Mr. sc. Ivan Mrakovi FILOZOFSKI FAKULTET RIJEKA Odsjek za Politehniku

S K R I P T A

O S N O V E

I N F O R M A T I K E

Rijeka, lipanj 2004. godine

S A D R A J1. INFORMATIKA ..................................................................................... stranica 3

- pojam, podruje i predmet izuavanja - nova zanimanja - informatiko doba 2. OSNOVE TEORIJE INFORMACIJA 3. OBRADA DOKUMENATA - nosioci podataka ............................................... 5 6

................................................................

4. DIGITALNA RAUNALA ................................................................. - pojam i arhitektura - povjesni razvoj - memorije raunala - matematika osnovica rada 5. ULAZNO - IZLAZNE JEDINICE ......................................................

11

32 32

6. SOFTWER RAUNALA ..................................................................... - upravljaki, aritmetiki i logiki dio raunala - programski jezici - usluni i aplikacijski programi 7. NAINI ORGANIZACIJE I OBRADE PODATAKA - datoteke podataka - baze podataka - informacijski sustavi 8. PC ( PERSONAL COMPUTER ) - povjesni razvoj i arhitektura ...................

39

.....................................................

76

9. WINDOWS OKRUENJE ................................................................... - elementi i tehnike rada - MS OFFICE, izbornici, alati i programi 10. TEXT PROCESORI ............................................................................ .....................

78

82 85

11. OSTALE APLIKACIJE I PROGRAMI NA PC - u - NT Explorer, Excel, Access, Outlook - rad sa disketama, ZIP, CD, DVD - Internet 12. OSNOVE PROGRAMIRANJA - pojam, algoritam - dijagram tijeka - programski jezik BASIC

..........................................................

85

2

1. INFORMATIKA Pojam . kako ljudi meusobno komuniciraju? - gestama - govorom - pismom - tehnikim pomagalima ... . komuniciranjem su ljudi svoje poglede na realni svijet i zbivanja u njemu formulirali kao modele - sustave, . Sustav: Teorija sustava - nova grana znanosti koja se poela razvijati u okviru Kibernetike, a zaetnikom se smatra ameriki biolog Ludwig von Bertalanffy, koji je 1937.g. prvi put objavio ideju o potrebi stvaranja jedne ope teorije koja bi vrijedila za sve sustave, . postavka: stvarnost ili djelovi stvarnosti oko nas, odnosno realni svijet oko nas, . realno: naa slika o stvarnosti ili realnom svijetu oko nas, koja se stalno mjenja, . definicija: Sustav je skup pojava (komponenata) povezanih po odreenoj koncepciji koja predstavlja zaokruenu, relativno nezavisnu, cjelinu, . Informacija: povratnom spregom mjenja nae sustave pogleda na svijet, odnosno nau sliku o njemu, . definicija: Informacija je kvalitativni faktor koji odreuje poziciju nekoga sustava i utjecaj koji taj sustav ima na neki drugi sustav, . Kibernetika: prouava osnove transformacije informacija u dinamikim sustavima - otac Norbert Wiener (1948.), . definicija: Kibernetika je znanost koja prouava procese prerade, predaje, prijenosa i primitka informacije u svim dinamikim sustavima, . Informatika: naziv od 1962. u Francuskoj i Americi, francuski "iformatique" je kovanica rijei "information" i "automatique", a engleski od kovanice "automatic data processing" (autom. obrada podataka) i "computer sience" (nauka o kompjuterima - raunalima) . definicija: Informatika je znanost sustavnog i efikasnog obraivanja, osobito uz pomo automata - informacija kao medija ljudskoga znanja i medija za komuniciranje u podruju tehnike, ekonomije i drutvenih znanosti. Podruje izuavanja . osim spomenutih teorija obuhvaa: Lingvistiku, Elektroniku, Elektrotehniku, Matematiku, Psihologiju, Komunikacije, itd. (zadire u sve pore ljudske znanosti), . univerzalni informatiar ne postoji, . smjerovi: uporaba gotovih rjeenja (svi), izrada rjeenja (analitiari, programeri, sistem - programeri, administratori baza podataka, operateri), ostali (ininjeri telekomunikacija, tehniari, proizvoai raunalske opreme, nastavnici, prodavai). Predmet izuavanja odnosno bavljenja . to bre i tonije dolaenje do eljene informacije (shema 1.1 nivoi), . obuka za sve smjerove, . sigurnost i arhiviranje (uvanje) podataka, 3

. prijenos podataka na daljinu, . razvoj novih mogunosti, . uiniti ovjeku ivot jednostavnijim i lijepim.

POTREBE ZA INFORMACIJAMA PREMA NIVOIMA 1. Strateki 2. Taktiki 3. Operativni rukovodioci voditelji poslova izvrioci to kako uradi

Kontrola procesa obradeCILJ EVI

to

PLAN OVI

UPRAV LJANJE

MJERENJE USPJENO STI

kako

IZVR ENJE

uradi

SHEMA 1.1

4

2.

OSNOVE TEORIJE INFORMACIJA . Osnove Teorije informacija postavio je Claude Shannon 1948. g. u knjizi "Matematika teorija komunikacija", . u poetnoj fazi bila je orjentirana komunikacijskim problemima - i to kao teoretska osnova predaje informacija, . informacije se prenose unutar nekoga sustava pomou odreenih " signala " (gestikulacija, govor, Morseovi znaci, binarni kod, sinusoida itd), . signali u sebi sadre odreenu koliinu informacija koja koliina pri prijemu izaziva odreene reakcije, . koliina informacije ovisi o sustavu koji je prima, a mjeri se statistikim vrijednostima i vjerojatnosti, . Teorija informacija se razvija u dva smjera: matematiki i primjenjeni . Telekomunikacijska mrea je skup izvora i prijemnika informacija koji se povezuju prijemnim kanalima i tehnikim ureajima radi omoguavanja komutacije kanala i upravljanje njima, . osnovni zadatak komunikacijskoga sustava je: efektivni prijenos raznih vijesti od jednoga objekta ili uesnika do drugoga, i to to vei broj tonih podataka u zadanome vremenu, . razvojni put prijenosa informacija izgledao bi: - prijenos od ovjeka do ovjeka gestikulacijama, - razvoj govora, - razvoj pisma (biljeenje dogaaja), - razvoj tiskarstva (ulaz pisanih informacija u svaku kuu), - razvoj dojavne tehnike (danas razliiti mediji), . komunikacije mogu biti: - jednosmjerne (prijenos obavijesti) - Simplex veza, - obosmjerne - Duplex veza (Half ili Full duplex), . da bi informacije mogle biti prenijete trebaju biti kodirane : diskretne informacije su predstavljene nizovima sastavljenim od konanoga broja elementarnih simbola, kontinuirane informacije su predstavljene vremenskim funkcijama koje poprimaju neprekinuti niz vrijednosti, koderi i dekoderi informacija slue za transformaciju informacije u signal i obrnuto, . sadraj informacije je jednak broju binarnih znakova koji je u prosjeku potreban da se predstavi bilo kakva vijest iji nastup nije bio ranije odreen, . faktori koji odreuju realizaciju optimalnih komunikacijskih sustava su slijedei : struktura mree (unajmljena, komutirana, lokalna), karakteristika vijesti (superponiranje - potvrda), karakteristika signala (kontrola), tehniki uvjeti komponenata sustava prijenosa (um), . po Shannonu je maksimalni kapacitet komunikacijskoga kanala: Kmax = Wt log2 (1 + P / N) 5

to je najvea koliina informacija (Kmax) koja se moe prenijeti u vremenu "t", pojasnom irinom "W", uz um odreene jaine "N" i jaine signala "P", . Entropija je kvalitativna mjera neodreenosti neke vijesti prije nego je primljena, odnosno to je iznos informacija koji se mora u prosjeku utroiti da bi se upoznala bilo koja vijest iz skupa "x", a oznaava se sa H(x), . mjerna jedinica entropija se koristi kao : - mjera valjanosti konstrukcije sustava (novi sustav je bolji kada je entropija manja), - mjera za prosuivanje funkcioniranja sustava (sustav s velikom entropijom vrlo je stabilan i teko ga je reorganizirati), - poveanjem stupnja determiniranosti veza meu elementima i okolinom, smanjenjem broja veza i broja elemenata - entropija se smanjuje (sustav je bolji), . znai da e entropija imati maksimalnu vrijednost kada budu svi dogaaji , unutar jednoga sustava, jednako vjerojatni (max. = 1), . Redundancija (zalihost) smeta prijenosu podataka jer se isti znakovi vie puta prenose, ali pomae tonosti prijenosa, . kapacitet izvora informacija se iskazuje bitom u sekundi (bit/sec) ili bodom, dok je gustoa zapisa - bajtovi po inu (BPI), . ovjek moe u prosjeku svijesno preraditi 25 bitova informacija u sekundi, . zapamena tablica mnoenja zauzima oko 1.500 bitova memorije, . brzine rada ovjekove memorije kod nekih radnji: - itanje 18 - 45 bit/sec, - raunanje 12 bit/sec, - sviranje 23 bit/sec, - rad na pisaem stroju 16 bit/sec, . bit (Binary Digit) je najmanji dio memorije i moe biti "1" i "0", . bajt ini 8 (23) bitova - moe memorirati jedan znak, . kilobajt (Kb) sadri 1024 (210) bajtova, . megabajt (Mb) sadri 1024 (210) kilobajta, . gigabajt (Gb) sadri 1024 (210) megabajti, . pentabajt (Pb) sadri 1024 (210) gigabajti.

3.

OBRADA DOKUMENATA Uvod . u postindustrijsko doba sve je manja uloga pojedinca, . samo odravanje i dodatni nadzor, ostalo rade automati, . sve vie ljudi seli u tercijalne djelatnosti, . kolovanje za sve sloeniju tehnologiju, . sve je usmjereno na prikupljanje informacije kojih najvie ima u pisanim dokumentima, . problem kako nai informaciju koja nam je potrebna (u tako velikom fondu pisanoga materijala koji se stalno poveava), . ovdje moe pomoi samo Informatika, 6

. prvi asopis 1665. godine u Engleskoj (izdalo Kraljevsko filozofsko drutvo), . danas ima u svijetu oko milijun razliitih publikacija, . svakih 10 godina podvostruuju se , a one od prije 10 godina zastarjevaju (osim matematikih i jo nekih), . znanstveni radnici danas u svijetu meusobno surauju putem dopisivanja, simpozija, e-maila ili Interneta (za sve to je potrebno dobro poznavanje nekoga od svjetskih jezika), . na projektima rade timovi razliitih profila strunjaka, . to sve pokazuje potrebe za dobro organiziranom slubom informacija (informatiari i mree centara za znanstvene i tehnike informacije), . za to slue biblioteke (opa, specijalna i tehnika) i dokumentacijski centri (upuuju na izvor informacije - svaka drava ima barem jedan), . jedan od dokumentacijskih centara je i Referalni centar pri sveuilitu u Zagrebu, a jedan od osnivaa je B.Teak koji je standardizirao kruni tijek informacija i nazvao ga: E - T - Ak - S - A E T Ak S A emisija (stvaralac i publiciranje), transmisija do odgovarajueg mjesta, akumulacija (biblioteke i dokumentacijski centri), selekcija, apsorpcija - uporaba informacije.

Nosioci informacija . publikacije (primarne, sekundarne, tercijalne), . mikroforme (mikrofilm i mikrofi) : - ureaji: COM, kamere, razvijai, kontroleri, itai, kopirke itd., . dokumenti (osobna iskaznica, putovnica, vozaka dozvola itd), . magnetske memorije (vrpce, diskovi, kazete, diskete, CD, DVD) : - vrpce se kreu 5 m/sec, 300 zn/cm, imaju IRG, - diskovi se itaju brzinom od 1 milion zn/sec, - diskete 3,5 ina, kapacitet 1,44 Mb, - CD - prijenos oko 60 Kb/sec, kapacitet 650 Mb, - DVD - kapacitet do 17 Gb, - USB diskovi - kapaciteta do 1 GB. Sreivanje nosilaca informacija . shema 3.1 na iduoj stranici, . datoteka (File) - direktorij - zbirka podataka, . u bibliotekama je metoda pronalaenja putem kartica a moe i direktno raunalom, . analiza dokumenta - jo ne postoji automatska (zbog cijene) : - komercijalni dokumenti se unitavaju nakon roka, - KWIC indeksi (Key - Word in Contex), - analizom se dolazi do klasifikacije koja treba omoguiti vrlo brzo pronalaenje potrebne informacije.

7

kupnja

poklon

razmjena

obvezatni primjerci

fond dokumenata

selekcija

analiza

transformacija

izrada indeksa

kodiranje izrada baze traenja SHEMA 3.1 mikroforme

datoteka

8

. hijerarhijska klasifikacija (pojam unutar ireg pojma) . A analogna raunala .. R elektronika raunala a ... E elektroniki ureaji

. UDK klasifikacija (kod nas se upotrebljava) - Univerzalna Decimalna Klasifikacija - osnov je podjela na klase i podklase: 0 - openito 1 - filozofija, psihologija, etika 2 - religija, ateizam itd... . relevacija - dokumenti koji su pronaeni nekom od metoda klasifikacije R = r / m * 100 R - relevacija u postocima r - pravi dokumanat koji je traen m - masa dokumenata ukljuena u traenje Ova formula slui za ocjenu djelotvornosti klasifikacijskoga sustava.

9

A B A K U SZA RAUNANJE DO 1.000.000

500.000

100.000

50.000

10.000

5.000

1.000

500

100

50

10

5

1

Prikazan je broj 748.629

10

4.

DIGITALNA RAUNALA Pojam i arhitektura . sustav elektronikih sklopova, koji na temelju ulaznih podataka, pomou unaprijed definiranoga programa, daje traene izlazne podatke, a cijeli rad se odvija na osnovu brojki (digit), . na slijedeoj shemi (4.1) dat je osnovni prikaz raunala,

INPUT

CPU

OUTPUT

Shema 4.1TELEKOMUNIKACIJE EXTERNE MEMORIJE

Osnovna shema raunala. ulazne jedinice (INPUT) : diskete, kazete, vrpce, diskovi, CD-ovi, DVD-ovi, razliiti itai, skeneri, digitalne kamere, ekran s tipkovnicom, itd., . centralna jedinica (CPU - Central Procesor Unit): upravljaka jedinica, glavna memorija (virtuelna), aritmetika i logika, . izlazne jedinice (OUTPUT) : sve ulazne osim itaa, skenera i digitalne kamere, plus razliite vrste tampaa, te COM ureaj, . programi : upravljaki i radni, . programski jezici: simboliki (source deck), strojni (object deck), prevodioci (compileri), . naini rada : centralizirana i distribuirana obrada, rad u LAN-u, vieprocesorski rad, real-time rad, on-line i off-line rad, multiprograming, time-sharing rad, itd. Povjesni razvoj elektronikih raunala . pretee elektronikih raunala su Abakus strana 9 (jo se i danas moe vidjeti u uporabi na dalekom istoku) i Logaritmar ili logaritamsko raunalo (popularno zvan iber), . razvoj se prati kroz generacije, kojih je karakteristika materijal od kojega su konstruirani, . prvo raunalo konstruirao je profesor Eckert (Pensyilvania) s nazivom ENIAC (Electronic Numerical Intergrator And Calculator) 1946. godine, a bilo je sastavljeno od 18.000 vakumskih katodnih cijevi i releja. 0. generacija - karakterizira je izgradnja raunala uz pomo mehanikih kontakata, releja i vakumskih cijevi, a rauna se negdje do 1953. godine. 1. generacija - razvoj feritnih jezgri i elektronskih cijevi - prva raunala su UNIVAC (Universal Automatic Computer) 1951. IBM -705 (International Business Machine) 1954. i Mark I (raena za ameriku vojsku - rauna se da je to najvee raunalo do sada) 11

karakteristike: dosta se griju, velikoga su gabarita, programiranje u assembleru traje negdje do 1960. godine. 2. generacija - tranzistori (poluvodika tehnika) - raunala orjentirana poslovnim primjenama poznata RCA 501, IBM 7070 - 1400 - 1600 i 7090, Honeywell 800, Burroughs B500, CDC 160, General Electric GE200 itd.- vii programski jezici, manja, bra, vie panje ulazno/izlaznim jedinicama - do 1970. 3. generacija - integrirani krugovi (Integrated Circuits - IC) SSI (Small Scale Integration) poznati: IBM serija 360, RCA Spectar 70, Honeywell 200, GE serija 600 itd. pad cijena , bri , ROM memorije , modularne memorije , multipleksori, multiprogramiranje, real-time - do cca 1978. - 80. godine. 4. generacija - intg. krugovi (MSI i LSI-Medium i Large Scale Integration) - poznati: IBM 370, svi ostali se prilagoavaju, napredak softwera (naplaivanje), modularna mini raunala (IBM serija 1, DEC - Digital Equipment Corporation, PDP Programmed Data Processor), poetak PC-a i mikroprocesora, baze podataka, real - time, telekomunikacije - do 1985. g. 5. generacija - krugovi vee integracije (GSI - Grand Scale Integration) - porast proizvodnje raunala posebno PC-a - dalji razvoj softwera osobito baza podataka te rukovanje s njima, a posebno softwera za PC-e (Microsoft) - razvoj svih komunikacijskih komponenti (Internet) - do 1990. g. 6. generacija -integrirani krugovi ELSI (Exstra Large..) i VLSI (Virtual Large..)sa preko500.000 aktivnih elemenata po jednom kristalu (chip-u) - opto elektronika (optika obrada podataka)- laserska tehnika - razvoj novih externih memorija za PC-e, dalji razvoj softwerskih produkata (sve skuplji) kao i telekomunikacijske tehnike, te veliki napredak robotizacije u proizvodnji osobito automobila - traje do cca 1995.g. 7. generacija -integr.krugovi VELSI (Virtual Extra Large..)- nekoliko miliona aktivnih elemenata po jednome kristalu - visoki razvoj opto elektronike - dalji razvoj laserske tehnike kod externih memorija (DVD) - razvoj baza podataka te pretraivanje istih putem Interneta - rad na expertnim sistemima, te poeci rada na direktnom pristupu ovjeka raunalu, to znai bez programiranja - to e, pretpostavlja se, biti osnovne karakteristike 8. generacije raunala - znai da je ova (7.) generacija raunala u tijeku. . generacije raunala se ne mogu tono po godinama definirati emu pridonose i svijetske firme proizvoai opreme Memorije raunala . memorija je svaki ureaj koji omoguuje ubiljeavanje i opetovano itanje upamenih informacija, bez obzira na njihov sadraj, . gledajui odnos prema raunalu djele se na off-line (prije se moraju postaviti), on-line (u direktnom su dostupu) i near - line (nisu u direktnom dostupu ali ih sustav automatski pronalazi) , gdje je potrebno odreeno vrijeme fizikoga umetanja i pokretanja ureaja, . u odnosu na nain memoriranja podataka djele se na magnetske , optike i magnetsko - optike,

12

. u odnosu na trajnost memoriranja : RAM (Read Assess Memory), ROM (Read only Memory), PROM (Programable ROM), EPROM (Erasable PROM), . RAM gubi podatke pri iskljuenju struje - radna mem., a ROM zadrava - trajna mem. Magnetske memorije . prema nainu koritenja dije se u dvije osnovne grupe : 1. memorije s direktnim pristupom a) magnetski diskovi b) magnetski bubnjevi i kartice (povijest) c) magnetske diskete d) CD, DVD e) USB ureaji (diskovi) 2. memorije sa sekvencijalnim pristupom a) magnetske vrpce b) magnetske kazete

Magnetske vrpce

podaciIRG IRG

podaciIRG

podaci

podaciIRG IRG

. izraene su od plastike i presvuene feromagnetskim oksidom koji se moe polarizirati (magnetizirati), . irine su 1/2 ina - gustoa zapisa je 80 do 640 bit/cm- kreu se brzinom 5 m/sec-djele se na kanale (staze) i postoje 7 i 9 kanalne (6-bitni i 8-bitni kodovi s kontrolnim bitom), . radi inercije pri itanju podataka oni se ne memoriraju po cijeloj duini ve postoji IRG (Inter Record Gape - meu slogovski razmak), duine 1,5 cm, . radi to veeg iskoritenja prostora slogovi se blokiraju.

Izgled blokiranih slogova

M S R

D D B S

PODACI

D S

PODACI

D S

PODACI

13

MSR = meuslogovski razmak DB = podatak o duini bloka DS = podatak o duini sloga . prednosti sekvencijalne obrade datoteke na magnetskoj vrpci : 1. vrijeme uitavanja je vrlo malo osobito kod primjerenog faktora blokiranja, 2. pri obradama velikoga broja slogova koji se auriraju, kreira se nova sekvencijalna datoteka dok stara ostaje sauvana (Shema 4.2).

SLOGOVI PROMJENA

STARO STANJE

Shema 4.2

PROGRAM AURIRANJA STAROGA STANJA

LISTA NA TAMPAU

NOVO STANJE

Magnetski bubnjevi (Slika 4.1) . bubnjevi su magnetizirani po svojem obodu (platu) na kojemu se , znai , nalaze memorirani podaci, podjeljeni u slogove i staze zbog adresiranja - 200 do 1000 bit/in, . podaci se itaju pomou ureaja (elja) za itanje i pisanje koji ima za svaku stazu posebnu glavu radi brzoga pristupa podacima - brzina vrtnje bubnja je do 75000 o/min, . magnetski bubnjevi su ve medij povjesti jer se vie ne proizvode - za pretpostaviti je da ih vie nema niti u uporabi, 14

Slika 4.1 glave za itanje i pisanje

staze

slogoviMagnetske kartice . takoer su medij prolosti , a to su ustvari magnetizirane aluminijske ploe (duljine 40,6 x 11,4 cm i debljine 0,2 mm), . podaci se upisuju u 128 staza podjeljenih u 16 cilindara (8 staza po cilindru) - kapacitet 2048 (2Kb) bajtova po stazi, . kartice su smjetene u 8 pretinaca (u svakome ih ima 256) a izvlae se specijanim pneumatskim ureajem i obavijaju oko malog rotirajueg bubnja (odabir ide pomou zareza na rubu). Magnetski diskovi (Shema 4.3) . izraeni su od aluminijskih ploa s magnetiziranim oksidnim slojem na kojemu su memorirani podaci

6 ploa

ealj

Shema 4.3

15

. ploa moe biti od jedne do est ovisno o proizvoau, namjeni i veliini diska, . na Shemi 4.3 je prikazan magnetski disk sa est ploa i 12 povrina - magnetizirano je 10 povrina (gornja i donja nisu) - svaka od njih se moe posebno itati jer postoji 10 glava za itanje i pisanje na mehanizmu koji se naziva ealj, . ploe su promjera 12 ina , a cijeli disk se okree brzinom do 10.000 okr/min - u zatienom i zatvorenom prostoru, . postoje fiksni i izmjenjivi (danas sve manje), isto tako mogu se upotrebljavati pojedinano (PC) i u baterijama od dva ili vie, sa svojim kontrolnim ureajima, . memorija na diskovima je podjeljena na staze i cilindre radi brega pristupa podacima kod obrade direktnim pristupom, . staze se raunaju po promjeru ploa a cilindar ine sve staze istoga promjera (prikazani disk ima cilindre od po 10 staza), . na disku se takoer kao i vrpci slogovi blokiraju radi utede na prostoru (IRG) pri koritenju veih baza podataka, . na PC-ima su diskovi (hard disk) izvedeni od jedne ili vie ploa zatvorenih u hermetikome kuitu - danas ve dostiu kapacitet od 80 Gb, . zapis na njima se vri frekventnom modulacijom (FM) , a danas je ve uobiajen postupak Modified FM (MFM) kao bolja metoda , ili RLL (Run Lenght Limited) metoda s kojom se postie 50% vei kapacitet, . vrijeme pristupa podatku je 5 do 15 milisekundi (Western Digital i Fujitsu) - Data Access Time = Seek Time (pozicioniranje na traeni sektor) + Head Switch Time (prosjeno vrijeme za odreivanje potrebne glave za R/W) + Rotational Latency Time (okretaj ploe diska). Magnetske diskete . razvile su se poecima distribuirane obrade kao medij za unos podataka (1980. g.), a osobito razvojem PC-a, . prve su bile 8 ina s kapacitetom 128 Kb (vie ih nema), . slijedee su 5,25 ina i kapaciteta do 512 Kb, . danas se upotrebljavaju diskete 3,5 ina s kapacitetom od 1,44 Mb , a postoje i veliine 3 ina (Amstrad i Schneider) koje su manje u uporabi, . kapacitet od 1,44 se moe poveati odnosno na disketu se moe memorirati i vie podataka uporabom MS - ZIP (Microsoft programa), . do prije nekoliko godina bilo je potrebno formatirati diskete (podjela na sektore od 512 bajtova i jo neke labele), a danas nije potrebno (na pakovanju pie Dos Formated) osim starih zaliha (My Computer - klik na ikonu diskete - naredba Format u izborniku File).

16

Magnetske kazete . to je ustvari magnetska vrpca zatvorena u posebnome kuitu koja slui za sigurnosne arhivske kopije podataka, . kapaciteta 200 Kb, duine 90 m, gustoe zapisa 315 bit/cm, brzine prijenosa 300 bit/sec, brzine vrpce 7,62 cm/sec, i brzine premotavanja 228,6 cm / sec, . danas su na tritu popularne QIC (Quarter-Inc Catridge) 20 Gb i DLT (Digital Linear Tape) 80 Gb, kojima se dostie brzina pisanja i itanja preko 10 Mb / sec, . ove najnovije kazete rade na principu serpentina - sustava kod kojega se na kraju vrpce glava za r/w sputa, a zatim se mjenja smjer vrpce - to omoguuje bri pristup podacima jer se ita i pie s obe strane kretanja vrpce unutar kazete. Optike memorije . osnova im je laserska zraka, . predstavnik optikih memorija je CD (Compact Disk) - nastao 1985. godine (Sonny i Philips) na poetku samo u glazbenoj industriji, . otvor ureaja je 5,25 ina kao kod starijih disketa, brzina prijenosa ide oko 600 Kb/sec (300 sektora/sec), kapaciteta oko 650 Mb, promjera 12 cm s rupom od 1,5 cm, . memoriranje se vri laserskom zrakom - udubljenjima nanizanim u neprekidnoj spirali (duine oko 6 km) od sredine ka obodu diska, . svaki zapis na disku ima Lead-In (uvodni dio za kalibriranje lasera i optikoga sustava), Program i Lead-Out (zavretak), . nain zapisa: jedan bajt ima 14+3=17 kanalnih bitova (Eight to Fourten - Modulation), po 24 bajta ine okvir (frame) koji znai ima 588 kanalnih bitova, 98 okvira ini sektor kao osnovnu logiku jedinicu na CD (znai 98x24 = 2352 bajta), . CD-ROM (CD-Read Only Memory) ureaj - od 1995. god. ugrauje se u sve PC - e, zapis samo na jednoj strani, nemogunost upisa (izmjena) podataka, . CD-R (CD-Recordable) ureaj jednokratno zapisuje podatke na diskove, radi na principu spaljivanja sloja osjetljive boje - uobiajen naziv prenje, a ne urezivanja laserskom zrakom - podaci se upisuju od sredita prema vani - ovako prene diskove mogue je itati na obinim CD - ureajima, . CD-RW (CD-Rewritable)- moe se itati, brisati i ponovno viestruko upisivati (do tisuu puta) - ovim ureajem moe se snimati i na CD-R medije, a itati CD i CD-R medije, . OSTA (Optical Storage Technology Association) predloila je standard za ovaj nain snimanja na CD-u, i prihvaen je 1995. god. s nazivom UDF (Universal Disc Format) kao dogradnja ISO 9660 Cross Platform standarda. Magnetsko - optike memorije . kod njih se laserska zraka upotrebljava za voenje magnetske glave R/W kao i za zagrijavanje magnetskoga sloja kod medija gdje je to potrebno, . DAT (Digital - Analog Tape) ili DDS (Digital Data Standard), DAT se uglavnom upotrebljava za audio zapise - moe memorirati 12 do 24 Gb (zgusnuto) - vrlo brzi pristup bilo kojem dijelu vrpce duine 60 ili 90 metara - brzina prijenosa 80 90 Mb / min, 17

. ZIP - zamjena za disketu - promovirana 1994. g. - kapaciteta 100 do 250 Mb - mogu se ugraivati u raunalo ili na njega prikljuivati - nije se odrala na tritu, . LS-120 - disketni ureaj s disketom od 3,5 ina i kapaciteta od 120 Mb podataka - ureaj moe itati i "stare" diskete (1,44 Mb) - ima laserski servo ureaj za manipuliranje, . JAZ i SparQ ureaji - izmjenjiva Winchester tehnologija (zatvorene kazete koje u sebi imaju ugraene magnetske ploe) , koja se moe ugraivati u raunalo , ili biti odvojena od njega - kapaciteta 1 do 2 Gb. DVD - memorije . iako spadaju u optike memorije, posebno su izdvojene kao neto najnovije, i vjerojatno su to naprave na kojima e se temeljiti budunost medija za pohranu podataka, . kapacitet memoriranja podataka je 7 do 26 puta vei od CD-a (znai 4,7 do 17 Gb) krajem 1997. god. dogovoreni su odreeni standardi zatite i poela je proizvodnja, . postoji DVD-video i DVD-audio - za uporabu je potrebna MPEG2 / Dolby Digital kartica + MMX set instrukcija za dekodiranje - veliine iste kao CD, . podaci se itaju pomou laserske zrake - ima dva podatkovna sloja po svakoj strani (potrebno ih je okretati), . razvila ih je filmska industrija te je za sada nemogue masovno koritenje radi zatite (presnimavanja), . spada u jedan od sporijih ureaja za pohranu podataka, . postoje dva tipa kazeta koje u sebi imaju disk: Type I potpuno je zatvorena i podaci se mogu itati samo u DVD - RAM ureaju, Type II omoguuje vaenje medija koji se moe itati u bilo kojem DVD - ROM ureaju (s rezervom), . 2002. godine ustanovljeni su novi standardi DVD-a s plavom laserskom zrakom krae valne duine koja moe zapisati 27 Gb, a ve se radi na dvoslojnom DVD-u na kojeg e se moi spremiti 50 Gb (standarde usaglasili: Sony, Matsushita, LG, Pioneer, Philips, Samsung, Sharp i Thomson. USB - ureaj (disk) . ovaj ureaj mogao bi poslati diskete i disketne jedinice u " staro eljezo " - u povjest, a to se jo nije dogodilo iz jednostavnoga razloga to ima jo mnogo starijih tipova PC-a u uporabi, i na njima nema mogunosti rada s USB-om, a isto tako zbog navike rada s disketama i velikoga broja fajlova pohranjenih na njima, . to je ureaj veliine signir - olovke , na kojega se moe memorirati, danas ve, do jednoga megabajta podataka, . to je vrlo respektibilna veliina, a uzimajui u obzir da se podaci mogu memorirati, te brisati i ponovno memorirati , po volji (kao i na disketama) , vrlo brzo e zamjeniti i diskete i CD-ove, . unazad nekoliko godina na sva se raunala ugrauje port (utinica), pa ak i dvije, bez obzira eli li se koristiti ili ne, za jednostavno ukljuivanje ovoga medija, . prvi USB - ovi su bili kapaciteta 16 MB, pa dalje 32, 64, 128, 256, 512 i do dananjih 1 GB , s time da ovisno o proizvoau mogu se dobiti sve ove veliine, . za operacijske sustave Widows-a od 98 pa dalje nisu potrebni nikakvi driveri ve ga OS (Operacijski Sustav) sam prepoznaje. 18

Matematika osnovica rada Brojevni sustavi najjednostavniji pomou tapia ili crtica: za svaki pobrojani predmet dodaje se tapi ili crtica - Unitarni sustav, poboljanje je stavljanjem crtice ili tapia preko etiri pobrojena predmeta, Rimski i Egipatski brojevni sustavi donose prednost to se grupe crtica ili tapia zamjenjuju slovom - vrlo teki za izvoenje raunskih operacija, u XII stoljeu uvodi se novi - Arapski numeriki sustav - temelji se na pozicionoj notaciji znakova koji se upotrebljavaju. Dekadski brojevni sustav razvio se od Arapskoga i Hinduskoga, a sadri deset simbola i to brojke od 0 do 9, baza sustava je deset pa svaka znamenka na odreenome mjestu unutar brojke ima mjesnu vrijednost potencije baze deset, krajnja desna znamenka ima vrijednost 10^0, slijedea u lijevo 10^1 itd, broj 1946 moe se prikazati:

-

-

Znamenka : 1 9 4 6 Mjesna vrijednost : 10^3 10^2 10^1 10^0 Dakle : 1x10^3 + 9x10^2 + 4x10^1 + 6x10^0 1.000 + 900 + 40 + 6 = 1946Binarni brojevni sustav Kinezi ve u XII stoljeu razvijaju sustave s bazom 2 i 5, svi sustavi koji imaju bazu veu od 2 vrlo su neprikladni za rad digitalnih raunala jednostavno zato to je vrlo teko konstruirati elektronike elemente koji bi imali 3 i vie diskretnih stabilnih stanja, baza binarnoga sustava je dva - sadri dva simbola: 0 i 1, krajnja desna znamenka ima vrijednost 2^0, slijedea lijeva ima 2^1 itd,

-

Binarno : Dekadski :-

0 1 10 11 100 101 110 0 1 2 3 4 5 6

111 7

1000 1001 8 9

vrijednost binarnoga broja moe se iskazati slino dekadskome :

1 1 0 1 0 1 1x2^5 + 1x2^4 + 0x2^3 + 1x2^2 + 0x2^1 + 1x2^0 preraunato u dekadski imamo : 1x32 + 1x16 + 0x8 + 1x4 + 0x2 + 1x1 = 53pretvorba binarnoga broja u dekadski metodom uzastopne multiplikacije s 2 :

MSD - Most Significant Digit - znamenka najvee mjesne vrijednosti LSD - Least Significant Digit - znamenka najmanje mjesne vrijednosti19

MSD

1

1

x

2

+

1

=

3

1

3

x

2

+

0

=

6

0

6

x

2

+

1

=

13

1

13

x

2

+

0

=

26

0

26

x

2

+

1

=

53

LSD

1

Najprije se MSD pomnoi s 2 pa se dodaje jedinica ili nula ovisno o vrijednosti slijedee binarne znamenke. Rezultat se ponovno pomnoi s 2, dodaje 1 ili 0 itd. sve do LSD. Posljednji rezultat je vrijednost zadanoga binarnoga broja izraena u dekadskome sustavu. pretvorba dekadskoga broja u binarni metodom uzastopnoga djeljenja s 2 :

19 9 4 2 1 0

: 2 -

ili 1 LSD 1 0 0 1 MSD

365 182 91 45 22 11 5 2 1 0

: 2 ili - 1 LSD - 0 - 1 - 1 - 0 - 1 - 1 - 0 - 1 MSD

64 32 16 8 4 2 1 0

: 2 - 0 LSD - 0 - 0 - 0 - 0 - 0 - 1 MSD

Dekadski djeljenju ostatak prvoga djeljenja Dekadski

broj se dijeli s 2, rezultat se dalje dijeli s 2 sve dok se broj ne reducira na 0. Pri svakome se pie s desne strane i on predstavlja vrijednost binarnoga broja, s time da je ostatak LSD, a posljednjega - MSD. brojevi 19, 365, 64 jesu u binarnome obliku redom 10011, 101101101, 1000000.

- djelovi cijelih brojeva ili decimalni brojevi : u dekadskome sustavu pod 0,381 podrazumjeva se 3 x 10^-1 3 x 1 / 10 = 3 / 10 + + + 8 x 10^-2 8 x 1 / 100 8 / 100 + + + 1 x 10^-3 to daje 1 x 1 / 1000 = 1 / 1000 = 381 / 1000 = 0,381

20

u binarnome sustavu pod 0,1011 podrazumjeva se 1 x 2^-1 + 0 x 2^-2 + 1 x 2^-3 + 1 x 2^-4

to po dekadskome obraunu iznosi 1x1/2 + 0x1/4 = 1/2 + 0 = (8 + 0 + 2 + 1) / 16 + 1 x 1 / 8 + 1 x 1 / 16 + 1/8 + 1 / 16 = 11 / 16 = =

binarni broj iza decimalnoga zareza 1011 = 11 decimalno. pozicije desno od decimalnoga zareza kod binarnih brojeva jesu : 1 / 2 , 1 / 4 , 1 / 8 , 1 / 16 , 1 / 32 , 1 / 64 , 1 / 128 itd.Pretvorba dijelova dekadskoga broja u djelove binarnoga broja i obrnuto, ide istim metodama ali suprotnim postupcima :

binarni u decimalni metodom uzastopnoga djeljenja s 2 ( 0 , 0101 ) LSD 1 (1 : 2) + 0 = 0,5

0

(0,5 : 2) + 1

=

1,25

1

(1,25 : 2) + 0

=

0,625

MSD 0 (0,625 : 2) = 3125 / 10000 ili

= 5 / 16

0,3125 = = 0,3125

decimalni u binarni metodom uzastopnoga multipliciranja s 2 0 , 783 x 2 1 , 566 x 2 MSD 1 1 , 132 x 2 1 0 , 264 x 2 0 0 , 528 x 2 0 1 , 056 x 2 LSD 1 itd. 0 , 783 po bazi 10 0 , 11001 po bazi 2 25 / 32 = 0 , 7812521

Ovdje treba naglasiti dva vana pravila : Prvo - uvijek postoji toan decimalni ekvivalent djelova binarnoga broja, dok obrnuto ne vrijedi, Drugo - konverzija broja koji se sastoji od cijelih brojeva i njihovih djelova, vri se odvojenom konverzijom, zatim se rezultati sastave oko decimalnoga zareza. Oktalni brojevni sustav baza sustava je 8 i sadri simbole od 0 do 7 , krajnja desna znamenka ima vrijednost 8^0 , slijedea u lijevo 8^1 itd . pogodan je za 6-bitne kdove kod kojih je i nastao , broj 6273 po bazi 8 moe se prikazati :

-

= =-

6 2 6 x 8^3 + 2 x 8^2 6 x 512 + 2 x 64 3072 + 128 3259 po bazi 10

+ + +

7 7 x 8^1 7x8 56

+ + +

3 3 x 8^0 3x1 3

= =

konverzije metodom sukcesivnoga mnoenja ili djeljenja idu isto kao kod binarnoga sustava samo s bazom 8 a ne 2 , oktalni broj 2135 u dekadski :

MSD

2 1 3

2 x 8 = 16 + 1 = 17 17 x 8 = 136 + 3 = 139 139 x 8 = 1112 + 5 = 1117 po bazi 10

LSD-

5

konverzija u binarni - po tri binarne znamenke :

oktalno binarno dekadski-

6 110

3 011 4 0 9

1 001

2 010

4 7 100 111 1 6 7

konverzija binarnoga broja u oktalni ide obrnutim postupkom, djelovi cijeloga broja :

0 , 1011 0 , 54 0 , 6875

po bazi 2 ili po bazi 8 ili po bazi 10 ili

11 / 16 44 / 64 ( 0 , 101 100 - binarno) 6875 / 10000

22

-

Heksadecimalni brojevni sustav baza sustava je 16 i sadri simbole - brojke od 0 do 9 i slova A, B, C, D, E i F , krajnja desna znamenka ima vrijednost 16^0 , slijedea u lijevo 16^1 itd., pogodan je za prikazivanje adresa u memoriji, jer bi binarni sistem prikaza bio vrlo nepogodan, heksadecimalna brojka A 3 D moe se prikazati po bazi 10 :

= =-

A A (10) x 16^2 A (10) x 256 2560

+ + +

3 3 x 16^1 3 x 16 48

+ + +

D D (13) x 16^0 = D (13) x 1 = 13 = 2621

konverzije metodom sukcesivnoga mnoenja ili djeljenja idu isto kao kod binarnoga i oktalnoga sustava samo s bazom 16 a ne 2, odnosno 8. Heksadecimalni broj 83F u dekadski :

MSD

8

8 x 16 + 3

=

131

3

131 x 16 + F (15)

=

2111

LSD-

F

konverzija u binarni sustav ide sa grupom od 4 znamenke:

A 1010 0,B

3 0011

D 1101 ili

i l i

10 2

1101 D

1001 9

- djelovi cijelog heksadecimalnog broja (isti zadatak sa kraja prethodnoga slajda) :

po bazi 16

11 / 16 ( 0 , 1011 gledano binarno)

Naini raunanja digitalnih raunala - u raunalu se sve raunske operacije izvode zbrajanjem : Zbrajanje binarnih brojeva

0 + 1 + 0 + 1 + pribrojnik pribrojnik

= 0 = 1 = 1 = 10 (0 s prijenosom 1) 10011 10111 1010 + 11010 + 101 + 111 101101 11100 + 1001 1101023

0 0 1 1

. zbrajati vie od dva broja dosta je mukotrpno, te se obino zbrajaju samo dva broja (tako radi i raunalo), Oduzimanje binarnih brojeva

0 - 0 1 - 0 0 - 1 1 - 1 minuend suptrahend

= = = =

0 1 1 (s posudbom od prethodnoga broja) 0 11001 110010 - 10000 - 10111 1001 11011

. raunalo nije konstruiran da na ovaj nain moe oduzimati brojeve, ve kako je navedeno, sve operacije svodi na zbrajanje pomou komplementa suptrahenda i dodavanjenjem odnosno prijenosom prelazee jedinice, . prikaz toga naina dekadskim brojevima:

minuend suptrahend

327 - 241 86

327 + 758 1085 + 1 86

999 - 241 758

mksimalni broj suptrahend komplement suptrahenda

. prikaz toga naina binarnim brojevima:

minuend suptrahend

10110 - 1101

10110 + 10010 101000 + 1 1001

komplement

Mnoenje binarnih brojeva . mnoenje binarnih brojeva svodi se na zbrajanje s pomakom u lijevo :

110012 * 1012 11001 00000 + 11001 11111012

= =

2510 510

= 12510

110012 * 1112 11001 11001 + 11001 101011112

= =

2510 710

= 17510

. raunalo zbraja samo dva broja odjednom. Djeljenje binarnih brojeva . svodi se na sukcesivno oduzimanje odnosno zbrajanje s komplementom :

24

100111 / 1101 = 11 ovo smo dobili slijedeim postupkom 1001112 11012 11010 1101 1101 1101 0 = = 3910 1310 divizor je tri puta oduziman od dividenda i na kraju je ostatak 0 znai 1 + 1 + 1 = 112 = 310

. raunalo radi na principu zbrajanja komlementa suptrahenda i rezultat je postignut kada se dobije red jedinica, . prethodni primjer prikazan zbrajanjem:

+ + + + +

100111 110010 1011001 1 11010 10010 101100 1 1101 0010 1111

komplement divizora ( 1101)

komplement divizora ( 1101)

komplement divizora (1101) red jedinica - djeljenje zavreno bez ostatka

Pojmovi bit, bajt i rije . znaenje rijei bit i bajt opisano je na strani OI 07, . bit je osnovna jedinica raunara ali se s njime ne moe prikazati niti jedan znak osim logike funkcije, . svaki znak se moe prikazati s jednim bajtom (6 ili 8 bitova), . za prijenos podataka putem linije svaki bajt dobiva jo jedan bit koji se zove bit parnosti (parity check), i slui za kontrolu prijenosa (on e biti jedinica kada u bajtu ima neparan broj bitova, i obrnuto), . za bajt se moe rei da je najmanja adresibilna jedinica u memoriji, . rije je skup bajtova - obino etiri - koja je ustvari najmanji memorijski element (hardverski) - adresibilna jedinica memorije. Memoriranje podataka u pakovanome obliku . veina sustava za elektroniku obradu podataka koriste se - za memoriranje znakova meunarodnim 8-bitnim kdom (EBCDIC) - poglavlje 4.4.6.3., . kd je zasnovan na heksadecimalnom brojevnom sustavu i omoguuje predstavljanje 256 (28) bit - kombinacija odnosno znakova (brojevi, slova ili specijalni znakovi), . pri obradi iskljuivo numerikih podataka navedeni kd omoguuje pakovanje tako se dekadske brojke predstavljaju sa 4 bita (1 polubajt) i predznak posebno, 25

. u pravilu se sve numerike operacije izvode u pakovanome obliku, . predznak se postavlja u zadnji desni polubajt i to s heksadecimalnim oznakama D (1101) za negativan i C (1100) za pozitivan broj, . primjer prikaza negativnoga broja 482 (-482) :

F nepakovano

0

F 1111

4 0100

F

8

D 1101

2 0010

1111 0000 b a j t

1111 1000 b a j t 4 8 1000

b a j t

b a j t 2 D

pakovano

0000 0000 b a j t

0000

0000

0100

0010 1101 b a j t

b a j t

b a j t

Memoriranje i obrada binarnih brojeva . najbri rad raunala postie se memorirajui numerike podatke direktno u binarnome obliku - onome u kome raunalo i radi - za to postoje dva naina : Aritmetika fiksnoga zareza . zahtjeva memoriranje podataka pomou fiksne duine formata - podaci imaju uvijek istu veliinu polja u koje se memoriraju - polurije, rije i dupla rije, . predznak se uvijek memorira u prvom lijevom bitu formata.

polurije = 2 bajta = 16 bitova = 15 bitova za podatke i 1 bit za predznak = HW (Half Word) - moe se memorirati brojka 0 do + / - 32767 ili 2 15 - 1

rije

= 4 bajta = 32 bita = 31 bit za podatke i 1 bit za predznak = FW (Full Word)

dupla rije = 8 bajtova = 64 bita = 63 bita za podatke i 1 bit za predznak

=

DW (Double Word)26

Aritmetika kliznoga zareza . osnovna je karakteristika posebnoga memoriranja vrijednosti broja a posebno mjesta decimalnoga zareza, . brojevi se prikazuju u obliku potencije s bazom 10 :

543 543000000 0,000543

= = =

mantisa 0,543 0,543 0,543

x x x

karakteristika 10 3 10 9 10 -3

. u aritmetici kliznoga zareza postoje dvije vrste predznaka : - predznak vrijednosti broja, - predznak eksponenta odnosno karakteristike :

+

0,000543

=

+

0,543

x

10 -3

predznak vrijednosti

predznak eksponenta

. za prikazivanje predznaka vrijednosti koristi se samo jedan bit- pozicija, a za predznak eksponenta ostalih sedam bitova prvoga lijevoga bajta formata, . takav nain prikaza omoguuje 27 = 128 kombinacija , koje su podjeljene tako da se kod pozitivnoga eksponenta dodaje fiksni broj 64, a kod negativnoga :

64 - negativni eksponent = relativni eksponent. na taj nain je karakteristika uvijek plus ( + ) - znai :

relativnim brojevima od 1 do 63 prikazuju se negativni eksponenti od - 63 do - 1 brojevima od 64 do 128 prikazuju se pozitivni eksponenti od + 1 do + 64 - broj 64 oznauje eksp. 0 + + 0,543 61 x 10 -3 543

1 bit 7 bitova. kod aritmetike kliznoga zareza postoje dva formata :

format jednostruke tonosti - 4 bajta ( 1 + 7 + 24 bita ) format dvostruke tonosti - 8 bajtova (1+7+56 bitova). u jednome se programu ne moe istovremeno raditi sa obadva formata, 27

. kod rada s fiksnom duinom formata slabije je iskoritenje memorije, . kod rada s promjenjivom duinom formata moe se prilagoditi svakoj duini podatka.

Kodiranje znakova . ve je reeno da raunalo u sebi radi samo binarno , meutim kako e se podaci unositi i prikazivati nakon obrade, ovisit e o uporabi naina kodiranja, . isti binarni prikaz brojeva nije pregledan za rad ovjeka :

26946 10

=

110100101000010 2

Tetradni kdovi . tetradno prikazivanje brojeva je prikaz svakoga broja sa etiri bita (tetrada), . postoji vie metoda ovakvoga prikaza podataka koje ovise o proizvoau hardwera ili softwera, vremenskome trenutku standardizacije, nainu obrade podataka ili neem drugom . u nastavku su prikazani neki od najee upotrebljavanih. BCD kd (Binary Coded Decimals) . sutina kda je u tome, to se za prikazivanje jednoga broja koristi uvijek kombinacija od etiri binarna mjesta ili tetrada, 2 7

binarno : 11011

BCD kd : 0010 0111

dekadski : 27

. kod zbrajanja u BCD kdu treba voditi rauna o slijedeem pravilu :

zbraja se tetrada po terada i kada je zbroj u jednoj vei od 9 (maksimalna dekadska brojka) dodatno se pribroji 0110 2 (prendotetrada) da bi dolo do prijenosa dekadske jedinice 7 + 6 13 10 0111 + 0110 1101 + 0110 0001 0011 1 3 BCD tetrada za broj 7 BCD tetrada za broj 6 BCD pseudotetrada BCD prendotetrada (korektura) 2 BCD tetrade

EXCESS - 3 kd ili Stibitz kd . dobiva se iz BCD kda kada se tetrade pomaknu za tri mjesta, znai da se tetradi dodaje binarno 0011, . ovim se kdom otklanja nedostatak BCD kda kod oduzimanja na primjer :

komplement broja 310 odnosno 00112 = 1100 broj kojega nema u BCD sustavu ( maksimalni broj je 910 odnosno 10012 )

28

baza

10 1 2 = 5 = 9

2 EXCESS-3 0001 0100 0010 0101 = = 0101 1000 = = 1001 1100

kom.EX.-3 1011 1010 = 0111 = 0011

1011 + 0001 = 1100 1010 + 0010 = 1100 0111 + 0101 = 1100 0011 + 1001 = 1100

. moe se zapaziti da zbroj komplementa EXCESS - 3 broja i njegovoga binarnoga ekvivalenta, uvijek daje isti binarni broj 1100 . Aiken kd . simetrian kd s osobinom da svi neparni brojevi zavravaju s jedinicom a parni sa nulom (kao i kod BCD kda), . prvih pet brojeva (0 do 4) imaju binarni oblik normalan a na drugih pet (5 do 9) dodaje se estica (srednja dva bita tetrade) :

0 = 0000 1 = 0001 2 = 0010 3 = 0011 4 = 0100 5 = 1011 6 = 1100 7 = 1101 8 = 1110 9 = 1111Gray kd . nazivaju ga i refleksni binarni sustav, . odlikuje se svojstvom da se svaki vei broj razlikuje u samo jednoj znamenci, . ovo prua mogunost uporabe u ureajima za analogno digitalnu konverziju, . pretvorba ide tako da MSD binarnoga broja postaje MSD Gray broja, zatim se svaki binarni broj dalje zbraja sa slijedeim i Gray kd je rezultat toga zbrajanja bez obzira na prijenos jedinice (ona se zanemaruja) :

binarno 1 Gray 1

+

1 0

+

1 0

+

0 1

+

0 0

+

1 1

ECMA kd (European Computer Manufacturing Asociation) . kd je dobio naziv prema meunarodnoj organizaciji za standarde u EOP - u, . prikazivanje znakova 6 - bitnim kdom odnosno 6 - bitnim bajtom pogodnim za oktalni brojevni sustav, . grupa od est bitova djeli se u ovome sustavu na dvije grupe od po tri bita u kojoj se moe prikazati svaka oktalna brojka (maksimalno 78 = 1112 ), . upotrebljava se kod odreenih vrsta raunala gdje je potrebna uteda memorije te radi sprijeavanja redundance , jer je dovoljno est bitova za prikaz bilo kojega znaka (uz takva raunala postoje tabele oktalnog prikaza znakova), Proireni i izmjenjivi binarno-decimalni kd (EBCDIC - Extended Binary Coded Decimal Interchange Cde) . kd je zasnovan na heksadecimalnom sustavu brojeva, . sastoji se od osam pozicija bitova podjeljenih u dvije grupe po etiri plus kontrolni bit koji e biti jedinica kada je u bajtu broj jedinica paran, 29

. ovaj kd dakle omoguava 28 = 256 kombinacija poloaja bitova to omoguava prikaz svih moguih brojki, slova i specijalnih znakova, . lijevi dio bajta se naziva zonski, a desni numeriki dio, . za prikaz slova koriste se slijedee kombinacije bitova u zonskome dijelu:

11

00 01 10

za slova od A do I za slova od J do R za slova od S do Z

. u numerikome dijelu idu bit pozicije brojki 1 do 9 za prve dvije grupe slova i 2 do 9 za treu grupu slova, . primjer : rije bajt memorirana u EBCDIC - u :

1100 0010 C B 2

1100 0001 C A 1

1101 0001 D J 1

1110 0011 E T 3

. navedeni prikaz vrijedi za velika slova , dok su kod malih prva dva bita u zonskome dijelu bajta 10. Osam - bitni ASCII kd . ASCII znai American Standard Code of Information Interchange, . razlikuje se od EBCDIC - a u drugaijem rasporedu bitova u zonskome dijelu bajta, napr. velika i mala slova imaju obrnute kombinacije prva dva bita u zonskome dijelu bajta, . interesantno je da se u primjeni susree i est - bitni ASCII kd u radu raunala tipa UNIVAC i DIGITAL (PDP), . uz oznaku kda uvijek ide oznaka formata s kojim se radi (6 ili 8 - bitni). ISO - 7 - bitni kd . puni naziv: INTERNATIONAL ORGANISATION FOR STANDARDISATION, . zonski dio bajta ima tri a numeriki dio etiri bita - znai da se moe memorirati 128 razliitih znakova - jedan dio kombinacija koristi se i za neke standardne naredbe raunalu (RUN, STOP i sl.), . ovaj kd je danas ve vrlo malo u uporabi. Napomena: za sve navedene kdove postoje tablice koje se uvijek dobivaju pri kupnji raunala, a prema tome kojim kdom radi ili kojim je najpogodnije raditi za odreeni posao. Redundancija . prilikom opisa kdova moglo se vidjeti da se ne koriste sve mogue kombinacije bitova koje odreeni kd prua - za prikaz jedne brojke koristi se tetrada od 4 bita to je 24 = 16 kombinacija a imamo svega deset brojki, znai da je est kombinacija vika (0,625 bitova po tetradi), . moe se ustanoviti da su svi kdovi predimenzionirani, . predimenzioniranost jednoga kda ili suvinost kdnih kombinacija naziva se redundancija, 30

. redundancija kda se izraunava prema formuli :

RO

=

BZ1

/

BZ2

RO = redundancija odluivanja BZ1 = broj znakova koji se koriste BZ2 = broj moguih kombinacija odreenoga kda . vea redundancija izaziva vee trokove prijenosa ali poveava tonost i omoguava lake otklanjanje greaka (potrebno optimalno rjeenje). Pregled mogunosti prikazivanja znakova

ZNAKOVI

BINARNO KODIRANO

BINARNI BROJEVI

8 - BITNI KDOVI

6 - BITNI KDOVI

TETRADNI KDOVI

ISO - 7 BITNI KD

aritmetika kliznog zareza

EBCDIC

ECMA - kd

BCD - kd

ASCII - kd

ASCII - kd

AIKEN - kd

aritmetika fiksnog zareza

EXCESS-3-kd

GRAY - kd31

. danas se sve vie nastoji standardizirati kdove raunala tako da oni mogu biti kompatibilni odnosno da nema problema za prijenos podataka putem nekog medija ili linije od jednoga raunala na drugo raunalo. 5. ULAZNO - IZLAZNE JEDINICE . periferni ureaji za ulaz (Input), izlaz (Output) , memoriranje i prijenos podataka (posebno podruje komunikacija), . na jednu centralnu jedinicu moe biti prikljueno vie perifernih ureaja - razliitih i istovrsnih, . periferna memorija moe posluiti centralnoj kao njeno proirenje (virtuelna), . na perifernoj memoriji se uvaju datoteke podataka i programi, te se prema potrebi pozivaju u centralnu memoriju, . jedan od zadataka programa je i transformacija podataka - iz ljudima prikladnog naina pisanja - u strojni kod, i obrnuto, . svi ureaji navedeni u toki 4.3 - Memorije raunara - mogu biti ulazne i izlazne jedinice, zatim terminali odnosno PC - ureaji, . posebne ulazne jedinice mogu biti razliiti fotoelektrini itai, skeneri, telefonska linija i drugi ureaji, . posebne izlazne jedinice su tampai razliitih mogunosti (linijski , matrini , laserski , u boji , ploterski itd.), COM - ureaji (Computer Output Microfilm), telefonske linije i drugi telekomunikacijski ureaji, . podaci koji se tretiraju kao ulazni mogu biti: vanjski , iz programa ili iz raunala, . izlazni podaci mogu posluiti: kao dokument, osnova za stvaranje odreene odluke , osnova za direktnu akciju (isplatne liste , numeriko upravljanje strojevima i slino) , osnova za odgovor raunalu i upit o novim podacima, . danas na tritu postoji veliki asortiman razliitih perifernih ureaja, tako da je potrebno dobro postaviti projekt potreba firme ili osobnih da se ne investira u nepotrebno, ali ne i nedostatno. 6. SOFTWER RAUNALA Upravljaki, aritmetiki i logiki dio raunala

CENTRALNA JEDINICAUPRAVLJAKA JEDINICA GLAVNA MEMORIJA ARITMETIKA I LOGIKA

32

. centralna jedinica: u njoj se vri obrada podataka, . upravljaka jedinica: upravlja radom cjelokupnoga sustava na temelju instrukcija (programa) koje je sastavio programer, . glavna memorija: slui za primanje, spremanje i izdavanje podataka, . aritmetika i logika: vri aritmetike i logike operacije velikom brzinom. Operacijski sustavi . Operacijski sustav raunala sainjavaju svi sustavski programi ugraeni u njega, odnosno on ini sustav povezivanja svih upravljakih, kontrolnih i standardnih programa, . slui za optimalno iskoritenje svih resursa hardwera i odvijanje procesa obrade podataka bez zastoja i bez gotovo ikakve intervencije ovjeka, . operacijski sustavi se meusobno razlikuju po nizu elemenata kao: tipu raunala za koje su izraeni , kapacitetu memorije koju zapremaju , tipu obrade koju omoguuju , stupnju automatizacije koju pruaju i perifernim jedinicama ukljuenim u sustav, . zato se razlikuju: Batch - Processing (jedan program za drugim), Time Sharig (podjela vremena), Real-Time (obrada u realnom vremenu - Interupt), Multiprograming (koritenje vremena perifernih jedinica) , Simultana obrada koja u sebi ukljuuje mogunost rada bilo kojeg navedenog naina (vie procesora), Teleprocessing (obrada na daljinu), razliita umreavanja itd. . kompletan softwer se moe podjeliti:

SOFTWARE

UPRAVLJAKI PROGRAMIUPRAVLJAKI PROGRAMI - kontrola i upravljanje izvoenjem obrade, - kontrola i upravljanje I / O operacijama, - kontrola i upravljanje multiprogramiranjem, - analiza prekida (Interrupta), - analiza popunjenosti. RADNI PROGRAMI - programi prevodioci (Compileri), - usluni programi (Utility), - aplikacijski programi, - baze podataka, - programi korisnika. 33

RADNI PROGRAMI

Funkcije centralne jedinice . pomou registara radnog upravljakog i registra podataka obavlja slijedee funkcije : - upravlja ulazom i izlazom podataka, - upravlja prenoenjem podataka i programa unutar memorije, - upravlja odvijanjem programa, - ima kontrolu nad logikom i aritmetikom obradom podataka, znai prima , memorira i izdaje podatke , memorira i kontrolira izvoenje programa te upravlja radom itavoga sustava. Funkcije upravljake jedinice . to je najvaniji dio CPU, . iz glavne memorije prenosi se instrukcija po instrukcija u upravljaki dio - dekodira se - prije samog izvoenja upuuju se naredbe ostalim ureajima koji sudjeluju u izvrenju, . na osnovu odreenih komandi prenose se operandi instrukcija iz memorije u registre, . pokreu se ili zaustavljaju I/O ureaji, ukomponiraju se externe memorije - i sve to radi potpuno automatski pri startu programa odnosno uitavanju iz memorije.

Kretanje podataka pri prijenosnoj operaciji glavna memorija

ULAZ

uprav. jed.

IZLAZ

aritmet. i logika

. znakovi se prenose iz glavne memorije preko upravljake jedinice natrag u glavnu memoriju

34

Kretanje podataka pri raunskoj operacijiglavna memorija

ULAZ

uprav. jedin.

IZLAZ

aritmet. i logika

. sudjeluju svi djelovi centralne jedinice

Kretanje podataka pri logikoj operaciji

glavna memorija

ULAZ

upravljaka jedinica

IZLAZ

aritm. i logika

. znakovi za usporeivanje iz glavne memorije preko upravljake jedinice dolaze u aritmetiku i logiku gdje se usporeuju i tamo ostaju.

35

Funkcije aritmetiko - logikoga dijela . aritmetike operacije se u principu vre pomou tri registra i u svakome e se nai po jedan operand naredbe (kod mnoenja: mnoitelj, mnoenik i produkt), . ovisno o konstrukciji sustava aritmetike operacije se mogu izvoditi na tri naina: - znak po znak, - paralelno, - kombinirano, . logike operacije se sastoje u usporedbi da li je neki broj vei ili manji od nule, da li je jednak ili razliit od nule. Funkcije glavne memorije . slui za memoriranje podataka i instrukcija (programa), . primanje i izdavanje podataka vri se preko registara velikim brzinama mjerenim u mili-, mikro- , nano - i piko - sekundama , . memorije se izrauju od fizikih elemenata koji mogu poprimiti dva stabilna stanja - pogodno za binarni sustav rada: "0" i "1", . programi i podaci su pohranjeni na drugome mjestu, a pozivaju se prema potrebi odnosno prema procesu rada, . podaci se, kod masovnih obrada, uitavaju u blokovima - u samoj definiciji datoteke naznaena je veliina bloka i sloga koji e biti dat na raspolaganje za obradu, . kapacitet se mjeri u bajtovima - osnovna mjera veliine raunala, . podruja unutar glavne memorije :

input area ulaz

program work area izlaz output area

Komponente sustava EOP (Elektronike Obrade Podataka)

CPU

kanal36

kanal

meu upravljaka jedinica A

meu upravljaka jedinica

meu upravljaka jedinica C

meu upravljaka jedinica D

disk

disk

disk ulaz B

izlaz

vrpcaA i B su C i D su

vrpca

vrpca

selektor kanali - brzi multipleks kanali - spori

Meu upravljaka jedinica - kontroler - predprocesor . posjeduje elemente za prikljuak ulazno - izlaznih jedinica, . upravlja prijenosom podataka u / iz centralne jedinice, . preuzima i predaje podatke kanalu, upravlja retcima pri tampanju, upravlja transportom magnetske vrpce, upravlja mehanizmom za itanje i pisanje kod magnetskih diskova, upravlja runim ulazom podataka, itd., . na jednu meu upravljaku se moe prikljuiti vie istorodnih jedinica, . njen softwer je dio ukupnog operacijskog sustava raunala. Kompatibilnost raunala . mogunost rada na raunalu s razliitim programima odnosno programima pisanim u razliitim programskim jezicima i prevedenim na drugom raunalu, . kada postoji kompatibilnost mogue je, pri padu sustava, obradu izvriti na drugome sustavu, . vrlo je bitno da operacijski sustav bude isti a periferne jedinice se lako mogu definirati prije poetka izvoenja programa, . zato se esto moe uti da je neki softwer pa ak i hardwer kompatibilan s IBM - om (najjaom svjetskom firmom u proizvodnji hardwera i softwera, izuzevi Microsoft), . kod PC - a je postignuta max. kompatibilnost zbog perifernih ureaja (diskete, CD-a ...) kao i Microsoftovog softwera (90%), 37

Programski jezici . program je skup naredbi SOP-u (sustavu za obradu podataka) kako e izvriti odreeni zadatak - pie se u jednome od programskih jezika u simbolikome kdu, . simboliki kd predstavljaju kratice - radnji (na engleskome jeziku) koje raunalo treba izvriti, . strojni kd je direktno pristupan raunalu (binarni) ali je vrlo nepristupaan programeru, . program prevodilac (compiler) prevodi simboliki u strojni kd, . danas postoji veliki broj programskih jezika koji se mogu podjeliti u dvije osnovne grupe prema radnji koju svaka naredba izvrava : - nii programski jezici ili assembleri (jedan korak), - vii programski jezici (vie koraka), . druga je podjela prema nainu prevoenja : - interpreteri (svaka se naredba odmah prevodi), - kompajleri (program se cijeli odjednom prevodi), . slijedea podjela moe biti prema nainu definiranja zadatka : - klasini programski jezici, - programski jezici objektno orijentirani, . danas u svijetu postoji najvei broj programa napisan u viem programskom jeziku - kompajleru - COBOL-u (Common Business Oriented Language) , a sve se vie razvijaju objektno orijentirani jezici - " C ", " C++ ", Visual Basic i drugi, . najbolji kolski jezici za uenje programiranja jesu interpreter Basic i vii programski jezik - kompajler - Pascal, . put do dobivanja radnoga programa :

simboliki kd

izvorni program source deck

prevodilac

compiler

strojni kd

prevedeni program object deck

povezivanje modula

linkage editor

radni program38

program spreman za rad

. osnovni sadraj programskih jezika jesu instrukcije ili naredbe s kojima se definira : - to uraditi s podatkom, - koja je duina podatka, - adresa od koje treba preuzeti podatak, - adresa gdje treba obraeni podatak vratiti, . svaka naredba ima svoj format pomou kojega se sve to definira, . naredbama se mogu izvravati slijedee operacije : - ulazno - izlazne, - prijenosne (za podatke), - prenoenje znakova, - priprema za tampanje, - aritmetike, - logike, - pretraivanja, - brisanja, - sortiranja i druge, . svaki programski jezik ima svoja pravila pisanja kao i govorni jezici - znai : semantiku (nauka o znaenjima pojedinih rijei), sintaksu ( nauka o smislenom poretku rijei unutar teksta ) i gramatiku (pravila o pisanju i povezivanju rijei i reenica), . koji e se programski jezik u odreenome trenutku koristiti odredit e posao koji treba programirati, jer su neki jezici pogodniji za komercijalne aplikacije (Cobol, PL I, C, C++), neki za naune (Fortran - Formula Translate) itd., . u praksi se pokazalo da je najbolje koristiti onaj programski jezik koji je instaliran i sa kojim programeri znaju raditi. Usluni i aplikacijski programi . usluni nam olakavaju rad, a aplikacijske instaliramo prema potrebama i planovima razvoja elektronike obrade podataka, . do njih se moe doi na slijedee naine : - kupnjom zajedno s hardwerom pri instalaciji sustava, - kupnjom po potrebi od neke softwerske kue, - vlastitom "proizvodnjom", - preuzimanjem sa Interneta, . posebno podruje programa jesu oni pomou kojih se kreiraju i odravaju baze podataka (poglavlje 7.2), . stalno postoji razmiljanje da li je bolje formirati vlastitu ekipu za izradu softwera ili kupovati gotovi - ne postoje nekakvi standardi kojima bi se moglo "mjeriti", meutim, iskustvene norme govore da je bolje s vlastitom ekipom raditi aplikacije koje su specifine i mogu doivljavati este promjene, dok se standardne i manje aplikacije mogu nabaviti na tritu, . pri kupnji gotovih softwerskih proizvoda treba voditi rauna o edukaciji kadrova , kao i sklapanju takvog ugovora koji e osiguravati rad aplikacije u bilo kojim uvjetima, . kompletna ponuda Microsoft-ovih programa spada u uslune programe za rad na PC - ima, a mogu se koristiti prilikom izrade vlastitoga softwera - znai aplikacijskih programa. 7. NAINI ORGANIZACIJE I OBRADE PODATAKA . podatak je svaka informacija o nekom dogaaju ili pojavi koja se moe strogo definirati po nazivu i opsegu i koja se moe predstaviti slovima ili brojkama na primjer :

39

datum roenja : 22. 10. 1970. broj zaposlenika : 748 ime i prezime : Ivanka Mikulii cijena : 45.863,80 telefonski broj : 476891 . ciklus od nastanka podatka do odgovarajue akcije :

prodavaonice

akcija dnevni izvjetaji odluka

potrebne informacijeElementi rune obrade podataka . ulaz ili primanje informacija pomou raznih nosaa informacija: - pismena uputstva, - predtampani obrasci, - pismene naredbe, - usmene naredbe, - telefonom ili drugim nainom prijenosa, - osobno iskustvo, . instrukcije odreuju to uiniti s primljenim informacijama : - ulazne instrukcije, - interne instrukcije, . kdovi ili simboli za registriranje znaenja informacija : - interno dogovoreni, - standardni, . obrada pomou interne memorije (mozak ovjeka) i logike : - iskustvena, - standardna, 40

. izlaz ili izdvajanje informacija : - pisani tekst, - usmeno ili telefonom, - upis na eksternu memoriju (kartoteka, biljenica ...). Elementi AOP - automatske obrade podataka . bazira se na gotovo istim principima kao i runa obrada, . svaki sustav za obradu podataka sastoji se od : - ulaznih jedinica, - centralne jedinice i periferne memorije, - izlaznih jedinica i komunikacija, . osnovne karakteristike AOP jesu : - primanje i izdavanje velikoga broja informacija u kratkom vremenskom intervalu, - zbog velikih mogunosti eksternih memorija moe upamtiti i uvati "neogranien" broj informacija, - automatski i kontinuirani proces bez angairanja velikoga broja posluilaca, - greke u radu iskljuene ili svedene na minimum, - kompleksnost primjene na svim podrujima. Kadrovi kod AOP . direktni izvrioci obrade podataka : - sistem analitiari (organizatori), - programeri, - sistem - programeri, - administratori baze podataka, - ininjeri komunikacija, - operateri, - tehniari (vie specijalista), . indirektni uesnici obrade podataka : - ostali kadrovi koji rade na razvoju, kolovanju korisnika, pripremi podataka, skladitenju, distribuciji izlaza itd., . konzumenti rezultata obrade (stranica 3): - rukovodioci (strateki nivo), - voditelji odreenih resora (taktiki nivo), - neposredni "proizvoai" novih informacija (operativni nivo), Svaka od ovih grupa treba se kolovati po posebnome programu. Specifinosti AOP - vremenski duge pripreme, - potrebni visokostruni kadrovi, - neophodan pravilan izbor hardwera, - neophodan pravilan izbor sistemskoga softwera, - nemogunost brzih izmjena u programima, - neophodna tonost ulaznih podataka, - specifina dokumentacija, - odgovornost za ispravnost snose svi podjednako :

organizatori programeri korisnici unos podataka

41

Datoteke podataka

DATOTEKA

(File)

BLOKOVI (Block)

slogovi

(Record)

polja (Field)

bajtovi. u procesu prikupljanja podataka redovito se promatra skup od niz objekata realnog ili apstraktnog karaktera, odnosno bilo ega to se moe jednoznano definirati, izdvojiti iz okoline i o emu se mogu prikupljati informacije, . takav objekt promatranja naziva se Entitet, . svi registrirani podaci (slogovi) koji se odnose na promatrani skup entiteta sainjavaju datoteku podataka, . datoteka se sastoji iz niza elemenata koji su u meusobnom hijerarhijskom odnosu, kako je prikazano na prethodnoj shemi, . polje slui za smjetaj odreenoga podatka ovisno o entitetu kojega s njime opisujemo, a od koliko e se bajtova sastojati ovisi o samome podatku, . sva polja (mogu se grupirati u segmente) koja opisuju odreeni entitet ine slog podataka, . slogovi se blokiraju radi utede na prostoru i brzine rada, te svi zajedno (slogovi odnosno blokovi) koji opisuju nazivom odreenu koliinu entiteta ine datoteku, . jedna od definicija: "Datoteka je sreeni skup istovrsnih slogova o istovrsnim entitetima", treba jo samo utvrditi zajedniki obuhvatni pojam o kojem se entitetu radi, 42

. obrada datoteke je multiplicirana obrada slogova, . slogove u datoteci je potrebno tako organizirati da se omogui ekonomian oblik memoriranja i obrade raspoloivih podataka, . glavni faktori koji odreuju nain organizacije datoteke: - broj i uestalost promjena, - veliina datoteke, - zahtjev za brzinom dostupnosti podatku, - rast datoteke, - mogunosti eksternih memorija, - kontinuitet kljueva, . datoteke mogu biti organizirane: sekvencijalno, indekssekvencijalno, direktno ili random, podjeljeno, . sekvencijalno organizirana datoteka moe se obraivati samo sekvencijalno - direktna samo direktno - indekssekvencijalna se moe obraivati na obadva naina. Sekvencijalno organizirana datoteka . slogovi se upisuju od poetka datoteke jedan za drugim, . podaci se mogu sortirati prije unosa, ili se cijela datoteka sortira nakon zavretka unosa pomou "uslunog" sort programa, po nekome kljuu unaprijed definiranom, . kada se u datoteci mijenja jedan slog itava se datoteka mora prepisati, . vrijeme obrade je neovisno o broju promjena, ono samo ovisi o opsegu datoteke, . ne postoji veza izmeu sortirnoga pojma sloga i adrese sloga zato se ne moe direktno pristupiti slogu, . ovaj nain najracionalnije koristi prostor eksterne memorije, . pogodan je za obradu datoteka u kojima se podaci u veini slogova mjenjaju u svakoj obradi, . ne mogu se u nju dodavati novi slogovi direktno, ve se upisuju s podacima za promjenu u posebnu datoteku, i dodaju na pravo mjesto pri samoj obradi (uvijek cijele datoteke), . pogodna je za arhiviranje jer se moe spremiti na magnetsku vrpcu ili kazetu - medijima pogodnim za arhiviranje. Indekssekvencijalno organizirana datoteka . IS - datoteka je ustvari sekvencijalna sa slogovima poredanim u rastuem redoslijedu u odnosu na odreeni klju sloga, . uporabom posebnih polja indeksa mogue je doi do adrese sloga ime je omoguen direktan pristup, . datoteka ima etiri vrste podruja: - podruja indeksa, - glavno podruje podataka, - pomona podruja podataka, - nezavisno prijelazno podruje podataka, . slijedi prikaz izgleda svih podruja i indeksa:

43

Podruje indeksa

GLAVNI INDEKS Master Index INDEKS CILINDRA Cylinder Index Cilindar 0 Indeksna staza 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Pomono podruje Odvojeni cilindri Nezavisno prijelazno podruje Alocation Overflow Area

Track Index

Glavno podruje podataka Primary Area

Overflow Area

Glavno podruje podataka . u njega se podaci upisuju pri kreiranju i reorganizaciji datoteke, . novi slogovi se dodaju na pripadajue mjesto prema kljuu za vrijeme reorganizacije datoteke (inae u pomona podruja), . reorganizacija datoteke se vri kada su pomona i nezavisna pomona podruja puna. Pomona podruja podataka . predstavljaju rezervne staze na svakome cilindru za upisivanje prijelaznih slogova koji prema kljuu pripadaju tome cilindru, . pri upisu se tono indeksiraju iza kojega sloga dolaze prilikom reorganizacije datoteke, 44

. koliko e se staza definirati za rezervno podruje na svakome cilindru ovist e o uestalosti dolaza novih slogova - definira se tako da se ne vri esto reorganizacija, koja je spora. Nezavisno prijelazno podruje . sastoji se od odreenoga broja cilindara gdje dolaze prijelazni slogovi koji vie nisu imali mjesta u pomonome podruju cilindra, gdje su prema kljuu trebali biti smjeteni, . podruje se ne mora nalaziti u slijedu na kraju datoteke, . broj cilindara e takoer ovisiti o broju oekivanih novih dolaza, . na ovim cilindrima vie ne postoji pomono podruje. Podruja indeksa . glavni indeks oznaava najvei klju sloga na svakome cilindru glavnoga podruja podataka (obino je to 0-ta staza poetnoga cilindra datoteke), . indeks cilindra (indeksna staza na prethodnoj shemi) oznaava najvei klju sloga u svakoj stazi toga cilindra (obino je to 0-ta staza na svakome cilindru osim prvome). Direktno ili random organizirana datoteka . omoguava direktan i brz pristup do svakoga sloga podataka, . organizira se samo na medijima koji to omoguuju (ne moe na magnetskoj vrpci i kazeti), . korisnik sam daje ili izraunava adresu sloga (programski) iz samoga kljua - znai treba postojati direktna veza izmeu kljua sloga i njegove pozicije na memoriji (ako na stazu stane 25 slogova, na slog s kljuem 135 bit e deseti na 6. stazi), . svi su kljuevi u redosljedu zauzeti odnosno bit e mnogo praznih slogova na memoriji. Podjeljeno organizirana datoteka . sastoji se od vie grupa kljueva koji nisu u redosljedu ali unutar grupe jesu (ima praznina), . grupe su unaprijed definirane tako da se moe vriti obrada na direktan i sekvencijalan nain pristupa podacima, . primjer podjeljeno organizirane datoteke sa etiri podruja: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10 ..... 2001, 2002, 2003, 2004 ..... 72001, 72002, 72003 ..... 200001, 200002, 20003 ..... 500 15000 120000 250000

. datoteka ima u prvome podruju kljueva 500 slogova, u drugome 13000 , u treemu 48000 i etvrto podruje ima 50000 slogova - znai ukupno 111500 slogova. Baze podataka U svakodnevnoj terminologiji pod bazom podataka podrazumjeva se skup svih podataka koji se u jednoj kompletnoj obradi koriste. Ova definicija je suvie uopena, jer po tome sve datoteke koritene u klasinoj obradi podataka ine bazu podataka, a programi kojima se te datoteke obrauju ine sistem za rukovanje bazama podataka. Jedan stvarni sustav baze podataka je znatno vie od toga. U svojoj potpunoj izgraenosti treba osigurati obavljanje nekoliko dodatnih specifinih funkcija koje emo u ovome poglavlju opisati. Efikasno zadovoljavanje razliitih zahtjeva Sustav za rukovanje bazama podataka treba osigurati informacije, koje se izvode iz podataka u zajednikoj bazi i stoje na raspolaganju svim korisnicima u zahtjevanom vremenskome roku. Za ovo 45

je potrebna takva mogunost sistematizacije podataka koja iskljuuje redundantnost i omoguava efikasno izdvajanje i grupiranje po razliitim osnovama. Pri tome korisnik treba poznavati samo logiku strukturu podataka, a nain fizikoga memoriranja ne treba. Fizika nezavisnost podataka S obzirom da iste podatke koristi vie korisnika i vie programa, potrebno je, koliko god je mogue, uiniti programe i podatke neovisnima jedne od drugih. Ako, naprimjer, zbog novih zahtjeva u obradi zapis u nekome programu proirimo novim poljem, potrebno je da ta izmjena povue za sobom izmjenu samo dotinoga programa. Svi ostali programi koji koriste iste zapise, ili dijelove tih zapisa, trebaju ostati nepromjenjeni. Za ostvarivanje ovoga potrebno je odvojiti fiziki opis podataka od strukture podataka u programu, odnosno postii tzv. nezavisnost podataka. Nezavisnost moe biti dvojaka: fizika i logika. Fizika nezavisnost podataka, po Fryu i Sibleyu, moe se definirati na slijedei nain: Fizika nezavisnost podataka jednoga sustava je postignuta onda kada korisniki programi ili ad hoc zahtjevi za informacijom, u veini sluajeva ne zavise od naina memoriranja i pristupa podacima. Logika nezavisnost podataka Izmjene u logikoj strukturi baze podataka ne utjeu u znaajnoj mjeri na programe koji koriste bazu podataka. Stvarna nezavisnost podataka je zajedniko ostvarenje fizike i logike nezavisnosti. Sustav je, prema tome, nezavisan od podataka, ako su programi i ad hoc upiti u veini sluajeva neovisni od naina memoriranja i pristupa podacima, kao i od logike strukture baze podataka. Apsolutna nezavisnost podataka se ne moe ostvariti (zato se koristi u definicijama termin "u veini sluajeva"). Ponekad, npr. samom izmjenom naina pristupa podacima znaajno se moe izmjeniti efikasnost sustava (pretraivanje pomou indeksne tabele ili neke druge metode). Korisnik, meutim, zbog tih izmjena ne treba mijenjati svoje programe, ili drugaije postavljati svoja pitanja, ve izmjene osjea na taj nain to rezultate i odgovore dobiva bre i jeftinije, ili sporije i skuplje - kada su izmjene napravljene zbog efikasnijeg zadovoljenja zahtjeva nekih drugih korisnika. Jezik za opis podataka - DDL Nezavisnost podataka tehniki ostvarujemo pomou jezika za opis podataka (Data Definition Language). Baza podataka po pravilu sadri podatke i opis njihove fizike strukture. Taj opis nazivamo modelom podataka, ili shemom, i opisujemo jezikom za opis podataka. Kod veine sustava za rukovanje bazama podataka toj shemi se prikljuuju podsheme sa definiranim podacima koje pojedini aplikativni programi koriste iz baze. Svakoj bazi podataka pripada samo jedna shema koja uvijek tono definira fiziku strukturu podataka, strukturu memoriranja, kao i fizike i logike veze izmeu pojedinih podataka. Istovremeno se toj shemi moe prikljuiti vie podshema u kojima se podaci mogu ponovno imenovati, ak i njihov tip i grupiranost mogu biti razliiti od strukture definirane u shemi. DDL pretvara veze i odnose definirane u podshemi na oblik koji odgovara shemi i izvrava potrebne konverzije. DDL, prema tome, treba osigurati opis podataka na tri razliita nivoa: . na nivou korisnika - podshema u jeziku kojim je program napisan . na nivou logike strukture pomou nezavisnog, samostalnog . na nivou fizike strukrure programskog jezika Jezik za rukovanje podacima - DML Jezik za rukovanje podacima (Data Manipulation Language) omoguava korisniku izvravanje operacija nad bazom podataka koja je definirana jezikom za opis podataka. To su operacije kreiranja, modificiranja i postavljanje upita u vezi s podacima - omoguava otvaranje i zatvaranje baze (tonije onoga dijela koji je definiran odgovarajuom podshemom), pronalaenje zapisa na osnovu kljua ili relativne adrese, uitavanje zapisa, ispis izmjenjenoga zapisa, umetanje novih zapisa na osnovu kljua ili adrese, 46

potpuno ili djelomino brisanje zapisa, izmjenu pojedinih polja, itd. Ukoliko se izmjene odnose na neka od polja iz sheme ili podsheme, ona se automatski auriraju s tim novinama. DML moe biti samostalan (Self-contained System), ili se moe ugraditi u neki programski jezik viega nivoa (Host Language System). S njime iskljuivo radi administrator baze podataka, a korisnik samo po ovlatenju za neke radnje. Sigurnost podataka Sigurnosti podataka treba biti posveena posebna panja ba zbog toga to podatke mogu koristiti mnogi korisnici - znai treba definirati prioritete i dozvole koritenja, te modificiranja podataka. Najbolje je pomou odreenih lozinki prepustiti sutavu da regulira tu kompletnu problematiku. Opis, kreiranje i odravanje baze podataka, reguliranje pristupa podacima, povremene reorganizacije, te dodavanje novih podataka, treba biti strogo definirano i najbolje je za taj posao imati Administratora baze podataka. Princip rada sustavom za rukovanje bazama podataka Trokovi izgradnje baze podataka i instaliranje sustava za rukovanje bazama - nadoknauju se samo onda kada se istim sustavom mogu rijeiti iz zajednike osnove podataka a razliitim grupiranjima - problemi razliitih korisnika. Ukoliko se veza izmeu podataka ograniava samo na podatke unutar jednoga zapisa - onda su klasine datoteke sa svojim pripadajuim programima efikasnije rjeenje od i najboljega sustava za rukovanje bazama podataka. Osnovne kategorije korisnika baza podataka: - aplikativni programeri (prema zahtjevu korisnika), - korisnici podataka (dvije grupe): . koriste jednostavan jezik za rukovanje podacima, . koriste bazu iskljuivo za informacije. Pravila za rukovanje podacima u bazi postavlja Administrator baze podataka prilikom kreiranja odnosno modificiranja baze i njih se treba strogo pridravati. Vrste baza podataka RELACIJSKA - skup tabela podataka - svaka za sebe jednoznana, a relacije se postiu povezivanjem sa posebnom tabelom, - u tabelama svaka kolona ima svoje ime i ini oblast date relacije, - u razliitim tabelama mogu biti isti podaci u dvije ili vie kolona ali ih naziv kolone identificira kao razliite, - u jednoj tabeli i jednoj koloni uvijek je jednoznaan podatak, - prednost ove vrste baza podataka je u mogunosti brzog i jednostavnog definiranja uslova izbora pomou pravila i naina rada relacijske algebre - slijedi primjer : Primjer ove vrste baze izraena pomou tri tabele (o automobilima): AUTO regozn RI 243 AV ZG 756 UA PU 427 BC ST 345 JH OS 978 AC marka tip boja snagaKW 55 110 45 120 30 obujamcyl 1100 1800 1000 1900 900 ostalo ...... ...... ...... ...... ......

fiat brava zelena bmv 800 sivo - crna koda 1000 mb siva mercedes 190 crna citroen ax bijela

47

VLASNIK ime Nemet Ana Vugrinec tef tefani Pave Kalini Jozo Mlinar Jakob adresa zanimanje datumro ostalo

Rijeka, Jadranska 5 domaica Zagreb, Vukovarska 2 umirovljenik Pula, M.Tita 34 pomorac Split, Hvarska 21 nogometa Osijek, Erdutska 1 muziar

14081956 ...... 22091928 ...... 03051959 ...... 07021978 ...... 25051954 ...... A&V

regozn

ime

datumkup 21031990 20091980 11121977 01111992 26081983

datumprod 23071996 13031999 23011986 03101998 27071990

ostalo ........ ........ ........ ........ ........

RI 243 AV Nemet Ana ZG 756 UA Vugrinec tef PU 427 BC tefani Pave ST 345 JH Kalini Jozo OS 978 AC Mlinar Jakob

Po pravilima relacijske algebre naredba : GET W (relacija-1.podruje-1, relacija-2.podruje-2, ....): uvjeti prenosi u radni prostor W vrijednosti podruja iz zagrade, koje vrijednosti se nalaze u poljima opisanih tabela, a koji zadovoljavaju date uvjete. Zahtjev da se "izvade" imena i adrese svih vlasnika zelenih Fiata, moe se, na primjer, postaviti na slijedei nain : RANGE A&V, A&VX RANGE AUTO, AUTOX GET W (VLASNIK.ime, VLASNIK.adresa): A&V (A&VX.regozn = AUTO.regozn ^ A&VX.ime = VLASNIK.ime ^ AUTOX.marka = fiat ^ AUTOX.boja = zelena) u navedenim izrazima specijalni znakovi i izrazi predstavljaju slijedee: oznaka za logiko " i " oznaka za " postoji takav element " RANGE definira promjenjive veliine A&VX i AUTOX u koje se postavljaju pronaene vrijednosti HIJERARHIJSKA-veina velikih sustava za obradu podataka koristi ovakav model baze podataka najjednostavniji (IMS, DBS, ....), - fizika struktura podataka je stablasta i to s jednim stablom (postoje baze s vie stabala ali to ve nije ista hijerarhijska struktura ve postoji kombinacija i drugih sustava za povezivanje vie stabala podataka), - vorovi stablastih struktura se nazivaju segmenti a sastoje se iz dijela podataka i pointera (pokazivaa na idui segment), - segment je najmanja samostalna jedinica koja se predaje korisniku na koritenje i to samo trenutne vrijednosti iz polja podataka a ne pointere, - opis fizike strukture baze DBD (Data Base Description) sadri definiciju svih vrsta 48 ^

segmenata i opise veza "djete/roditelj" ili "brat/brat" koje postoje izmeu segmenata, - ovaj model baze omoguuje obradu podataka na sva tri ope poznata naina (sekvencijalni, random i indekssekvencijalni). Prethodni primjer se na vie naina moe prikazivati hijerarhijski : - osnovni segment je AUTO a djeca su VLASNIK i PREDVLASNIK, - osnovni segment je VLASNIK a neposredno pdreeni segment je AUTO koji je ujedno "roditelj" segmenta PREDVLASNIK. Drugi nain prikaza je mnogo bolji u ovakvoj strukturi - takav nain organizacije baze podataka ve prethodi jednom jedinstvenom informacijskom sustavu STANOVNITVA. Kod hijerarhijske strukture je vrlo bitno unaprijed definirati broj segmenata stabla (barem u grubome) radi raspoloivosti memorijskih medija. MRENA -ostvaruje se pomou veznih zapisa u modelu jednostavne hijerarhije iji se elementi istovremeno mogu nalaziti u nekoliko hijerarhijskih veza - kod sloenijih meuzavisnosti podataka kreira se vie vrsta veznih zapisa, - u mrenom modelu se u principu mogu ostvariti veze tipa 1:1, 1:n i n:1 ; dok se veze tipa m : n trebaju rastaviti dodavanjem veznih zapisa na dvije veze tipa 1: n. Prikaz ovoga tipa baze pomou prethodnoga primjera: Svaki vlasnik moe istovremeno posjedovati vie automobila, a svaki automobil moe zaredom imati vie vlasnika. Ta veza tipa vie - vie ne moe se prikazati jednostavnim hijerarhijskim modelom, ve mrenim uvoenjem veznih zapisa. Svaka pojava toga zapisa ostvaruje jednu i samo jednu vezu izmeu jednoga zapisa tipa AUTO i jednoga zapisa tipa VLASNIK. Vezni zapis obino sadri i neke podatke koji obino zavise od obadva povezana zapisa. Slijedi prikaz evidencije o automobilima posredstvom mrenoga modela baze:

zapisi tipa AUTO veze vezni zapis

RI 243AV

...

ZG 756UA ...

PU 427BC

...

ST 345JH ...

OS 978AC ..

01.08.88. 19.04.87. 19.12.88.

20.12.88. 07.11.90. 08.11.90. 01.11.90.

20.10.84. 26.05.86. 26.09.86. 01.08.91.

vezezapisi tipa Nemet Vugrinec VLASNIK Ana ... tef ... tefani Kalini Mlinar Peri Pave ... Jozo ... Jakob ... Petar

....

49

U daljem radu s bazom podataka se vie ne pravi nikakva razlika izmeu veznih i originalnih zapisa - razlika u nazivu je samo zbog nastajanja tih zapisa. PC BAZE - moe se govoriti o slijedeima : . samostalno izraena u Wordu - uz koritenje Go To naredbe iz izbornika Edit ili na neki drugi nain, . baze podataka u Excelu ( stranice 50 - 61 ), . DBASE III - to je programski jezik za izradu i koritenje baza podataka na PC- u (opisano na stranicama 61 - 65 - malo se ve koristi), . ACCESS programski paket za baze podataka izniknuo kao poboljana verzija Excelove baze s posebnim naglaskom na organizaciju podataka - relacijska baza, mnogo se danas koristi (kratki opis na stranicama 65 - 72), . File Maker programski paket za rad s bazama koje imanju male koliine podataka (kratki opis na stranicama 72 - 74), . Oracle je objektno relacijski DBMS (Data Base Management System) koji radi s relacijskim tablicama slino Access-u (najvie se koristi s operacijskim sustavom Linux), . Clarion - jezik 4. generacije (4GL) namjenjen kreiranju poslovnih aplikacija temeljenih na bazama podataka, Svaku bazu podataka je potrebno prije koritenja kreirati - za to su potrebne slijedee radnje: . analiza strukture podatatka (shema), . analiza potreba za podacima (podsheme), . unos podataka u bazu, . definiranje naina pristupa podacima (auriranje i koritenje postojeih). U najnovijim softwerskim paketima olakan je rad pomou predloaka (template) koji se po potrebi, odnosno nakon analize strukture i koritenja podataka iz baze, kreiraju (ili izaberu od postojeih). Baza podataka e biti uspjena ako su podaci u njoj uvijek aurni i sigurni od neovlatenog pristupa, a da istovremeno moe opsluiti svim potrebnim podacima one za kojih i za to je kreirana.

Baze podataka u Excelu Prednosti Ako Excel ve imamo ne moramo se uputati u istraivanje trita u potrazi za pravim programom DB-a. Vrlo je vjerojatno da e veinu normalnih potreba zadovoljiti i Excel. Struktura tablinog procesora po svojoj prirodi predstavlja odlinu podlogu za bazu podataka jer je svaki slog predstavljen retkom, a svako polje stupcem. Kreiranje izvjea i grafikona znatno je jednostavnije kada su podaci organizirani kao baza podataka. Iako mnogi toga nisu svijesni, vrlo je vjerojatno da Excel ve koriste kao bazu podataka. Nedostaci Pri otvaranju radne stranice Excel je uitava s diska u memoriju raunala. itava se radna stranica nalazi u memoriji, pa je raspoloivom memorijom ograniena i njezina veliina. Glavna prednost specijaliziranih programa DB-a je u tome to dijelove baze podataka mogu uitavati u memoriju prema potrebi, pa nema spomenutih ogranienja. Pristup centralnoj memoriji ipak je znatno bri od pristupa disku, i ako nae potrebe nisu prevelike, to moe biti i prednost. Uporabom dodatka Microsoft Query koji se isporuuje uz Excel omoguen je pristup raznorodnim bazama podataka u lokalnoj raunalskoj mrei i na velikim raunalima, to jo vie govori u prilog Excelu.

50

Dizajn baze podataka Prvi korak u kreiranju baze podataka je najtei: treba se oduprijeti elji da se odmah pone s upisom podataka u praznu tablicu. Kao i pri dizajnu bilo koje druge aplikacije zasnovane na tablinom procesoru, nuno je uloiti neto vremena i truda u promiljanje o cilju i nainu kako ga postii. Potrebno je utvrditi koliinu i vrstu podataka s kojima namjeravamo raditi, podatke koje elimo dobiti iz baze i puteve moguih proirenja. Od najvee je vanosti predvidjeti dovoljno veliko podruje za buduu bazu, jer kad jednom doemo do kraja podruja vie nije mogue dodavati nove slogove bez dodatnoga posla. U poetku je vano usredotoiti se na polja u bazi podataka i to odabir, smjetaj i nazive. Dobro je pregledati postojee podatke i razmisliti postoji li potreba za podjelom logikih cjelina na manje dijelove, dodavanjem polja za razne izraune i sl. Odabir polja (Fields) za slog (Record) baze podataka Odabir polja koja emo uvrstiti u slog baze podataka od kljunog je znaenja, jer osim to ine osnovu strukture baze podataka polja odreuju i efikasnost same baze. Potrebno je utvrditi najmanji broj podataka koji je nuan za pravilan rad baze i onda ga proiriti podacima koji poveavaju kvalitetu uporabe. Razbijanjem logikih cijelina na manje dijelove postie se dodatna uinkovitost. Primjer je razbijanje adrese na potanski broj, mjesto, ulicu, kuni broj i dravu. Vei broj polja prua veu fleksibilnost u uporabi, ali se "plaa" neto slabijim performansama aplikacije. Polja u bazi podataka moraju biti jedinstvena tj. ne smiju se ponavljati informacije iz jednog polja u drugome. Na taj se nain postie jedinstveni sadraj polja po kojem se onda moe pronai i obraivati podatak. Ukoliko se slogovi meusobno ne razlikuju, potrebno je dodati polje koje e ih uiniti jedinstvenima. Dodatno polje moe sadravati redni broj sloga (1,2,3,..) ili koji drugi podatak koji e u kombinaciji s postojeim poljem dati jedinstveni klju za pronalaenje sloga. Ukoliko postoje dva djelatnika s istim imenom i prezimenom, oito je potrebno dodati i matini broj djelatnika kako bi ih mogli razlikovati. Smjetaj imena polja baze podataka Imena polja ine prvi redak baze podataka, te ih stoga obavezno postavimo u stupce bez meusobnih razmaka i u samo jedan redak. Najbolje je nazive polja postaviti u logikome slijedu i srodne podatke drati na okupu. Baza je preglednija ako se polja s opisnim podacima kao to su broj rauna, datum i naziv kupca nalaze jedno uz drugo. Imenovanje polja baze podataka Imena polja su kritini djelovi baze podataka. Sva sortiranja podataka i operacije pretraivanja rabe imena polja i stoga ih treba paljivo odabrati, iako ih je kasnije mogue mijenjati. Slino kao i imena datoteka ili podruja, i imena polja podljeu sljedeim pravilima : . smiju sadravati tekst ili formule za rad s tekstom, . ne smiju biti brojke (prvi znak), numerike formule, logike vrijednosti, kdovi pogreaka ili praznine (blanks), . smiju biti dugaka od 1 - 255 znakova, . moraju se razlikovati, tj. ne smiju postojati dva jednaka imena, . kraa imena su jednostavnija za pamenje i dozvoljavaju prikaz veega broja polja na ekranu, . Excel vodi rauna samo o imenima retka neposredno iznad prvoga sloga, . mogue je imati vie redaka s opisom polja, ali samo redak neposredno iznad prvoga sloga podataka ima znaenje za Excel, . imena polja koja slie adresama elija (npr. AB1) treba izbjegavati, jer mogu izazvati pogreke u radu makro instrukcija i pogrene rezultate u radu s bazom podataka.

51

Kreiranje baze podataka Kada smo dobro promislili dizajn baze, moemo ga upisati u tablicu. Odaberemo praznu tablicu, ili tablicu koja ve sadri podatke. Zaponemo odabirom praznoga retka s dovoljnim brojem praznih redaka ispod njega. Upiemo imena polja u susjedne elije u jednom retku tablice. Pridravamo se navedenih pravila o dodjeljivanju imena poljima. Na Slici 7.1 vidimo imena polja odabrana za primjer rada s bazom podataka. Zamjetit emo da su odabrana polja i formatirana. Formatiranje polja ne utjee na rad Excela s bazom podataka.

Slika 7.1 Budua baza podataka nakon upisa imena poljaUpis podataka u bazu podataka Slogove podataka mogue je u bazu podataka upisivati na nekoliko naina: uobiajenim nainom za tablini procesor, uporabom standardnoga obrasca za upis podataka, uporabom vlastitih obrazaca za upis podataka programiranih u makro jeziku ili Visual Bacic-u, uvozom podataka iz drugih izvora, kopiranjem podataka iz druge tablice. Upis podataka direktno u tablicu Za kretanje od polja do polja pri upisu podataka, rabit e se bri naini rada, opisani slijedeom tablicom :

52

Tipka TAB SHIFT+TAB ENTER SHIFT+ENTER CTRL+ CTRL+, CTRL+; CTRL+:

Postupak Prihvaa upis i pomie se jedno polje udesno Prihvaa upis i pomie se jedno polje ulijevo Prihvaa upis i pomie se jedno polje dolje * Prihvaa upis i pomie se jedno polje gore * Kopira podatak iz istog polja prethodnog sloga Kopira formulu iz istog polja prethodnog sloga Upisuje tekui datum Upisuje trenutno vrijeme

Tablica 7.1 Tipke za kretanje kroz tablicu pri upisu podatakaBez obzira na odabrani nain, za upis prvoga sloga baze podataka treba odabrati eliju tono ispod prvoga naziva polja. Upisati podatak i pritisnuti tipku TAB. Podatak moe biti tekst, brojka, formula ili bilo koji drugi.

* Ako pritiskom na tipku ENTER ili SHIFT+ENTER elimo pomak u desnu-lijevu eliju (polje), treba odabrati izbornik Tools, a iz njega Options i aktivirati kontrolni okvir Move Selection After Enter, te odabrati eljenu opciju.

Slijedea Slika (7.2) prikazuje bazu podataka s upisanih desetak prvih slogova. Pri upisu je mudro fiksirati (Freeze) redak s imenima polja na ekranu, kako bi ga vidio pri upisu svakoga sloga i na slijedeem ekranu.

Od verzije Excela 5.0 nije potrebno posebno napominjati Excelu da na tablici imamo bazu podataka, ve je toga on sam svjestan. Vano je da uz bazu podataka nemamo jo neke podatke koji s bazom nemaju veze. Na jednoj tablici moemo imati samo jednu bazu podataka. Pohranimo upravo kreiranu bazu podataka na disk i prvi je dio posla zavren.

53

Slika 7.2 Baza podataka s upisanim prvim slogovimaUpis podataka uporabom obrasca za podatke (Slika 7.3) Baza podataka je snaan alat za obradu podataka, ali kreiranje i odravanje baze moe biti dugotrajan i zamren posao. Za olakavanje toga posla Excel nudi obrazac za podatke. Obrascem za podatke moe se upisivati, mjenjati, brisati i pretraivati podake brzo i jednostavno. Obrazac za podatke je, zapravo, okvir za dijalog kojim se pojednostavljuje rad s podacima. Glavne su mu znaajke : obrazac za podatke prikazuje samo jedan po jedan slog, to olakava upis i izmjene podataka, u obrascu se moe vidjeti znatno vie polja nego u jednome retku ekrana, a zavisno o veliini ekrana moe se vidjeti do 18, kada se dodaje