1
OBRAZOVNI PROFIL: FINANSIJSKI ADMINISTRATOR
PREDMET: FINANSIJSKO POSLOVANJE
RAZRED: TREI
ODELJENJE: III2,3
NASTAVNIK: ANELI ZORICA
I MODUL
SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE
1. POJAM I KARAKTERISTIKE SPOLJNE TRGOVINE
Cij svake proizvodnje je da roba doe u potronju i da zadovolji neku ovekovu potrebu, bilo da
je re o sredstvima za proizvodnju ili sredstvima za potronju. Roba u potronju stie putem
trita. Putem trita roba moe stii u potronju na domae trite (unutar granica jedne zemlje,
na primer Republike Srbije) ili na bilo koje strano trite, odnosno trite bilo koje druge zemlje
u svetu. Ako roba prelazi granicu jedne zemlje i odlazi u druge zemlje, re je o spoljnoj trgovini.
Pored spoljnih trita (trita bilo koje zemlje u svetu van svoje matine zemlje) postoji i
tzv. svetsko trite. To je trite na kome se susreu ponuda i tranja iz svih zainteresovanih
zemalja sveta. Na njemu vlada najrigoroznija konkurenija i postiu se svetski uslovi
kupoprodaje, u koje spada svetski kvalitet, cene i nain placanja, rokovi isporuka, servisiranje i
sl. Most izmedu nacionalnog i svetskog trita je regionalno trite (na primer Evropska unija).
Spoljna trgavina predstavlja promet robe i usluga u kome se razmena obavlja izmeu
subjekata razliitih zemalja tako to predmet kupoprodaje prelazi carinsku liniju i
teritoriju zemlje prodavca (izvoz) ili zemlje kupca (uvoz), a koji se obavlja na osnovu
zakljuenih pismenih spoljnotrgovinskih ugovora.
Ako se ova definicija spoljne trgovine ralani, iz nje proizlaze sledee karkteristike:
spoljna trgovina se obavlja izmedu subjekata razliitih zemalja, od kojih je jedan u ulozi
prodavca (izvoz), a drugi u ulozi kupca (uvoz),
roba prelazi dravnu granicu,
spoljna trgovina se obavlja po odredjenim zakonima, a interesi uesnika se izraavaju u
uredno zakljuenim spoljnotrgovinskim ugovorima.
Pored dobara, spoljnotrgovinska razmena obuhvata i niz proizvodnih i neproizvodnih usluga,
kao to su usluge u saobraaju, turizmu, investiciono-gradevinski radovi, bankarske usluge,
nauno-informativne usluge, konsalting i sl. Obuhvata, takoe, meunarodni promet tehnolagije,
deviza - novca i kapitala, kao i meunarodno kretanje radne snage.
Spoljna trgovina obavlja se u veoma sloenom radnom procesu koji se sastoji od nekoliko faza.
Ona obuhvata razne delatnosti - od pripreme posla (izuavanje trista, reklama i propaganda,
2
unapreivanje prodaje), preko proizvodnje i uspostavljanja poslovnih veza sa stranim
partnerima, do zakljuivanja i realizacije samog spoljnotrgovinskog posla. Taj radni proces
poznat je pod nazivom spoljnotrgovinsko i devizno poslovanje.Poznavanje spoljnotrgovinskog
i deviznog poslovanja uslov je ukupnog uspeha preduzea izraenog u profitu.
2. ULOGA I ZNAAJ SPOLJNE TRGOVINE
Spoljna trgovina ima veliku ulogu i znaaj, kako za globalnom nivou, tako i za konkretnu
nacionalnu privredu koja bez nje ne bi mogla da funkcionie, posebno u uslovima globalizacije
svetskog trita. Zbog meunarodne podele rada u svetu, nastale kao posledica razlike u
privrednoj razvijenosti pojedinih zemalja, razlika u privrednim i prirodnim bogatstvima,
klimatskim uslovima i sl., stalno postoji potreba za razmenu roba i usluga na meunarodnom
nivou. Razvijene zemlje uglavnom razmenjuju - izvoze gotove proizvode i opremu za razvoj
industrije zemljama u razvoju, a od njih uvoze sirovine i poluproizvode. Razvijene zemlje meu
sobom razmenjuju industrijske proizvode i savremenu tehniku opremu, kao dopunu svojoj
proizvodnji. Dok, s druge strane, nerazvijene zemlje razmenjuju poljoprivredne proizvode i
sirovine.
Uloga i znaaj spoljne trgovine za nacionalnu privredu ogledaju se u sledeem:
Omoguuje da se na spoljna trista plasiraju vikovi i kupe (popune) manjkovi u
robi, uslugama, novcu, kapitalu, tehnologiji i sl.
Putem plasmana vikova i uvoza deficitarnih proizvoda i usluga, spoljna trgovina vri znaajne
strukturne promene u materijalnoj proizvodnji i drutvenom proizvodu svake zemlje. Na primer,
naa zemlja proizvede 10.000.000 tona kukuruza, a za nacionalnu potronju potrebno je
5.000.000 tona. Da nije spoljne trgovine, taj viak proizvoda znaio bi uzalud uloen rad i
sredstva. Ali spoljnotrgovinskim procesom omogueno je da se kukuruz proda u inostranstvu
(izveze) i uveze, na primer, nafta i gas u kojima naa zemlja oskudeva. Isto tako, budui da se
u Srbiji ne proizvode kafa, pamuk, kompjuteri i dr., ne bi bilo ni tih proizvoda bez spoljne
trgovine. Viak proizvoda bi propao, a manjak bi doveo do zastoja u proizvodnji i potronji.
Dopunjuje asortiman proizvoda i usluga i omoguuje kvalitetnije zadovoljavanje
ljudskih potreba
Spoljna trgovina je korisna i kada ne dopunjuje samo potrebe za robom koje uopte nema, ili je
nema dovoljno. Re je i o dopuni asortimana. Naime, svaki proizvoa, a posebno trgovac, eli
da ponudi kompletan asortiman odreenog proizvoda- usluge. A da bi to postigao i pored toga
to ne proizvodi ceo asortiman, pomae mu spoljna trgovina. Na primer, 14. oktobar iz
Kruevca eli da ponudi sve vrste putnih i gradjevinskih maina. Meutim, poto proizvodi samo
maine do 300 konjskih snaga, moe da napravi spoljnotrgovinski aranman sa preduzeem
CATERPILLAR (SAD) ili sa japanskim preduzeem KOMATSU, da meusobnom razmenom
3
maina doe i do maina od 400 i 500 konjskih snaga. Tada bi raspolagao ukupnom ponudom
tog tipa maina na tritu i zadovoljio ukupne potrebe kupaca.
Omoguuje postizanje povoljnijih uslova razmene cena nego ako se prodaje samo
na domaem tritu
Spoljna trgovina se ne svodi samo na plasman vikova i popunu manjkova u robi i uslugama,
kao i kompletiranje asortimana. Nju motivie i zarada na uvoznim i izvoznim poslovima, vea
nego da se oni obavljaju u zemlji. Spoljna trgovina omoguava konkurentnost i na uvoznoj i na
izvoznoj strani. Jednoj zemlji se vie isplati da izvozi i uvozi odreene proizvode ak i u
uslovima kada je na svetskom tritu eksploatie druga zemlja. Razlog tome je to se u spoljnu
trgovinu ukljuuje najkonkurentnija roba, proizvedena i prodata po najpovoljnijim uslovima, pa
se zato jeftinije kupuje i skuplje prodaje nego na nacionalnom tritu. Osim toga, u spoljnoj
trgovini uvek deluje logika masovne proizvodnje - tzv. ekonomija obima, koja domaim
proizvoaima omoguuje porast produktivnosti i smanjenje trokova po jedinici proizvoda.
Ona daje vie maha slobodnoj konkurenciji, spreavajui i umanjujui monopole, kao i
previsoko i naglo kolebanje cena.
Usmerava proizvoae na primenu svetskih kriterijuma i standarda vrednovanja
proizvodnje i najsavremenijeg tehnoloskog progresa
Ko nije sposoban da prui konkurentnu cenu, kvalitet, nain pakovanja, asortiman i slino, koje
e svet prihvatiti, brzo e biti eliminisan sa svetskog trita, pa e morati ili da prodaje samo u
zemlji ili da zakljuuje tzv. bilateralne trgovinske i platne sporazume sa pojedinim zemljama na
osnovu kojih moe prodavati pod uslovima loijim od svetskih.
Omoguuje stalnu komunikaciju sa svetom koja pozitivno utie na kretanje ljudi i
kapitala, kao i na obuku ljudi - proirivanje znanja i upoznavanje kultura i obiaja
drugih naroda i zemalja.
Nekada je trebalo nekoliko dana, pa i meseci, da se uspostavi kontakt izmeu kupca i prodavca,
a danas se to moe obaviti u svako doba i automatski, putem interneta, telefaksa, video
konferencije ili satelitske televizije. I samo kretanje - putovanje ljudi iz zemlje u zemlju,
posebno u uslovima savremenog avio saobraaja, postalo je izuzetno brzo. Dostignuti stepen
tehnike usavrenosti saobraajnih sredstava povoljno utie na proirenje obima medunarodne
razmene i kretanje ljudi. Poveava se njihova transportna mo, proiruje mrea puteva, postie
vea brzina i sigurnost saobraaja. Savremenim tehnikim sredstvima, materijalna dobra, ljudi i
misli, veoma se brzo prenose kroz ceo svet. Sve to pozitivno utie na kretanje ljudi i kapitala,
poveanje znanja ljudi, kao i bolje upoznavanje sa kulturom i obiajima naroda drugih zemalja i
na transfer pozitivnih iskustava u zemlju.
4
3. INKOTERMS (INCOTERMS) PRAVILA
Incoterm ili pariteti predstavljaju uslove meunarodne trgovine koji se najee koriste u
svakodnevnoj praksi. Oni se koriste kako bi se podelili trokovi i odgovornosti izmeu kupca
i prodavca. Zasnovani su na Konvenciji Ujedinjenih Nacija o Ugovorima o meunarodnoj
trgovini.
1. EXW - Franko fabrika: prodavac prodaje robu franko fabrika ne pokrivajui nikakve dalje trokove.
2. FCA - Franko prevoznik (na naznaenom mestu): prodavac predaje robu izvozno ocarinjenu u ruke prevoznika naznaenog od strane kupca na naznaenom mestu. Ovaj
paritet je pogodan za sve vrste transporta ukljuujui i avionski, drumski i kontejnerski
odnosno multi modalni transport.
3. FAS - Franko uz bok broda (u naznaenoj luci): prodavac mora da doveze i postavi robu pored broda, spremnu za utovar u naznaenoj luci. Prodavac takoe mora da
izvozno ocarini robu i pripremi sve papire neophodne za transport.
4. FOB - Franko utovareno na brod (u naznaenoj luci): prodavac mora da utovari robu na brod koji je odreen od strane kupca, izvozno ocarinjenu. Ovo je veoma esto korien
paritet u brodskom transportu.
5. CFR - Trokovi i vozarina plaeni (do naznaene luke): prodavac mora da plati trokove