Fašizam
Osnivači fašističkog pokreta marta 1919. godine u Milanu:
Filipo Tomazo Marineti Benito Musolini
Italija je ušla u Prvi svetski rat 1915. godine
(Londonski ugovor sa silama Antante)
Nacionalizam (Sacro egoismo)
Teritorijalni dobici: Tirol, Trst, Istra, Zadar...
“Crveno dvogodište”
Italija 1919-1920. • Nezadovoljstvo ratnim dobicima (osakaćena
pobeda) - Revizionizam
• Povratak ratnika - nezaposlenost
• Ekonomska kriza (veliki inostrani dug, trgovinski
deficit, visoka stopa inflacije, ogromna
nezaposlenost).
• Pobuna na selu i pokret “bezzemljaša” 1919.
• Štrajkovi radnika i okupacija fabrika (1919-
1920).
• Po uticajem Oktobarske revolucije u Rusiji
izbijaju revolucije u Nemačkoj i Mađarskoj.
Propast liberalne države Političke partije u Italiji
• Vodeća italijanska partija pre Prvog svetskog rata
bili su LIBERALI.
• Lider Libarala bio je Đovani Đoliti.
• SOCIJALISTIČKA PARTIJA bila je pre 1914.
najjača opoziciona stranka.
• Komunistička pratija Italije osnovana je 1921. Na
čelu partije Antonio Gramši.
• NARODNA PARTIJA – 1919 Demohrišćani.
Osnivač partije bio je Don Luiđi Sturco.
- Nijedna stranka nema ni trećinu u parlamentu.
• U periodu između 1918-1922. godine promenjeno
je čak pet vlada.
Desnica maršira:
Gabriele D`Anuncio septembra 1919. godine
osvaja Fiume/Rijeku.
Uspon fašizma:
• Osnivač je bivši socijalista Benito Musolini, uz pomoć “rasova” (Italo Balbo, Roberto Farinači...)
• Na početku nisu bili partija već pokret - nadstranačka organizacija.
• Protiv svake ideologije - za nacionalnu politiku.
• Za veliku i jaku Italiju – uzor Rimsko carstvo
• Socijalne reforme – ograničavanje bogatstva
• PRISTALICE – bivši ratnici, avanturisti, nacionalisti, malograđani uplašeni mogućom revolucijom. Kasnije im prilaze i viši slojevi društva
• POLITIČKO DELOVANJE – akcija, dobra organizacija, sila.
• PREPOZNAVANJE – crne košulje
Skvadristi – Crne košulje
Nasilje na ulicama
Dolazak na vlast • Partito Nazionale Fascista (PNF) formirana
1921.
• Fašisti na izborima 1921. dobijaju 35 poslanika (6%); na izborima 1924 – 64%
• Političke partije smatraju da ih treba podržati da bi se uveo red u Italiju.
• U maju 1922. fašisti preuzimaju Milano, Bolonju i dr.
• Marš na RIM - 22. oktobar 1922 – 40.000 fašista u Napulju. Premijer Fakta predlaže vojnu odbranu, ali kralj odbija i poziva Musolinija da formira vladu. On dolazi spavaćim kolima iz Milana.
Marš na Rim:
Na vlasti • Musolini je dobio mandat od kralja 31. oktobra 1922. i
formirao je koalicionu vladu u kojoj je imao ključne resore.
• Započinje hapšenje političkih protivnika
• 1923 - Izborni zakon (Zakon Ačerbo) po kome pobednička lista ima 2/3 mandata.
• 1924-ubijen socijalistički poslanik Đakomo Mateoti
• 1925 - Zakon po kome je predsednik vlada izvan parlamenta i odgovoran samo Kralju. Kasnije odgovornost poslanika uzima Veliko fašističko veće.
• 1928 - Na izbore izlazi samo jedna partija. Poslanike predlažu sindikati i ostale strukovne organizacije, a Veliko fašističko veće bira poslanike i šalje listu na glasanje.
• Musolini je 1929. godine potpisao Lateranski sporazum sa Vatikanom.
KORPORATIVNA DRŽAVA • 1927 doneta je Povelja Rada • 1934 Zakon o korporacijama • Nema potrebe za posredovanjem partija između
države i naroda • Građani nisu partijski podeljeni i društvo nema
klasnih sukoba. • Država pregovara s poslodavcima i pravi kolektivne
ugovore, nema štajkova. • Nacionalno jedinstvo u oblasti privređivanja. • Prevazilaženje i kapitalizma i socijalizma. • U praksi radnici i seljaci imali su sve manje prava, a
poslodavci sve više. • Na čelu Musolini – IL DUCE.
FAŠIZAM • Fašizam nije imao jasno razrađen
program ili ideologiju- eklekticizam. • Autoritarna nacionalna država; militantni
nacionalizam (država je svetinja: Sve za državu, ništa protiv države, ništa izvan države).
• Potpuna politička homogenost društva • Ukinute slobode • Protiv parlamentarizma i demokratije • Antikomunizam
• Ideologija obavezna za sve, u svim sferama društva - protiv individualizma.
• Organizovana sila, uz korišćenje svih sredstava
• Populizam • Propaganda • Kult vođe-Duče. Musolini je bio predmet
obožavanja (citati, slike...).
Propaganda
Spoljna politika:
PRIORITETI - Jadran, Balkan, Afrika
Dobici na Jadranu:
RIJEKA – Okupira je D’Anuncio septembra 1919. i drži je potpisivanja Rapalskog ugovora 1920.
- Rimskim sporazumom 1924. Rijeka je pripala Italiji.
Prodor u Albaniju:
ALBANIJA- Višegodišnje političko i ekonomsko
prodiranje u Albaniju završeno okupacijom ove
zemlje 1939.
Destabilizacija Balkana putem pomaganja terorizma (ustaše, VMRO)
Kolonijalna politika:
• ETIOPIJA (Abisinija) – pokušaj priključenja italijanskoj Istočnoj Africi (Somalija, Eritreja). - Italija je napala Etiopiju 5.oktobra 1935. Liga
naroda se odlučuje na sankcije, ali niko neće da reskira rat.
- Maja 1936 Italija zauzima etiopsku prestonicu Adis-Abebu i drži je do 1941.
Italija nakon rata sa Etiopijom postaje carevina
(maja 1936. godine).
Plan napada i osvajanja
Etiopije
Etiopski car Hajle Salasije
I (vladao od 1930-1974. U
egzilu u Engleskoj 1936-
1941.
Rat neravnopravnih Italijanska armija napada Vojnici Etiopije
Stvaranje
osovine Rim-
Berlin
-Početna neslaganja oko Austrije
1934.
-Politika prijateljstva od
Musolinijeve posete Nemačkoj
1937.
-Imitiranje nacista: rasni zakoni
1938.
-Musolini je anektirao Albaniju
aprila 1939. godine.
-”Čelični pakt” između Italije i
Nemačke potpisan je maja 1939.