Krčki mjesečnik za kvalitetu življenja - broj 1, prosinac 2008.

... za sve gušte!

www.zvacet.com

KRČKA LUKA KRČANIMA MLADI BEZ PROSTORA ZLATNE STRIJELE KRKA POVIJEST NA TRGOVIMA

SSrreettaann BBoožžiićć

ZABRANE I SLOBODEVremena se mijenjaju, ali ne ide baš svaka stvar nabolje...

Što sam starija, sve mi se više vraćaju sjećanja iz djetinjstva. Jedno od

njih je prometni znak koji je stajao preko puta današnje pizzerije Kantun.

Prometni znak koji je zabranjivao prometovanje motorkotačima i biciklama

u zoni stare gradske jezgre... nikome nije ni padalo na pamet da zabrani

prometovanje i osobnim automobilima. Bila su to vremena kada nikome ne

bi ni palo na pamet nešto slično. Vjerojatno je isti znak stajao i na drugim

ulazima u gradsku jezgru, ali ovaj je meni ostao urezan u sjećanje jer sam

upravo na tom mjestu bila najviše puta opominjana da moram sići sa svoje

ponice i proći glavnom ulicom gurajući je kraj sebe. I to ne zato što bi ulazu

u gradsku jezgru stajali policajci (nisu nikada, da ne bude zabune) tjerajući

da poštujemo prometni znak, već zato jer su to činili sami mještani.

Doslovno. Ako bi ugledali nas djecu da se vozimo starim kamenim ulicama

na biciklama, odmah bi se našao netko od starijih da nas upozori da se to

ne smije činiti i natjerali bi nas (verbalno, ne fizičkim prijetnjama ili

kaznom) da siđemo sa bicikle i nastavimo gurajući je kraj sebe sve do izlaza

iz gradske jezgre na drugom kraju. I vjerovali ili ne, iako podosta povri-

jeđenog dječjeg ponosa, mi bi to i činili.

Danas kada imam vlastitu djecu, često se prisjetim tih dana s nostalgi-

jom. Kada djecu dovodim ili odvodim iz vrtića i moram se izmicati automo-

bilima roditelja koji po svaku cijenu moraju svoje dijete automobilom

dovesti, ako ne do samih vrata vrtića ili škole, a ono bar do najbliže moguće

točke bez obzira što time ne samo da krše pravila prometa već i svjesno

ugrožavaju sigurnost djece i onemogućuju normalan prolaz pješacima u zoni

koja je nekada bila, a i sada bi trebala biti, strogo pješačka zona.

Mnogi će reći: ah, vremena su se promijenila. Da, i ljudi su se promije-

nili. Ali, kamene gradske ulice nisu. One su i dalje jednake širine, izgrađene

po mjeri čovjeka. Danas se u tu mjeru čovjek teško može ugurati. „Mediter-

an kakav ne bi nikada trebao biti“, parodirala bih poznatu reklamu za

Hrvatsku koja se zna vrtiti na CNN-u.

Nedavno je postavljen novi znak, znak zabrane prometovanja osobnim

vozilima u zoni osnovne škole i vrtića. Na žalost, to nije dovoljno. U kritičn-

im satima tamo stoji i policajac. No, ni od toga koristi. Čim se policija udalji,

opet sve krene po starom.Ponekad poželim da smo mi odrasli sličniji onim odraslima iz mog djet-

injstva, zbog kojih sam silazila s ponice. Ne radi se ovdje o prometnim

znakovima, nego o zdravom razumu. I ugrožavanju djece.Marijan Alaniz

PONEŠTRICA NA METIJe li Poneštrica razbacivanje novcima ili nešto jošgore...

Zela san u ruke ovu Poneštricu, ma ne razumim zač je ona? Evo,ja kao iznajmljivač unutra ne mogu nać ni jednog slova o kreditima,potporama, uređenju, programima za razvoj obiteljskih hotela, kakoda nađem goste priko interneta, kako da se ubacim kad naša TZ idena sajmove... Ni slova! Ali, zato moren čitat kako su lipi i pametni svinaši turistički djelatnici, ministri, gradonačelnici i načelnici?! Makome to rabi, kome? A, kad san vidila koliko to košta, kolpalo me.Skoro devedeset hiljada kuna mi damo za svaki broj. Ma, zač to nepokriju reklamama kad su ionako sve reklame! Za te šolde mogli smojoš pet ženskica zaposlit cilu godinu i da se za naše šolde šeću svitomi govore kako je lipo u Krku. Bila bi veća korist. Ili, bolje da su platilijoš deset hiljada kuna za lekturu onih tabli po Gradu Krku, nego da sesad sramotimo jer na svakoj drugoj piše “simbolzira”, “obilježljima”ili neč sličnega. Ki će gaznat, možda nam i nasajamskim štandovimapiše “Otok Krljk.” Ja ihnisan vidila.

Vejanka(podaci o autorici poznatiredakciji Žvaceta)

3. vaš glas

ŽVACET ZA SVEBez mnogo mudrijanja:htjeli smo domaći, gradskilist, mjesto na kojem će seafirmirati ljudi i ideje kojeobogaćuju naš život i kraj.Složili smo ga, a na vama jeda ga kušate i kažete kakav jeposao kuhar napravio.Žvacet ne bi bilo mogućenapraviti bez podrškedomaćih poduzetnika koji susvojim oglasima isfinanciralinjegovo stvaranje i omogućilida stigne u svaki dom Krka iokolnih mjesta.Sve su vaše primjedbe iprijedlozi itekako dobrodošli. Rukovodit ćemo sevašim željama. Zato smo tu.

Urednik Žvaceta,Valerij Jurešić

DEVASTERINove mogućnosti turističke ponude...

Vjerojatno ste i Vi zadnjih dana načuli priče

uznemirenih građana o postavljanju crvenih stoli-

ca u parku pored hotela Bor. Mnogi misle da se

radi o lokacijama za obavljanje najstarijeg zanata

na svijetu, a isti špekuliraju i o skorašnjem postavl-

janju crvenih ferala.

I ja sam ponukan znatiželjom obišao park i

spoznao SENZACIONALNU istinu. To nisu stolice

nego stolicolika bića iz svemira. Ime im je

DEVASTERI. Oni su zaposlenici IAPO-a (Inter-

planetarne Agencije za devastiranje Prirodnog

Okoliša). S tim otvorenim i susretljivim bićima

stupio sam u kontakt i saznao da oni samo obav-

ljaju svoj posao i da osobno nemaju ništa protiv

prirodnog okoliša.

Na pitanje tko ih je angažirao rekoše mi da je to poslovna tajna te me

uputiše na glasnogovornika navedene agencije. Nakon nekoliko pokušaja stu-

panja u kontakt putem interplanetarnog komunikatora rečeni glasnogovornik

je ostao nedostupan (LIK MI NE DIŽE SLUŠALICU) tako da do izlaska ovog

izdanja nisam uspio doznati koja ih je STRANKA angažirala.

Na cijeli slučaj možemo gledati i s pozitivne strane jer pojava druželju-

bivih svemiraca može značiti okretanje nove stranice u turističkoj ponudi

našeg grada.

Zainteresirani građani, a isto tako i turisti, mogu nabaviti rječnik za

komunikaciju s ovim prekrasnim crvenim bićima u redakciji lista.

Zoran Matić Bizi, Krk

To nisu stolice nego stolicolika bića iz svemira. Ime im je DEVASTERI. Oni su

zaposlenici IAPO-a (Interplanetarne Agencije za devastiranje Prirodnog Okoliša).

Snim

io:V

J

IMPRESSUMnakladnik: Pontes, Strossmayerova 24, 51500 Krk; tel/fax: 051/222-586e-mail: zvacet@zvacet.com; web: www.zvacet.com (u izgradnji)za nakladnika: Katarina Mažuran Jurešić, ravnateljica

uredništvo: Valerij Jurešić (glavni urednik), Igor Gržetić (kultura), Milivoj Jurić (sport),Tonči Žužić (fotografija), Alisa Škvorc (dječji kutak), Joseph Molitorisz (vidjeh, ostah)priprema za tisak: Faust Vrančić d.o.o.; tisak: Kerschoffset d.o.o.

Bolje da su platili još deset hiljada kuna za lekturu onih tabli po Gradu Krku, nego da sesad sramotimo jer na svakoj drugoj piše “simbolzira”, “obilježljima” ili neč sličnega.

Poklanjam dva psića mješanca,

u dobre ruke. Kontakt:

091/787-63-72

Dakle: pohvale,pokude, primjedbe,

zanimljivosti, izgubljenipsići, sve, ama baš svešto poželite priopćiti

tisućama Krčana, sve tokonkurira za objavu na

ovoj VAŠOJ strani.Donesite u knjižaruPontes, pošaljite na

zvacet@zvacet.com ili,ako ste sramežljivi,

pošaljite nam pismo.

krčko more 4

Luka je još prije par godina bila mjestostalnih naguravanja brodara i gostiju.Bilo je jako teško osigurati za svoj brod

povoljno mjesto na rivi, a još teže izboriti seza mirnu prezentaciju svojih izleta turistima.Pokretni panoi nanašali su se jedan ispreddrugoga, goste se potezalo za rukav i držaloza mišku, samo da ne odu dalje, a isplovlja-vanje je uključivalo posebnu vještinu borbeprsa u prsa. U svemu tome, domaći brodarivodili su često neravnopravnu bitku s došl-jacima i njihovim većim brodovima.Sve se to potpuno preokrenulo u svega četirigodine rada Udruge brodara kojoj je odsamog početka na čelu Alen Depikolzvane.“Najviše nas je mučilo vezivanje. Kako da toriješimo, da se ne utrkujemo i ne vežemonaopako, veći za manje i tome slično.Rješenje je bilo u promjeni položaja brodo-va. Umjesto da se vežemo bokom, posložilismo vezove tako da se brodovi vežu pram-cem za obalu. Dobili smo više mjesta, jed-nostavnija uplovljavanja i isplovljavanja, alii ono što je najvažnije - svoje stalne vezove.To je postalo posebno važno, jer smo moglibrodove poslagati po veličini i stvoriti posvenov dojam reda i rasporeda u gradskoj luci,te postaviti stalne štandove sa svojomponudom točno pred svoj brod.Na taj se način dio obale posve uredio, gosteviše nitko ne napada, oni prolaze uz štan-dove, pregledaju ponudu i razgovaraju snama. Sad je postalo posve jasno tko štoprodaje i nema više nesigurnosti u gostiju.”

Malo reda i odmah je krenuloU malo vremena krčki su brodari, ozbiljnobrojniji, potpuno istisnuli došljake i privuklimnogo veći promet od nekadašnjeg.“Danas na krčkoj rivi radi trinaest većih iosam manjih brodica s ponudom za turiste.Znaju za nas na cijelom otoku i šire. Udrugim otočkim mjestima djeluje samo popar brodica, u Vrbniku, primjerice, nitijedna. Sad smo u fazi izrade otočkog katalo-ga brodara, kao što se izrađuju otočki kata-lozi hotela ili kampova.”No, sve je to omogućila izvrsna organizira-nost otočkih brodara.“Prvo smo osnovali Klub Krk unutar Udrugebrodara sjevernog Jadrana. To se dogodilo2004.-e godine. A, potom smo u obrtničkojkomori unutar sekcije prijevoznika formirali

podsekciju prijevoznika morem.Pokazalo se da je jako korisno imati tudvostruku strukturu. Dok naša udrugagrađana lobira kroz prijateljstva i poznanst-va, u komori pronalazimo puteve kroz insti-tucije. Nije bilo lako organizirati se. Svi smo mirazličiti. No, uskoro je ljudima postalo jasnoda će ako se oko nekog pitanja ne složimo, onjemu odlučivati netko drugi - Gradskopoglavarstvo, Lučka uprava ili tkogod treći. Jedinstveni smo sasvim pristojnom brzinomuspjeli srediti stanje u našem dijelu luke:vezove, panoe, doveli struju i vodu, ugovorilipovoljnije paušale za korištenje luke.Naime, kad smo se organizirali trebalo jenaći rješenje za nagomilane pojedinačnedugove prema Lučkoj upravi, jer smo željelipostići novi, dugotrajan i povoljniji dogovor.Uspjeli smo. Brodari su platili zaostatke idobili drugačije uvjete, godišnje paušaleovisne o veličini broda. Ali, sad znaju koji jenjihov vez.”

Još smo taociIpak, nije sve odmah postalo idlično, proble-ma i dalje ima.“Mi smo se prije svega pozabavili sobom i stim smo već prilično zadovoljni. Preostaliproblemi više su vezani za cjelokupno stanjeu luci. Činjenica je da se u luki ozbiljnije nijegradilo sve od Austrougarske. Planira se produžavanje lukobrana, ali tomeni djeluje kao vrlo kompliciran posao jerje to područje na kojem se nalazi dubok mulji gradnja neće nikako biti jeftina. Vidi se rezultat nadogradnje koja je u lucirađena na muljevitom dnu. Taj mulić sadpolako tone od trešnje i potezanja kojem gaizlažu vjetar, valovi i vezani brodovi. Sličnobi moglo biti i s novim lukobranom.Ove druge stvari, oko kojih se diglo dostagalame, uglavnom su posljedica priličnognereda u luci. Nenaplaćeni računi, slabakontrola i izgubljeni sudski procesi pokazujuda bi za rješavanje trebalo mnogo hrabrostii snažna volja, a tako nešto se sada ne vidi.Mi i dalje vodimo svojevrsnu bitku sLučkom upravom. Oni bi nam najradijedigli cijenu vezova, a nama se to naravno nesviđa. Za razumjeti je da smo im mi najlakšameta. Ribari ih lako pošalju dovraga i iskr-caju ribu u nekoj drugoj luci, a turisti će seSn

imio

:Tonči

Žužić

PROMJENEMOGU BBITIBRZE II DDOBREAlen Depikolzvane je zaljubljenik u more i brodove. Ali, svoju ljubav nijepretvorio samo u posao kojim prehranjuje obitelj, već je udružen sa svojimmorskim kolegama lučku ponudu jednodnevnih izleta koja je među turisti-ma bila zloglasna po nestalnosti i lošoj usluzi pretvorio u jedan od najkva-litetnijih turističkih proizvoda grada koji hrani desetine krčkih obitelji iukrašava gradsku luku. S njim je razgovarao Valerij Jurešić...

5 krčko more

brzo preorijentirati na jeftinije luke. Minemamo kuda. To nas pomalo pretvara utaoce.”Alen je u međuvremenu postao i potpred-sjednik Udruge brodara sjevernog Jadrana,te je član novoosnovanog Predsjedništvadržavne podsekcije prijevoznika morem.S druge strane, Alen s brodarima nastojidoprinijeti boljitku ukupnog krčkog turizma.

“Ojačavši, mi sad nastojimo doprinjeti pre-poznatljivosti grada Krka kao turističke des-tinacije. Tu je projekt Krk Tour koji bi tre-bao u paketu prodavati krčko ugostiteljstvoi brodarske usluge, kombinirane s razvojemplaćenih kulturnih sadržaja.Naša iskustva govore da su najkvalitetnijigosti hotelski. Zato se ja ne bojim da bi namrast hotelske ponude mogao ugroziti turis-tičku potrošnju. Ne bojim se ni resorta. Mismo danas spremni ponuditi sve što jepotrebno. Prilagoditi se, promijeniti vrstuponude, preurediti svoje brodove. Orga-nizirani možemo daleko više nego pojedi-načno. Čim se netko od nas prebaci na nekidrugačiji posao, više ostaje za nas koji nismootišli tim putem.”

Hoteli, obiteljski hoteli i resorti“Smatram da svaka od tri najčešće spomin-jane varijante smještaja nosi svoje prednosti.Zato mislim da ne treba postavljati kaoisključivo pitanje “mali hoteli ili hoteli?”Moramo biti svjesni da je naš najveći prob-lem prekratka sezona. Iz razgovora s kolegama na Kvarneru vidimda je kod svih vrlo slično. Tek Opatija imakojih mjesec dana više prometa od naša trimjeseca.Kad se izračuna odnos troškova i prihoda,onda je jasno da produženje sezone donosinajviše. Recimo ako su moji troškovi konce-sije, tehničkog pregleda i reklame sto hiljadanečega, onda mi treba, recimo dva mjesecada to riješim i preostaje mi mjesec dana zaslaganje zarade od koje ćemo svi živjeti cijelu

godinu. Kad bi se sezona produžila samo za mjeecdana to je za nas u rečenome slučajuudvostručenje zarade.Najveću promjenu ostvarili su Porečani iRovinježi. Oni rade već po sedam do osammjeseci na godinu što je nama nezamislivo.Ali, oni imaju mnogo mnogo hotela.Vjerujem da su jedino apartmani mrtvi kaooblik turističke ponude. Svi govorimo oobiteljskim, mini hotelima, ali ih se premaloi presporo otvara. U nas (Krku, op.a) nemaosobe u vlasti koja bi pokazala razumijevan-je i dala pravu pdoršku poduzetničkomrazvoju.

Ne mogu podržati anonimne prigovoreTijekom našeg razgovora posegnuo sam zakopijom jednog dužeg nepotpisanog dopisakoji je distribuiran gradom, a u kojem senabrajaju problemi i propusti u radu Lučkeuprave, Alenu se to nije svidjelo.“Ne mogu razgovarati o stvarima koje ljudine potpišu. Pričalo se svašta, ali da bi seproblemi riješili treba se organizirati i punorazgovarati, gurati i objašnjavati. Najavlji-vano je i neko spaljivanje računa, pa se ništanije dogodilo. Ne ide preko noći i uvijek sečini da se promjene događaju presporo. No,kad danas pogledamo što smo napravili uove četiri godine ne možemo biti nezado-voljni. Puno smo napravili. Danas nam jemnogo bolje i osjećamo kamo idemo. Dalekood toga da se zadovoljavamo postojećimstanjem, ali treba priznati i ostvareno.”

ZNA SAMO ONAJ TKO MORARazgovor s Otelom Stolfom, predsjednikom Lovrate pokazujeda se nastavlja praksa projektiranja i planiranja bez konta-kata sa stvarnim korisnicima...

Dvjesto trideset i devet članova Sportskog ribolovnogdruštva Lovrata značajni su krisnici gradske luke. Često su uluci, izlaze na more noću i danju. Svjetski su i europski prvaci,a društvo je osnovano još 1956.-e. Od prošle godine prvi suhrvatski klub kojem je uspjelo ostvariti pobjedu na Europ-skom prvenstvu za klubove u disciplini udičarenja iz barke.

Svejedno, nitko ih nije pitao ništa o tome kako luka živi ikako gledaju na njezino najavljeno širenje. I ovdje se čini dasu kancelarijski promatrači uvjereni da bolje znaju što jedobro za ribolovce od njih samih.

U razgovoru nam je predsjednik društva Otelo Stolfa (nafotografiji) ukazao na najveće probleme Lovrate, ali i sameluke. Iako je društvo i nakon pedeset i dvije godine, i s takomnogo članova, prisiljeno svoju djelatnost obavljati u malom lučkom kiosku, on nam kaonajveće probleme spominje jugo koje rastura luku, nered u upravljanju vezovima i njihovkroničan manjak, te loše smještenu benzinsku crpku.

Otelo se nada da će se pronaći načina za dogradnju lukobrana i da će se s vremenomPorta Pisana pretvoriti u prirodno proširenje luke koja je već dugo premalena. Jednako takonada se izgradnji nove zgrade na mjestu današnjeg Plava, koja bi mogla zadovoljiti potrebeza prostorom svih vodenih sportova u gradu: jedriličara, ronioca i ribolovaca.

NE SMIJE SE ZABORAVITI TKO JESTVARAO VEZOVE

HNS Krka je otvoreno stao protiv odlukeŽupanijske lučke uprave, pokrenuo je peticijuza njezino ukidanje i podržao raspravu naGradskom vijeću...

Franjo Volarić, predsjednik krčkog HNS-apotvrdio nam je da se ova stranka neće presta-ti boriti za ukinuće besmislenog izjednačava-nja onih koji su dugi niz godina gradili iodržavali vezove s onima koji vezove koristetek par dana u godini.

Ostaje gorak dojam da je odluka ŽLU-adonesena naprečac i bez prave ideje za razvojkrčkih luka, a osobito bez osjećaja za sve što seu njima zbivalo do pojave ŽLU-a, sasvimmlade institucije u životu tih tisućljetnih luka.

Ponuda krčkog gradonačelnika DarijaVasilića da grad isplati tu razliku u prihoduŽLU-u, dočekana je kao hvalevrijedna gesta,ali nije prihvatljiva niti kao privremeno, a oso-bito ne kao trajno rješenje problema, obziromda već za druge važne stvari u gradskom pro-računu nedostaje novaca. Time se samonepravična naknada s pojedinih stanovnikaseli na sve stanovnike Grada.

Neugodan slijed prepoznaje se u nizu zbi-vanja koja zadnjih godina razaraju tradi-cionalan mediteranski život u Krku: nakonumrvljenih gromača koje nestaju iz krčkogkrajobraza, dovedenih divljih svinja koje uniš-tavaju poljoprivredu i stočarstvo, proždirugljive i prijete izletnicima, sad se radi i naizbacivanju barki iz gradskih luka. Što nampreostaje od grada povijesti i kulture i Mediter-ana kakav je nekad bio? Kalifornijske lignje izsupermarketa i bodljikava žica oko polja?

Možda bi ŽLU i drugi koji ovako podupirupretvaranje otoka u ljetovališta bez vlastitaidentiteta više voljeli da se ujutro vide jahtekoje kreću na male otočke plažice, a ne ribarikoji odlaze dići pokoju ribicu, ali građani se stim uglavnom ne slažu. A, HNS ostaje uz voljugrađana, koju je potvrdila i peticija.

gradska kronika 6

13.11.2008. INFORMATIČKO OPISMENJAVANJE OBRTNIKAUdruženje obrtnika Krk dvadeset i tri tisućekuna dobivenih od Ministarstva gospodarst-va iskoristit će za program informatičkogosposobljavanja otočnih obrtnika. VlatkoMartinović, tajnik otočne obrtničke asoci-jacije, kaže da će bespovratna sredstvaomogućiti provedbu prve u planiranom nizuradionica. “Procjenjujemo kako je između65 do 70 posto našeg članstva još uvijeknažalost informatički nedovoljno pismeno iličak potpuno nepismeno,” rekao je.

14.11.2008. BRONCA ZA KRČKI PRŠUTKrčanin Vjekoslav Žužić, vlasnik obrta Mes-nica Žužić s nedavno održanog Interna-cionalnog sajma pršuta održanog uistarskom Tinjanu vratio se ovjenčanbrončanom medaljom. To je ujedno bio nje-gov prvi izlazak na tako veliku i u nacional-nim okvirima značajnu gastro-manifestacijuna kojoj je svoje najbolje pršute predstavilo25 proizvođača iz cijele Hrvatske ali iSlovenije, Bosne i Hercegovine, Italije iŠpanjolske.

21.11.2008. DOVRŠEN PROJEKT LUKE VALBISKANakon punih šest godina formalno jedovršen projekt dogradnje i svobuhvatnerekonstrukcije trajektnog pristaništa Val-biska. Preostaje još tek nadati se kako je

moguće na otok dovući 32 milijuna kunapotrebnih za dogradnju treće ukrcajno-iskr-cajne rampe, gradnju južnog obalnog zida inoćnog privezišta.

26.11.2008. IDE VODA PREMA ŠOTOVENTUGradsko je vijeće Krka prihvatilo investicijuizgradnje gravitacijskog cjevovoda od mjes-ta Bajčići do naselja Skrpčići odnosno Pinez-ići. Začetak financiranja zahvata koji ujednopredstavlja "2. fazu 1. etape izgradnjevodoopskrbnog sustava Šotoventa" krčki sugradski vijećnici popratili pozamašnimplanom financiranja. Grad Krk će do 2010.godine za dovršetak planiranog komunalnogzahvata osigurati ukupno 8 milijuna kuna, aza spomenutu je namjenu već u ovogodiš-njem proračunu "na stranu stavljeno" prvih500 tisuća kuna.

27.11.2008. PRVA IZBORNA KOALICIJAPGS, SDP i HSLS na idućim će lokalnimizborima na području Grda Krka nastupitisa zajedničkom listom, priopćeno je na pot-pisivanju međustranačkog sporazuma opredizbornoj koaliciji između stranaka. Kan-didat koalicije za krčkog gradonačelnika bitće PGS-ovac Darijo Vasilić, a za zamjenikasocijaldemokrat Čedomir Miler. Vasilić jepotvrdio i kako će, ostvari li koalicija većinuunutar Gradskog vijeća, HSLS-ovac JosipStaničić biti budući predsjednik tog pred-stavničkog tijela. PGS-u će na zajedničkojlisti za Gradsko vijeće pripasti 8 mjesta,SDP-u 5, a HSLS-u 2 mjesta.

01.12.2008. DIGLO SE MOREDavno se nije ovako visoko diglo more uz

obale Krka. Potopljeni su mnogi poslovni istambeni prostori uz obalu. A, u Krku suvatrogasci intervenirali u podzemnim pros-torijama lapidarij-bara Volsonis gdje jemore stiglo podzemnim kanalima.

03.12.2008. NOVI PRORAČUN GRADA KRKAGradski su prihodi u 2009. godini planiraniu iznosu od 64,2 milijuna kuna. Pribroji li setom iznosu višak ovogodišnjih proračunskihprihoda proizlazi kako će Grad u narednojgodini raspolagati sa 67,2 milijuna kuna. Najznačajnije kapitalne investicije na kojimakrčka gradska vlast kani nastaviti raditi unarednom trogodišnjem razdoblju obuh-vaćaju ulaganja u nastavak gradnje vodoop-skrbnog sustava Šotoventa, gradnjuzapadne obilaznice, dovršetka već započetegradnje dječjeg vrtića i jaslica kao i gradnješkolskog sportskog igrališta. Iako, u već započetoj kampanji spominje sebitno veći broj projekata.

04.12.2008. SVETI NIKOLA JE U GRADU!Točno u 16 sati neumorni stari zaštitnikdjece, pomoraca, ribara i putnika stupio jena čvrsto tlo gdje su ga dočekala djecapraćena nonama i mamama. Svetog Nikolumali su otočani dočekali pjesmom "MićihBodula" i svirkom limenjaka, članova"Gradske glazbe Krk". Nakon kraćegzadržavanja na obali okupljena svita zaputi-la se prema glavnom gradskom trgu - VelojPlaci gdje se dugo čekani gost mališanimaodužio svojom već uhodanom "čarolijom" -paljenjem božićno novogodišnje dekoraciječije su lampice i ovog puta bljesnule upravona njegovu zapovijed.

IZBORI SSVE BBLIŽEE,TURISTA SSVE VVIŠE?Ako vam je štogod zadnjih dana promaklo, Žvacet će vam pomoći da ne previdite, a ako ste o nekim od ovihdogađaja već čitali, onda ćemo vas na njih samo podsjetiti. Kako ono kažu, “ponavljanje je majka mudrosti”...

7 gradska kronika

plać

eni o

glas

05.12.2008. RASPRAVA NA KOJOJ SU PADALE MASKESjednica Poglavarstva na kojoj se raspravl-jalo o prijedlogu da se ukine jedna od turis-tičkih zona da bi se otvorila nova pokazala jenekoliko vrlo zanimljivih istina. Konkretnu jeraspravu potaknuo poslovni plan tvrtke"Quada projekt" iz Zagreba koja je nedavnokupila 26 hektara zemlje na atraktivnompodručju Strigar pored Vrha. Iako su na tompodručju prije samo nekoliko godina nje-mački i mađarski investitori već razrađivaliprojekt gradnje luksuznog hotelskog resortai vodenog parka, projekt je neslavno propaonakon što to područje zbog postojanjadrugih turističkih zona nije moglo bitiuključeno u Prostorni plan PGŽ a time niGrada Krka. Ovoga puta ulagač ima neštobolji prijem kod gradskog poglavarstva, aosim obiteljskim, potrudio se i uvezati pro-jekt s lokalnim interesima spominjući bisku-pa i “velike graditeljske tvrtke” s Krka. Rasprava je završena kompromisom i ova jeprigoda iskorištena da se postojeće turističkezone Glavotok i Torkul stave pod dodatnipritisak, jer će se jedna od njih ukinuti ukorist Strigara ako se tamo ništa ne pokreneunutar slijedećih šest mjeseci. Zanimljivo je ida se Krčka biskupija već ogradila od spom-injanja u kontekstu ovog projekta kojem jeosnovna ideja “vjerski turizam”.

05.12.2008. SKUĆIMO NATURISTE!Zlatni otok već 2010. godine kani kampPolitin - jedini naturistički kamp napodručju grada transformirati u konven-cionalni kamp. Turističko vijeće Grada Krkanastoji tu prazninu u ponudi grada nadom-jestiti uređenjem naturističke plaže koja ćese nalaziti u neposrednoj blizini Politina.Pored 400 tisuća gradskih eko-kuna, reali-zaciju tog plana sa 200 tisuća kuna pomoćiće i "Zlatni otok" koji je također zainteresir-an za zadržavanje barem dijela svojihdosadašnjih gostiju - naturista.

10.12.2008. DEVETA OBLJETNICAVodstvo krčke gradske organizacije HDZ-aje na gradskom groblju položilo vijenac iupalilo svijeće pored središnjeg križa uspomen na prvog hrvatskog predsjednikadr. Franju Tuđmana. Obilježavanju deveteobljetnice njegove smrti pridružio se i krčkigradonačelnik Darijo Vasilić.

10.12.2008. SPORTSKI UMIROVLJENIČKI DOMKrčkom domu za starije i nemoćne osobe"Mali Kartec" pripala je ovogodišnja nagra-da Hrvatskog saveza sportske rekreacije"Sport za sve". Spomenuta otočna ustanova

u kojoj se već puno desetljeće vrlo uspješnou djelo provode različiti programi sportskerekreacije osoba starije životne dobi postalaje možda i ponajboljim odnosno "najrefer-entnijim" domaćim centrom na planu sport-sko-rekreacijskog obogaćivanja i podizanjakvalitete života osoba treće životne dobi.

15.12.2008. NOVI-STARI PREDSJEDNIK DROBNICEU krčkoj Velikoj vijećnici na godišnjoj skupš-tini članovi udruge Drobnica "pretresli" susvoje aktivnosti poduzete ove godine, ali iakcije koje tek kane provesti tijekom 2009.godine. Ive Žgaljić, dosadašnji vršiteljdužnosti predsjednika Drobnice ponovo jedobio povjerenje svojih kolega pa će takoŽgaljić predsjedavati krčkom maslinarskomudrugom i tijekom sljedeće četiri godine.

16.12.2008. PUNI OPTIMIZMANetom zaključenu turističku godinu krčki ćeturistički djelatnici pamtiti po dobrome, akoje suditi po stavu Ivice Bogovića, direktoraTZ Otoka Krka. Rekordnih 3,3 milijuna tur-ističkih noćenja. Strateškim ciljem idućegodine označeno je respektiranje tržišnogpozicioniranja odnosno "njegovanje"odabranih, Krku tradicionalno sklonih tržiš-ta ali i promidžbeno isticanje blizine odnos-no prometne dostupnosti Krka. Poticanjerazvoja otoka Krka kao avio destinacijeKrčani također drže ključnim ciljem jednakokao i implementaciju Glavnog plana razvojaturizma PGŽ.

19.12.2008. SJEDNICA PODJELAOdržana je zanimljiva sjednica Gradskogvijeća Krka. Iako je na njoj donesen pro-račun grada Krka za iduću godinu na sjed-nici nije bilo novinara. Stoga je uglavnomnezabilježeno prošao prvi otvoreni sukobkoalicijskih partnera koji zajedno formirajuvlast u Krku već više od petnaest godina -PGS-a i HNS-a.Gradonačelniik Darijo Vasilić i PredsjednikGV Ivan Jurešić našli su se na suprotnimstranama u pitanju natječaja za davanjegradskog poljoprivrednog zemljišta u zakup. Iako je bilo logično da se natječaj ne gura nabrzinu, obzirom da je u Saboru upravodonesen novi zakon o poljoprivrednomzemljištu s mnogim novostima, čini se da jeblizina izbora bila odlučujuća. Natječaj jeizglasan na temelju gradonačelnikova inzis-tiranja, a raspored glasova je bio indikati-van. Zajedno su glasovali vijećnici PGS-a,SDP-a, HSLS-a i HDZ-a, te nesuđeni pred-sjednik HNS-a Darko Fanuko, a na drugojstrani bili su dva zastupnika HNS-a, HSS inezavisni vijećnik. Sve u svemu puno zabaveza promatrače izborne utakmice.

Dragi naši sugrađani, želimovam sretan i radostan Božić,veselu i zdravu Novu godinu!

U idućoj godini nam predstoje izbori na kojima se HNS odlučiopreuzeti potpunu odgovornost za svoj rad. Stranka smo s mnogomladih i poduzetnih ljudi koji misle da KRK MOŽE PUNO BOLJE,ali JEDINO AKO O BUDUĆNOSTI GRADA ODLUČUJEMOZAJEDNO. Zato gradimo drugačiju politiku koja se oslanja na stal-no sudjelovanje građana u vlasti kroz interesne odbore i ogranke, a neda samo jednom u četiri godine odlučuju kome dati glas. Ne želimo da postoje samo oni koji su ‘na vlasti’ i ‘ostali.’

HNS u Krku osniva Interesne odbore u koje pozivamo sve zaintere-sirane. Nije potrebno da ste član HNS-a. Rado slušamo, jer znamo da se od svakoga može učiti. Rad i zaključ-ci interesnih odbora nas obvezuju. To je razlika koju donosi politikaHNS-a. Već postoji INTERESNI ODBOR MLADIH HNS-a ukojem je trenutno šezdeset i četvero članova. Od njih očekujemo daodrede što politika u gradu Krku može napraviti za njih u idućemmandatu, ali i što oni sami mogu napraviti za zajednicu u kojoj žive.Slijede osnivačke sjednice dva nova interesna odbora:- 12. siječnja INTERESNI ODBOR ŽENSKE INICIJATIVE, - 19. siječnja INTERESNI ODBOR ZA TURIZAM

Želite li sudjelovati u radu naših interesnih odbora samo se javite nabroj 091/252-67-85, a tajnik HNS-a Krk, Marin Crnčić će vas uputi-ti u vrijeme i mjesto održavanje slijedeće sjednice ili vas spojiti s pred-sjednikom/com interesnog odbora.

HNS Krka je već odredio i svoje središnje teme za dolazeće lokalneizbore. To su točke na kojima ćemo najviše inzistirati:1. Turizam: Grad povijesti i kulture nije besplatan muzej2. Sport i rekreacija: Rekreacija dostupna svima, osobito djeci3. Poljoprivreda: Divljoj svinji nema mjesta na otoku Krku4. Gospodarstvo: Poduzetništvo je životna snaga grada

Pored tematskog rada u interesnim odborima HNS Krka osniva svojeogranke po mjesnim odborima. Vjerujemo da nitko ne poznajestvarne potrebe ljudi u malim mjestima bolje od njih samih. Zatoželimo uspostaviti samostalne političke jedinice u malim mjestimakoje će nam biti izvor informacija, prijedloga, pohvala i pokuda napolitiku koja se vodi na razini cijelog Grada. Tako je 2. prosinca uVrhu osnovan Ogranak HNS-a, a predsjednik ogranka je postaoDanijel Milohnić. Sljedeći ogranak osniva se u Korniću. Dobrodošli!

Franjo Volarić, dipl.oec. - predsjednik HNS Krk

KRK S VAMA MOŽE PUNO BOLJE

Dio članstva ogranka HNS-a u Vrhu

I KRKU SU POTREBNI LJUDI DOBRE VOLJE

Kada se Isus rodio, nad Betlehemom se začula anđeoskapjesma: “Slava na visinama Bogu, a na zemlji mir ljudima

miljenicima njegovim!” (Lk, 2, 14). Otada, ta pjesma odjeku-je čitavim svijetom i nema pjesme koja je može nadjačati.Nema te sile koja tu anđeosku pjesmu može utrnuti. Svatko jeod nas pozvan osobno se pridružiti toj radosti i biti Božji mil-jenik, jer je milost Božja ponuđena svim ljudima. Slava Bogu imir ljudima dobre volje: to su znakovi Božića. Čovjek zah-vaćen Bogom, je čovjek dobre volje. Dobra je volja početaksvakoga dobra. Bez nje nema Božjega i ljudskoga svijeta.Dobra nas volja potiče da mislimo i govorimo dobro, da čini-mo dobro uvijek i svakome, ali i da primjećujemo i poštujemodobro koje drugi čine.

Dobra volja nas potiče na odgovornost za svijet u kojemuživimo. Uči nas davanju. Uči nas da u davanju nađemo pun-inu svoje radosti.

Da, i u našemu gradu Krku potrebni su ljudi dobre volje:ljudi koji će se izdići iznad svakovrsnih zlovolja, iznad nesh-vatljivih i bolnih ravnodušnosti, i graditi svijet u kojem će sesvaki čovjek osjećati doista kao kod kuće i u kojem će svakičovjek moći naći svoje ispunjenje.

Ovogodišnji Božić naš grad slavi u duhu proslave 1700.godišnjice mučeničke smrti svoga zaštitnika sv. Kvirina. Stoga,neka nas trajno prati nebeski zagovor našega zaštitnika kakobismo svakodnevno rasli u međusobnoj ljubavi, razumijevan-ju, poštovanju i ostali vjerni tisućljetnoj nauci Crkve i našihotaca koji nam ostaviše bogatu kršćansku kulturnu baštinu.

Svima Vama, poštovani čitatelji Žvaceta kao i Vašoj rodbi-ni i prijateljima od srca želim Čestit Božić i blagoslovljenjuNovu 2009. godinu.

Don Robert Zubović, župnik Krka

(Na fotografijama Tončija Žužića nalaze se detalji božićnih jaslica iz Katedrale Sve-tog uznesenja, te malih jaslica oca Damjana iz Samostana Sv. Franje u Krku)

Snim

io:

Tonči

sport 10

Poznato je koji su olimpijski sportovi, astreličarstvo je također jedan od njih.Međutim, možda je manje poznato da

i u Krku postoji streličarska udruga podnazivom Maura kal. Voditelji udruge sumladi Mario Grujić i Ivana Koller koji sestreličarstvom bave već nekoliko godina.Oni su bili i naši sugovornici koji su nas ipobliže upoznali s čarima streličarstva uKrku. Možete li nam reći kada i kako je osno-van klub Maura kal?- Streličarski klub Maura kal osnovan je 20.ožujka 2007. godine u Krku, budući da sepokazao veliki interes za streličarstvo. Inici-jativa je potekla od Lane Koller – hrvatskereprezentativke u streličarstvu, te uz pomoćAntona Žužića koji je uvelike pomogaoosnivanju kluba.Moramo istaknuti da smopri samom osnivanju naišli na veliko pov-jerenje Grada Krka koji nas je podupirao odsamog početka, a i danas zna prepoznatinapore koje mi ulažemo.

NEKAD STRAŽARI, DANAS SPORTAŠINaziv udruge Maura kal vrlo je speci-fičan, pa pretpostavljam da se iza togimena nalazi i zanimljiva priča?- Da. Sam naziv kluba na starom veljotskomjeziku znači Crna ulica, odnosno ulica kojaje prolazila uz zidine grada – današnja ulicaGalija, koja je u to vrijeme morala biti mrač-na jer se u njoj skrivala obrana grada. Kakose Krk sve više okreće dobu Frankopanakroz raznu turističku i povjesnu promocijugrada, možemo reći da je naša uloga u tojpriči obrana grada, odnosno vojska u službikneza. Ovdje treba napomenuti da sudjelu-jemo i na raznim manifestacijama vezanimuz knezove krčke Frankopane gdje pred-stavljamo gradsku stražu - vojnike, te ćemotako i na festivalu povodom Sv. Stjepanaodržati turnir na koji su pozvani svi zain-teresirani. Što je s treninzima, odnosno imate liuopće uvjete za treniranje ovog speci-fičnog sporta, te kako izgledaju vašitreninzi i koliko često trenirate?- Treninzi se održavaju u sportskoj dvoraniosnovne škole Fran Krsto Frankopan triputa tjedno. Iako dvorana ne udovoljavazahtjevima ovog sporta, za sada je to najbol-je što možemo dobiti u zimskim mjesecima.Tijekom ljetne sezone treninzi se održavajuna otvorenom terenu koji su nam Hrvatskešume ustupile na korištenje. Inače, tipičantrening traje dva sata, a sastoji se od zagri-javanja, vježbanja tehnike, pucanja na lica,te istezanja. Međutim, treba naglasiti da jeovo individualan sport pa su tako i treninziindividualizirani. Streličarstvo je sport kon-centracije i samodiscipline, pa je tako iglavni dio treninga testiranje sebe, vlastiteizdržljivosti te izgradnja samog sebe.

S obzirom da ste vrlo „mladi“ klub,možete li nam nešto reći o dosadašnjimrezultatima?- Iako smo „mladi“, sudjelovali smo napopriličnom broju natjecanja do sada. Inače,trenutno brojimo 15-ak članova, od kojih jevećina mlađe uzrasne dobi – osnovnoškolci isrednjoškolci. Naravno, neki od njih su seveć istaknuli svojim rezultatima. Tako jeBruno Žic državni prvak u kategoriji van-jskog metnog kola za 2008. godinu, a osvo-jio je i državni rekord u 6. mjesecu ovegodine u Novigradu (dalmatinskom) solimpijskim lukom u kategoriji dječaka do12 godina. Također je bio i državni prvak zadvoransko kolo, te osvajač mnogih medaljana različitim natjecanjima, kako nacional-nim, tako i međunarodnim.

PRVAKA K’O U PRIČINadalje, treba spomenuti i Carla Colu –prvaka hrvatske vanjskog metnog kola za2008. godinu sa standardnim lukom u kat-egoriji dječaka do 12 godina, kao i FilipaTrinajstića – državnog viceprvaka dvoran-skog metnog kola za 2008. godinu sa stan-dardnim lukom također u kategoriji dječakado 12 godina. U kategoriji dječaka do 14godina istaknuo se Adrian Štimac - prvakhrvatske za dvoransko metno kolo u 2008.godini, goli luk, a u kategoriji juniorki,olimpijski luk, istakla se Marta Matić koja jedržavna viceprvakinja dvoranskog metnogkola za 2008. godinu. Nadalje, u kategorijikadeta, standardni luk, prvak Hrvatske zadvoransko metno kolo u 2008. godini postaoje Tomislav Ručević, također član našeudruge. Uglavnom se sa svakog turniravraćamo sa medaljama, koje su pokazateljonoga što mi radimo i kako to radimo.Koji su ciljevi udruge za daljni rad?- Trenutni cilj nam je naći odgovarajućudvoranu kako bi mogli trenirati i na daljinukoja se puca na turnirima, te primiti novečlanove u klub. Također, željeli bismo orga-nizirati streličarski turnir na našem otokukako bi približili ovaj sport sugrađanima, ana taj bi način ujedno doveli streličare iz svihdijelova Hrvatske, te okolnih zemalja.Općenito, kako smo još mladi klub, u intere-su nam je razvoj kluba, okupljanje novihpolaznika, te poboljšanje kvalitete i uvjetatreniranja. Naravno, za to su nam potrebnifinancijski poticaji, tako da nam je cilj pron-aći i nekog sponzora. Mi im želimo puno uspjeha u daljnjem radu,a tko zna, možda nas netko od njih budepredstavljao na kojoj od sljedećih olimpijadapa ćemo imati i olimpijce iz Krka.

VIŠE IIH NE SSKRIVA MRAČNA KKALAMilivoj Jurić je razgovarao s voditeljima i osnivačima Udruge krčkihstreličara koji bez mnogo pompe u Krk donose brojne titule državnih prva-ka i viceprvaka, čak i rekorde. A sve to gađajući u školskoj dvorani, bezprave udaljenosti...

11 Sport

Sjajne rezultate popostigli su judašiJudo kluba Krk na 1. županijskomškolskom prvenstvu, koje se održalo

14.12.2008. godine u Kostreni. Judašiosnovne škole Fran Krsto Frankopan osvo-jili su 5 prvih mjesta, 7 drugih i 9 trećihmjesta što je u konačnici donijelo ukupnouvjerljivo prvo mjesto. Nastupilo je 130natjecatelja iz 21 osnovne škole.

U razredima od 1. – 2. prvo mjestopripalo je u kategoriji – 29 kg Iris Magaš,u kategoriji – 26 kg Ana Vandov bila je

druga, dok je treći bio Luka Vandov, te ukategoriji – 25 kg drugo mjesto osvojila jeLucija Polonijo. Prva mjesta još su osvojiliu kategoriji – 33 kg Noa Škvorc i u kate-goriji + 38 kg Fran Dujmović.

U razredima od 3. – 5. u kategoriji –28 kg treće mjesto osvojili su Mauro Hrasti Nika Polonijo. U kategoriji – 30 kgWinona Magašić je zauzela drugo mjestodok je treće osvojio Frane Dragoslavić.Franko Došen i Kristijan Kosić zauzeli sudrugo i treće mjesto u kategoriji – 32 kg, te

u kategoriji – 34 kg i – 38 kg treća mjestaosvojili su Laura Karabaić, Hrvoje Žužić iTijana Plentaj.

U razredima od 6. – 8. kod dječakaprvo mjesto osvojio je Denis Nešić u kate-goriji – 40 kg, te u kategoriji +56 drugomjesto osvojio je Filip Labađuk. Koddjevojaka u kategoriji – 48 kg Nadja Nekićosvojila je prvo mjesto, druga je bilaValentina Vasilić, te treća Petra Kraljić.Bernarda Došen osvojila je drugo mjesto ukategoriji + 48 kg.

Iza nogometnog kluba Krk još je jednazavršena sezona. U brojkama moglibismo to reći i ovako – 14 odigranih

utakmica, 7 pobjeda, 2 neriješene utak-mice i 5 poraza, uz gol razliku 17 danih i17 primljenih golova te uz osvojena 23boda. Kao ishod, NK Krk se trenutnonalazi na vrlo visokom 4. mjestu u 4.hrvatskoj nogometnoj ligi – zapad.

Vratimo li se na početak sezone vidjetćemo da je početak priprema dočekan uprilično izmijenjenom sastavu u odnosu naproteklu sezonu. Otišla su čak petoricastandardnih igrača od kojih su dvoje, trojenjih bili zapravo nosioci igre. Nedostataktih igrača NK Krk je riješio dovođenjem

iskusnijih igrača – Aleksandra Bubnića iIgora Rakocije, te nešto mlađih FulvijaPoropata te Anesa Uzunalića. Ostatakigrača nadomješten je iz omladinskog pog-ona u kojem se najbolje snašaosedamnaestogodišnji Marin Perić, te pot-pomognut i starim liscima poput DavidaSokolića, Krunoslava Zmajle, MatkaMaglića i Tomislava Jerkovića koji su uve-like pridonijeli u sazrijevanju ekipe koja jekulminaciju doživjela tek u posljednja trikola jesenjeg dijela.

Inače, trener Krčana – Alen Horvat –bivši je igrač NK „Lučki radnik“, NK„Rijeka“, NK „Segesta“, NK „Orijent“, NK„Novalja“, NK „Pomorac“, te na kraju

prelazi u NK „Krk“ u kojem na krajuigračke karijere dobiva posao treneraseniora gdje nasljeđuje Damira Milinovića.S obzirom da se sezona nastavlja na prol-jeće, Horvat se već priprema te razmišlja odovođenju dva prava igrača kako bi semogli upustiti u borbu za sami vrhljestvice. Međutim, treba istaknuti i onopozitivno pa više od svega veseli razvojigrača kadeta i juniora. Ne samo da su tiigrači priključeni prvoj ekipi NK „Krk“,već su postali ineresantni i većim klubovi-ma kao što je to NK „Pomorac“ pa čak iNK „Rijeka“, što je do jučer bilo nezamis-livo. Želimo im puno uspjeha u daljnjemradu.

TRIJUMF KRČKIH JUDAŠA NA PRVOM ŽUPANIJSKOM

ŠKOLSKOM PRVENSTVU

Nastupom na 14. MeđunarodnomBožićnom mitingu u Splitu, 20.prosinca završila je prva natje-

cateljska godina mladog Atletskog kluba"Krk". Osnovan prije jedva nešto više odgodinu dana, klub je narastao na 36mladih atletičara koji su okupljeni u trigrupe ('97.-'00., '00-'02. i '02-'04.godište).

Iako klub na raspolaganju nema niti

jedno atletsko borilište, jamu zaskok ili atletsku stazu, ostvarenisu izvrsni rezultati u najmlađimuzrastima s kojima se planskizapočelo radom u klubu.

Osvajane su medalje na Krosu Novoglista (dva zlata i bronca), u Bledu (dvazlata i srebro), u Splitu (zlato) i na Krk-trku (po dva zlata, srebre i bronce), Prvojgradskoj utrci koju je klub organizirao 5.lipnja. No, najvažniji rezultat je svakakoosvajanje desetog mjesta na neslužbenomprvenstvu Hrvatske za najmlađe uzraste(U10 i U12) - 5. Trofej Grada Zagreba, teosvajanje prvog mjesta u atletskim disci-

plinama na Olimpijskom festivalu dječjihvrtića.

Najuspješniji mladi atletičari su AdrianKosić ('02.) s osvojene tri zlatne medalje isrebrom, Andrea Orlić ('01.), Nora Miha-jić ('01.), Rafael Kosić ('98.), Eva MarijaJurešić ('00.) i Stella Jurešić ('99.).

U idućoj godini klub se nada izgradnjibarem jednog atletskog borilišta u okviruSRC Josip Uravić Pepi, te angažmanuprofesionalnog trenera za rad s najstarijimuzrastom natjecatelja, obzirom da savdosadašnji rad počiva na amaterskomdoprinosu osnivača i predsjednika klubaValerija Jurešića.

ZLATOM NA SPLITSKOMMITINGU ZAVRŠENA PRVA ATLETSKA GODINA

NK KRK NAKON JESENJEG DIJELA

kultura 12

Kao organizator otkrijte nam što jeFestival vitezova, glagoljaša,dvorskih luda i komedijaša?

Kao što mu samo ime kaže, u njemu sudjelu-ju vitezovi, glagoljaši, dvorske lude ikomedijaši. I ne samo oni. Naći će se tu isrednjevjekovnih lihvara, odmetnika, trgov-aca i ostalih. To je proslava dolaska Božićnog svjetla nasrednjevjekovni način. Pojam srednjeg vije-ka najčešće izaziva mračne misli, osobitoobzirom na holivudske prikaze anglosakson-skog načina života i njihovih legendi koje sukrvave i mračne kao i sav njihov srednjivijek. Kod nas su stvari bile malo drugačije.Nedavno je ponovno objavljen Krčki statut izkojeg je vidljivo da su životni standardi u todoba ovdje bili na puno višoj razini. Dakle,nije sve bilo crno. Pjevalo se, plesalo izabavljalo. Naravno i tugovalo. Ali to je sas-tavni dio ljudskih sudbina bez obzira na vri-jeme. A ovo vrijeme je za slavlje i radost. Vri-jeme kada nas osvjetljava Božićno svijetlo.To je polazište. Bez obzira na sve što nam sedogađa, u ovo vrijeme treba se radovati iveseliti. Upravo to je jedan od glavnih cilje-va ovog festivala. Zato su tu i dvorske lude akomedijaši ćemo biti svi mi, uključujući ipubliku koja se u to, u spomenutom kontek-stu, uključi. Radi se o nečem interaktivnom,publika očekuje komedijaše koji su najavl-jeni ali oni će najbolje odkomedijati svojeukoliko i publika bude raspoložena iuključena u komedijanje. Naravno, sve smjerom i dobrim ukusom.Gdje ste pronašli poticaje za orga-niziranje festivala, ili drugim riječima skojom ste premisom krenuli?Grad Krk svoj najveći potencijal krije u svo-joj povijesti. Kažem krije jer ga se ne otkrivapreviše. U svim tim različitim vidovima tur-izma sasvim je jasno, kada je Krk u pitanju,koji vid turizma ovdje može svima donijetinajviše koristi. Taj vid uvažava i upotreblja-va povijesnu stranu (ne samo kroz materi-jalne spomenike već i kroz priče i legende).Gradski su oci to prepoznali proglasivši ovajgrad gradom povijesti i kulture. Sad bi tre-balo, nakon proglašenja u tome i praktičnodjelovati. Zaštititi i obnoviti staru gradskujezgru, razvijati tu povijesnu priču do detal-ja kao što su izgled fasada, stolarija unutargradske jezgre, poticanje svih poslovnih sub-jekata u starom gradu na razvijanje istepriče u svojim objektima. To treba biti jasno svakom stanovniku ovoggrada iz kulturoloških ali i egzistencijalnihrazloga. Spajanjem svega zajedno doći će sedo kvalitativnog pomaka u izgledu i ponudikoja će, tako organizirana i s jasnim planom,donijeti veću materijalnu korist svakompojedincu koji u poslovnom smislu djelujeunutar zidina starog grada kao i svima ostal-ima, cjelokupnoj zajednici, svim iznajmlji-vačima, ugostiteljima i trgovcima.

ZA DJECU I ‘DJECU’Kome je festival namijenjen, odnosnoima li ciljanu publiku?Namijenjen je svima koji bi tu mogli naćinešto za sebe zanimljivo, smatram vrlovažnim za ovo zainteresirati djecu, pokazatiim da ima i te kako zanimljivih stvari upovijesti zajednice u kojoj odrastaju, otvaratiim nove vidike u tom smjeru.Budući da je manifestacija posvećenasv. Stjepanu, možete li nam otkriti nje-govu povezanost s gradom, pa čak iprostorom na kojem će se odigratiznačajan dio programa?Grad ima četvero vrata. Svaka su tijekompovijesti imala svog zaštitnika. Ulaz na Veluplacu su Glavna gradska vrata, Magna portacivitatis. Zaštitnik ovih gradskih vrata bio jesv. Stjepan. Vela placa, tj. forum u rimskomvremenu, bio je puno veći, protezao se svedo sadašnje kule na obali. U srednjem vijeku

KRAJ GODINE U MEDINOM DRUŠTVU

Posljednja dječjapričaonica u organizaciji Pontesa

Na veselje onih najmlađih ukrčkoj knjižari Pontes, uorganizaciji istoimeneustanove, održane su dječječitaonice s čijom se praksomnastavlja sve do kraja

dvanaestog mjeseca. Naime, najmlađi ljubitelji priče uz svoje su nestašnejunake, i pokoji slatkiš, mogli uživati svaku subotu (29. studenog, 06., 13., i 20.prosinca) u ugodnom kutku knjižare namijenjenom najmanjim čitateljima.Nekolicina mališana što je prisustvovala jednosatnim druženjima mogla je upoz-nati simpatičnog naratora, velikog medu, koji svu radoznalu odjecu očekuje iposljednje pričaonice u nizu koja će se u istom prostoru održati 27. prosinca spočetkom u 10.00 sati. Sve detaljnije informacije možete dobiti na broj: 051 222 586 ili e-mail: pontes@pontes.hr.

18. PROSINCA 2008.

Mali pjevači nahumanitarnom koncertu još jednomoduševili Krčane

Krčka Osnovna školaFran Krsto Frankopanveć tradicionalno, osmugodinu za redom, nazajedničkom Božićno-novogodišnjem nastupuokuplja sve pjevačkezborove koji djeluju pokrčkim područnim školama priređujući na taj način zaista nesvakidašnji doživ-ljaj koji veliku dvoranu srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir uvijek ispuni doposljednjeg mjesta. I ove je godine svoj doprinos spomenutoj manifestaciji pruži-lo više od 400 malih, ali glasnih pjevača koji svoje snage udružuju kako bizajedničkim nastupom otočanima uljepšali (pred)blagdanske dane. Koncertsvake godine ima humanitarni karakter, a do sada su bila prikupljana sredstvapovodom akcije Dajmo im da čuju, za poboljšanje kvalitete življenja HIV pozi-tivne djece, za štićenike lovranskog doma Ivana Brlić Mažuranić, za operacijusrca jednog sedmomjesečnog dječaka, za siromašne obitelji, za dječje vrtiće napodručju otoka Krka, kao i za udrugu Homer koja brine o slijepim i slabovidnimosobama. Tradicija se također nastavila i ove godine prikupljanjem sredstava zanabavku lijekova potrebnih za ublažavanje simptoma teške bolesti od koje jeoboljela majka jedne od učenica.

OD ČITANJA NITKO NIJE UMRO

Preporuka mjeseca: Jesper Juul: Život u obitelji(naklada Pelago, Zagreb 2008.)

Jesper Juul je posljednjih godina, uz Malusirenu, gotovo pa postao najprepoz-natljiviji danski izvozni proizvod. Mladese majke, sluđene srazom tradicionalnepodjele uloga u obitelji koja je još nasnazi i svakodnevice koja nameće noveobveze – utječu njegovim umirujućim izdravorazumskim riječima. Tako nekakozamišljamo našu idealnu obitelj: oku-pljenu oko stola uz veseli žamor i zveck-anje tanjura. Mogu li povici "mrzimblitvu" i "smirite se ili letite u krevet"potonuti u povijest? Naravno da Juul usvojim knjigama ne pruža instant rješen-ja, ali njegovo je nastojanje da se u

obitelji poštuje integritet svakog člana, da se među djecom i odraslima uspostaviravnopravno dostojanstvo u odnosima, ali i da se zadrži svijest o važnosti vodst-va odraslih.Knjige Jespera Juula koje se već mogu pročitati na hrvatskom jeziku su: Vašekompetentno dijete; Ovo sam ja, tko si ti?, Obitelji s kronično bolesnom dje-com; Znati reći "ne" mirne savjesti; Hura!Idemo jesti.Najnovija njegova knjiga Život u obitelji donosi puno primjera kako o nekomproblemu razgovarati konstruktivno, a kako je lako pogriješiti i ostati na razinipukog prigovaranja i kritiziranja koje ne donosi rješenje. Jer nas nitko nikadatome nije učio.Prolistajte koju od knjiga Jespera Juula. Makar napreskokce pročitajte koju nje-govu misao. Dovoljno su jednostavne, mirne i pametne da se nad njima zastane.

KMJ

- NAJAVE -Božićno-novogodišnji koncert u dvorani SŠ Hrvatski kralj ZvonimirTradicionalni božićno-novogodišnji koncert uorganizaciji Centra za kulturu Grada Krkaodržat će se 28. prosinca 2008. u dvorani SŠ Hrvatski kralj Zvonimir u Krku spočetkom u 19.00 sati. Gost ovogodišnjemanifestacije poznati je riječki glazbenikMarko Tolja. Informacije: Centar kulturu Grada Krka /Tel.: 051 220 041 / E-mail: kultura@grad-krk.net

Otvaranje Krčkog karnevala 2009. iprva maskirana subotaSvečanost otvaranja tradicionalnog Krčkogkarnevala uz podizanje karnevalske zastave,na prostoru Vele place, održat će se 11.siječnja 2009. u 11.30 sati. Prvi maski-rani ples ovogođišnje manifestacije, uz svirkuMorčića i tamburaša iz KUD-a Punat, održatće se u subotu 31. siječnja 2009. u hoteluDražica s početkom predviđenim za 21.00sat. Dio karnevala namijenjen djeci svoju ćepremijeru, također u hotelu Dražica, imati unedjelju 01. veljače 2009. s početkom u16.00 sati, kada ponovo sviraju Morčići.Informacije: Turistička zajednica grada Krka/ Tel.: 051 221 414 / E-mail: tz@tz-krk.hr

- POGLEDAJTE -Galerija Decumanus - Krčki slikari svome graduIzložbu možete pogledati do 16. siječnja 2009., svakim danom,osim nedjelje, od 10.00 do 12.00 i od 17.00do 19.00 sati.Izlažu: Miljenko Braut, Mihovil Depope,Alma Dujmović, Dagmar Franolić, Edit Jurina, Saša Lončarić, Italo Samblich, Mariján Alaniz i Mario Udina.Informacije: Centar kulturu Grada Krka /Tel.: 051 220 041 / E-mail: kultura@gradkrk.net

Izložba sakralne umjetnosti u crkvi sv. KvirinaVrijedan stalni postav izložbe sakralne umjet-nosti u crkvi sv. Kvirina možete pogledati uzprethodnu najavu na broj: 051 221 341(Župni ured Krk).

Zavičajna etnografska zbirka KornićStalni postav etnografske zbirke u Korniću(Ulica Kamenica) možete pogledati uzprethodnu najavu na brojeve: 091 19 68521 (Emina Josipović) i 091 50 93 781(Damir Kremenić).

Izložba slika Claudia Franka u koktel-baru VolsonisIzložbu slika, uglavnom pejsaža i veduta,akademskog slikara Claudia Franka možetepogledati do 10. siječnja. Glazbenik i slikar, Claudio Frank, rođen je uOpatiji 1940. godine. Slikarstvo je diplomi-rao 1976. na milanskoj Akademiji likovnihumjetnosti Brera, a paralelno sa studijemslikarstva usavršava violinu školujući se naKonzervatoriju Giuseppe Verdi. ClaudioFrank samostalno izlaže od 1974. godine, ado sada je izlagao u Rijeci, Opatiji, Poreču,Rovinju, Zagrebu, Piranu, Veneciji, Parizu idrugim gradovima u zemlji i inozemstvu. Informacije: Koktel-bar Volsonis / Tel.: 051880 249 / Adresa: Vela placa 1

- INFORMACIJE -Narodna knjižnica KrkRadno vrijeme: pon 9-14h ; uto-pet 9-14h i18-20h; sub 10-13h.Tel.: 051 221 149 / Adresa: Kvarnerska 23

Knjižara PontesRadno vrijeme: pon-sub 9-13h i 17-20hTel.: 051 222 586 / E-mail: pontes@pontes.hr/ Adresa: Strossmayerova 24

Humanitarna udr. «Andrijana Gržetić» Cilj rada: pomoć udovicama s malodobnomdjecom i djeci bez jednog ili oba roditeljaSveti Vid 36, 51614 Dobrinj, Tel.: 091/4849-240

13 kultura

bio je manji ali još uvijek veći nego li jedanas. Na trgu je bila i kapelica posveće-na sv. Stjepanu. Kako se dan tog svecaslavi upravo u ovo Božićno vrijeme,sasvim je logično da festival budeposvećen tom svecu. Otkrijte nam neke od grupa koje ćeizmeđu 26. i 31. prosinca zauzetistarogradsku jezgru?Gostovat će vitezovi iz Donje Stubice, vitezMario iz Varaždinskog kraja, DubrovačkiRaguzeum također bi trebao doći nam ugoste. Pojaviti će se i drugi. Očekujemočlanove streličarskog kluba iz Zagreba iKarlovca na streličarskom turniru kojiupriličuje naš streličarski klub Maura Kal.Jedan dio manifestacije nosi nazivPriče iz vremenskog stoja. O čemu jeriječ?Taj dio je namijenjen prije svega djeci.Doduše, na plakatima stoji velikoj i malojdjeci. Dakle za sve koje bi moglo zanimatislušanje priča i legendi. Svakog dana festi-vala (osim prvog, tj. 26. prosinca i posljed-njeg, 31. prosinca) u 11.00 i u 18.00 satipričat će se priče iz povijesti grada Krka,legende, sve ono što smo čuli usmenompredajom, ili se zapisalo, ili će se na osnovinekih povijesnih fragmenata nanovoispričati.Jesu li priče (likovi) što će bitiispričane (oživljeni) dijelom ver-balnog i literarnog nasljeđa grada iotoka, odnosno imaju li etnološkuvrijednost?Svakako. Imaju etnološku vrijednost jer suneke od njih prenošene usmenom preda-jom kroz dugi niz stoljeća i takve prene-sene do današnjih dana, ima i onih koje suu nekom povijesnom trenutku zabilježenepa ih danas imamo i u pisanom obliku.Osim onog što osobno spremam od priča,pozivam i ostale koji imaju neku zan-imljivu priču iz povijesti grada ili otoka dase pridruže u tom pričanju. Mogu je osob-no ispričati ili donijeti zapisanu.Koji su razlozi upuštanja u realizaci-ju ovakvog projekta?Idejni sam začetnik toga, no skupila segrupa ljudi koji su u tome te zajedno samnom organiziraju ovaj festival. Što semene tiče, razlog je pokušaj oživljavanjagrada u zimskom razdoblju, nakon sezonečini se da je ovo grad duhova, kao danikoga nigdje nema i grad jednostavno neživi. Trebalo bi to promijeniti, naravnouspjeh će doći ukoliko se većina angažiraoko toga, dovoljno je i da jednostavnobudu prisutni na događanjima. Potrebnoje okrenuti taj neki prekidač u glavi kakobismo postali svjesni toga da nam trebazajedničko druženje i življenje životatijekom cijele godine, ne samo u sezoni.Siguran sam da će to, uz dobar marketingtijekom ljeta i na turističkim sajmovimadovesti i turiste što će značiti pomak i ugospodarskom smislu, a vjerujem da će topotaknuti ljude da se više uključuju u zbi-vanja tijekom zime. Pravi skok će se

dogoditi ukoliko konačno dobijemo dvo-ranu koja će se moći koristiti za kino, kon-certe, predstave i sl. Mnoge stvari se ni nemogu raditi tijekom zime bez takvogzatvorenog prostora. U svemu tome bitanje i muzej koji će, ako bude moderno orga-niziran, pružiti mogućnost daleko većeponude turistima koji očekuju kulturnuponudu, a takvih ima mnogo i danas je totrend. Radi se o mlađim, inteligentnimljudima koji idu tamo gdje ima zbivanja.Cijelu priču trebaju pratiti i hoteli i nuditiaranžmane van sezone. Nadam se da će isekcija iznajmljivača pri TZ grada Krkapokrenuti aktivnosti koje će ići za pro-duženjem sezone iznajmljivanja kreveta uprivatnom smještaju.Drugi razlog je vezan za ovaj prvi. Kako seništa ne događa, a kad već živim ovdjevolio bih da se događa jer se tako i sammogu zabaviti i kvalitetnije provesti svojeslobodno vrijeme. Moram se prihvatitiorganizacije jer očito nema druge. Vjeru-jem da i ostali oko mene imaju isti razlog iovaj festival svakako želi biti koristan ucilju poboljšanja društvenih zbivanja ugradu ali isto tako i dobra zabava za svenas učesnike kao i one koji će nas posjeti-ti.

OBRTANJE LJETAKakve reakcije i odaziv očekujete?Teško mi je odgovoriti na to pitanje jerima više faktora koji jednostavno nedozvoljavaju bilo kakve prognoze. Osimtoga, po prvi put se organizira pa nemamiskustva od prošlih godina. Trudimo se štoje moguće više zainteresirati novinarerazličitih medija kako bi o tome pisali. Toje jako bitan preduvjet za bilo kakvaočekivanja. Ali bez obzira na to, nikad neočekujem ništa. Jednostavno ne razmišl-jam o tome. Zadatak mi je dati sve odsebe, učiniti sve kako bi organizacijski fes-tival bio dobar a ostalo će doći samo posebi. Ako se poklope različite okolnosti kojesu uvjetovane različitim faktorima, bit ćedobro. No, vjerujem da ćemo se zajedno smnogim Krčanima dobro zabaviti, a bit ćei gostiju sa strane.S obzirom na višednevni karakterfestivala i zavidnu količinu posla,jeste li sami u organizaciji?Posla ima dosta, ali na vrijeme smokrenuli. Kažem krenuli jer nisam sam.Ljudi koji su već od prije u ovim srednjev-jekovnim vodama, pridružili su se sazadovoljstvom u organizaciji. Grad Krk jedao financijsku podršku, tu je Turističkazajednica grada Krka koja se takođerangažirala i mnogo ljudi iz Krka i izvana.Budući da ste nedavno objavili ilus-triranu priču Legenda o Krčkomsajmu, gdje leže korijeni Vašeg zani-manja ne toliko za konkretne povi-jesne činjenice koliko za priče koječine značajan dio korpusa usmenepredaje i literarne tradicije?

Usprkos mišljenju većine ljudi, smatramda ne postoji samo jedna stvarnost.Stvarnosti ima više nego ljudi na planeti.Jedna takva stvarnost mnogima su i pričei legende. To je i moja stvarnost, osim oveu kojoj sam u doticaju s ostalim ljudima skojima živim u ovoj zajednici. Za menepostoje i druge stvarnosti, one se nalaze umojoj glavi i u glavama drugih. Njihovoprenošenje na nekakvu razinu stvarnostikoju svi doživljavaju događa se u ovakvimaktivnostima kao što je zamišljanjeovakvog festivala i pričanje priča.Kad je u pitanju priča Legenda o Krčkomsajmu, glavni poticaj je bio u tome da štoviše ljudi, pogotovo djece, zainteresiram zatakve teme, da time budu potaknuti saz-nati više o vlastitoj povijesti. Da osjete duhgrada koji će zamrijeti ukoliko nove gen-eracije ne budu saznavale više o svemutome i prenosile dalje. Priča je puno boljaod dosadnog kronološkog slijeda godina,događanja, imena i titula. Naravno, radise o mojoj fikciji ali se ona bazira nakonkretnim povijesnim činjenicama.Postoji li povezanost Legende oKrčkom sajmu s Festivalom vitezo-va, glagoljaša, dvorskih luda ikomedijaša? Hoće li i ona bitiispričana u dijelu manifestacije rez-erviranom za upoznavanje s legen-dama grada i otoka?Veže ih isti motiv, razlog nastajanja. Ijedno i drugo ide za istim ciljem; osvješći-vanjem vlastite povijesti i obogaćenje kul-turne i turističke ponude grada.Biti će i ona ispričana, u kratkim crtama.Kao što bi trebalo po ljeti najavljivati zim-ska događanja, kada je tu more ljudi, takobi trebalo i sada pričati našoj djeci oonome što se događa preko ljeta kako bi sešto više motivirali da se na razne načineuključe u sve ovo te nam ta kulturno-tur-istička ponuda bude uspješnija što će pakdonijeti i bolje turističke rezultate...Postoji li povezanost Vašeg festivala sprojektom Frankopani knezovi krčkikojeg je 2006. pokrenuo Centar zakulturu Grada Krka?Taj projekt pokrenut je na osnovi mojihideja i gotovih rješenja kao što je na prim-jer bio scenarij otvaranja Krčkog sajmakoji sam napisao 1996., i bio je izveden naKrčkom sajmu deset godina prije. Nažalosttada nije bilo velike podrške pa to sveskupa nije zaživjelo. Danas je mnogimajasno da nam je to potrebno pa se stvorilakritička masa zahvaljujući kojoj će se pro-jekt održati i dalje razvijati. Kao što sambio u tom projektu, tako sam sada i uovom.Koliko je ovakva manifestacija jedin-stvena i razmatrate li mogućnostnjezine transformacije u prepoz-natljiv kulturno-turistički proizvod?Manifestacija se razlikuje od ostalih sred-njevjekovnih manifestacija u Hrvatskoj potome što je naglasak na samim učesnici-ma, dakle vitezovima, glagoljašima,

dvorskim ludama i komedijašima a nenekakvoj ponudi trgovačkih štandova kojiviše ili manje pokušavaju dočarati srednjivijek u tom segmentu ponude. Naravno,biti će i toga i to je potrebno, ali prije svegaželim istaknuti one koji čine osnovu takvejedne manifestacije i u potpunosti skrenu-ti pažnju na to. Predstavu viteških nad-metanja u mačevanju i streličarstvu,glagoljicu kao nešto posebno i vrlo važnoosobito kada je u pitanju naš otok koji jeizmeđu ostaloga prozvan i kolijevkomglagoljice. Akrobacije dvorskih luda, šale ipošalice komedijaša koje će se stvarati utrenutku na licu mjesta, inspirirane samimdogađanjem i trenutnim zbivanjima. Eto,donekle je različita od ostalih, koliko jejedinstvena, nemam pojma. Isto tako neznam hoće li postati prepoznatljiv kul-turno-turistički proizvod. Ukoliko se svi usvojoj domeni angažiraju oko toga, ondahoće. Sasvim sam siguran da će im seonda isplatiti u duhovnom i materijalnomsmislu.Festival uključuje i doček Novegodine. Što nam on donosi?Na samom dočeku nastupaju dvije grupe,obje s otoka Krka. Prvi sastav je Quadrillkoji ima širok repertoar pop i rock glazbe,a nakon njih malo iza ponoći nastupagrupa Bastor čiji je repertoar više rock ihard rock.I, par riječi za kraj...Htio bih pozvati sve koji žele učestvovati uovakvim zbivanjima da se pridruže, nafestivalu će moći naučiti štošta o srednjemvijeku, ljudi koji to rade puno su godina utome a neki čak imaju i fakultetsko obra-zovanje vezano upravo uz to što rade.Vjerujem da će se na ovom festivalu začetii škola vitezova koju ćemo organizirati sli-jedeće godine pa će svi zainteresirani moćinaučiti i izvježbati pokrete i sve ostalo štoje nužno da bi netko bio vitez. Postojepravila koja se trebaju naučiti kako bi senadmetanja mogla odvijati bez ikakvihneželjenih posljedica. Obzirom da su domaći ljudi dosad imaliprilike upoznati se s kostimiranjem samokroz model maškara, želim naglasiti daovo nema nikakve veze s time. Ovo senaziva eksperimentalna arheologija u kojojse pokušava oživjeti sve ono što su povjes-ničari i arheolozi otkrili o tome i napisali usvojim knjigama, istraživanjima iznanstvenim radovima. Iako je povijest, nije dosadna, dapače dob-ra je zabava na koju vas sve pozivaju vite-zovi, glagoljaši, dvorske lude i komedijaši!

Možete li se prebaciti u druge stvarnosti?

Možete li se prebaciti u druge stvarnosti?Tonči Žužić još jednom pokazuje da je zanesenjak kojem nije problem sve preokrenuti da bi ostvario svojuzamisao i uveo nas u neke nove zbilje, popabirčene kroz povijest, iznova tumačene, izokrenute, preodjevenei propale kroz vrijeme odnekud i odnekad pravo k nama, na Velu placu, za sve... razgovarao Igor Gržetić

dođoh, ostah 14

When I first came to Krk seven yearsago I was impressed by the beautyof the island. I had seen much of

the Mediterranean, having travelled overthe years to places like Spain and Greeceand to parts in between. To my eye Krkhad many of the natural attributes thatone would associate with southern France.So, I immediately had a good feeling aboutthis island. It helped that I first came on abeautiful, sunny, warm mid-Octoberweekend. Back in London where I wasteaching it was overcast, foggy and gener-ally gloomy. My spirits were lifted whenstanding by the Kamplin overlooking thesea. I envisioned the possibilities thatMediterranean life had to offer.

Well, I actually found it difficult to pic-ture myself living here initially. It wasmore of a fantasy than anything else. Lifein London and in America where I had mypermanent residence was very differentfrom this far away corner of „the Mediter-ranean as it once was“ ( to use a quaintterm from a CNN spot). I especially likedthe combination of the azur sea and theold village houses, many of which had fall-en into disrepair. I wondered what itwould actually be like to live in an authen-tically-restored old house. I learned theterm „stara kamena kuca.“ I first learnedabout the joys of „šuta“ when my wife andI, having purchased our house here in the

old town, got into the work of cleaning outthe entire interior of the house one summeron our own. We were covered head to toein dust and every day represented a newchallenge of uncovering something oldwhich we wanted to make new again.Wefound old stone window frames and wood-en beams covered up for who-knows-how-long that bear testimony to the previ-ous incarnations of our home. And thesedetails are now highlighted again. It is agood feeling to restore that which was onceof value and make it valued again.

I am told that in Istra these „starakamena kuca“ are actually preferred byinvestors because people are looking forsomething that is indigenous to the placeand authentic. Stone and wood. Those arethe attractive ingredients. Maybe I amsounding like a foreigner when I say thatbecause my wife, an architect on theisland, has very few clients who see thevalue of restoring something. They wouldrather tear it down, clear it away andmake tiny, cramped apartments. The ten-dency to become more „Western“ turns the„home“ in an „investment.“ To maximizethe investment you maximize the numberof apartments you cram into a buildingand thereby minimize the space in eachunit. With this thinking, the island and itsauthenticty will soon disappear and bereplaced by endless expanses of semi-fin-

ished vacation apartments that createnothing but abandoned ghost towns in theoff season. This is a tragedy. The people ofthis island should resist such expediency infavor of preserving the real values.

The coastline and the natural land-scape of this island are its real assets. Thisis true for the rest of Croatia as well.Another disturbing „Western“ idea that isalmost becoming governmental decree inthis country is a push to build golf coursesall over the coast. Having been a golfermyself and having played on courses fromHawaii to Scotland I can say with somecertainly that golfers are not going to flockto Croatia. And the wasting of fresh water(which is a precious resource along thiscoast) coupled with the massive introduc-tion of artificial fertilizers plus the disrup-tion of the natural eco system are a recipefor disaster. Moreover, the local peoplewould not benefit from such a scheme.

What is indigenous and very impres-sive for its developed consciousness is theeco tourism practised by farmers in placeslike Istria. Now that is something that isreal and something from which the localscan benefit and for which the tourists arewilling to pay. Good paying tourists willcome to visit and even work at a bio farm.This is why it is called eco tourism. And ecotourism has established itself as a mar-ketable, value-added and global enter-

prise. It is sustainable, well thought outand has a proven track record. Golf cours-es and their attendent maintenancerequirements are neither sustainable northought out, only a gimmick.

Similarly, cheap, mass tourism repre-sents a short-sighted vision for this area.And offering cheap tourists nothing butcheap stuff to buy in makeshift shops onlyleads to deterioration of the overall envi-ronment. Tourists with their cars ladenwith life's necessities brought from homewill, at best, buy ice cream cones fromlocal vendors, and at worst, create conjes-tion and parking problems, leaving -notmoney- but garbage behind for the localsto dispose of.

What is urgently needed is an enlight-ened strategy and a real plan for sustain-able tourism.

I care a great deal about my adoptedhomeland. I wish to see it thrive and see itspeople have a real chance in this inter-connected world. The best chance for thisis for people to rediscover what is of valuein their area and preserve it using the bestpractices available from around the world.Here in Kvarner there is great venerationfor the sea. Why not also for the land?

THINK GLOBALLY, ACT LOCALLY.

Kad sam, prije sedam godina, prvi putdošao u Krk, dojmila me se ljepotaotoka. Vidio sam veći dio Mediterana,

proputovao sam tijekom godina mjesta odŠpanjolske do Grčke. Kako mi se čini, Krksvojim prirodnim obilježjima podsjeća najužnu Francusku. I tako, odmah sam imaodobar osjećaj u vezi ovog otoka. Pomogloje i to što se moj prvi posjet zbio tijekomprekrasnog, sunčanog, toplog vikendasredinom listopada. U Londonu, gdje samu to doba predavao, bilo je oblačno,maglovito i općenito sumorno. Napuniosam se energijom stojeći na Kamplinu igledajući more. Uvidio sam mogućnostikoje mediteranski život može ponuditi.

Pa, u stvari sam imao problema upočetku zamisliti svoj život ovdje. Bila je toviše fantazija, nego bilo što drugo. Život uLondonu i Americi gdje sam stalno boraviobio je jako različit od ovog udaljenog kutka"Mediterana kakav je nekad bio" (da citi-ram CNN slogan). Osobito mi se sviđaospoj auzurnog mora i starinskih seoskihkuća, od kojih su mnoge ruševine. Pitaosam se kako bi doista bilo živjeti u auten-tičnoj obnovljenoj kući. Naučio sam izraz"stara kamena kuća". Najprije sam spoz-nao svo veselje koje donosi šuta, kad smocijelo ljeto supruga i ja, sami, čistili

unutrašnjost kuće u starom gradu kojusmo kupili. Prekrivene od glave do peteprašinom, svakodnevno su nas iznenađi-vali detalji koje smo otkrivali i željeli odstarog ponovno učiniti novo. Pronašli smostare kamene prozorske okvire i drvenegrede tko-zna-koliko-stare koji su svje-dočili o prijašnjim inkarnacijama našekuće. I ovi detalji su sada ponovno osvjetl-jeni. Dobar je osjećaj obnoviti nešto što jenekada bilo vrijedno i učiniti ga vrijednimponovno.

Kažu da su u Istri posebno na cijeniovakve "stare kamene kuće", jer investitoriznaju da se traži ono što je karakterističnoza neko mjesto i autentično. Kamen i drvo.To su privlačni sastojci. Možda zvučim kaostranac kad to govorim, jer moja supruga,arhitektica na otoku, vrlo rijetko ima kli-jente koji žele obnavljati nešto. Oni će prijeodlučiti sve srušiti, počistiti i izgraditi male,stiješnjene apartmane. Nakana dapostanemo "zapadnjačkiji" pretvara"domove" u "investicije." Da bi povećaovrijednost investicije, povećavaš brojapartmana koje uguravaš u zgradu i takosmanjuješ prostor u svakom stanu.Ovakvim će razmišljanjem otok i njegovaautentičnost uskoro nestati, a zamijenit ćeih beskonačna ekspanzija poludovršenih

vikend-apartmana koji stvaraju teknapuštene sablasne gradove izvan sezone.To je tragedija. Ljudi ovoga otoka trebalibi se oduprijeti ovakvom propadanju isačuvati prave vrijednosti. Obala i prirod-ni okoliš pravo su otočno blago. Isto vrije-di i za ostatak Hrvatske.

Druga uznemirujuća "zapadnjačka"ideja koja gotovo da je postala vladinnaputak ove zemlje jest izgradnja golf ter-ena niz cijelu obalu. I sam igram golf iigrao sam na terenima od Havaja doŠkotske i sa stanovitom sigurnošću mogutvrditi da golferi neće pohrliti u Hrvatsku.A trošenje pitke vode (koja je dragocjena upriobalju), združeno s masovnomuporabom umjetnih gnojiva i k tomenarušavanje prirodnog eko sistema –recept su za propast. Štoviše, lokalnostanovništvo neće imati ništa dobra odovakog plana.

Nešto domaće i impresivno savjesno:eko turizam kakvim se bave seljaci u IstriDanas je to nešto što je stvarno i od čegadomaći ljudi imaju koristi, a za što su tur-isti voljni platiti. Dobrostojeći turisti pos-jetit će, pa čak i raditi na bio farmi. Zato seto zove eko turizam. Eko turizam se danasdobro prodaje, donosi novu vrijednost iglobalnog je dosega. Samoodrživ je, dobro

promišljen i dokazano uspješan.Golf tereni i sva oprema potrebana za

njihovo održavanje nisu ni samoodrživi nidobro promišljeni, oni su samo trendovskapodvala.

Slično tome, jeftini, masovni turizamodražava kratkoročnu viziju ovog područ-ja. I, ne ponuditi jeftinim turistima ništaosim jeftine robe u priručnim trgovinamavodi jedino prema lošoj slici.

Turisti koji dolaze automobilima idovoze sa sobom sve što im treba kupit ćeovdje, u najboljem slučaju, sladoled u kor-netu iz lokalne slastičarne, a u najgorem ćeslučaju stvoriti gužvu i probleme s parki-ranjem, a ostavit će nam, umjesto novca,smeće za koje se moramo pobrinuti.

Ono što je hitno potrebno jest jasnastrategija i realan plan održivog turizma.

Doista mi je jako stalo do moje nove,usvojene domovine. Želim vidjeti kakonapreduje i ljude koji imaju pravu priliku uovom uvezanom svijetu. Najbolja prilikaza ove ljude jest ponovno otkriti vrijednos-ti svoga kraja i sačuvati ih, koristeći svadanas raspoloživa sredstva. Ovdje se, naKvarneru, more duboko štuje. A zašto ne izemlja?

MISLITE GLOBALNO, DJELUJTE LOKALNO.

Born in Budapest 1952, emigrated to the U.S. in 1956, was universityprofessor for 25 years, moved to Croatia in 2003. Married with 2 children.

Professor of English and German, Poslovna Akademia Rijeka

JOSEPH MOLITORISZ

JOSEPH MOLITORISZProfesor engleskog i njemačkog, Poslovna akademija Rijeka

Rođen u Budimpešti 1952., emigrirao u SAD 1956., radio kao sveučilišniprofesor 25 godina. Doselio u Hrvatsku 2003., oženjen i ima dvoje djece.

It is a good feeling...

dobar je osjećaj...

U Krk dolazi sve više gradskih ljudikoji su svoje godine provodili u

svjetskim velegradovima, a u Krkupronalaze nešto što nigdje drugdjenisu mogli naći. Ovo je rubrika u

kojoj pokušavamo otkriti taj “tajnikrčki sastojak”.

What is this “secret ingredient”

that makes Krk such a special place,

even for people who have seen a lotwandering through mega cities?

This is where our quest begins.

15 mladi

mladi i daljebez prostoraSvako toliko se poduzme nešto e ne bi li se stvorila slika da netko u ovom gradu brine o mladimljudima, ali činjenica je da su mladi u Krku danas jednako bez ikakvog prostora za svoj radkako su to bili i prije dvadeset godina. U međuvremenu je mnogo udruga, stranaka i klubovadobilo svoje prostore, ali nema nikakve vizije za stvaranje nekog mjesta koje bi se razvijalo kaoautonoman prostor mladih ljudi, zajedno sa svim izazovima koje to konzervativnoj zajednicidonosi... S dvoje mladih koji imaju i poneku ideju razgovarao Valerij Jurešić...

Martina Matić je sedamnaesto-godišnja maturantica turis-tičko-ugostiteljskog smjera u

krčkoj srednjoj školi. Odnedavna jepredsjednica Foruma krčke mladeži,udruge građana koja je uskrsla nakonduže hibernacije. Osnovao ju je prijetrinaestak godina Tonči Žužić, jednoje vrijeme sa svojim vršnjacima nas-tojao u održavanju koliko tolikoredovnih kulturnih programa u Krku,a na kraju digao ruke. Nakon gotovocijele generacije okupila se priličnagrupa mlađih ljudi različitih uzrasta,od četrnaest do dvadeset i pet godina,te, uz Tončijevu pomoć, reanimiralaForum.Martina je tek jedan od pedesetaknovih osnivača udruge koja ima uplanu “osmišljavanje zabavnihsadržaja za mlade ljude u Krku.”Takvo mi je tumačenje odmahzamirisalo kao fraza starmalih poli-tičara, ali Martina to nije. Želja joj jestudirati psihologiju, ali i vratiti se uKrk. Posebno mi je zanimljivo kakoobjašnjava zašto joj se čini da “nijefer” da napusti Krk i Hrvatsku iako judraška odlazak u svijet. Smatra da“nije pošteno da ne da ovoj zajedniciono što vjeruje da može dati.” Kaže ida joj se “prije dvije godine činilo daće svakako otići iz Hrvatske, ali danasviše ne misli tako.” No, čime će se Forum baviti da bi“zabavio” mlade? Prvo, organiziratće radionice glume, tečaj fotografije,koncerte popularne i klasične glazbe.Više-manje riječ je o aktivnostimačlanova koje se pretvaraju u zajed-ničku aktivnost. Pa će tako, prim-jerice, momku koji svira gitaru orga-nizirati koncert.

IZ NIČEGA, BESPLATNA RAČUNALAAlen Sindičić je nešto stariji. Imadvadeset i tri godine, te se već duževrijeme bavi poduzetništvom.Zarađuje kao informatičar, ali sve-jedno osjeća potrebu da nečimedoprinese zajednici, slobodnom vre-menu mladih, da nekako spoji svojeaktivnosti i potrebe zajednice.

Da, to sve zvuči politikantski smi-ješno, ali ima nečeg posebno tužnog utome što alturistične porive gotovo dai nismo u stanju opisati tako da nezvuče smiješno i prijetvorno.Alen je u Mladima HNS-a, jedinojorganizaciji političke mladeži u Krku.Tamo vodi ozbiljan projekt Centarslobodne tehnologije koji nailazi samona zapreke. Otkad je zamišljen, neuspijeva doći do prostora za svoj rad.U čemu je stvar? Ideja je vrlo jednos-tavna i napravljena po uzoru naslične centre u Engleskoj. Umjesto dase rashodovana, a još uvijek ispravnaračunala, bacaju ili da se plaća njiho-vo uklanjanje, Centar će ih preuzi-mati i na besplatnoj tehnologiji obra-zovati mlade, sklapati ispravna raču-nala i donirati ih onima koji se jošustručavaju ući u svijet računala ilijednostavno nemaju novca za to.Istovremeno, Centar će promoviratislobodne tehnologije, razmjenuvještina i nove oblike društvene itehnološke solidarnosti. No, što se u Krku dogodi? Obratite ses takvim projektom Osnovnoj školi iobjasnite da je riječ o projektu kojimože izrasti u prvo okupljalištemladih ljudi, a da nije birtija. Ujedno,da se kod mladih ljudi tako stvaraosjećaj društvene odgovornosti, jeroni sklapaju i poklanjaju računala,svoje slobodno vrijeme pretvaraju upotporu sugrađanima kakvu drugdjene bi dobili. Povrh svega, stvara sezona slobodne razmjene znanja itehnologije koja je osnova suvre-menog razvoja.Što se dogodi? Savjet škole se preplašijer je riječ o inicijativi koja dolazi izmladeži jedne stranke i otklonimogućnost da se dobro organiziranojskupini ljudi na korištenje prepustiučionica u školi koja će se ionakorušiti za par godina. Bolje da se ništane dogodi, nego da neka strankaprofitira time što je napravila dobarprojekt za zajednicu.Tako Alen sam kod svoje kuće sklaparačunala kojima je zatrpan, ne možedovesti pomoć i ne može nikoga

podučiti. Svejedno, ne odustaje iCentar će prije nove godine već dodi-jeliti prvo računalo.

DVA KVADRATA ZA SASTANKEKod Foruma nije situacija tako crna,oni su čak dobili dva kvadrata jednetavanske sobice u bivšem Komitetu.To im je taman da odrade sastankepredsjedništva. Stanu svi, ako se pris-tojno i bez naguravanja slože jedni nadruge i ne guraju si uzajamno noge uusta dok govore.Istina, obećano im je da će jednogdana možda dobiti jednu od soba udanašnjem vrtiću. No, nije ih malokoji su dobili slična obećanja, a sobaje i tamo ograničen broj. Istovre-meno, grad je posve zakazao u izradiprojekta POS-ovih zgrada ponadSRC-a, što bi također moglo otvoritiprostor za udruge. Zapravo, trebabiti jako naivan da bi se vjerovalo dapostoje objektivni razlozi zašto u ovihosmnaest godina nitko nije osiguraoautonoman prostor za mlade. Ili,možda ga nisu zaslužili?

DOM MLADIH - GLAVNA ŽELJAKad sam Martinu pitao što bi napravilaza svoj grad kad bi na jedan dan imalaneograničenu gradonačelničku vlast,rekla je da bi napravila Dom mladih ikvalitetnije financirala rad udruga iklubova. Možda je naivna po pitanjustvarne političke moći, ali savršenodobro zna što joj u gradu nedostaje.Istovremeno, teško je shvatiti ikakodrugačije do li kao formalnost nedavnoimenovan Savjet mladih pri Gradu.Naime, u razgovoru s nekim članovimastekao sam dojam da nemaju pojmačemu bi taj Savjet mogao služiti, akamoli da su zainteresirani kroz tajSavjet nešto stvarno i napraviti. Zašto baš sve mora biti naopako?Umjesto da se prepozna i podupre onemlade ljude koji već rade, stvaraju sepolitička tijela da bi se stvorio dojamosluškivanja bîla tih istih mladih ljudi.Možda je ipak sve skupa samo potrebaza kontrolom, strah od toga da se ne bištogod izmaklo...

zadnja strana 16

18. PROSINCA 2008.

U galeriji Decumanus otvorena tradicionalna izložba

Krčki slikari svome gradu

U krčkoj galeriji Decumanus otvorena je tradicionalna izložba Krčki slikari svome gradu,presjek aktivnosti nekolicine krčkih likovnjaka,

uglavnom slikara, tijekom 2008. Izloženi motivi kao i svake godine

ukazuju na čovjekovu privrženost gradu kojinadahnjuje njegovo jastvo, čineći u isto vrijeme

likovnu egzistenciju specifičnom i prepoznatljivom. Brojni štovatelji uglavnom

tradicionalnog (s)likovnog izraza ovom prilikommogu uživati u nizovima pejsaža, veduta i

gradskih panorama, našoj vegetaciji koja konture otoka čini toliko privlačnima, različitim

igrama s motivom domicilne arhitekturesposobne u trenutku p(r)obuditi nostalgiju,nepredvidivu karakteru mora koje u očima

promatrača trpi bezbrojne transformacije, kao iponekad otvorenu, a ponekad zatvorenu simbolizmu najprisutnijem u hibridnim

kadrovima još uvijek mističnog podmorja i njegove faune. Budući da su na izložbi svoje

likovno umijeće pokazali mahom slikari, raspontehnika kojima raspolažu seže od ulja pogodnog

koliko za agresivne ekspresionističke eksperimente toliko i za suhi realizam, akvarela

koji gotovo uvijek traži bezrezervno poznavanje njegova karaktera, pa sve do precizne olovke i zahtjevna gvaša. Svoju

podršku ovoj jedinstvenoj manifestaciji, kao isveke godine, pružio je gradonačelnik DarijoVasilić, dok je Maja Parentić, ravnateljica

krčkog Centra za kulturu, prisutne uvela u pričugdje se jednakovrijednima susreću realno i

imaginarno; magijsko i humano; putopis i mit.Postav kojeg vitalnim čine radovi

Dagmar Franolić, Alme Dujmović, Saše Lončarića, Miljenka Brauta,

Mihovila Depopea, Edit Jurine, Itala Samblicha, Maria Udine

i Mariján Alaniz možete pogledati sve do 16. siječnja 2009., svakim danom

(osim nedjelje) od 10.00 do 12.00 i od 17.00 do 19.00 sati.

PONTESJedina hrvatska otočna knjižara

Italo Samblich

Alma Dujmović

Mario Udina

Mihovil Depope

Mar

ijan

Alan

iz