita te ulazak u
nove poslove. Oblik poduzetnika se mijenja i on ima slijedee karakteristike:
1. sklonost ekonomskojavanturi
2. samopouzdanost3. snagu realizacije4. veliku energiju5. spremnost na rizik
Informacijska organizacija predstavlja najvii oblik primjenesustavnog inenjerstva u:
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
18/44
Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 18
dizajniranju upravljanja komunikacijama i kontroli u poslovnim sustavima.
Informacijska organizacija se temelji na: visokoj samodisciplini brzo donoenje odluka brzo reagiranje
velikoj fleksibilnosti znatnoj diverzifikaciji nepopustljivosti - disciplina.
Informacijska ekonomija je:
novo ekonomsko djelovanje viak vrijednosti iz nematerijalnog baza su nematerijalni resursi sve vei prihod izvan proizvodnje pomak od nacionalnog trita k svjetskom ( globalnom) mijenja se udio mase i energije u proizvodu:
1. automobil je laki 30%2. proizvodi sa sve manje dijelova3. proizvodi sve inteligentniji4. rad je sve produktivniji5. sve vie znanja6. manje mase vie informacija.
INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE
Tehnologija u irem smislu je: ukupnost znanja, metoda, tehnika isredstavakoja slue procesu rada, upravljanja i meusobnoj komunikaciji.
Tehnologijaje danas: intedisciplinarna znanost, transdisciplinarna znanost, teizuava i primjenjuje zakonitosti: postupaka, procesa, metoda itransformacija.
INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA OBUHVAA: automatizirane strojeve, strojeve temeljene na: mikroprocesorima i mikroraunalima.
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
19/44
Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 19
INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE
oznaavaju sredstva za obradu informacija, podrazumijevaju tehnologije koje se odnose na komunikacijske odnose
ljudi,
INFORMACIJSKIM TEHNOLOGIJAMA pripadaju svi proizvodi iprocesi kojima se: prikupljaju, prenose i iskoritavaju informacije.
Tu pored mikroelektronike pripadaju:- kompjutori- telekomunikacije
- roboti.
MODERNU INFORMACIJSKU TEHNOLOGIJU odlikuju osnovnekomponente:
- simboliki sustav,- hardver,
- softver i- konceptualni sustavi.
INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE bitno su vezane uz: elektroniku tehnologiju,raunarstvo i komunikacije.
Prema tome Informacijske tehnologije obuhvaaju:
raunala, programsku podrku,
komunikacije i podatke.
RAUNALO je sklop elektronikih elemenata povezanih u logiku cjelinu.
Raunala se klasificiraju prema:
namjeni, principu rada, arhitekturi,
organizaciji i kapacitetu.
Tendencije razvoja raunala su: minijaturizacija i distribuirana obrada.- 80-tih godina na stol dovedena procesna mo nekada velikih
raunala,
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
20/44
Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 20
- 90-tih Laptop i Notebook danas ispod kilograma teine velika mo i velika vanjska memorija,
- Vie nije potrebno ukljuenje na velika raunala pored teksta irada s tablicama mogu je rad sa:
1.Grafikom,2.Multimedijom,3.bazom podataka,
4.modelima sloenihprocesa.
- Najnoviji trend razvoja predstavlja mreno raunalo koje sadri samoprocesor i memoriju i softver za pregled gdje se to nalazi.
Koncept klijent posluitelj
povezivanje raunala s pomou raunalnih mrea s malog raunala klijenta trai se veliko raunalo posluitelj koji u
mrei posluuje veliki broj klijenata posluitelj sadri velike baze podataka posluitelj sadri velike programe koji zahtijevaju velike resurse posluitelj moe sadravati softvere da se ne instaliraju na malim
raunalima te se po potrebi kopiraju na klijenta.
PROGRAMSKA PODRKA - skup programa kao podrka rada i koritenjaraunala, tendencije u razvoju su:
stalna tenja razvoju netransakcijskih aplikacija sustav za potporu odluivanju sustavi temeljeni na znanju. oslanjanje programske podrke na distribuiranu obradu podataka, koritenje gotovog softvera, razvoj vlastitog softvera, slaganje modularnih programa.
Programska podrka temelji se na traenju:
optimalnog rjeenja modeliranju i simulacijama
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
21/44
Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 21
dinamikim sustavima ekspertnim sustavima neizrazitoj logici genetskim algoritmima.Novi trendovi razvoja programske podrke
Automatsko generiranje programa na temelju specifikacija problema,Grafiko suelje je postalo standard u 90-tim godinama, od Windowsa
do Visual basic-a, te je omoguilo:
1. intuitivan rad 2.jednostavan radZa razvoj programske podrke danas se koriste:
objektno orijentirane tehnologije (povezivanje funkcija i podataka), objektno orijentirana analiza i oblikovanje, objektno orijentirane baze podataka.Objektno orijentirana tehnologija
omoguava razvoj modula koji se mogu viestruko koristiti, Softver za razvoj WWW stranica, Softver za stvaranje dinamikih WWW stranica (aplikacija), Pojava programskog jezika JAVA razvoj raunarstva usmjerenog na
dokumente, JAVA omoguava izradu eljene funkcije na dokumentu grafiki
prikaz, tablica, promjena slike i slino, Elektronika pota,
Inteligentni agenti.KOMUNIKACIJE su jedno od podruja Informacijskih tehnologija s najbrim i
najdalekosenijim promjenama. Znaaj im je poeo primjenom Time Sharinga, a s pojavom
raunalnih mrea postale su kljune.
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
22/44
Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 22
Razvojem lokalnih i rairenih raunalnih mrea komunikacijskatehnologija postala je temelj distribuiranog raunarstva.
Slijedi razvoj globalnih raunalnih mrea Internet. Koritenje World Wide Web (WWW).PODACI Pored strukturiranih podataka sve vie se koriste nestrukturirani
podaci - grafika, fotografija, zvuk i video. Baze podataka baze znanja Skladita podataka U tehnici pretraivanja koristi se sve vie: otkrivanje znanja i
rudarenje podataka.
ORGANIZACIJA I INFORMACIJA
Moderno, efikasno upravljanje poslovnim sustavom podrano je:
informacijama, informacijskom tehnologijom njihov utjecaj je svakim danom sve vei.Informacijske tehnologije su osnovni oblici utjecaja na poslovnu politiku:
IT postaje sastavni dio proizvoda i usluga, IT se koristi za kreiranje novih proizvoda i usluga, IT iz temelja mijenja poslovne odnose: elektroniko kupovanje elektronski novac telekonferencija teledemokracija.Informacijske tehnologije poveavaju poslovnu efikasnost i efektivnost kroz:
brzinu rada, smanjenje trokova poslovanja, uinak,
sigurnost poslovanja, via znanja.
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
23/44
Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 23
Informacijske tehnologije su djelotvorne u definiranju poslovnih strategija:
bri dizajn strategije, redefiniranje djelatnosti,
kontrola povoenja, nove tehnologije definiranja.
Informacijske tehnologije su postale bitan resurs za rukovoenje:
informacija dominantan resurs, informacija precizan resurs,
vea dubina rukovoenja, odgovornost po dubini.
Moemo zakljuiti informacijske tehnologije:
mijenjaju konkurentne perspektive u trinim uvjetima u svim
granama, jednako tako one se mijenjaju, dramatino mijenjaju drutvo, trae od menadera matovito i kreativno gledanje na budunost
posebno na:1.strateke ciljeve,2.nove koncepte
racionalizacije,
3.unapreenje kvalitete.4.poslovnu uspjenost.
Informacijama se sluimo:
1.upravljajui,2.planirajui plasman robe,3.usmjeravajui razvoj,4.za formiranje i prikazivanje funkcioniranja organizacije,5.za aktiviranje povratnih veza,6.za reguliranje organizacije.
Istraujui organizaciju nezaobilazno dolazimo do pojma informacije, temoemozakljuiti da se organizacija se temelji na informacijama.Optimalne organizacije nema bez prave informacije.Organizacija na osnovi informacija temelji se na odgovornosti:
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
24/44
Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 24
1. tijek informacija od dolje prema gore,2.ponovi tijek od gore prema dolje,3. iz toga proizlazi povratna veza.
Informacijski procesi podrani Informacijskim tehnologijama imaju posebnuulogu u organizaciji i to kroz:
obradu informacija, nastanak informacija u proizvodnom procesu, regulaciju razvoja organizacije.
Primjenom IT u organizaciji smanjuje se broj neposrednih izvritelja.Dolazi do znatne decentralizacije razvoja i promjena u organizaciji.
VIRTUALNA ORGANIZACIJA
Zasniva se na: informacijskim i komunikacijskim tehnologijama.Ona je nehijerarhijska organizacija nezavisnih kompanija koje
samostalno odluujuo poslovanju a sa drugim kompanijama u mrei razmjenjuju: sirovine,
materijale, informacije, znanje,
tehnologiju,
istraivanje i razvoj, proizvode i usluge.
Virtualni ured
fiziki se ne radi u istom uredu, rad kod kue ( teleradnici ), organizacija telekonferencija.Virtualna organizacija se nezaustavno iri i zauzima sve znaajnije mjesto.Stvorena je ekspanzijom informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Virtualnomorganizacijom je zapoela nova era u novim organizacijskimkonceptima.
Virtualno poduzee je stvarnost. Postoje etiri primjera virtualnih organizacija:
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
25/44
Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 25
virtualni muzeji, virtualne knjinice,
virtualni gradovi i virtualno sveuilite.
POJAM SUSTAVA
Poimo od ope teorije sustava ona predstavlja odreeni skupmeusobno
svrsishodno povezanih naela, metoda i pristupa u izuavanju pojava,kretanja i
pravilnosti promjena u prirodi, tehnici, drutvu i ljudskom miljenju, te upovezanosti uzajamnosti i interaktivnosti svih odluujuih elemenata ili
svojstavaili dijelova koji ine neku cjelinu.
SUSTAVA ( ponovimo ) je skup dvaju ili vie elemenata povezanih vezamaodnosno elemenata koji se nalaze u meusobnoj interakciji okruenihokolinom s kojom imaju ulazne i izlazne veze.
SVAKI POSLOVNI SUSTAV OBILJEAVA SLIJEDEE:
Cilj - nastajanje, postojanje, funkcioniranje Funkcija - meusobna povezanost aktivnosti Struktura - svrsishodno povezivanje i ovisnost
elemenata Ulaz ( Input) - spoj sustava i okoline ulaz odreenih
resursa Izlaz (Output) - usmjeravanje produkata u okolinu Proces - prerada ulaznih u izlazne elemente Rezultat - odreena dostignua Pravila ponaanja - odvijanje procesa Informacija - osnovni uvjet uspjenog upravljanja
procesom Okolina - prostor oko sustava Stupanj ostvarivanja cilja - rezultat rada sustava.
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
26/44
Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 26
ELEMENTI SUSTAVA
aktivni - zavise o drugima i utjeu na druge elemente,- moraju imati jedan ulaz i jedan izlaz,
neaktivni - nemaju veze s drugima, neaktivni su, Lanac veza u sustavu povratna veza.
Sustav je cjelovita, svrsishodna tvorevina koja djeluje u interakciji sokolinom.
U teoriji sustava vrijede osnovna pravila:
Elementi sustava su povezani i ovisni. Elementi cjeline se promatraju kroz funkcionalnu cjelinu, a ne
posebno. Elementi sustava su u meusobnoj interakciji. Svaki sustav je interakcija s okolinom, iz nje crpi materiju, energiju i
informacije. Procesi i funkcije sustava izraavaju se kao pretvorba ulaznih u izlazne
veliine. Svaki sustav u kojeg se ne ulae energija i ne odrava se, te se ne
razvija, dolazi u rastuu entropiju. Putem povratnih veza sustavi osiguravaju postizanje cilja. Svaki je sustav hijerarhijski strukturiran kao dio nekog veeg sustava. Elementi sustava se kroz vrijeme diferenciraju i specijaliziraju za
svoje funkcije. Isto krajnje stanje mogue je postii na razliite naine i raznim
pravcima.
Sistem inenjerstvo jeusko povezano sa objanjenjem sustava i teorije sustava te se definira kao skupteorijskih i aplikativnih spoznaja, orijentiranih na: projektiranje, izgradnju i razvojsuvremenih organizacijskih sustava primjenom sustavnog miljenja.
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
27/44
Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 27
TEORIJA ORGANIZACIJE
Odluivanje u irem smislu proces donoenja odluka to obuhvaa stadij:formuliranja situacije, formuliranja problema, postavljanja zadatka,
vlastito rjeenje zadatka.Odluivanje u uem smislu izbor vlastitog ueg broja alternativa ili mnotvarazmatranih alternativa.
Prema tome moemo odluivanje smatrati misaonim voljnim procesom,svjesnim i slobodnim opredjeljenjem, za jedno ili vie moguih rjeenjakoja vode ostvarenju ciljeva koji se time ele postii.Odluivanje je ujedno proces integracije htjenja i volje sudionika uodluivanju i preuzimanju odgovornosti za donesene odluke.
Na razvoj teorije organizacije imaju utjecaj:
opa teorija sustava kibernetika i druge sustavne znanosti.Teorija organizacije se razvija kroz etiri faze:
Klasina teorija organizacije Neoklasina teorija organizacije Moderna organizacijska teorija Suvremena sustavna teorija organizacijeKlasina teorija organizacije
( Taylor, Fajol i dr.) Polazi od: Ljudi su produetak strojeva ufunkcionalnoj vezi s: kapacitetom, brzinom rada, izdrljivou i
karakterom izvrioca.Ova postavka je pridonijela racionalizaciji rada,Ukupni rad svrstan je u pojedine funkcije,Uspostavlja se hijerarhijska struktura organizacije i tabno funkcionalni odnosi.
Neoklasina teorija organizacije
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
28/44
Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 28
arite njenog interesa je individualno i grupno ponaanje ljudi uorganizaciji,Dolazi do pojave teorije meuljudskih odnosa (human relation), radi se o
reakciji na mehaniki pristup ovjeku i razvija se shvaanje o potrebipsiholoki motivirane specijalizacije, te se usvaja analitiki pristuporganizaciji (Elton i Mayo).
Moderna organizacijska teorija
Teite je na ispitivanju ljudskog ponaanja i organizacijskih struktura, tese u izuavanju i usavravanju organizacije koriste se kvantitativnemetode i modeli organizacije i zapoinje primjena operacijskih
istraivanja (Weber, Bernard, Simon).
Suvremena sustavna teorija organizacije
Uoava se sloenost organizacije kao sustava, te tijesna povezanostsustava i okoline, a organizacija se tretira kao komunikacijska mrea (pojedinac skupina, razmjena informacija), te skup aktivnostitransformacije ulazne u izlaznu veliinu,Organizacija se promatra kao socijalni sustav s drutvenim zadacima, te
kao skladan odnos strukture i funkcija.Suvremena sustavna teorija organizacije je primjenjiva na sveorganizacijske sustave.
UPRAVLJANJE
je voenje poslova i organiziranje procesa rada, te odnos prema stvarima,usmjeravanje, odreivanje i donoenje odluka koje utjeu na funkcioniranjesustava.
Kibernetika - upravljanje
N. Winer tvorac kibernetike upravljanje odreuje u smislu slanja iprimanja poruka izmeu:
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
29/44
Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 29
ovjeka i ovjeka,stroja i stroja,
ovjeka i stroja.
Upravljanje poduzeima, u drutvu i sustavima.
Upravljanje se istie kao: samo adaptirajui sustav, samoorganizirajuisustav,samoupravljajui sustav.
Odluivanje - upravljanje ovisno o odluivanju razlikujemo:
centralistiko upravljanje decentralistiko upravljanje.Tri vrste odluka odnosno nivoa odluivanja:
strateke - strateko taktike - taktiko operativne - operativnoOdluivanje informacija
Tri vrste informacija: strateke taktike operativne.
Neobino je vaan timski rad za pripremu informacija i njihovu uspjenuprimjenu na organizaciju, posebno je to znaajno za stratekeinformacije.
Elementi u upravljanju sa stajalita funkcije i procesa istiu se elementi uupravljanju:
informacije odluivanje planiranje organiziranje izvravanje kontroliranjeZnaenje u upravljanju Kada se istie vremensko znaenje u upravljanjuonda imamo izraze:
kratkorono operativno
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
30/44
Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 30
srednjorono taktiko dugorono strateko.
Upravljanje se ne moe svesti samo na donoenje odluka iako je
odluivanje jedno od njegovih bitnih svojstava.
Upravljanje obuhvaa:
pripremanje odluka, proces odluivanja, donoenje odluke,
kontrolu izvrenja odluke, korigiranje odluke, ocjenu efikasnosti odluke.
U upravljanje u najirem smislu ulazi RUKOVOENJE -
POSLOVOENJE.
Polazei od znaajki sustava CILJ SADRAJ STRUKTURA
U pogledu upravljanja formirane su dvije koncepcije:
determinizma i samoorganiziranja.
Polazei od potreba upravljanja i odluivanja te teorije odluivanjanametnula sePotreba izgradnje informacijskih sustava.
INFORMACIJSKI SUSTAV
Svaki sustav sa svojom okolicom razmjenjuje informacije tj. Odravainformacijske veze.
Obzirom na ulazne i izlazne veze razlikujemo tri vrste sustava.
INFORMACIJSKI SUSTAV - VRSTE
1. informirani sustavi2. informirajui sustavi
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
31/44
Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 31
3. informacijski sustavi.INFORMIRANI SUSTAVI
U inf > 0 ; I inf = 0
sustavi s ovakvim karakteristikama su informacijski pasivni,
INFORMIRAJUI SUSTAVI
U inf = 0 ; I inf > 0
sustavi s ovakvim karakteristikama su informacijski aktivni,INFORMACIJSKI SUSTAVI.
U inf > 0 ; I inf > 0
sustavi koji odravaju i ulazne i izlazne informacijske veze,
Inaice Informacijskih sustava:
Kako su informacijske veze (komunikacija) bitan imbenik upravljanjasustavom
razlikujemo tri inaice Informacijskih sustava:
upravljani informacijski sustav neutralni informacijski sustav upravljaki informacijski sustav
UPRAVLJANI INFORMACIJSKI SUSTAV
U inf > I inf > 0 Podreen okolici u upravljakom smislu.
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
32/44
Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 32
NEUTRALNI INFORMACIJSKI SUSTAV
U inf = I inf > 0
Informacijske veze ulaza i izlaza s okolinom su potpuno jednake.
UPRAVLJAKI INFORMACIJSKI SUSTAV
0 < U inf < I inf
Izlazne informacije nadmauju ulazne. Ostvaruje se informacijskisinergiki efekt.
U poslovnoj informatici od posebnog je interesa ovaj sustav ( UIS ),sastoji se od:
materijalno tehnike komponente, ( HARDWARE ) nematerijalne komponente, ( SOFTWARE ) ljudske komponente, ( LIFEWARE ) prijenosne komponente, ( NETWARE ) organizacijske komponente, ( ORGWARE ).
Komponente Informacijskog sustava
Kvaliteta Upravljaki informacijski sustav
Mreom interakcija komponenti ( UIS) ostvaruje se sinergiki efekt u
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
33/44
Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 33
sustavu. do 1960-tih godina u razvoju IS bio je dominantan hardver. Smatralo
se da kvaliteta zavisi iskljuivo od strojeva i opreme. nakon 1970-tih godina dominantnost se seli u sferu softvera
raunarskih programa. Ni ovo nije dalo zadovoljavajue rezultate stoga rei, prema: Richardu Nolanu kvaliteta UIS jednaka je kvaliteti njegove
najloije komponente.
Kvaliteta Upravljaki informacijski sustav
Temeljna naela upravljanja kvalitetom UIS-a:
Razviti metodiku mjerenja, Utvrditi mjerila (pokazatelje), Nain izvoenja opih pokazatelja, Ulagati u najloije komponente.
Politiku praenja vrsnoe UIS treba i provesti. Posebno treba ulagati upoveanje ope razine informacijske pismenosti.
Poslovni Informacijski sustav
Informacijska tehnologija nije i ne smije biti sama sebi svrha tj.
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
34/44
Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 34
Informatika mora biti servis menedmenta. PIS mora zadovoljiti trirazine:
1.Vrhunsko vodstvo2.Srednje izvrno vodstvo3.Operativno vodstvoHijerarhija upravljanja
Vremenski horizont odluivanja vezan je uz menedment i o tome ovisikvaliteta
upravljanja tj. znaaj informacija.
Hijerarhija upravljanja
Menedment i vremenski horizont odluivanja
Informacijska podloga za donoenje odluka
Kvalitetna informacija Potrebna koliina informacija Informacija u pravo vrijeme.
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
35/44
Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 35
Svojstva svake informacije su: Vrsnoa (kvaliteta) informacija mora svojomkvalitetom zadovoljiti potrebe korisnika. Koliina (kvantiteta):
Vie vodstvo sintetike informacijeSrednje vodstvo agregirane informacijeNie vodstva analitike informacije.
Vrijednost u vremenu podruje prognoziranja, podruje stvarnogvremena,podruje zastarijevanja.Svojstva svake informacije su:
Suvremeni menedment zahtjeva informacije u podruju prognoziranja iu podruju
stvarnog vremena kada su odluke sigurnije.
Funkcija vrijednosti informacije u vremenu
Poslovni informacijski sustav mora zadovoljiti: potrebe menedmenta za vrhunsko vodstva za srednje vodstvo
za nie vodstvo
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
36/44
Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 36
Informacije za vrhunsko vodstva
zahtjev koncentracije znanja razinu sustava za potporu odluivanju treba dati odgovore na pitanje: to uiniti treba primijeniti
-ekspertne sustave -simulacijske modele.
Informacije za srednje vodstvo izvrni informacijski sustav metodoloka znanja kako neto uiniti
Informacije za nie vodstvo
transakcijski sustav faktografsko znanje pomou ega neto ostvariti.Menedment i PIS
Poslovni upravljaki informacijski sustav mora odraavati funkcionalni ustrojstvarnog sustava. Obzirom na tipove poslovanja i sustav e se razlikovati po
unutarnjoj logici.Svaki poslovni upravljaki informacijski sustav sastoji se odstanovitog broja informacijskih podsustava.
Informacijski podsustava PIS-a planiranja i analize poslovanja, upravljanja trajnim proizvodnim dobrima,
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
37/44
Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 37
upravljanja ljudskim resursima, upravljanja financijama, nabave materijala i sirovina, proizvodnje, prodaje proizvoda i usluga, raunovodstva, istraivanja i razvoja.
Model Poslovnog UIS Model ekvipotentnih podsustava
Ralamba izvrnog sustava nabave
Razvijanje Poslovnog UIS - metode pretvorbe logikog modela u stvarni sustav:
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
38/44
Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 38
Metoda sustavne analize Metoda raunalstva krajnjeg korisnikaMetoda sustavne analize polazi od koncepta ivotnog ciklusa sustava
faza nastajanjasustava,(inicijalizacije)
faza rasta sustava,(ekspanzije)
faza sazrijevanjasustava,(konsolidacije)
faza zrelosti sustava
Krivulja ivotnog ciklusa sustava
Koraci u postupku sustavne analize
utvrivanje informacijskih potreba korisnika, analiza postojeeg informacijskog sustava, definiranje zahtjeva to se postavlja pred novi sustav, oblikovanje novog sustava, uspostavljanje novog sustava, testiranje novog sustava,
implementacija (uvoenje u rad) novog sustava, eksploatacija i odravanje novog sustava, post implementacijska revizija, donoenje odluke o iniciranju novog ivotnog ciklusa sustava.
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
39/44
Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 39
Postupak sustavne analize
Metoda raunalstva krajnjeg korisnika
Ukljuuje aktivno one kojima je potreban Informacijski sustav, tj.izgrauju ga korisnici,
Koristi razvojne alate, Izrada protu tipova.
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
40/44
Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 40
Raunalstvo krajnjeg korisnika
Osnovne karakteristike metode protutipa: koritenje postojeih modela, preoblikovanje i novo oblikovanje, postupno razvijanje novih elemenata, svojstava i funkcija sustava, uporaba integracijskog modela. Primjenjuje se ponavljajui postupak.
Mehanizmi verifikacije i korekcije dizajna protu tipa su:1. korisnika revizija, 2. analizator sustava.
Metoda protu tipa
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
41/44
Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 41
Smjernice za izradu protu tipa :
ukljuenje aktivno i djelotvorno korisnika, izrada veeg broja verzija, koritenje vie razvojnih alata, nastojanje pretvorbe protu tipa u ivi sustav, tenja k modularnom ustrojavanju sustava.
EKSPERTNI SUSTAVI
Predstavljaju oblik primjene umjetne inteligencije u poslovnom sustavu.Osnovna im je svrha zamjena strunjaka u nekom podruju rada.
Prednosti ekspertnih sustava nad pojedincima su slijedee:
integriraju znanje potencijalno velikog broja strunjaka, jednom kad su izgraeni ne grijee, raspoloivi su uvijek i bez ogranienja, ljudi strunjaci su razmjerno rijetki, a sustavi se mogu lako
reproducirati, zadravaju razinu subjektivnosti, mogu djelovati i u opasnim uvjetima.Ekspertni sustavi zasnovani su na pravilima:
ako neto onda neto(IF .....THEN.....)
ako neto, onda neto, inae neto drugo(IF....THEN....ELSE)
sastoje se od slijedeih dijelova:
korisniko suelje stroj za zakljuivanje
baza znanja baza podataka.
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
42/44
Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 42
Ustroj ekspertnog sustava
Korisniko suelje ES
- mora biti oblikovano tako da omoguuje komuniciranjekorisnika s ekspertnim sustavom, prema potrebama, eljamapreferencijama.
Stroj za zakljuivanje ES
- programski proizvod za traenje, pronalaenje rjeenja ipostavljenogproblema.
Baza znanja ES
- skup pravila odluivanja pri rjeavanju nekog problema.1. formalno znanje2.osnovna miljenja, sudovi i procjene strunjaka3.heuristika znanja.
Baza znanja je element umjetne inteligencije.
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
43/44
Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 43
Baza podataka ES
- relevantno injenino znanje pohranjeno u memoriji sustavaorganizirano
na uobiajeni nain.Pozitivna obiljeja ekspertnog sustava su:
rjeavaju vrlo sloene probleme kao i ljudi funkcioniraju u naelu heuristiki komuniciraju s ljudima na razne naine objanjavaju korisniku pitanja provjeravaju i verificiraju vlastite zakljuke mogu konvertirati opis.Negativna obiljeja ekspertnog sustava su:
obuhvaaju ipak uske segmente znanja ne mogu razmiljati ne procjenjuju znaenje ne zakljuuju intuicijom
ne izvlae analogije ne ue na osnovu iskustva.Broj ekspertnih sustava
U ekspertnim sustavima mora biti ugraeno sve relevantno i dostupnoope znanje, a takoer i privatno znanje strunjaka.
Po procjeni danas je u upotrebi oko 3500 ekspertnih sustava
namijenjenih potpori odluivanja u razliitim ljudskim djelatnostima.ES mogu se primijeniti u:
proizvodnji financijskom poslovanju upravljanju ljudskim resursima
raunovodstvu i reviziji marketingu razvoju informacijskih sustava
5/13/2018 Osnove informatike - skripta
44/44
Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 44
ES primjena u budunosti:
neposredne analitike metode neposredne transakcijske
obrade
neizrazita logika strojno uenje neuralne mree i drugo.
Potreba za ES
Zamjena strunjaka Izbjegavanje rizinih podruja za ljude Brzi razvoj Brzo rjeavanje problema Donoenje prilono istih rjeenja Aktivno istraivanje.