IMOVINSKI ODNOSI BRAČNIH DRUGOVA

Pravni (zakonski) izvori:

1. Obiteljski zakon lex specialis (čl.34. do 46.)

2. Supsidijarna primjena drugih zakona (čl. 38.)

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (ZVSP)

Zakon o obveznim odnosima (ZOO)

Načela uređenja imovinskih odnosa bračnih drugova

1. ravnopravnost (bračna stečevina, upravljanje...)

2. obiteljska solidarnost (bračna stečevina)

3. zaštita autonomije volje stranaka (bračni

ugovor)

4. zaštita prava poštenih trećih osoba (stjecanje

vlasništva od osobe koja živi u bračnoj zajednici....)

Koji su sustavi uređenja imov. odnosa bračnih drugova u RH?

Obiteljski zakon:

A) Zakonsko uređenje imovinskih odnosa (čl. 34-39)

Bračna stečevina (uknjižba, upravljanje, razvrgnuće i dioba)

Vlastita imovina

B) Ugovorno uređenje imovinskih odnosa (čl.40-42)

Bračni ugovor (bračni ugovor osobe lišene posl. sposob.)

Ograničenje

a) Zakonski imovinski sustav

1. bračna stečevina i

2. vlastita imovina

Bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine.

+ imovinska korist od autorskih i sl. prava

+ dobitak od igara na sreću

Bitna obilježja bračne stečevine:

Imovina (Što je imovina?) Teorijske definicije:

skup subjektivnih imovinskih prava predstavljenih jednim nositeljem

sva prava čiji su predmeti stvari kao i ona prava koja sadrže tražbine, a mogu se izraziti u novcu.

Rad - osnova stjecanja (Ne postoji kao pravna osnova stjecanja vlasništva prema ZVSP)

Trajanje bračne zajednice - vrijeme stjecanja

Pravna priroda vlasništva – suvlasništvo u jednakim dijelovima (odredbe ZVSP i suvlasništvu)

Uknjižba prava vlasništva na BS (nekretnini) provodi se na temelju prijedloga obaju bračnih drugova (čl. 36. st. 4.)

Predmet bračne stečevine

Prema ObZ:

1. Dobitak od igara na sreću

2. Imovinska korist od autorskog prava

U teoriji:

plaća, honorari,

vlasništvo nad stvarima (nekretnine i pokretnine),

ušteđevina,

plodovi (kamate, najamnina…),

trgovačka društva (prava iz dionica i udjela.

2. Vlastita imovina

Vlastita imovina je sva ona imovina koja ne ulazi u bračnu stečevinu.

Bitno je vrijeme i način stjecanja:

- prije sklapanja braka, odnosno zasnivanja bračne zajednice

- pravna osnova različita od stjecanja radom, te da ne proizlazi iz te imovine (npr. dar, nasljedstvo…)

(+ autorsko djelo)

Upravljanje i raspolaganje B.S. (čl. 37.)

A) nad svojim idealnim dijelom (Iznimka: obiteljski dom! Vidi čl. 32. st. 2.)

B) nad cjelokupnom bračnom stečevinom

Poslovi redovite uprave (predmnijeva suglasnosti)

Poslovi izvanredne uprave (suglasnost ili sudska odluka)

Poslovi redovite i izvanredne uprave

Za poslove redovite uprave na nekretninama i pokretninama poput redovitog održavanja, iskorištavanja i uporabe stvari za njezinu redovitu svrhu, ako ne izazivaju pretjerano velike troškove, a u interesu su oba bračna druga smatra se da je drugi bračni drug dao svoj pristanak ako se ne dokaže suprotno.

Za poslove izvanredne uprave na nekretninama ili pokretninama koje se upisuju u javne upisnike poput promjena namjene stvari, veći popravci, dogradnja, nadogradnja, preuređenje, otuđenje cijele stvari, davanje cijele stvari u zakup ili najam na dulje od jedne godine, osnivanje hipoteke na cijeloj stvari, davanje pokretne stvari u zalog, osnivanje stvarnih i osobnih služnosti, stvarnog tereta li prava građenja na cijeloj stvari potrebno je zajedničko poduzimanje posla ili pisani pristanak drugog bračna druga ovjeren od strane javnog bilježnika.

Zaštita trećih osoba

ZVSP i Zakon o zemljišnim knjigama (ZZK) – Načelo povjerenja

u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga

Raspolaganje pokretninama

Raspolaganje nekretninama i stvarima koje se upisuju u javne upisnike

* Problem - načelo povjerenja u zemljišne knjige – treća osoba koja kupi nekretninu na kojoj je uknjižen samo jedan bračni drug mora biti zaštićena. Drugi bračni drug (koji nije uknjižen) ima pravo na naknadu štete od bračnog druga koji je prodao zajedničku nekretninu.

Ipak, praksa Vrhovnog i Ustavnog suda je bila neujednačena – PRIJE OBITELJSKOG ZAKONA 2014!

Zaštita trećih osoba (čl. 37. stavak 3.)

Nepostojanje suglasnosti za poslove redovne i izvanredne uprave na bračnoj stečevini, ne utječe na prava i obveze poštene treće osobe.

Bračni drug bez čije suglasnosti je izvanredan posao napravljen ima pravo na naknadu štete.

Dioba i razvrgnuće bračne stečevine

Sporazumno:

Sporazum bračnih drugova u uređenju imovinskih odnosa (u pravilu nakon razvoda braka)

Nije isto što i bračni ugovor.

Sudski postupak:

izvanparnični postupak za diobu suvlasništva i

parnični postupak radi utvrđenja što ulazi u bračnu stečevinu, kao i radi međusobnih obveznih zahtjeva npr. za naknadu štete.

Dioba nekretnina

ZVSP, dioba i razvrgnuće suvlasništva:

1. po ekvivalentu ukoliko postoji više nekretnina na kojima su bračni drugovi suvlasnici (npr. jednom stan,

drugom vikendica)

2. geometrijskom diobom (npr. podjela zemljišta na pola)

3. uspostava etažnog vlasništva umjesto razvrgnuća bračne stečevine (npr. u jednoj kući uspostava dva stambena

prostora)

4. civilna dioba (npr. prodaja ili javna dražba te podjela novca)

Dioba pokretnina

1. po ekvivalentu (npr. jednom automobil, drugom slike i namještaj),

2. civilnim razvrgnućem ili isplatom.

3. fizičkom diobom

Sudski postupak razvrgnuća BS

Utvrđivanje što ulazi u BS i međusobni obveznopravni

zahtjevi (npr. naknada štete)

Upućivanje bračnih drugova u parnicu:

Postupak uređivanja cjelokupnih imovinskih odnosa bračnih drugova

B) Ugovorno uređenje imovinskih odnosa – bračni ugovor (čl. 40-42)

Načelo autonomije volje

Bračni ugovor je pravni posao nevjeste i ženika ili bračnih drugova o uređenju imovinskopravnih odnosa na postojećoj ili budućoj imovini.

Za djelovanje prema trećima – nužan upis u zemljišne knjige

Mogu ga sklopiti osobe lišene posl sposobnosti za sklapanje imovinskih pravnih poslova – putem skrbnika s odobrenjem css

Informacija – uloga matičara

Predmet ugovora, zabrana primjene stranog prava

Javni bilježnik

Odgovornost bračnih drugova

1. Pojedinačne obveze (čl. 43.)

2. Solidarne obveze (čl. 44.)

Pojedinačne obveze

Za obveze koje je jedan bračni drug imao prije sklapanja braka kao i za obveze koje je samostalno preuzeo poslije sklapanja braka, a koje se ne odnose na tekuće potrebe bračne i obiteljske zajednice, ne odgovara drugi bračni drug.

On odgovara svojom vlastitom imovinom i svojim dijelom bračne stečevine.

Odgovornost bračnih drugova

Solidarne obveze

Za obveze koje je jedan bračni drug preuzeo radi namirenja tekućih potreba bračne i obiteljske zajednice, kao i za obveze koje su bračni drugovi preuzeli zajednički u vezi s bračnom stečevinom, odgovaraju oba bračna druga solidarno bračnom stečevinom i vlastitom imovinom.

Bračni drugovi odgovaraju u jednakim dijelovima.

DAROVANJE I DUGOVI (obveze) prema Zakonu o obveznim odnosima

ZOO, darovanje je ugovor

Opoziv darovanje (osiromašenje darovatelja i gruba nezahvalnost)

Dugovanje – teret BS:

Dugovi nastali temeljem prouzrokovanja štete; šteta počinjena od strane zajedničkog djeteta – solidarno dijete i roditelj (ZOO)

Uređenje imovinskih odnosa bračnih drugova nakon prestanka braka ili bračne zajednice (čl. 45. i 46.)

- Ako imovinski odnosi nisu uređeni sporazumom, uređuju se sudskom odlukom

- Ako nema bračnog ugovora, primjenjuje se primarno Obiteljski zakon, a supsidijarno ZVDSP, ZOO i drugi zakoni koji uređuju imovinskopravne odnose.

- Sudskom odlukom:

1. Utvrđuju se obveza bračnih drugova (međusobno i prema trećima)

2. Utvrđuje se suvlasništvo na bračnoj stečevini

3. Uzimaju se u obzir i druga imovinska prava i obveze, ovisno o okolnostima slučaja (npr. zaštita obiteljskog doma)

Pravna zaštita obiteljskog doma (čl. 46.)

Posebne odredbe o zaštiti dobrobiti djece i obiteljskog doma

(1) Pokretne stvari koje pretežito koriste maloljetna djeca ne uzimaju se u obzir prilikom razvrgnuća bračne stečevine već ostaju u posjedu djece, odnosno onog roditelja s kojim će djeca stanovati.

(2) Sud može na zahtjev bračnog druga odrediti da pravo stanovanja u obiteljskom domu koji predstavlja bračnu stečevinu, ostvaruje samo jedan roditelj sa zajedničkom maloljetnom djecom nad kojom roditelji ostvaruju roditeljsku skrb.

(3) Pravo na stanovanje može trajati najduže do razvrgnuća suvlasništva na nekretnini koja predstavlja obiteljski dom.

Pravna zaštita obiteljskog doma POSTIZANJE RAVNOTEŽE I PRAVEDNOSTI

(4) Kad odlučuje o pravu na stanovanje sud može s obzirom na okolnosti slučaja odrediti roditelju koji s djecom ostaje stanovati u obiteljskom domu obvezu plaćanje paušalnog iznosa najamnine drugom roditelju i plaćanje režijskih troškova nekretnine koja predstavlja obiteljski dom. (POSTIZANJE RAVNOTEŽE)

(5) Kad odlučuje o pravu stanovanja i najamnini, sud mora voditi računa o načelu razmjernosti, štititi pravo djece na stanovanje u obiteljskom domu i istodobno postupati pravedno prema onom roditelju na čiji teret će se ostvarivati pravo stanovanja. (postizanje ravnoteže i pravednosti)

Pravna zaštita obiteljskog doma

(6) Sud može s obzirom na okolnosti slučaja odbiti zahtjev za stanovanje u obiteljskom

domu ako ukupni prihodi bračnih drugova ne bi mogli osigurati troškove odvojenog stanovanja i života bračnih drugova i djece.

(uzimanje u obzir hrvatskih prilika (jedna nekretnina, kredit i prosječna plaća)

(7) Roditelji mogu tražiti izmjenu odluke o pravu na stanovanje ako se promijene okolnosti temeljem kojih je odluka bila donesena.

Literatura:

1. Alinčić i dr., Obiteljsko pravo, Narodne novine, Zagreb, 2007, str. 498-525.

2. Obiteljski zakon, NN 75/2014, čl. 34-46.