KLJUČNI IZAZOVI S PRIMJERIMA MOGUĆIH RJEŠENJA ZA HRVATSKU
POLJOPRIVREDU
SUFINANCIRANO SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE
EUROPSKI FOND ZA POMORSTVO I RIBARSTVOEUROPSKI POLJOPRIVREDNI FOND ZA RURALNI RAZVOJ: EUROPA ULAŽE U RURALNA PODRUČJAEuropska unija
Ova prezentacija proizvod je zaposlenika Grupacije Svjetske banke. Nalazi, tumačenja i zaključci u ovoj prezentaciji ne odražavaju nužno stajališta Grupacije Svjetske banke, njezinog Odbora izvršnih direktora ni vlada koje zastupaju. Grupacija Svjetske banke ne jamči točnost podataka u ovoj prezentaciji, koji su preuzeti iz više vanjskih izvora. Sadržaj ove prezentacije ne predstavlja i ne smatra se ograničenjem ili odricanjem od povlastica i izuzeća Grupacije Svjetske banke, koji su svi posebno zadržani.
KLJUČNI IZAZOV 1.
MOGUĆA RJEŠENJA
UNAPRIJEDITI PRISTUP
KREDITIMA& FINANCIJSKIM
RESURSIMA I POSLOVNOM OKRUŽENJU U
POLJOPRIVREDNO-
PREHRAMBENOM SEKTORU
VISOKI POREZI I ADMINISTRATIVNO
OPTEREĆENJE
SMANJITI POREZE I POJEDNOSTAVITI
REGULATORNI OKVIR
NEDOSTATAK KREDITA ZA MIKRO, MALA I SREDNJA
PODUZEĆA
POMAGATI MIKRO, MALA I SREDNJA PODUZEĆA U
PRISTUPU FINANCIJSKIM PROIZVODIMA I USLUGAMA
NEDOSTATNA POTPORA ZA POSLOVANJE SUBJEKATA U RURALNIM PODRUČJIMA I
MLADE PODUZETNIKE
NEDOSTATAK KVALIFICIRANE RADNE SNAGE
POREZNE OLAKŠICE I TEHNIČKO/INVESTICIJSKA
PODRŠKA POSL. SUBJEKTIMA U RURALNIM PODRUČJIMA I MLADIM START-UPOVIMA
KVALITETNO OBRAZOVANJE, OBUKA, ZNANJE &
INFORMACIJE PREMA POTREBAMA SEKTORA
ZPP
CILJEV
I AD
RESIR
AN
I1
2
3
4
5
6
7
8
9
UZROCI
KLJUČNA OPAŽANJA
• Postoje dostatna financijska sredstva i likvidnost ali je financiranje usmjereno na usjeve i stoku i veća gospodarstva
• Korist od jamstava i osiguranja uglavnom imaju veća komercijalna gospodarstva
• Postoje programi za manja gospodarstva i netradicionalne usjeve ali su sredstva ograničena obzirom na potencijalnu potražnju
• Manja gospodarstva nemaju pristup kapitalu radi nedostatka vlastitog kapitala i nedovoljnih kolaterala ili jamstava.
Opaska: u svakoj je državi financiranje poljoprivrede „derivat” koji prati mogućnosti, prioritete i uvjete za investiranje u poljoprivredni sektor. Razvoj realnog sektora ima veliki utjecaj na pristup kapitalu….i obrnuto.
KLJUČNA OPAŽANJA
• Komercijalna poljoprivredna gospodarstva, kroz dobro organizirane vrijednosne lance, imaju pristup različitim financijskim uslugama i komercijalne banke prate one dobre odnosno nisko rizične. Lakše je pratiti poljoprivrednike i mala i srednja poduzeća iz poljoprivredno-prehrambenog sektora.
• Financiranje manjih, i manje komercijalnih poljoprivrednika, i netradicionalni vrijednosni lanci imaju sljedeća ograničenja:
• Neformalnost. Nedostatak financijskih podataka, poslovnih planova, nedostatakpodataka o transakcijama
• Nedostatak ili slab kolateral. Pitanja vezana za vlasništvo nad zemljištem, katastar, građevinske dozvole, itd.
• Slaba povezanost s tržištima. Lošije organizirani vrijednosni lanci, slabo udruživanje/povezanost s većim otkupljivačima i ponuđačima
„SJEME PROMJENE” ZA FINANCIRANJE POLJOPRIVREDE
• Mladi poljoprivrednici i segment malih i srednjih poduzeća u poljoprivrednom sektoru, uključujući start-upove
• Žene su netaknuti potencijal u ovom segmentu
• Proizvodnja netradicionalnih poljoprivrednih proizvoda s naglaskom na prodajne prakse i povezivanje s visoko vrijednim tržištima i marketing
• Klimatske promjene i potreba investiranja s ciljem jačanja otpornosti poljoprivrede na klimatske promjene, unaprjeđenje učinkovitosti (niži troškovi a veći prinosi), i manje emisije (od usjeva i stoke)
• Nove tehnologije u poljoprivredi (AgriTech) i financijskom sektoru(FinTech) mogu biti “nositelji promjene igre”
STVARANJE POTICAJNE KLIME ZA FINANCIRANJE POLJOPRIVREDE
• Poticati razvoj malih gospodarstava kako bi se stvorili uvjeti za njihovo financiranje:
• Unaprijediti povezivanje s tržištima (kroz investicije i tehničku pomoć)• Mehanizmi za okrupnjivanje (npr. marketinške platforme, javna infrastruktura, itd.)• Jačanje kolaterala adresiranjem pitanja vezanih za zemljište i jamstva
• Programi usmjereni na mala gospodarstva i podsegmente poput mladih poljoprivrednika (ovo već postoji), žene u poljoprivredi, poticanje novihvrijednosnih lanaca, i upoznavanje s klimatski pametnim poljoprivrednim praksama
• Jačanje svijesti, financijsko obrazovanje, tehnička pomoć u poslovnom planiranju, informacijski sustavi, širenje informacija o novim tehnologijama, itd.
RAZVOJ SEKTORSKIH FINANCIJSKIH INSTRUMENATA I RJEŠENJA
• Kombiniranje komercijalnog financiranja s darovnicama s ciljem stvaranja mješovitog financiranja (blended finance) za financiranje malih gospodarstava i pod-segmenata (npr. investiranje u nove tehnologije, unaprjeđenje komercijalnog / prodajnog aspekta, itd.)
• Financiranje javne (ili javno-privatne) infrastrukture u ruralnim područjima za mala gospodarstva kao platforme za prodaju proizvoda i nabavu potrebnih inputa (npr. hladnjače, logistički centri, silosi, itd.)---kao dio programa ruralnog razvoja?
• Instrumenti za upravljanje rizicima, poput jamstava i polica osiguranja namijenjenih malim poljoprivrednicima (npr. prilagođavanje postojećih instrumenata kako bi postali dostupni i manjim poljoprivrednicima)
• Razvoj programa tehničke pomoći vezano za tehničko/poljoprivredna pitanja ali i poslovno planiranje i financije (npr. tvrtke koje pružaju usluge iz poslovnog razvoja)
• Korištenje digitalnih financijskih rješenja (npr. e-plaćanje, kombiniranje različitih izvora podataka, itd.)
KLJUČNI IZAZOV 2.
MOGUĆA RJEŠENJA
POVEZIVANJE PROIZVOĐAČA I
POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENOG
SEKTORA S TRŽIŠTEM
USITNJENA PROIZVODNJA I SLABO ORGANIZIRANI
PROIZVOĐAČI
KOMERCIJALNO/ POLJOPRIVREDNO-
PREHRAMBENA PARTNERSTVA I RAZVOJ DIGITALNIH(TRGOVINA) RJEŠENJA
NEDOVOLJNO RAZVIJENA INFRASTRUKTURA I USLUGE U
POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENOM SEKTORU
STVARANJE KONKURENTNOG TRŽIŠTA ZA NAPREDNE
LOGISTIČKE USLUGE
NEDOVOLJNI JAVNI I PRIVATNI STANDARDI KVALITETE (SIGURNOSTI HRANE,
SFM, SLJEDIVOST, DOBROBIT ŽIVOTINJA, OZNAČAVANJE, ITD.)
PROMJENE PONAŠANJA POTROŠAČA I TRŽIŠNA
SEGMENTACIJA
JAČANJE NACIONALNIH SUSTAVA ZAŠTITE HRANE &
SFM
BOLJE INFORMIRANJE O TRŽIŠTU, DIFERENCIJACIJA:
PRIKLADNOST, SUSTAVI KVALITETE, BRENDIRANJE
ZPP
CILJEV
I AD
RESIR
AN
I1
2
3
4
5
6
7
8
9
UZROCI
KLJUČNI IZAZOV 3.
MOGUĆA RJEŠENJA
POVEĆANJE PROIZVODNOSTI
NEDOVOLJNE KAPITALNE INVESTICIJE
PREFORMULIRATI POTPORE I CILJEVE, UNAPRIJEDITI
OKRUŽENJE ZA INVESTICIJE
NEDOSTATNE PRAKSE UPRAVLJANJA
KVALITETNO OBRAZOVANJE, OBUKA, ZNANJE &
INFORMACIJE. UNAPRIJEDITI VJEŠTINE UPRAVLJANJA
OPREDIJELJENOST ZA PRIMARNU PROIZVODNJU,
POLJOPRIVREDA NISKE VRIJEDNOSTI
NISKA TEHNOLOŠKA RAZINA
DIVERZIFICIRATI PROIZVODNE SUSTAVE NA RAZINI
GOSPODARSTVA I POTICATI PROIZVODNJU PROIZVODA
DODANE VRIJEDNOSTI
POTICATI USVAJANJE TEHNOLOŠKIH RJEŠENJA
(UKLJUČUJUĆI DIGITALNARJEŠENJA)
ZPP
CILJEV
I AD
RESIR
AN
I1
2
3
4
5
6
7
8
9
UZROCI
KLJUČNI IZAZOV 4.
MOGUĆA RJEŠENJA
PRIJENOS ZNANJA,
INFORMACIJA, I TEHNOLOGIJA
PROIZVOĐAČIMA I AGRI-BIZNISU
NEDOVOLJNO INVESTIRANJE U ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ, SLABA
KOORDINIRANOST IZMEĐU SEKTORA I S VLADOM
POBOLJŠATI FINANCIRANJE TEMELJNIH I PRIMIJENJENIH ISTRAŽIVANJA NA TEMELJU NACIONALNIH INOVATIVNIH
STRATEGIJA
NEDOSTATNA ZASTUPLJENOST PROIZVOĐAČA,
KONZULTANATA I AGRI-BIZNISA U ISTRAŽIVAČKIM I
RAZVOJNIM PROJEKTIMA
OMOGUĆITI PROJEKTNO-INOVATIVNA PARTNERSTVA
NEDOVOLJNO RAZVIJENE SPECIJALISTIČKE
SAVJETODAVNE USLUGE
SLABA RAZMJENA ZNANJA, INFORMACIJA I PODATAKA
IZMEĐU JAVNIH I PRIVATNIHSUDIONIKA U AKISU
RAZVITI JAVNE I PRIVATNE SAVJETODAVNE USLUGE
USPOSTAVITI CENTRALNU PLATFORMU ZA RAZMJENU
ZNANJA, INFORMACIJA I PODATAKA
ZPP
CILJEV
I AD
RESIR
AN
I1
2
3
4
5
6
7
8
9
UZROCI
KLJUČNI IZAZOV 5.
MOGUĆA RJEŠENJA
UNAPRIJEDITI UPRAVLJANJE PRIRODNIM RESURSIMA
POGORŠANJE VODOOPSKRBNE INFRASTRUKTURE I
NEDOVOLJNO NAVODNJAVANJE
UNAPRIJEDITI VODOOPSKRBNU INFRASTRUKTURU I PROŠIRITI SUSTAVE NAVODNJAVANJA NA
GOSPODARSTVU
NEOPTIMALNI PROIZVODNI SUSTAVI U POLJOPRIVREDNO-
EKOLOŠKIM ZONAMA
VIŠE KORISTITI ALATE I MEHANIZME ZA PLANIRANJE
UPRAVLJANJA ZEMLJIŠTEM NA SVIM RAZINAMA RADI BOLJEG
USKLAĐIVANJA PROGRAMA
NEODRŽIVE POLJOPRIVREDNE PRAKSE
OVISNOST POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENE PROIZVODNJE
O FOSILNIM GORIVIMA
PODRŽAVATI PRIJENOS ZNANJA, INFORMACIJA NA
POLJOPRIVREDNIKE, POTICATI NAJBOLJE PRAKSE UPRAVLJANJA -
KONZERVACIJSKA/ORGANSKA/ PRECIZNA POLJOPRIVREDA)
POTICATI ENERGETSKU UČINKOVITOST & UPORABU
OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U VRIJEDNOSNIM LANCIMA I
VALORIZIRATI SUPROIZVODE KAO ZAMJENU ZA FOSILNA GORIVA
ZPP
CILJEV
I AD
RESIR
AN
I1
2
3
4
5
6
7
8
9
UZROCI
KLJUČNI IZAZOV 6.
MOGUĆA RJEŠENJA
UPRAVLJANJE KLIMATSKIM
RIZICIMA I POTICANJE
NISKOUGLJIČNE PROIZVODNJE
NEODRŽIVE POLJOPRIVREDNE PRAKSE i NJIHOV DOPRINOS RANJIVOSTI ili POVEĆANJU
EMISIJA
POTICANJE SU-BENEFITA, PRILAGODBA I NISKE EMISIJE/ORGANSKA/
NA SUŠU/ ŠTETNIKE OTPORNA PROIZVODNJA
NISKO ILI SLABO KORIŠTENJE TEHNOLOŠKIH RJEŠENJA
POTICANJE PRIMIJENJENIH ISTRAŽIVANJA „KLIMATSKI
PAMETNE POLJOPRIVREDE” IUSVAJANJE NAPREDNE
TEHNOLOGIJE UKLJUČUJUĆI PRECIZNU POLJOPRIVREDU
NEDOSTATNI INSTRUMENTI ZA UPRAVLJANJE RIZICIMA OD
KATASTROFA i KLIMATSKIM SU-BENEFITIMA
NEDOSTATAN PRISTUP PODACIMA O KLIMI I PROCJENI
UTJECAJA i ALATIMA ZA DONOŠENJE ODLUKA
RAZVOJ INSTRUMENATA OSIGURANJA U POLJOPRIVREDI
PROIZVOĐAČIMA PRUŽATI KLIMATSKE SERVISE I
AGROKLIMATSKE PODATKE I ALATE
ZPP
CILJEV
I AD
RESIR
AN
I1
2
3
4
5
6
7
8
9
UZROCI
Poljoprivrednici: upravljaju nacionalnim prirodnim resursima
BIODIVERZITET
VODETLO/ZEMLJIŠTE
CIKLUS HRANIVA
Poljoprivredni proizvodni sustavi ovise o prirodnim resursima
Poljoprivredne aktivnosti mogu pomoći održanju, unaprjeđenju ili uništenju prirodnih resursa
Lokalni prirodni resursi u kombinaciji s upravljačkim proizvodnim sustavima utječu na proizvodnost
Poljoprivrednici: upravljaju nacionalnim prirodnim resursima
BIODIVERZITET
VODETLO/ZEMLJIŠTE
CIKLUS HRANIVA
Poljoprivredni proizvodni sustavi ovise o prirodnim resursima
How farming is carried out can help maintain, improve or deteriorate these resources
The existing local natural resources combined with production management systems impact productivity
KLIMA
VARIJABILNOST& PROMJENA
▪ Kako je zemljište različitog proizvodnog potencijala i ograničenja
raspoređeno u Hrvatskoj?
▪ Koji se usjevi mogu uzgajati na različitim tipovima tala i različitim
lokacijama?
▪ Kako se prinos razlikuje po lokacijama, godinama, proizvodnim sustavima i
sezonama?
▪ Je li uravnotežena potreba za zemljištem s jedne strane i njegova
dostupnost s druge strane u određenim područjima, i kako se to odražava
na unaprjeđenje inputa ili upravljanja?
▪ Koji su vjerojatni bio-fizički rizici i opasnosti za proizvodnju i gdje?
PROCJENA PROIZVODNOSTI ZEMLJIŠTA U SVRHU KLIMATSKI PAMETNOG PLANIRANJA
PROCJENA PROIZVODNOSTI ZEMLJIŠTA U SVRHU KLIMATSKI PAMETNOG PLANIRANJA
Zemljište kao resurs
Klima
Zahtjevi usjeva
Prakse
Trošak proizvodnje & prihod
Poljoprivredno-ekološka pogodnost
Production Potential Comparative Economic PerformancePoljoprivredno-ekološka
pogodnost, 2040.-2071.
Klimatski pametno planiranje na razini poljoprivredne površine
18
2009. 2017.
Povećanje površine pod pšenicom i krumpirom
Koji se usjevi uzgajaju?
Credit: EO4SD Agriculture Cluster (eLEAF/FAO WaPOR)
Početak i kraj sezone
početak kraj
Sezona krumpira: travanj/svibanj-srpanj | sezona pšenice: prosinac-lipanj
Vrijeme uzgoja određenih usjeva?
Prema: EO4SD Agriculture Cluster (eLEAF/FAO WaPOR)
Proizvodnja nadzemne biomase
20
2010. 2016.
Koliko biomase proizvedu ovi usjevi?
Prema: EO4SD Agriculture Cluster (eLEAF/FAO WaPOR)
KLJUČNI IZAZOV 7.
MOGUĆA RJEŠENJA
POTICATI INVESTIRANJE,
OTVARANJE RADNIH MJESTA
I OSTANAK MLADIH U RURALNIM
PODRUČJIMA
OPREDIJELJENOST ZA PRIMARNU PROIZVODNJU,
POLJOPRIVREDA NISKE VRIJEDNOSTI
DIVERZIFIKACIJA POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE, POTICANJE
PROIZVODNJE PROIZVODA DODANE VRIJEDNOSTI, RAZVOJ
VRIJEDNOSNIH LANACA
NEGATIVNA PERCEPCIJA POLJOPRIVREDNO-
PREHRAMBENOG SEKTORA I RURALNOG “STILA ŽIVOTA”
POTICANJE NOVIH MOGUĆNOSTI KROZ OBRAZOVANJE I OBUKU, JAVNE KAMPANJE, USVAJANJE
NOVIH (DIGITALNIH) TEHNOLOGIJA
NEDOVOLJNA PODRŠKA POSLOVANJU U RURALNIM
PODRUČJIMA I MLADIM PODUZETNICIMA
SLABA POVEZANOST I KOORDINACIJA VLADE I SEKTORA U RURALNIM
PODRUČJIMA
POREZNE OLAKŠICE I TEHNIČKA/INVESTICIJSKA PODRŠKA
POSLOVNIM SUBJEKTIMA U RURALNIM PODRUČJIMA & MLADIM START-UPOVIMA
USKLADITI JAVNE INVESTICIJE U GOSPODARSKU INFRASTRUKTURU I
STRATEŠKE VRIJEDNOSNE LANCE (AGRO-TURIZAM, IKT,
BIOEKONOMIJA) U RURALNIM PODRUČJIMA
ZPP
CILJEV
I AD
RESIR
AN
I1
2
3
4
5
6
7
8
9
UZROCI
KLJUČNI IZAZOV 8.
MOGUĆA RJEŠENJA
JAČANJE RAZVOJNE DIMENZIJE
UTJECAJA JAVNE POTROŠNJE NA
POLJOPRIVREDU U OKVIRU ZPP-A
MANJAK STRATEŠKOG FOKUSIRANJA I ODSUTNOST STRATEŠKOG PARTNERSTVA
IZMEĐU DIONIKA U POLJOPRIVREDI
OCJENA RAZVOJNIH PRIORITETA, USKLAĐIVANJE KRITERIJA
PRIHVATLJIVOSTI ZA SEKTOR/POTREBE PROIZVOĐAČA,
JAČANJE PARTNERSTVA
VISOKA RAZINA I NERAVNOMJERNA RASPODJELA
IZRAVNIH PLAĆANJA
SNAŽNIJA PRERASPODJELA I UVOĐENJE GORNJE GRANICE ZA
IZRAVNA PLAĆANJA PO GOSPODARSTVU
NEDOSTATNA POTPORA INVESTIRANJU U RURALNA
PODRUČJA I SLOŽENI POSTUPCI ZA ‘MEKE’ MJERE RURALNOG
RAZVOJA
NEDOSTATNO PRAĆENJE MJERENJA UČINAKA POLITIKE I VISOKI
TROŠAK JAVNIH USLUGA
USREDOTOČITI SE NA INVESTICIJSKU POTPORU I
POJEDNOSTAVLJENJE POSTUPAKA ZA RURALNE MJERE KOJE POTIČU
SURADNJU
SUSTAVNO PROVODITI ANALIZE JAVNIH IZDATAKA U
POLJOPRIVREDI
ZPP
CILJEV
I AD
RESIR
AN
I1
2
3
4
5
6
7
8
9
UZROCI
Poljoprivredno zemljište→ jedan od ključnih izazova usklađivanja hrvatske politike s politikom ZPP
• Više od 68% ukupne potpore u Hrvatskoj je temeljeno na zemljištu: što nakon 2020?
• Koliko imamo poljoprivrednog zemljišta?
• Zašto je nepoklapanje zemljišnih knjiga i katastra najveće u poljoprivredi?
• Vječna dilema: Koji je najbolji način za dodjelu državnog poljoprivrednog zemljišta?
Stup I Stup II
Ostale mjere RR
Investicijska potpora
IAKS ruralne mjere
Državna pomoć
CMO mjere
Izravna plaćanja
KLJUČNI IZAZOV 9.
MOGUĆA RJEŠENJA
POTICANJE PROIZVODNE
UPORABE DRŽAVNOG I PRIVATNOG
POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA
NEUREĐEN STATUS ZEMLJIŠTA RADI NEUSKLAĐENOSTI ZEMLJIŠNIH
KNJIGA I KATASTRA
OBJEDINITI I UNAPRIJEDITI ZEMLJIŠNI INFORMACIJSKI SUSTAV
NEUČINKOVITA I KATKADA DVOJBENA DODJELA DRŽAVNOG POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA
POVEĆATI TRANSPARENTNOST I MONITORING U POSTUPCIMA
DODJELE DRŽAVNOG POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA
KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA SVE VIŠE IDE U SMJERU NEPROIZVODNE
NAMJENE
SUB-OPTIMALNI PROIZVODNI SUSTAVI U POLJOPRIVREDNO-
EKOLOŠKIM PODRUČJIMA I NEDOSTATAK REGIONALIZACIJE
UNAPRIJEDITI SUSTAV POTPORA IZ PRVOG I DRUGOG STUPA ZPP U
SMJERU STVARANJA VEĆE DODANE VRIJEDNOSTI
JAČATI MEHANIZME I ALATE ZA BOLJE PLANIRANJE I UPRAVLJANJE POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM
ZPP
CILJEV
I AD
RESIR
AN
I1
2
3
4
5
6
7
8
9
UZROCI
Prioriteti –
broj
odgovora*
Preliminarni rezultati ankete (na dan 25. ožujka 2019.)Ključni izazovi za hrvatsku poljoprivredu (prvih 6) (*8 prioriteta prikazani prema broju sudionika u
anketi)
155 1. Povećanje razine proizvodnosti u poljoprivredno-prehrambenom sektoru
183 2. Unaprjeđenje poslovnog okruženja za proizvođače i mala i srednja poduzeća u agro-biznisu
121 3. Poticanje jačeg korištenja inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru
118 4. Povećanje proizvodnje usjeva visoke vrijednosti
108 5. Poticati širenje i integraciju tržišta za hrvatske poljoprivredno-prehrambene proizvode
1656. Jačati povezivanje malih proizvođača i malih i srednjih poduzeća koja se bave agro-biznisom u izlasku na domaće
i strano tržište
113 7. Upravljati ranjivosti i izloženosti poljoprivredno-prehrambenog sektora rastućim rizicima od klimatskih promjena
110 8. Smanjiti nastajanje otpada i emisije stakleničkih plinova u sektoru poljoprivrede
136 9. Održavati tla zdravima i zaštiti vodne resurse
154 10. Poticati rast i zapošljavanje u slabije razvijenim ruralnim krajevima
138 11. Poticati mlade da ulaze u poljoprivredno-prehrambeni sektor
8912. Unaprijediti tehničku podršku i savjetodavnu službu koja pruža usluge poljoprivrednim proizvođačima i malim i
srednje velikim poduzećima koja se bave agro-biznisom
125 13. Poticati proizvodnu uporabu poljoprivrednog zemljišta u privatnom i državnom vlasništvu
61 14. Jačati utjecaj ZPP i nacionalnih programa za razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj
Grupiranje prema primarnoj
aktivnosti
Broj odgovora
Poljoprivredna proizvodnja 136
Prerada hrane 19
Distribucija hrane (veleprodaja,
maloprodaja, logistika)
24
Udruženja proizvođača hrane ili
trgovaca
9
Sveučilište i istraživačke
ustanove
6
Javna uprava 14
Konzultanti 29
Nevladine organizacije ili
lokalne akcijske grupe
15
Ostalo 21
Spol Broj odgovora
Muški 129
Ženski 57
Dob Broj odgovora
< 40 godina 123
40 - 60 godina 58
> 60 godina 5
Iskustvo Broj odgovora
< 5 godina 56
5 - 10 godina 36
> 10 godina 94
DODATNE PREPORUKE OD STRANE DIONIKA
POSLOVNO OKRUŽENJE
IZLAZ NA TRŽIŠTE
PROIZVODNOST
AKIS
OKOLIŠ & KLIMA
TERITORIJALNI RAZVOJ
ZPP
ZEMLJIŠTE
KLJUČNI IZAZOV
STROŽI NADZOR UVOZA KAKO BI SE SPRIJEČIO NEDOZVOLJENI UVOZ; OZNAČAVANJE HRANE
STVARANJE JAKOG NACIONALNOG BRENDA „HRVATSKI PROIZVOD”
STVARANJE KONKURENTNIJEG TRŽIŠTA NA STRANI ULAZNIH TROŠKOVA KAKO BI SE ISTI SMANJILI
PREPORUČENA RJEŠENJA
JAČA UKLJUČENOST VODEĆIH POLJOPRIVREDNIKA & STUDENATA U PRIMIJENJENA ISTRAŽIVANJA
RAZVOJ POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENIH KLASTERA
POREZ NA NEKORIŠTENO POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE
PROMIDŽBA ORGANSKE, REGENERATIVNE POLJOPRIVREDE, PERMAKULTURE, BIODINAMIČKE POLJOPRIVREDE
“REGIONALIZACIJA” ZPP STRATEŠKOG PLANA S CILJEVIMA SPECIFIČNIM ZA ODREĐENI USJEV