Download pdf - 01*0, Povijest - os-cisla.skole.hr · Pred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta . Nacionalni kuriku - lumi nastavnih predmeta dio su s ustava nacionalnih

!"#$%&'()

!"#$%!"&!$'()$'(&(* !"+,"-!%."/)01*0,"

!"#$

%&%

'()*

.

Cjelovita kurikularna

reforma

Rani i pred!kolski, osnovno!kolskii srednjo!kolski odgoj i obrazovanje

Povijest

!"#$%&' ()*+!$, *#-$, (.+/'$, '0#1*#$' 2#&$'3 /%0'&%3Sonja Ban4i5, Osnovna 6kola Stoja, PulaNeven Budak, Sveu4ili6te u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za povijestRona Bu6ljeta, Sveu4ili6te u Zagrebu, Hrvatski studiji, Odjel za edukacijske znanosti i izobrazbu nastavnikaMirela Caput, Prva rije4ka hrvatska gimnazija, RijekaMartina Glu4ina, Srednja poljoprivredna i tehni4ka 6kola Opuzen, Gimnazija Metkovi5Miljenko Hajdarovi5, Srednja 6kola 7akovec, 7akovecDaniela Jugo-Superina, Osnovna 6kola Fran Frankovi5, RijekaSnje8ana Koren, Sveu4ili6te u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest (voditeljica)Valerija Turk-Prese4ki, Gimnazija Daruvar, Medicinska 6kola Bjelovar, Turisti4ko-ugostiteljska i prehrambena 6kola u Bjelovaru!"#$'9# ()*+!$, *#-$, (.+/'$, '0 2,-'$'9, 0# ()*+!$+ ' #-3'$'()*#)'&$+ /%-*:.+Loranda Mileti5, Agencija za odgoj i obrazovanje!"#$ ()*+!$, *#-$, (.+/'$, '0 ,.(/,*)$, *#-$, (.+/'$,Tomislav Re6kovac),;$'!.' .%%*-'$#)%* ()*+!$, *#-$, (.+/'$,Ivan Ali5, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta,.(/,*)$# *#-$# (.+/'$#Boris Joki5 (voditelj)Branislava Baranovi5Suzana HitrecTomislav Re6kovacZrinka Risti5 Dedi5Branka VukRu8ica Vuk",.)+*#Ranka <ur=evi5

!"#$%!"&!$ '()$'(&(* !"+,"-!%." /)01*0,"/%-$20+,

Prijedlog!"#$%&% '()*.

Pred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta. Nacionalni kuriku-lumi nastavnih predmeta dio su sustava nacionalnih kurikulumskih dokumenata koji je Okvirom nacionalnog kurikuluma (!"#) odre$en kao sustav dokumenata kojima se na nacionalnoj razini iskazuju namjere povezane sa svrhom, ciljevima, o%ekivanjima, ishodima, iskustvima djece i mla-dih osoba, s organizacijom odgojno-obrazovnoga procesa i s vrednovanjem. Sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata prikazan je na Slici A.

Svi nacionalni kurikulumski dokumenti oblikovani su s idejom o djetetu i mladoj osobi kao o sredi&njem sudioniku odgojno-obrazovnoga procesa. Djeci i mladim osobama, roditeljima, od-gojno-obrazovnim radnicima kurikulumski dokumenti jasno ukazuju na odgojno-obrazovna o%e-kivanja i ishode koja postavljamo pred djecu i mlade osobe. Razvojni su i otvoreni dokumenti koje je mogu'e promijeniti kao odgovor na potrebe djece i mladih osoba, odgojno-obrazovnih radnika i ustanova, novih znanstvenih i tehnolo&kih spoznaja i onih proiza&lih iz prakse.

Nacionalnim kurikulumima nastavnih predmeta odre$uju se svrha, ciljevi, struktura, odgoj-no-obrazovni ishodi i razine njihove usvojenosti, u%enje i pou%avanje, povezanost s drugim pred-metima, odgojno-obrazovnim podru%jima i me$upredmetnim temama te vrednovanje usvoje-nosti odgojno-obrazovnih ishoda u predmetu.

Domene/koncepti u organizaciji predmetnog kurikuluma %ine gradivnu strukturu odre$enog predmeta i prote(u se kroz cijeli period pou%avanja predmeta. Unutar svake domene/koncepta odre$eni su odgojno-obrazovni ishodi.

Odgojni-obrazovni ishodi predstavljaju jasne i nedvosmislene iskaze o tome &to o%ekujemo od u%enika u odre$enoj domeni/konceptu predmeta na kraju odre$ene godine u%enja. Odre$eni su kao po(eljna znanja, vje&tine i stavovi koji se napredovanjem u odgojno-obrazovnom sustavu uslo(njavaju. Kroz godine u%enja ishodi %ine zaokru(enu, logi%nu cjelinu u%enja i pou%avanja u odre$enoj predmetnoj domeni/konceptu. Kao cjelina kroz sve godine u%enja i pou%avanja odre-$uju ukupna iskustva u%enja u odre$enom predmetu.

Svaki je ishod oblikovan kao cjelina koja, uz formulaciju ishoda, uklju%uje i razradu ishoda, pre-poruke za njegovo ostvarivanje i opis razina usvojenosti. )itanje ishoda stoga, osim na samu formulaciju ishoda, mora biti usmjereno i na ostale njegove komponente.

Razrada ishoda uklju%uje preciznije odre$enje aktivnosti i sadr(aja u okviru pojedinog ishoda ili skupine ishoda.

Za veliku ve'inu ishoda odre$ene su razine njihove usvojenosti. Opisi razina usvojenosti pre-ciznije odre$uju dubinu i &irinu svakog ishoda i opisuju o%ekivana postignu'a u%enika na kraju odre$ene godine u%enja, %ime se olak&ava planiranje i provedba vrednovanja.Osim razrade samih odgojno-obrazovnih ishoda, u ve'ini kurikuluma nastavnih predmeta navo-de se i preporuke za njihovo ostvarivanje.

Od u%enika se o%ekuje ostvarivanje svih odgojno-obrazovnih ishoda.

UPUTE ZA )ITANJE

Slika !. Sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata izra"enih u okviru Cjelovite kurikularne reforme

!"#$% &'($!&')&!* "+%$"+)+,'

-!.%+/0' "+%$"+)+,' $ "+%$"+)+,$ ,12+-%1.,13&$4 31,'

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' %'&$ $ -%1.6"!)7"$ !.*!0 $ !8%'5!#'&01

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' !7&!#&!6"!)7"$ !.*!0 $ !8%'5!#'&01

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' *$,&'5$07"! !8%'5!#'&01

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' 73%+"!#&! !8%'5!#'&01

Okv

ir za

vre

dnov

anje

pro

cesa

i is

hoda

u9e

nja

u od

gojn

o-ob

razo

vnom

sus

tavu

RH

Okv

ir za

pot

ican

je i

prila

godb

u is

kust

ava

u9en

ja te

vr

edno

vanj

a po

stig

nu:a

u9e

nika

sa

te;k

o:am

a

Okv

ir za

pot

ican

je is

kust

ava

u9en

ja i

vred

nova

nje

post

igni

:a d

arov

itih

u9e

nika

.

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' +,013&$/"! !8%'5!#'&01

Predmetni kurikulumi i Kurikulumi za stjecanje kvalifikacija u redovnom sustavu strukovnog i umjetni9kog obrazovanja

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA POVIJEST

4444

Sadr!ajSadr!ajSadr!ajSadr!aj

A.A.A.A. OPIS NASTAVNOGA PREDMETA, 4444

B.B.B.B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U"ENJA I POU"AVANJA NASTAVNOGA PREDMETA, 5555

C.C.C.C. KONCEPTI U ORGANIZACIJI KURIKULUMA NASTAVNOGA PREDMETA, 6666

D.D.D.D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PO RAZREDIMA I KONCEPTIMA, 9999

a) Pregled odgojno-obrazovnih ishoda po konceptima, ciklusima i razredima, 9999

b) Razrada odgojno-obrazovnih ishoda po pojedinim razredima i razinama usvojenosti, 14141414

Osnovna #kola, 14141414

Peti razred, 14141414

$esti razred, 24242424

Sedmi razred, 33333333

Osmi razred, 43434343

Srednje #kole, 52525252

Trogodi#nja strukovna #kola, 52525252

Prvi razred %etverogodi#nje strukovne #kole i prvi razred gimnazije, 57575757

Drugi i tre&i razred %etverogodi#nje strukovne #kole i drugi razred gimnazije, 62626262

Tre&i razred gimnazije, 67676767

"etvrti razred gimnazije, 73737373

Tematska podru%ja za srednje #kole, 79797979

A. Tematska podru%ja za predmodernu povijest, 84848484

B. Tematska podru%ja za modernu i suvremenu povijest, 87878787

E. E. E. E. POVEZANOST S ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRU"JIMA, ME'UPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM NASTAVNIM PREDMETIMA, 93939393

F.F.F.F. U"ENJE I POU"AVANJE NASTAVNOGA PREDMETA, 94949494

G.G.G.G. VREDNOVANJE ISHODA U"ENJA U NASTAVNOME PREDMETU, 97979797


5555

A. OPIS NASTAVNOGA PREDMETA

Svijest o povijesti1 jedno je od temeljnih obilje!ja svakog dru"tva, a znanje o pro"losti klju#no je za razumijeva-nje sada"njosti i promi"ljanje budu$nosti. Poznavanje povijesti pridonosi razumijevanju procesa koji su obli-kovali #ovje#anstvo od najranijih vremena do danas – obja"njavanjem promjena i kontinuiteta u razvoju ljuds-kih dru"tava, pro"lih i sada"njih ljudskih iskustava te suvremenih dru"tvenih fenomena u njihovoj povijesnoj perspektivi. U#e$i o vlastitoj zajednici i drugim kulturama i dru"tvima, u#enici razvijaju razumijevanje sila i procesa koji utje#u na oblikovanje osobnih i kolektivnih identiteta (lokalnih, etni#kih, nacionalnih, kulturnih, socijalnih, klasnih, religijskih, manjinskih, rodnih i drugih).

Prou#avanje pro"losti temelji se na dokazima prikupljenima iz povijesnih izvora, prosudbama o va!nosti i zna-#enju dokaza i doga%aja te konstruiranju koherentnih prikaza u kojima se dosljedno koriste argumenti i dokazi. Historijska je znanost interpretativna u svojoj naravi, poti#e debate, preispitivanje zaklju#aka i gledi"ta te pro-mi"ljanje o vrijednostima. Shva$anje mogu$nosti i ograni#enja istra!ivanja pro"losti ima znatan potencijal za u#enje i razvoj mi"ljenja. Istra!ivanje pro"losti obuhva$a generi#ke vje"tine poput postavljanja relevantnih pitanja, kriti#ke analize izvora, razmatranja konteksta, sagledavanja doga%aja iz razli#itih perspektiva, razvijanja interpretacija, argumenata i utemeljenih pretpostavki te u#inkovite komunikacije. U#enje i pou#avanje Povi-jesti tako pridonosi razvoju kriti#kog i kreativnog mi"ljenja, omogu$uje aktivno i suradni#ko u#enje te daje temelje za cjelo!ivotni razvoj i napredovanje.

Svrha u#enja povijesti stoga je poticati interes u#enika za prou#avanje pro"losti, razvijati radoznalost, imagina-ciju i analiti#ko mi"ljenje u#enika, omogu$iti razumijevanje sada"njosti te stjecanje znanja i vje"tina nu!nih za upu$eno i aktivno sudjelovanje u#enika u dru"tvu kao gra%ana Hrvatske, Europe i svijeta.

Kurikulum Povijesti utemeljen je na konceptualnom razumijevanju, a strukturiran je oko pet koncepata:

1. VREMENA I PROSTORA, 2. UZROKA I POSLJEDICA, 3. KONTINUITETA I PROMJENA, 4. IZVORA I ISTRA&IVANJA PRO'LOSTI, 5. INTERPRETACIJA I PERSPEKTIVA.

Oslanja se na po#etno u#enje povijesti u predmetu Priroda i dru"tvo, gdje je naglasak na konceptima vremena i prostora, uzroka i posljedica te kontinuiteta i promjena. U#enici razvijaju osnovno razumijevanje uloge izvora u prou#avanju pro"losti te provode vlastita mala istra!ivanja u kontekstu osobnih, obiteljskih i lokalnih histori-ja. Razumijevanje tih koncepata pro"iruje se i produbljuje u#enjem Povijesti kao zasebnog nastavnog predmeta (5. – 8. razred), a fokus se "iri na obja"njavanje interpretativne prirode razli#itih prikaza pro"losti, perspektiva i zna#enja. U#enici provode vlastita istra!ivanja o sadr!ajima koje prou#avaju te odabiru prikladne na#ine pre-zentacije rezultata. U#enje i pou#avanje Povijesti u #etvrtom i petom ciklusu (srednja "kola) usredoto#eno je na istra!ivanje i izvore te produbljuje u#enikovo razumijevanje prirode interpretacija, dokaza i argumenata, kao i vje"tina povezanih s komunikacijom znanja o pro"losti.

Kurikulum obuhva$a teme iz hrvatske i svjetske povijesti. U#enici stje#u potrebna znanja i vje"tine za bolje razumijevanje i vrednovanje nacionalnog i lokalnog povijesnog i kulturnog naslje%a, stavljaju$i ga u "iri regio-nalni, europski i globalni kontekst. U#enje i pou#avanje povijesti u drugom i tre$em ciklusu temelji se na kro-nolo"ko-tematskom pristupu: kronolo"kom rasporedu tematskih sadr!aja po razredima, pregledu najva!nijih doga%aja i procesa u pojedinim razdobljima, razumijevanju "irokih obrazaca kontinuiteta i promjena, razvoju vje"tina povezanih s analizom izvora i istra!ivanjem pro"losti te na dubljem prou#avanju tema navedenih u kurikulumu. U #etvrtom i petom ciklusu, pristup je tematski: u#itelj oblikuje teme unutar pojedinih podru#ja koje se obra%uju dubinski, s fokusom na samostalno istra!ivanje, interpretaciju te uporabu dokaza i argumena-ta.

1 Pojam povijest u ovom tekstu obuhva&a pro!lost (pro#lu zbilju, ono #to se doista dogodilo u pro#losti) i razli%ite vidove bavljenja pro!lo!"u. Potonje se ponajprije odnosi na historiju/historijsku znanost (znanstveno i profesionalno bavljenje pro#lo#&u), historiografiju (rezultati znanstvenog bavljenja pro#lo#&u, znanstveni radovi) te na povijest kao nastavni

predmet koja je istovremeno i dio historijske znanosti i javnog bavljenja pro#lo#&u.


6666

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U"ENJA I POU"AVANJA NASTAVNOGA PREDMETA

U#enik:

pozna i razumije razdoblja i dru"tva koja prou#ava, uklju#uju$i va!ne doga%aje, pojedince, procese i

pojave; pritom se koristi prikladnom terminologijom te shva$a sada"njost kao posljedicu povijesnog

razvoja dru"tva

sagledava pro"lost koriste$i se konceptima vremena i prostora, uzroka i posljedica, kontinuiteta i

promjena, izvora i istra!ivanja pro"losti te interpretacija i perspektiva

koristi se vje"tinama koje podrazumijevaju postavljanje pitanja o pro"losti, analizu i interpretaciju po-

vijesnih izvora, stvaranje povijesne argumentacije i komunikaciju o rezultatima spoznaje

oblikuje vlastita argumentirana stajali"ta i interpretacije, raspravlja otvoreno i konstruktivno te uva!a-

va razli#ite utemeljene perspektive i percepcije o pro"losti

razumije profesionalnoeti#ke norme i vrijednosne aspekte povezane s prou#avanjem pro"los-

ti/historije

koristi se znanjima i vje"tinama ste#enima u#enjem povijesti kako bi ostvario osobne potencijale te

odgovorno djelovao u javnom !ivotu lokalne, nacionalne, europske i globalne zajednice.


7777

C. KONCEPTI U ORGANIZACIJI KURIKULUMA NASTAVNOGA PREDMETA

Nastavni predmet Povijest u#i se i pou#ava me%usobno povezanim konceptima:

vremenom i prostorom

uzrocima i posljedicama

kontinuitetima i promjenama

izvorima i istra!ivanjem pro"losti

interpretacijama i perspektivama.

Ovi se koncepti shva$aju kao apstrakcije ili generalizacije kojima se koristimo za uop$avanje informacija, kao i za stvaranje okvira i obrazaca kojima obja"njavamo povijesne doga%aje i procese. Njima se slu!imo i za stvara-nje asocijacija te razvijanje sposobnosti razlikovanja kategorija i potkategorija. Tako, primjerice, op$i koncept uzroka i posljedica ima potkategorije poput uzroci, povod, posljedice; dugoro#ni, srednjoro#ni, kratkoro#ni; gospodarski, dru"tveni, kulturni, itd. Te su potkategorije me%usobno povezane op$im konceptom, ali su po svojim obilje!jima podijeljene tako da mo!emo razlikovati jedne od drugih.

Pet navedenih koncepata valja razlikovati od faktografskog znanja, primjerice poznavanja pojmova poput repu-blika, monarhija, diktatura, totalitarizam, renesansa, reformacija ili poznavanja #injenica, datuma, doga%aja, imena povijesnih osoba i sl. Za razliku od toga, pet koncepata pripada konceptualnom znanju koje obuhva$a poznavanje op$ih na#ela, veza, struktura i obrazaca te se mo!e primijeniti na bilo koju povijesnu temu ili sadr-!aj. Takve koncepte ne$emo shvatiti u#enjem definicija napamet, ve$ njihovo razumijevanje moramo izgraditi vlastitim promi"ljanjem. Ovih pet koncepata poma!e u razumijevanju na#ina rada povjesni#ara i pridonosi formiranju povijesnog mi"ljenja kao skupa znanja i vje"tina povezanih s dubinskim razumijevanjem povijesnih sadr!aja, razvojem historiografske pismenosti, poznavanjem procesa istra!ivanja pro"losti te razumijevanjem slo!ene naravi zapisa o pro"losti. To zna#i da se povijesno mi"ljenje izgra%uje aktivnim bavljenjem razli#itim vrstama primarnih i sekundarnih izvora, odnosno aktivnim u#enjem. Usvajanjem ovih koncepata razvijaju se kompetencije potrebne u nizu drugih predmeta i me%upredmetnih tema (primjerice u Geografiji, Hrvatskom jeziku, Likovnoj umjetnosti, Glazbenoj kulturi, Politici i gospodarstvu, Gra%anskom odgoju). Kona#no, u dana-"nje doba kada je protok znanja i informacija vrlo brz, va!no je znati gdje i kako prona$i odgovaraju$e izvore te kako ih vrednovati.

Svaki od pet koncepata obuhva$a sve tri klju#ne dimenzije u#enja i pou#avanja Povijesti: stjecanje znanja o pro"losti, razvijanje vje"tina povezanih s u#enjem Povijesti te razumijevanje vrijednosti, stavova i me%uljuds-kih odnosa koji proizlaze iz u#enja Povijesti (vidjeti tako%er ciljeve dru"tveno-humanisti#kog podru#ja).

VRIJEME I PROSTOR

Koncept vremena i prostora klju#an je za razumijevanje pro"losti, kao i za razumijevanje svih ostalih koncepa-ta. Bez kronolo"kog okvira ne mogu se razumjeti pro"lost i sada"njost ni istra!iti odnosi me%u doga%ajima. Kronologija je va!an aspekt ovoga koncepta, ali je ne treba poistovjetiti s pojmom vremena. Prostor uvjetuje na#in !ivota i proizvodnje te utje#e na dru"tveni razvoj i politi#ki ustroj. Dru"tvo zauzvrat oblikuje i mijenja prostor. Ovaj koncept obuhva$a i sposobnost uporabe povijesnih karata kao simboli#kih reprezentacija nekog podru#ja u odre%enom vremenu.

U#enik usvaja op$i kronolo"ki okvir, osnove datiranja i ra#unanja vremena; uo#ava i opisuje kronolo"ku struk-turu u povijesnom narativu; koristi se rje#nikom kojim se opisuje tijek vremena; izgra%uje osje$aj za tijek, slijed i trajanje doga%aja; smje"ta doga%aje, osobe i pojave u odgovaraju$a razdoblja; shva$a konstruktivnu pri-rodu razli#itih periodizacija i propituje zna#enja pripisana doga%ajima ozna#enima kao razdjelnice; shva$a povezanost povijesnog razvoja i prostora; koristi se povijesnim i geografskim kartama; razumije povijesne procese i pojave u kontekstu vremena i prostora njihova doga%anja; uspore%uje obilje!ja razli#itih povijesnih razdoblja te njihov utjecaj na sada"njost i budu$nost.


8888

UZROCI I POSLJEDICE

Konceptom uzroka i posljedica obja"njavaju se #imbenici koji su pridonijeli pojedinim povijesnim doga%ajima, pojavama i procesima, kao i rezultati tih zbivanja. Ovim se konceptom obja"njava za"to su se doga%aji zbili tako kako jesu, kako jedna pojavnost vodi drugoj te za"to jedan doga%aj mo!e imati vi"estruke uzroke i posljedice. Razumijevanjem konstruktivne i interpretativne prirode prikaza uzro#no-posljedi#nih veza i odnosa koji se prezentiraju u narativima o pro"lome razvija se kriti#ko mi"ljenje.

U#enik razlikuje uzroke, povod i posljedice te usvaja jezik kojim se opisuju kategorije uzroka; uo#ava uzroke i posljedice kada su izravno izre#eni (doslovno razumijevanje) ili zaklju#uje o njima kada nisu eksplicitni (inter-pretativno razumijevanje); analizira i obja"njava vi"estruke uzroke i posljedice povijesnih doga%aja, situacija i promjena; shva$a da se pisanje o pro"losti temelji na pretpostavci da su neki uzroci i posljedice va!niji od dru-gih (interpretacija) te razumije za"to ljudi o tome imaju razli#ite ideje; povezuje tuma#enja uzro#no-posljedi#nih veza s odre%enim interpretativnim paradigmama u historiografiji.

KONTINUITETI I PROMJENE

Koncept kontinuiteta i promjena podrazumijeva shva$anje povijesti kao slo!ene mje"avine promjena i konti-nuiteta. Obuhva$a razumijevanje obilje!ja razdoblja koja se prou#avaju, identificiranje i obja"njavanje kontinu-iteta, diskontinuiteta i promjena unutar nekog razdoblja, kao i razumijevanje odnosa izme%u promjena i konti-nuiteta.

U#enik obja"njava karakteristi#na obilje!ja povijesnih razdoblja; zna objasniti da se u odre%enom razdoblju neki aspekti !ivota mogu mijenjati, a drugi ostati isti; identificira i obja"njava promjene i kontinuitete unutar jednog razdoblja i tijekom razli#itih razdoblja (dijakroni#ki i sinkroni#ki pristup); razumije odnos izme%u promjene i kontinuiteta; razumije da svaka promjena ne zna#i nu!no napredak; analizira domete i ritam (pos-tupnost) promjena; razumije u kojoj su mjeri odre%eni povijesni fenomeni zna#ili promjenu za tada"nje ljude.

IZVORI I ISTRA(IVANJE PRO$LOSTI

Koncept izvora i istra!ivanja pro"losti osnova je za razvoj kriti#kog i kreativnog mi"ljenja. Primarni i sekun-darni izvori temelj su istra!ivanja koje uklju#uje sljede$e korake: formuliranje pitanja i pronala!enje izvora informacija; odabir, analizu, evaluaciju i interpretaciju prikupljenih informacija; dono"enje zaklju#aka temelje-nih na argumentima i dokazima; priop$avanje rezultata istra!ivanja u razli#itim oblicima i za razli#itu publiku; procjenu efikasnosti istra!ivanja. Tijekom pou#avanja i u#enja u#enici mogu pro$i kroz cjelokupan proces istra!ivanja ili po$i od pitanja ili izvora koje im zadaju u#itelji kako bi prikupili i/ili analizirali informacije - to $e ovisiti o pripremljenosti i predznanju u#enika te sredstvima i vremenu koje u#itelj ima na raspolaganju.

U#enik upoznaje, analizira i vrednuje razli#ite vrste primarnih i sekundarnih izvora; obja"njava zna#enje izvora u istra!ivanju pro"losti; oblikuje narative koji uklju#uju podatke iz izvora; razumije da izvori nastaju u odre%e-nom kontekstu te da zbog toga treba postaviti pitanja o vremenu, mjestu i okolnostima njihova nastanka te o autoru, njegovim perspektivama i namjerama; provodi istra!ivanja, donosi zaklju#ke i prosudbe utemeljene na znanju te ih izra!ava usmeno i/ili pisano; koristi se IK tehnologijom u prikupljanju podataka i prezentaciji rezultata; spoznaje va!nost i ulogu kulturno-povijesne ba"tine u istra!ivanju.

INTERPRETACIJE I PERSPEKTIVE

Koncept interpretacija i perspektiva poma!e u#eniku razumjeti da tuma#enja pro"losti nastaju na temelju povijesnih izvora, ali i da ih oblikuju znanja, iskustva i sustavi vrijednosti onih koji interpretiraju. Interpretacija je poku"aj da se (re)konstruiraju i objasne pro"li doga%aji, procesi i promjene. Koncept podrazumijeva razumi-jevanje i kriti#ko procjenjivanje razli#itih perspektiva, kao i shva$anje da se pro"lim doga%ajima naknadno odre%uje va!nost i pripisuju odre%ena zna#enja. Nagla"ava se potreba razvijanja i iskazivanja osobne refleksije te se poti#e argumentirano preispitivanje povijesnih doga%anja.

U#enik shva$a da se prikazi pro"losti ne sastoje samo od #injenica, ve$ i od interpretacija; razumije da su ti prikazi podlo!ni provjeri i propitivanju; upoznaje razli#ite interpretacije, analizira razloge njihova nastanka te u#i kako ih vrednovati; obja"njava za"to o doga%ajima, razdobljima, pojavama ili osobama postoje razli#ite per-spektive; razumije da svatko ima perspektivu koja je filtrirana kroz vlastiti kulturni kontekst; obja"njava ogra-


9999

ni#enja pojedinih interpretacija te razumije za"to se one mijenjaju tijekom vremena (zbog novoprona%enih izvora, metoda rada ili promjena vrijednosnih i interpretativnih paradigma); navodi neke znanstvene dileme me%u povjesni#arima; razumije koncept s naglaskom na suzbijanju predrasuda, stereotipa, u#enja o povijesnoj neizbje!nosti i manipulacije povijesnim izvorima.

Slika 1. Shema organizacije premetnog kurikuluma (koncepti i njihov odnos s temeljnim kompetencijama i me#upredmet-

nim temama u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva)


10101010

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PO RAZREDIMA I KONCEPTIMA

a) Pregled odgojnoa) Pregled odgojnoa) Pregled odgojnoa) Pregled odgojno----obrazovnih ishoda po konceptima, obrazovnih ishoda po konceptima, obrazovnih ishoda po konceptima, obrazovnih ishoda po konceptima, ciklusima i razredimaciklusima i razredimaciklusima i razredimaciklusima i razredima

KONCEPTI/ RAZREDI

2. CIKLUS 3. CIKLUS 4. CIKLUS 5. CIKLUS

5. RAZRED

6. RAZRED

7. RAZRED

8. RAZRED

1.RAZRED

TROGODI!NJE

STRUKOVNE

1. RAZRED

"ETVEROGODI!NJE

STRUKOVNE !KOLE

1. RAZRED

GIMNAZIJE

2.RAZRED

"ETVEROGODI!NJE

STRUKOVNE !KOLE

2. RAZRED

GIMNAZIJE

3. RAZRED

STRUKOVNE !KOLE

3. RAZRED

GIMNAZIJE

4. RAZRED

GIMNAZIJE

A. VRIJEME I PROSTOR

A.5.1 U%enik se koristi osnovama mjerenja i ra%unanja vremena.

A.5.2 U%enik primjenjuje osnovni kronolo#ki okvir razdoblja koje prou%ava te ilustrira protok vremena na prikladan na%in.

A.6.2 U%enik primjenjuje osnovni kronolo#ki okvir razdoblja koje prou%ava te ilustrira protok vremena na razli%ite na%ine.

A.7.2 U%enik primjenjuje odgovaraju&i kronolo#ki okvir u prou%avanju povijesnih doga)aja, pojava i procesa te

A.8.2 U%enik primjenjuje odgovaraju&i kronolo#ki okvir u prou%avanju povijesnih doga)aja, pojava i procesa te

A.1.2 U%enik primjenjuje kronolo#ki okvir razdoblja koje prou%ava te na razli%ite na%ine prikazuje redoslijed i trajanje

A.1.2 U%enik primjenjuje slo!eniji narativ u kojem se kre&e sinkronijski i dijakronijski te kronolo#ke odrednice povezane s





11111111

prikazuje protok vremena na slo!enije na%ine.

prikazuje protok vremena na slo!enije na%ine.

povijesnih doga)aja, pojava i procesa.

temom koju prou%ava.




A.5.3 U%enik obja#njava me)usobni utjecaj prostora i na%ina !ivota u pro#losti te se koristi kartama za tuma%enje povijesnih doga)aja, pojava i procesa.

A.6.3 U%enik obja#njava me)usobni utjecaj prostora i na%ina !ivota u pro#losti te se koristi kartama za tuma%enje povijesnih doga)aja, pojava i procesa.

A.7.3 U%enik obja#njava slo!en me)usobni utjecaj %ovjeka i prostora u razdobljima koja prou%ava. Koristi se povijesnim, geografskim i slijepim kartama.

A.8.3 U%enik obja#njava slo!en me)usobni utjecaj %ovjeka i prostora u razdobljima koja prou%ava. Analizira i upotrebljava povijesne, geografske i slijepe karte.

A.1.3 U%enik obja#njava me)usobni utjecaj %ovjeka i prostora u razdobljima koja prou%ava. Koristi se povijesnim, geografskim i slijepim kartama.

A.1.3 U%enik analizira i procjenjuje slo!enost me)usobnog utjecaja %ovjeka i prostora u razdobljima koja prou%ava. Analizira i upotrebljava povijesne, geografske i slijepe karte.



A.4.3 U%enik analizira i procjenjuje slo!enost me)usobnih utjecaja %ovjeka i prostora u razdobljima koja prou%ava. Analizira i upotrebljava povijesne, geografske i slijepe karte.

B. UZROCI I POSLJEDICE

B.5.1 U%enik obja#njava uzroke i posljedice pro#lih doga)aja i pojava koje prou%ava.

B.6.1 U%enik obja#njava uzroke i posljedice pro#lih doga)aja, pojava i procesa koje prou%ava.

B.7.1 U%enik analizira uzroke i posljedice doga)aja, pojava i procesa te prosu)uje o njihovoj va!nosti.



B.1.1 U%enik analizira uzroke i posljedice doga)aja, pojava i procesa koje prou%ava te obja#njava njihovu interpretativnu prirodu.

B.2.1 U%enik analizira uzroke i posljedice doga)aja, pojava i procesa koja prou%ava te obja#njava njihovu interpretativnu prirodu.

B.3.1 U%enik analizira i procjenjuje obja#njenja uzroka i posljedica doga)aja, pojava i procesa koje prou%ava te ih integrira u #ire razumijevanje pro#losti.

B.4.1 U%enik analizira i procjenjuje obja#njenja uzroka i posljedica doga)aja, pojava i procesa koje prou%ava te ih integrira u #ire razumijevanje pro#losti.


12121212

C. KONTINU-ITETI I PROMJENE

C.5.1 U%enik obja#njava kontinuitete i promjene u razdobljima koja prou%ava.

C.6.1 U%enik obja#njava kontinuitete i promjene u razdobljima koja prou%ava.

C.7.1 U%enik analizira kontinuitete i promjene u razdobljima koja prou%ava.



C.1.1 U%enik analizira slo!enost kontinuiteta i promjena i njihov me)usobni utjecaj u razdobljima koja prou%ava.

C.2.1 U%enik analizira slo!enost kontinuiteta i promjena i njihov me)usobni utjecaj u razdobljima koja prou%ava.

C.3.1 U%enik analizira i procjenjuje obja#njenja o kontinuitetima i promjenama te ih integrira u #ire razumi-jevanje pro#losti.

C.4.1 U%enik analizira i procjenjuje obja#njenja o kontinuitetima i promjenama te ih integrira u #ire razumi-jevanje pro#losti.

D. IZVORI I ISTRA(IVANJE

PRO$LOSTI

D.5.1 U%enik razlikuje i analizira vrste i obilje!ja povijesnih izvora.

D.6.1 U%enik analizira primarne i sekundarne izvore specifi%ne za razdoblje koje prou%ava.

D.7.1 U%enik analizira i procjenjuje primarne i sekundarne izvore specifi%ne za razdoblja koja prou%ava.

D.8.1 U%enik analizira i procjenjuje primarne i sekundarne izvore specifi%ne za razdoblja koja prou%ava.

D.5.2 U%enik istra!uje pro#lost koriste&i se pojedinim sastavnicama istra!iva%kog procesa te oblikuje strukturirane radove utemeljene na izvorima i literaturi.

D.6.2 U%enik istra!uje pro#lost koriste&i se pojedinim sastavnicama istra!iva%kog procesa te oblikuje strukturirane radove utemeljene na izvorima i literaturi.

D.7.2 U%enik istra!uje pro#lost primjenjuju&i komponente istra!iva%kog procesa te izra)uje radove slo!enije strukture utemeljene na izvorima i literaturi.

D.8.2 U%enik istra!uje pro#lost primjenjuju&i komponente istra!iva%kog procesa te izra)uje radove slo!enije strukture utemeljene na izvorima i literaturi.

D.1.2 U%enik istra!uje pro#lost koriste&i se primarnim i sekundarnim izvorima, odgovaraju&im metodama i kontekstu-alnim znanjima.

D.1.2 U%enik istra!uje pro#lost analiziraju&i primarne i sekundarne izvore te upotrebljava odgovaraju&e metode i kontekstualna znanja.

D.2.2 U%enik istra!uje pro#lost analiziraju&i primarne i sekundarne izvore te upotrebljava odgovaraju&e metode i kontekstualna znanja.

D.3.2 U%enik istra!uje pro#lost koriste&i se #irokim spektrom primarnih i sekundarnih izvora, raznovrsnim historiogra-fskim metodama i slo!enijim kontekstualnim znanjima.

D.4.2 U%enik istra!uje pro#lost koriste&i se #irokim spektrom primarnih i sekundarnih izvora, raznovrsnim historiogra-fskim metodama i slo!enijim kontekstualnim znanjima.


13131313

D.1.3 U%enik izra)uje radove slo!enije strukture utemeljene na izvorima i literaturi te ih prezentira koriste&i se razli%itim tehnikama i na%inima.

D.1.3 U%enik oblikuje slo!eno strukturirane radove utemeljene na kontekstualnom znanju i dokazima te ih prezentira koriste&i se razli%itim tehnikama i na%inima.

D.2.3 U%enik oblikuje slo!eno strukturirane radove utemeljene na kontekstualnom znanju i dokazima te ih prezentira koriste&i se razli%itim tehnikama i na%inima.

D.3.3 U%enik izra)uje slo!eno strukturirane radove utemeljene na dokazima i slo!enijim kontekstualnim znanjima te ih prezentira koriste&i se razli%itim tehnikama i na%inima.

D.4.3 U%enik izra)uje slo!eno strukturirane radove utemeljene na dokazima i slo!enijim kontekstualnim znanjima te ih prezentira koriste&i se razli%itim tehnikama i na%inima.

E. INTERPRE-TACIJE I PERSPEKTIVE

E.5.1 U%enik uo%ava postojanje razli%itih interpretacija i perspektiva o povijesnim osobama, doga)ajima i pojavama te navodi primjere i jednostavna obja#njenja.

E.6.1 U%enik obja#njava razli%ite interpretacije i perspektive o osobama, doga)ajima, pojavama i procesima.

E.7.1 U%enik analizira razli%ite interpretacije i perspektive o pro#lim doga)ajima, pojavama i procesima.



E.1.1 U%enik analizira slo!enost razli%itih interpretacija i perspektiva o pro#lim doga)ajima, pojavama i procesima.

E.2.1 U%enik analizira slo!enost razli%itih interpretacija i perspektiva o pro#lim doga)ajima, pojavama i procesima.

E.3.1 U%enik analizira i procjenjuje razli%ite interpretacije i perspektive o pro#lim doga)ajima, pojavama i procesima te ih integrira u #ire razumijevanje pro#losti.

E.4.1 U%enik analizira i procjenjuje razli%ite interpretacije i perspektive o pro#lim doga)ajima, pojavama i procesima te ih integrira u #ire razumijevanje pro#losti.


14141414

Kako se koristiti ishodima:Kako se koristiti ishodima:Kako se koristiti ishodima:Kako se koristiti ishodima:

Ishodi su okosnica kurikuluma Povijesti i razra%eni su za svaki od pet koncepata na kojima se on temelji. Poma!u u#iteljima u pra$enju napretka u#enika i u vrednovanju njihova znanja (vidi poglavlje G). Za svaki razred osnovne i srednje "kole ishodi su razra%eni po razinama usvojenosti (zadovoljavaju$a, dobra, vrlo dobra, iznimna), uz napomenu da te razine ne predstavljaju "kolske ocjene. U izradi izvedbenih kurikuluma i pripremanju procesa u#enja i pou#avanja u#itelj treba povezati odgojno-obrazovne ishode sa sadr!ajima razra%enima u opisima tema za osnovnu "kolu i tematskih podru#ja za srednju "kolu. Pritom u#itelj treba voditi ra#una i o odgojnim cilje-vima u#enja i pou#avanja povijesti (vidi str. 5) - oni nisu izra!eni kroz ishode jer se ne vrednuju, ali su sastavni dio svih tema i koncepata te sukladno tome i izvedbenih programa i jedini#nih priprema.


15151515

b) Razrada odgojno-obrazovnih ishoda po pojedinim razredima i razinama usvojenosti

Osnovna #kola

PETI RAZRED

A. VRIJEME I PROSTOR B. UZROCI I POSLJEDICE C. KONTINUITETI I PROMJENE D. IZVORI I ISTRA#IVANJE

PRO!LOSTI E. INTERPRETACIJE I PERSPEKTIVE

ISHOD RAZINE USVOJENOSTI

RAZRADA ISHODA ZADOVOLJAVAJU$A DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A.5.1

U"ENIK SE

KORISTI

OSNOVAMA

MJERENJA I

RA"UNANJA

VREMENA.

Koristi se odgovaraju&im rje%nikom povezanim s mjerenjem i ra%unanjem vremena (povijesno razdoblje, era, tisu&lje&e, stolje&e, desetlje&e, prije/poslije Krista…). Odre)uje #to zna%i vrijeme prije i poslije Krista. Poznaje glavna povijesna razdoblja (stari vijek, srednji vijek, novi vijek, najnovije doba). Poznaje neke doga)aje prema kojima ljudi ra%unaju vrijeme. Odre)uje trajanje desetlje&a, stolje&a i tisu&lje&a. Smje#ta godine u desetlje&a, stolje&a i tisu&lje&a. Rabi lente vremena (slikovne, broj%ane) i kalendar kako bi demonstrirao

Navodi da pro#lost dijelimo na razdoblje prije i poslije Krista. Obja#njava #to je desetlje&e, stolje&e i tisu&lje&e na jednostavan na%in. Nabraja glavna povijesna razdoblja. Upotrebljava jednostavne lente vremena kako bi odredio desetlje&e, stolje&e i tisu&lje&e. Smje#ta godine u desetlje&e, stolje&e i tisu&lje&e na jednostavnim primjerima uz u%iteljevu pomo&.

Daje jednostavna obja#njenja o tome za#to se pro#lost dijeli na razli%ita razdoblja (prije i poslije Krista, glavna povijesna razdoblja). Uo%ava da ljudi ra%unaju vrijeme prema nekom va!nom doga)aju navode&i neke primjere. Smje#ta godine u desetlje&e, stolje&e i tisu&lje&e. Izra)uje jednostavne lente vremena prema uputama.

Obja#njava za#to se pro#lost dijeli na razli%ita razdoblja. Obja#njava pojedine primjere va!nih doga)aja prema kojima ljudi ra%unaju vrijeme. Smje#ta godine u desetlje&e, stolje&e i tisu&lje&e. Samostalno osmi#ljava i izra)uje lente vremena.

Obja#njava za#to se pro#lost dijeli na razli%ita razdoblja te tuma%i zna%enje pojedinih naziva (npr. prije i poslije Krista, glavna povijesna razdoblja). Obja#njava primjere va!nih doga)aja prema kojima ljudi ra%unaju vrijeme. Prebacuje datiranje doga)aja iz jednog sustava ra%unanja vremena u drugi (npr. iz rimskog ra%unanja vremena u kr#&ansku eru). Smje#ta godine u desetlje&e, stolje&e i tisu&lje&e. Samostalno osmi#ljava i izra)uje slo!enije lente vremena.


16161616

poznavanje mjerenja i ra%unanja vremena (odredio trajanje desetlje&a, stolje&a i tisu&lje&a, smjestio godine u odgovaraju&a razdoblja itd.).

A.5.2

U"ENIK

PRIMJENJUJE

OSNOVNI

KRONOLO$KI

OKVIR RAZDOBLJA

KOJE PROU"AVA

TE ILUSTRIRA

PROTOK

VREMENA NA

PRIKLADAN

NA"IN.

Koristi se odgovaraju&im rje%nikom kojim opisuje tijek vremena te navodi, povezuje i uspore)uje temeljna obilje!ja razdoblja koja prou%ava. Primjenjuje op&i kronolo#ki okvir i odre)uje kronolo#ku strukturu u povijesnom narativu. Uo%ava tijek, slijed i trajanje doga)aja, smje#ta povijesne doga)aje, osobe, pojave, procese u odgovaraju&a povijesna razdoblja. Izra)uje grafi%ke prikaze tijeka vremena (lente vremena, mentalne mape, kronolo#ke tablice itd.), uklju%uju&i i one oblikovane uz pomo& razli%itih digitalnih alata.

Koristi se skromnim rje%nikom kojim opisuje tijek vremena u razdoblju koje prou%ava (prije/kasnije, staro/novo, pro#lost/sada#njost, prvo/rano/ranije…). Opisuje osnovna obilje!ja dru#tava i razdoblja koja prou%ava. Odre)uje kronolo#ku strukturu u jednostavnom povijesnom narativu. Uz pomo& u%itelja i drugih u%enika smje#ta povijesne pojave, doga)aje i osobe u razdoblja koja prou%ava. Koristi se jednostavnim grafi%kim prikazima tijeka vremena.

Koristi se primjerenim rje%nikom kojim obja#njava tijek vremena u razdoblju koje prou%ava (prije/poslije Krista, prapovijest, starije i mla)e kameno doba, metalno doba i sl.) Opisuje i obja#njava obilje!ja dru#tava i razdoblja koja prou%ava. Odre)uje kronolo#ku strukturu u slo!enijem povijesnom narativu. Reda osobe, doga)aje i pojave kronolo#ki. Navodi klju%ne vremenske odrednice (npr. 476. g.). Izra)uje jednostavne grafi%ke prikaze tijeka vremena prema uputama.

Koristi se razvijenim rje%nikom kojim opisuje tijek vremena (bakreno doba, drevno, trajanje, ledeno doba, helenizam, Rimska Republika, Rimsko Carstvo i sl.). Uspore)uje obilje!ja pro#lih dru#tava i razdoblja koja prou%ava. Odre)uje kronolo#ku strukturu u slo!enijem povijesnom narativu. Orijentira se u razdobljima koja prou%ava, opisuju&i #to se mijenjalo, a #to je ostalo isto. Reda osobe, doga)aje, pojave i procese kronolo#ki. Navodi klju%ne vremenske odrednice. Osmi#ljava i izra)uje slo!enije grafi%ke prikaze tijeka vremena.

Koristi se naprednim rje%nikom kojim opisuje tijek vremena (doba klasi%ne Gr%ke, paleolitik, neolitik, antika i sl.). Uspore)uje i tuma%i obilje!ja pro#lih dru#tava i razdoblja koja prou%ava. Odre)uje kronolo#ku strukturu u slo!enom povijesnom narativu. Orijentira se u razdobljima koja prou%ava, obja#njavaju&i #to se mijenjalo, a #to je ostalo isto. Reda osobe, doga)aje, pojave i procese kronolo#ki. Osmi#ljava i izra)uje slo!enije grafi%ke prikaze tijeka vremena.


17171717

A.5.3

U"ENIK

OBJA$NJAVA

ME'USOBNI

UTJECAJ PROSTORA

I NA"INA (IVOTA U

PRO$LOSTI TE SE

KORISTI KARTAMA

ZA TUMA"ENJE

POVIJESNIH

DOGA'AJA, POJAVA

I PROCESA.

Razvija kartografsku pismenost %itaju&i jednostavnije i slo!enije povijesne karte te geografske karte s pomo&u tuma%a. Upisuje i ucrtava podatke u slijepe karte. Izra)uje tematske karte na zadanoj podlozi. Obja#njava me)usobni utjecaj prostora (npr. geografskog polo!aja, prirodnih obilje!ja) i na%ina !ivota u pro#losti na konkretnim primjerima. Uspore)uje starije i novije kartografske prikaze.

"ita jednostavne povijesne karte i geografske karte uz u%iteljevu pomo&: odre)uje strane svijeta, pokazuje kontinente, razlikuje odre)ene prostore (npr. Egipat, Mezopotamija). Upisuje osnovne podatke u slijepe karte uz u%iteljevu pomo&. Koriste&i se kartom, opisuje me)usobni utjecaj prostora i na%ina !ivota u konkretnim primjerima.

"ita jednostavne povijesne karte i geografske karte s pomo&u tuma%a: pokazuje dr!ave, granice, gradove, rijeke, mora, trgova%ke pravce i sl. Upisuje i ucrtava podatke u slijepe karte. Koriste&i se kartom, obja#njava me)usobni utjecaj prostora i na%ina !ivota.

"ita slo!enije povijesne karte i geografske karte s pomo&u tuma%a: obja#njava teritorijalne promjene, osvajanja, promjene granica i sl. Upisuje i ucrtava podatke u slijepe karte. Izra)uje jednostavne tematske karte na zadanoj podlozi. Povezuju&i podatke iz karata i drugih izvora znanja, obja#njava me)usobni utjecaj prostora i na%ina !ivota (npr. utjecaj prostora na razvoj gospodarstva i dru#tva).

Koristi se slo!enijim povijesnim kartama i geografskim kartama kako bi objasnio povijesne doga)aje, pojave i procese. Upisuje i ucrtava podatke u slijepe karte. Izra)uje tematske karte na zadanoj podlozi. Zaklju%uje o utjecaju prostora i na%ina !ivota u pro#losti na temelju podataka s karte i drugih izvora znanja. Uspore)uje stare kartografske prikaze sa suvremenima pronalaze&i sli%nosti i razlike.

B.5.1

U"ENIK

OBJA$NJAVA

UZROKE I

POSLJEDICE

PRO$LIH DOGA'AJA

I POJAVA KOJE

PROU"AVA.

Prepoznaje izravno i neizravno izre%ene uzroke, povode i posljedice u jednostavnom povijesnom narativu. Obja#njava uzroke i posljedice na konkretnim primjerima doga)aja, pojava i procesa koje prou%ava. Razlikuje koncepte uzroka, povoda i posljedica. Obja#njava vezu uzroka i posljedica na temelju primjera iz sadr!aja koji prou%ava. Zaklju%uje da svaki doga)aj, pojava i promjena imaju uzrok, povod i posljedicu te tako razumije svijet oko sebe.

Navodi uzroke i posljedice pro#lih doga)aja i pojava kada su izravno izre%eni, a uz u%iteljevu pomo& kada su neizravno izre%eni. Razlikuje uzroke, povod i posljedice doga)aja u jednostavnom povijesnom narativu.

Uo%ava i navodi uzroke i posljedice pro#lih doga)aja i pojava u jednostavnom povijesnom narativu. Razlikuje uzroke, povod i posljedice na konkretnim primjerima. Postavlja jednostavna pitanja o uzrocima i posljedicama doga)aja i pojava koje prou%ava.

Navodi i obja#njava uzroke i posljedice pro#lih doga)aja i pojava. Razlikuje uzroke, povod i posljedice na konkretnim primjerima. Postavlja slo!enija pitanja o uzrocima i posljedicama doga)aja i pojava koje prou%ava. Sustavno iznosi vi#e od jednog uzroka ili posljedice nekog doga)aja i tako pokazuje po%etno razumijevanje slo!ene prirode kauzalnih odnosa.

Primjenjuje znanje o uzrocima, povodima i posljedicama na novim sadr!ajima. Postavlja pitanja o uzrocima i posljedicama koja mogu voditi samostalnom traganju za odgovorima i novim spoznajama. Daje jednostavna obja#njenja o tome za#to treba istra!iti vi#e od jednog uzroka ili posljedice nekog doga)aja i pojave.


18181818

C.5.1

U"ENIK

OBJA$NJAVA

KONTINUITETE I

PROMJENE U

RAZDOBLJIMA KOJA

PROU"AVA.

Uspore)uje i obja#njava kontinuitete i promjene u razdobljima koja prou%ava. Opisuje #to se s vremenom promijenilo, a #to je ostalo isto. Obja#njava kako su pojedinci i skupine mogli utjecati na promjene.

Odre)uje kontinuitete i promjene u razdoblju koje prou%ava uz u%iteljevu pomo& te razlikuje #to se s vremenom promijenilo, a #to je ostalo isto. Uz u%iteljevu pomo& obja#njava kako su pojedinci i skupine utjecali na promjene.

Obja#njava kontinuitete i promjene u razdoblju koje prou%ava te s pomo&u konkretnih primjera navodi #to se s vremenom promijenilo, a #to je ostalo isto. Obja#njava kako su pojedinci i skupine utjecali na promjene.

Uspore)uje kontinuitete i promjene u razdobljima koja prou%ava te obja#njava sli%nosti i razlike. Obja#njava kako su pojedinci i skupine utjecali na promjene i o tome iznosi vlastite zaklju%ke.

Tuma%i kontinuitete i promjene u razdobljima koja prou%ava i ukazuje na uzroke i posljedice promjena. Procjenjuje utjecaj i ulogu pojedinaca i skupina na promjene i o tome iznosi vlastite zaklju%ke.

D.5.1

U"ENIK RAZLIKUJE I

ANALIZIRA VRSTE I

OBILJE(JA

POVIJESNIH IZVORA.

Definira #to su povijesni izvori i kako se dijele. Navodi primjere vrsta povijesnih izvora i opisuje njihova obilje!ja #to mo!e potkrijepiti razli%itim primjerima izvora iz sadr!aja koje prou%ava. Koristi se razli%itim povijesnim izvorima te prosu)uje njihovu valjanost i pouzdanost, vrijednost i ograni%enja usvajaju&i obrasce postavljanja pitanja za rad na izvorima.

Opisuje vrste povijesnih izvora uz navo)enje jednostavnih primjera iz osobnog !ivota i sadr!aja koje prou%ava. Postavlja jednostavna pitanja o pro#losti i o izvorima te pronalazi odgovore na njih.

Opisuje obilje!ja povijesnih izvora i to potkrepljuje razli%itim primjerima iz sadr!aja koje prou%ava. Postavlja slo!enija pitanja o pro#losti i o izvorima te pronalazi odgovore na njih.

Koristi se ste%enim znanjima o vrstama i obilje!jima izvora kako bi postavio prikladna pitanja te objasnio vrijednosti i ograni%enja povijesnih izvora na konkretnim primjerima.

Koristi se ste%enima znanjima o vrstama i obilje!jima izvora kako bi razvijao pitanja te prosudio va!nost i pouzdanost izvora na konkretnim primjerima.


19191919

D.5.2

U"ENIK ISTRA(UJE

PRO$LOST KORISTE*I

SE POJEDINIM

SASTAVNICAMA

ISTRA(IVA"KOG

PROCESA TE OBLIKUJE

STRUKTURIRANE

RADOVE UTEMELJENE

NA IZVORIMA I

LITERATURI.

Koristi se izvorima kako bi prikupio podatke/dokaze o pro#losti i do#ao do vlastitih zaklju%aka. Na temelju povijesnih izvora u u%iteljevoj pripremi po%inje postavljati istra!iva%ka pitanja o pro#losti te pronalaziti i obja#njavati mogu&e odgovore. Promi#lja o pristupu i zaklju%cima te procjenjuje njihovu uspje#nost. Oblikuje i priop&ava rezultate svojega rada u jednostavnoj i slo!enijoj formi. Jednostavno strukturirani rad podrazumijeva da prezentira informacije logi%nim i smislenim slijedom, u jasnoj kronolo#koj i uzro%no- -posljedi%noj strukturi. Strukturirani rad podrazumijeva organizaciju u smislene odlomke. Slo!enije strukturirani rad podrazumijeva da rad ima uvod, razradu i zaklju%ak na kra&em tekstu, izlaganju ili prezentaciji. Rad oblikuje u sebi prikladnoj formi ili je sposoban oblikovati ga u razli%itima vrstama uradaka.

Postavlja jednostavna istra!iva%ka pitanja i %ini jednostavne opservacije na temelju izvora. Donosi jednostavne zaklju%ke utemeljene na podatcima iz pojedinog izvora. Odabire i organizira relevantne informacije iz izvora i literature uz pomo& u%itelja ili vr#njaka kako bi oblikovao jednostavno strukturirani prikaz. Promi#lja o svojem pristupu i zaklju%cima uz u%iteljevu pomo&.

Postavlja istra!iva%ka pitanja te pronalazi, odabire i bilje!i podatke povezane s pitanjem. Donosi zaklju%ke utemeljene na podatcima iz izvora. Samostalno odabire i organizira relevantne informacije iz izvora i literature kako bi oblikovao jednostavno strukturiran rad. Promi#lja o svojem pristupu i zaklju%cima uspore)uju&i ih s onima drugih u%enika.

Postavlja istra!iva%ka pitanja za analizu izvora te odabire i bilje!i relevantne informacije. Samostalno organizira i primjenjuje relevantne informacije iz izvora i literature kako bi oblikovao slo!enije strukturiran rad. Ciljano se koristi informacijama kao dokazima za svoje tvrdnje. Promi#lja o svojem pristupu i zaklju%cima procjenjuju&i njihovu uspje#nost.

Primjenjuje znanje i razumijevanje kako bi oblikovao #iri spektar istra!iva%kih pitanja i odabrao relevantne informacije iz izvora. Kriti%ki se koristi dokazima iz raznovrsnih izvora kako bi do#ao do zaklju%aka. Samostalno oblikuje slo!enije strukturiran rad u kojem iznosi zaklju%ke potkrijepljene dokazima iz izvora i literature. Promi#lja o svojem pristupu i zaklju%cima procjenjuju&i njihovu uspje#nost.


20202020

E.5.1

U"ENIK UO"AVA

POSTOJANJE

RAZLI"ITIH

INTERPRETACIJA I

PERSPEKTIVA O

POVIJESNIM

OSOBAMA, DOGA'AJIMA I

POJAVAMA TE NAVODI

PRIMJERE I

JEDNOSTAVNA

OBJA$NJENJA.

Uo%ava postojanje razli%itih prikaza (interpretacija) i gledi#ta (perspektiva) o osobama, doga)ajima i pojavama iz pro#losti. Uo%ava da postoje razli%ite interpretacije istih doga)aja i pojava iz prapovijesti i starog vijeka. Navodi neke primjere razli%itih prikaza pro#losti (ud!benici, igrani i dokumentarni filmovi, muzejski postavi, spomenici, popularni prikazi pro#losti poput uprizorenja itd.). Prepoznaje, opisuje i uspore)uje razli%ite vrste interpretacija, pronalaze&i sli%nosti i razlike. U interpretacijama po%inje razlikovati %injenice (djeli& znanja o pro#losti koji se mo!e potvrditi dokazima) od mi#ljenja (pretpostavke, zaklju%ke, prijedloge, obja#njenja). Uo%ava da ljudi mogu imati razli%ita gledi#ta (perspektive) o istoj osobi, doga)aju ili pojavi. Identificira neke sli%nosti i razlike izme)u razli%itih interpretacija i perspektiva. Oblikuje i opisuje vlastite interpretacije o pro#losti i obja#njava kako ih je oblikovao (npr. obja#njenja o doga)ajima koje je odabrao, o va!nosti koju je dodijelio pojedinim osobama itd.).

Uo%ava da postoje razli%iti prikazi (interpretacije) pro#lih doga)aja i pojava radom na jednostavnim primjerima i uz u%iteljevu pomo& (npr. uspore)uju&i vlastita tuma%enja pro#losti s onima drugih u%enika). Navodi neke primjere razli%itih prikaza pro#losti. Uo%ava da ljudi mogu imati razli%ita gledi#ta (perspektive) o istom doga)aju ili osobi radom na jednostavnim primjerima i uz u%iteljevu pomo& (npr. uspore)uju&i vlastita gledi#ta i gledi#ta drugih u%enika o svakodnevnim doga)ajima). Identificira neke sli%nosti i razlike izme)u razli%itih interpretacija i perspektiva na jednostavnim primjerima i uz u%iteljevu pomo&.

Navodi primjere razli%itih interpretacija i daje jednostavna obja#njenja o tome za#to ljudi razli%ito tuma%e iste doga)aje. Identificira neke sli%nosti i razlike izme)u razli%itih interpretacija i perspektiva o istim osobama ili doga)ajima na jednostavnim i konkretnim primjerima sadr!aja (npr. uspore)uju&i razli%ite rekonstrukcije neandertalaca). Koriste&i se izvorima primjerenima svojem uzrastu, oblikuje vlastite interpretacije u kojima opisuje va!nost i zna%enje osoba, doga)aja i pojava. Promi#lja o svojim tuma%enjima slijede&i u%iteljeve naputke.

Uspore)uje razli%ite interpretacije i perspektive o pro#lim osobama, doga)ajima i pojavama na konkretnim primjerima te utvr)uje sli%nosti i razlike. Koriste&i se izvorima primjerenima svojem uzrastu, oblikuje vlastite interpretacije u kojima obja#njava va!nost i zna%enje osoba, doga)aja i pojava. Promi#lja o svojim tuma%enjima prema zadanim kriterijima. Uspore)uje s tuma%enjima drugih u%enika te obja#njava sli%nosti i razlike.

Uspore)uje razli%ite interpretacije i perspektive o pro#lim osobama, doga)ajima i pojavama na konkretnim primjerima. Utvr)uje sli%nosti i razlike te obja#njava za#to do njih dolazi. Razlikuje %injenice od mi#ljenja na jednostavnim primjerima. Koriste&i se izvorima primjerenima svojem uzrastu, oblikuje vlastite interpretacije u kojima obja#njava va!nost i zna%enje osoba, doga)aja i pojava. Promi#lja o svojim tuma%enjima prema zadanim kriterijima. Uspore)uje ih s tuma%enjima drugih u%enika i obja#njava za#to me)u njima postoje razlike.


Nastavne teme u petom razredu:

21212121


22222222

1. 'TO JE POVIJEST?1. 'TO JE POVIJEST?1. 'TO JE POVIJEST?1. 'TO JE POVIJEST?

Klju#no pitanje: (ime se bave povjesni#ari i #emu nas u#i povijest?

U#enik razlikuje povijest kao pro"lost i kao istra!ivanje pro"losti. Analizira vrste izvora s pomo$u kojih dozna-jemo o pro"losti. Obja"njava kako i za"to dijelimo pro"lost na povijesna razdoblja te primjenjuje osnove mjere-nja i ra#unanja vremena.

2. PRAPOVIJEST2. PRAPOVIJEST2. PRAPOVIJEST2. PRAPOVIJEST

Klju#no pitanje: Kako se i za"to mijenjao !ivot ljudi u prapovijesti?

2.1. &ivot ljudi u prapovijesti2.1. &ivot ljudi u prapovijesti2.1. &ivot ljudi u prapovijesti2.1. &ivot ljudi u prapovijesti

U#enik odre%uje kronolo"ki okvir prapovijesti (starije i mla%e kameno doba, metalno doba) izra%uju$i slikovnu lentu vremena. Koristi se povijesnim izvorima kako bi opisao klju#na obilje!ja !ivota ljudi u tim razdobljima te uo#ava ograni#enja izvora. Razlikuje neandertalca i homo sapiensa. Povezuje razdoblja prapovijesti s klju#nim promjenama (prelazak s nomadskog na sjedila#ki na#in !ivota, uporaba metala) te obja"njava uzroke i posljedi-ce tih promjena.

2.2. Krapinski #ovjek2.2. Krapinski #ovjek2.2. Krapinski #ovjek2.2. Krapinski #ovjek

U#enik se koristi podatcima o nalazi"tu na Hu"njakovu brdu kako bi do"ao do zaklju#aka o na#inu !ivota ljudi i obilje!jima kamenog doba (stanovanje, na#in !ivota, proizvodnja hrane, kori"tenje i proizvodnja oru%a i oru!ja, izrada odje$e i obu$e). Uspore%uje razli#ite interpretacije !ivota ljudi u kameno doba.

2.3. Vu#edol2.3. Vu#edol2.3. Vu#edol2.3. Vu#edol

U#enik se koristi podatcima o nalazi"tu na prostoru Vu#edola kako bi do"ao do zaklju#aka o obilje!jima !ivota ljudi u metalno doba. Obja"njava promjene u stanovanju, na#inu !ivota, proizvodnji hrane, kori"tenju i proiz-vodnji oru%a i oru!ja, izradi odje$e i obu$e. Koriste$i se povijesnim izvorima oblikuje vlastite interpretacije o !ivotu ljudi u prapovijesti.

3. CIVILIZACIJE STAROG ISTOKA3. CIVILIZACIJE STAROG ISTOKA3. CIVILIZACIJE STAROG ISTOKA3. CIVILIZACIJE STAROG ISTOKA

Klju#no pitanje: Po #emu se !ivot ljudi u dr!avama starog Istoka razlikovao od !ivota ljudi u prapovijesti?

3.1.Obilje!ja civilizacija starog Istoka3.1.Obilje!ja civilizacija starog Istoka3.1.Obilje!ja civilizacija starog Istoka3.1.Obilje!ja civilizacija starog Istoka

U#enik utvr%uje osnovni kronolo"ki okvir civilizacija starog Istoka te istra!uje kako su na njihov nastanak i razvoj utjecali geografski polo!aj i prirodna obilje!ja prostora (Egipat, Mezopotamija, Kina, Indija, Kreta, Feni-#ani, &idovi, Perzija). Uspore%uje klju#na civilizacijska dostignu$a dr!ava i naroda starog Istoka (pismo, zakoni, gra%evine, religije, umjetnost, znanstvena dostignu$a itd.). Obja"njava ulogu va!nih pojedinaca i njihov dopri-nos razvoju prvih civilizacija. Koristi izvore kako bi objasnio politi#ka, dru"tvena i gospodarska obilje!ja civili-zacija starog Istoka.

3.2. Teme za detaljnije prou#avanje: Egipat ili Mezopotamija3.2. Teme za detaljnije prou#avanje: Egipat ili Mezopotamija3.2. Teme za detaljnije prou#avanje: Egipat ili Mezopotamija3.2. Teme za detaljnije prou#avanje: Egipat ili Mezopotamija

U#itelj i u#enici biraju izme%u detaljnije obrade egipatske ili mezopotamske civilizacije. U#enik utvr%uje kro-nolo"ki okvir, geografski polo!aj i obilje!ja prostora. Promatra kontinuitete i promjene politi#koga, gospodar-skog i dru"tvenog ustroja te istra!uje pojedina kulturna dostignu$a. Koristi razli#ite povijesne izvore i interpre-tacije za oblikovanje vlastitih prikaza i zaklju#aka.


23232323

4. GR(KI SVIJET4. GR(KI SVIJET4. GR(KI SVIJET4. GR(KI SVIJET

Klju#no pitanje: Koja su dostignu$a anti#kih Grka u temeljima suvremenog svijeta?

4.1. Uvod 4.1. Uvod 4.1. Uvod 4.1. Uvod

U#enik se koristi zemljovidom obja"njavaju$i geografski polo!aj i obilje!ja prostora gr#koga kopna i oto#ja. Odre%uje osnovni kronolo"ki okvir te geografski polo!aj i prirodna obilje!ja prostora anti#ke Gr#ke.

4.2. Gr#ki polisi 4.2. Gr#ki polisi 4.2. Gr#ki polisi 4.2. Gr#ki polisi

U#enik obja"njava nastanak gr#kih polisa. Obja"njava uzroke, posljedice i promjene do kojih je dovela velika kolonizacija Grka. Odre%uje glavne smijerove kolonizacije te na temelju povijesnih izvora istra!uje kolonije na isto#nojadranskoj obali. Istra!uju$i povijesne izvore obja"njava Gr#ko-perzijske ratove, uspon Atene u 5. st. pr. Kr. te Periklovo “zlatno doba”. Obja"njava obilje!ja atenske demokracije i razloge njezine propasti. Opisuju$i zna#ajke !ivota u staroj Gr#koj uspore%uje !ivot u Sparti i Ateni.

4.3.Ba"tina starih Grka4.3.Ba"tina starih Grka4.3.Ba"tina starih Grka4.3.Ba"tina starih Grka

U#enik istra!uje mitove i vjerovanja starih Grka. Uspore%uje anti#ke i suvremene Olimpijske igre uo#avaju$i kontinuitete i promjene. Istra!uje koje su znanstvene discipline razvili Grci te koliko su gr#ki jezik, kultura i umjetnost danas prisutni u svakodnevici, znanosti i kulturi. Opisuje utjecaj Grka na starosjedioce isto#nojad-ranskog prostora te istra!uje tragove gr#ke civilizacije u dana"njoj Hrvatskoj.

4.4. Aleksandar Veliki i helenizam 4.4. Aleksandar Veliki i helenizam 4.4. Aleksandar Veliki i helenizam 4.4. Aleksandar Veliki i helenizam

U#enik obja"njava uspon Makedonije u vrijeme Filipa II. i Aleksandra Velikog te utjecaj njihovih osvajanja na teritorijalne, politi#ke, ekonomske i kulturne promjene. Analizira i interpretira izvore o Aleksandru Velikom i helenizmu. Uspore%uje klasi#nu gr#ku i helenisti#ku kulturu.

5. RIMSKI SVIJET5. RIMSKI SVIJET5. RIMSKI SVIJET5. RIMSKI SVIJET

Klju#no pitanje: 'to smo ba"tinili od starih Rimljana?

5.1. Uvod5.1. Uvod5.1. Uvod5.1. Uvod

U#enik opisuje prostor na kojem je nastala rimska dr!ava i analizira kako su prirodna obilje!ja utjecala na raz-vitak dr!ave. Razvija osnovni kronolo"ki okvir rimske povijesti.

5.2. Tko je vladao Rimom?5.2. Tko je vladao Rimom?5.2. Tko je vladao Rimom?5.2. Tko je vladao Rimom?

U#enik obja"njava razli#ite interpretacije o nastanku Rima te prati promjene vlasti u razdobljima Kraljevstva, Republike i Carstva. Navodi jednostavna obja"njenja za nastanak Rimske Republike te obja"njava ustroj vlasti. Obja"njava uzroke i posljedice krize Republike. Na primjerima ja#anja vlasti pojedinaca prati kako se mijenjalo poimanje dr!avnih funkcija te obja"njava za"to su Rimljani naposljetku predali vlast jednom #ovjeku. Istra!uje glavna obilje!ja Rimskog Carstva.

5.3. Rimska osvajanja5.3. Rimska osvajanja5.3. Rimska osvajanja5.3. Rimska osvajanja

U#enik istra!uje "irenje rimske dr!ave u razli#itim razdobljima, prou#avaju$i odabrane primjere ratova (npr. punski ratovi). Istra!uje i ocjenjuje ulogu pojedinaca te interpretacije o njima. Obja"njava ustroj rimske vojske, na#in ratovanja i ulogu vojske u "irenju dr!ave. Obja"njava geografski polo!aj ilirskih zajednica te prati rimsko osvajanje Ilirika i nastanak provincija. Tuma#i uzroke i posljedice ustanaka protiv rimske vlasti. Povezuje osva-janja s procesima kolonizacije, romanizacije i "irenja rimske ba"tine.


24242424

5.4. Rimsko dru"tvo5.4. Rimsko dru"tvo5.4. Rimsko dru"tvo5.4. Rimsko dru"tvo

U#enik obja"njava podjelu rimskog dru"tva na patricije, plebejce i robove u rano doba rimske dr!ave. Istra!uje va!nost rimskog zakonodavstva i njegov utjecaj na stanovni"tvo. Prati posljedice osvajanja za rimsko dru"tvo s naglaskom na kontinuitete i promjene (propadanje seljaka, robovlasni"tvo, promjene u na#inu !ivota i pojava kolonata). Obja"njava polo!aj robova, uo#ava sli#nosti i razlike te kontinuitet i promjenu u njihovu polo!aju. Istra!uje uzroke i posljedice ustanaka robova.

5.5. Ba"tina starih Rimljana5.5. Ba"tina starih Rimljana5.5. Ba"tina starih Rimljana5.5. Ba"tina starih Rimljana

U#enik obja"njava utjecaj gr#ke i etru"#anske kulture na nastanak i obilje!ja rimske kulture. Identificira najva-!nije rimske gra%evine istra!uju$i njihovu namjenu. Istra!uje i interpretira svakodnevni !ivot Rimljana uo#a-vaju$i sli#nosti i razlike te kontinuitete i promjene u razli#itim razdobljima rimske povijesti. Identificira rim-ske gradove na prostoru dana"nje Hrvatske, uo#ava kontinuitet naseljenosti te obilje!ja rimskih gradova. Obja-"njava koja su dostignu$a Rimljana va!na i u dana"nje doba.

5.6. Kr"$anstvo5.6. Kr"$anstvo5.6. Kr"$anstvo5.6. Kr"$anstvo

U#enik obja"njava povijesni kontekst nastanka kr"$anstva. Istra!uje glavne ideje Kristova u#enja, razloge pro-gona kr"$ana te uzroke i posljedice uspona kr"$anstva do dr!avne vjere Carstva.

5.7. Suton Carstva i seoba naroda5.7. Suton Carstva i seoba naroda5.7. Suton Carstva i seoba naroda5.7. Suton Carstva i seoba naroda

U#enik tuma#i uzroke i posljedice opadanja mo$i Carstva te poku"aje preustroja dr!ave. Prati okvirni tijek seobe naroda s fokusom na migracije Germana i Slavena te uo#ava kontinuitete i promjene na prostoru obuh-va$enom seobom. Na temelju izvora prou#ava rimske perspektive o seobi naroda.


25252525

$ESTI RAZRED





A.6.2

U"ENIK

PRIMJENJUJE

OSNOVNI

KRONOLO$KI OKVIR

RAZDOBLJA KOJE

PROU"AVA TE

ILUSTRIRA PROTOK

VREMENA NA

RAZLI"ITE NA"INE.

Koristi se primjerenim rje%nikom kojim opisuje tijek vremena, uspore)uje i obja#njava temeljna obilje!ja razdoblja koja prou%ava. Primjenjuje op&i kronolo#ki okvir i odre)uje kronolo#ku strukturu u povijesnom narativu. Uo%ava tijek, slijed i trajanje doga)aja, smje#ta povijesne doga)aje, osobe, pojave, procese u odgovaraju&a povijesna razdoblja. Izra)uje grafi%ke prikaze tijeka vremena (lente vremena, mentalne mape, kronolo#ke tablice itd.), uklju%uju&i i one oblikovane s pomo&u razli%itih digitalnih alata.

Koristi se primjerenim rje%nikom kojim obja#njava tijek vremena u razdoblju koje prou%ava (rani, razvijeni i kasni srednji vijek, rani novi vijek). Opisuje obilje!ja dru#tava i razdoblja koja prou%ava. Odre)uje kronolo#ku strukturu u jednostavnom povijesnom narativu. Reda osobe, doga)aje i pojave kronolo#kim redoslijedom. Navodi klju%ne vremenske odrednice. Izra)uje jednostavne grafi%ke prikaze tijeka vremena.

Koristi se primjerenim rje%nikom kojim opisuje tijek vremena. Uspore)uje obilje!ja pro#lih dru#tava i razdoblja koja prou%ava, opisuju&i #to se mijenjalo, a #to je ostalo isto. Odre)uje kronolo#ku strukturu u povijesnom narativu. Reda osobe, doga)aje, pojave i procese kronolo#ki. Navodi klju%ne vremenske odrednice. Osmi#ljava i izra)uje grafi%ke prikaze tijeka vremena.

Koristi se razvijenim rje%nikom kojim opisuje tijek vremena (romanika, gotika, humanizam, razdoblje Trpimirovi&a i sl.). Uspore)uje i obja#njava obilje!ja pro#lih dru#tava i razdoblja koja prou%ava, obja#njavaju&i #to se promijenilo, a #to je ostalo isto. Odre)uje kronolo#ku strukturu u slo!enijem povijesnom narativu. Reda osobe, doga)aje, pojave i procese kronolo#ki. Navodi klju%ne vremenske odrednice. Osmi#ljava i izra)uje slo!enije grafi%ke prikaze tijeka vremena.

Koristi se naprednim rje%nikom kojim opisuje tijek vremena (karolin#ka renesansa, rekonkvista i sl.). Uspore)uje i tuma%i obilje!ja pro#lih dru#tava i razdoblja koja prou%ava, obja#njavaju&i razloge promjena i kontinuiteta. Odre)uje kronolo#ku strukturu u slo!enom povijesnom narativu. Reda osobe, doga)aje, pojave i procese kronolo#ki. Osmi#ljava i izra)uje slo!enije grafi%ke prikaze tijeka vremena.


26262626

A.6.3

U"ENIK OBJA$NJAVA

ME'USOBNI UTJECAJ

PROSTORA I NA"INA

(IVOTA U PRO$LOSTI

TE SE KORISTI

KARTAMA ZA

TUMA"ENJE

POVIJESNIH

DOGA'AJA, POJAVA I

PROCESA.

Razvija kartografsku pismenost %itaju&i jednostavnije i slo!enije povijesne karte i geografske karte s pomo&u tuma%a. Koristi se ostalim prikazima prostora (crte!i, slike, tlocrti, makete, fotografije). Upisuje i ucrtava podatke u slijepe karte. Izra)uje tematske karte na zadanoj podlozi. Obja#njava me)usobni utjecaj prostora i na%ina !ivota u pro#losti na konkretnim primjerima. Uspore)uje starije i novije kartografske prikaze.

"ita jednostavne povijesne karte i geografske karte s pomo&u tuma%a. Upisuje i ucrtava podatke u slijepe karte uz u%iteljevu pomo&. Koriste&i se kartom, opisuje me)usobni utjecaj prostora i na%ina !ivota.

"ita povijesne karte i geografske karte s pomo&u tuma%a. Upisuje i ucrtava podatke u slijepe karte. Koriste&i se kartom, obja#njava me)usobni utjecaj prostora i na%ina !ivota.

"ita slo!enije povijesne karte i geografske karte s pomo&u tuma%a. Upisuje i ucrtava podatke u slijepe karte. Izra)uje jednostavne tematske karte na zadanoj podlozi. Povezuju&i podatke iz karata i drugih izvora znanja, obja#njava me)usobni utjecaj prostora i na%ina !ivota.

Koristi se slo!enijim povijesnim kartama i geografskim kartama kako bi objasnio povijesne doga)aje, pojave i procese. Upisuje i ucrtava podatke u slijepe karte. Izra)uje tematske karte na zadanoj podlozi. Zaklju%uje o utjecaju prostora i na%ina !ivota u pro#losti na temelju podataka s karte i drugih izvora znanja. Uspore)uje stare kartografske prikaze sa suvremenima pronalaze&i sli%nosti i razlike.

B.6.1

U"ENIK OBJA$NJAVA

UZROKE I

POSLJEDICE PRO$LIH

DOGA'AJA, POJAVA I

PROCESA KOJE

PROU"AVA.

Obja#njava uzroke i posljedice doga)aja, pojava i procesa koje prou%ava. Uo%ava da doga)aji, pojave i procesi imaju vi#e od jednog uzroka i posljedice. Uspore)uje razli%ite prikaze uzroka i posljedica (ud!benik, primarni izvor, knji!evno djelo, popularni prikazi, historiografija) obja#njavaju&i sli%nosti i razlike. Pronalazi primjere razli%itih kategorija uzroka i posljedica u materijalu koji prou%ava. Svrstava uzroke i posljedice u zadane kategorije (kratkotrajni - dugotrajni,

Navodi uzroke i posljedice pro#lih doga)aja, pojava i procesa u konkretnim primjerima. Uz u%iteljevu pomo& uo%ava da doga)aji, pojave i procesi imaju vi#e od jednog uzroka i posljedice i da se mogu prikazati na razli%ite na%ine. Razlikuje kategorije uzroka i posljedica uz u%iteljevu pomo&.

Navodi i povezuje uzroke i posljedice pro#lih doga)aja pojava i procesa. Opisuje primjere prikaza uzroka i posljedica u ud!benicima, popularnim prikazima i povijesnim izvorima. Razlikuje i pronalazi pojedine kategorije uzroka i posljedica pro#lih doga)aja, pojava i procesa u sadr!ajima koje prou%ava uz u%iteljevu pomo&.

Obja#njava uzroke i posljedice doga)aja, pojava i procesa koje prou%ava. Opisuje primjere prikaza uzroka i posljedica uo%avaju&i sli%nosti i razlike. Svrstava uzroke i posljedice pro#lih doga)aja, pojava i procesa u zadane kategorije prema u%iteljevu naputku.

Primjenjuje svoje znanje o uzrocima, povodima i posljedicama na novim nastavnim sadr!ajima. Uspore)uje razli%ite prikaze uzroka i posljedica navode&i sli%nosti i razlike i njihovu namjenu. Svrstava uzroke i posljedice pro#lih doga)aja, pojava i procesa u zadane kategorije prema u%iteljevu naputku.


27272727

lokalni - globalni, izravni - neizravni, politi%ki – gospodarski – kulturni - dru#tveni) prema u%iteljevu naputku.

C.6.1

U"ENIK OBJA$NJAVA

KONTINUITETE I

PROMJENE U

RAZDOBLJIMA KOJA

PROU"AVA.

Uspore)uje i obja#njava kontinuitete i promjene u razdobljima koja prou%ava. Obja#njava kako su se dru#tvene pojave, procesi, ideje, vrijednosti i stavovi pojedinaca ili skupina mijenjali tijekom vremena te uzroke i posljedice promjena.

Obja#njava kontinuitete i promjene u razdobljima koja prou%ava. Uz u%iteljevu pomo& obrazla!e kako su pojedinci i skupine utjecali na promjene. Obja#njava uz u%iteljevu pomo& jesu li promjene zna%ile napredak ili nazadovanje.

Uspore)uje kontinuitete i promjene u razdobljima koja prou%ava pronalaze&i sli%nosti i razlike. Obja#njava kako su pojedinci i skupine utjecali na promjene te jesu li promjene zna%ile napredak ili nazadovanje.

Uspore)uje kontinuitete i promjene u razdobljima koja prou%ava obja#njavaju&i sli%nosti i razlike. Obrazla!e kako su pojedinci i skupine utjecali na promjene, uzroke i posljedice promjena te jesu li promjene zna%ile napredak ili nazadovanje.

Uspore)uje kontinuitete i promjene u razdobljima koja prou%ava analiziraju&i sli%nosti i razlike te uzroke i posljedice promjena. Tuma%i kako su pojedinci i skupine utjecali na promjene te jesu li promjene zna%ile napredak ili nazadovanje.

D.6.1

U"ENIK ANALIZIRA

PRIMARNE I

SEKUNDARNE

IZVORE SPECIFI"NE

ZA RAZDOBLJE KOJE

PROU"AVA.

Obja#njava obilje!ja povijesnih izvora #to mo!e potkrijepiti razli%itim primjerima iz sadr!aja koje prou%ava. Vje#tine rada na izvorima se produbljuju. Koristi se razli%itim povijesnim izvorima, analizira ih te prosu)uje njihovu vrijednost, ograni%enja te korisnost za konkretno istra!ivanje primjenjuju&i obrasce postavljanja pitanja za rad na izvorima.

Obja#njava obilje!ja nekih izvora tipi%nih za razdoblja koja prou%ava. Postavlja pitanja o izvorima te pronalazi odgovore na njih.

Razlikuje primarne od sekundarnih izvora. Obja#njava obilje!ja izvora tipi%nih za razdoblja koja prou%ava. Postavlja slo!enija pitanja o izvorima te pronalazi odgovore na njih. Obja#njava vrijednosti i ograni%enja povijesnih izvora na konkretnim primjerima.

Analizira vrijednosti i ograni%enja povijesnih izvora na konkretnim primjerima i donosi zaklju%ke o njihovoj va!nosti za konkretno istra!ivanje. Postavlja slo!enija pitanja o izvorima te dolazi do utemeljenih zaklju%aka.

Analizira vrijednosti i ograni%enja povijesnih izvora na konkretnim primjerima i procjenjuje njihovu korisnost za konkretno istra!ivanje. Postavlja slo!enija pitanja o izvorima te u njima pronalazi dokaze na kojima temelji svoje zaklju%ke.


28282828

D.6.2

U"ENIK ISTRA(UJE

PRO$LOST KORISTE*I

SE POJEDINIM

SASTAVNICAMA

ISTRA(IVA"KOG

PROCESA TE OBLIKUJE

STRUKTURIRANE

RADOVE UTEMELJENE

NA IZVORIMA I

LITERATURI.

Koristi se izvorima kako bi prikupio, odabrao ili zabilje!io podatke o pro#losti te do#ao do vlastitih zaklju%aka. Postavlja istra!iva%ka pitanja o pro#losti te pronalazi i obrazla!e mogu&e odgovore. U izvorima analizira i obja#njava perspektive. Promi#lja o pristupu i zaklju%cima u pojedinim etapama svojega rada te procjenjuje njihovu uspje#nost. Oblikuje i priop&ava rezultate rada u obliku jednostavnijeg i slo!enije strukturiranog rada (uvod, razrada, zaklju%ak). Svoje spoznaje o pro#losti priop&ava razli%itim vrstama uradaka. Prezentira informacije u logi%nim i smislenim odlomcima te jasnoj kronolo#koj i uzro%no- -posljedi%noj strukturi.

Pronalazi, odabire i bilje!i podatke povezane s istra!iva%kim pitanjima. U izvorima prepoznaje gledi#ta i perspektive te daje za njih jednostavna obja#njenja. Donosi zaklju%ke utemeljene na podatcima iz izvora. Odabire i organizira relevantne informacije iz izvora i literature uz pomo& u%itelja ili vr#njaka kako bi oblikovao strukturiran rad. Promi#lja o svojem pristupu i zaklju%cima uspore)uju&i ih s onima drugih u%enika.

Postavlja jednostavnija istra!iva%ka pitanja te odabire i bilje!i relevantne informacije. Daje obja#njenja za razli%ita gledi#ta i perspektive. Odabire i kategorizira relevantne informacije iz izvora i literature kako bi oblikovao slo!enije strukturiran rad. Promi#lja o svojem pristupu i zaklju%cima procjenjuju&i njihovu uspje#nost.

Postavlja istra!iva%ka pitanja i koristi se relevantnim informacijama kao dokazima za svoje zaklju%ke. Analizira i tuma%i razli%ita gledi#ta i perspektive. Oblikuje slo!enije strukturiran rad u kojem iznosi jednostavne zaklju%ke poduprte dokazima iz izvora i literature. Promi#lja o svojem pristupu i zaklju%cima procjenjuju&i njihovu uspje#nost.

Primjenjuje svoje znanje i razumijevanje kako bi oblikovao slo!enija istra!iva%ka pitanja. Analizira izvore, gledi#ta i perspektive, odabire relevantne informacije i ciljano ih upotrebljava kao dokaze za svoje tvrdnje. Oblikuje slo!enije strukturiran rad u kojem odabire i kombinira dokaze iz izvora i literature kako bi potkrijepio vlastite zaklju%ke. Promi#lja o svojem pristupu i zaklju%cima procjenjuju&i njihovu uspje#nost.


29292929

E.6.1

U"ENIK

OBJA$NJAVA

RAZLI"ITE

INTERPRETACIJE I

PERSPEKTIVE O

OSOBAMA, DOGA'AJIMA, POJAVAMA I

PROCESIMA.

Prepoznaje i opisuje vrstu i sadr!aj interpretacije te perspektivu autora interpretacije (npr. kako srednjovjekovni ljudi do!ivljavaju uzroke kuge, kako bizantski pisci opisuju Slavene). Uspore)uje razli%ite interpretacije i perspektive te identificira sli%nosti i razlike. Izdvaja dokaze iz povijesnih izvora koji su upotrijebljeni i/ili izostavljeni u interpretaciji. Shva&a da na temelju istih izvora mogu nastati razli%ite interpretacije te navodi neke razloge za to (npr. nedostatak izvora, pojava novih izvora). Po%inje razlikovati %injenice i mi#ljenja. Koristi se zadanim kriterijima za obja#njavanje zna%enja promi#ljaju&i o svojim zapa!anjima (npr. o doga)ajima koje je odabrao, o va!nosti ili zna%enju koju je pripisao pojedinim osobama itd.). Koristi se znanjima o perspektivama i interpretacijama za oblikovanje i obja#njavanje vlastite interpretacije.

Navodi neke primjere razli%itih prikaza i tuma%enja pro#losti te daje jednostavna obja#njenja o tome za#to ljudi razli%ito tuma%e iste osobe, doga)aje i pojave. Identificira neke sli%nosti i razlike izme)u razli%itih interpretacija i perspektiva na jednostavnim primjerima i uz u%iteljevu pomo&. Koriste&i se izvorima primjerenima svojem uzrastu, oblikuje vlastite interpretacije u kojima opisuje va!nost i zna%enje ljudi, doga)aja i procesa. Promi#lja o svojim zapa!anjima slijede&i u%iteljeve naputke.

Navodi primjere razli%itih interpretacija i daje jednostavna obja#njenja o tome za#to ljudi razli%ito tuma%e iste doga)aje. Identificira sli%nosti i razlike izme)u razli%itih interpretacija i perspektiva na jednostavnim i konkretnim primjerima (npr. uspore)uju&i prikaze doga)aja iz ranosrednjovjekovne hrvatske povijesti u ud!beniku i historijskom slikarstvu). Koriste&i se izvorima primjerenima svojem uzrastu, oblikuje vlastite interpretacije u kojima obja#njava va!nost i zna%enje osoba, doga)aja, pojava i procesa. Promi#lja o svojim zapa!anjima prema zadanim kriterijima.

Uspore)uje razli%ite interpretacije i perspektive o pro#lim osobama, doga)ajima, pojavama i procesima na konkretnim primjerima te utvr)uje sli%nosti i razlike. Shva&a da na temelju istih izvora mogu nastati razli%ite interpretacije te navodi neke razloge za to. Razlikuje %injenice od mi#ljenja na jednostavnim primjerima. Koriste&i se izvorima, oblikuje vlastite interpretacije u kojima obja#njava va!nost i zna%enje osoba, doga)aja, pojava i procesa. Obja#njava svoja zapa!anja o njihovu zna%enju i uspore)uje ih sa zapa!anjima drugih u%enika obja#njavaju&i sli%nosti i razlike.

Uspore)uje razli%ite interpretacije i perspektive o pro#lim osobama, doga)ajima, pojavama i procesima na konkretnim primjerima. Utvr)uje sli%nosti i razlike te obja#njava za#to do njih dolazi. U interpretaciji razlikuje dijelove prikaza u kojima autor iznosi %injenice od onih u kojima iznosi mi#ljenja i prosudbe. Uspore)uje interpretacije s izvorima kojima se slu!io autor te izdvaja dokaze koji su upotrijebljeni i/ili izostavljeni (npr. usporedba ud!beni%kog prikaza o doseljenju Hrvata i dostupnih izvora). Radom na izvorima oblikuje vlastite interpretacije u kojima obja#njava va!nost i zna%enje osoba, doga)aja, pojava i procesa. Obja#njava svoja zapa!anja o njihovu zna%enju, uspore)uje ih sa zapa!anjima drugih u%enika i obja#njava za#to me)u njima postoje razlike.


Nastavne teme u "estom razredu:

30303030


31313131

1. RANI SREDNJI VIJEK1. RANI SREDNJI VIJEK1. RANI SREDNJI VIJEK1. RANI SREDNJI VIJEK

Klju#no pitanje: Jesu li susreti civilizacija podijelili ili povezali svijet?


U#enik upoznaje osnovni kronolo"ki okvir srednjeg vijeka te prostor na kojem su se razvile srednjovjekovne civilizacije (Europa, Sredozemlje).

1.2. Dodiri civilizacija1.2. Dodiri civilizacija1.2. Dodiri civilizacija1.2. Dodiri civilizacija

Na primjeru Frana#ke, Bizanta i arapskog svijeta u#enik istra!uje dodire ranosrednjovjekovnih civilizacija te njihova me%usobna pro!imanja i sukobljavanja. Analizira obilje!ja vladavine Karla Velikog te kasniju podjelu Frana#kog Carstva. Analizira razvoj feudalnog dru"tva, kulture i znanosti u ranom srednjem vijeku. Prou#ava pojavu i "irenje islama, arapska osvajanja te obilje!ja, va!nost i zna#enje arapske kulture i znanosti. Upoznaje op$a obilje!ja Bizantskog Carstva te njegov politi#ki i kulturni utjecaj.

1.3. Vladari i vrela: Hrvatska u doba Trpimirovi$a1.3. Vladari i vrela: Hrvatska u doba Trpimirovi$a1.3. Vladari i vrela: Hrvatska u doba Trpimirovi$a1.3. Vladari i vrela: Hrvatska u doba Trpimirovi$a

U#enik odre%uje kronolo"ki okvir te geografski polo!aj i teritorij ranosrednjovjekovnih hrvatskih politi#kih tvorbi. Prou#ava i analizira odabrane izvore (npr. vladarske povelje i darovnice, kamene natpise, historije, kro-nike) kako bi istra!io i objasnio klju#ne dru"tvene, gospodarske, politi#ke i kulturne procese. Upoznaje najva!-nije vladare hrvatskoga ranog srednjovjekovlja te dolazak Arpadovi$a na hrvatsko prijestolje.

2. RAZVIJENI SREDNJI VIJEK2. RAZVIJENI SREDNJI VIJEK2. RAZVIJENI SREDNJI VIJEK2. RAZVIJENI SREDNJI VIJEK

Klju#no pitanje: Kako se Europa razvijenoga srednjeg vijeka razlikovala od ranosrednjovjekovne Europe?

2.1. Uspon Europe2.1. Uspon Europe2.1. Uspon Europe2.1. Uspon Europe

U#enik prou#ava osnovna obilje!ja politi#koga, gospodarskog i dru"tvenog razvoja Europe i Sredozemlja od 11. do 13. stolje$a. Prou#ava uzroke i posljedice crkvenog raskola te sli#nosti i razlike izme%u zapadne i isto#ne Crkve. Upoznaje #imbenike koji su utjecali na polet Europe: unapre%enje poljoprivrede, kolonizaciju, razvoj gradova, pojavu sveu#ili"ta, ulogu Crkve i crkvenih redova, razvoj kulture i umjetnosti (romanika, gotika). Is-tra!uje uzroke i posljedice kri!arskih ratova te analizira razli#ite prikaze kri!arskih ratova u bizantskim, araps-kim i europskim izvorima.

2.2. Zamak, crkva, selo, grad: kako se !ivjelo u srednjovjekovnoj Hrvatskoj 2.2. Zamak, crkva, selo, grad: kako se !ivjelo u srednjovjekovnoj Hrvatskoj 2.2. Zamak, crkva, selo, grad: kako se !ivjelo u srednjovjekovnoj Hrvatskoj 2.2. Zamak, crkva, selo, grad: kako se !ivjelo u srednjovjekovnoj Hrvatskoj

U#enik istra!uje dru"tvene, gospodarske i politi#ke prilike hrvatskoga razvijenog srednjovjekovlja. Obja"njava politi#ki polo!aj Hrvatske i Slavonije u Ugarskom Kraljevstvu. Na odabranim primjerima istra!uje !ivot i sva-kodnevicu razli#itih skupina srednjovjekovnog dru"tva: vladara i njegov dvor te odnose s podanicima (npr. Bela IV., Ludovik An!uvinac); prou#ava !ivot velika"a (npr. Pavla 'ubi$a); istra!uje ulogu Crkve te !ivot sve$enika i redovnika (npr. (ike i Vekenege, pojedinih samostana u lokalnom okru!ju). Istra!uje svakodnevicu grada i sela s fokusom na lokalnu povijest (npr. srednjovjekovni Zagreb ili 'ibenik, primjere iz !ivota srednjovjekovnih gra%ana i seljaka).


32323232

3. PREMA NOVOM VIJEKU 3. PREMA NOVOM VIJEKU 3. PREMA NOVOM VIJEKU 3. PREMA NOVOM VIJEKU ---- DOBA PROMJENADOBA PROMJENADOBA PROMJENADOBA PROMJENA

Klju#no pitanje: 'to razlikuje, a "to povezuje rani novi vijek i srednji vijek?


U#enik kronolo"ki i prostorno odre%uje doga%aje, pojave i procese koji su obilje!ili prelazak iz srednjeg u rani novi vijek.

3.2. Gospodarstvo i dru"tvo na razme%i epoha3.2. Gospodarstvo i dru"tvo na razme%i epoha3.2. Gospodarstvo i dru"tvo na razme%i epoha3.2. Gospodarstvo i dru"tvo na razme%i epoha

U#enik prou#ava razvoj gospodarstva i dru"tva po#ev"i od epidemije kuge 1348. Istra!uje gospodarstvo upoz-naju$i promjene u trgovini, pojavu manufaktura te razvoj bankarstva. Obja"njava utjecaj tih promjena na uslo-!njavanje stale"kog dru"tva te osobito na razvoj gradova. Uspore%uje nestanak kmetstva na zapadu i pogor"a-nje polo!aja seljaka na istoku Europe. Prou#ava klimatske promjene te utjecaj gospodarskog i dru"tvenog raz-voja na okoli" (npr. kr#enje velikih europskih "uma).

3.3. Humanizam i renesansa3.3. Humanizam i renesansa3.3. Humanizam i renesansa3.3. Humanizam i renesansa

U#enik kronolo"ki i prostorno odre%uje pojavu i "irenje humanizma i renesanse. Prou#ava pojavu tih pokreta u Italiji te prati njihovo "irenje u Europi s fokusom na hrvatski prostor. Istra!uje mijene u poimanju svijeta i #ovjeka, razvoj umjetnosti, pojavu tiska, razvoj znanosti te porast va!nosti obrazovanja na odabranim primje-rima znanstvenika, umjetnika i njihovih djela.

3.4. Velika geografska otkri$a3.4. Velika geografska otkri$a3.4. Velika geografska otkri$a3.4. Velika geografska otkri$a

U#enik odre%uje kronolo"ki okvir i prostorni obuhvat velikih geografskih otkri$a. Upoznaje putovanja koja su prethodila razdoblju velikih otkri$a (npr. vikin"ki pohodi, hodo#a"$a, Marco Polo). Obja"njava preduvjete i uzroke prekooceanskih putovanja. Istra!uje putovanja i otkri$a na odabranom primjeru (npr. Vasco da Gama, Kristofor Kolumbo, Ferdinand Magellan) upoznaju$i !ivot i dostignu$a izvaneuropskih kultura i civilizacija. Obja"njava posljedice i promjene uzrokovane velikim geografskim otkri$ima.

3.5. Reformacija i katoli#ka obnova3.5. Reformacija i katoli#ka obnova3.5. Reformacija i katoli#ka obnova3.5. Reformacija i katoli#ka obnova

U#enik smje"ta pojavu i "irenje reformacije u odgovaraju$i vremenski okvir. Istra!uje uzroke i posljedice vjer-skog raskola u Katoli#koj Crkvi te ulogu istaknutih reformatora (Martin Luther, Matija Vla#i$ Ilirik). Prou#ava vjerske ratove (npr. Tridesetogodi"nji rat), ali i su!ivot katolika i protestanata te odnos dr!ave i crkve. Istra!uje promjene u religiji, politici, dru"tvu, kulturi, umjetnosti i svakodnevnom !ivotu koje su nastale kao rezultat tih pojava.


33333333

4. PREMA NOVOM VIJEKU 4. PREMA NOVOM VIJEKU 4. PREMA NOVOM VIJEKU 4. PREMA NOVOM VIJEKU ---- HRVATSKA NA RAZME)IHRVATSKA NA RAZME)IHRVATSKA NA RAZME)IHRVATSKA NA RAZME)I

Klju#no pitanje: Je li geografski polo!aj Hrvatske bio njezina prednost ili nedostatak?

4.1 Uvod4.1 Uvod4.1 Uvod4.1 Uvod

U#enik odre%uje kronolo"ki okvir doga%aja, pojava i procesa na hrvatskom prostoru na razme%i srednjeg i ranoga novog vijeka. Obja"njava geografski polo!aj hrvatskih zemalja te utjecaj Habsbur"ke Monarhije, Veneci-je i Osmanskog Carstva na njihov razvoj.

4.2. Jadranski krug4.2. Jadranski krug4.2. Jadranski krug4.2. Jadranski krug

U#enik prou#ava "irenje Venecije na isto#noj obali Jadrana te !ivot u Dalmaciji u vrijeme mleta#ke vlasti. Istra-!uje povijest Dubrova#ke Republike uklju#uju$i gospodarstvo, politi#ki i dru"tveni sustav, kulturu i diplomaci-ju. Istra!uje prilike u Istri pod raznim vlastima.

4.3. Srednjoeuropski krug4.3. Srednjoeuropski krug4.3. Srednjoeuropski krug4.3. Srednjoeuropski krug

U#enik prou#ava uspon obitelji Habsburg, posebice u vrijeme Karla V. i Ferdinanda I. Obja"njava okolnosti dolaska Habsburga na ugarsko prijestolje te posljedice promjena za Hrvatsku. Prou#ava utjecaj osmanlijskih osvajanja na hrvatskom prostoru, klju#ne teritorijalne promjene te nastanak i ulogu Vojne krajine. Istra!uje dru"tvene i gospodarske prilike uklju#uju$i razvoj gradova (na primjeru Zagreba ili nekog drugog lokalnog primjera), !ivot plemi$a, !ivot kraji"nika, su!ivot katolika i pravoslavaca te !ivot seljaka i selja#ke bune (na primjeru Selja#ke bune Matije Gupca).

4.4. Osmanlije 4.4. Osmanlije 4.4. Osmanlije 4.4. Osmanlije –––– sukobi i dodirisukobi i dodirisukobi i dodirisukobi i dodiri

U#enik prou#ava pojavu i "irenje Osmanlija u Europi, Aziji i Africi zaklju#no s Be#kim ratom. Istra!uje ustroj dr!ave i vlasti u Osmanskom Carstvu na odabranim primjerima vladara (npr. Mehmed Osvaja# ili Sulejman Veli#anstveni). Prou#ava posljedice osmanlijskih osvajanja u jugoisto#noj i srednjoj Europi uklju#uju$i politi#-ke i teritorijalne promjene te migracije uzrokovane ratovima. Istra!uje dru"tvo, kulturu i svakodnevicu Os-manskog Carstva (uklju#uju$i hrvatski prostor pod vla"$u Osmanlija) te kulturno-povijesnu ba"tinu osman-skog razdoblja.


34343434

SEDMI RAZRED





A.7.2

U"ENIK PRIMJENJUJE

ODGOVARAJU*I

KRONOLO$KI OKVIR

U PROU"AVANJU

POVIJESNIH

DOGA'AJA, POJAVA I

PROCESA TE

PRIKAZUJE PROTOK

VREMENA NA

SLO(ENIJE NA"INE.

Reda osobe, doga)aje, pojave i procese kronolo#ki. Snalazi se u vremenu kako bi objasnio uzroke i posljedice te kontinuitete i promjene. Tuma%i obilje!ja dru#tava i razdoblja koja prou%ava, uspore)uje ih i pronalazi sli%nosti i razlike. Razumije va!nost i zna%enje klju%nih prekretnica u svjetskoj, europskoj i hrvatskoj povijesti. Upotrebljava i izra)uje lente vremena, kronolo#ke i usporedne tablice. Koristi se odgovaraju&im rje%nikom koji se odnosi na povijesno razdoblje koje prou%ava.

Koristi se primjeren rje%nik kojim opisuje tijek vremena. Uspore)uje obilje!ja pro#lih dru#tava i razdoblja koja prou%ava. Odre)uje kronolo#ku strukturu u povijesnom narativu. Reda osobe, doga)aje i pojave kronolo#ki. Navodi klju%ne vremenske odrednice. Izra)uje grafi%ke prikaze tijeka vremena prema u%iteljevu naputku.

Koristi se primjerenim rje%nikom kojim opisuje tijek vremena (prosvjetiteljstvo, prolje&e naroda, doba revolucija, imperijalizam i sl.). Uspore)uje obilje!ja dru#tava i razdoblja koja prou%ava obja#njavaju&i #to se promijenilo, a #to je ostalo isto. Odre)uje kronolo#ku strukturu u povijesnom narativu. Reda osobe, doga)aje, pojave i procese kronolo#ki. Navodi klju%ne vremenske odrednice. Izra)uje slo!enije grafi%ke prikaze tijeka vremena.

Koristi se razvijenim rje%nikom kojim opisuje tijek vremena (moderno doba, secesija, romantizam, realizam i sl.). Uspore)uje obilje!ja dru#tava i razdoblja koja prou%ava obja#njavaju&i #to se promijenilo, a #to je ostalo isto. Odre)uje kronolo#ku strukturu u slo!enijem povijesnom narativu. Reda osobe, doga)aje, pojave i procese kronolo#ki. Navodi klju%ne datume. Izra)uje slo!enije grafi%ke prikaze tijeka vremena.

Koristi se naprednim rje%nikom kojim opisuje tijek vremena (fin de siècle, doba nacija, modernizacija i sl.). Uspore)uje i tuma%i obilje!ja dru#tava i razdoblja koja prou%ava obja#njavaju&i promjene i kontinuitete. Odre)uje kronolo#ku strukturu u slo!enom povijesnom narativu. Reda osobe, doga)aje, pojave i procese kronolo#ki. Osmi#ljava i izra)uje slo!enije grafi%ke prikaze tijeka vremena.


35353535

POV A.7.3

U"ENIK OBJA$NJAVA

SLO(EN ME'USOBNI

UTJECAJ "OVJEKA I

PROSTORA U

RAZDOBLJIMA KOJA

PROU"AVA. RABI

POVIJESNE, GEOGRAFSKE I

SLIJEPE KARTE.

Obja#njava me)usobni utjecaj prostora i na%ina !ivota. Zaklju%uje o me)usobnom utjecaju prostora te dru#tvenog, gospodarskog i politi%kog razvoja. Uo%ava interpretativnu prirodu povijesnih karata (#to je na njima i kako prikazano; uo%ava njihove prednosti i nedostatke u prikazu pojedinih doga)aja i pojava). Koristi se povijesnim, slijepim i geografskim kartama. Izra)uje jednostavnije tematske karte na zadanoj podlozi.

"ita jednostavne povijesne karte i geografske karte s pomo&u tuma%a. Upisuje i ucrtava podatke u slijepe karte prema u%iteljevu naputku. Koriste&i se kartom, opisuje me)usobni utjecaj prostora i na%ina !ivota.

"ita povijesne i geografske karte s pomo&u tuma%a. Upisuje i ucrtava podatke u slijepe karte. Izra)uje jednostavne tematske karte na zadanoj podlozi. Koriste&i se kartom, obja#njava me)usobni utjecaj prostora i na%ina !ivota.

"ita slo!enije povijesne karte i geografske karte s pomo&u tuma%a. Upisuje i ucrtava podatke u slijepe karte. Izra)uje jednostavnije tematske karte na zadanoj podlozi. Povezuju&i podatke iz karata i drugih izvora znanja, obja#njava me)usobni utjecaj prostora i na%ina !ivota. Identificira na%in na koji povijesne karte prikazuju odre)ene doga)aje, pojave i procese.

Koristi se slo!enijim povijesnim kartama i geografskim kartama kako bi objasnio povijesne doga)aje, pojave i procese. Upisuje i ucrtava podatke u slijepe karte. Izra)uje tematske karte na zadanoj podlozi. Zaklju%uje o utjecaju prostora i na%ina !ivota u pro#losti na temelju podataka s karte i drugih izvora znanja. Identificira i obja#njava na%in na koji povijesne karte prikazuju odre)ene doga)aje, pojave i procese.

POV B.7.1

U"ENIK ANALIZIRA

UZROKE I

POSLJEDICE

DOGA'AJA, POJAVA I

PROCESA TE

PROSU'UJE O

NJIHOVOJ VA(NOSTI.

Analizira vi#estruke uzroke i posljedice doga)aja, pojava i procesa. Reda ih po va!nosti obja#njavaju&i svoj izbor i uspore)uju&i ga s izborom drugih u%enika. Uspore)uje razli%ite prikaze uzroka i posljedica (ud!benik, primarni izvor, knji!evno djelo, film, novine, historiografija) i obja#njava za#to ljudi imaju razli%ite ideje o tome koji su uzroci i posljedice doga)aja, pojava i procesa va!niji. Kategorizira uzroke i posljedice doga)aja koje prou%ava (kratkotrajni -

Obja#njava uz u%iteljevu pomo& neke uzroke i posljedice pro#lih doga)aja, pojava i procesa koje prou%ava. Uo%ava da se neki uzroci i posljedice prikazuju va!nijima od drugih ilustriraju&i to konkretnim primjerima. Razlikuje pojedine kategorije uzroka i posljedica pro#lih doga)aja, pojava i procesa uz u%iteljevu pomo&. Navodi primjere posljedica pro#lih doga)aja, pojava i procesa koji utje%u na sada#njost.

Reda uzroke i posljedice doga)aja, pojava i procesa po va!nosti navode&i neke argumente za svoj odabir. Uspore)uje razli%ite prikaze (popularne, ud!beni%ke, znanstvene) pro#lih doga)aja pojava i procesa kako bi objasnio sli%nosti i razlike u odabiru uzroka i posljedica. Svrstava uzroke i posljedice pro#lih doga)aja, pojava i procesa u zadane kategorije. Pronalazi i obja#njava primjere posljedica pro#lih doga)aja, pojava i procesa koji utje%u na

Analizira uzroke i posljedice doga)aja, pojava i procesa koje prou%ava, reda ih po va!nosti i navodi argumente za svoj odabir. Analizira razli%ite prikaze pro#lih doga)aja, pojava i procesa kako bi objasnio sli%nosti i razlike u odabiru uzroka i posljedica. Kategorizira uzroke i posljedice pro#lih doga)aja, pojava i procesa. Obja#njava primjere posljedica pro#lih doga)aja, pojava i procesa koji utje%u na sada#njost.

Oblikuje vlastita obja#njenja o uzrocima i posljedicama doga)aja, pojava i procesa koja su potkrijepljena dokazima i smje#tena u odgovaraju&i kontekst. Reda uzroke i posljedice po va!nosti navode&i argumente za svoj odabir koji uspore)uje s odabirom drugih u%enika. Analizira i tuma%i razli%ite prikaze pro#lih doga)aja pojava i procesa kako bi objasnio sli%nosti i razlike u odabiru uzroka i posljedica. Kategorizira uzroke i


36363636

dugotrajni, lokalni - globalni, direktni - indirektni, politi%ki – gospodarski, kulturni dru#tveni itd.).

sada#njost.

posljedice prema razli%itim kriterijima. Obja#njava utjecaj posljedica pro#lih doga)aja, pojava i procesa na sada#njost.

C.7.1

U"ENIK ANALIZIRA

KONTINUITETE I

PROMJENE U

RAZDOBLJIMA KOJA

PROU"AVA.

Obja#njava, uspore)uje i analizira kontinuitete i promjene. Istra!uje domet i ritam te uzroke i posljedice promjena u jednom ili vi#e razdoblja. Uo%ava je li promjena zna%ila napredak ili nazadovanje i je li bila kratkoro%na ili dugoro%na. Obja#njava kako su se dru#tvene pojave, procesi, ideje, vrijednosti i stavovi pojedinaca ili skupina mijenjali tijekom vremena.

Identificira uz u%iteljevu pomo& domet i ritam promjena te njihove uzroke i posljedice. Obrazla!e uz u%iteljevu pomo& kako su se dru#tvene pojave, procesi, ideje, vrijednosti i stavovi pojedinaca ili skupina mijenjali tijekom vremena. Obja#njava jesu li promjene zna%ile napredak ili nazadovanje.

Obja#njava i uspore)uje domet i ritam promjena te njihove uzroke i posljedice. Obrazla!e kako su se dru#tvene pojave, procesi, ideje, vrijednosti i stavovi pojedinaca ili skupina mijenjali tijekom vremena. Obja#njava jesu li promjene zna%ile napredak ili nazadovanje.

Stvara vlastite zaklju%ke o dometu i ritmu promjena te njihovim uzrocima i posljedicama. Analizira kako su se dru#tvene pojave, procesi, ideje, vrijednosti i stavovi pojedinaca ili skupina mijenjali tijekom vremena. Procjenjuje jesu li promjene zna%ile napredak ili nazadovanje.

Integrira znanje o dometu i ritmu promjena te njihovim uzrocima i posljedicama u #ire razumijevanje pro#losti. Analizira kako su se dru#tvene pojave, procesi, ideje, vrijednosti i stavovi pojedinaca ili skupina mijenjali tijekom vremena. Procjenjuje jesu li promjene zna%ile napredak ili nazadovanje.

D.7.1

U"ENIK ANALIZIRA I

PROCJENJUJE

PRIMARNE I

SEKUNDARNE

IZVORE SPECIFI"NE

ZA RAZDOBLJA KOJA

PROU"AVA.

Razlikuje primarne i sekundarne izvore, obja#njava njihova obilje!ja, analizira ih i vrednuje na primjeren na%in. Dok istra!uje, oblikuje pitanja za analizu izvora koja slu!e kao okvir istra!ivanja. Iz izvora izdvaja informacije, odabire ih i upotrebljava kao odgovor na istra!iva%ko pitanje ili dokaz za vlastitu argumentaciju.

Razlikuje primarne od sekundarnih izvora i obja#njava obilje!ja nekih izvora tipi%nih za razdoblja koje prou%ava. Izdvaja informacije iz pojedinih izvora kako bi odgovorio na pitanja o pro#losti. Postavlja pitanja za analizu izvora uz u%iteljevu pomo&.

Analizira i upotrebljava informacije iz razli%itih primarnih i sekundarnih izvora, kao i znanje o obilje!jima izvora tipi%nih za razdoblja koja prou%ava kako bi odgovorio na slo!enija pitanja o pro#losti. Samostalno postavlja pitanja za analizu izvora.

Analizira i vrednuje informacije iz #irokog spektra primarnih i sekundarnih izvora kako bi odgovorio na slo!enija pitanja o pro#losti te do#ao do vlastitih utemeljenih zaklju%aka.

Analizira i vrednuje informacije iz #irokog spektra primarnih i sekundarnih izvora rabe&i ih kao dokaze za vlastitu argumentaciju.


37373737

D.7.2

U"ENIK ISTRA(UJE

PRO$LOST

PRIMJENJUJU*I

KOMPONENTE

ISTRA(IVA"KOG

PROCESA TE

IZRA'UJE RADOVE

SLO(ENIJE

STRUKTURE

UTEMELJENE NA

IZVORIMA I

LITERATURI.

Postavlja istra!iva%ka pitanja o pro#losti. Identificira i kombinira informacije iz izvora kako bi do#ao do odgovora i zaklju%aka te ih rabi kao dokaze. Prikuplja i obra)uje podatke na raznovrsne na%ine. Postavlja pitanja o podrijetlu i svrsi izvora, obja#njava sli%nosti i razlike u suprotstavljenim prikazima te opisuje i obja#njava perspektive. Procjenjuje uspje#nost vlastitog istra!ivanja po#tuju&i kriterije za procjenu relevantnosti pitanja i dokaza, dubine i logike vlastite analize te snage argumenata kojima podupire svoje zaklju%ke. Izra)uje strukturirane radove (uvod, razrada i zaklju%ak, misli i cjeline izlo!ene logi%kim slijedom) i slo!enije strukturirani rad (uvod, sredi#nji dio i zaklju%ak u kojem se jasno uo%ava cilj, svrha i rezultati istra!ivanja). U radu se koristi prikladnom terminologijom. Po%inje pisati bilje#ke o izvorima i literaturi kojom se koristio.

Postavlja jednostavnija istra!iva%ka pitanja te identificira informacije iz izvora kako bi do#ao do odgovora i zaklju%aka. U prikazima doga)aja prepoznaje perspektive i daje za njih jednostavna obja#njenja. Odabire i organizira informacije uz potporu u%itelja ili vr#njaka kako bi izradio strukturirani rad. Koristi se terminima u ograni%enom opsegu. Navodi izvore informacija u osnovnoj formi. Procjenjuje uspje#nost vlastitog istra!ivanja uz pomo& u%itelja ili drugih u%enika.

Postavlja slo!enija istra!iva%ka pitanja i planira svoje istra!ivanje. Koristi se raznovrsnim pristupima u prikupljanju i obradi podataka. Postavlja pitanja o podrijetlu i svrsi izvora, pronalazi i obja#njava sli%nosti i razlike u suprotstavljenim prikazima pro#losti te opisuje perspektive. Prikupljene informacije upotrebljava kao dokaze. Odabire i organizira informacije kako bi izradio strukturirani rad. Koristi se stru%nim terminima. Rabi informacije iz izvora kao dokaze. Navodi izvore informacija u osnovnoj formi. Procjenjuje uspje#nost vlastitog istra!ivanja koriste&i se pripremljenim kriterijima.

Planira i provodi istra!ivanja te samostalno dolazi do zaklju%aka. Postavlja pitanja o podrijetlu i svrsi izvora, analizira i obja#njava sli%nosti i razlike u suprotstavljenim prikazima doga)aja ili osoba te opisuje i obja#njava perspektive. Prikupljene informacije upotrebljava kao dokaze u vlastitim prikazima pro#losti. Izra)uje radove slo!enije strukture koriste&i se relevantnim informacijama i stru%nim terminima. Rabi informacije iz izvora kao dokaze. Precizno navodi izvore informacija. Procjenjuje uspje#nost vlastitog istra!ivanja po#tuju&i relevantne kriterije procjene.

Provodi istra!ivanja o povijesnim temama te samostalno dolazi do zaklju%aka. Koristi se raznovrsnim i brojnim izvorima analiti%ki i kriti%ki. Analizira i prosu)uje suprotstavljene perspektive. Prikupljene informacije upotrebljava kao dokaze u vlastitim prikazima pro#losti. Izra)uje slo!enije strukturirane pripovijesti, opise i obja#njenja koriste&i se relevantnim informacijama i stru%nim terminima. Sustavno rabi informacije iz izvora kao dokaze. Sustavno navodi izvore informacija. Procjenjuje uspje#nost vlastitog istra!ivanja po#tuju&i relevantne kriterije procjene.


38383838

E.7.1

U"ENIK ANALIZIRA

RAZLI"ITE

INTERPRETACIJE I

PERSPEKTIVE O

PRO$LIM

DOGA'AJIMA, POJAVAMA I

PROCESIMA.

Analizira vrstu i sadr!aj interpretacije te perspektivu autora interpretacije. Primjenjuje obrasce za analizu interpretacija i perspektiva (o autoru, mjestu i vremenu nastanka, o izvorima kojima se autor slu!io, o razlogu nastanka). Uva!ava povijesni kontekst nastanka interpretacije. Utvr)uje i obja#njava razloge postojanja razli%itih interpretacija (npr. odabir izvora, nedostatak izvora, pojava novih izvora, perspektive, ideje i uvjerenja autora, ciljana publika, svrha). Identificira izvore kori#tene u interpretaciji te pretpostavke i pristranosti. Odabire i procjenjuje va!nost i zna%enje osoba, doga)aja, pojava i procesa na temelju zadanih kriterija (npr. doga)aj koji je utjecao na velik broj ljudi ili koji je dugo utjecao na !ivote ljudi, doga)aj koji je va!an za ljude u pro#losti i/ili koji je va!an nama danas itd.). Promi#lja o svojim zapa!anjima i procjenama zna%enja osoba, doga)aja, pojava i procesa (npr. o odabiru doga)aja, zna%enju koje im je pripisao i sl.).

Uspore)uje neke interpretacije o osobama, doga)ajima, pojavama i procesima te identificira sli%nosti i razlike. U izvorima identificira razli%ita gledi#ta i perspektive uz u%iteljevu potporu. Postavlja temeljna pitanja za analizu interpretacija i perspektiva (o autoru, mjestu i vremenu nastanka) i daje jednostavne odgovore. Opisuje va!nost i zna%enje pojedinih osoba, doga)aja i procesa na temelju zadanih kriterija i uz u%iteljevu pomo&. Promi#lja o svojim zapa!anjima koriste&i se zadanim kriterijima.

Uspore)uje interpretacije o osobama, doga)ajima, pojavama i procesima te obja#njava sli%nosti i razlike. U izvorima obja#njava razli%ita gledi#ta i perspektive. Postavlja pitanja za analizu interpretacija i perspektiva i daje na njih jednostavne odgovore. Razlikuje %injenice od mi#ljenja. Shva&a da na temelju istih izvora mogu nastati razli%ite interpretacije te navodi neke razloge. U prikazima koje prou%ava odre)uje pretpostavke te identificira pristranosti i stereotipe. Obja#njava va!nost i zna%enje pojedinih osoba, doga)aja, pojava i procesa na temelju zadanih kriterija. Uspore)uje svoje procjene zna%enja s procjenama drugih u%enika obja#njavaju&i sli%nosti i razlike.

Uspore)uje interpretacije o osobama, doga)ajima, pojavama i procesima te obja#njava sli%nosti i razlike. Analizira izvore kako bi objasnio perspektive. Sustavno postavlja pitanja za analizu interpretacija i perspektiva. Navodi i obja#njava razloge zbog kojih nastaju razli%ite interpretacije i perspektive u konkretnom primjeru koji analizira. Uspore)uje interpretacije i perspektive s izvorima kojima se slu!io autor te izdvaja dokaze koji su upotrijebljeni i/ili izostavljeni. U prikazima razlikuje %injenice od mi#ljenja te izdvaja pretpostavke i pristranosti. Procjenjuje va!nost i zna%enje pojedinih osoba, doga)aja, pojava i procesa prema zadanim kriterijima. Uspore)uje svoje procjene zna%enja s procjenama drugih u%enika, obja#njavaju&i za#to me)u njima postoje razlike.

Primjenjuje obrasce za analizu interpretacija i perspektiva. Donosi argumentirane zaklju%ke o razlozima zbog kojih nastaju razli%ite interpretacije i perspektive. Shva&a da razli%ite interpretacije i perspektive mogu, ali i ne moraju biti podjednako vrijedne. Vrednuje utemeljenost pojedinih interpretacija procjenjuju&i za#to je jedna vrednija od drugih. Donosi procjene o zna%enju pojedinih osoba, doga)aja, pojava i procesa i obja#njava razloge svojeg odabira. Uspore)uje svoje procjene s procjenama drugih u%enika te obja#njava za#to me)u njima postoje razlike.


39393939

Uspore)uje ih sa zapa!anjima drugih u%enika te shva&a za#to postoje razli%ite zamisli o tome koji su doga)aji va!ni (npr. razli%ita iskustva, znanja, gledi#ta i stavovi o pojedinim doga)ajima).


Nastavne teme u sedmom razredu:

40404040


41414141

1. APSOLUTIZAM1. APSOLUTIZAM1. APSOLUTIZAM1. APSOLUTIZAM

Klju#no pitanje: Koje su sli#nosti i razlike izme%u dvorskog i prosvije$enog apsolutizma?


U#enik definira temeljne pojmove i utvr%uje kronolo"ki okvir nastanka novih oblika monarhija (apsolutisti#ke i ustavne monarhije, dvorski i prosvije$eni apsolutizam). Utvr%uje zemlje u kojima se uspostavljaju ti oblici vladavine (Francuska, Engleska, Habsbur"ka Monarhija) te obja"njava njihova obilje!ja.

1.2. Dvorski apsolutizam1.2. Dvorski apsolutizam1.2. Dvorski apsolutizam1.2. Dvorski apsolutizam

U#enik istra!uje uzroke i posljedice nastanka novog tipa monarhija u Europi. Na primjeru vladavine Luja XIV. i Leopolda I. obja"njava temeljna obilje!ja dvorskog apsolutizma uo#avaju$i sli#nosti i razlike. Analizira vlada-revu mo$, obja"njava promjene u poimanju vlasti vladara te me%uodnos vladara i stale!a (pregovori i dogovori). Na primjeru pobune ugarskih i hrvatskih velika"a predvo%ene Zrinskima istra!uje odnos plemstva i vladara, uzroke i posljedice pobune te njezino zna#enje, osobito za hrvatske zemlje.

1.3. Prosvije$eni apsolutizam1.3. Prosvije$eni apsolutizam1.3. Prosvije$eni apsolutizam1.3. Prosvije$eni apsolutizam

U#enik obja"njava nastanak prosvjetiteljstva u Europi i smje"ta ga u prostorni i kronolo"ki kontekst. Radom na izvorima opisuje temeljna obilje!ja i ciljeve pokreta. Uspore%uje razli#ite ideje prosvjetitelja i njihove stavove o vlasti i religiji. Prati "irenje prosvjetiteljskih ideja, ulogu enciklopedista te zaklju#uje o posljedicama i zna#enju za dr!avu, dru"tvo, politiku, gospodarstvo, kulturu i znanost. Analiziraju$i vladavinu Marije Terezije i Josipa II. (s naglaskom na hrvatskim zemljama) obja"njava kako je prosvjetiteljstvo utjecalo na reforme i poimanje vlasti vladara u 18. stolje$u.

2. DOBA 2. DOBA 2. DOBA 2. DOBA REVOLUCIJAREVOLUCIJAREVOLUCIJAREVOLUCIJA

Klju#no pitanje: 'to su zna#ile ideje iz slogana Francuske revolucije: jednakost, bratstvo i sloboda?

2.1. Ameri#ka revolucija2.1. Ameri#ka revolucija2.1. Ameri#ka revolucija2.1. Ameri#ka revolucija

U#enik obja"njava utjecaj prosvjetiteljstva u trinaest engleskih kolonija. Analizira povijesne osobe, doga%aje, pojave i procese u vrijeme Ameri#ke revolucije, obja"njava njezine uzroke i posljedice te utjecaj revolucionar-nih ideja na daljnji tijek doga%aja. Analizira Deklaraciju nezavisnosti i Ustav SAD-a te procjenjuje zna#enje Ameri#ke revolucije.

2.2. Francuska revolu2.2. Francuska revolu2.2. Francuska revolu2.2. Francuska revolucijacijacijacija

U#enik analizira i obja"njava uzroke i posljedice Francuske revolucije uz pomo$ povijesnih izvora te utjecaj revolucionarnih ideja na daljnji tijek doga%aja. Obja"njava zna#enje pojma gra%anske revolucije. Analizira promjene u idejama, vrijednostima i stavovima od Francuske revolucije do Be#koga kongresa. Koriste$i se kartom, analizira promjene granica u Europi u doba Napoleona i nakon Be#koga kongresa. Istra!uje utjecaj francuske uprave na podru#ju Ilirskih pokrajina. Procjenjuje va!nost i zna#enje povijesnih osoba, doga%aja, pojava i procesa, Deklaracije o pravima #ovjeka i gra%anina, Gra%anskog zakonika te odluka Be#koga kongresa.

3. INDUSTRIJALIZACIJA3. INDUSTRIJALIZACIJA3. INDUSTRIJALIZACIJA3. INDUSTRIJALIZACIJA

Klju#no pitanje: Kako su industrijske revolucije mijenjale svijet?

U#enik istra!uje uzroke i posljedice industrijskih revolucija i industrijalizacije te obja"njava promjene koje su se dogodile u odnosu na prethodna razdoblja uklju#uju$i one na hrvatskom prostoru. Prosu%uje jesu li prom-jene zna#ile napredak ili nazadovanje te jesu li bile kratkoro#ne ili dugoro#ne. Razumije va!nost pojedinih


42424242

izuma u svjetskoj povijesti. Kronolo"ki i geografski odre%uje procese industrijalizacije uklju#uju$i i hrvatski prostor.

Odabrani aspekti teme obra%uju se dublje, uklju#uju$i lokalne i zavi#ajne primjere.

4. NACIJE I 4. NACIJE I 4. NACIJE I 4. NACIJE I NACIONALNI POKRETINACIONALNI POKRETINACIONALNI POKRETINACIONALNI POKRETI

Klju#no pitanje: Bude li se nacije ili se stvaraju?


U#enik kronolo"ki i prostorno odre%uje pojave i razvoj nacionalnih pokreta te opisuje promjene europskih granica u 19. stolje$u.

4.2. Razvoj nacionalnih pokreta u Europi4.2. Razvoj nacionalnih pokreta u Europi4.2. Razvoj nacionalnih pokreta u Europi4.2. Razvoj nacionalnih pokreta u Europi

U#enik obja"njava temeljne pojmove povezane s pojavom nacije i nacionalizma te uspore%uje razli#ite inter-pretacije tih fenomena. Povezuje pojedine ideje s pojavom, ciljevima i razvojem nacionalnih pokreta. U#enik istra!uje domete i ritam promjena uzrokovanih revolucionarnim i nacionalnim pokretima. Analizira i obja"-njava uzroke i posljedice te sli#nosti i razlike izme%u europskih nacionalnih pokreta.

4.3. Primjeri za detaljnije prou#avanje4.3. Primjeri za detaljnije prou#avanje4.3. Primjeri za detaljnije prou#avanje4.3. Primjeri za detaljnije prou#avanje

U#itelj i u#enici biraju jednu temu koju $e detaljnije istra!iti. Mogu$e teme jesu: Prolje$e naroda 1848. godine, Ujedinjenje Njema#ke, Ujedinjenje Italije, Nacionalni pokreti na tlu Osmanskog Carstva, Isto#no pitanje i druge.

5. OBLIKOVANJE HRVATSKE NACIJE DO PO(ETKA 20. STOLJE*A5. OBLIKOVANJE HRVATSKE NACIJE DO PO(ETKA 20. STOLJE*A5. OBLIKOVANJE HRVATSKE NACIJE DO PO(ETKA 20. STOLJE*A5. OBLIKOVANJE HRVATSKE NACIJE DO PO(ETKA 20. STOLJE*A

Klju#no pitanje: 'to je najvi"e utjecalo na oblikovanje moderne hrvatske nacije u 19. stolje$u?

U#enik istra!uje kronolo"ki okvir hrvatske povijesti od kraja 18. do po#etka 20. stolje$a, usvajaju$i klju#na kro-nolo"ka upori"ta. Koriste$i se kartom, prati klju#ne teritorijalne promjene. Istra!uje klju#ne politi#ke, gospo-darske, dru"tvene i kulturne procese koji su od kraja 18. do po#etka 20. stolje$a utjecali na oblikovanje hrvatske nacije, prate$i klju#ne promjene, njihove uzroke i posljedice te analiziraju$i izvore i razli#ite interpretacije tih zbivanja. Istra!uje pretvaranje stale"ke u modernu naciju, s fokusom na Hrvatski narodni preporod, zbivanja 1848. godine, promjene u polo!aju hrvatskih zemalja u Monarhiji (1861., 1868.), preporod u Dalmaciji i Istri, klju#ne politi#ke ideje te klju#ne modernizacijske procese u gospodarstvu, dru"tvu, obrazovanju, kulturi i poli-tici.

6. GRA)ANSKO DRU'TV6. GRA)ANSKO DRU'TV6. GRA)ANSKO DRU'TV6. GRA)ANSKO DRU'TVOOOO

Klju#no pitanje: Je li novo doba donijelo jednakost za sve ljude?

U#enik obja"njava klju#ne dru"tvene promjene tijekom 19. stolje$a (razvoj politi#kih ideja i pokreta, gra%ansko dru"tvo, parlamentarne demokracije, svakodnevica, emancipacija !ena, radni#ka prava, ljudska prava, polo!aj i utjecaj religija, migracije prema Novom svijetu, knji!evnost, kultura, arhitektura itd.), njihove uzroke i poslje-dice te kontinuitete i promjene u odnosu na prethodna razdoblja. Analizira primjere dru"tvenih promjena iz nacionalne i lokalne povijesti. U#itelj i u#enici biraju jedan aspekt razdoblja za detaljnije istra!ivanje.


43434343

7. SVIJET POTKRAJ 19. I NA PO(ETKU 20. STOLJE*A7. SVIJET POTKRAJ 19. I NA PO(ETKU 20. STOLJE*A7. SVIJET POTKRAJ 19. I NA PO(ETKU 20. STOLJE*A7. SVIJET POTKRAJ 19. I NA PO(ETKU 20. STOLJE*A

Klju#no pitanje: Za"to je imperijalizam doveo do svjetskog rata?

7.1. Imperijalizam7.1. Imperijalizam7.1. Imperijalizam7.1. Imperijalizam

U#enik istra!uje klju#ne doga%aje u razdoblju imperijalizma. Prou#avanjem izvora interpretira me%uodnos kolonija i kolonijalnih metropola. Uspore%uje razli#ite interpretacije uzroka i posljedica kriza i lokalnih ratova na po#etku 20. stolje$a.

7.2. Prvi svjetski rat7.2. Prvi svjetski rat7.2. Prvi svjetski rat7.2. Prvi svjetski rat

U#enik istra!uje vi"estruke uzroke koji su doveli do Prvog svjetskog rata te procjenjuje va!nost i zna#enje sara-jevskog atentata. Analizira i vrednuje primarne i sekundarne izvore kako bi dublje istra!io neki od aspekata Prvoga svjetskog rata (razmatra perspektive suvremenika, istra!uje stanje na boji"tima i klju#ne doga%aje, us-pore%uje svakodnevni !ivot na boji"tu i u pozadini, razmatra utjecaj razvoja ratne tehnologije na ljudske gubit-ke, odnos vojnih saveza, utjecaj ratnih zbivanja na dru"tvo, kulturu i umjetnost itd.).

7.3. Stvaranje Kraljevstva SHS7.3. Stvaranje Kraljevstva SHS7.3. Stvaranje Kraljevstva SHS7.3. Stvaranje Kraljevstva SHS

U#enik istra!uje nastanak Dr!ave SHS i Kraljevstva SHS prou#avaju$i povijesne izvore i razli#ite interpretaci-je o stvaranju nove dr!avne zajednice ju!noslavenskih naroda. Obja"njava ulogu pojedinih tijela (Jugoslavenski odbor, srpska vlada, Hrvatski sabor) i istaknutih pojedinaca, uspore%uju$i razli#ite zamisli o ure%enju budu$e dr!ave.


44444444

OSMI RAZRED


PRO!LOSTI E. INTERPRETACIJE I

PERSPEKTIVE



A.8.2

U"ENIK PRIMJENJUJE

ODGOVARAJU*I

KRONOLO$KI OKVIR

U PROU"AVANJU

POVIJESNIH

DOGA'AJA, POJAVA I

PROCESA TE

PRIKAZUJE PROTOK

VREMENA NA

SLO(ENIJE NA"INE.

Reda osobe, doga)aje, pojave i procese kronolo#ki. Snalazi se u vremenu kako bi objasnio uzroke i posljedice te kontinuitete i promjene. Tuma%i obilje!ja dru#tava i razdoblja koja prou%ava, uspore)uje ih i pronalazi sli%nosti i razlike. Pokazuje razvijeniji osje&aj za trajanje doga)aja, pojava i procesa u odnosu na prethodne razrede. Razumije va!nost i zna%enje klju%nih prekretnica u svjetskoj, europskoj i hrvatskoj povijesti te razli%ite modele periodizacije (npr. razli%ite periodizacije 20. stolje&a). Rabi i izra)uje lente vremena, kronolo#ke i usporedne tablice, dijagrame itd. Koristi se razvijenijim rje%nikom koji se odnosi na povijesno razdoblje koje

Koristi se primjerenim rje%nikom kojim opisuje tijek vremena. Uspore)uje obilje!ja dru#tava i razdoblja koja prou%ava. Odre)uje kronolo#ku strukturu u povijesnom narativu. Reda osobe, doga)aje i pojave kronolo#ki. Navodi klju%ne vremenske odrednice. Izra)uje grafi%ke prikaze tijeka vremena.

Koristi se primjerenim rje%nikom kojim opisuje tijek vremena (Drugi svjetski rat, „lude dvadesete“, Hladni rat, Velika gospodarska kriza, Domovinski rat i sl.). Uspore)uje obilje!ja dru#tava i razdoblja koja prou%ava, obja#njavaju&i #to se promijenilo, a #to je ostalo isto. Odre)uje kronolo#ku strukturu u povijesnom narativu. Reda osobe, doga)aje, pojave i procese kronolo#ki. Navodi klju%ne vremenske odrednice. Izra)uje slo!enije grafi%ke prikaze tijeka vremena.

Koristi se razvijenim rje%nikom kojim opisuje tijek vremena (me)ura&e, dekolonizacija, sufra!etski pokret, doba detanta i sl.). Uspore)uje obilje!ja dru#tava i razdoblja koja prou%ava, obja#njavaju&i promjene i kontinuitete. Odre)uje kronolo#ku strukturu u slo!enijem povijesnom narativu. Reda osobe, doga)aje, pojave i procese kronolo#kim redoslijedom. Navodi klju%ne datume. Izra)uje slo!enije grafi%ke prikaze tijeka vremena.

Koristi se naprednim rje%nikom kojim opisuje tijek vremena (socrealizam, globalizacija, postmodernizam i sl.). Uspore)uje obilje!ja dru#tava i razdoblja koja prou%ava, tuma%e&i razloge promjena i kontinuiteta. Odre)uje kronolo#ku strukturu u slo!enom povijesnom narativu. Reda osobe, doga)aje, pojave i procese kronolo#ki. Navodi klju%ne datume. Osmi#ljava i izra)uje slo!enije grafi%ke prikaze tijeka vremena.


45454545

prou%ava.

A.8.3

U"ENIK OBJA$NJAVA

SLO(EN ME'USOBNI

UTJECAJ "OVJEKA I

PROSTORA U

RAZDOBLJIMA KOJA

PROU"AVA. ANALIZIRA I

UPOTREBLJAVA


SLIJEPE KARTE.

Obja#njava me)usobni utjecaj prostora i na%ina !ivota. Zaklju%uje o me)usobnom utjecaju prostora te dru#tvenoga, gospodarskog i politi%kog razvoja. Obja#njava interpretativnu prirodu povijesnih karata (#to je na njima i kako prikazano; uo%ava njihove prednosti i nedostatke u prikazu pojedinih doga)aja i pojava). Koristi se povijesnim, slijepim i geografskim kartama. Izra)uje tematske karte na zadanoj podlozi.

"ita jednostavnije povijesne karte i geografske karte s pomo&u tuma%a. Upisuje i ucrtava podatke u slijepe karte prema u%iteljevu naputku. Koriste&i se kartom, obja#njava me)usobni utjecaj prostora i na%ina !ivota.

"ita povijesne i geografske karte s pomo&u tuma%a. Upisuje i ucrtava podatke u slijepe karte. Izra)uje tematske karte na zadanoj podlozi. Koriste&i se kartom, obja#njava me)usobni utjecaj prostora i na%ina !ivota.

"ita slo!enije povijesne karte i geografske karte s pomo&u tuma%a. Upisuje i ucrtava podatke u slijepe karte. Izra)uje tematske karte na zadanoj podlozi. Povezuju&i podatke iz karata i drugih izvora znanja, obja#njava me)usobni utjecaj prostora i na%ina !ivota. Identificira i obja#njava na%ine na koji povijesne karte prikazuju odre)ene doga)aje, pojave i procese.

Koristi se slo!enijim povijesnim kartama i geografskim kartama kako bi objasnio povijesne doga)aje, pojave i procese. Upisuje i ucrtava podatke u slijepe karte. Izra)uje tematske karte na zadanoj podlozi. Zaklju%uje o utjecaju prostora i na%ina !ivota u pro#losti na temelju podataka s karte i drugih izvora znanja. Analizira na%ine na koji povijesne karte prikazuju odre)ene doga)aje, pojave i procese te predla!e mogu&e izmjene.

B.8.1

U"ENIK ANALIZIRA

UZROKE I

POSLJEDICE

DOGA'AJA, POJAVA I

PROCESA TE

PROSU'UJE O

NJIHOVOJ VA(NOSTI.

Analizira vi#estruke uzroke i posljedice doga)aja, pojava i procesa. Reda ih po va!nosti obja#njava ju&i svoj izbor i uspore)uju&i ga s izborom drugih u%enika. Uspore)uje razli%ite prikaze uzroka i posljedica (ud!benik, primarni izvor, knji!evno djelo, film, novine, historiografija) i obja#njava za#to ljudi imaju razli%ite ideje o tome koji su uzroci i posljedice doga)aja, pojava i procesa va!niji. Kategorizira uzroke i posljedice doga)aja

Obja#njava uz u%iteljevu pomo& neke uzroke i posljedice pro#lih doga)aja, pojava i procesa koje prou%ava. Uo%ava da se neki uzroci i posljedice prikazuju va!nijima od drugih ilustriraju&i to konkretnim primjerima. Razlikuje pojedine kategorije uzroka i posljedica pro#lih doga)aja, pojava i procesa uz u%iteljevu pomo&. Navodi primjere posljedica pro#lih doga)aja, pojava i procesa koji utje%u na sada#njost.

Reda uzroke i posljedice

doga)aja, pojava i procesa prema va!nosti navode&i neke argumente za svoj odabir. Uspore)uje razli%ite prikaze (popularne, ud!beni%ke, znanstvene) pro#lih doga)aja, pojava i procesa kako bi objasnio sli%nosti i razlike u odabiru uzroka i posljedica. Svrstava uzroke i posljedice pro#lih doga)aja, pojava i procesa u zadane kategorije. Pronalazi i obja#njava primjere

Analizira uzroke i posljedice doga)aja, pojava i procesa koje prou%ava, reda ih po va!nosti i navodi argumente za svoj odabir. Analizira razli%ite prikaze pro#lih doga)aja pojava i procesa kako bi objasnio sli%nosti i razlike u odabiru uzroka i posljedica. Kategorizira uzroke i posljedice pro#lih doga)aja, pojava i procesa. Obja#njava primjere posljedica pro#lih doga)aja, pojava i procesa koji utje%u na sada#njost.

Oblikuje vlastita obja#njenja o uzrocima i posljedicama doga)aja, pojava i procesa koja su potkrijepljena dokazima i smje#tena u odgovaraju&i kontekst. Reda uzroke i posljedice po va!nosti navode&i argumente za svoj odabir koji uspore)uje s odabirom drugih u%enika. Analizira i tuma%i razli%ite prikaze pro#lih doga)aja pojava i procesa kako bi objasnio sli%nosti i razlike u odabiru uzroka i posljedica. Kategorizira uzroke i


46464646

koje prou%ava (kratkotrajni - dugotrajni, lokalni - globalni, direktni - indirektni, politi%ki – gospodarski – kulturni - dru#tveni itd.).

posljedica pro#lih doga)aja, pojava i procesa koji utje%u na sada#njost.

posljedice prema razli%itim kriterijima. Obja#njava utjecaj posljedica pro#lih doga)aja, pojava i procesa na sada#njost.

C.8.1

U"ENIK ANALIZIRA

KONTINUITETE I

PROMJENE U

RAZDOBLJIMA KOJA

PROU"AVA.

Obja#njava, uspore)uje i analizira kontinuitete i promjene. Istra!uje domete i ritam te uzroke i posljedice promjena u jednom ili vi#e razdoblja. Uo%ava je li promjena zna%ila napredak ili nazadovanje i je li bila kratkoro%na ili dugoro%na. Obja#njava kako su se dru#tvene pojave, procesi, ideje, vrijednosti i stavovi pojedinaca ili skupina mijenjali tijekom vremena.

Identificira uz u%iteljevu pomo& domete i ritam promjena te njihove uzroke i posljedice. Obrazla!e uz u%iteljevu pomo& kako su se dru#tvene pojave, procesi, ideje, vrijednosti i stavovi pojedinaca ili skupina mijenjali tijekom vremena. Obja#njava jesu li promjene zna%ile napredak ili nazadovanje.

Obja#njava i uspore)uje domete i ritam promjena te njihove uzroke i posljedice. Obrazla!e kako su se dru#tvene pojave, procesi, ideje, vrijednosti i stavovi pojedinaca ili skupina mijenjali tijekom vremena. Obja#njava jesu li promjene zna%ile napredak ili nazadovanje.

Stvara vlastite zaklju%ke o dometu i ritmu promjena te njihovim uzrocima i posljedicama. Analizira kako su se dru#tvene pojave, procesi, ideje, vrijednosti i stavovi pojedinaca ili skupina mijenjali tijekom vremena. Procjenjuje jesu li promjene zna%ile napredak ili nazadovanje.

Integrira znanje o dometu i ritmu promjena te njihovim uzrocima i posljedicama u #ire razumijevanje pro#losti. Analizira kako su se dru#tvene pojave, procesi, ideje, vrijednosti i stavovi pojedinaca ili skupina mijenjali tijekom vremena. Procjenjuje jesu li promjene zna%ile napredak ili nazadovanje.

D.8.1

U"ENIK ANALIZIRA I

PROCJENJUJE

PRIMARNE I

SEKUNDARNE

IZVORE SPECIFI"NE

ZA RAZDOBLJA KOJA

PROU"AVA.

Razlikuje primarne i sekundarne izvore, obja#njava njihova obilje!ja, analizira ih i vrednuje na primjeren na%in. Dok istra!uje, razvija pitanja za analizu izvora koja slu!e kao okvir istra!ivanju. Iz izvora izdvaja informacije, odabire ih i rabi kao odgovor na istra!iva%ko pitanje ili dokaz za vlastitu argumentaciju.

Razlikuje primarne od sekundarnih izvora i obja#njava obilje!ja nekih izvora tipi%nih za razdoblja koje prou%ava. Izdvaja informacije iz pojedinih izvora kako bi odgovorio na pitanja o pro#losti. Postavlja pitanja za analizu izvora uz u%iteljevu pomo&.

Analizira i upotrebljava informacije iz razli%itih primarnih i sekundarnih izvora, kao i znanje o obilje!jima izvora tipi%nih za razdoblja koje prou%ava kako bi odgovorio na slo!enija pitanja o pro#losti. Samostalno postavlja pitanja za analizu izvora.

Analizira i vrednuje informacije iz #irokog spektra primarnih i sekundarnih izvora kako bi odgovorio na slo!enija pitanja o pro#losti te do#ao do vlastitih utemeljenih zaklju%aka.

Analizira i vrednuje informacije iz #irokog spektra primarnih i sekundarnih izvora koriste&i se njima kao dokazima za vlastitu argumentaciju.


47474747

D.8.2

U"ENIK ISTRA(UJE

PRO$LOST

PRIMJENJUJU*I

KOMPONENTE

ISTRA(IVA"KOG

PROCESA TE

IZRA'UJE RADOVE

SLO(ENIJE

STRUKTURE

UTEMELJENE NA

IZVORIMA I

LITERATURI.

Postavlja istra!iva%ka pitanja o pro#losti. Identificira i kombinira informacije iz izvora kako bi do#ao do odgovora i zaklju%aka te ih rabi kao dokaze. Prikuplja i obra)uje podatke na raznovrsne na%ine. Postavlja pitanja o podrijetlu i svrsi izvora, obja#njava sli%nosti i razlike u suprotstavljenim prikazima te opisuje i obja#njava perspektive. Procjenjuje uspje#nost vlastitog istra!ivanja uva!avaju&i kriterije procjene: za procjenu relevantnosti pitanja i dokaza, dubine i logike vlastite analize te snage argumenata kojima podupire svoje zaklju%ke. Izra)uje strukturirane radove (uvod, razrada i zaklju%ak, misli i cjeline izlo!ene logi%kim slijedom) i slo!enije strukturirani rad (uvod, sredi#nji dio i zaklju%ak u kojem se jasno uo%ava cilj, svrha i rezultati istra!ivanja). U radu upotrebljava prikladnu terminologiju. Zapo%inje s pisanjem bilje!aka o izvorima i literaturi kojom se koristio.

Postavlja jednostavnija istra!iva%ka pitanja te identificira i kombinira informacije iz izvora kako bi do#ao do odgovora i zaklju%aka. U prikazima doga)aja prepoznaje perspektive i daje za njih jednostavna obja#njenja. Odabire i organizira informacije uz potporu u%itelja ili vr#njaka kako bi izradio strukturirani rad. Koristi se terminima u ograni%enom opsegu. Navodi izvore informacija u osnovnoj formi. Procjenjuje uspje#nost vlastitog istra!ivanja uz pomo& u%itelja ili drugih u%enika.

Postavlja slo!enija istra!iva%ka pitanja i planira istra!ivanje. Slu!i se raznovrsnim pristupima u prikupljanju i obradi podataka. Postavlja pitanja o podrijetlu i svrsi izvora, pronalazi i obja#njava sli%nosti i razlike u suprotstavljenim prikazima doga)aja i osoba te opisuje perspektive. Tako prikupljene informacije rabi kao dokaze. Samostalno odabire i organizira informacije kako bi izradio strukturirani rad. Koristi se stru%nim terminima. Slu!i se informacijama iz izvora kao dokazima. Navodi izvore informacija u osnovnoj formi. Procjenjuje uspje#nost vlastitog istra!ivanja koriste&i se pripremljenim kriterijima.

Planira i provodi istra!ivanja te samostalno dolazi do utemeljenih zaklju%aka. Postavlja pitanja o podrijetlu i svrsi izvora, analizira i obja#njava sli%nosti i razlike u suprotstavljenim prikazima doga)aja ili osoba te opisuje i obja#njava perspektive. Tako prikupljene informacije upotrebljava kao dokaze u vlastitim prikazima pro#losti. Izra)uje radove slo!enije strukture koriste&i se relevantnim informacijama i stru%nim terminima. Koristi se informacijama iz izvora kao dokazima. Precizno navodi izvore informacija. Procjenjuje uspje#nost vlastitog istra!ivanja, uzimaju&i u obzir relevantne kriterije procjene.

Provodi istra!ivanja o povijesnim temama te samostalno dolazi do utemeljenih zaklju%aka. Koristi se raznovrsnim i brojnim izvorima analiti%ki i kriti%ki. Analizira i prosu)uje suprostavljene perspektive. Tako prikupljene informacije upotrebljava kao dokaze u vlastitim prikazima pro#losti. Izra)uje slo!enije strukturirane pripovijesti, opise i obja#njenja koriste&i se relevantnim informacijama i stru%nim terminima. Sustavno rabi informacije iz izvora kao dokaze. Sustavno navodi izvore informacija. Procjenjuje uspje#nost vlastitog istra!ivanja, uzimaju&i u obzir relevantne kriterije procjene.


48484848

E.8.1

U"ENIK ANALIZIRA

RAZLI"ITE

INTERPRETACIJE I

PERSPEKTIVE O

PRO$LIM


PROCESIMA.

Analizira vrstu i sadr!aj interpretacije te perspektivu autora interpretacije. Primjenjuje obrasce za analizu interpretacija i perspektiva (o autoru, mjestu i vremenu nastanka, o izvorima kojima se autor slu!io, o razlogu nastanka). Uva!ava povijesni kontekst nastanka interpretacije. Utvr)uje i obja#njava razloge postojanja razli%itih interpretacija (npr. odabir izvora, nedostatak izvora, pojava novih izvora, perspektive, ideje i uvjerenja autora, ciljana publika, svrha). Identificira izvore kori#tene u interpretaciji te pretpostavke i pristranosti. Odabire i procjenjuje va!nost i zna%enje osoba, doga)aja, pojava i procesa na temelju zadanih kriterija (npr. doga)aj koji je utjecao na velik broj ljudi ili koji je dugo utjecao na !ivot ljudi; doga)aj koji je va!an za ljude u pro#losti i/ili koji je va!an nama danas itd.). Promi#lja o svojim zapa!anjima i procjenama zna%enja osoba, doga)aja, pojava i procesa (npr. o odabiru doga)aja, zna%enju koje im je pripisao i sl.).

Uspore)uje neke interpretacije o osobama, doga)ajima, pojavama i procesima te identificira sli%nosti i razlike. U izvorima identificira razli%ita gledi#ta i perspektive uz u%iteljevu potporu. Postavlja temeljna pitanja za analizu interpretacija i perspektiva (o autoru, mjestu i vremenu nastanka) i daje jednostavne odgovore. Opisuje va!nost i zna%enje pojedinih osoba, doga)aja i procesa na temelju zadanih kriterija, uz u%iteljevu pomo&. Promi#lja o svojim zapa!anjima koriste&i se zadanim kriterijima.

Uspore)uje interpretacije o osobama, doga)ajima, pojavama i procesima te obja#njava sli%nosti i razlike. U izvorima obja#njava razli%ita gledi#ta i perspektive. Postavlja pitanja za analizu interpretacija i perspektiva i daje na njih jednostavne odgovore. Razlikuje %injenice od mi#ljenja. Shva&a da na temelju istih izvora mogu nastati razli%ite interpretacije te navodi neke razloge. U prikazima koje prou%ava odre)uje pretpostavke te identificira pristranosti i stereotipe. Obja#njava va!nost i zna%enje pojedinih osoba, doga)aja, pojava i procesa na temelju zadanih kriterija. Uspore)uje svoje procjene zna%enja s procjenama drugih u%enika, obja#njavaju&i sli%nosti i razlike.

Uspore)uje interpretacije o osobama, doga)ajima, pojavama i procesima te obja#njava sli%nosti i razlike. Analizira izvore kako bi objasnio perspektive. Sustavno postavlja pitanja za analizu interpretacija i perspektiva. Navodi i obja#njava razloge zbog kojih nastaju razli%ite interpretacije i perspektive u konkretnom primjeru koji analizira. Uspore)uje interpretacije i perspektive s izvorima kojima se slu!io autor te izdvaja dokaze koji su upotrijebljeni i/ili izostavljeni. U prikazima razlikuje %injenice od mi#ljenja te izdvaja pretpostavke i pristranosti. Procjenjuje va!nost i zna%enje pojedinih osoba, doga)aja, pojava i procesa prema zadanim kriterijima. Uspore)uje svoje procjene zna%enja s procjenama drugih u%enika obja#njavaju&i za#to me)u njima postoje razlike.

Primjenjuje obrasce za analizu interpretacija i perspektiva. Donosi argumentirane zaklju%ke o razlozima zbog kojih nastaju razli%ite interpretacije i perspektive. Shva&a da razli%ite interpretacije i perspektive mogu, ali i ne moraju biti podjednako vrijedne. Vrednuje utemeljenost pojedinih interpretacija procjenjuju&i za#to je jedna vrednija od drugih. Donosi procjene o va!nosti i zna%enju pojedinih osoba, doga)aja, pojava i procesa te obja#njava razloge odabira. Uspore)uje svoje procjene s procjenama drugih u%enika te obja#njava za#to me)u njima postoje razlike.


Uspore)uje ih sa zapa!anjima drugih u%enika te shva&a za#to postoje razli%ite zamisli o tome koji su doga)aji va!ni (npr. razli%ita iskustva, znanja, gledi#ta i stavovi o pojedinim doga)ajima).

Nastavne teme u osmom razredu:

49494949


50505050

1. IZAZOVI ME)URA*A1. IZAZOVI ME)URA*A1. IZAZOVI ME)URA*A1. IZAZOVI ME)URA*A

Klju#no pitanje: Koliko se Europa 1939. razlikovala od Europe 1919. godine?


U#enik odre%uje kronolo"ki okvir klju#nih povijesnih doga%aja, pojava i procesa u Europi me%uratnog razdob-lja.

1.2. Versajski poredak1.2. Versajski poredak1.2. Versajski poredak1.2. Versajski poredak

U#enik odre%uje teritorijalne promjene u Europi poslije Prvog svjetskog rata. Analizira i obja"njava posljedice mirovnih ugovora te ih povezuje s razli#itim interpretacijama. Promi"lja o polo!aju nacionalnih manjina i kriv-nji za rat. Prou#ava Ligu naroda i sustav me%unarodnih ugovora.

1.3. Oktobarska revolucija i me%uratni SSSR1.3. Oktobarska revolucija i me%uratni SSSR1.3. Oktobarska revolucija i me%uratni SSSR1.3. Oktobarska revolucija i me%uratni SSSR

Obja"njava uzroke i posljedice Oktobarske revolucije i klju#ne politi#ke, gospodarske, dru"tvene i kulturne pojave i procese u me%uratnom SSSR-u. Povezuje ih s razli#itim interpretacijama. Obja"njava utjecaj Oktobar-ske revolucije na me%unarodne odnose te "irenje komunisti#kih ideja u svijetu.

1.4. Fa"izam i nacizam1.4. Fa"izam i nacizam1.4. Fa"izam i nacizam1.4. Fa"izam i nacizam

Analizira i obja"njava uzroke i posljedice nastanka fa"izma u Italiji i nacizma u Njema#koj. Obja"njava dolazak na vlast fa"ista i nacista te "irenje fa"isti#ke i nacisti#ke ideologije. Analizira povijesne izvore o ideologiji fa"iz-ma i nacizma, ustroju i djelovanju fa"isti#ke i nacisti#ke vlasti te dru"tvenim, gospodarskim i kulturnim okol-nostima. Kriti#ki procjenjuje povijesne osobe, doga%aje, pojave i procese.

1.5. Hrvatska u prvoj Jugoslaviji1.5. Hrvatska u prvoj Jugoslaviji1.5. Hrvatska u prvoj Jugoslaviji1.5. Hrvatska u prvoj Jugoslaviji

U#enik analizira politi#ka, dru"tvena, gospodarska i kulturna obilje!ja Kraljevine SHS/ Kraljevine Jugoslavije izme%u dva svjetska rata. Istra!uje unutarnjopoliti#ke okolnosti, me%unarodni polo!aj, parlamentarni !ivot i izazove demokracije. Procjenjuje zna#enje i ulogu Stjepana Radi$a i HSS-a. Analizira ideologiju i djelovanje KPJ-a. Prati promjene nakon uvo%enja 'estosije#anjske diktature, nastanak i djelovanje usta"kog pokreta te nastanak Banovine Hrvatske.

1.6. SAD i Velika gospodarska kriza1.6. SAD i Velika gospodarska kriza1.6. SAD i Velika gospodarska kriza1.6. SAD i Velika gospodarska kriza

U#enik istra!uje obilje!ja parlamentarnih demokracija na primjeru SAD-a. Istra!uje uzroke i posljedice Velike gospodarske krize te domete i ritam dru"tvenih, ekonomskih i politi#kih promjena u svijetu. Procjenjuje zna-#enje New Deala obja"njavaju$i ameri#ki model izlaska iz krize.


51515151

2. DRUGI SVJETSKI RAT2. DRUGI SVJETSKI RAT2. DRUGI SVJETSKI RAT2. DRUGI SVJETSKI RAT

Klju#no pitanje: Za"to je u Drugome svjetskom ratu toliko obezvrije%en ljudski !ivot?

2.1. Uzroci Drugoga svjetskog rata2.1. Uzroci Drugoga svjetskog rata2.1. Uzroci Drugoga svjetskog rata2.1. Uzroci Drugoga svjetskog rata

U#enik obja"njava vi"estruke uzroke koji su doveli do rata (klju#ni doga%aji, pojave, ideologije, pojedinci i pro-cesi u me%ura$u, osobito u 1930-im godinama). Analizira i vrednuje izvore o uzrocima Drugoga svjetskog rata te ih povezuje s razli#itim interpretacijama.

2.2. Tijek Drugoga svjetskog rata2.2. Tijek Drugoga svjetskog rata2.2. Tijek Drugoga svjetskog rata2.2. Tijek Drugoga svjetskog rata

U#enik utvr%uje osnovni kronolo"ki okvir Drugoga svjetskog rata. Navodi sukobljene saveze u ratu, obja"njava prostorni raspored rati"ta i prati najva!nije vojne i politi#ke doga%aje koji su ozna#ili po#etak, prekretnice i kraj rata. Prou#ava stradanja vojnika i civila u ratu.

2.3. Drugi svjetski rat na prostoru Jugoslavije2.3. Drugi svjetski rat na prostoru Jugoslavije2.3. Drugi svjetski rat na prostoru Jugoslavije2.3. Drugi svjetski rat na prostoru Jugoslavije

U#enik istra!uje vi"estruke uzroke i tijek Drugoga svjetskog rata na podru#ju Jugoslavije s fokusom na prilike u Hrvatskoj (NOB, NDH). Istra!uje razli#ita gledi"ta i perspektive sukobljenih strana, kolaboraciju, otpor, revoluciju, gra%anski rat, genocid i masovne zlo#ine te propituje ulogu povijesnih osoba u ratu. Obja"njava stradanja ljudi iz ideolo"kih, politi#kih, rasnih, vjerskih i nacionalnih razloga tijekom rata na temelju razli#itih izvora i svjedo#anstava suvremenika tih doga%aja.

2.4. Holokaust 2.4. Holokaust 2.4. Holokaust 2.4. Holokaust

U#enik istra!uje dugoro#ne uzroke i posljedice Holokausta. Prou#ava iskustva stradanja kroz iskaze pojedinaca i analizira #imbenike koji su doveli do zlo#ina i dezintegracije ljudskih i demokratskih vrijednosti. Analizira izvore i perspektive te zna#enje i relevantnost pou#avanja o temi danas.

2.5. Posljedice rata2.5. Posljedice rata2.5. Posljedice rata2.5. Posljedice rata

U#enik prou#ava politi#ke, teritorijalne, ekonomske i dru"tvene posljedice rata te utjecaj rata na poslijeratni svijet. Istra!uje su%enja za ratne zlo#ine te stvaranje i ulogu Ujedinjenih naroda. Analizira kulturu sje$anja na Drugi svjetski rat te propituje kontroverzije i sukobljena sje$anja na rat.

3. SVIJET U DOBA HLADNOG RATA3. SVIJET U DOBA HLADNOG RATA3. SVIJET U DOBA HLADNOG RATA3. SVIJET U DOBA HLADNOG RATA

Klju#no pitanje: Za"to je svijet nakon Drugoga svjetskog rata ostao podijeljen?

3.1. Rat i mir u 3.1. Rat i mir u 3.1. Rat i mir u 3.1. Rat i mir u HladnomHladnomHladnomHladnom raturaturaturatu

U#enik odre%uje kronolo"ki okvir klju#nih povijesnih doga%aja, pojava i procesa od po#etka Hladnog rata do sloma komunisti#kih re!ima u Europi. Obja"njava klju#ne procese i zbivanja u razdoblju Hladnog rata slu!e$i se razli#itim primarnim i sekundarnim izvorima.

U#itelj i u#enici odabiru jednu temu za detaljnije prou#avanje: npr. neki ratni sukob ili krizu iz razdoblja Hlad-nog rata, utrka u naoru!anju i dogovori o razoru!anju, sport u slu!bi hladnoratovskih sukoba, istra!ivanje sve-mira, nastojanja da se prevladaju hladnoratovski sukobi i osigura mir.


52525252

3.2. Dekolonizacija3.2. Dekolonizacija3.2. Dekolonizacija3.2. Dekolonizacija

U#enik obja"njava uzroke i posljedice dekolonizacije te njezin tijek u osnovnim crtama. U#itelj i u#enici odabi-ru jednu temu za detaljnije prou#avanje (npr. Indija, Bliski istok). U#enik analizira povijesne izvore, literaturu i interpretacije te procjenjuje zna#enje pojedinih osoba, doga%aja i procesa.

3.3. Pokreti za ljudska i gra%an3.3. Pokreti za ljudska i gra%an3.3. Pokreti za ljudska i gra%an3.3. Pokreti za ljudska i gra%anska pravaska pravaska pravaska prava

U#enik istra!uje razvoj ljudskih i gra%anskih prava u 20. stolje$u, analizira odabrane izvore (npr. Deklaracija UN-a o ljudskim pravima) te detaljnije prou#ava jedan primjer pokreta za ljudska i gra%anska prava.

4. HRVATSKA OD SOCIJALISTI(KE 4. HRVATSKA OD SOCIJALISTI(KE 4. HRVATSKA OD SOCIJALISTI(KE 4. HRVATSKA OD SOCIJALISTI(KE JUGOSLAVIJE DO SAMOSTALNOSTIJUGOSLAVIJE DO SAMOSTALNOSTIJUGOSLAVIJE DO SAMOSTALNOSTIJUGOSLAVIJE DO SAMOSTALNOSTI

Klju#no pitanje: 'to su za Hrvatsku zna#ile promjene u drugoj polovici 20. i po#etkom 21. stolje$a?


U#enik odre%uje kronolo"ki okvir klju#nih doga%aja i procesa, zatim teritorijalne promjene od stvaranja do raspada socijalisti#ke Jugoslavije te nakon osamostaljenja hrvatske dr!ave.

4.2. Hrvatska u socijalisti#koj Jugoslaviji4.2. Hrvatska u socijalisti#koj Jugoslaviji4.2. Hrvatska u socijalisti#koj Jugoslaviji4.2. Hrvatska u socijalisti#koj Jugoslaviji

U#enik istra!uje klju#ne politi#ke, gospodarske i dru"tvene procese koji su oblikovali socijalisti#ku Jugoslaviju od 1945. do njezina raspada, a osobito mjesto i ulogu Hrvatske u tim procesima. Prou#ava dolazak KPJ-a na vlast, uspostavu federacije te uspostavu novog poretka u prvim poslijeratnim godinama. Istra!uje nasilje i stradanja ljudi iz politi#kih i ideolo"kih razloga koja su pratila te procese. Prou#ava gospodarske i dru"tvene promjene prate$i procese industrijalizacije i modernizacije. Istra!uje klju#ne doga%aje: sukob sa SSSR-om i njegove posljedice u politici, gospodarstvu, dru"tvu, kulturi i ideologiji, Hrvatsko prolje$e, ustavne promjene te krizu SFRJ-a i njezin raspad. Analizira mijene u me%unarodnom polo!aju socijalisti#ke Jugoslavije te njezinu ulogu u Pokretu nesvrstanih.

4.3. Stvaranje samostalne Hrvatske i Domovinski rat4.3. Stvaranje samostalne Hrvatske i Domovinski rat4.3. Stvaranje samostalne Hrvatske i Domovinski rat4.3. Stvaranje samostalne Hrvatske i Domovinski rat

U#enik istra!uje procese oblikovanja samostalne hrvatske dr!ave nakon 1990. uklju#uju$i demokratizaciju, politi#ku i gospodarsku preobrazbu hrvatske dr!ave i dru"tva, Domovinski rat, ratne sukobe na (post)jugoslavenskom prostoru i uklju#ivanje Hrvatske u me%unarodne integracije. Naglasak je na razdoblju od po#etka Domovinskog rata do mirne reintegracije Podunavlja: na uzrocima rata, klju#nim vojnim operaci-jama, mirovnim inicijativama, razli#itim iskustvima ljudi u ratu te vojnim i civilnim !rtvama rata. U#enik istra-!ujue uzroke i posljedice navedenih doga%aja te analizira izvore uklju#uju$i osobna svjedo#anstva suvremenika tih doga%aja.

5. SUVREMENI SVIJET5. SUVREMENI SVIJET5. SUVREMENI SVIJET5. SUVREMENI SVIJET

Klju#no pitanje: Vode li promjene u suvremenom svijetu napretku #ovje#anstva?

5.1. Primjeri za detaljnije prou#avanje5.1. Primjeri za detaljnije prou#avanje5.1. Primjeri za detaljnije prou#avanje5.1. Primjeri za detaljnije prou#avanje

U#enik izdvaja i obja"njava pojedine fenomene suvremenog svijeta, istra!uje njihove uzroke i posljedice te promjene koje oni uzrokuju. U#itelj i u#enici odabiru jedan fenomen suvremenog svijeta (ili jedan njegov vid) za detaljniju obradu.

5.2. Europska unija5.2. Europska unija5.2. Europska unija5.2. Europska unija

U#enik odre%uje kronolo"ki okvir europskih integracija te obja"njava "irenje Europske unije. Analizira uzroke i posljedice europskih integracija te njihov utjecaj na sada"njost.


53535353

Srednje #kole

TROGODI$NJA STRUKOVNA $KOLA

Napomena: Ishodi za trogodi"nje strukovne "kole odnose se i na programe u kojima je povijest obvezni predmet u prvom razredu (70 sati) i na one u kojima je povijest obvezni predmet u prva dva razreda (35 + 35 sati).





A.1.2

U"ENIK PRIMJENJUJE

KRONOLO$KI OKVIR

RAZDOBLJA KOJE

PROU"AVA TE NA

RAZLI"ITE NA"INE

PRIKAZUJE

REDOSLIJED I

TRAJANJE POVIJESNIH

DOGA'AJA, POJAVA I

PROCESA.

Poznaje periodizaciju pro#losti i zna odrediti kojem razdoblju pripada tema koju prou%ava. Poznaje klju%ne doga)aje, odrednice i datume toga razdoblja. Zna poredati doga)aje kronolo#ki. Kre&e se unutar periodizacije sinkronijski – uspore)uje i uo%ava razli%it ritam i trajanje doga)aja, procesa i pojava te izvla%i o tome zaklju%ke. U mogu&nosti je periodizaciju povezati dijakronijski (stvoriti veze izme)u razdoblja koje prou%ava i povezati obilje!ja

Koristi se primjerenim rje%nikom kojim opisuje tijek vremena. Uspore)uje obilje!ja dru#tava i razdoblja koja prou%ava obja#njavaju&i #to se promijenilo, a #to je ostalo isto. Odre)uje kronolo#ku strukturu u povijesnom narativu. Reda osobe, doga)aje i pojave kronolo#ki. Navodi klju%ne vremenske odrednice. Izra)uje grafi%ke prikaze tijeka vremena.

Koristi se primjerenim rje%nikom kojim opisuje tijek vremena. Uspore)uje obilje!ja dru#tava i razdoblja koja prou%ava obja#njavaju&i promjene i kontinuitete. Odre)uje kronolo#ku strukturu u povijesnom narativu. Reda osobe, doga)aje, pojave i procese kronolo#ki. Navodi klju%ne vremenske odrednice. Izra)uje grafi%ke prikaze tijeka vremena.

Koristi se razvijenim rje%nikom kojim opisuje tijek vremena. Uspore)uje obilje!ja dru#tava i razdoblja koja prou%ava obja#njavaju&i promjene i kontinuitete. Odre)uje kronolo#ku strukturu u slo!enijem povijesnom narativu. Reda osobe, doga)aje, pojave i procese kronolo#ki. Navodi klju%ne datume. Izra)uje slo!enije grafi%ke prikaze tijeka vremena.

Koristi se naprednim rje%nikom kojim opisuje tijek vremena. Uspore)uje obilje!ja dru#tava i razdoblja koja prou%ava tuma%e&i razloge promjena i kontinuiteta. Odre)uje kronolo#ku strukturu u slo!enom povijesnom narativu. Reda osobe, doga)aje, pojave i procese kronolo#ki. Navodi klju%ne datume. Osmi#ljava i izra)uje slo!enije grafi%ke prikaze tijeka vremena.


54545454

razli%itih razdoblja). Sinkronijski i dijakronijski narativ prikazuje vlastitim prikazima tijeka vremena i ritma promjena (samostalno osmi#ljava i izra)uje vremenske lente, dijagrame, sheme, kronolo#ke i usporedne tablice). Koristi se prikladnim kronolo#kim rje%nikom.

A.1.3

U"ENIK OBJA$NJAVA

ME'USOBNI UTJECAJ

"OVJEKA I PROSTORA

U RAZDOBLJIMA KOJA

PROU"AVA. UPOTREBLJAVA

POVIJESNE, GEOGRAFSKE I SLIJEPE

KARTE.

Obja#njava me)usobni utjecaj prostora i na%ina !ivota. Zaklju%uje o me)usobnom utjecaju prostora te dru#tvenog, gospodarskog i politi%kog razvoja. Uo%ava interpretativnu prirodu povijesnih karata (#to je na njima i kako prikazano; uo%ava njihove prednosti i nedostatke u prikazu pojedinih doga)aja i pojava). Koristi se povijesnim, slijepim i geografskim kartama. Izra)uje jednostavnije tematske karte na zadanoj podlozi.

"ita jednostavnije povijesne karte i geografske karte s pomo&u tuma%a. Upisuje i ucrtava podatke u slijepe karte prema u%iteljevu naputku. Koriste&i se kartom, obja#njava me)usobni utjecaj prostora i na%ina !ivota.

"ita povijesne i geografske karte s pomo&u tuma%a. Upisuje i ucrtava podatke u slijepe karte. Izra)uje jednostavnije tematske karte na zadanoj podlozi. Koriste&i se kartom, obja#njava me)usobni utjecaj prostora i na%ina !ivota.

"ita povijesne i geografske karte s pomo&u tuma%a. Upisuje i ucrtava podatke u slijepe karte. Izra)uje tematske karte na zadanoj podlozi. Povezuju&i podatke iz karata i drugih izvora znanja (npr. ud!benika), obja#njava me)usobni utjecaj prostora i na%ina !ivota. Identificira na%ine na koji povijesne karte prikazuju odre)ene doga)aje, pojave i procese.

Koristi se povijesnim i geografskim kartama kako bi objasnio povijesne doga)aje, pojave i procese. Upisuje i ucrtava podatke u slijepe karte. Izra)uje tematske karte na zadanoj podlozi. Zaklju%uje o utjecaju prostora i na%ina !ivota u pro#losti na temelju podataka s karte i drugih izvora znanja. Identificira i obja#njava na%ine na koji povijesne karte prikazuju odre)ene doga)aje, pojave i procese.


55555555

B.1.1

U"ENIK ANALIZIRA

UZROKE I

POSLJEDICE

DOGA'AJA, POJAVA

I PROCESA TE

PROSU'UJE O

NJIHOVOJ

VA(NOSTI.

Razlikuje koncepte uzroka, povoda i posljedica. Analizira uzroke i posljedice doga)aja, pojava i procesa koje prou%ava i reda ih po va!nosti navode&i neke argumente za svoj odabir. Uspore)uje razli%ite prikaze (popularne, ud!beni%ke, znanstvene) pro#lih doga)aja pojava i procesa kako bi objasnio sli%nosti i razlike u njihovu odabiru. Svrstava uzroke i posljedice pro#lih doga)aja, pojava i procesa u zadane kategorije. Pronalazi primjere posljedica pro#lih doga)aja, pojava i procesa koji utje%u na sada#njost.

Razlikuje uzrok od povoda. Navodi pojedine uzroke i posljedice pro#lih doga)aja, pojava i procesa. Reda ih po va!nosti obja#njavaju&i svoj odabir. Uz u%iteljevu pomo& uo%ava da doga)aji, pojave i procesi imaju vi#e od jednog uzroka i posljedice i da se mogu prikazati na razli%ite na%ine. Prepoznaje razli%ite kategorija uzroka i posljedica u materijalu koji prou%ava prema u%iteljevu naputku.

Navodi uzroke i posljedice pro#lih doga)aja pojava i procesa. Opisuje prikaze uzroka i posljedica u ud!benicima, popularnim prikazima i povijesnim izvorima te ih reda po va!nosti obja#njavaju&i svoj odabir. Pronalazi kategorije uzroka i posljedica u materijalu koji prou%ava prema u%iteljevu naputku.

Obja#njava uzroke i posljedice doga)aja, pojava i procesa koje prou%ava i reda ih po va!nosti potkrepljuju&i to nekim argumentima. Svrstava uzroke i posljedice pro#lih doga)aja, pojava i procesa u zadane kategorije. Pronalazi primjere posljedica pro#lih doga)aja, pojava i procesa koji utje%u na sada#njost.

Analizira uzroke i posljedice doga)aja, pojava i procesa koje prou%ava. Uspore)uje njihove prikaze kako bi objasnio sli%nosti i razlike. Reda uzroke i posljedice po va!nosti, argumentiraju&i svoj odabir.

Svrstava uzroke i posljedice pro#lih doga)aja, pojava i procesa u zadane kategorije. Pronalazi primjere posljedica pro#lih doga)aja, pojava i procesa koji utje%u na sada#njost.

C.1.1

U"ENIK ANALIZIRA

KONTINUITETE I

PROMJENE U

RAZDOBLJIMA KOJA

PROU"AVA.

Obja#njava, uspore)uje i analizira kontinuitete i promjene. Istra!uje domete i ritam te uzroke i posljedice promjena u jednom ili vi#e razdoblja. Uo%ava je li promjena zna%ila napredak ili nazadovanje te je li bila kratkoro%na ili dugoro%na. Obja#njava kako su se dru#tvene pojave, procesi, ideje, vrijednosti i stavovi pojedinaca ili skupina mijenjali tijekom vremena.

Identificira uz u%iteljevu pomo& domete i ritam promjena te njihove uzroke i posljedice. Obrazla!e uz u%iteljevu pomo& kako su se dru#tvene pojave, procesi, ideje, vrijednosti i stavovi pojedinaca ili skupina mijenjali tijekom vremena. Obja#njava jesu li promjene zna%ile napredak ili nazadovanje.

Obja#njava domete i ritam promjena te njihove uzroke i posljedice. Obrazla!e kako su se dru#tvene pojave, procesi, ideje, vrijednosti i stavovi pojedinaca ili skupina mijenjali tijekom vremena. Obja#njava jesu li promjene zna%ile napredak ili nazadovanje.

Uspore)uje domete i ritam promjena te njihove uzroke i posljedice. Obrazla!e kako su se dru#tvene pojave, procesi, ideje, vrijednosti i stavovi pojedinaca ili skupina mijenjali tijekom vremena. Obja#njava jesu li promjene zna%ile napredak ili nazadovanje.

Stvara zaklju%ke o dometu i ritmu promjena te njihovim uzrocima i posljedicama. Analizira kako su se dru#tvene pojave, procesi, ideje, vrijednosti i stavovi pojedinaca ili skupina mijenjali tijekom vremena. Procjenjuje jesu li promjene zna%ile napredak ili nazadovanje.


56565656

D.1.2

U"ENIK ISTRA(UJE

PRO$LOST KORISTE*I SE

PRIMARNIM I

SEKUNDARNIM

IZVORIMA, ODGOVARAJU*IM

METODAMA I

KONTEKSTUALNIM

ZNANJIMA.

Postavlja istra!iva%ka pitanja o pro#losti i u izvorima odabire i kombinira informacije kako bi do#ao do odgovora i zaklju%aka. Planira korake u istra!ivanju i koristi se raznovrsnim pristupima u prikupljanju i obradi podataka. Postavlja pitanja o podrijetlu i svrsi izvora, pronalazi i obja#njava sli%nosti i razlike u suprotstavljenim prikazima doga)aja i osoba te opisuje perspektive. Procjenjuje uspje#nost vlastitog istra!ivanja, po#tuju&i kriterije procjene.

Postavlja istra!iva%ka pitanja te odabire informacije iz izvora kako bi do#ao do odgovora i zaklju%aka. Procjenjuje uspje#nost vlastitog istra!ivanja uz pomo& u%itelja ili drugih u%enika.

Postavlja istra!iva%ka pitanja, odabire i kombinira informacije iz izvora kako bi do#ao do odgovora i zaklju%aka. Planira korake u istra!ivanju. Procjenjuje uspje#nost vlastitog istra!ivanja uspore)uju&i ga s uradcima drugih u%enika.

Postavlja slo!enija istra!iva%ka pitanja te odabire i kombinira informacije iz izvora kako bi do#ao do odgovora i zaklju%aka. Upotrebljava raznovrsne pristupe u prikupljanju i obradi podataka. Postavlja pitanja o podrijetlu i svrsi izvora, pronalazi i obja#njava sli%nosti i razlike u suprotstavljenim prikazima doga)aja i osoba te opisuje perspektive. Samostalno procjenjuje uspje#nost vlastitog istra!ivanja koriste&i se pripremljenim kriterijima.

Definira i provodi istra!ivanja te samostalno dolazi do utemeljenih zaklju%aka. Postavlja pitanja o podrijetlu i svrsi izvora, analizira i obja#njava sli%nosti i razlike u suprotstavljenim prikazima doga)aja ili osoba te opisuje i obja#njava perspektive. Samostalno procjenjuje uspje#nost vlastitog istra!ivanja po#tuju&i relevantne kriterije procjene.

D.1.3

U"ENIK IZRA'UJE

RADOVE SLO(ENIJE

STRUKTURE

UTEMELJENE NA

IZVORIMA I LITERATURI

TE IH PREZENTIRA

KORISTE*I SE RAZLI"ITIM

TEHNIKAMA I NA"INIMA.

Izra)uje/prezentira strukturirani rad u koji integrira relevantne informacije/dokaze iz izvora i literature kao odgovor na istra!iva%ko pitanje. U rad uklju%uje dokaze temeljene na izvorima. U radu se koristi stru%nim terminima i navodi izvore informacija. Rezultate priop&uje primjereno svrsi i publici.

Odabire i organizira informacije iz izvora i literature te ih oblikuje u strukturirani rad uz u%iteljevu pomo&. Koristi se stru%nim terminima u ograni%enom opsegu. Navodi izvore informacija u osnovnoj formi. Rezultate priop&uje primjereno svrsi i publici.

Samostalno odabire i organizira informacije iz izvora i literature te ih oblikuje u strukturirani rad. Koristi se stru%nim terminima na prikladan na%in. Navodi izvore informacija u osnovnoj formi. Rezultate priop&uje primjereno svrsi i publici.

Analizira relevantne informacije iz izvora i literature te oblikuje slo!enije strukturirani rad koji odgovara na istra!iva%ko pitanje. Sustavno se koristi stru%nim terminima te navodi izvore informacija. Rezultate priop&uje primjereno svrsi i publici.

Analizira relevantne informacije iz izvora i literature i upotrebljava ih kao dokaze kako bi podupro ili odbacio argumente. Sustavno i precizno rabi stru%ne termine i navodi izvore informacija. Rezultate priop&uje primjereno svrsi i publici.


57575757

E.1.1

U"ENIK ANALIZIRA

RAZLI"ITE

INTERPRETACIJE I

PERSPEKTIVE O

PRO$LIM


PROCESIMA.

Analizira vrstu i sadr!aj interpretacije. Primjenjuje obrasce za analizu interpretacija i perspektiva (o autoru, mjestu i vremenu nastanka, o izvorima kojima se autor slu!io, o razlogu nastanka). Uva!ava povijesni kontekst nastanka interpretacije. Utvr)uje i obja#njava razloge postojanja razli%itih interpretacija (npr. nedostatak izvora, odabir izvora, pojava novih izvora, perspektive, ideje i uvjerenja autora, ciljana publika, svrha). U interpretaciji identificira pretpostavke i pristranosti. Obja#njava va!nost i zna%enje osoba, doga)aja, pojava i procesa na temelju zadanih kriterija (npr. doga)aj koji je utjecao na velik broj ljudi ili koji je dugo utjecao na !ivot ljudi, doga)aj koji je va!an za ljude u pro#losti i/ili koji je va!an nama danas itd.) te promi#lja o svojim zapa!anjima.

Uspore)uje neke interpretacije o osobama, doga)ajima, pojavama i procesima te identificira sli%nosti i razlike uz u%iteljevu pomo&. U izvorima identificira gledi#ta uz u%iteljevu potporu. Postavlja temeljna pitanja za analizu interpretacija i perspektiva (o autoru, mjestu i vremenu nastanka) i daje jednostavne odgovore. Opisuje va!nost i zna%enje pojedinih osoba, doga)aja, pojava i procesa na temelju zadanih kriterija uz u%iteljevu pomo& te promi#lja o svojim zapa!anjima.

Uspore)uje interpretacije o osobama, doga)ajima, pojavama i procesima te obja#njava razli%ite perspektive uzu%iteljevu potporu. Postavlja temeljna pitanja za analizu interpretacija i perspektiva i daje na njih jednostavne odgovore uz u%iteljevu potporu. Shva&a da na temelju istih izvora mogu nastati razli%ite interpretacije te navodi neke primjere. U prikazima identificira pretpostavke i pristranosti uz u%iteljevu pomo&. Obja#njava va!nost i zna%enje pojedinih osoba, doga)aja, pojava i procesa na temelju zadanih kriterija te uspore)uje svoja zapa!anja sa zapa!anjima drugih u%enika.

Uspore)uje interpretacije o osobama, doga)ajima, pojavama i procesima te obja#njava razli%ite perspektive. Postavlja temeljna pitanja za analizu interpretacija i perspektiva i daje na njih jednostavne odgovore. Shva&a da na temelju istih izvora mogu nastati razli%ite interpretacije te navodi neke primjere. U prikazima identificira pretpostavke i pristranosti. Obja#njava va!nost i zna%enje pojedinih osoba, doga)aja, pojava i procesa na temelju zadanih kriterija, uspore)uje svoja zapa!anja sa zapa!anjima drugih u%enika te utvr)uje sli%nosti i razlike.

Uspore)uje interpretacije o osobama, doga)ajima, pojavama i procesima te obja#njava razli%ite perspektive. Samostalno postavlja pitanja za analizu interpretacija i perspektiva. Obja#njava razloge zbog kojih nastaju razli%ite interpretacije i perspektive u konkretnom primjeru koji analizira. U prikazima razlikuje %injenice od mi#ljenja te izdvaja pretpostavke i pristranosti. Shva&a da razli%ite interpretacije i perspektive mogu, ali i ne moraju, biti podjednako vrijedne. Procjenjuje va!nost i zna%enje pojedinih osoba, doga)aja, pojava i procesa prema zadanim kriterijima. Uspore)uje svoje procjene s procjenama drugih u%enika te obja#njava sli%nosti i razlike.


58585858

PRVI RAZRED "ETVEROGODI$NJE STRUKOVNE $KOLE I PRVI RAZRED GIMNAZIJE

VRIJEME I PROSTOR B. UZROCI I POSLJEDICE C. KONTINUITETI I PROMJENE D. IZVORI I ISTRA#IVANJE




A.1.2

U"ENIK PRIMJENJUJE

SLO(ENIJI NARATIV U KOJEM

SE KRE*E SINKRONIJSKI I

DIJAKRONIJSKI TE

KRONOLO$KE ODREDNICE

POVEZANE S TEMOM KOJU

PROU"AVA.

Poznaje periodizaciju pro#losti i odre)uje kojem razdoblju pripada tema koju prou%ava. Poznaje klju%ne doga)aje, odrednice i datume toga razdoblja. Zna poredati doga)aje kronolo#kim slijedom. Primjenjuje slo!eniji narativ u kojem se kre&e sinkronijski i dijakronijski. Mo!e stvoriti veze izme)u razdoblja koja prou%ava te ih povezati u koherentnu cjelinu. Izra)uje slo!enije lente vremena, dijagrame, sheme, kronolo#ke i usporedne tablice. Upotrebljava bogat i raznolik rje%nik kojim pokazuje poznavanje kronologije.

Upotrebljava temeljne kronolo#ke odrednice i periodizaciju povezanu s temom koju prou%ava. Opisuje obilje!ja razli%itih razdoblja u kojima se kre&e sinkronijski i dijakronijski uz pomo& u%itelja i vr#njaka. Uo%ava i opisuje ritam i trajanje doga)aja, pojava i procesa i prikazuje ih na razli%ite na%ine. Rje%nik kojim pokazuje poznavanje kronologije rabi u ograni%enom opsegu.

Upotrebljava kronolo#ke odrednice i periodizaciju povezanu s temom koju prou%ava. Obja#njava obilje!ja razli%itih razdoblja u kojima se kre&e sinkronijski i dijakronijski. Analizira ritam i trajanje doga)aja, pojava i procesa i prikazuje ih na razli%ite na%ine. Rje%nik kojim pokazuje poznavanje kronologije rabi u primjerenom opsegu.

Primjenjuje slo!ene kronolo#ke odrednice i razli%ite modele periodizacije povezane s temom koju prou%ava. Uspore)uje obilje!ja razli%itih razdoblja u kojima se kre&e sinkronijski i dijakronijski. Analizira i interpretira ritam i trajanje doga)aja, pojava i procesa te donosi o tome zaklju%ke. Osmi#ljava alternativne na%ine prikazivanja redoslijeda i trajanja doga)aja, pojava i procesa. Rabi raznolik i bogat rje%nik kojim pokazuje poznavanje kronologije.

Sustavno primjenjuje slo!ene kronolo#ke odrednice i razli%ite modele periodizacije povezane s temom koju prou%ava. Primjenjuje i integrira znanja o obilje!jima razli%itih razdoblja u kojima se kre&e sinkronijski i dijakronijski. Analizira i interpretira ritam i trajanje doga)aja, pojava i procesa i zaklju%ke o tome rabi kao argumente za vlastitu interpretaciju. Osmi#ljava alternativne i slo!ene na%ine prikazivanja redoslijeda i trajanja doga)aja, pojava i procesa. Upotrebljava sofisticiran rje%nik kojim pokazuje poznavanje kronologije.


59595959

A.1.3

U"ENIK ANALIZIRA

SLO(ENOST ME'USOBNOG

UTJECAJA "OVJEKA I

PROSTORA U RAZDOBLJIMA

KOJA PROU"AVA. ANALIZIRA

I RABI POVIJESNE, GEOGRAFSKE I SLIJEPE

KARTE.

Istra!uje prostor na kojem su se u pro#losti zbivali doga)aji, procesi i pojave. Prou%ava utjecaj prirodnih obilje!ja na na%in !ivota. Analizira promjene na odre)enom prostoru (npr. gospodarske, dru#tvene, politi%ke i dr.) i obja#njava za#to je do njih do#lo. Uo%ava na koji na%in povijesna zbivanja (bitke, migracije, osvajanja i sl.) ovise o prostoru na kojem su se odvijala. Analizira i rabi povijesne, geografske i slijepe karte. Obja#njava interpretativnu prirodu pojedinih kartografskih prikaza uo%avaju&i njihove prednosti i nedostatke. Samostalno popunjava slo!enije slijepe karte.

Uo%ava prostorne odrednice doga)aja, pojava i procesa i daje za to jednostavno obja#njenje. Opisuje promjene na odre)enom prostoru te utjecaj prirodnih obilje!ja na na%in !ivota u razdobljima koja prou%ava. Rabi povijesne i geografske karte te popunjava slijepe karte.

Obja#njava prostorne odrednice doga)aja, pojava i procesa. Analizira promjene na odre)enom prostoru te utjecaj prirodnih obilje!ja na na%in !ivota u razdobljima koja prou%ava. Rabi slo!enije povijesne karte i geografske karte te popunjava slijepe karte.

Primjenjuje znanja o me)usobnom utjecaju %ovjeka i prostora u interpretaciji povijesnih doga)aja, pojava i procesa. Procjenjuje promjene na odre)enom prostoru te utjecaj prirodnih obilje!ja na na%in !ivota u razdobljima koja prou%ava. Analizira i rabi povijesne, geografske i slijepe karte. Obja#njava interpretativnu prirodu pojedinih kartografskih prikaza uo%avaju&i njihove prednosti i nedostatke.

Procjenjuje prostorne odrednice doga)aja, pojava i procesa i tuma%i slo!enost me)usobnog utjecaja %ovjeka i prostora u razdobljima koje prou%ava. Procjenjuje promjene na odre)enom prostoru te utjecaj prirodnih obilje!ja na na%in !ivota u razdobljima koja prou%ava. Analizira i rabi povijesne, geografske i slijepe karte. Obja#njava interpretativnu prirodu pojedinih kartografskih prikaza uo%avaju&i njihove prednosti i nedostatke.

B.1.1

U"ENIK ANALIZIRA UZROKE I

POSLJEDICE DOGA'AJA, POJAVA I PROCESA KOJE

PROU"AVA TE OBJA$NJAVA

NJIHOVU INTERPRETATIVNU

PRIRODU.

Razlikuje koncepte uzroka, povoda i posljedica. Analizira uzroke i posljedice doga)aja, pojava i procesa koje prou%ava i reda ih po va!nosti navode&i neke argumente za svoj odabir. Uspore)uje razli%ite prikaze (popularne, ud!beni%ke, znanstvene) pro#lih doga)aja pojava i procesa kako bi objasnio sli%nosti i razlike u njihovu odabiru. Svrstava uzroke i posljedice pro#lih doga)aja, pojava i procesa u zadane kategorije. Pronalazi primjere

Razlikuje uzrok od povoda. Navodi pojedine uzroke i posljedice pro#lih doga)aja, pojava i procesa. Reda ih po va!nosti obja#njavaju&i svoj odabir. Uz u%iteljevu pomo& uo%ava da doga)aji, pojave i procesi imaju vi#e od jednog uzroka i posljedice i da se mogu prikazati na razli%ite na%ine. Prepoznaje razli%ite kategorija uzroka i posljedica u materijalu

Navodi uzroke i posljedice pro#lih doga)aja pojava i procesa. Opisuje prikaze uzroka i posljedica u ud!benicima, popularnim prikazima i povijesnim izvorima te ih reda po va!nosti obja#njavaju&i svoj odabir. Pronalazi kategorije uzroka i posljedica u materijalu koji prou%ava prema u%iteljevu naputku.

Obja#njava uzroke i posljedice doga)aja, pojava i procesa koje prou%ava i reda ih po va!nosti potkrepljuju&i to nekim argumentima. Svrstava uzroke i posljedice pro#lih doga)aja, pojava i procesa u zadane kategorije. Pronalazi primjere posljedica pro#lih doga)aja, pojava i procesa koji utje%u na sada#njost.

Analizira uzroke i posljedice doga)aja, pojava i procesa koje prou%ava. Uspore)uje njihove prikaze kako bi objasnio sli%nosti i razlike. Reda uzroke i posljedice po va!nosti, argumentiraju&i svoj odabir. Svrstava uzroke i posljedice pro#lih doga)aja, pojava i procesa u zadane kategorije. Pronalazi primjere posljedica pro#lih doga)aja, pojava i procesa koji utje%u na sada#njost.


60606060

posljedica pro#lih doga)aja, pojava i procesa koji utje%u na sada#njost.

koji prou%ava prema u%iteljevu naputku.

C.1.1

U"ENIK ANALIZIRA

SLO(ENOST KONTINUITETA I

PROMJENA I NJIHOV

ME'USOBNI UTJECAJ U

RAZDOBLJIMA KOJA

PROU"AVA.

Istra!uje me)uodnos kontinuiteta i promjena: prati #to se u odre)enom razdoblju i tijekom razli%itih razdoblja mijenjalo, a #to je ostalo isto, analizira zna%enje, domete, ritam i trajanje promjena te njihove uzroke i posljedice u odgovaraju&em povijesnom kontekstu. Prepoznaje i obja#njava obrasce promjena.

Obja#njava me)uodnos kontinuiteta i promjena uz u%iteljevu pomo&. Povezuje domete, ritam i trajanje promjena te njihove uzroke i posljedice s odgovaraju&im povijesnim kontekstom. Prepoznaje obrasce promjena i kontinuiteta uz u%iteljevu pomo&.

Obja#njava me)uodnos kontinuiteta i promjena. Povezuje domete, ritam i trajanje promjena te njihove uzroke i posljedice s odgovaraju&im povijesnim kontekstom. Obja#njava obrasce promjena i kontinuiteta uz u%iteljevu pomo&.

Analizira me)uodnos kontinuiteta i promjena. Obja#njava domete, ritam i trajanje promjena te njihove uzroke i posljedice u odgovaraju&em povijesnom kontekstu. Obja#njava obrasce promjena i kontinuiteta.

Analizira slo!eni me)uodnos kontinuiteta i promjena i donosi o tome zaklju%ke. Obja#njava domete, ritam i trajanje promjena te njihove uzroke i posljedice u odgovaraju&em povijesnom kontekstu. Tuma%i obrasce promjena i kontinuiteta tijekom vremena i to potkrepljuje primjerima.

D.1.2

U"ENIK ISTRA(UJE

PRO$LOST ANALIZIRAJU*I

$IROK SPEKTAR PRIMARNIH I

SEKUNDARNIH IZVORA I

KORISTE*I SE

ODGOVARAJU*IM

METODAMA I

KONTEKSTUALNIM ZNANJEM.

Oblikuje istra!iva%ka pitanja fokusirana na odre)ene segmente ili na #ire razumijevanje teme. Provodi istra!ivanje na primarnim i sekundarnim izvorima. Dublje analizira podrijetlo, svrhu i kontekst primarnih i sekundarnih izvora, povezuje izvore s kontekstom teme koju istra!uje, analizira stavove, perspektive i gledi#ta pojedinaca ili skupina te vrednuje njihovu pouzdanost i korisnost. Iz izvora izdvaja dokaze, analizira ih i vrednuje za vlastitu argumentaciju. Procjenjuje uspje#nost svojega rada uzimaju&i u obzir kriterije procjene.

Oblikuje istra!iva%ka pitanja i planira istra!ivanje uz pomo& u%itelja ili vr#njaka. Odabire relevantne izvore i izdvaja dokaze kako bi odgovorio na istra!iva%ko pitanje. Procjenjuje uspje#nost svojeg pristupa uzimaju&i u obzir propisane kriterije procjene.

Samostalno oblikuje istra!iva%ka pitanja i planira istra!ivanje. Analizira relevantne izvore i dokaze kako bi odgovorio na istra!iva%ko pitanje. Samostalno procjenjuje uspje#nost svojeg pristupa uzimaju&i u obzir relevantne kriterije procjene.

Oblikuje istra!iva%ka pitanja i hipoteze i planira istra!ivanje. Pronalazi, analizira i vrednuje relevantne izvore i dokaze koriste&i se razli%itim metodama. Samostalno procjenjuje uspje#nost svojeg pristupa uzimaju&i u obzir relevantne kriterije procjene.

Samostalno oblikuje istra!iva%ka pitanja i provodi istra!ivanje. Analizira, vrednuje i sintetizira dokaze iz razli%itih izvora kako bi razvio i podr!ao argumentaciju. Samostalno procjenjuje uspje#nost svojeg pristupa uzimaju&i u obzir relevantne kriterije procjene.


61616161

D.1.3

U"ENIK OBLIKUJE

SLO(ENOSTRUKTURIRANE

RADOVE UTEMELJENE NA

KONTEKSTUALNOM ZNANJU I

DOKAZIMA TE IH PREZENTIRA



Izra)uje strukturirane radove u koje integrira relevantne informacije/dokaze iz izvora i literature kao odgovor na istra!iva%ko pitanje. U radu se koristi stru%nim terminima i navodi izvore informacija. Rezultate priop&uje odabiru&i metode i na%ine prezentacije primjerene svrsi i publici.

Odabire i organizira relevantne informacije iz izvora i literature te oblikuje strukturirane radove koji u osnovnim crtama odgovaraju na istra!iva%ko pitanje. Koristi se stru%nim terminima u ograni%enom opsegu. Navodi izvore informacija u osnovnom obliku. Rezultate priop&uje odabiru&i metode i na%ine prezentacije primjerene svrsi i publici.

Analizira relevantne informacije iz izvora i literature te oblikuje strukturirane radove koji odgovaraju na istra!iva%ko pitanje. Koristi se stru%nim terminima te navodi izvore informacija. Rezultate priop&uje odabiru&i metode i na%ine prezentacije primjerene svrsi i publici.

Analizira i integrira #irok spektar relevantnih informacija iz izvora i literature te oblikuje dobro strukturirane radove koji odgovaraju na istra!iva%ko pitanje. Koristi se dokazima kako bi podupro ili odbacio argumente. Rabi prikladne stru%ne termine te sustavno navodi izvore informacija. Rezultate priop&uje odabiru&i metode i na%ine prezentacije primjerene svrsi i publici.

Analizira, procjenjuje i integrira #irok spektar relevantnih informacija iz izvora i literature te oblikuje dobro strukturirane radove koji odgovaraju na istra!iva%ko pitanje. Vje#to se koristi dokazima kako bi podupro ili odbacio argumente. Rabi prikladne stru%ne termine te sustavno navodi izvore informacija. Rezultate priop&uje odabiru&i metode i na%ine prezentacije primjerene svrsi i publici.

E.1.1

U"ENIK ANALIZIRA

SLO(ENOST RAZLI"ITIH

INTERPRETACIJA I

PERSPEKTIVA O PRO$LIM


PROCESIMA.

Koristi se obrascima za analizu interpretacija i perspektiva. Analizira i obja#njava interpretacije i perspektive kako bi identificirao stavove, motive i vrijednosti njihovih autora te dokaze kojima se koriste kao potporom. Analizira i obja#njava zna%enja pripisana povijesnim osobama, doga)ajima, pojavama i procesima. Obja#njava razloge zbog kojih nastaju i zbog kojih su se mijenjale razli%ite interpretacije i perspektive vode&i ra%una o vremenu o kojem govore i u kojem su

Postavlja pitanja za analizu interpretacija i perspektiva i daje na njih jednostavne odgovore. Uspore)uje uz u%iteljevu pomo& razli%ite interpretacije i perspektive kako bi identificirao stavove, motive i vrijednosti njihovih autora. Uo%ava zna%enja pripisana povijesnim osobama, doga)ajima, pojavama i procesima na temelju zadanih kriterija. Uva!ava

Postavlja pitanja za analizu interpretacija i perspektiva i daje odgovore na njih. Uspore)uje razli%ite interpretacije i perspektive kako bi identificirao stavove, motive i vrijednosti njihovih autora. Obja#njava zna%enja pripisana povijesnim osobama, doga)ajima, pojavama i procesima na temelju zadanih kriterija. Obrazla!e povijesni kontekst o kojem interpretacija govori i u kojem je nastala. Uo%ava da

Primjenjuje obrasce za analizu interpretacija i perspektiva. Analizira razli%ite interpretacije i perspektive kako bi objasnio stavove, motive i vrijednosti njihovih autora te odredio njihovu argumentaciju. Propituje zna%enja pripisana povijesnim osobama, doga)ajima, pojavama i procesima na temelju zadanih kriterija. Obja#njava povijesni kontekst o kojem interpretacija govori i u kojem je nastala. Promi#lja

Primjenjuje obrasce za analizu interpretacija i perspektiva i koristi se njima za oblikovanje vlastite interpretacije. Postavlja pitanja koja mogu voditi daljnjem istra!ivanju pojedinih interpretacija. Analizira razli%ite interpretacije i perspektive kako bi objasnio stavove, motive i vrijednosti njihovih autora te odredio njihovu argumentaciju. Tuma%i zna%enja pripisana povijesnim osobama,


62626262

nastale. Promi#lja o tome kako se povijest mo!e koristiti u razli%itim kontekstima (znanstvenom, popularnom, politi%kom, javnom) i u razli%ite svrhe (uklju%uju&i primjere zlouporaba pro#losti te poticanja predrasuda i stereotipa), kako razli%iti prikazi pro#losti mogu voditi razli%itim shva&anjima sada#njosti te o mogu&im posljedicama takvih shva&anja.

elemente povijesnoga konteksta o kojem interpretacija govori i u kojem je nastala. Uo%ava da se povijest mo!e koristiti u razli%itim kontekstima i u razli%ite svrhe, da razli%iti prikazi pro#losti mogu voditi razli%itim shva&anjima sada#njosti te promi#lja o mogu&im posljedicama takvih shva&anja.

se povijest mo!e koristiti u razli%itim kontekstima i u razli%ite svrhe, da razli%iti prikazi pro#losti mogu voditi razli%itim shva&anjima sada#njosti te promi#lja o mogu&im posljedicama takvih shva&anja.

kako se povijest mo!e koristiti u razli%itim kontekstima i u razli%ite svrhe, kako razli%iti prikazi pro#losti mogu voditi razli%itim shva&anjima sada#njosti te o mogu&im posljedicama takvih shva&anja.

doga)ajima, pojavama i procesima na temelju zadanih kriterija. Obja#njava #irok povijesni kontekst o kojem interpretacija govori i u kojem je nastala. Promi#lja kako se povijest mo!e koristiti u razli%itim kontekstima i u razli%ite svrhe, kako razli%iti prikazi pro#losti mogu voditi razli%itim shva&anjima sada#njosti te o mogu&im posljedicama takvih shva&anja.


63636363

DRUGI I TRE*I RAZRED "ETVEROGODI$NJE STRUKOVNE $KOLE I DRUGI RAZRED GIMNAZIJE





A.2.2

U"ENIK PRIMJENJUJE



DIJAKRONIJSKI TE



PROU"AVA.

Poznaje periodizaciju pro#losti i odre)uje kojem razdoblju pripada tema koju prou%ava. Poznaje klju%ne doga)aje, odrednice i datume toga razdoblja. Zna poredati doga)aje kronolo#ki. Primjenjuje slo!eniji narativ u kojem se kre&e sinkronijski i dijakronijski. Mo!e stvoriti veze izme)u razdoblja koja prou%ava te ih povezati u koherentnu cjelinu. Izra)uje slo!enije lente vremena, dijagrame, sheme, kronolo#ke i usporedne tablice. Koristi se bogatim i raznolikim rje%nikom kojim pokazuje poznavanje kronologije.

Rabi temeljne kronolo#ke odrednice i periodizaciju povezanu s temom koju prou%ava. Opisuje obilje!ja razli%itih razdoblja u kojima se kre&e sinkronijski i dijakronijski uz pomo& u%itelja i vr#njaka. Uo%ava i opisuje ritam i trajanje doga)aja, pojava i procesa i prikazuje ih na razli%ite na%ine. Rje%nik kojim pokazuje poznavanje kronologije rabi u ograni%enom opsegu.

Rabi kronolo#ke odrednice i periodizaciju povezanu s temom koju prou%ava. Obja#njava obilje!ja razli%itih razdoblja u kojima se kre&e sinkronijski i dijakronijski. Analizira ritam i trajanje doga)aja, pojava i procesa i prikazuje ih na razli%ite na%ine. Rje%nik kojim pokazuje poznavanje kronologije rabi u primjerenom opsegu.

Primjenjuje slo!ene kronolo#ke odrednice i razli%ite modele periodizacije povezane s temom koju prou%ava. Uspore)uje obilje!ja razli%itih razdoblja u kojima se kre&e sinkronijski i dijakronijski. Analizira i interpretira ritam i trajanje doga)aja, pojava i procesa te donosi o tome zaklju%ke. Osmi#ljava alternativne na%ine prikazivanja redoslijeda i trajanja doga)aja, pojava i procesa. Rabi raznolik i bogat rje%nik kojim pokazuje poznavanje kronologije.

Sustavno primjenjuje slo!ene kronolo#ke odrednice i razli%ite modele periodizacije povezane s temom koju prou%ava. Primjenjuje i integrira znanja o obilje!jima razli%itih razdoblja u kojima se kre&e sinkronijski i dijakronijski. Analizira i interpretira ritam i trajanje doga)aja, pojava i procesa i zaklju%ke o tome upotrebljava kao argumente za vlastitu interpretaciju. Osmi#ljava alternativne i slo!ene na%ine prikazivanja redoslijeda i trajanja doga)aja, pojava i procesa. Rabi sofisticiran rje%nik kojim pokazuje poznavanje kronologije.


64646464

A.2.3

U"ENIK ANALIZIRA


UTJECAJA "OVJEKA I PROSTORA

U RAZDOBLJIMA KOJA

PROU"AVA. ANALIZIRA I RABI


SLIJEPE KARTE.

Istra!uje prostor na kojem su se u pro#losti zbivali doga)aji, procesi i pojave. Prou%ava utjecaj prirodnih obilje!ja na na%in !ivota. Analizira promjene na odre)enom prostoru (npr. gospodarske, dru#tvene, politi%ke i dr.) i obja#njava za#to je do njih do#lo. Uo%ava na koji na%in povijesna zbivanja (bitke, migracije, osvajanja i sl.) ovise o prostoru na kojem su se odvijala. Analizira i rabi povijesne, geografske i slijepe karte. Obja#njava interpretativnu prirodu pojedinih kartografskih prikaza uo%avaju&i njihove prednosti i nedostatke. Samostalno popunjava slo!enije slijepe karte.


Obja#njava prostorne odrednice doga)aja, pojava i procesa. Analizira promjene na odre)enom prostoru te utjecaj prirodnih obilje!ja na na%in !ivota u razdobljima koja prou%ava. Rabi slo!enije povijesne karte, i geografske karte te popunjava slijepe karte.


Vrednuje prostorne odrednice doga)aja, pojava i procesa i tuma%i slo!enost me)usobnog utjecaja %ovjeka i prostora u razdobljima koje prou%ava. Procjenjuje promjene na odre)enom prostoru te utjecaj prirodnih obilje!ja na na%in !ivota u razdobljima koja prou%ava. Analizira i rabi povijesne, geografske i slijepe karte. Obja#njava interpretativnu prirodu pojedinih kartografskih prikaza uo%avaju&i njihove prednosti i nedostatke.

B.2.1

U"ENIK ANALIZIRA UZROKE I

POSLJEDICE DOGA'AJA, POJAVA I PROCESA KOJE

PROU"AVA TE OBJA$NJAVA

NJIHOVU INTERPRETATIVNU

PRIRODU.

Analizira uzroke i posljedice doga)aja, pojava i procesa te ih razvrstava prema sadr!aju, opsegu, trajanju i va!nosti. Obja#njava kako se i za#to uzroci i posljedice interpretiraju na razli%ite na%ine. Pronalazi primjere posljedica pro#lih doga)aja, pojava i procesa koji utje%u na sada#njost.

Pronalazi primjere uzroka i posljedica doga)aja, pojava i procesa koje prou%ava te ih razvrstava prema trajanju, sadr!aju i va!nosti uz u%iteljevu pomo&. Obja#njava kako se i za#to uzroci i posljedice interpretiraju na razli%ite na%ine uz u%iteljevu pomo&. Navodi primjere razli%itih kategorija uzroka koji mogu dovesti do razli%itih interpretacija pro#losti.

Obja#njava uzroke i posljedice doga)aja, pojava i procesa koje prou%ava te ih razvrstava prema sadr!aju, trajanju i va!nosti. Obrazla!e kako se i za#to uzroci i posljedice interpretiraju na razli%ite na%ine. Obja#njava utjecaj posljedica pro#lih doga)aja, pojava i

Analizira i obja#njava uzroke i posljedice doga)aja, pojava i procesa koje prou%ava te ih razvrstava prema sadr!aju, trajanju i va!nosti. Obrazla!e kako se i za#to uzroci i posljedice interpretiraju na razli%ite na%ine. Obrazla!e posljedice pro#lih doga)aja, pojava i procesa koji utje%u na sada#njost.

Analizira uzroke i posljedice doga)aja, pojava i procesa te ih razvrstava prema sadr!aju, trajanju i va!nosti. Obrazla!e za#to se uzroci i posljedice interpretiraju na razli%ite na%ine i iz razli%itih perspektiva. Uspore)uje i obja#njava razli%ite interpretacije uzroka i posljedica i donosi zaklju%ke o sli%nostima i razlikama. Obrazla!e posljedice pro#lih doga)aja,


65656565

Pronalazi primjere posljedica pro#lih doga)aja, pojava i procesa koji utje%u na sada#njost.

procesa na sada#njost.

pojava i procesa koji utje%u na sada#njost i to potkrepljuje argumentima.

C.2.1

U"ENIK ANALIZIRA

SLO(ENOST KONTINUITETA I

PROMJENA I NJIHOV

ME'USOBNI UTJECAJ U

RAZDOBLJIMA KOJA

PROU"AVA.

Istra!uje me)uodnos kontinuiteta i promjena: prati #to se u odre)enom razdoblju i tijekom razli%itih razdoblja mijenjalo, a #to je ostalo isto, analizira zna%enje, domete, ritam i trajanje promjena te njihove uzroke i posljedice u odgovaraju&em povijesnom kontekstu. Prepoznaje i obja#njava obrasce promjena.

Obja#njava me)uodnos kontinuiteta i promjena uz u%iteljevu pomo&. Povezuje domete, ritam i trajanje promjena te njihove uzroke i posljedice s odgovaraju&im povijesnim kontekstom. Prepoznaje obrasce promjena i kontinuiteta uz u%iteljevu pomo&.

Obja#njava me)uodnos kontinuiteta i promjena. Povezuje domete, ritam i trajanje promjena te njihove uzroke i posljedice s odgovaraju&im povijesnim kontekstom. Obja#njava obrasce promjena i kontinuiteta uz u%iteljevu pomo&.

Analizira me)uodnos kontinuiteta i promjena. Obja#njava domete, ritam i trajanje promjena te njihove uzroke i posljedice u odgovaraju&em povijesnom kontekstu. Obja#njava obrasce promjena i kontinuiteta.

Analizira slo!eni me)uodnos kontinuiteta i promjena i donosi o tome zaklju%ke. Obja#njava domete, ritam i trajanje promjena te njihove uzroke i posljedice u odgovaraju&em povijesnom kontekstu. Tuma%i obrasce promjena i kontinuiteta tijekom vremena i to potkrepljuje primjerima.

D.2.2

U"ENIK ISTRA(UJE PRO$LOST

ANALIZIRAJU*I $IROK SPEKTAR

PRIMARNIH I SEKUNDARNIH

IZVORA I KORISTE*I SE

ODGOVARAJU*IM METODAMA

I KONTEKSTUALNIM

ZNANJIMA.

Oblikuje istra!iva%ka pitanja fokusirana na odre)ene segmente ili na #ire razumijevanje teme. Provodi istra!ivanje na primarnim i sekundarnim izvorima. Dublje analizira podrijetlo, svrhu i kontekst primarnih i sekundarnih izvora, povezuje izvore s kontekstom teme koju istra!uje, analizira stavove, perspektive i gledi#ta pojedinaca ili skupina te vrednuje njihovu pouzdanost i korisnost. Iz izvora izdvaja dokaze, analizira ih i vrednuje za vlastitu argumentaciju. Procjenjuje uspje#nost svojega

Oblikuje istra!iva%ka pitanja i planira istra!ivanje uz pomo& u%itelja ili vr#njaka. Odabire relevantne izvore i izdvaja dokaze kako bi odgovorio na istra!iva%ko pitanje. Procjenjuje uspje#nost svojeg pristupa po#tuju&i propisane kriterije procjene.

Samostalno oblikuje istra!iva%ka pitanja i planira istra!ivanje. Analizira relevantne izvore i dokaze kako bi odgovorio na istra!iva%ko pitanje. Samostalno procjenjuje uspje#nost svojeg pristupa po#tuju&i relevantne kriterije procjene.

Oblikuje istra!iva%ka pitanja i hipoteze i planira istra!ivanje. Pronalazi, analizira i vrednuje relevantne izvore i dokaze koriste&i se razli%itim metodama. Samostalno procjenjuje uspje#nost svojeg pristupa po#tuju&i relevantne kriterije procjene.

Samostalno oblikuje istra!iva%ka pitanja i provodi istra!ivanje. Analizira, vrednuje i sintetizira dokaze iz razli%itih izvora kako bi razvio i podr!ao argumentaciju. Samostalno procjenjuje uspje#nost svojeg pristupa po#tuju&i relevantne kriterije procjene.


66666666

rada po#tuju&i kriterije procjene.

D.2.3

U"ENIK OBLIKUJE



KONTEKSTUALNOM ZNANJU I

DOKAZIMA TE IH PREZENTIRA



Izra)uje strukturirane radove u koje integrira relevantne informacije/dokaze iz izvora i literature kao odgovor na istra!iva%ko pitanje. U radu se koristi stru%nim terminima i navodi izvore informacija. Rezultate priop&uje odabiru&i metode i na%ine prezentacije primjerene svrsi i publici.

Odabire i organizira relevantne informacije iz izvora i literature te oblikuje strukturirane radove koji u osnovnim crtama odgovaraju na istra!iva%ko pitanje. Koristi se stru%nim terminima u ograni%enom opsegu. Navodi izvore informacija u osnovnom obliku. Rezultate priop&uje odabiru&i metode i na%ine prezentacije primjerene svrsi i publici.

Analizira relevantne informacije iz izvora i literature te oblikuje strukturirane radove koji odgovaraju na istra!iva%ko pitanje. Koristi se stru%nim terminima te navodi izvore informacija. Rezultate priop&uje odabiru&i metode i na%ine prezentacije primjerene svrsi i publici.

Analizira i integrira #iroki spektar relevantnih informacija iz izvora i literature te oblikuje dobro strukturirane radove koji odgovaraju na istra!iva%ko pitanje. Koristi se dokazima kako bi podupro ili odbacio argumente. Rabi prikladne stru%ne termine te sustavno navodi izvore informacija. Rezultate priop&uje odabiru&i metode i na%ine prezentacije primjerene svrsi i publici.

Analizira, procjenjuje i integrira #iroki spektar relevantnih informacija iz izvora i literature te oblikuje dobro strukturirane radove koji odgovaraju na istra!iva%ko pitanje. Vje#to se koristi dokazima kako bi podupro ili odbacio argumente. Rabi prikladne stru%ne termine te sustavno navodi izvore informacija. Rezultate priop&uje odabiru&i metode i na%ine prezentacije primjerene svrsi i publici.


67676767

E.2.1

U"ENIK ANALIZIRA

SLO(ENOST

RAZLI"ITIH

INTERPRETACIJA I

PERSPEKTIVA O

PRO$LIM


PROCESIMA.

Koristi se obrascima za analizu interpretacija i perspektiva. Analizira i obja#njava interpretacije i perspektive kako bi identificirao stavove, motive i vrijednosti njihovih autora te dokaze kojima se koriste kao potporom. Analizira i obja#njava zna%enja pripisana povijesnim osobama, doga)ajima, pojavama i procesima. Obja#njava razloge zbog kojih nastaju i zbog kojih su se mijenjale razli%ite interpretacije i perspektive, vode&i ra%una o vremenu o kojem govore i u kojem su nastale. Promi#lja o tome kako se povijest mo!e koristiti u razli%itim kontekstima (znanstvenom, popularnom, politi%kom, javnom) i u razli%ite svrhe (uklju%uju&i primjere zlouporaba pro#losti te poticanja predrasuda i stereotipa), kako razli%iti prikazi pro#losti mogu voditi razli%itim shva&anjima sada#njosti te o mogu&im posljedicama takvih shva&anja.

Postavlja pitanja za analizu interpretacija i perspektiva i daje na njih jednostavne odgovore. Uspore)uje uz u%iteljevu pomo& razli%ite interpretacije i perspektive kako bi identificirao stavove, motive i vrijednosti njihovih autora. Uo%ava zna%enja pripisana povijesnim osobama, doga)ajima, pojavama i procesima na temelju zadanih kriterija. Uva!ava elemente povijesnoga konteksta o kojem interpretacija govori i u kojem je nastala. Uo%ava da se povijest mo!e koristiti u razli%itim kontekstima i u razli%ite svrhe, da razli%iti prikazi pro#losti mogu voditi razli%itim shva&anjima sada#njosti te promi#lja o mogu&im posljedicama takvih shva&anja.

Postavlja pitanja za analizu interpretacija i perspektiva i daje na njih odgovore. Uspore)uje razli%ite interpretacije i perspektive kako bi identificirao stavove, motive i vrijednosti njihovih autora. Obja#njava zna%enja pripisana povijesnim osobama, doga)ajima, pojavama i procesima na temelju zadanih kriterija. Obrazla!e povijesni kontekst o kojem interpretacija govori i u kojem je nastala. Uo%ava da se povijest mo!e koristiti u razli%itim kontekstima i u razli%ite svrhe, da razli%iti prikazi pro#losti mogu voditi razli%itim shva&anjima sada#njosti te promi#lja o mogu&im posljedicama takvih shva&anja.

Primjenjuje obrasce za analizu interpretacija i perspektiva. Analizira razli%ite interpretacije i perspektive kako bi objasnio stavove, motive i vrijednosti njihovih autora te odredio njihovu argumentaciju. Propituje zna%enja pripisana povijesnim osobama, doga)ajima, pojavama i procesima na temelju zadanih kriterija. Obja#njava povijesni kontekst o kojem interpretacija govori i u kojem je nastala. Promi#lja kako se povijest mo!e koristiti u razli%itim kontekstima i u razli%ite svrhe, kako razli%iti prikazi pro#losti mogu voditi razli%itim shva&anjima sada#njosti te o mogu&im posljedicama takvih shva&anja.

Primjenjuje obrasce za analizu interpretacija i perspektiva i koristi se zaklju%cima za oblikovanje vlastite interpretacije. Postavlja pitanja koja mogu voditi daljnjem istra!ivanju pojedinih interpretacija. Analizira razli%ite interpretacije i perspektive kako bi objasnio stavove, motive i vrijednosti njihovih autora te odredio njihovu argumentaciju. Tuma%i zna%enja pripisana povijesnim osobama, doga)ajima, pojavama i procesima na temelju zadanih kriterija. Obja#njava #irok povijesni kontekst o kojem interpretacija govori i u kojem je nastala. Promi#lja kako se povijest mo!e koristiti u razli%itim kontekstima i u razli%ite svrhe, kako razli%iti prikazi pro#losti mogu voditi razli%itim shva&anjima sada#njosti te o mogu&im posljedicama takvih shva&anja.


68686868

TRE*I RAZRED GIMNAZIJE


PRO!LOSTI E. INTERPRETACIJEI PERSPEKTIVE



A.3.2

U"ENIK PRIMJENJUJE



DIJAKRONIJSKI TE



PROU"AVA.

Poznaje periodizaciju pro#losti i odre)uje kojem razdoblju pripada tema koju prou%ava. Poznaje klju%ne doga)aje, odrednice i datume toga razdoblja. Zna poredati doga)aje kronolo#ki. Primjenjuje slo!eniji narativ u kojem se kre&e sinkronijski i dijakronijski. Mo!e stvoriti veze izme)u razdoblja koja prou%ava te ih povezati u koherentnu cjelinu. Izra)uje slo!enije lente vremena, dijagrame, sheme, kronolo#ke i usporedne tablice. Rabi bogat i raznolik rje%nik kojim pokazuje poznavanje kronologije.

Upotrebljava temeljne kronolo#ke odrednice i periodizaciju povezanu s temom koju prou%ava. Opisuje obilje!ja razli%itih razdoblja u kojima se kre&e sinkronijski i dijakronijski uz pomo& u%itelja i vr#njaka. Uo%ava i opisuje ritam i trajanje doga)aja, pojava i procesa i prikazuje ih na razli%ite na%ine. Rje%nik kojim pokazuje poznavanje kronologije koristi rabi u ograni%enom opsegu.

Rabi kronolo#ke odrednice i periodizaciju povezanu s temom koju prou%ava. Obja#njava obilje!ja razli%itih razdoblja u kojima se kre&e sinkronijski i dijakronijski. Analizira ritam i trajanje doga)aja, pojava i procesa i prikazuje ih na razli%ite na%ine. Rje%nik kojim pokazuje poznavanje kronologije rabi u primjerenom opsegu.

Primjenjuje slo!ene kronolo#ke odrednice i razli%ite modele periodizacije povezane s temom koju prou%ava. Uspore)uje obilje!ja razli%itih razdoblja u kojima se kre&e sinkronijski i dijakronijski. Analizira i interpretira ritam i trajanje doga)aja, pojava i procesa te o tome donosi zaklju%ke. Osmi#ljava alternativne na%ine prikazivanja redoslijeda i trajanja doga)aja, pojava i procesa. Rabi raznolik i bogat rje%nik kojim pokazuje poznavanje kronologije.

Sustavno primjenjuje slo!ene kronolo#ke odrednice i razli%ite modele periodizacije povezane s temom koju prou%ava. Primjenjuje i integrira znanja o obilje!jima razli%itih razdoblja u kojima se kre&e sinkronijski i dijakronijski. Analizira i interpretira ritam i trajanje doga)aja, pojava i procesa i zaklju%ke o tome upotrebljava kao argumente za vlastitu interpretaciju. Osmi#ljava alternativne i slo!ene na%ine prikazivanja redoslijeda i trajanja doga)aja, pojava i procesa. Rabi sofisticiran rje%nik kojim pokazuje poznavanje kronologije.


69696969

A.3.3

U"ENIK PROCJENJUJE


UTJECAJA "OVJEKA I


KOJA PROU"AVA. ANALIZIRA I

RABI POVIJESNE, GEOGRAFSKE

I SLIJEPE KARTE.

Istra!uje prostor na kojem su se u pro#losti zbivali doga)aji, procesi i pojave. Prou%ava utjecaj prirodnih obilje!ja na na%in !ivota. Analizira promjene na odre)enom prostoru (npr. gospodarske, dru#tvene, politi%ke i dr.) i obja#njava za#to je do njih do#lo. Uo%ava na koji na%in povijesna zbivanja (bitke, migracije, osvajanja i sl.) ovise o prostoru na kojem su se odvijali. Analizira i rabi povijesne, geografske i slijepe karte. Obja#njava interpretativnu prirodu pojedinih kartografskih prikaza uo%avaju&i njihove prednosti i nedostatke. Samostalno popunjava slo!enije slijepe karte.

Uo%ava prostorne odrednice doga)aja, pojava i procesa i daje za to jednostavno obja#njenje. Opisuje promjene na odre)enom prostoru te utjecaj prirodnih obilje!ja na na%in !ivota u razdobljima koja prou%ava. Koristi se povijesnim i geografskim kartama te popunjava slijepe karte.



Vrednuje prostorne odrednice doga)aja, pojava i procesa i tuma%i slo!enost me)usobnog utjecaja %ovjeka i prostora u razdobljima koja prou%ava. Procjenjuje promjene na odre)enom prostoru te utjecaj prirodnih obilje!ja na na%in !ivota u razdobljima koja prou%ava. Analizira i rabi povijesne, geografske i slijepe karte. Obja#njava interpretativnu prirodu pojedinih kartografskih prikaza uo%avaju&i njihove prednosti i nedostatke.

B.3.1

U"ENIK ANALIZIRA I

PROCJENJUJE OBJA$NJENJA

UZROKA I POSLJEDICA

DOGA'AJA, POJAVA I

PROCESA KOJE PROU"AVA TE

IH INTEGRIRA U $IRE

RAZUMIJEVANJE PRO$LOSTI.

Analizira razli%ita obja#njenja uzroka i posljedica doga)aja, pojava i procesa koje prou%ava. Procjenjuje razli%ite interpretacije uzroka i posljedica propituju&i njihov vremenski kontekst, svrhu i cilj. Povezuje tuma%enja uzroka i posljedica s interpretativnim paradigmama #to uklju%uje i

Uo%ava da se uzroci i posljedice mogu interpretirati na razli%ite na%ine. Obja#njava razli%ite interpretacije uzroka i posljedica uz u%iteljevu pomo&. Uo%ava utjecaj posljedica pro#lih doga)aja, pojava i procesa na sada#njost.

Obja#njava razli%ite interpretacije uzroka i posljedica propituju&i njihov vremenski kontekst, svrhu i cilj. Obja#njava utjecaj posljedica pro#lih doga)aja, pojava i procesa na sada#njost.

Istra!uje razli%ita obja#njenja uzroka i posljedica doga)aja, pojava i procesa koje prou%ava. Obja#njava vrijednosne prosudbe povjesni%ara o uzrocima i posljedicama doga)aja, pojava i procesa te ih povezuje s pojedinim interpretativnim paradigmama u historiografiji. Analizira

Istra!uje i procjenjuje razli%ita obja#njenja uzroka i posljedica doga)aja, pojava i procesa koje prou%ava. Analizira vrijednosne prosudbe povjesni%ara o uzrocima i posljedicama te obja#njava njihovu vezu s pojedinim interpretativnim paradigmama u historiografiji. Interpretira utjecaj posljedica pro#lih


70707070

historiografske interpretacije.

utjecaj posljedica pro#lih doga)aja, pojava i procesa na sada#njost.

doga)aja, pojava i procesa na sada#njost.

C.3.1

U"ENIK ANALIZIRA I

PROCJENJUJE OBJA$NJENJA O

KONTINUITETIMA I

PROMJENAMA TE IH

INTEGRIRA U $IRE


U%enik se koristi svojim znanjem o slo!enim odnosima i poveznicama izme)u kontinuiteta i promjena te ih integrira u #ire razumijevanje pro#losti. Svoja obja#njenja i zaklju%ke potkrepljuje primjerima i smje#ta ih u odgovaraju&i povijesni kontekst. Istra!uje razli%ite interpretacije o promjenama i kontinuitetima propituju&i vremenski kontekst, svrhu i cilj interpretacije.

Obja#njava odnose i poveznice izme)u kontinuiteta i promjena u odgovaraju&em povijesnom kontekstu i uz u%iteljevu pomo& svoje zaklju%ke integrira u #ire razumijevanje pro#losti.

Obja#njava odnose i poveznice izme)u kontinuiteta i promjena u odgovaraju&em povijesnom kontekstu i to potkrepljuje primjerima. Svoje zaklju%ke integrira u #ire razumijevanje pro#losti.

Analizira slo!ene odnose i poveznice izme)u kontinuiteta i promjena u odgovaraju&em povijesnom kontekstu. Opisuje razli%ite interpretacijske paradigme o kontinuitetima i promjenama s naglaskom na vrijeme nastanka, svrhu i cilj interpretacije. Svoje zaklju%ke integrira u #ire razumijevanje pro#losti.

Analizira i obja#njava slo!ene odnose i poveznice izme)u kontinuiteta i promjena. Analize i obja#njenja su dobro potkrijepljeni i smje#teni u #iri povijesni kontekst. Obja#njava razli%ite interpretacijske paradigme o kontinuitetima i promjenama s naglaskom na vrijeme nastanka, svrhu i cilj interpretacije. Svoje zaklju%ke integrira u #ire razumijevanje pro#losti.

D.3.2


KORISTE*I SE $IROKIM

SPEKTROM PRIMARNIH I

SEKUNDARNIH IZVORA, RAZNOVRSNIM

HISTORIOGRAFSKIM

METODAMA I SLO(ENIJIM

KONTEKSTUALNIM ZNANJIMA.

Oblikuje istra!iva%ka pitanja o ve& poznatim historiografskim problemima, ali mo!e i sam provoditi izvorna istra!ivanja na lokalnoj povijesti ili nekim drugim temama u manjem opsegu. Mo!e oblikovati i tezu %ime se historiografskim pitanjima i problemima daje zaokru!enija i obuhvatnija dimenzija. Poznaje sve potrebne korake u istra!ivanju i zna ih primijeniti logi%nim

Oblikuje istra!iva%ka pitanja o historiografskim problemima i planira korake u istra!ivanju uz potporu u%itelja ili vr#njaka. Odabire relevantne dokaze iz #irokog spektra primarnih i sekundarnih izvora kako bi odgovorio na istra!iva%ko pitanje. Dok istra!uje, prakticira profesionalnoeti%ke norme. Procjenjuje uspje#nost vlastitih istra!iva%kih strategija uz u%iteljevu potporu po#tuju&i relevantne kriterije procjene.

Oblikuje, provjerava i prema potrebi prilago)uje istra!iva%ka pitanja o historiografskim problemima te samostalno planira korake u istra!ivanju. Analizira dokaze iz #irokog spektra primarnih i sekundarnih izvora kako bi odgovorio na istra!iva%ko pitanje. Istra!uju&i, prakticira profesionalnoeti%ke norme. Samostalno procjenjuje uspje#nost vlastitih istra!iva%kih strategija

Oblikuje, provjerava i prilago)uje teze o historiografskim pitanjima i problemima i razvija koherentne istra!iva%ke planove. Pronalazi, analizira i vrednuje dokaze iz #irokog spektra primarnih i sekundarnih izvora kako bi odgovorio na istra!iva%ko pitanje. Sintetizira dokaze iz razli%itih izvora kako bi razvio i podr!ao argumentaciju. Istra!uju&i, prakticira profesionalnoeti%ke norme.

Oblikuje, provjerava i prilago)uje teze o historiografskim pitanjima i problemima i razvija koherentne istra!iva%ke planove. Pronalazi, analizira i vrednuje dokaze iz #irokog spektra primarnih i sekundarnih izvora kako bi odgovorio na istra!iva%ko pitanje. Sintetizira informacije iz #irokog spektra izvora i upotrebljava ih kao argumentaciju za dokazivanje ili opovrgavanje odre)ene teze. Istra!uju&i,


71717171

redoslijedom. Pronalazi, analizira i vrednuje dokaze iz #irokog spektra primarnih i sekundarnih izvora kako bi razvio i podr!ao argumentaciju. Analizira podrijetlo, svrhu i kontekst primarnih i sekundarnih izvora, stavove i perspektive pojedinaca ili skupina, procjenjuje pouzdanost i korisnost izvora za odre)ena istra!ivanja. Istra!uju&i, prakticira profesionalnoeti%ke norme (ne plagira, ne zanemaruje dokaze koji ne podupiru tezu i sl.). Procjenjuje uspje#nost vlastitih istra!iva%kih strategija po#tuju&i relevantne kriterije procjene.

po#tuju&i relevantne kriterije procjene.

Samostalno procjenjuje uspje#nost vlastitih istra!iva%kih strategija po#tuju&i relevantne kriterije procjene.

prakticira profesionalnoeti%ke norme. Samostalno procjenjuje uspje#nost vlastitih istra!iva%kih strategija po#tuju&i relevantne kriterije procjene.

D.3.3

U"ENIK IZRA'UJE



DOKAZIMA I KOMPLEKSNIJIM

KONTEKSTUALNIM ZNANJIMA

TE IH PREZENTIRA KORISTE*I

SE RAZLI"ITIM TEHNIKAMA I

NA"INIMA.

Izra)uje jasan i koherentan rad u kojem na temelju izvora i literature raspravlja o odabranom pitanju ili problemu, formulira i brani svoje stavove i pozicije ili manju tezu. Izra)uje tekstove, opise i rasprave u kojima se koristi dokazima iz #irokog spektra izvora te rabi stru%nu terminologiju. U radove uklju%uje argumentaciju, poznavanje

Izra)uje jasan i koherentan rad u kojem na temelju izvora i literature raspravlja o odabranom pitanju ili problemu. Koristi se stru%nim terminima na prikladan na%in. Navodi izvore kojima se koristi, a tekstove potkrepljuje bilje#kama. Rezultate priop&uje odabiru&i metode i na%ine prezentacije primjerene svrsi i publici.

Izra)uje jasan i koherentan rad u kojem na temelju izvora i literature postavlja promi#ljena pitanja koja vode dubljem razumijevanju materije. Koristi se stru%nim terminima na prikladan na%in. Navodi izvore kojima se koristi, a tekstove potkrepljuje bilje#kama. Rezultate priop&uje odabiru&i metode i na%ine prezentacije primjerene

Izra)uje jasan i koherentan rad u kojem s pomo&u razli%itih dokaza formulira i brani svoje stavove i pozicije te ih revidira ako to zahtijevaju novi dokazi. Koristi se #irim spektrom stru%nih termina na prikladan na%in. Sustavno navodi izvore kojima se koristi, a tekstove potkrepljuje bilje#kama. Rezultate priop&uje

Formulira i brani manju tezu koja ne mora biti obra)ena u postoje&im radovima. Koristi se #irokim spektrom sofisticiranih stru%nih termina. Sustavno navodi izvore kojima se koristi, a tekstove potkrepljuje bilje#kama. Rezultate priop&uje odabiru&i metode i na%ine prezentacije primjerene svrsi i publici.


72727272

rada na izvorima i interpretaciju. Rad potkrepljuje bilje#kama o literaturi i izvorima kojima se koristi. Rezultate priop&uje odabiru&i metode i na%ine prezentacije primjerene svrsi i publici.

svrsi i publici. odabiru&i metode i na%ine prezentacije primjerene svrsi i publici.

E.3.1

U"ENIK ANALIZIRA I

PROCJENJUJE RAZLI"ITE

INTERPRETACIJE I

PERSPEKTIVE O PRO$LIM


PROCESIMA TE IH INTEGRIRA

U $IRE RAZUMIJEVANJE

PRO$LOSTI.

Analizira i procjenjuje razli%ite interpretacije i perspektive kako bi objasnio stavove, motive i vrijednosti njihovih autora te odredio njihovu argumentaciju. Sagledava povijesni kontekst vremena o kojem interpretacija govori i u kojem je nastala. Analizira zna%enja pripisana povijesnim osobama, doga)ajima, pojavama i procesima. Procjenjuje razloge zbog kojih su se ta zna%enja mijenjala tijekom vremena te ih povezuje s pojedinim interpretativnim paradigmama. Analizira kako se povijest mo!e koristiti u razli%itim kontekstima (znanstvenom, popularnom, politi%kom, javnom) i u razli%ite svrhe (uklju%uju&i primjere zlouporaba pro#losti te poticanja predrasuda i stereotipa).

Uspore)uje razli%ite interpretacije i perspektive uz u%iteljevu pomo& kako bi objasnio stavove, motive i vrijednosti njihovih autora. Obrazla!e elemente povijesnoga konteksta o kojem interpretacija govori i u kojem je nastala. Obja#njava zna%enja pripisana povijesnim osobama, doga)ajima, pojavama i procesima na temelju zadanih kriterija i navodi neke razloge zbog kojih su se ta zna%enja mijenjala tijekom vremena. Obja#njava da se povijest mo!e koristiti u razli%itim kontekstima i u razli%ite svrhe, da razli%iti prikazi pro#losti mogu voditi razli%itim shva&anjima sada#njosti te promi#lja o mogu&im posljedicama takvih shva&anja.

Uspore)uje i obja#njava razli%ite interpretacije i perspektive kako bi protuma%io stavove, motive i vrijednosti njihovih autora te odredio njihovu argumentaciju. Obrazla!e povijesni kontekst o kojem interpretacija govori i u kojem je nastala. Obja#njava zna%enja pripisana povijesnim osobama, doga)ajima, pojavama i procesima i navodi razloge zbog kojih su se ta zna%enja mijenjala tijekom vremena. Obja#njava da se povijest mo!e koristiti u razli%itim kontekstima i u razli%ite svrhe, da razli%iti prikazi pro#losti mogu voditi razli%itim shva&anjima sada#njosti te promi#lja o mogu&im posljedicama takvih shva&anja.

Analizira razli%ite interpretacije i perspektive kako bi objasnio stavove, motive i vrijednosti njihovih autora te odredio njihovu argumentaciju. Kriti%ki propituje povijesni kontekst o kojem interpretacija govori i u kojem je nastala. Analizira zna%enja pripisana povijesnim osobama, doga)ajima, pojavama i procesima, obja#njava razloge zbog kojih su se mijenjala i povezuje ih s nekim interpretativnim paradigmama u historiografiji. Analizira kako se povijest mo!e koristiti u razli%itim kontekstima i u razli%ite svrhe. Obja#njava kako razli%iti prikazi pro#losti mogu voditi razli%itim shva&anjima sada#njosti te sagledava mogu&e posljedice takvih shva&anja. Koristi se

Analizira i procjenjuje razli%ite interpretacije i perspektive kako bi objasnio stavove, motive i vrijednosti njihovih autora te objasnio njihovu argumentaciju. Svoje zaklju%ke integrira u #ire razumijevanje pro#losti. Kriti%ki propituje povijesni kontekst o kojem interpretacija govori i u kojem je nastala. Analizira zna%enja pripisana povijesnim osobama, doga)ajima, pojavama i procesima, procjenjuje razloge zbog kojih su se mijenjala i povezuje ih s nekim interpretativnim paradigmama u historiografiji. Analizira kako se povijest mo!e koristiti u razli%itim kontekstima i u razli%ite svrhe. Analizira kako razli%iti prikazi pro#losti mogu voditi razli%itim shva&anjima


73737373

Obja#njava kako razli%iti prikazi pro#losti mogu voditi razli%itim shva&anjima sada#njosti te sagledava mogu&e posljedice takvih shva&anja. Koristi se zaklju%cima o va!nosti pojedinih interpretacija i perspektiva za oblikovanje vlastitih prikaza pro#losti.

zaklju%cima o va!nosti pojedinih interpretacija i perspektiva za oblikovanje vlastitih prikaza pro#losti.

sada#njosti te procjenjuje mogu&e posljedice takvih shva&anja. Koristi se zaklju%cima o va!nosti pojedinih interpretacija i perspektiva za oblikovanje vlastitih prikaza pro#losti.


74747474

(ETVRTI RAZRED GIMNAZIJE





A.4.2

U"ENIK PRIMJENJUJE



DIJAKRONIJSKI TE



PROU"AVA.

Poznaje periodizaciju pro#losti i odre)uje kojem razdoblju pripada tema koju prou%ava. Poznaje klju%ne doga)aje, odrednice i datume toga razdoblja. Zna poredati doga)aje kronolo#ki. Primjenjuje slo!eniji narativ u kojem se kre&e sinkronijski i dijakronijski. Mo!e stvoriti veze izme)u razdoblja koja prou%ava te ih povezati u koherentnu cjelinu. Izra)uje slo!enije lente vremena, dijagrame, sheme, kronolo#ke i usporedne tablice. Rabi bogat i raznolik rje%nik kojim pokazuje poznavanje kronologije.

Rabi temeljne kronolo#ke odrednice i periodizaciju povezanu s temom koju prou%ava. Opisuje obilje!ja razli%itih razdoblja u kojima se kre&e sinkronijski i dijakronijski uz pomo& u%itelja i vr#njaka. Uo%ava i opisuje ritam i trajanje doga)aja, pojava i procesa i prikazuje ih na razli%ite na%ine. Rje%nik kojim pokazuje poznavanje kronologije rabi u ograni%enom opsegu.

Upotrebljava kronolo#ke odrednice i periodizaciju povezanu s temom koju prou%ava. Obja#njava obilje!ja razli%itih razdoblja u kojima se kre&e sinkronijski i dijakronijski. Analizira ritam i trajanje doga)aja, pojava i procesa i prikazuje ih na razli%ite na%ine. Rje%nik kojim pokazuje poznavanje kronologije rabi u primjerenom opsegu.

Primjenjuje slo!ene kronolo#ke odrednice i razli%ite modele periodizacije povezane s temom koju prou%ava. Uspore)uje obilje!ja razli%itih razdoblja u kojima se kre&e sinkronijski i dijakronijski. Analizira i interpretira ritam i trajanje doga)aja, pojava i procesa te o tome donosi zaklju%ke. Osmi#ljava alternativne na%ine prikazivanja redoslijeda i trajanja doga)aja, pojava i procesa. Rabi raznolik i bogat rje%nik kojim pokazuje poznavanje kronologije.

Sustavno primjenjuje slo!ene kronolo#ke odrednice i razli%ite modele periodizacije povezane s temom koju prou%ava. Primjenjuje i integrira znanja o obilje!jima razli%itih razdoblja u kojima se kre&e sinkronijski i dijakronijski. Analizira i interpretira ritam i trajanje doga)aja, pojava i procesa i zaklju%ke o tome rabi kao argumente za vlastitu interpretaciju. Osmi#ljava alternativne i slo!ene na%ine prikazivanja redoslijeda i trajanja doga)aja, pojava i procesa. Rabi sofisticiran rje%nik kojim pokazuje poznavanje kronologije.


75757575

A.4.3

U"ENIK PROCJENJUJE


UTJECAJA "OVJEKA I


KOJA PROU"AVA. ANALIZIRA I

KORISTI SE POVIJESNIM, GEOGRAFSKIM I SLIJEPIM

KARTAMA.

Istra!uje prostor na kojem su se u pro#losti zbivali doga)aji, procesi i pojave. Prou%ava utjecaj prirodnih obilje!ja na na%in !ivota. Analizira promjene na odre)enom prostoru (npr. gospodarske, dru#tvene, politi%ke i dr.) i obja#njava za#to je do njih do#lo. Uo%ava na koji na%in povijesna zbivanja (bitke, migracije, osvajanja i sl.) ovise o prostoru na kojem su se odvijali. Analizira i upotrebljava povijesne, geografske i slijepe karte. Obja#njava interpretativnu prirodu pojedinih kartografskih prikaza uo%avaju&i njihove prednosti i nedostatke. Samostalno popunjava slo!enije slijepe karte.




Vrednuje prostorne odrednice doga)aja, pojava i procesa i tuma%i slo!enost me)usobnog utjecaja %ovjeka i prostora u razdobljima koje prou%ava. Procjenjuje promjene na odre)enom prostoru te utjecaj prirodnih obilje!ja na na%in !ivota u razdobljima koja prou%ava. Analizira i rabi povijesne, geografske i slijepe karte. Obja#njava interpretativnu prirodu pojedinih kartografskih prikaza uo%avaju&i njihove prednosti i nedostatke.

B.4.1

U"ENIK ANALIZIRA I

PROCJENJUJE OBJA$NJENJA

UZROKA I POSLJEDICA

DOGA'AJA, POJAVA I

PROCESA KOJE PROU"AVA TE

IH INTEGRIRA U $IRE


Analizira razli%ita obja#njenja uzroka i posljedica doga)aja, pojava i procesa koje prou%ava. Procjenjuje razli%ite interpretacije uzroka i posljedica propituju&i njihov vremenski kontekst, svrhu i cilj. Povezuje tuma%enja uzroka i posljedica s interpretativnim

Uo%ava da se uzroci i posljedice mogu interpretirati na razli%ite na%ine. Obja#njava razli%ite interpretacije uzroka i posljedica uz u%iteljevu pomo&. Uo%ava utjecaj posljedica pro#lih doga)aja, pojava i procesa na sada#njost.

Obja#njava razli%ite interpretacije uzroka i posljedica propituju&i njihov vremenski kontekst, svrhu i cilj. Obja#njava utjecaj posljedica pro#lih doga)aja, pojava i procesa na sada#njost.

Istra!uje razli%ita obja#njenja uzroka i posljedica doga)aja, pojava i procesa koje prou%ava. Obja#njava vrijednosne prosudbe povjesni%ara o uzrocima i posljedicama doga)aja, pojava i procesa te ih povezuje s pojedinim interpretativnim paradigmama u

Istra!uje i procjenjuje razli%ita obja#njenja uzroka i posljedica doga)aja, pojava i procesa koje prou%ava. Analizira vrijednosne prosudbe povjesni%ara o uzrocima i posljedicama te obja#njava njihovu vezu s pojedinim interpretativnim paradigmama u historiografiji. Interpretira


76767676

paradigmama #to uklju%uje i historiografske interpretacije.

historiografiji. Analizira utjecaj posljedica pro#lih doga)aja, pojava i procesa na sada#njost.

utjecaj posljedica pro#lih doga)aja, pojava i procesa na sada#njost.

C.4.1

U"ENIK ANALIZIRA I

PROCJENJUJE OBJA$NJENJA O

KONTINUITETIMA I

PROMJENAMA TE IH

INTEGRIRA U $IRE


U%enik se koristi svojim znanjem o slo!enim odnosima i poveznicama me)u kontinuitetima i promjenama te ih integrira u #ire razumijevanje pro#losti. Svoja obja#njenja i zaklju%ke potkrepljuje primjerima i smje#ta ih u odgovaraju&i povijesni kontekst. Istra!uje razli%ite interpretacije o promjenama i kontinuitetima propituju&i vremenski kontekst, svrhu i cilj interpretacije.

Obja#njava odnose i poveznice izme)u kontinuiteta i promjena u odgovaraju&em povijesnom kontekstu i uz u%iteljevu pomo& svoje zaklju%ke integrira u #ire razumijevanje pro#losti.

Obja#njava odnose i poveznice izme)u kontinuiteta i promjena u odgovaraju&em povijesnom kontekstu i to potkrepljuje primjerima. Svoje zaklju%ke integrira u #ire razumijevanje pro#losti.

Analizira slo!ene odnose i poveznice izme)u kontinuiteta i promjena u odgovaraju&em povijesnom kontekstu. Opisuje razli%ite interpretacijske paradigme o kontinuitetima i promjenama s naglaskom na vrijeme nastanka, svrhu i cilj interpretacije. Svoje zaklju%ke integrira u #ire razumijevanje pro#losti.

Analizira i obja#njava slo!ene odnose i poveznice izme)u kontinuiteta i promjena. Analize i obja#njenja su dobro potkrijepljeni i smje#teni u #iri povijesni kontekst. Obja#njava razli%ite interpretacijske paradigme o kontinuitetima i promjenama s naglaskom na vrijeme nastanka, svrhu i cilj interpretacije. Svoje zaklju%ke integrira u #ire razumijevanje pro#losti.

D.4.2


KORISTE*I SE $IROKIM

SPEKTROM PRIMARNIH I

SEKUNDARNIH IZVORA, RAZNOVRSNIM

HISTORIOGRAFSKIM

METODAMA I KOMPLEKSNIJIM

KONTEKSTUALNIM ZNANJIMA.

Oblikuje istra!iva%ka pitanja o ve& poznatim historiografskim problemima, ali mo!e i sam provoditi izvorna istra!ivanja na lokalnoj povijesti ili nekim drugim temama u manjem opsegu. Mo!e oblikovati i tezu %ime se historiografskim pitanjima i problemima daje zaokru!enija i obuhvatnija dimenzija. Poznaje sve potrebne korake u istra!ivanju i zna ih

Oblikuje istra!iva%ka pitanja o historiografskim problemima i planira korake u istra!ivanju uz potporu u%itelja ili vr#njaka. Odabire relevantne dokaze iz #irokog spektra primarnih i sekundarnih izvora kako bi odgovorio na istra!iva%ko pitanje. Dok istra!uje, prakticira profesionalnoeti%ke norme. Procjenjuje uspje#nost svojih istra!iva%kih strategija uz u%iteljevu potporu po#tuju&i relevantne kriterije procjene.

Oblikuje, provjerava i prema potrebi prilago)uje istra!iva%ka pitanja o historiografskim problemima te samostalno planira korake u istra!ivanju. Analizira dokaze iz #irokog spektra primarnih i sekundarnih izvora kako bi odgovorio na istra!iva%ko pitanje. Istra!uju&i, prakticira profesionalnoeti%ke norme. Samostalno procjenjuje uspje#nost svojih

Oblikuje, provjerava i prilago)uje teze o historiografskim pitanjima i problemima i razvija koherentne istra!iva%ke planove. Pronalazi, analizira i vrednuje dokaze iz #irokog spektra primarnih i sekundarnih izvora kako bi odgovorio na istra!iva%ko pitanje. Sintetizira dokaze iz razli%itih izvora kako bi razvio i podr!ao argumentaciju. Istra!uju&i, prakticira

Oblikuje, provjerava i prilago)uje teze o historiografskim pitanjima i problemima i razvija koherentne istra!iva%ke planove. Pronalazi, analizira i vrednuje dokaze iz #irokog spektra primarnih i sekundarnih izvora kako bi odgovorio na istra!iva%ko pitanje. Sintetizira informacije iz #irokog spektra izvora i upotrebljava ih kao argumentaciju za dokazivanje ili opovrgavanje


77777777

primijeniti logi%nim redoslijedom. Pronalazi, analizira i vrednuje dokaze iz #irokog spektra primarnih i sekundarnih izvora kako bi razvio i podr!ao argumentaciju. Analizira podrijetlo, svrhu i kontekst primarnih i sekundarnih izvora, stavove i perspektive pojedinaca ili skupina, procjenjuje pouzdanost i korisnost izvora za odre)ena istra!ivanja. Istra!uju&i, prakticira profesionalnoeti%ke norme (ne plagira, ne zanemaruje dokaze koji ne podupiru tezu i sl.). Procjenjuje uspje#nost svojih istra!iva%kih strategija, po#tuju&i relevantne kriterije procjene.

istra!iva%kih strategija po#tuju&i relevantne kriterije procjene.

profesionalnoeti%ke norme. Samostalno procjenjuje uspje#nost svojih istra!iva%kih strategija po#tuju&i relevantne kriterije procjene.

odre)ene teze. Istra!uju&i, prakticira profesionalnoeti%ke norme. Samostalno procjenjuje uspje#nost svojih istra!iva%kih strategija po#tuju&i relevantne kriterije procjene.

D.4.3

U"ENIK IZRA'UJE



DOKAZIMA I SLO(ENIJIM

KONTEKSTUALNIM ZNANJIMA

TE IH PREZENTIRA KORISTE*I

SE RAZLI"ITIM TEHNIKAMA I

NA"INIMA.

Izra)uje jasan i koherentan rad u kojem na temelju izvora i literature raspravlja o odabranom pitanju ili problemu, formulira i brani svoje stavove i pozicije ili manju tezu. Izra)uje tekstove, opise i rasprave u kojima se koristi dokazima iz #irokog spektra izvora i stru%nom terminologijom. U svoje radove uklju%uje

Izra)uje jasan i koherentan rad u kojem na temelju izvora i literature raspravlja o odabranom pitanju ili problemu. Koristi se stru%nim terminima na prikladan na%in. Navodi izvore kojima se koristi, a tekstove potkrepljuje bilje#kama. Rezultate priop&uje odabiru&i metode i na%ine prezentacije primjerene svrsi i publici.

Izra)uje jasan i koherentan rad u kojem na temelju izvora i literature postavlja promi#ljena pitanja koja vode dubljem razumijevanju materije. Koristi se stru%nim terminima na prikladan na%in. Navodi izvore kojima se koristi, a tekstove potkrepljuje bilje#kama. Rezultate priop&uje odabiru&i metode i na%ine

Izra)uje jasan i koherentan rad u kojem s pomo&u razli%itih dokaza formulira i brani svoje stavove i pozicije te ih revidira ako to zahtijevaju novi dokazi. Koristi se #irim spektrom stru%nih termina na prikladan na%in. Sustavno navodi izvore kojima se koristi, a tekstove potkrepljuje bilje#kama.

Formulira i brani manju tezu koja ne mora biti obra)ena u postoje&im radovima. Koristi se #irokim spektrom sofisticiranih stru%nih termina. Sustavno navodi izvore kojima se koristi, a tekstove potkrepljuje bilje#kama. Rezultate priop&uje odabiru&i metode i na%ine prezentacije primjerene svrsi i publici.


78787878

argumentaciju, poznavanje rada na izvorima i interpretacije. Rad potkrepljuje bilje#kama o literaturi i izvorima kojima se koristi. Rezultate priop&uje odabiru&i metode i na%ine prezentacije primjerene svrsi i publici.

prezentacije primjerene svrsi i publici.

Rezultate priop&uje odabiru&i metode i na%ine prezentacije primjerene svrsi i publici.

E.4.1

U"ENIK ANALIZIRA I

PROCJENJUJE RAZLI"ITE

INTERPRETACIJE I

PERSPEKTIVE O PRO$LIM


PROCESIMA TE IH INTEGRIRA

U $IRE RAZUMIJEVANJE

PRO$LOSTI.

Analizira i procjenjuje razli%ite interpretacije i perspektive kako bi objasnio stavove, motive i vrijednosti njihovih autora te odredio njihovu argumentaciju. Sagledava povijesni kontekst vremena o kojem interpretacija govori i u kojem je nastala. Analizira zna%enja pripisana povijesnim osobama, doga)ajima, pojavama i procesima. Procjenjuje razloge zbog kojih su se ta zna%enja mijenjala tijekom vremena te ih povezuje s pojedinim interpretativnim paradigmama. Analizira kako se povijest mo!e koristiti u razli%itim kontekstima (znanstvenom, popularnom, politi%kom, javnom) i u razli%ite svrhe (uklju%uju&i primjere zlouporaba pro#losti te poticanja

Uspore)uje razli%ite interpretacije i perspektive uz u%iteljevu pomo& kako bi objasnio stavove, motive i vrijednosti njihovih autora. Obrazla!e elemente povijesnoga konteksta o kojem interpretacija govori i u kojem je nastala. Obja#njava zna%enja pripisana povijesnim osobama, doga)ajima, pojavama i procesima na temelju zadanih kriterija i navodi neke razloge zbog kojih su se ta zna%enja mijenjala tijekom vremena. Obja#njava da se povijest mo!e koristiti u razli%itim kontekstima i u razli%ite svrhe, da razli%iti prikazi pro#losti mogu voditi razli%itim shva&anjima sada#njosti te promi#lja o mogu&im posljedicama takvih shva&anja.

Uspore)uje i obja#njava razli%ite interpretacije i perspektive kako bi protuma%io stavove, motive i vrijednosti njihovih autora te odredio njihovu argumentaciju. Obrazla!e povijesni kontekst o kojem interpretacija govori i u kojem je nastala. Obja#njava zna%enja pripisana povijesnim osobama, doga)ajima, pojavama i procesima i navodi razloge zbog kojih su se ta zna%enja mijenjala tijekom vremena. Obja#njava da se povijest mo!e koristiti u razli%itim kontekstima i u razli%ite svrhe, da razli%iti prikazi pro#losti mogu voditi razli%itim shva&anjima sada#njosti te promi#lja o mogu&im posljedicama takvih shva&anja.

Analizira razli%ite interpretacije i perspektive kako bi objasnio stavove, motive i vrijednosti njihovih autora te odredio njihovu argumentaciju. Kriti%ki propituje povijesni kontekst o kojem interpretacija govori i u kojem je nastala. Analizira zna%enja pripisana povijesnim osobama, doga)ajima, pojavama i procesima, obja#njava razloge zbog kojih su se mijenjala i povezuje ih s nekim interpretativnim paradigmama u historiografiji. Analizira kako se povijest mo!e koristiti u razli%itim kontekstima i u razli%ite svrhe. Obja#njava kako razli%iti prikazi pro#losti mogu voditi razli%itim shva&anjima sada#njosti te sagledava mogu&e posljedice takvih

Analizira i procjenjuje razli%ite interpretacije i perspektive kako bi objasnio stavove, motive i vrijednosti njihovih autora te objasnio njihovu argumentaciju. Svoje zaklju%ke integrira u #ire razumijevanje pro#losti. Kriti%ki propituje povijesni kontekst o kojem interpretacija govori i u kojem je nastala. Analizira zna%enja pripisana povijesnim osobama, doga)ajima, pojavama i procesima, procjenjuje razloge zbog kojih su se mijenjala i povezuje ih s nekim interpretativnim paradigmama u historiografiji. Analizira kako se povijest mo!e koristiti u razli%itim kontekstima i u razli%ite svrhe. Analizira kako razli%iti prikazi pro#losti mogu voditi


79797979

predrasuda i stereotipa). Obja#njava kako razli%iti prikazi pro#losti mogu voditi razli%itim shva&anjima sada#njosti te sagledava mogu&e posljedice takvih shva&anja. Koristi se zaklju%cima o va!nosti pojedinih interpretacija i perspektiva za oblikovanje vlastitih prikaza pro#losti.

shva&anja. Koristi se zaklju%cima o va!nosti pojedinih interpretacija i perspektiva za oblikovanje vlastitih prikaza pro#losti.

razli%itim shva&anjima sada#njosti te procjenjuje mogu&e posljedice takvih shva&anja. Koristi se zaklju%cima o va!nosti pojedinih interpretacija i perspektiva za oblikovanje vlastitih prikaza pro#losti.

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA

Tematska podru%ja za srednje #kole

Slika 2. Tematska podru$ja u srednjim !kolama

Slika 3. Shema izbora tema za trogodi!nje strukovne !kole (nastavni plan: 70 u 1. razredu, 35 sati u 1. razredu i 35 sati u 2.

razredu

NASTAVNOGA PREDMETA POVIJEST

Tematska podru%ja za srednje #kole

Tematska podru$ja u srednjim !kolama

trogodi!nje strukovne !kole (nastavni plan: 70 u 1. razredu, 35 sati u 1. razredu i 35 sati u 2.

80808080

trogodi!nje strukovne !kole (nastavni plan: 70 u 1. razredu, 35 sati u 1. razredu i 35 sati u 2.


Slika 4. Shema izbora tema za $etverogodi!nje strukovne !kole (nastavni plan: 70 sati u 1. razredu i 35 sati u 2. razredu)

Slika 5. Shema izbora tema za $etverogodi!nje strukovne !kole (nastavni plan: 70 sati u 1. razredu i 70 sati u 2. razredu)


za $etverogodi!nje strukovne !kole (nastavni plan: 70 sati u 1. razredu i 35 sati u 2. razredu)


81818181




82828282

Slika 6. Shema izbora tema za $etverogodi!nje strukovne !kole (nastavni plan: 70 sati u 1. razredu, 70 sati u 2. razredu i 35

sati u 3. razredu)

Slika 7. Shema izbora tema za $etverogodi!nje strukovne !kole (nastavni plan: 70 sati u 1. razredu, 70 sati u 2. razredu i 70

sati u 3. razredu)


83838383

Slika 8. Shema izbora tema za op"e gimnazije


84848484

Slika 9. Shema izbora tema za prirodoslovno-matemati$ke, jezi$ne i klasi$ne gimnazije


85858585

Slika 10. Tematska podru$ja u srednjim !kolama

A. TEMATSKA PODRU"JA ZA PREDMODERNU POVIJEST

1A. Dr!ava i mo$1A. Dr!ava i mo$1A. Dr!ava i mo$1A. Dr!ava i mo$

1. Opis podru#ja: U#enik istra!uje tipove dr!ava i oblike vlasti od starog vijeka do ranog novog vijeka na pojedi-nim primjerima ili prate$i kontinuitete i promjene u navedenim povijesnim razdobljima. Prou#ava ustroj vlas-ti, polo!aj vladara, zakonodavstvo i ratovanje u starom vijeku na primjerima poput dr!ava starog Istoka, Perzij-skog Carstva, dr!ave Aleksandra Makedonskog, gr#kog polisa ili rimske dr!ave. Istra!uje razgradnju anti#ke dr!ave i stvaranje srednjovjekovnih monarhija (na primjerima poput Frana#ke, Francuske, Engleske, Sv. Rim-skog Carstva, Papinske Dr!ave ili Ugarsko-Hrvatskoga Kraljevstva), kao i druge primjere ustroja dr!ave i vlasti u srednjem vijeku poput Mleta#ke ili Dubrova#ke republike, slobodnih gradova (hanzeatskih gradova, talijan-skih gradskih dr!ava) itd. Prou#ava nastanak i razvoj apsolutisti#kih monarhija, ustavnih monarhija te dvor-skog i prosvije$enog apsolutizma u ranom novom vijeku (na odabranom primjeru, npr. Francuske, Engleske, Pruske, Habsbur"ke Monarhije, Rusije). Analizira razloge formiranja i utjecaj pravnih sustava na vlast, politiku i dru"tvo na primjerima poput Hamurabijeva zakonika, atenskog pravnog sustava, rimskog prava te srednjov-jekovnih i ranonovovjekovnih zakonodavstava. Analizira odnos izme%u vladara i podanika koriste$i se izvori-ma poput Velike povelje sloboda, Zlatne bule 1222., Povelje o pravima te prou#avaju$i ideje o dru"tvenom ugo-voru, prirodnim pravima i trodiobi vlasti. Istra!uje uzroke i posljedice ratova, na#ine ratovanja i diplomacije na odabranim primjerima u prou#avanim razdobljima uo#avaju$i promjene i kontinuitete.

2. Primjeri tema (nisu obvezuju$i):2. Primjeri tema (nisu obvezuju$i):2. Primjeri tema (nisu obvezuju$i):2. Primjeri tema (nisu obvezuju$i):

2.1. Stari vijek:

1. Oblici vlasti u starom vijeku 2. Atenski polis 3. Umije$e ratovanja i umije$e pregovaranja 4. Rim - od naselja do svjetskog carstva 5. Prve dr!ave - Egipat/Mezopotamija/Indija/ Kina i dr. (po izboru)

2.2. Srednji vijek:

1. Mongolsko Carstvo 2. Odnosi vlasti u Istri 3. Normani/Rusija/Engleska/Francuska/Sveto Rimsko Carstvo/Srednjovjekovna Hrvatska (po izboru) 4. Dubrova#ka Republika 5. Slike vladara i dvorova u izvorima/Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo


86868686

2.3. Rani novi vijek:

1. Osmanlije u Europi/Osmanlije i Hrvati 2. Rani, dvorski i prosvije$eni apsolutizam 3. Vojna revolucija (16. - 17. stolje$e) 4. Habsburzi i Hrvati/Tridesetogodi"nji rat (po izboru) 5. 'panjolska i njezine kolonije u doba Karla V. i Filipa II./Europska kolonijalna ekspanzija u ranome no-

vom vijeku

3. Primjer teme s prijedlogom 3. Primjer teme s prijedlogom 3. Primjer teme s prijedlogom 3. Primjer teme s prijedlogom obrade:obrade:obrade:obrade:

Osmanlije u EuropiOsmanlije u EuropiOsmanlije u EuropiOsmanlije u Europi

Prijedlog klju#nog pitanja: Kako su Osmanlije utjecali na promjene u Europi i na razdvajanje i povezivanje hrvatskih zemalja u ranom novom vijeku?

Prijedlog obrade: U#enik s pomo$u povijesne karte i slijepe karte istra!uje "irenje Osmanlija u Europi, Aziji i Africi, kao i teritorijalne, politi#ke, dru"tvene i druge promjene. Temeljem povijesnih izvora istra!uje osman-sko dru"tvo, odnos prema religijama, kulturu i naslje%e te kriti#ki vrednuje razli#ite interpretacije i perspektive o povijesnim osobama, doga%ajima, pojavama i procesima. Istra!uje osmanska osvajanja na hrvatskom prosto-ru te oslobo%enje hrvatskog teritorija.

2A. Dru"tva, ekonomije i svakodnevic2A. Dru"tva, ekonomije i svakodnevic2A. Dru"tva, ekonomije i svakodnevic2A. Dru"tva, ekonomije i svakodnevicaaaa

1. Opis podru#ja: U#enik istra!uje klju#ne pojave i procese u dru"tvu, ekonomiji i svakodnevici tijekom starog, srednjeg i ranoga novog vijeka, uklju#uju$i primjere s hrvatskog prostora. Na odabranim primjerima poput ropstva od antike do ranoga novog vijeka, anti#ke ekonomije, stale"kog dru"tva u srednjem i ranom novom vijeku, srednjovjekovnog vlastelinstva, razvoja gradova, ranonovovjekovne ekonomije, kolonijalnih dru"tava, merkantilizma, fiziokratizma itd. analizira kontinuitete i promjene te istra!uje njihove uzroke i posljedice. Istra!uje odnos prema pojedinim dru"tvenim skupinama u razli#itim povijesnim razdobljima, uklju#uju$i marginalne skupine i dru"tvene sukobe. Obja"njava povezanost ekonomije s dru"tvenim promjenama, proce-sima i pokretima te procjenjuje utjecaj ekonomskih i dru"tvenih kretanja na svakodnevicu.


2.1. Stari vijek:

1. Anti#ka svakodnevica/Anti#ka poljoprivreda i povezanost zemljoradnje, religije i kalendara (po izboru) 2. “Viri et feminae illustres” (znameniti mu"karci i !ene) - od antike do Hollywooda 3. Ropstvo 4. Polo!aj !ena u starom vijeku 5. &ivot u starovjekovnom gradu i selu (po izboru)

2.2. Srednji vijek:2.2. Srednji vijek:2.2. Srednji vijek:2.2. Srednji vijek:

1. Grad – zrcalo srednjovjekovlja 2. Prve civilizacije Amerike 3. Na margini srednjovjekovnog dru"tva 4. Zlatno doba Venecije 5. Svakodnevni !ivot plemstva i puka - prehrana, odijevanje, stanovanje, obitelj i obiteljski odnosi


87878787

2.3. Rani novi vijek:2.3. Rani novi vijek:2.3. Rani novi vijek:2.3. Rani novi vijek:

1. Ranonovovjekovna ekonomija 2. Zlatno doba Dubrovnika 3. Dru"tveni polo!aj i predod!be o !enama u ranome novom vijeku 4. Plemi$, gra%anin, seljak u ranome novom vijeku 5. &ivot na granici (na hrvatskim primjerima)

3. Primjer teme s prijedlogom obrade3. Primjer teme s prijedlogom obrade3. Primjer teme s prijedlogom obrade3. Primjer teme s prijedlogom obrade

Zlatno doba DubrovnikaZlatno doba DubrovnikaZlatno doba DubrovnikaZlatno doba Dubrovnika

Prijedlog klju#nog pitanja: Za"to se 15. i 16. stolje$e smatraju “zlatnim dobom Dubrovnika”?

Prijedlog obrade: U#enik istra!uje pro"lost Dubrovnika tijekom 15. i 16. stolje$a s naglaskom na politi#ki, dru"-tveni, ekonomski i kulturni aspekt. Vrednuje zna#ajke polo!aja Dubrova#ke Republike u odnosu prema Os-manskom Carstvu i kr"$anskom zapadu. Raspravlja o me%uovisnosti diplomacije, ekonomskog i kulturnog razvoja Dubrovnika. Stvara vlastitu kriti#ku procjenu povijesnih osoba, pojava i procesa iz dubrova#ke povijes-ti: djelovanje Velikog i Malog vije$a, dubrova#kog kneza, diplomata, istaknutih pojedinaca poput Marina Dr!i-$a, Cvijete Zuzori$, Benedikta Kotruljevi$a, Miha Pracata i drugih.

3A. Otkrivanje svijeta3A. Otkrivanje svijeta3A. Otkrivanje svijeta3A. Otkrivanje svijeta

1. Opis podru#ja: U#enik istra!uje klju#ne doga%aje i procese koji su utjecali na otkrivanje i oblikovanje svijeta u razdobljima antike, srednjeg i ranoga novog vijeka. Istra!uje formiranje znanstvenih slika svijeta (npr. svijet u o#ima anti#kih ili srednjovjekovnih znanstvenika, razvoj znanosti u doba humanizma i sl.), religijskih tuma#e-nja svijeta (npr. anti#kih religija, kr"$anstva, islama, budizma itd.) te umjetni#kih do!ivljaja svijeta (npr. gr#ka i rimska umjetnost, romanika i gotika, renesansa, barok). Istra!uje materijalna i duhovna dostignu$a, znanstvena i tehnolo"ka otkri$a, komunikacije, putovanja, kolonizacije te povijest ideja i pokreta (npr. humanizma ili pro-svjetiteljstva). Radom na primarnim i sekundarnim izvorima analizira kontinuitete i promjene, uzroke i poslje-dice te razli#ite interpretacije procesa i zbivanja koje prou#ava.


2. 1. Stari vijek2. 1. Stari vijek2. 1. Stari vijek2. 1. Stari vijek

1. „Bogovi, grobovi i u#enjaci“ - istra!ivanje drevnih civilizacija 2. Anti#ki korijeni suvremene Europe: novac, filozofija, znanost, jezik i pismo, teatar, sustavi vladanja,

pravo, urbanizam, vojska, religija 3. Rimska vjerovanja i religija - od politeizma do kr"$anskog carstva 4. Anti#ki svijet u o#ima gr#kih i rimskih pisaca (geografi, povjesni#ari, biografi, pjesnici, pisci poljopriv-

rednih, pravnih i vojnih priru#nika, istra!iva#i rimske religije, arhitektonski ud!benici, filozofska djela) 5. Uloga religije, mitologije i filozofije u oblikovanju slike anti#kog svijeta

2. 2. Srednji vijek2. 2. Srednji vijek2. 2. Srednji vijek2. 2. Srednji vijek

1. Povjesni#arske kontroverze o hrvatskom srednjovjekovlju 2. Putovi, putnici i putovanja u srednjem vijeku 3. Je li srednji vijek mra#no doba? 4. Doba katedrala 5. Redovni"tvo i europska kultura


88888888

2. 3. Rani novi vijek2. 3. Rani novi vijek2. 3. Rani novi vijek2. 3. Rani novi vijek

1. Velika geografska otkri$a – pomorci, konkvistadori i kolonizatori 2. Reformacija i katoli#ka obnova 3. Renesansni #ovjek – homo universalis ili #ovjek proturje#ja? 4. Mijenjanje globalnog ekosustava – povijest okoli"a 5. Prosvjetiteljstvo kao nova paradigma mi"ljenja


Rimska vjerovanja i religije - od politeizma do kr"$anskog carstva

Prijedlog klju#nog pitanja: Kako je politeisti#ki Rim prerastao u monoteisti#ko kr"$ansko carstvo?

Prijedlog obrade: U#enik istra!uje nastanak rimske religije te utjecaje drugih naroda na njezin razvoj (Etru"#a-ni, Grci, Egip$ani, Frigijci i sl.). Obja"njava strukturu rimske religije: politeizam i bogovi, vjerovanje u zagrobni !ivot, sve$enici, sveti"ta, obredi. Analiziraju$i izvore istra!uje #imbenike koji su oblikovali rimsku religiju i kultove (politeizam radi kojeg se primaju drugi bogovi, eklekticizam radi kojeg dolazi do utjecaja iz drugih reli-gijskih krugova i osvojenih podru#ja te uvo%enja novih obreda, pojava carskoga kulta, religijski sinkretizam, "irenje filozofskih ideja radi kojih se uvode i stvaraju misterijski kultovi - Dionizov, Kibelin, Izidin, mitraizam, kr"$anstvo - utjecaj politike i careva). Na isti na#in obja"njava se pojava i "irenje kr"$anstva te pretvaranje Ri-ma u kr"$ansko carstvo. Odre%uje kronolo"ki kontekst doga%aja i procesa koje prou#ava te obja"njava kontinu-itet i promjene rimske religije. Odgovara na istra!iva#ko pitanje: Kako je politeisti#ki Rim prerastao u monote-isti#ko kr"$ansko carstvo?

B. TEMATSKA PODRU"JA ZA MODERNU I SUVREMENU POVIJEST

1B. Dr!ave, ratovi i me%unarodni odnosi 1B. Dr!ave, ratovi i me%unarodni odnosi 1B. Dr!ave, ratovi i me%unarodni odnosi 1B. Dr!ave, ratovi i me%unarodni odnosi

1. Opis podru#ja: U#enik istra!uje politi#ki razvoj pojedinih dr!ava te me%unarodne odnose u 19., 20. i 21. sto-lje$u uklju#uju$i i polo!aj Hrvatske u razli#itim dr!avnim zajednicama te stvaranje i razvoj samostalne Hr-vatske. Na odabranim primjerima analizira stvaranje nacionalnih dr!ava od po#etka 19. stolje$a do kraja Prvog svjetskog rata i razgradnju vi"enacionalnih imperija (npr. na primjeru Njema#kog Carstva, Francuske, Ruskog Carstva, Austro-Ugarske, Osmanskog Carstva, SAD-a). Prou#ava stvaranje i razgradnju kolonijalnih imperija u 19. i 20. stolje$u uklju#uju$i kolonijalizam, imperijalizam, dekolonizaciju i postkolonijalni svijet. Istra!uje de-mokracije, diktature i totalitarne re!ime 20. stolje$a prou#avaju$i odabrane primjere (npr. Francuska, SAD, Velika Britanija, fa"isti#ka Italija, nacisti#ka Njema#ka, SSSR, Jugoslavija). Istra!uje kako su politi#ke prilike, razvoj znanosti, industrije, tehnologije, prometa i komunikacija utjecali na moderno ratovanje i vodili ratovima globalnih razmjera (na primjeru Prvog i Drugog svjetskog rata), analizira njihove uzroke i posljedice. Prou#ava kako su rezultati i posljedice tih ratova utjecali na uspostavu me%unarodnih poredaka i pokretanje mirovnih inicijativa. Analizira zna#enje ratova 20. stolje$a za Hrvatsku, uklju#uju$i Prvi i Drugi svjetski rat te Domovin-ski rat.


1. Prolje$e naroda: 1848./1849. u Europi i Hrvatskoj 2. Austrijsko Carstvo/Austro-Ugarska u vrijeme Franje Josipa I. 3. Gra%anski rat u SAD-u 4. Kolonijalizam u 19. i 20. stolje$u 5. Prvi svjetski rat - “Veliki rat” 6. Europa u me%ura$u 7. Kovanje mira: Liga naroda i Ujedinjeni narodi 8. Politi#ki odnosi u Kraljevini SHS/Jugoslaviji 9. Velike bitke Drugog svjetskog rata 10. Hrvatska u Drugom svjetskom ratu 11. Sukob Tito – Staljin


89898989

12. Kina - od nebeskog carstva do sile 21. stolje$a 13. Genocidi 20. stolje$a i Holokaust 14. Franjo Tu%man i osamostaljenje Hrvatske 15. Domovinski rat


Kolonijalizam u 19. i 20. stolje$u

Prijedlog klju#nog pitanja: Mo!emo li tvrditi da kolonijalizam pripada pro"losti?

Prijedlog obrade: U#enik istra!uje "irenje europskih kolonijalnih imperija tijekom 19. i po#etkom 20. stolje$a te pojavu i ekspanziju izvaneuropskih sila (SAD, Japan). Istra!uje utjecaj kolonizacije na kolonijalne sile i na na-rode koji su !ivjeli u kolonijama (npr. britanska Indija, belgijski Kongo). Analizira opadanje i nestanak koloni-jalnih carstava te dekolonizaciju nakon Drugoga svjetskog rata procjenjuju$i njihove posljedice i zna#enje za dana"nji svijet (npr. sukobi na Bliskom istoku, ratovi i sukobi u Africi). Koristi se razli#itim izvorima (npr. foto-grafijama, novinskim #lancima i reporta!ama, videozapisima) iz kojih izdvaja dokaze za argumentaciju vlastitih stavova o kolonijalizmu i dekolonizaciji. U razli#itim interpretacijama koje analizira i vrednuje uo#ava, obja"-njava i tuma#i predrasude, stereotipe i pristranosti u percepcijama “drugoga”.

2B. Dru"tva, ekonomije i svakodnevic2B. Dru"tva, ekonomije i svakodnevic2B. Dru"tva, ekonomije i svakodnevic2B. Dru"tva, ekonomije i svakodnevicaaaa

1. Opis podru#ja: U#enik istra!uje klju#ne pojave i procese u dru"tvu, ekonomiji i svakodnevici tijekom 19., 20. i 21. stolje$a. Prou#ava razvoj (post)industrijskog dru"tva uklju#uju$i teme poput urbanizacije, porasta socijalne (ne)jednakosti, izgradnje i razgradnje socijalne dr!ave, razvoja radni#kih prava, svakodnevice, pojave masovne i popularne kulture te masovnog sporta, demografskog razvoja i migracija u 19. i 20. stolje$u, sukoba generacija (npr. 1920-e ili 1960-e) ili globalizacijskih procesa. Istra!uje gospodarski razvoj, uklju#uju$i teme poput prom-jena u poljoprivredi, industrijalizacije, razvoja kapitalizma u 19. i 20. stolje$u, gospodarskih kriza i konjunktura, razvoja prometa i komunikacija, utjecaja gospodarskog razvoja na okoli" itd. Obja"njava povezanost ekonomije s dru"tvenim promjenama, procesima i pokretima te procjenjuje utjecaj ekonomskih i dru"tvenih kretanja na svakodnevicu.

2. Primjeri tema (nisu obvezuju$i): 2. Primjeri tema (nisu obvezuju$i): 2. Primjeri tema (nisu obvezuju$i): 2. Primjeri tema (nisu obvezuju$i):

1. Industrijske revolucije 2. Velika gospodarska kriza 1929. 3. Hrvatski grad i selo u 20. stolje$u 4. Radni#ki pokret u 19. i 20. stolje$u 5. Obrazovanje u Hrvatskoj u 19. i 20. stolje$u 6. Sukob generacija (1968.) 7. Modernizacija Hrvatske u 19. stolje$u 8. Modernizacija Hrvatske u 20. stolje$u 9. Sport kao masovni fenomen/Olimpijske igre 10. Konzumerizam i slobodno vrijeme 11. Migracije 20. i 21. stolje$a 12. Industrija u Hrvatskoj u 20. stolje$u 13. Globalizacijski procesi u 20. i 21. stolje$u 14. Demografska slika Hrvatske od kraja 19. do po#etka 21. stolje$a 15. Svakodnevica izme%u dva svjetska rata


90909090


Modernizacija Hrvatske u 19. stolje$u

Prijedlog klju#nog pitanja: Mo!emo li tvrditi da je Hrvatska tijekom 19. stolje$a i"la ukorak s modernim eu-ropskim zemljama?

Prijedlog obrade: U#enik istra!uje modernizacijske procese na hrvatskom prostoru tijekom 19. stolje$a (npr. modernizacija uprave, "kolstva, sudstva, zdravstva, uvo%enje gra%anskih sloboda, razvoj kulturnih ustanova, tiska, sporta, gospodarski razvoj, urbanizacija). Obja"njava kako su prostorna obilje!ja utjecala na stupanj raz-voja pojedinih hrvatskih zemalja (npr. razvoj trgovine, prometa, turizma, industrije, pomorstva). Vrednuje relevantne uzroke i posljedice pojedinih modernizacijskih procesa uzimaju$i u obzir "iri povijesni kontekst te ih uspore%uje s razli#itim interpretacijama (npr. uzroci i posljedice uvo%enja gra%anskih sloboda u vrijeme banovanja Ivana Ma!urani$a, izgradnja cesta i !eljezni#kih pruga, osnivanje i djelovanje JAZU-a). Zaklju#uje o razli#itim perspektivama sagledavanja promjena te njihovu zna#enju (npr. izgled gradova, !ivot u gradu i na selu, op$a "kolska obveza, pojava radni"tva i radni#kog pokreta). Analizira i vrednuje dokaze iz razli#itih pri-marnih i sekundarnih izvora kako bi razvio i argumentirao vlastitu interpretaciju. Na temelju rezultata istra!i-vanja izra%uje slo!enostrukturirani rad (npr. strukturirana pripovijest, opis, pro"ireno obja"njenje, ra#unalna prezentacija, mre!na stranica, dokumentarni film, predavanje, postavljanje izlo!be, samostalni istra!iva#ki rad i sl.) koji prezentira koriste$i se razli#itim oblicima komunikacije.

3B. Sli3B. Sli3B. Sli3B. Slike svijetake svijetake svijetake svijeta

1. Opis podru#ja: U#enik istra!uje genezu i razvoj politi#ke misli i ideologije modernog i suvremenog doba koje su utjecale na oblikovanje modernih dr!ava i dru"tava (npr. konzervativizam, liberalizam, prava"tvo, socijali-zam, nacionalizam, narodnja"tvo, komunizam, fa"izam, nacizam, socijalizam, neoliberalizam, liberalna demok-racija, nacionalizam, dr!ava blagostanja itd.). Prou#ava razvoj ljudskih prava u 19. i 20. stolje$u uklju#uju$i ma-njinska, !enska i dje#ja prava, toleranciju i diskriminaciju, rasizam i antisemitizam, multikulturalizam i inter-kulturalizam. Na odabranim primjerima istra!uje znanstveno (npr. Darwin, razvoj medicine i biologije, razvoj prirodnih i dru"tvenih znanosti, otkrivanje svemira itd.) te umjetni#ko vi%enje svijeta (npr. romantizam, im-presionizam, moderna umjetnost, uloga umjetnosti u revoluciji itd.). Prati klju#ne procese i promjene, istra!uje njihove uzroke i posljedice te analizira izvore i razli#ite interpretacije tih zbivanja.

2. Primjeri tema (nisu obvezuju$i):

1. Nacionalizmi u Europi u 19. stolje$u 2. Romantizam 3. Charles Darwin 4. Razvoj socijalisti#kog i komunisti#kog pokreta 5. Politi#ke ideologije u hrvatskim zemljama u 19. i 20. stolje$u 6. Nacizam i fa"izam – komparativni pristup 7. Fin de Siècle – Pariz/Be# 8. Znanost i izmijenjena slika svijeta u 20. stolje$u 9. Djelovanje JAZU-a/HAZU-a 10. Umjetnost u slu!bi politike u 20. stolje$u 11. Razvoj ljudskih prava u 19. i 20. stolje$u 12. Stjepan Radi$ i selja#ki pokret 13. Multikulturalizam i interkulturalizam u 20. stolje$u - hrvatski primjeri 14. Borci za ljudska prava 15. Medijska revolucija i njezin utjecaj na sliku svijeta u 20. i 21. stolje$u

3333. Primjer teme s prijedlogom obrade. Primjer teme s prijedlogom obrade. Primjer teme s prijedlogom obrade. Primjer teme s prijedlogom obrade

Nacizam i fa"izam - komparativni pristup

Prijedlog klju#nog pitanja: Koje su sli#nosti, a koje razlike, izme%u fa"izma i nacizma?


91919191

Prijedlog obrade: Radom na primarnim i sekundarnim izvorima u#enik istra!uje genezu, razvoj i obilje!ja fa"is-ti#ke i nacisti#ke ideologije. Uspore%uje uzroke pojave fa"izma i nacizma u Italiji i Njema#koj te glavna obilje!-ja dviju ideologija (npr. kult karizmatskog vo%e, uloga propagande i nasilja, korporativna dr!ava, odnos prema pojedincu, naciji i dr!avi, kontrola svih aspekata !ivota, odnos prema parlamentarnoj demokraciji, odnos pre-ma komunizmu, rasizam, antisemitizam, uporaba simbola itd.), pronalaze$i sli#nosti i razlike. Prou#ava i uspo-re%uje kako su pojedini aspekti obiju ideologija utjecali na politiku, dru"tvo i svakodnevicu fa"isti#ke Italije i nacisti#ke Njema#ke. Fokus se mo!e staviti na istra!ivanje nekih aspekata teme. U#enik npr. mo!e istra!ivati utjecaj nacizma i fa"izma na svakodnevni !ivot, ulogu propagande i nasilja, analizirati uloge i odgovornost po-jedinca kroz teme suradnje, konformizma i otpora i sl. Na temelju razli#itih interpretacija i svjedo#anstava prati klju#ne procese te na#in na koji povjesni#ari istra!uju o kompleksnim doga%ajima i procesima i kojim se aspektima nacizma i fa"izma bave.

PRIJEDLOG DIJAKRONIJSKIH TEMA

Dijakronijske teme "ire su teme u kojima se odre%ena pojava ili proces promatra kroz vi"e povijesnih razdoblja.

1. Prijedlozi tema:1. Prijedlozi tema:1. Prijedlozi tema:1. Prijedlozi tema:

1. Povijest utopija 2. Ropstvo i trgovina ljudima 3. Povijest !ena/djece 4. Slike vladara i vlasti 5. Povijest mode/stanovanja/prehrane 6. Bolest i zdravlje kroz povijest 7. Razvoj kapitalizma 8. Povijest okoli"a 9. Rasizam i antisemitizam 10. &ivjeti zajedno - ljudska i manjinska prava

2. Primjer dijakronijske teme s prijedlogom obrade2. Primjer dijakronijske teme s prijedlogom obrade2. Primjer dijakronijske teme s prijedlogom obrade2. Primjer dijakronijske teme s prijedlogom obrade

Ropstvo i trgovina ljudima

Klju#no pitanje: Koliko je ropstvo prisutno u suvremenim dru"tvima?

Prijedlog obrade: U#enik istra!uje povijest ropstva: isto#nja#ko, anti#ko, srednjovjekovno te novovjekovno ropstvo u europskim kolonijama i ropstvo u suvremenom svijetu. Istra!uje dva osnovna tipa ropstva: isto#-nja#ko ropstvo (npr. u Asiriji, Babilonu, Indiji, Kini, Perziji i Egiptu) i anti#ko ropstvo u staroj Gr#koj i Rimu gdje razlikuje patrijarhalno i du!ni#ko ropstvo. Uspore%uje robovlasni"tvo u dru"tvima Staroga svijeta s obzi-rom na specifi#ne geografske, ekonomske i dru"tvene uvjete pojedinog naroda kod kojega se ono pojavljuje te analizira uzroke propasti starovjekovnoga robovlasni#kog poretka na zapadu. Koriste$i se razli#itim izvorima i historiografskim metodama, prou#ava srednjovjekovno ropstvo na hrvatskim i drugim primjerima (Kina, Ara-pi, Osmansko Carstvo). Prou#avaju$i novovjekovno robovlasni"tvo u europskim kolonijama na podru#ju Ame-rike analizira kako je robovlasni"tvo utjecalo na ekonomski razvoj europskih kolonija, kolonijalnih sila i SAD-a. Istra!uje ukidanje ropstva na primjerima Dubrova#ke Republike, SAD-a, Velike Britanije, Brazila i dr. Procje-njuje razli#ite interpretacije o ropstvu te oblikuje vlastite zaklju#ke. Analizira Op$u deklaraciju o ljudskim pra-vima (#l. 4 o ukidanju ropstva) te razmatra njezino kr"enje analiziraju$i izvore o postojanju suvremenih, prikri-venih oblika ropstva i trgovine ljudima (“bijelo roblje”, djeca, itd.) oblikuju$i vlastite stavove.


92929292

Smjernice u%iteljima za samostalno oblikovanje teme

Kurikulum nastavnog predmeta Povijest za srednje "kole omogu$uje u#iteljima da u svakoj godini u#enja sa-mostalno oblikuju teme za obradu. Tema se mo!e shvatiti kao sadr!ajna cjelina na kojoj u#enik treba ostvariti glavne ciljeve u#enja – savladavanje koncepata i ishoda u odgovaraju$em ciklusu u#enja. Pri odabiru teme pot-rebno je slijediti smjernice koje pokazuju kako se tema treba oblikovati kako bi bila relevantna za proces u#enja i pou#avanja.

Prikladnost teme i potrebno vrijeme za prou#avanje koncepata i ostvarivanje ishodaPrikladnost teme i potrebno vrijeme za prou#avanje koncepata i ostvarivanje ishodaPrikladnost teme i potrebno vrijeme za prou#avanje koncepata i ostvarivanje ishodaPrikladnost teme i potrebno vrijeme za prou#avanje koncepata i ostvarivanje ishoda

U u#enju i pou#avanju Povijesti u srednjoj "koli naglasak je na istra!iva#kom pristupu sadr!ajima kroz produb-ljivanje znanja i slo!enosti rada na povijesnim konceptima. Predvi%eno vrijeme za obradu nastavne teme ovisi o ciklusu, vrsti srednjo"kolskog usmjerenja, satnici i zadanom broju tema. Predvi%eno je da se pojedina nas-tavna tema obradi u najmanje 10 nastavnih sati "to osigurava potrebno vrijeme da u#enici ostvare zadane isho-de unutar koncepata te da se provede vrednovanje.

Povijesni kontekstPovijesni kontekstPovijesni kontekstPovijesni kontekst

Tema se oblikuje u odgovaraju$oj dubini i "irini koja $e omogu$iti u#enicima da pove!u razli#ite aspekte pro"-losti unutar svjetskih, europskih i nacionalnih okvira.

Zna#enje, reprezentativnost i aktualnostZna#enje, reprezentativnost i aktualnostZna#enje, reprezentativnost i aktualnostZna#enje, reprezentativnost i aktualnost

Pri odabiru teme valja voditi ra#una o njezinu zna#enju i reprezentativnosti. Tema je va!na za pou#avanje ako se orijentira na doga%aje, pojedince, pojave i procese koji su u pro"losti ostavili dugoro#an utjecaj na "iru sku-pinu ljudi i u kojoj prepoznajemo uzroke i posljedice te kontinuitet i promjene. Temu je potrebno osmisliti tako da zahva$a jedan ili vi"e aspekata historijske znanosti: dru"tvenu, politi#ku, gospodarsku, kulturnu i znan-stvenu historiju te historiju svakodnevice. Ukoliko je mogu$e, naglasak valja staviti i na aktualnost teme #ime se u u#enika posredno poti#e kriti#ko propitivanje svijeta.

Uklju#enost razli#itih perspektiva i interpretacijaUklju#enost razli#itih perspektiva i interpretacijaUklju#enost razli#itih perspektiva i interpretacijaUklju#enost razli#itih perspektiva i interpretacija

Za razvijanje koncepta interpretacija i perspektiva preporu#uje se oblikovati teme koje u sebi sadr!e u#enje o slo!enosti i postojanju razli#itih perspektiva. Takve teme omogu$it $e poticanje radoznalosti i kriti#kog vred-novanja informacija o pro"losti.

Dostupnost izvora i literatureDostupnost izvora i literatureDostupnost izvora i literatureDostupnost izvora i literature

Sadr!aj treba omogu$iti u#enicima da istra!uju pro"lost na temelju "irokog spektra povijesnih izvora kako bi razvijali analiti#ki pristup pro"losti i kriti#ko mi"ljenje. Isto tako tema treba biti obra%ena u stru#noj literaturi kako bi u#itelj mogao pripremiti popratni nastavni materijal i aktivnosti za u#enike.

Zanimljivost, dostupnost, primjerenost i motivacijaZanimljivost, dostupnost, primjerenost i motivacijaZanimljivost, dostupnost, primjerenost i motivacijaZanimljivost, dostupnost, primjerenost i motivacija

Odabir sadr!aja ovisit $e i o interesima u#enika. Po!eljno je odabrati temu koja je primjerena, va!na, motivira-ju$a i smislena za u#enika te koja poti#e znati!elju i zanimanje za daljnje u#enje i istra!ivanje pro"losti.

Razli#ita iskustva u#enjaRazli#ita iskustva u#enjaRazli#ita iskustva u#enjaRazli#ita iskustva u#enja

Odabrani sadr!aji u#enicima trebaju omogu$iti "irok raspon iskustvenog u#enja, "to uklju#uje posjet muzeji-ma, galerijama, zbirkama i povijesnim znamenitostima, kreativno izra!avanje znanja, kori"tenje informacijske i komunikacijske tehnologije, puni razvoj potencijala te predmetnih i op$ih kompetencija.


93939393

Planiranje obrade, ponavljanja i vrednovanjaPlaniranje obrade, ponavljanja i vrednovanjaPlaniranje obrade, ponavljanja i vrednovanjaPlaniranje obrade, ponavljanja i vrednovanja

U oblikovanju teme integrirano se planiraju aktivnost obrade, ponavljanja i sustavnog pra$enja i vrednovanja.

Napomena o oblikovanju tema: Napomena o oblikovanju tema: Napomena o oblikovanju tema: Napomena o oblikovanju tema: Oblikuju$i temu, u#itelj mo!e obuhvatiti sadr!aje iz razli#itih tematskih pod-ru#ja, no fokus treba biti na tematskom podru#ju kojem tema primarno pripada. To treba jasno i vidljivo iska-zati u izvedbenom programu, posebice ishodima. Primjerice, tema Njema#ka 1918. – 1945. prati politi#ku povi-jest Njema#ke u navedenom razdoblju te stoga primarno pripada tematskom podru#ju 1B (Dr!ave, ratovi i me%unarodni odnosi). No obuhva$a i sadr!aje iz druga dva tematska podru#ja moderne i suvremene povijesti – gospodarstvo i dru"tvo u nacisti#koj Njema#koj (2B Dru"tva, ekonomije i svakodnevica) te nacizam kao ideo-logiju (3B Slike svijeta).


94949494

E. POVEZANOST S ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRU"JIMA, ME'UPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM NASTAVNIM PREDMETIMA

Nastavni predmet Povijest dio je dru"tveno-humanisti#kog podru#ja i zajedno s drugim podru#jima, me%up-redmetnim temama i predmetima poti#e razvoj generi#kih i specifi#nih kompetencija u#enika. Kurikulum nastavnog predmeta Povijest povezan je s me%upredmetnim temama i drugim nastavnim predmetima u os-tvarivanju ciljeva i povezanih ishoda te u specifi#nim srodnim sadr!ajima.

Povijest je povezana s matemati#kim podru#jem na primjerima ra#unanja vremena, analizi demografskih po-dataka, tablica i dijagrama i drugim primjerima. Isprepli$e se s jezi#no-komunikacijskim podru#jem u razvoju medijske kulture, povijesti knji!evnosti i jezika, informacijske pismenosti (tra!enje i vrednovanje informacija i interpretacija), kriti#kog #itanja (analize izvora) i pisanja, te jasnog, primjerenog i stru#nog izra!avanja. Pred-met je povezan s tehni#kim i informati#kim podru#jem u razvoju afirmativnog i odgovornog kori"tenja digital-ne pismenosti (kori"tenje digitalnih nastavnih sadr!aja i aplikacija). U#enik povezuje razvoj tehnologije i proiz-vodnje s promjenama u pro"losti te postaje svjestan posljedica i mogu$ih opasnosti tehnolo"kog razvoja. Povi-jest je povezana i s umjetni#kim podru#jem kroz povijest glazbe, slikarstva, kiparstva i arhitekture.

Nastavni predmet Povijest upotpunjuje odgojno-obrazovna o#ekivanja me%upredmetne teme Gra%anskog odgoja i obrazovanja pou#avanjem o razvoju i funkcioniranju demokracije i demokratskog dru"tva op$enito i na hrvatskom primjeru te u temama o ljudskim pravima. Kurikulum nastavnog predmeta Povijest poti#e ak-tivno u#enje, vje"tinu analize i vrednovanja razliti#itih vrsta izvora, perspektiva i interpretacija. Suradnjom s drugim u#enicima i iskazivanjem osobne inicijative u tijeku procesa u#enja i pou#avanja u#enik razvija vlastitu poduzetnost.


95959595

F. U"ENJE I POU"AVANJE NASTAVNOGA PREDMETA

ISKUSTVA U"ENJA

Svrha i ciljevi u#enja i pou#avanja Povijesti ostvaruju se s pomo$u pet koncepata te postavljenih i razra%enih ishoda u#enja. Sustavno pou#avanje s naglaskom na koncepte omogu$uje u#enicima razvijanje osje$aja za kronologiju, razumijevanje utjecaja prostora na doga%aje, pojave i procese u pro"losti, razumijevanje uzroka i posljedica te kontinuiteta i promjena, sagledavanje interpretacija i perspektiva, kriti#ko promi"ljanje na teme-lju povijesnih izvora te stvaranje i prezentiranje vlastitih zaklju#aka. Ishodi u#enja i pripadaju$e razine usvoje-nosti predstavljaju po!eljna znanja, vje"tine i stavove koji se od u#enika o#ekuju u odre%enoj godini u#enja unutar pojedinoga koncepta. U vertikali obrazovanja koncepti i ishodi se postupno i smisleno uslo!njavaju te vode u#enika prema ve$oj kompetentnosti u razumijevanju povijesti. Nastavne teme s pripadaju$im podte-mama #ine relevantne sadr!aje za prou#avanje obilje!ja pojedinih povijesnih razdoblja te razumijevanje najva-!nijih povijesnih procesa. Sadr!aji su oblikovani tako da poti#u razvijanje vje"tina va!nih za kriti#ko i povijesno mi"ljenja te !elju za produbljivanjem znanja. Povijesni sadr!aji nisu sami sebi svrha, ve$ slu!e savladavanju povijesnih koncepata te ostvarivanju ciljeva i ishoda u#enja.

U#enje i pou#avanje Povijesti temelji se na aktivnom u#enju koje je usmjereno na stjecanje temeljnih znanja (#injeni#nih, konceptualnih, proceduralnih, metakognitivnih), razvijanje kriti#kog i kreativnog mi"ljenja te komunikacijskih i socijalnih vje"tina. Ostvarenje navedenih ciljeva zahtijeva dobro osmi"ljen i strukturiran proces u#enja koji vodi osobnom razvoju i samoostvarenju u#enika. Da bi u#enje bilo izazov, u#eniku treba omogu$iti samostalno formuliranje vlastitih ciljeva u#enja i planiranje njihova ostvarivanja odabirom strategija koje najbolje odgovaraju njegovu stilu u#enja, kao i aktivnostima i sadr!ajima iz ishoda. Pritom u#enik razvija vje"tine poput postavljanja pitanja o pro"losti, rada na povijesnim izvorima, vje"tinu njihove interpretacije, oblikovanja argumenata i komunikacije o rezultatima spoznaje. U#enika treba poticati na razumijevanju i prim-jenu razli#itih na#ina procjenjivanja, ispravljanja i prilago%avanja svojega rada te na spremnost za stalno u#enje i preuzimanje odgovornosti za vlastito u#enje.

ULOGA U"ITELJA

U#enje i pou#avanje Povijesti usmjereno je na aktivno u#enje kroz osmi"ljene aktivnosti za u#enika te uzajam-nu komunikaciju svih sudionika procesa u#enja i pou#avanja. U sredi"tu procesa je u#enik, a uloga je u#itelja u osmi"ljavanju i organiziranju onakvih na#ina rada koji omogu$uju najprimjerenije uvjete za u#enje i pou#ava-nje. U#itelj poti#e kreativno i efikasno stjecanje znanja, kriti#ko mi"ljenje te razvoj metakognitivnih sposob-nosti u#enika. Planira zajedni#ko u#enje i razvijanje komunikacijskih vje"tina, u#enje o partnerstvu, vlastitu podr"ku u#enicima, osmi"ljava nove metode te daje dovoljno mogu$nosti za u#enje. U razvoju kompetencija i dosezanju visokih razina postignu$a pru!a potporu u#eniku poticanjem motiviraju$ih misli i djelovanja. U#e-nje i pou#avanje Povijesti u u#eniku treba potaknuti !elju za obuhvatnijim razumijevanjem pro"losti koje je usmjereno na tra!enje bitnog, razvoj analiti#kih sposobnosti i oblikovanje osobnih gledi"ta koja mo!e argu-mentirati. Takvo u#enje i pu#avanje podrazumijeva da u#itelj zna predvidjeti potrebe u#enika i prilagoditi me-tode rada pojedina#nim potrebama radi pobolj"anja strategije pou#avanja i u#inkovitijega kori"tenja vremena.

MATERIJALI I IZVORI ZA U"ENJE

Izvori i materijali za u#enje su alati koji omogu$uju proces u#enja i pou#avanja. Oni su nositelji i posrednici podataka, sredstvo komunikacije te objekti i poticaj za u#enje. U#itelj mora znati kako ih pravilno odabrati, prilagoditi i u kojem ih dijelu procesa u#enja i pou#avanja primijeniti. Najbolje je koristiti se kombinacijom izvora i materijala za u#enje te razli#itih medija jer se time u#enici anga!iraju na interaktivniji na#in.

U procesu u#enja i pou#avanja Povijesti kori"tenje materijala za u#enje potrebno je uskladiti s ciljevima i isho-dima u#enja jer su izvori i materijali sredstvo za ostvarivanje ciljeva i ishoda u#enja, a ne sam cilj. Trebaju biti primjereni dobi u#enika, uskla%eni s prethodnim iskustvom i stilovima u#enja te prilago%eni njegovim kogi-tivnim sposobnostima (rad s u#enicima s te"ko$ama i s nadarenima). U izvore i materijale ubrajaju se sva sred-stva koja omogu$uju da u#enje i pou#avanje Povijesti bude u#inkovitije i poticajnije te da se taj proces pobolj"a. To su primjerice ud!benici, radne bilje!nice, zbirke izvora, povijesni atlasi, slijepe karte, autenti#ni materijali, #asopisi, fotografije, filmovi, audiomaterijali, materijali s interneta, digitalni repozitoriji znanja i alati i dr.


96969696

OKRU(JE

Proces u#enja i pou#avanja treba se odvijati u sigurnom i poticajnom okru!ju u kojem u#enici i u#itelj mogu ostvariti svoje mogu$nosti te uspje"no i motivirano u#iti i pou#avati. U#enje i pou#avanje Povijesti odr!ava se u specijaliziranoj u#ionici Povijesti, "kolskoj knji!nici, a izvan "kole u muzejima, arhivima, galerijama, knji!ni-cama, na razli#itim arheolo"kim i drugim lokalitetima u sklopu terenske nastave, "kolskih izleta i ekskurzija.

Razredno i "kolsko okru!je u fizi#kom, emocionalnom, dru"tvenom i spoznajnom segmentu treba omogu$iti siguran, kreativan i poticajan proces u#enja i pou#avanja. U#ionice trebaju biti opremljene suvremenom digi-talnom tehnologijom i standardnim didakti#kim sredstvima poput povijesnih i geografskih karata, atlasa i dr. Potrebno je voditi ra#una o estetskom ure%enju prostora te omogu$iti u#enicima sudjelovanje u osmi"ljavanju vlastitog okru!ja za u#enje.

Ugodno i poticajno "kolsko ozra#je omogu$uje uspje"an rad i u#enje, me%usobno po"tovanje i potporu u#enika i u#itelja. Kako bi postignu$a u#enika i proces u#enja i pu#avanja bili kvalitetniji i uspje"niji, preporu#uje se planirati suradnju "kole i u#enika s roditeljima, lokalnom i "irom zajednicom te s razli#itim institucijama i stru#njacima.

ODRE'ENO VRIJEME

Povijest se u#i i pou#ava u drugom, tre$em, #etvrtom i petom odgojno-obrazovnom ciklusu, tj. u petom, "es-tom, sedmom i osmom razredu osnovne "kole te u srednjoj "koli. U trogodi"njim strukovnim "kolama u#enje i pou#avanje Povijesti odr!ava se, ovisno o programu, jednu ili dvije godine, u #etverogodi"njim strukovnim "kolama dvije ili tri godine, a u gimnazijama #etiri godine. Mo!e se organizirati i u blok-satu koji je pogodan za istra!iva#ki i rad u skupini.

U osnovnoj "koli u#enje i pou#avanje Povijesti ostvaruje se dva sata tjedno, ukupno 70 sati godi"nje. Sadr!aji su strukturirani prema kronolo"ko-tematskom na#elu. Pou#avanje i u#enje odabranih sadr!aja odvija se u skladu s konceptima predmeta te ishodima koji iz njih proizlaze. Obrada je svih tema i podtema obavezna, a u#itelj planira na koje $e u obradi staviti ve$i naglasak te izdvojiti vi"e nastavnih sati. U obradi sadr!aja prepo-ru#uje se "to vi"e uklju#ivati primjere iz nacionalne i zavi#ajne povijesti. Tako%er, povijest nacionalnih manjina u Hrvatskoj promatra se kao sastavni dio svih tema u kurikulumu u kojima se ti sadr!aji mogu obraditi.

U srednjoj "koli sadr!aji su strukturirani tematski uz visok stupanj izbornosti i autonomije u osmi"ljavanju tema. Predvi%eno je da se pojedina nastavna tema obradi u najmanje 10 nastavnih sati #ime se omogu$uje razvijanje konceptualnog i proceduralnog znanja, ostvarivanje ishoda te potrebno vrijeme za dubinsko prou#a-vanje problematike. Naglasak je stavljen na istra!iva#ki pristup i slo!enije sadr!aje, #ime koncepti kontinuiteta i promjene, izvora i istra!ivanja pro"losti, interpretacije i perspektive dobivaju na va!nosti. Ishodi na vi"im razinama postavljeni su tako da vode "irem i dubljem razumijevanju povijesti (kako pro"losti, tako i metoda historijske znanosti).

U #etvrtom odgojno-obrazovnom ciklusu (trogodi"nje strukovne "kole, prvi i drugi razred #etverogodi"nje strukovne "kole i gimnazije) definirana su tematska podru#ja unutar kojih u#itelji samostalno oblikuju teme prema smjernicama, opisima podru#ja i propisanim shemama. Podru#ja su osmi"ljena tako da zahva$aju as-pekte dru"tvene, politi#ke, gospodarske, kulturne i znanstvene povijesti te povijesti svakodnevice. U petom odgojno-obrazovnom ciklusu (3. i 4. razred gimnazije) obvezno se obra%uju teme iz predmoderne te moderne i suvremene povijesti prema smjernicama i propisanim shemama. U oba ciklusa hrvatska povijest treba biti zastupljena s najmanje 40% sadr!aja, isto tako i svjetska povijest. Preostalih 20% sadr!aja u#itelji slobodno odre%uju, a mogu ih posvetiti zavi#ajnoj povijesti, povijesti struke, suvremenim doga%ajima i sl.


GRUPIRANJE U"ENIKA

U#enici se u "koli i prema potrebi izvan nje (suradnja me%u "kolama, projekti i sl.) grupiraju prema interesu za predmet i prema individualnim potrebama.

U#enici mogu poha%ati dodatnu nastavu, #ime im se pru!a mogu$nost da sadr!aje odre%ene kurikulumom Povijesti ili koje je osmislio u#itelj dodatno pro"ire radi kreativnog i efikasnog stjecanja znanja i produbljivanja kriti#kog mi"ljenja. Na dodatnoj nastavi u#enici se gno o dobi, a naglasak je na individualnom principu. Prema interesima i sposobnostima u#enici mogu poha%ati izvannastavnu aktivnost koja se obi#no naziva povijesnom grupom. Ona je u pravilu heterogena, od u#enika koji pokazuju ve$e zanimanje za Povijesti i spremni su na alternativne na#ine usvajanja znanja i razvijanja vje"tina "to im omogu$uje takav rad. U#enici kojima je potrebna potpora u u#enju mogu biti uklj#eni u dopunsku nastavu. Te su skupine tako%er heterogene po dobi i prethodnom znanju, a specifi#ne su jer u njima u#enici poma!u jedni drugima i tako razvijaju socijalno osvije"teno pona"anje, "to pozitivno utje#e na njihovu motivaciju.

U"ENJE I POU"AVANJE U"ENIKA S TE$KO*AMA I

Radi zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba u#enika s te"ko$ama kurikulum se prilago%ava u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava u#enja te vrednovanje postignu$a djece i u#enika s te"ko$ama.

Radi zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba darovitih u#enika uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava u#enja i vrednovanje postignu$a darovite djece i u#enika.

Slika 11. Preporu$eni omjeri sadr%aja hrvatske i svjetske povijest


U#enici se u "koli i prema potrebi izvan nje (suradnja me%u "kolama, projekti i sl.) grupiraju prema interesu za predmet i prema individualnim potrebama.

poha%ati dodatnu nastavu, #ime im se pru!a mogu$nost da sadr!aje odre%ene kurikulumom Povijesti ili koje je osmislio u#itelj dodatno pro"ire radi kreativnog i efikasnog stjecanja znanja i produbljivanja kriti#kog mi"ljenja. Na dodatnoj nastavi u#enici se grupiraju prema izra!enim interesima za predmet i neovino o dobi, a naglasak je na individualnom principu. Prema interesima i sposobnostima u#enici mogu poha%ati izvannastavnu aktivnost koja se obi#no naziva povijesnom grupom. Ona je u pravilu heterogena, od u#enika koji pokazuju ve$e zanimanje za Povijesti i spremni su na alternativne na#ine usvajanja znanja i razvijanja vje"tina "to im omogu$uje takav rad. U#enici kojima je potrebna potpora u u#enju mogu biti uklj

e su skupine tako%er heterogene po dobi i prethodnom znanju, a specifi#ne su jer u njima u#enici poma!u jedni drugima i tako razvijaju socijalno osvije"teno pona"anje, "to pozitivno utje#e na

"ENIKA S TE$KO*AMA I DAROVITIH U"ENIKA

obrazovnih potreba u#enika s te"ko$ama kurikulum se prilago%ava u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava u#enja te vrednovanje postignu$a djece i u#enika s

obrazovnih potreba darovitih u#enika uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava u#enja i vrednovanje postignu$a darovite djece i u#enika.

Slika 11. Preporu$eni omjeri sadr%aja hrvatske i svjetske povijesti

97979797

U#enici se u "koli i prema potrebi izvan nje (suradnja me%u "kolama, projekti i sl.) grupiraju prema interesu za

poha%ati dodatnu nastavu, #ime im se pru!a mogu$nost da sadr!aje odre%ene kurikulumom Povijesti ili koje je osmislio u#itelj dodatno pro"ire radi kreativnog i efikasnog stjecanja znanja i produbljivanja

rupiraju prema izra!enim interesima za predmet i neovis-no o dobi, a naglasak je na individualnom principu. Prema interesima i sposobnostima u#enici mogu poha%ati izvannastavnu aktivnost koja se obi#no naziva povijesnom grupom. Ona je u pravilu heterogena, sastavljena je od u#enika koji pokazuju ve$e zanimanje za Povijesti i spremni su na alternativne na#ine usvajanja znanja i razvijanja vje"tina "to im omogu$uje takav rad. U#enici kojima je potrebna potpora u u#enju mogu biti uklju-

e su skupine tako%er heterogene po dobi i prethodnom znanju, a specifi#ne su jer u njima u#enici poma!u jedni drugima i tako razvijaju socijalno osvije"teno pona"anje, "to pozitivno utje#e na

obrazovnih potreba u#enika s te"ko$ama kurikulum se prilago%ava u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava u#enja te vrednovanje postignu$a djece i u#enika s

obrazovnih potreba darovitih u#enika uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava u#enja i vrednovanje postignu$a darovite djece i u#enika.


98989898

G. VREDNOVANJE ISHODA U"ENJA U NASTAVNOME PREDMETU

Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda u predmetu Povijest slu!i za prikupljanje informacija o postignu$ima i napredovanju u#enika te kao pomo$ i putokaz u pobolj"anju u#enja. Ujedno je i povratna informacija u#itelju o uspje"nosti strategija i metoda rada koje je primijenio. Vrednovanje treba planirati kao dio procesa u#enja i pou#avanja te ga uskladiti s ciljevima, o#ekivanim ishodima u#enja i nastavnim strategijama. Potrebno je #esto komunicirati s u#enicima i roditeljima o razinama usvojenosti ishoda, metodama i na#inima vrednovanja te na#inu odre%ivanja zavr"ne (pr)ocjene.

Elementi vrednovanja u u#enju i pou#avanju Povijesti povezani su s konceptima te sadr!ajima i aktivnostima iz ishoda u#enja. Elementi vrednovanja su:

Temeljna povijesna znanja: vrednovanje #injeni#nog znanja, odnosno poznavanje i razumijevanje doga%aja, procesa i pojava, temeljnih kronolo"kih odrednica, osnova kori"tenja zemljovida te kori"tenje odgovaraju$e povijesne terminologije. Ovaj se element vrednuje u svim ciklusima u#enja i pou#avanja Povijesti.

Razumijevanje povijesnih koncepata: vrednovanje konceptualnog znanja, odnosno poznavanje, kori"tenje i razumijevanje temeljnih povijesnih koncepata (str. 6-9) kao okvira za tuma#enje i razumijevanje pro"lih doga-%aja, procesa i pojava. Uklju#uje i poznavanje temeljnih na#ela, klasifikacija, teorija i modela koji se odnose na te koncepte. Ovaj se element vrednuje u svim ciklusima u#enja i pou#avanja Povijesti, s tim da se udio pojedi-nih koncepata razlikuje od ciklusa do ciklusa (obja"njenje na str. 3-4).

Istra!ivanje pro"losti: vrednovanje poznavanja i primjene odgovaraju$ih metoda, postupaka i procedura u radu s povijesnim izvorima te u istra!ivanju pro"losti. Uklju#uje i vrednovanje u#eni#kih radova proiza"lih iz samo-stalnih istra!ivanja. Ovaj se element vrednuje u svim ciklusima u#enja i pou#avanja Povijesti, s tim da se nje-gov udio u vrednovanju pove$ava u #etvrtom i petom ciklusu.

Slika 12. Shema elemenata vrednovanja

U procesu u#enja i pou#avanja Povijesti provode se tri vrste vrednovanja: vrednovanje za u#enje (formativno), vrednovanje kao u#enje i vrednovanje nau#enog (sumativno). Svrha vrednovanja za u#enje jest poticanje i usmjeravanje u#enja pravovremenim povratnim informacijama (usmenima ili pisanima). Vrednovanje kao u#enje promatra se kao sastavni dio u#enja, a provodi se postupcima koji obuhva$aju samovrednovanje i sa-moprocjenu u#enika, kao i u#eni#ko vrednovanje i procjenu radova drugih u#enika. Vrednovanje nau#enog odnosi se na onu vrstu vrednovanja koje se provodi radi mjerenja i ocjenjivanja (odnosno, iskazivanja rezultata mjerenja ocjenom).

Vrednovanje za u#enje provodi se kontinuiranim pra$enjem individualnih i skupnih aktivnosti u#enika, cilja-nim pitanjima i razgovorom s u#enicima te pisanim kontrolnim i prakti#nim vje!bama poput kori"tenja slije-pih karata, izrade jednostavnih povijesnih karata na zadanoj podlozi, lenti vremena, razli#itih grafi#kih prikaza i mapa, popunjavanja slijepih karata, izrade osobne mape i drugo.


99999999

U procesu vrednovanja kao u#enja u#enik procjenjuje vlastito razumijevanje i primjenu koncepata, poznavanje razli#itih postupaka i metoda, vlastite uratke i uspje"nost njihova prezentiranja i drugo. U#enici mogu vredno-vati u#enje i rezultate ostalih u#enika, posebno nakon prezentiranja razli#itih individualnih i skupnih uradaka.

Vrednovanje nau#enog provodi se povremeno, naj#e"$e nakon obra%ene nastavne teme i rezultira ocjenom. Potrebno je kombinirati pisano i usmeno vrednovanje te primjenjivati raznovrsne tehnike i metode vrednova-nja. Kognitivna slo!enost zadataka i aktivnosti koje se vrednuju treba se podudarati s kognitivnom slo!enosti o#ekivanih ishoda u#enja. Mogu se koristiti pitanja i zadatci objektivnog tipa te zadatci sa slobodnim odgovo-rima (esejski zadaci). Esejskim odgovorima u#enici mogu pokazati razumijevanje povijesnih sadr!aja te sposo-bnost interpretacije i vrednovanja povijesnih doga%aja, pojava i procesa. Sli#an tip zadataka su i referati, eseji i istra!iva#ki radovi. Za vrednovanje rada s povijesnim izvorima koriste se zadatci poja"njavanja i interpretacije te esejski zadatci. Preporu#uju se i autenti#ni (alternativni) zadatci putem kojih u#enik mo!e izraziti vlastitu kreativnost i interpretaciju. U procesu u#enja i pou#avanja Povijesti to su: izrada plakata, dnevnika, letaka, crte!a, scenarija, ra#unalnih prezentacija, digitalnih/multimedijskih sadr!aja i alata, postavljanje izlo!be, igra uloga i mnogi drugi. Zadatke koji zahtijevaju odre%enu proceduru treba prethodno uvje!bati.

Na kraju nastavne godine zaklju#na (pr)ocjena treba iskazati sveukupnu usvojenost ishoda u#enja, pri #emu razine usvojenosti ishoda u#enja slu!e kao orijentacija. Razine okvirno odre%uju kako u#enik mo!e iskazati opseg znanja, dubinu razumijevanja povijesnih doga%aja, pojava i procesa te stupanj razvijenosti pojedine vje"-tine. Za zaklju#nu (pr)ocjenu u odre%enoj mjeri mogu se uzeti u obzir dokazi prikupljeni vrednovanjem za u#enje (npr. osobne mape, razne pisane vje!be i uradci).

Na kraju 5. razreda, osim zavr"ne broj#ane (pr)ocjene, u kvalitativnom osvrtu treba opisati postignutu razinu usvojenosti pojedinih ishoda u#enja s preporukom koje elemente u#enja u#enik treba unaprijediti i na koji na#in.

Listom procjene ostalih #imbenika u#enja i rada u#itelj izvje"tava o odgovornosti, samostalnosti, samoinicija-tivnosti, komunikaciji i suradnji koje je u#enik pokazao tijekom nastavne godine.