Transcript
Page 1: [MEDIJI] Kolumna zastupnice Ivane Maletić: Srednji i mali poduzetnici pokretač su rasta i razvoja

�eu vijesti

kih nevladinih organizacija. "Kakve koristi imaju mali po-ljoprivrednici u Africi, ako su njihove tržnice preplavljene europskim poljoprivrednim proizvodima?"

Nejednako partnerstvoPogođena nije samo poljopri-vreda: "EU na temelju spora-zuma u sektoru ribarstva, od zaliha ribe koje nastaju ima koristi za vlastito stanovniš-tvo, a ne za lokalno, afričko", kaže Christa Randzio - Plath. Jer, europska ribarska flo-ta svoje mreže baca u more i pred afričkom obalom. EU za to bar plaća odštetu drža-vama koje europskim ribar-skim brodovima omoguću-ju pristup njihovim vodama i zalihama ribe. Senegal napri-mjer dobiva 16 milijuna eura godišnje, Mozambik nešto više od četiri, Mauritanija 86 milijuna eura. Ugovor o par-tnerstvu predviđa da afričke zemlje moraju otvoriti svoja tržišta za europske proizvo-de. Liberaliziran treba biti i sektor pružanja usluga. Na taj način bi naprimjer europski

investitori mogli ući u bran-šu koja se bavi opskrbom vo-dom. Primjeri iz drugih regi-ja su pokazali, da to u pravilu dovodi do rasta cijena, ali ne i do povećanja kvalitete. Nedo-statak političke koherentno-sti na strani Europske unije je jedna strana medalje.

"Za neuspjeh elita u mno-gim afričkim zemljama se ne može okriviti europska ra-zvojna politika", kaže zastu-pnik Europskog parlamenta Norbert Neuser. Kao nega-tivan primjer on navodi Ni-geriju: "Vrlo bogata zemlja zahvaljujući izvorima nafte. Međutim, ogromne količine te nafte nestaju, a elite su ne-podnošljivo bogate." "EU bi se morala približiti tim elita-ma koje plivaju u novcu i no-vac trpaju u svoje džepove", zahtjeva Neuser. On navodi da bi EU mogla pomoći u iz-gradnji učinkovitijih pore-znih sustava. Učinkovito bi bilo kada bi EU ubuduće do-prinijela tome da se suzbije odljev kapitala iz Afrike i za-tvore brojne porezne oaze.

DW

UTORAK 22/4/2014

EU potkopava vlastitu razvojnu politiku

vijeće europske unije je, na pri-jedlog Europske komisije, 28. siječ-nja 2014. donijelo preporuke kojima se od Republike Hrvatske traži rješa-vanje prekomjernog deficita i to na način da do 2016. godine smanji pro-računski manjak ispod 3 posto BDP-a, a do 2018. dug opće države ispod 60 posto BDP-a. Procedura preko-mjernog duga i deficita primjenju-je se više od 20 godina u Europskoj uniji te nikako nije smjela biti izne-nađenje Vladi u Republici Hrvatskoj, koja umjesto smanjenja javnosti na-javljuje eksploziju duga. Zahtjevi vijeća koji su formalno doneseni u siječnju 2014. neformal-no su komunicirani s Vladom još ti-jekom studenog 2013. Jasno je reče-no da se traži svođenje deficita na 4,6 posto BDP-a u 2014. Navedeno je značilo fiskalnu konsolidaciju od 0,9 posto BDP-a. Unatoč tome Vla-da je dala prijedlog, a Hrvatski sabor usvojio proračun potpuno suprotan preporukama. Planirani deficit za 2014. bio je 5,5 posto BDP-a, plan za 2015. je 4,6 posto, a za 2016. 3,5 po-sto BDP-a. Zahtjev Vijeća za 2015. je deficit od 3,5 posto BDP-a, a u 2016. od 2,7 posto BDP-a.odmah po donošenju proračuna Vlada je krenula s pripremom reba-lansa što je pokazatelj lošeg uprav-ljanja proračunom.mjere poduZete rebalansom su jednokratne, suprotne načelima pa-metne fiskalne konsolidacije i uz to nedovoljne jer deficit nije bio sve-den na 4,6 posto BDP-a. S obzirom da nema strategije i plana fiskal-ne konsolidacije te mjera kojima se misli potaknuti poduzetničke aktiv-nosti te rast i razvoj, logična reakci-ja Europske komisije bila ja da Vla-da mora nastaviti s poduzimanjem mjera fiskalne konsolidacije i svesti deficit na 4,6 posto BDP-a. vlada je nastavila s fiskalnom kon-solidacijom. Mjerama se i u nastav-ku okomila na poduzetnike i poljo-privrednike, najviše su smanjena

izdvajanja za njih. Ovakve neučin-kovite mjere fiskalne konsolidaci-je neizbježno je pratila i promjena projekcija rasta sa prvotnih 1,3 po-sto na 0,2 posto nakon prvog reba-lansa i na 0 posto sad nakon drugog rebalansa. ekonomski analitičari manje su optimistični od Vlade i predvi-đaju pad od 0,6 posto BDP-a što je puno vjerojatnije od stagnacije kojoj se nada Vlada.o tome što je potrebno za rast i ra-zvoj raspravljalo se i u zadnjem tjed-nu rada ovog saziva Europskog par-lamenta. Raspravljeno je izvješće kojim se daje poruka svim država-ma članicama, a osobito je važna za Republiku Hrvatsku: Mikro, srednji i mali poduzetnici čine 99,8 posto Eu-ropskog gospodarstva. Oni su po-kretači i nositelji gospodarskog ra-sta i razvoja, inovacija, zapošljavanja i društvene integracije. raspravljalo se o mjerama ko-jima Europska unija, odnosno sva-ka od država članica, može doprini-jeti stvaranju pogodnog okruženja za poduzetnike i novoosnovana tr-govačka društva s ciljem stvaranja novih radnih mjesta. Poduzetništvo je pokretač cjelokupnog gospodar-stva Europske unije te je ključan ele-ment za povećanje konkurentnosti i otvaranje radnih mjesta. Kao oko-snica europskog gospodarstva, mali i srednji poduzetnici temelj su opo-ravka Europe, stvaraju dvije trećine svih novih radnih mjesta u privat-nom sektoru i održavaju stopu rasta broja novih radnih mjesta dvostru-ko većom nego u velikim trgovačkim društvima. Novi poduzetnici, poseb-no mali i srednji godišnje u Euro-pi stvaraju više od 4 milijuna novih radnih mjesta. s ciljem poticanja poduzetništva države članice moraju raditi na: 1. pojednostavljivanju administrativnih procedura vezano uz otvaranje no-vih trgovačkih društava i poslovanje, 2. stabilnosti i jednostavnosti prav-nog i fiskalnog sustava, 3. otvaranju povoljnih izvora financiranja te 4. ra-zvijanju potpornih institucija koje će poticati na poduzetništvo i pomaga-ti poduzetnicima u boljem pozicioni-ranju te poboljšanju konkurentnosti, istaknuto je tijekom rasprave.traganje za velikim investitorima izvana potpuno je pogrešna politika. Najbolja pozivnica investitorima bit će naši jaki i brojni mali i srednji po-duzetnici. Bez njih nema niti investi-tora niti rasta i razvoja.

IvaNa MaletIć, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu

Srednji i mali poduzetnici pokretač su rasta i razvoja

koluMNa — Priče iz Bruxellesa

Recommended