Žena u samoupravljanju

7/28/2019 ena u samoupravljanju

1/151


2/151


3/151

' * i",: J * '-* **' w ."NJIJNh.N*.. L I S ' A *

OTPISANO . * '7

Vot ooiuk*


4/151


5/151

U N I V E R Z I T E T U S A R A J E V U

FAKULTET POLITI KIH NAUKA

FRANJO KOUL

S A M O U P R A V N I I R A D N I S T A T U S E N E

U B O S N I I H E R C E G O V I N I

(rezultati istraivanja)

S a r a j e v o , 1973.


6/151

Recenzent:

prof. d r S t o j a n T o m i

Za izdavaa:

prof. J o c o M a r j a n o v i


7/151

S A D R A J

Strana

Predgovor . 7

I) Teorijski osnovi istraivanja1. Konceptualizacija predm eta istraivanja . 13

Predmet istraivanja . 17

Cilj istraivanja 20

Uzorak i dinamika istraivanja 21

2. ena u svijetlu socijalistikog misaonog nasljea . 23

3. Sistem pravne regulacije socijalnog statusa ene(Zvonko Stenek) ...................................................... 39

II) Samoupravni i radni status ene(Kvalitativna analiza)

1. Polazne pretpostavke . 63

2. Hipotetiki o k v ir i.....

69a) Generalna hipoteza . . . . 69b) Ralamba generalne hipoteze . 70c) Ralamba posebnih hipoteza . 71d) Sistematski pregled varijabli 74


8/151

Strana

3. Sta tistiki ind ikatori drutvenog statusa ene 77

4. inioci samoupravnog sta tusa ene . 89

5. Instituciona lni okviri socijalne stab ilnosti ene . 101

6. Sam oupravn i status ene . . 1 1 3

7. Radni sta tus ene . 127

8. Tradici ja i porod ini ivot 143

9. Obrazovanje kao dimenzija drutvenog statusaene 149

III) P r i l o z i

Prilog 1: Upitnik . 157

Prilog 2: Distribucija odgovora . . 1 7 5

Prilog 3: Tabele 2143 191


9/151

P R E D G O V O R

Brojne ivotne injenice godinama nas upozoravaju da je proces emancipacije ene u Bosni i Hercegovini usporen, ako ne i uzastoju. Mnogi indikatori iz prakse upuuju na zakljuak da je

nuna bra i efikasnija drutvena intervencija da bi se otklonili inioci koji spreavaju puno ukljuivanje enskog stanovnitva usamoupravne tokove i procese. Iako je nauno ispitivanje socijalnogi samoupravnog statusa ene u naem prostoru esto pokretano,ipak do sada nemamo niti jedno serioznije istraivanje sa naunimpretenzijama, jer su problemi, vezani za drutveni status enskogstanovnitva, posmatrani i analizirani preteno na nivou politikihocjena te su na bazi toga izvoeni vrijednosni sudovi i fiksiranevrijednosne injenice. Poznato je da izvoenje zakljuaka i dono-eje sudova na bazi statistikih pokazatelja i impresija ima ogranien domet i da korist od takvog prouavanja kompleksnih pojava

moe da bude samo trenutna i prolazna, upotrebljena za konkretna rjeenja i akcije, a ne oslonac za graeje cjelovite koncepcijena dui rok.

S obzirom na sve to, a na temelju uvida u ukupnu sloenostsocijalnog statusa enskog stanovnitva, posebno u Bosni i Hercegovini, Republika konferencija za drutvenu aktivnost ena Bosnei Hercegovine pokrenula je inicijativu da se svestranije istrai i proui stanje drutvenog i samoupravnog statusa ene, kako bi se savie^ pouzdanosti i na bazi vrstih argumenata moglo pristupitidrutveno-politikim poduhvatima.

Poto jedno istraivanje ne moe da obuhvati sve aspekte takosloene drutvene stvarnosti, inicijatori i autor istraivakog radasu se sporazumjeli da se istraivanjem obuhvate najhitnije dimenzije socijalnog statusa. Stoga je istraivanje usmjereno upravo naprobleme radnog i samoupravnog statusa enskog stanovnitva dvije dimenzije, kojima je u najveoj mjeri determiniran socijalnistatus ovjeka u samoupravnom drutvu, a dakako i ene.


10/151

Osim toga, istraivanje je obuhva tilo kategoriju zaposlenih enau drutvenom sektoru, uz dopunu jednog broja ena koje smo nominalno odredili kao domaice.

Istraivanjem nisu obuhvaene ostale kategorije ena, prijesvega: ene sa sela. Takoe je izostavljena analiza drugih aspekata

ukupnosti socijalnog stanja koje se odreuje kao ensko pitanje.U tom pravcu izraavamo nadu da je na rad samo jedan u nizuonih koji bi trebalo da uslijede.

Naslov naeg rada Samoupravni i radni status ene u Bosnii Hercegovini opredjeljuje aspekte i pojave koje smo istraivali.Nedosta tn ost istraivanja u preanjim vremenima, kao i istraivanja drugih dimenzija ovog jedinstvenog fenomena, u mnogome jeoteala na zadatak, jer, uslijed toga, nije bilo mogue izvriti po-reenja ni u vremenskom, a ni u sadrajnom pogledu, na osnovuega bi se mogli jasnije odrediti trendovi razvoja. Zbog toga smo

se i odluili da, poreci empirijskih injenica i njihove interpretacije, u osnovnim linijama osmislimo teorijske implikacije i sistempravne regulacije, kao zasebna poglavlja, da bismo bar na taj nainmogli uiniti osnovne komparacije prolosti sa sadanjosti te pravnih normi i realne drutvene situacije.

Ovaj projekt je realizovan zahvaljujui koordiniranoj pomoiRepublike konferencije za drutvenu aktivnost ena Bosne i Hercegovine, Republikog fonda za nauni rad SR Bosne i Hercegovinei Fakulteta politikih nauka u Sarajevu.

U istraivanju su uestvovali: Rudi Stojak, koji je izvrio sta

tistiku obradu podataka i izradio tabele, mr Boidar Jaki, kaokonsultant za metodologiju istraivanja, prof. Nedim arac, kaonauni konsultant i mr Zvonko Stenek, kao autor poglavlja Sistempravne regulacije socijalnog statu sa ene. Ovom prilikom im izraavam punu zahvalnost na plodnoj i uspjenoj saradnji.

S posebnim zadovoljstvom se zahvaljujem studentima Fakulteta politikih nauka u Sarajevu, koji su odgovorno i solidno obavili rad na anketiranju i sreivanju podataka, kao i svim ostalimsaradnicima koji su, svojim radom i podrkom, doprinijeli realizaciji projekta istraivanja.

Izuzetnu zahvalnost dugujem svim drugaricama koje su nalevremena, strp ljen ja i volje da iznesu svoja miljenja i stavove oovom izvanredno vanom problemu nae drutvene stvarnosti.

U Sarajevu, oktobra 1972. godine.A u t o r

8


11/151

SAMOUPRAVNI I RADNI STATUS 2ENE

U BOSNI I HERCEGOVINI


12/151


13/151

TEORIJSKI OSNOVI ISTRAIVANJA


14/151


15/151

1. KONCEPTUALIZACIJA PREDMETA ISTRAIVANJA

Drutveni status ene bilo gdje, pa i u Bosni i Hercegovini, mogue je posmatrati i analizirati imajui u vidu cjelokupnu socijalnusituaciju, a naroito globalnu drutvenu strukturu. Tako je mogue

ispitivati drutveni status ena kao grupe izdvojene iz cjelokupnestrukture drutva po jednom kriteriju polu. Takvo ispitivanjemogue je postaviti teorijski, kao i striktno empirijski. Upravo iztog razloga, od samog poetka nali smo se pred pitanjem kakoodrediti okvire istraivanja! U sluaju da se ostane iskljuivo nateorijskom nivou razmatranja socijalnog statusa ene u Bosni iHercegovini, moe se desiti da se otkriju neki znaajni sadraji socijalne stvarnosti. S druge strane, ako bi se ostalo iskljuivo nanivou empirijskih injenica, koje smo sakupili u procesu istraivanja, moglo bi dovesti do gubljenja teorijskog oslonca. Bilo je,

dakle, neophodno povezati jednu i drugu dimenziju u istraivanju.

Na osnovno pitanje istraivanja, kakav je stvarni drutvenistatus ene u Bosni i Hercegovini trebalo je odgovoriti u okviruskromnih materijalnih mogunosti i u kratkom vremenskom periodu. Odgovoriti na to pitanje znailo je razmotriti kako se stanjeu toj sferi drutvenih odnosa reflektuje na ukupan koncept samoupravljanja, a naroito kako se odraava na proces realizacije samoupravljanja u praksi.

Trebalo je, dakle, raistiti teren, opredijeliti se za osnovniprincip u istraivanju, a u isti mah zadovoljiti i neke zahtjeve postavljene u prijedlogu da se istraivanje obavi. Zato nas je, prijesvega, morao da zanima status ene u Bosni i Hercegovini, a nestatus ene uopte, pa otuda i naa potreba da se vie od svega

13


16/151

oslonimo na iskustvene injenice kako se one pojavljuju u bosansko-hercegovakom drutvu. Slijedei tu logiku, ali i teorijske zahtjevekoje ovakvo istraivanje postavlja, smatrali smo da je nuno uiniti napor da se teorijski relevantna saznanja ukljue u samo istraivanje.

Odmah se, kao drugo, postavilo i pitanje optimalnosti okviraistraivanja, pogotovo ako se respektuju objektivne mogunosti iokolnosti. Naime, pitanje socijalnog statusa ene ii tzv. ensko pitanje spada u red najsloenijih drutvenih pojava novijeg vremena. Znaajan dio novije istorije socijalistikog pokreta, ne moe seshvatiti bez objanjenja tzv. enskog pitanja, odnosno bez punesvijesti o ulozi i statusu ene u drutvu. ena ukljuujui sveono to odreuje njen socijalni status ini dio drutvene strukture i utjee na cjelokupnu socijalnu situaciju u bilo kojoj fazi novije istorije. Socijalistiki pokret je u ovoj oblasti ostvario nekoliko klasinih radova koji su postavili temeljna pitanja i stvorili

pla tform u od koje se moe poi u svakom istraivakom poduhvatuove vrste. Meutim, od vremena kada su o eni i njenom statusuu drutvu pisali i govorili klasici marksizma i Bebel mnogo se tau svijetu izmijenilo, a pogotovo u naem drutvu. Revolucija je razorila stare klase i klasne odnose, a i dalje permanentno vri uticajna osnovna drutvena zbivanja. ena vie nije reducirana na bioloke funkcije, na prirodni poziv.

Stari koncepti i gledanja na enu i njenu drutvenu ulogu, bar

to se tie nae stvarnosti, vremenom nestaju, tako da se vie nepostavlja pitanje deklara tivnog ili ustavnog priznanja ravnopravnosti ene, nego njene faktike ravnopravnosti. Naravno, ne trebazaboraviti da u naoj stvarnosti jo ive mnogi recidivi prolosti,ne samo u sferi svijesti nego i u svakodnevnom ivotu. Takoe suse zadrale neke predstave iz feministikih pokreta, kao to brojnizahtjevi u razrjeavanju problema socijalnog statusa ene imajustare forme i stare sadraje. S druge strane, u Bosnf i Hercegovinise specija ln o . moraju respektovati jaki elementi tradicije po kojoj

je ena vjekovima biia u neravnopravnom poloaju. Sve to upuujena zakljuak da ustavno i pravno regulisanje socijalnog statusa

ene, kojim je ona dobila ravnopravnost i kojim je ukinuta njenaklasina klasna pozicija, nije po sebi dovoljno da bi se ostvarila irealna ravnopravnost ene, na to upuuju mnoge indicije iz svakodnevnog ivota. Na takav zakljuak naroito upuuje injenica da

je sta ri koncept porodice ostao jo uvijek u osnovi netaknut. Otuda

14


17/151

se namee pitanje kako konciprati porodicu u novim uslovima, jerje jasno da stvarne promjene nema bez prilagoavanja tradicionalnog modela porodice novim socijalnim institucijama.

Kao proces radikalnih promjena u ukupnoj strukturi, revolucija neumitno mijenja i stare sisteme vrijednosti i stare kriterijesocijalnog vrednovanja. Kada se stari sistem uzdrma i doivi promjene, individua, jednako kao i socijalna grupa, nalazi novo mjestoi novu ulogu u odnosu na nastalu promjenu. Novi istorijski okvirkoji na nov nain odreuje drutveni status ene ukida mogunostfeministikog pristupa tzv. enskom pitanju. U savremenim ju-goslovenskim prilikama ene su sastavni dio samoupravne drutvene strukture, a borba za emancipaciju i ravnopravnost ene samo

je dio opte borbe za dezalijenaciju ovjeka. to ene nesumnjivoimaju i neke specifine, posebne probleme, nije dokaz da se borbaza ravnopravnost moe i treba da vodi van tokova borbe za osloboenje radnika kao ovjeka. S druge strane, neravnopravnost eneje indikator postojanja drutvene neravnopravnosti i nejednakosti,kao to je i pokazatelj nepostojanja stvarne samoupravne strukture,jer su jednakost i ravnopravnost svakako meu prvim temeljnimkriterijima samoupravnog organizovanja drutva.

U traganju za odreenjem drutvenog statusa ene pomenu-emo neke od najhitnijih dimenzija nastalih promjena. P r v o , enavie nije kao to je ranije bila u poziciji da trai ustupke od suprotnog pola, njena drutvena uloga i socijalne funkcije nisu vie reducirani na bioloke funkcije i prirodni poziv ene. Savremena enanema vie potrebe da postavlja zahtjeve da joj se obezbijede elementarna graanska prava. Ta su joj prava u naem drutvu revolucijom obezbijeena, a normativnom aktivnou socijalistikedrave potvrena. Ustav i pravni sistem regulisali su njen drutvenistatus, ali se postavlja pitanje u kojoj mjeri ena moe u svakodnevnom ivotu da ostvari garantovana prava. Prema tome, akosu neki stari problemi nestali, ne znai da je pitanje emancipacijeene u cjelini rijeeno. Tako se danas problem zaostale svijesti ikonzervativne tradicije snano odraava na svakodnevni ivot ene.Zbog toga je danas nuno uiniti nove korake kako bi zapoeti proces emancipacije i drutvene afirmacije ene izbjegao stanje stag

nacije.Istorijski posmatrano, kad god se nala u poziciji drutvene

nesigurnosti i ugroenosti, kada je bila diskriminirana, usljed nemoi da razrijei pitanje svoga statusa, ena se najee prihvatala

15


18/151

isprobanih instrumenata zatite, kao to su koritenje biolokihsvojstava bijeg u klasini model braka, tu stabilnu i sigurnuzajednicuj To su sredstva zatite na individualnom planu. S globalnog stanovita ona se pokazuju kao samoodbrana, a ne kaorjeenje eninog drutvenog statusa. Jer, ena je ipak najee i

naj neposredni je bila podreena u okvirim a tradicionalnog patr ija rh alnog i graanskog (k lasnog) braka. Dakle, za nas je jedno odkrupnih pitanja bilo gdje da ena potrai stabilnost svog drutvenog poloaja i socijalnu sigurnost kao lan samoupravne zajednice?Da li u globalnoj zajednici, porodici ili u drutvenom procesu proizvodnje?

D r u g o , u prolosti su se funkcije ene uglavnom iscrpljivaleu obavljanju poslova tzv. prirodnog ivotnog poziva ene; ona jedrala temelje kue, bila majka, odgojiteljica, supruga, poldonamuu kao hranitelju. Funkcija hranitelja pripadala je mukarcu,

a sve druge funkcije u porodici eni kao supruzi i majci. Ekonomskiugroena, u uslovima u kojima nije mogla da zadovoljava elementarne potrebe, ena je prihvatila takav drutveni status i pomenutefunkcije. Njen javn i ivot bio je reduciran na vrlo mali broj manifestacija, a privatna sfera obuhvataTa je manje-vie cio njen ivot.Tako je privatna sfera determinirala drutveni status ene, odreujui ga, prije svega, kao neravnopravan u tradicionalnom braku.

Na staro j ekonomsko-m aterijalnoj osnovi ena je bila pomonaradna snaga, osoba za obavljanje prljavih kunih poslova nedo

stojnih superiornijeg pola. Tako se klasni interes kao istorijski supstrat manifestovao kao klasna eksploatacija jednog pola nad drugim. Treba, meutim, primijetiti da se u toj sferi odigralo nekolikokrupnih promjena koje su omoguile eni da nadie poziciju eksplo-atisanog partnera i da ne bude rtva tehnike nerazvijenosti drutva. Te su promjene brojne, a ovdje e biti markirane tri, po naem miljenju, najvanije: (1) Tehnika revolucija, iji smo sa-vremenici, ve je razorila stare modele privreivanja i naine radai, time, je oslobodila enu inferiornog statusa koji je proizlazio iznedovoljnosti njenih fizikih snaga za obavljanje brojnih vrsta poslova. U obavljanju mnogih poslova, zahvaljujui razvoju tehnike,fizika radna snaga vie nije odreujui inilac. Na drugoj strani,tehniki razvitak stvorio je eni slobodno vrijeme, koje moe dakoristi kao prostor za svoju drutvenu aktivnosjJ(2) Privatna ovjekova sfera, a naroito sfera braka, danas je drastino suena, doksu javne sfere proirene, obuhvatajui mnoge nove aspekte ovjekovog ivota. Otuda vie nije mogue ni enin socijalni prostor

16


19/151

svesti iskljuivo na privatnu sferu. Takav razvitak je brojne enineaktivnosti uinio drutvenim i javnim, a neke probleme socijalnogstatusa ene uinio je transparentnijim. (3) Napokon, u novimistorijskim okolnostima i na bogatijoj ekonomskoj osnovi ena viene mora svoje ivotne potrebe da reducira na minimum. Ona postaje otvorena za bogatstvo drutvenih sadraja, a njene ljudske potrebe se stalno umnoavaju. Sasvim je, otuda, normalno da u novojsituaciji ena vie ne moe da snosi iskljuivu odgovornost za odgojdjece, tim prije to podizanje podmlatka vie ne spada iskljuivou privatnu sferu, niti moe da bude privatna stvar branih drugova.Kao ravnopravna, ona s pravom trai da tu odgovornost dijeli s drugim drutvenim iniocima muem, odgojnim institucijama, pai irom drutvenom zajednicom.

Najzad, Qsim_te_pragresivne linije u emancipaciji ene, neophodno je pomenuti da u naem drutvu moe takoe da se zapazii izvjesna regresivna linija. U. revoluciji i poslijeratnoj izgradnjiena je izvojevalA-Svoju ravnopravnost. ene su u narodno-oslobo-dilakoj borbi uestvovale ravnopravno, a svoje funkcije i drutveneposlove obavljale su sa isto toliko uspjeha kao i mukarci. Meutim, ako danas pogledamo formalnu strukturu vrhova moi, odluivanja! upravljanja, -vidjeemo da se stanje znatno izmijenilo sobzirom na uee ena. Moe se rei da je uee ena u forumimana svjmjiivoiiriaT_u svim socijalno-politikim strukturama takoreiSimbohnb: Uee enajsvodi se na one okvire iz kojih ne moguozbiljnije uticatfna osnovne drutvene tokove.

PREDMET ISTRAIVANJA

Najoptije reeno, predm et istraivanja je socijalni sta tusenskog stanovnitva Bosne i Hercegovine. Konkretnije odreen,predmet istraivanja je samoupravni i radni statu s enskog stanovnitva BiH, zato to ta dva elementa, po naem miljenju, najhitnijeutiu na cjelokupni socijalni status ene.

Najoptiji okvir istraivanja, po prirodi stvari, zahtijeva pomno

ispitivanje fenomena koji je tradicionalno odreen kao ensko pitanje. Ni jedno straivanje koje pretenduje na izvoenje preciznozasnovanih zakljuaka i na otkrivanje uzroka ne moe se ograniitisamo na ispitivanje konkretne situacije, nego se dijelom mora kon-centrisati na ispitivanje prolosti, kako bi se mogao projicirati bu

17


20/151

dui trend kretanja pojava. U optim napomenama smo fiksiralida se samoupravni i radni status ene smatra osnovnim i centralnim pitanjem, a ostali elementi dopunskim, te stoga ostaju izvanfokusa istraivanja.

Respektujui vremenski poredak u razvoju pojave koja je predmet naeg istraivanja, iri okvir istraivanja obuhvata: (1) Teorijsko zasnivanje analize problema i kratak istorijski osvrt na genezu savremenog socijalnog statusa ene. Posebna panja posveenaje osnovnom teorijskom stanovitu do kojeg je doao socijalistikipokre t. (2) ena u sam oupravljanju : promjene koje je sistem samoupravljanja izazvao u cjelokupnoj strukturi drutva i njihovodraz na socijalni status enskog stanovnitva. (3) Specifina obiljeja socijalnog statusa ene u Bosni i Hercegovini: tradicionalnopatr ijarhaln o nasl ijee je jedna od znaajn ih kom ponenti ne samoza razumijevanje socijalnog statusa ene u Bosni i Hercegovini, nego

i za napore da se drutveni poloaj ene izmijeni. U tom pravcuposebnu specifinu teinu dobijaju elementi socijalne inercije. (4)Kvantificiranje karakteristinih obiljeja socijalnog statusa ene uBosni i Hercegovini.

Ui okvir istraivanja obuhvata, prije svega, pitanje kako optidrutveni inioci utiu na socijalni status ene. Posmatrano iz ovogugla, nae istraivanje je obuhvatilo slijedee relacije: (a) ena isamoupravni koncept socijalne organizacije opte socijalne determinante statusa ene u Bosni i Hercegovini; (b) ena i idejno-

politike dete rmin ante njenog socijalnog poloaja; (c) Radni status

ene u uslovima samoupravljanja.

Kao dopunski elementi koji su od bitnog znaaja za nareenecentralne, istraivanjem su obuhvaeni slijedei inioci: (d) ena isocijalna tradicija u BiH; (e) Obrazovanje i status ene; (f) Radnistatus i status ene u porodici.

Prema tome, predmetom istraivanja su obuhvaena dva centralna pitanja:

(1) Socijalni status i uloga ene u razvoju samoupravnih odnosa. To je temeljno pitanje i temeljni okvir u kome se manifestiradrutveni poloaj ene u naem socijalnom miljeu.

(2) ena u procesu rada, njen poloaj i mogunosti ostvarenja njene uloge u osnovnom drutveno-ekonomskom okviru ivotaovjeka uopte. Sa stanovita drutvene prakse, od rjeenja ovogpitanja bitno zavisi osloboenje ene u cjelini.


21/151

Analiza socijalne tradicije u odnosu na stav prema enskomstanovnitvu, kao i analiza obrazovnog i porodinog statusa ene,posluili su u istraivanju samo kao dopune u objan jenjima njenesamoupravne radne pozicije. Prema tome, ovi elementi nisu biliispitivani sami po sebi, kao nezavisni faktori, nego samo u funkcijiprodubljivanja objan jenja dva osnovna pitanja s kojima se is traivanje suoilo.

Ovdje je, ini se, nuno, u obliku optih napomena, skrenutipanju na jo dva momenta. Opti poloaj i odreene drutveneuloge ene se u osnovi realizuju ili ne realizuju_u tri osnovna socijalna okvjra jo rc id ic i, radnoj organizaciji gdje je zaposlena i globalnoj drustveiipj^ajedhici. 'Zbog toga u istraivanju nije bilo mogue izbjei bilo kojTocTovih socijalnih okvira. Ali se otvara pitanjeu kome od ovih socijalnih okvira treba da bude teite ispitivanja,a da pri tome ne budu zanemarena ostala dva.

Druga napomena sastoji se u slijedeem: brak i porodica sujo uvijek osnovne elije drutva. To je istina za svako savremenoindustrijsko drutvo, pa i za nae. Zato ni jedno istraivanje soci

jalnog statusa ene ne moe posluiti, pa ni nae nije moglo posluiti, kao osnova za zakljuivanje a da se ne analizira porodinistatus ene. Zbog toga nam se u istraivanju postavilo pitanje mjere, odnosno irine istraivakog zahvata u probleme porodinogstatusa ene. Ovaj smo problem izdvojili zbog toga to se istraivanja kao to je nae najee i svode na ispitivanje problema po

rodice i braka. Na je cilj u toj sferi bio ogranien: porodini statusjbaiej3osmatrali smo samo kao jednu od karakteristika njenog cjelokupnog socijalnog statusa, imajui posebno u vidu njen uticaj nasamoupravni i radni status. '

CILJ ISTRAIVANJA

Cilj naeg istraivanja treba, prije svega, traiti u nastojanjuda se na bazi prikupljene teorijske i empirijske grae prui jasnijaslika o samoupravnom i radnom statusu ene u Bosni i Hercego

vini; jasnija od one koja se moe stei na osnovu parcijalnih uvidai nesistematinih impresija. Izvjesna opreznost koja je dola do izraaja u ovako odreenom cilju istraivanja je namjerna, jer jerazumljivo da se, s jedne strane, u razvijenoj drutvenoj strukturine mogu donositi zakljuci i vriti drutveni poduhvati na bazi im

19


22/151

presija i svakodnevnih zdravorazumskih saznanja, kao to se sdruge strane, prvi koraci u ispitivanju na jednom nedovoljno poznatom podruju moraju vriti krajnje obazrivo. Prema tome, autorje svjestan da rezultati ovog is traiv anja nisu ni mogli da osvijetlesve aspekte socijalnog statusa ene u BiH, nego da predstavljaju

samo jedno od moguih polazita za dalje napore u istraivanju problema u cjelini. Tek nakon tih is traivanja bie, eventualno, mogue izgraditi cjelovitiju predodbu o istraivanom fenomenu.

U nastojanju da ovaj osnovni cilj naeg istraivanja specificiramo, nuno je naglasiti da smo nastojali da ispitamo kako i u kojo j mje ri dvije navedene determinante utiu na poloaj i drutvenuulogu enskog stanovnitva BiH. Sa stanovita mogunosti i praktine akcije vano je napomenuti da su to dvije sfere - samoupravnai radna u kojima drutvo moe najefikasnije da djeluje. Problemi

koncentrisani u tokovima samoupravnog odluivanja i radnom procesu, odnosno njihovo razrjeavanje, u najveoj moguoj mjeri zavise od drutvenih inilaca i subjektivnih napora drutvene zajednice, vie nego kada su u pitanju neke druge sfere, kao to je, naprim je r, porodina, u kojima je tzv. ensko pitanje takoe ozbiljno i sloeno.

Ako ve polazimo od pretpostavke da svako istraivanje predstavlja sintezu teorijske i empirijske komponente i da je samo takomogue stvoriti jednu konzistentnu i nauno relevantnu sliku oonom dijelu drutvene stvarnosti kojim se istraivanje bavi, onda

je jedino tako mogue osloboditi se paualnih tvrdnji i jednostranog gledanja na problem koji nas interesuje. S druge strane, kon-zekventno izvedeni zakljuci treba da rezultiraju iz ukupnog istraivanja, jer tek tako mogu predstavljati relativno solidnu bazu zasocijalnu akciju i politike i druge drutvene mjere koje je mogue

poduzeti. Mada je relativno usko odredio cilj istraivanja, autor setrudio da to ne utie na kvalitet ostvarenog rezultata, nego je, ta-vie, nastojao, gdje je god to bilo omgue, da otvori mogunost zanastavljanje istraivanja na novim podrujima da bi se na taj nain najzad, dolo do jedne sistematske i cjelovite iskustvene eviden

cije o socijalnom statusu ene u Bosni i Hercegovini u svim njegovim aspektima.

Napokon, kada je ri je o ciljevima istraivanja, auto r je duanda se ogradi u jo jednom pravcu. Naime, potrebno je ponovo na

20


23/151

glasiti da je ovaj istraivaki napor bio usmjeren, prije svega, nazadovoljenje nekih aktuelnih potreba drutvene prakse, to ga, sdruge strane, ipak nije moglo navesti da odstupi od naunog tretiranja problema i od pokuaja da izvede nauno relevantne za

kljuke. Naprotiv, autor je nastojao da nae, koliko god je to bilomogue, pravu mjeru i da, na taj nain, izbjegne apstraktnost teorijskog razmatranja, kao i politiki prakticizam i pragmatizam,koji ni samoj socijalnoj akciji na dui rok ne bi mogao korisno daposlui.

UZORAK I DINAMIKA ISTRAIVANJA

Sasvim je razumljivo da je istravanje samoupravnog radnogstatusa ene u Bosni i Hercegovini ogranieno na podruje te Socijalistike Republike. Taj prostorni okvir sadri populaciju od oko800.000 stanovnika enskog pola. Kako se radi o specifinoj populaciji, autor se nije mogao koristiti ve postojeim statistikim uzorkom za Bosnu i Hercegovinu, nego je morao, respektujui specifinost populacije, da sam odabere uzorak. Od posebnog je znaajada je pri izboru respondenata izabrao izvjestan broj najupuenijihi najobavijetenijih ena u Bosni i Hercegovini, a da, s druge strane,izabere i broj ena koje nisu zaposlene u drutvenom sektoru privrede, odnosno u drutvenim slubama.

Govorei jezikom procenata, uzorkom je obuhvaeno 44,6/#ena iz proizvodnih radnih organizacija, 44,6% ena zaposlenih udrutvenim slubama i, najzad, 10,8% domaica.

Kvalifikaciona struktura uzorka izgleda ovako:

Nekvalifikovanih i polukvalifikovanih radnica Kvalifikovanih radnica Visokokvalifikovanih radnica Slubenica sa niom strunom spremom Slubenica sa srednjom strunom spremom Slubenica sa viom i visokom kols. spremom Domaica

Dobna struktura ispitanica izgleda ovako: Dobna grupa od 18 27 godina Dobna grupa od 28 45 godina Dobna grupa preko 45 godina

8 ,2%22,2/7,6%8,4%

24,3%18,1%10,8%

30,2%53,2%16,6%


24/151

Pri odreivanju uzorka takoe je voeno rauna o regionalnom rasporedu, nacionalnoj strukturi i branom stanju ispitanica,to se vidi iz priloenog kodeksa ifara koji ini stastavni dio ovograda.

Ispitivanje je zapoeto 1970. godine, a zavreno je 1972. godine.Dinamika istraivanja izgleda ovako:

jun 1970. godine izrada prve varijante projekta;

novembar 1970. godine izrada druge varijante projekta;

2. decembra 1970. godine Nauno vijee Fakulteta politikih nauka u Sarajevu usvojilo je projekat;

m art 1971. godine zavreno predte stiranje upitnika;

okto bar 1971. godine zavreno prikupljanje empirijske

grae; april 1972. godine zavren izvjetaj o rezultatima is tra

ivanja.

22


25/151

2. ENA U SVJETLU SOCIJALISTI KOG

MISAONOG NASLJE A

Najbolje mjerilo za kulturu jednog naroda jeste po*loaj koji ena zauzima. (Furje)

Ne moe biti socijalistikog pokreta ako ogroman dioradnih ena ne uzme u njemu iroko uee. (Lenjin)

Jednakost pred zakonom jo nije jednakost u ivotu.

Nama je po trebno da ena-radnica postigne ne samopred zakonom ve i u ivotu jednakost sa mukarcem--radnikom. Zato je potrebno da ene-radnice uzimajusve vie uea u upravljanju drutvenim preduzeimai u upravljanju dravom. (Lenjin)

Nema nikakve sumnje da bilo koja rasprava o poloaju eneu modernom industrijskom drutvu treba da se osvrne na ono nasljee koje je ostvario klasini marksizam i meunarodni radnikipokret. Takoe nema nikakve potrebe da se to nasljee tretira kaosistem dovrenih istina kojima savremeni istraiva nema ta dadoda, a jo manje da oduzme. Jednostavno, korisnije je to nasljeekritiki preispitivati sueljavajui ga s brojnim drutvenim promje

nama koje je industrijalizam unio u moderni svijet i razvijati gau skladu sa stremljenjima i tenjama savremenog ovjeka. Dakle,ovakav pristup bi obuhvatio kako neke osnovne teorijske ideje kojesu se u pojedinanim marksistikim krugovima pojavile, tako i nekafundamentalna praktina opredjeljenja socijalistikog pokreta.

23


26/151

U gotovo svim raspravama o tzv. enskom pitanju obino seistie da se Marks i Engels nisu posebno bavili tim problemom.Smatra se da je tek Avgust Bebel dao prvu iscrpniju studiju enskog pitanja sa socijalistikog stanovita. Sam Bebel ovako odreuje svoje opredjeljenje:

ensko pitanje je, dakle, za nas samo jedna strana opteg socijalnog pianja koje ispunjava danas sve glave koje misle i pokreusve duhove; ono se, prema tome, moe resiti samo unitenjem drutvenih suprotnosti i otklanjanjem zla koje iz njih istie.

Pa ipak je potrebno naroito pretresti ensko pitanje. Prvozbog toga to se to pitanje o poloaju ene u prolosti, sadanjosti

i budunosti tie, bar u Evropi, vee polovine drutva, jer enskipol ini, veu polovinu drutva. Posle i zbog toga to pojmovi orazvitku drutvenog poloaja ene u toku hiljada godina tako maloodgovaraju stvarnosti, da je obavetenje o tom nuno. Jer nepoznavanju i nerazumevanju poloaja enina treba pripisati dobardeo predrasuda sa kojima se u razliitim krugovima, pa i kruguena samih, na sve jai pokret njihov gleda. Mnogi ak vele daensko pitanje i ne postoji, jer je poloaj koji je ena do sada zauzimala i koji e i u budue zauzimati odreen njenim prirodnim

pozivom, koji jo j je pridelio da bude supruga i matera i da sekue dri. to se izvan kunog praga dogaa ili to god ne stoji unajtjenjoj vezi sa kunim dunostima, ene se ne tie1)-

Svima onima koji enu upuuju njenom prirodnom pozivui smatraju da su na taj nain problem apsolvirali Bebel odgovarada ne vide milione ena koje nisu u stanju odazvati se tom pozivudomaice, roditelja i dadilje svoje djece, koje promauju taj poziv, jer je brak za njih jaram i ropstvo, pa svoj ivot tavore u

bijedi i nesrei. I ba negdje na toj liniji bijede i nesree ivota kojasudbinu ene ini istovjetnom sa sudbinom radnika da se jasno

!) Avgust Bebel, ena i socijalizam, str. 78, Izdan je I. . urevia,BeogradSarajevo, 1923.

24


27/151

uoiti da je i Bebel svjestan da se tzv. ensko pitanje moe rjeavati jedino u procesu razrjeavanja osnovnih klasnih suprotnosti irevolucionarne borbe za ovjekovo osloboenje. Otuda se moe s

pravom tvrditi da Marks i Engels nisu posebnu panju posveivali

problemu drutvenog poloaja ene, ne zato to su samo pitanjezanemarivali, nego stoga to su bili svjesni da je to pitanje jedinomogue rijeiti u sklopu borbe proletarijata za vlastito ukidanjei osloboenje ovjeka kao ovjeka. Iz ovoga se moe zakljuiti slijedee: Marks i Engels nisu posebno raspravljali o drutvenom poloaju ene, ali su naznaili onaj okvir u kome je mogua ne samoteorijska rasprava o tim pitanjima, nego i praktino rjeen je epohalno-istorijska emancipacija ene k a o o v j e k a . Taj okvirine dvije kljune Marksove i Engelsove teorije: (1) teorija k l a s

n e b o r b e i ( 2 ) t e o r i j a a l i j e n a c i j e .

Nema zaista nikakve potrebe da se ovdje ire izlau osnovneideje ovih dveju teorija. O njima postoji obimna, reklo bi se, nepregledna literatura. Dovoljno je ukazati na dvije osnovne konsek-vencije ovih teorija za nae raspravljanje: (1) pitanja o drutvenompoloaju ene su samo aspekt klasnih i unutark lasn ih suprotnosti udrutvu; (2) emancipacija ene je mogua, samo kao p r o c e so v j e k o v o g r a z o t u e n j a . Ovo je neophodno naglasiti, je r emancipacija ovjeka, kao totalni in ovjekove revolucionarneakcije, nije mogua u okvirima bilo kog pojedinanog istorijski da-tog klasnog drutvenog poretka, kao to nije mogua ni u bilo kojojp a r c i j a l n o j sferi ovjekova ivljenja, niti na individualnomplanu. Tu je Marks sasvim odluan: Tek kad stvaran individualanovjek vrati u sebe apstraktnog graanina i kao individualan ovjekpostane generiko bie u svom empirijskom ivotu, u svom individualnom radu, u individualnim odnosima, tek kada ovjek spoznai organizira forces propres kao drutvene snage i stoga vie ne

bude od sebe vie dijelio drutvenu snagu u obliku politike snage,

tek tada e ovjekova emancipacija biti dovrena2). A ta potpuna,

2) Karl Marx F. Engles, Rani radovi, Zagreb 1961, str. 73.

25


28/151

dovrena emancipacija ovjeka koja znai realizirano jedinstvo ovjekove generike sutine i ovjekovog individualnog bia moguaje u procesu izgradnje komunizma kao asocijacije slobodnih proizvoaa, istinske ljudske zajednice u kojoj e interesi cjeline bitisadrani u individualnoj egzistenciji svakog pojedinca. Evo ta

Marks o tome pie: Komunizam kao pozitivno ukidanje privatnogvlasnitva kao ovjekovog samootuenja, te stoga kao stvarno prisvajanje ovjekove sutine od ovjeka i za ovjeka jeste stoga, pot

pun, svestran i unuta r cjelokupnog bogatstva dosadanjeg razvitkanastali povratak ovjeka sebi, povratak ovjeka kao drutvenog,tj. ovjenog ovjeka. To je komunizam kao dovreni naturalizam= humanizam, kao drutveni humanizam = naturalizam, on jeistinsko rjeenje sukoba ovjeka i prirode, izmeu ovjeka i ovjeka, istinsko rjeenje borbe izmeu egzistencije i sutine, opredme-ivanja i samopotvrivanja, izmeu slobode i nunosti, izmeu individuuma i roda. On je rijeena zagonetka historije i zna da je to

rjeenje3). Iz ovoga nedvosmisleno slijedi da Marks smatra nemoguom istinsku ljudsku egzistenciju jedne grupe unutar totalnogotuenja graanskog svijeta. Nemogua je, dakle, potpuna ljudskaemancipacija ene, a da itavo ovjeanstvo ne bude osloboeno.U skladu sa ovim zakljukom, borba za osloboenje ene je naepohalno-his torijskom nivou s a m o ako je dio borbe p r o l e t a r i j a t a za ukidanje eksploatacije i ovjekovo osloboenje.

Otuda treba odbaciti odmah sve one ideje koje iskljuivo upoboljanju poloaja ene u drutvu vide rjeenje zagonetke njenogosloboenja.

Marks je, naime, s pravom tretirao kapitalizam kaosistem totalnog ropstva, potpunog otuenja. I buruj je otuen, makoliko da se u svom otuenju mogao dobro osjeati. O tome, da jekapitalizam sistem totalnog ropstva, moe veoma jasno da posvjedoi poloaj ene iz viih aris tok ratskih i buroaskih krugova dakle, one drutvene klase za koju bi se pretpostavilo da yodi, to

je, uostalom, u najveem broju sluajeva tano, najlagodniji ivot.Ma koliko da plivala u raskoi i blagostanju, ma koliko se raz-metala ras ipan jem novca i materijalnih dobara, buruj ka iz visokih krugova je takoe robinja. Da bismo cjelishodnije pokazali uemu se ovaj problem sastoji, neka nam ovdje bude doputeno da

se posluimo nekim razmatranjima Torstena Veblena, koji se djelom Teorija dokoliarske klase predstavio kao izvanredanpoznavalac i lucidni analitiar buroaskog naina ivota. Veblen

s) Ibid. str. 242.

26


29/151

problem posmatra u irokoj historijskoj perspektivi i posvjedocavada su se jo u arhajsko doba ene i drugi robovi cijenili kao dokazbogatstva i kao s r e d s t v a za akumulaciju b o g a t s t v a . Ve-blen pie: Oni su zajedno sa stokom, ako je pleme pastirsko, uobiajen oblik investiranja radi profita. ensko ropstvo je bilo u tolikoj mjeri u stanju da da karakter ekonomskom ivotu i kvazimiro-ljubivoj kulturi da ena ak poinje da slui kao jedinica vred-nosti meu narodima koji ive u doba takve kulture .. .4). U procesu transformacije pljakake u buroasku kulturu5) Veblen primjeuje jedan vrlo znaajan momenat koji se tie drutvene ulogeene iz tzv. viih krugova plemenite krvi: Ovaj proces progresivnog osloboenja od obinih proizvodnih poslova e obino poeti saosloboenjem ene ili glavne ene. Poto je zajednica napredovalado ustaljenog naina ivota, zarobljavanje ena neprijateljskih plemena kao uobiajen izvor snabdevanja enama postaje nemogue.Tamo gde je taj napredak postignut, glavna ena je obino plemenite krvi, i ta injenica ubrzava njeno osloboenje od prostih poslova ... Za nau svrhu je dovoljno da se kae da je plemenita krvona krv koja je oplemenjena produenim kontaktom s akumuliranim bogatstvom ili sa stalnom povlasticom. ena sa takvom prolou radije se uzima za brak kako zato to se time stupa u saveznitvo s njenim monim roacima, tako i zbog toga to se smatrada je krvi koja je bila povezana s mnogo dobara i velikom moi

priroena via vrednost. Ona e ipak biti samo pokretna imovinasvoga mua, kao to je pre no to je kupljena bila pokretna imovinasvoga oca, (kurziv moj) ali ona je istovremeno od svoga oca na

slijedila plemenitu krv. Usled toga se smatra moralno neumjesnimda se ona bavi poniavajuim poslovima zajedno sa ostalim slugama. Ma koliko ona bila potinjena svome gospodaru i ma kolikobila inferiorna u odnosu na muke lanove drutvene sredine u kojujev.sta,vliena svoJim roenjem, princip da je plemenitost prenosnauinie da se ona postavi iznad obinih robova; a im ovaj princippoprimi snagu propisa on e joj u izvjesnoj mjeri podariti prerogativ dokoliarstva koji je osnovni znak plemenitog porijekla0).

4) Teorija dokoliarske klase, Beograd 1966, str. 107.

5) Moderna buroaska kultura dokolice zadrala je neke pljakake karakteristike. Uzdravanje od rada je ne samo astan i zasluan in, negosada postaje i stvar pristojnosti. (Ibid. 98.)

6) Ibid. str. 108.

27


30/151

Meutim, to je u buroaskom drutvu nee osloboditi ropskog poloaja. Dokolica ena iz buroaskih krugova ima oblik zastupnikedokolice jer ena treba, prije svega, da reprezentuje bogatstvomua, odnosno porodice kojoj pripada. ena dobij a funkciju izlogau trgovini. Ona postaje izlog u kome porodica (odnosno mu) de

monstrira svoje bogatstvo. Takav poloaj zahtijeva od ene daprati najnoviju visoku modu, a ogleda se u koliini nakita koju posjeduje, uea u raznim (dokoliarskim) drutvenim, a naroitohumanitarnim aktivnostima. Ova zastupnika dokolica ene za drutveni presti u kapitalistikom svijetu toliko je znaajna da, kakoVeblen kae, nije teko nai ovjeka koji se s krajnjom revnouposveuje radu kako bi njegova ena bila u stanju da pokae svije tu ko liko moe biti dokona. Potron ja i sposobnost plaanja suelementi koje buroaska klasa stalno mora da istie. Novac postajeosnovno mjerilo vrijednosti, a odreeni tipovi rasipnitva kanonsocijalnog ponaanja. U tom pogledu naroito je karakteristino

robovanje enskoj (a u novije vrijeme i mukoj) modi u odijevanju:Odea ene ide ak i dalje od odee mukarca u pogledu demonstriranja nosioevog uzdravanja od svakog produktivnog rada.Nije potrebno traiti nikakve naroite argumente da bi se doneouopteni zakljuak da elegantniji stilovi enskih eira idu ak korak dalje u onemoguavanju svakog rada nego to je to sluaj smukim cilindrom. enska cipela ima takozvanu francusku potpeticu kao dokaz prisilne dokolice, pored dokaza koji u tom smislupostoji u vidu cipelinog sja ja , ova visoka potpetica ini oiglednosvaki, ak i najprostiji i najneophodniji fiziki rad krajnje tekim...Cak i u svojim najslobodnijim izletima moda retko uspeva da iz-

begne samo stim ulisanje izvesne tobonje svrhe. Tobonja korisnostmodernih detalja odee je, meutim, toliko prividna samoobmanai njihova sutinska jalovost uskoro toliko negativno deluje na nau

panju, da nam posta je nepodnoljiva, a mi onda traimo spas unovom stilu. Meutim, novi stil mora da se prilagodi zahtjevu ugled-novoj kreaciji, koja e biti jednako jalova i isto tako neodriva,nog rasipnitva i jalovosti. Jalovost ovog stila nam uskoro postajeisto toliko mrska kao i jalovost onog prethodnog stila; jedini lekkoji nam zakon rasipnitva nudi jeste da potraimo utjehu u nekojOtuda osnovna runoa i neprestana promjena mondene odee ).

Ovo neto ire zadravanje na opisu naina ivota i drutvenimfunkcijama ene iz privilegovanih buroaskih slojeva bilo je pc>trebno da se pokae da ispraznost, otuenost i pustinju ivota ak

7) Ibid. str. 192196.

28


31/151

ni ovih privilegovanih strana buroasko drutvo nije u stanju dasakrije. Bebel je bio u pravu kada je tvrdio da je ena prvo ljudskobie koje je lieno slobode i samostalnosti, i da je ena postala ro-binja prije nego to je bilo robova. Zato bilo koja vrsta emanci

pacije ena iz buroaskih krugova, ma koliko da je radikalna, nemoe da bude put ka istinskoj emancipaciji. Bebel je ovdje u pravu:Za veliku veinu ena sasvim je svejedno da li e nekoliko hiljadaena koje pripadaju bogatijim redovima drutvenim dospeti do

poloaja nastavnika, do lekarske prakse ili ma kakve naune iliinovnike karijere. Time se ni u koliko ne izmjenjuje celokupni

poloaj toga pola8). tavie, buroaski enski pokret, zanijet pri-vilegovanim poloajem ena iz graanskih krugova moe u proleterskom enskom , pokretu da vidi jedino opasne i neprijateljsketenje koje treba suzbiti. Ovdje se pokazuje da je klasna suprotnostizmeu pripadnika razliitih klasa jaa od puke enske solidarnosti.

Sasvim je, dakle, oevidno da buroasko drutvo nije uopteonaj epohalno-historijski okvir u kome je pitanje osloboenja enemogue rijeiti. Lenjin to izraava ovim rijeima:

Buroaska demokratija na reima obeava jednakost i slobodu. U praksi nijedna, pa ni najnaprednija buroaska republika ,nije dala enskoj polovini ljudskog roda ni potpune zakonske ravnopravnosti s mukarcem, ni slobode od tutorstva i ugnjetavanjaod strane mukaraca. Buroaska demokratija je demokratija bunihfraza, sveanih rei, slatkorelvih obeanja, gromkih parola o sloTjoi~i jednakosti, a u praksi ona prikriva neslobodu i nejednakostene, neslobodu i nejednakost trudbenika i eksploatisanih9).

Taj buroaski okvir Pol Lafarg, u lanku ensko pitanje, odreuje slijedeim rijeima: Kapitalizam nije otrgao enu od domaeg ognjita i nije je bacio u drutvenu proizvodnju da bi je eman-cipovao, ve da bi je jo svirepije eksploatisao nego mukarca; zatose dobro pazilo da se ne srue ekonomske, pravne, politike i moralne pregrade koje su bile podignute da bi enu zatvorile u branukuu. Zena eksploatisana od kapitala, podnosi bedu slobodnog trudbenika, a pored toga i svoje okove iz prolosti. Njena ekonomskabeda se pogorala; umesto da je hrani otac ili mu kojima se ona

) Op. cit. s tr . 1011.

) Sovjetska vlast i poloaj ene (1919), Dela, tree rusk o izdan je, XXIVtom, str. 517519.

29


32/151

jo uvek pokorava, ona mora da zarauje sebi za ivot. Pod izgovorom da su njene potrebe manje nego potrebe mukarca, njen radje slabije nagraivan, i kada se njen svakodnevni posao u radionici,1kancelariji ili koli zavri, za nju u domainstvu tek poinje rad.Materinstvo, sveti posao, najvia od drutvenih funkcija postaje u

kapitalistikom drutvu uzrok strahovitih ekonomskih i fiziolokihpatn ji . Nepodnoljivi uslovi u kojima se nalazi ena predstavljajuopasnost za odravanje vrste10).

Lafarg tano zapaa da je buroazija u svojim redovima sprijeila , ili bolje reeno stalno iznova nasto ja la da sprjeava, antagonizam izmeu mukarca i ene i time to je enu zatvorila u porodicu. No, to ne umanjuje stvarne ljudske probleme takvog poloaja ene. O tome veoma upeatljivo svjedoi Bebel kada pie: Bacimo samo pogled na mnogobrojne anonse za brak u velikim buro-askim listovima, pa emo nai samo takvih ponuda koje moe na

pisati samo jedna potpuno propala savjest. Ulika devojka kojaiz bede radi svoj zanat, katkad je uzor pristojnosti i vrline premaovim ponuaima braka. Jedan socijal-demokratski ekspediter kojibi takav oglas primio u svoj list, bio bi izbaen iz svoje partije.Buroasku tampu takvi oglasi ne eniraju, oni donose novaca, aona misli kao car Vespazijan non olet (ne smrdi). Ali to ne smetanita buroaskoj tampi da pie protiv namjera socjalne demokra-tije da razori brak. Licemernijeg doba od ovog naeg nikad nije

bilo11). Otuda i Bebelov stav, toliko razliit od filistarskog buro-askog stanovita da prostitucija nije neko zlo, runa izraslina nazdravom tijelu drutva koje treba iskorijeniti, ne^o da je to nunasocijalna institucija buroaskog drutva, isto onako Tcao to je topolicija, sta jaa vojska i crkva.

Ako buroazija ak ni u vlastitim redovima nije u stanju daostvari zadovoljavajua rjeenja, za drutveni poloaj ene iz proleterskih redova moe se rei da je taj poloaj, u svim bitnim egzistencijalnim vidovima, jednostavno tragian. Nigdje se potpuna dehumanizacija buroaskog drutva tako jasno ne ogleda kao u drutvenom poloaju radnice u kapitalizmu. Nigdje odnos najamni rad

10) ensko pitanje (izvodi), u: Marks, Engels, Lenjin, Socijalizam i oslo-boenje ene, Beograd 1958, str. 113114.

11) Op. cit. str. 123. Ovdje se neminovno nameu neke paralele sa naomsavremenom situacijom u kojoj brojni listovi objavljuju ne samo emdbeneoglase, nego i oglase s pozivima na prostituciju. Nije poznat podatak da

je neki od urednik a tih listova partij sk i kan jen ili iskljuen iz SKJ.

30.


33/151

kapital nema tako stravine posljedice kao kad je rije o ivoturadnice i njenog djeteta. Buroazija stalno iznova nastoji da radnice suprotstavi radnicima: majkedjeci, kerioevima, sestrebrai, enemuevima i da ih dovede u stanje prljave konkurencije. Tu situaciju Bebel opisuje na sljedei nain: Tenja eneda samostalno privreuje i da bude lino nezavisna buroasko drutvo priznaje do jednog izvjesnog stupnja za opravdanu, kao otprilike i tenju radnika za slobodom kretanja. Glavni razlog ovoj pre-dusretljivosti nalazi se u klasnom interesu buroazije. Buroaziji

je potrebna puna sloboda mukih kao i enskih radnih snaga da biprodukciju mogla razviti do vrhunca. Ukoliko se mainerija i tehnika usavravaju proces rada sve vie i vie deli u najprostije aktovete trai manju tehniku obrazovanost i snagu, ukoliko se, s drugestrane, poveava konkurencija izmeu pojedinih industrijalaca ikonkurentske borbe itave proizvoake oblasti izmeu jednedrave i druge, jednog dela zemljinog i drugog utoliko se enska

radna snaga sve vie trai . .. Ako se upotrebi enska radna snaga,ona vrlo esto ostavlja bez posla muku radnu snagu. Ali potisnutamuka radna snaga hoe da ivi, ona se nudi po manju najamninu,a ta ponuda, opet, sputa jo manju najamninu radnice12).

U tom pravcu Marks je bio jo razgovjetniji i nemilosrdniji uotkrivanju istine od Bebela. Spram onoga to Marks pie, Bebelovtekst se ini skoro benignim. Teko da je uopte u socijalistikojliteraturi mogue nai snaniji opis prljave konkurencije koju

buroazija namee proleterskim masama. Evo kako Marks pie uKapitalu: Vrednost radne snage bila je odreivana radnim vremenom potrebnim za odranje ne samo individualnog odraslogradnika ve i radnike porodice. Bacajui na pijacu rada sve lanove radnike porodice, maina razdeljuje vrednost radne snagemua na itavu porodicu. Stoga ona obara vrednost njegove radnesnage. Kupiti porodicu, rascepkanu recimo na etiri radne snage,staje moda vie nego to je ranije stajala kupovina radne snageglave porodice, ali se zato dobijaju etiri radna dana namesto jed-nog, a njihova cena opada srazmerno poretku vika rada njih etvoro nad vikom rada onog jednog. Da bi jedna porodica moglaiveti, njih etvoro moraju davati kapitalu ne samo rad ve i viakrada. I tako maina, poveavajui ljudski materijal za eksploataciju,to pravo poprite kapitalistike eksploatacije od samog poetka po

i2) Op. cit. str. 213215.

31


34/151

veava ujedno i stepen eksploatacije... Ranije je radnik prodavaosvoju sopstvenu radnu snagu, raspolaui njome kao formalno slo-bodno lice. Sad pro daje enu i decu, on posta je trgovac robljem13).

Naroito teke posljedice kapitalistika eksploatacija imala je

na ivot proleterske porodice. Engelsovi opisi ivota proleterskihporodica u velikim in dustrijskim gradovima Engleske sredinomprolog vijeka, koje susreemo u djelu Poloaj radnike klase uEngleskoj, klasini su po svojoj potresnosti. Istorijski gledano, tiopisi za visoko razvijene industrijske zemlje zapada imaju danasistorijsku a ne aktualnu vrijednost, pa e ovdje biti navedeno jednomjesto iz spisa Porijeklo porodice, privatne svojine i drave kojeima iri teorijski znaaj: Voenje domainstva je izgubilo svoj

javan kara kte r. Ono se vie nije tica lo drutva. Ono je postalo pri-vatna sluba; ena je postala prava sluavka iskljuena iz ueau drutvenoj proizvodnji. Tek joj je krupna industrija naeg doba

i to samo pro le te rki opet otvorila put u drutvenu proizvodnju. No, s tim da ostane iskljuena iz javne proizvodnje i da nemoe nita privreivati ako ispunjava svoje dunosti u privatnojslubi porodice i da nije u stanju da ispunjava svoje porodinedunosti ako eli da uestvuje u javnoj radinosti i da stalno privreuje. A takav je poloaj ene u fabrici, takav je poloaj i u svimposlovnim granama, sve do lekarstva i advokature. Moderna inokosna porodica osnovana je na otvorenom ili prikrivenom domaemropstvu ene, a moderno drutvo je masa koja se sastoji od inokosnih porodica kao svojih molekula14). Bebelov opis tu sliku samo upotpunjava: Da bi brak pruio suprunicima zadovoljan zajednik i ivot, potrebno je pored uzajamne ljubavi i potovanja,osiguranje materijalne egzistencije, raspolaganje onim ivotnimpotrebama koje oni smatraju kao nune za sebe i svoju djecu.Teka briga, teka borba za opstanak jesu prvi klinac u mrtvakisanduk brane sree i branog zadovoljstva. A briga postaje utolikovea ukoliko se brana zajednica pokae plodnija, to potpunije,dakle, svoj cilj ispuni. Seljak, na primjer, doekuje sa zadovoljstvom svako tele koje mu krava oteli, broji radosno prasie kojemu krmaa oprasi i sa zadovoljstvom pria to svojim susedima,ali tuno gleda kada mu ena donese prinovu onome broju njegovih

izdanika koji je jo mogao bez brige odgajati a taj broj ne srne

13) Kapital, I, 3 izd., Beograd 1958, str. 288290.

14) Engels Fridrih, Porijeklo porodice, privatne svojine i drave, Beograd1950, str. 7375.

32


35/151

biti veliki utoliko tunije ako novoroene nesreom bude de-vojka'5). Lenjinovo miljenje o istom pitanju nije razliito. Stavie, on ukazuje da emancipacija ene mora da postane podrujeproleterske revolucije: ena je i dalje kuna robinja, i pored svihoslobodilakih zakona, jer nju pritiska, davi, zatupljuje, poniava

sitno kuno gazdinstvo, prikivajui je za kuhinju i deju sobu, rasipajui njen rad na strahovito neproduktivan, sitniav, enervantan,zatupljujui posao. Pravo osloboenje ene, pravi komunizam epoeti tek tamo i tada gde i kada bude poela masovna borba (kojom rukovodi prole tarija t koji poseduje dravnu vlast) protiv togsitnog kunog gazdinstva ili, tanije, kad bude poeo njegov masovni preobraaj u krupno socijalistiko gazdinstvo16).

Neophodno je, dakle, da procesi revolucije zahvate eksploati-sane ene, da ene postanu aktivni inioci istorije, a ne pasivni po-smatrai koji e ostati van osnovnih tokova istorijskog zbivanja. Ueksploatisanoj eni isto toliko koliko i u eksploatisanom radniku,Lenjin vidi potencijalnog vojnika revolucije. Osnovu na kojoj jemogue angaovati ene u politikoj borbi proletarijata Lenjin odreuje na slijedei nain: A uvlaiti u politiku mase nemogue jeako se ne uvuku u politiku i ene. Jer enska polovina ljudskogroda u kapitalizmu je dvostruko ugnjetavana. Radnica i seljankasu ugnjetavane od kapitala, a pored toga, one ak j u najdemokratskijim buroaskim republikama ostaju, prvo, neravnopravne,

jer im zakon ne daje pravo jednakosti s mukarcem, a drugo, i to je glavno one ostaju u kunom ropstvu, kune robinje,

jer su porobljene najsitnijim, najgrubljim i najteim radom u ku

hinji i uopte u pojedinanom porodinom domainstvu, radomkji najvie zatupljuje oveka17). I Bebel tom pitanju posveujenaroitu panju. On je svjestan da e otpori politikom angaova-nju ene u proleterskom pokretu biti izuzetno snani. Zato tei daospori osnovne prigovore. Tako, na primjer, Bebel smatra da prigovor koji istie da su ene u dosadanjoj istoriji pokazivale veomamalo interesa za politiki pokret ne dokazuje nita. On tom prigovoru suprotstavlja slijedeu tezu: ako se ena politika nije ticala,to ne dokazuje da je se ne mora ticati. Bebel s pravom ukazuje na

5) Op. cit. str. 114115.

,(1) Lenjin V. I., Velika inicija tiva, Iza bra na dela u dva toma, I I tom,knjiga 2, Beograd 1950, str. 174176.

,7) Lenjin V. I.: Meunarodni dan radnica, Pravda, od 8. marta 1921,Dela, 3 rusko izdanje, XXVI tom, str. 193194.

33


36/151

injenicu da odreene pojave u drutvenom i privrednom ivotupokazuju da je i ena najivlje zainteresirana za promjenu onogstanja u kome ima ulogu pasivnog posmatraa drutvenih zbivanja.Bebel pie: Da li e vreme vojne slube biti skraeno ili ne, dali e vojska biti pojaana ili ne, hoe li se voditi miroljubiva ili

ratnika politika, hoe li sa vojnicima postupati ljudski ili ne, ihoe li usled toga broj samoubistava ili dezertiranja rasti ili padati, sve su to pitanja koja se tiu ene isto tako kao i oveka. Isto je sluaj i sa prilikama u poljoprivredi, industriji i saobraaju,u kojima je iz godine u godinu sve vie ena kao radnica. Rave

pri like i nepovoljni odnosi nanose tete eni kao drutvenom i pol-nom biu, dobre prilike i povoljni odnosi koriste i njo j18).

Nema, dakle, tog drutvenog pitanja , problema, nema te dilemeu drutvu o kojoj ene ne treba i ne mogu da odluuju. Lenjin jeu jedn om razgovoru sa Klarom Cetkin, prot i vei se prenaglaavanju

seksualnih problema i pitanja braka u drutvenom obrazovanjuena, sasvim odluan u zastupanju tog stanovita: Sada sve mislidrugarica, ena radnog naroda moraju biti upravljene proleterskojrevoluciji... Pitanje sovjeta je za nemake proletere jo uvek nadnevnom redu, a zatim versajski ugovor i njegove posledice u ivotuenskih masa, nezaposlenost, opadanje nadnica, porezi i mnoge druge stvari19). Bebel takoe smatra da je jedini izlaz iz ropstva ukoje buroasko drutvo gura sve svoje lanove, a naroito proletarijat i u izgradnji novog socijalistikog poretka: Ma sa koje takepoli da kritikujem o danan je stanje, na kra ju krajeva stalno sedolazi opet na ovo: nuna je korenita izmena naih socijalnih odnosa i sa njome korenita izmena poloaja polova. ena mora, da

bi bre do cilja dola, obazreti se oko sebe da nae saveznike sakojima e se, sasvim prirodno, sresti u proleterskom pokretu.Klasno svesni proletarijat ve je poodavno otpoeo juri na tvravu, klasnu dravu, koja odrava i vladavainu jednog pola na drugim20). Za razliku od Marksa i Engelsa koji su uvek ukazivali revolucionarne puteve izgradnje novog drutva, na realne istorijskeprocese komunizma, ali nikada nisu govorili o tome kako e budue drutvo izgledati u svojim konkretnim vidovima, Bebel ak sasvim u duhu socijalistike tradicije razmilja o poloaju ene u

*8) Op. cit. str. 170.

19) K lara Cetkin : Seanja na Len jina, u: M arks, E ngels, Lenjin: Socija lizam i osloboenje ene, str . 139.

20) Avgust Bebel, Op. cit. str. 312.

34


37/151

novom drutvu: ena novoga drutva bie socijalno i ekonomskipotpuno nezavisna, ona nee vie biti potinjena ni senci od gospodarstva i eksploatacije, ona e stajati prema oveku kao slo

bodna, jednaka i biti gospodarka svoje sudbine. Njeno vaspitanjebie jednako ovekovom, uzimajui odstupanja koja uslovljava razlika u polovima i polnim funkcijama; ivei u uslovima ivota kojiprirodi odgovaraju, ona e moi svoje fizike i duhovne snage isposobnosti po potrebi razvijati i upranjavati, ona e izbirati sebiza rad one oblasti koje odgovaraju njenim eljama, sklonostima ipredispozicijama i radie pod istim pogodbama kao i ovek. Jedandeo dana radie kao praktina radnica, ma kakav posao. Drugi deodana bie vaspitaica, uiteljica, dadilja, trei deo vrie ma kojuadministrativnu funkciju. Ona e studirati, raditi, uivati, zabavljatise sa sebi ravnima ili sa ljudima kako ona hoe i kako bude prilike imala21)- Razlikujui se od Bebela, Lenjin je ovdje mnogo

blii Marksu i Engelsu. On se interesuje za to koliko je proleterska

revolucija v e u i n i l a emancipujui enu i t a jo m o eu i n i t i na tom planu: Mi u pravom smislu rei nismo ostavilini kamen na kamenu od podlih zakona o neravnopravnosti ene, oogranienjima pri razvodu braka, o odvratnim formalnostima zakoje je razvod vezan, o nepriznavanju vanbrane dece, o traenjunjihovih oeva itd. zakona iji su ostaci mnogobrojni u svimcivilizovanim zemljama, na sramotu buroazije i kapitalizma. Miimamo hiljadu puta pravo da se ponosmo onim to smo uinili utoj oblasti. Ali to smo istije oistili tlo od kra starih buroaskihzakona i ustanova, to nam je postajalo jasnije da je to samo ienje terena za gradnju, ali jo ne i sama gradnja22). Taj problem

jedan od naih pisaca, Nerkez Smailagi u studiji Socijalistikamisao i emancipacija ene pokuava da definira na sljedei nain:Alh_preciznosti radi, treba rei, prvo, da je emancipacija enenistorijskoepohalni proces, a ne socijalni i politiki in, i, drugo,da je stupanje ene na javni plan drutveno-proizvodnc aktivnostipoetak ove emancipacije, a ne njeno okonanje, kao i da je to njentemelj a ne njena svrha23).

Decenije u drutveno-ekonomskom razvoju, koje nas dijele odklasinih stavova marksizma o osloboenju ene, kao i da daju za

21) Ibid. str. 468.

22) Velika inicijativa, 1. cit., str. 174.

23) Smailagi Nerkez, Socijalistika misao i emancipacija ene, 2ena,asopis za drutvena pitanja ene i porodice, god. 26 (1970), br. 2, str. 25.

3R


38/151

pravo osnovnim marksis tikim tezama o tome da je istinska eman-cipcaija mogua samo u sklopu p roleterske revoluciTeTNaravno tonikako ne umanjuje znaaj itavog niza praktinih koraka i ostvarenja u emancipaciji ene do kojih je dolo u mnogim visokorazvi

jenim industr ijskim zemljama. U mnogim od tih zemalja radni

uslovi, kao i opti uslovi ivota ene, naroito mjerama socijalnogstaranja koje poduzima drava socijalnog staranja, znatno su poboljani, tako da neke od tih zemalja , na primje r skandinavske,ine u tom pogledu sam svjetski vrh. (Nije sluajno da u distribuciji drutvene, a naroito politike moi u tim zemljama socijaldemokrati igraju veoma vanu ulogu. U vedskoj, na primjer, vladavina socijaldemokrata traje preko 30 godina.)

S druge strane, ako se ima u vidu istorijska i drutveno-eko-nomska osnova s koje su pole, zemlje koje su se izborile za soci

ja listiki put razvitka postigle su jb^ee 'u p jehB :'N aim e, izgleda

da je vei istorijski skok u jednoj zemlji kao to je Kina, u kojojsu milioni ljudi umirali od gladi, obezbijediti hranu za sve i izvestienu na drutvenu scenu revolucije, nego, na primjer u vedskojobezbijediti eni izuzetne mjere socijalne zatite, kakve zbog stanjau materijalnoj bazi, mnoge zemlje koje grade socijalizam nee moida ostvare ni u dogledno vrijeme. Naravno, to ne znai da su mjeresocijalne zatite u zemljama skandinavskog tipa istinska mjeraovjekove slobode, kao to i socijalistika orijentacija nije sama posebi dovoljna da obezbijedi stvarni l j u d s k i napredak. Istorijska iskustva, naime, veoma ubedljivo govore da se u im e radnike

klase veoma esto v l a d a l o n a d radnikom klasom, da se uime bolje budunosti proleter podvrgavao novim oblicima ropstvakoji su obezbjeivali bolju sadanjost za vlastodrce. Nesumnjivo

je da u svim tim sluajevim a ni emancipacija ene nije mogla dabude ni ta drugo nego p a r o l a koja se upotrebljava u svrhu ma-nipulisanja brojnim radnim dijelovima stanovnitva. Upravo jakvaistorijska situacija pokazuje koliko je tana osnovna marksistikatea'da bez ukidanja eksploatacije, razbijanja odnosa najamni rad

kapital, uni tenja svih oblika represije i manipulacije nad ovjekom, uklanjanja materijalne bijede s lica zemlje, nema istinskogosloboenja ovjeka, a time ni emancipacije ene. U tom pogledu

se"zakljuak koji izvodi ve pomenuti na autor o doprinosu socija listike misli i pokre ta osloboenju ene moe sm atrati u osnovitanim: Socijalistika misao u svome odnosu spram problemaene, uprkos povijesnim i kulturnim ogranienjima, ostala je vjernasvojoj humanistikoj inspiraciji i orijentaciji. Ona je hrabno, umno,

36


39/151

pravdoljubivo i solidarno zagovarala stvar emancipacije ene kritikom, vokacijom i svrhom. Ona je, ponekad, moda, suvie povjerljivo oznaavala proletersku revoluciju kao obeanu zemlju, alije snano i dalekoseno utvrdila da je ona fundamentalan kriterijza ravnopravan i solidan ivot ljudi. Probijajui se kroz taloge ua

snih predrasuda i potresnih iskuenja, ona je upuivala k onoj dalekoj svjetlosti budunosti koja je bila i jest nada pogrbljenih dase mogu osloboditi zabluda i nitavila. Danas kada su se milijunitakvih susreli s oporom zbiljom revolucije, korisno je i razlono

podsjetiti na njene principe, njene istine i njene poruke24).

Osvrtanje na prolost i u osnovnim linijama osmiljavanjeonoga to je dala socijalistika misao ranije nije motivisano metodolokim razlozima, a niti potrebom kronolokog prikaza razvojaprocesa i pojava iz sfere koju ispitujemo. Naprotiv, pogled u pro

lost je nuan radi projiciranja budunosti, a jo vie radi osmiljavanja stvarnosti koju pokuavamo osvijetliti. Ako poredimo sadanje stanje statusa ene uopte pa i u naoj stvarnosti s prolim,nije teko prepoznati mnotvo recidiva dalje ili blie prolosti pogotovu u socijalnom prostoru Bosne i Hercegovine gdje se ukrtajui taloe razliite kulture, razliita mentalna svojstva naroito akoje u pitanju ena.

Mnoga istraivanja, pa i nai rezultati, pokazuju da se enatek izdigla u status pravno ravnopravnog lana drutva. Meutim,

j i pokuaju dalje transformacije nastao je, oito, zastoj u praksi.Jo uvijek se ena koncipira kao osoba kojoj drutvo kao zajednica pomae, bonificira je, jer, kako emo kasnije vidjeti, njenaprava kao kompenzacija za specijalnu ulogu u drutvu uvijek suregulisana normama koje imaju sadraj koji se odreuje kao socijalni. S druge strane, politika i samoupravna participacija eneu drutvenom ivotu je jo uvijek odreena kao zastupnitvo pokljuu. Prema tome, njen aktivitet nije usmjeren na ukupnostdrutvenog ivljenja, nego se stalno usmjerava na djelovanje u sferama koje se odreuju kao ekskluzivno enske. .Njihovo,djelovanje

je najee humanitarno, prosvjetiteljsko i odgojno, dakle, izvanmatice politikog i samoupravnog ivota.

24) Ibid. str. 55.

37


40/151

r jIPro lost se naravno, najilavije odraava u klasno-klasinombraku, u socijalnom okviru u kome se poloaj pojedinih kategorijaena nije izmijenio. Rezultati istraivanja upuuju na injenicu dase i ena naeg vremena u odbrani svog statusa ponovo pokuavasocijalno situirati u stabilnom braku. To to ena prihvata tradici

onalni brak kao najsigurniji socijalni okvir svog socijalnog stabi-liteta, vjerovatno je motivirano iskustvom. Meutim, prihvatanjetradicionalnog braka je dvojako indikativno. Prije svega, indikativno je da ena nije osigurala socijalni status u globalnoj zajednici i da se ponovo vraa na stare pozicije. S druge strane, to jeneka vrsta samoodbrane na personalnom nivou, a to znai odstu

panje iz socijalne akcije kakvu je zapoela revolucija.

Osim toga, ponovo se namee i intenzivira bio-fizika dimenzija ene i na taj nain_ponovo^se pokuava koncipirati enu kao

jdzLo_g^ogatstvaJ .zabave i uitka, a, to neumitno mora imati odrazana enu kao drutveno bie. Istina, vulgarno izjednaavanje enesa mukarcem, to se nerijetko nametalo i u socijalistikim programima i deklaracijama, nalo je svog odraza na stanje kakvo sedanas u nas uspostavilo. Takav model izjednaavanja je^ na, nekinain izjednaavanje u dunostima, a iie~i u pravima. Ako se enasuprotstavlja kao bio-fiziko bie eni kao drutvenom biu i akose ova dva elementa istog bia meusobno iskljuuju, onda za enunema izlaza. A takva suprotstavljanja nisu rijetka ni u teorijskimradovima, a pogotovu nisu rijetka u drutvenoj praksi. ene repre-zentanti, zastupnici bez_masovnog uea u javnom i politikomivotu uvijek e biti mTraskru, koji_dio svog bia da izgube. Gle

dano TTaT nivou em pirije mnoina obaveza drutvenog karaktera kojesu distribuirane na mali broj ena, objektivno im uskrauje mogunost ouvanja onog to se zove intima i lini ivot. Hipotetiki, inise da je to jedan od najsnanijih elemenata demotivacije na drutvenu akciju i stupanja ene u javni ivot. Nametnuto, takvo stanje zapravo odgovara mentalitetu po kome je ena po prirodi stvariinferiorna, naime, da joj je mjesto u kui, da slui, da bude podlona muu, a ne ravnopravna. Dakle, nova proturjeja i suprotnostikoja se samo po formi ispoljavaju kao nova, imaju stare sadraje.Meutim, kako je ena dostigla nivo emancipacije gdje stari metodivie nisu primjenljivi, nuno se mijenjaju samo oblici diskriminacije koji su blai, jer se ne oslanjaju na prinudu, ali zato su suptilniji i, s obzirom na vrijeme u kojem ivimo, nita manje znaajni.Da bismo mogli ipak reljefnije prikazati dokle se^ u sistemu pravneregulacije otilo u graenju socijalnog statusa ene, u narednomizlaganju skiciramo pravni poloaj ene, odnosno kategorije zaposlenog enskog stanovnitva.

38


41/151

3. SISTEM PRAVNE REGULACIJE SOCIJALNOG

STATUSA ENE

(Zvonko Stenek)

Pravni poloaj zaposlene ene reguliran je normama radnogprava i socijalnog osiguranja na dva osnovna naina: putem normikoje vae za sve radnike, pa time i za zaposlene ene, i posebnimnormama koje se iskljuivo odnose na rad i socijalno osiguranjeene-radnice.

I jedan i drugi sistem normi bazira se na domaim izvorima(unutranjem pravu) i na meunarodnim izvorima (meunarodnom javnom i meunarodnom privatnom pravu).

Mi emo u naem izlaganju poi od normi unutranjeg prava:najprije emo eksponirati pravnu materiju, koja se odnosi generalno na sve radnike, u mjeri koja je neophodna za ovaj rad (I),zatim emo obraditi propise koji se iskljuivo odnose na enu radnicu uope (II) i, najzad, posebne norme koje vae za enu-radnicuu naroitim prilikama (III).

Smatramo da je cjelishodnije da se u odjeljcima I, II i III,koji se odnose na sadanje normativno stanje (koncem 1971.), unese materija meunarodnog prava (a ne da se posebno odvaja i

obrauje). Takoe, u cilju uporeivanja sadanjeg pravnog poloaja ene-radnice, koji zapoinje 1965. godine, sa stanjem koje jeprethodilo, dae se prikaz odredbi propisa koji su ranije bili nasnazi.

39


42/151

I

Ustavom iz 1963. godine zajameni su pravo na rad i slobodarada, a svakom graaninu su pod jednakim uslovima dostupni svako radno mjesto i svaka funkcija u drutvu. Prema istoj odredbi,

svako slobodno bira svoje zanimanje i zaposlenje, a istovremeno jezabranjen prinudni rad.

Pravo na rad potvruje dignitet ovjeka. Tako ga u prvom redutreba posmatrati. Pored toga pravo na rad znai osiguranje ovjekada moe obezbjeivati sredstva za reprodukciju sebe i svoje porodice, to znai da je pravo na rad osnova socijalne sigurnosti ov

jeka. Posmatrano u odnosu na rad ene potvruje se princip ravnopravnosti ene sa mukarcem.

Sloboda rada podrazumijeva da svako slobodno bira zanimanje i zaposlenje, da radni odnos moe prestati protiv volje radnikasamo pod uslovima i na nain koji su odreeni zakonom. Ovaj princip se potvruje i kroz ustavnu odredbu da niko radniku ne moeoduzeti steena prava na osnovu rada. Kao to se primjeuje, sloboda ra da potpuno iskljuuje ograniavanje po bilo kom osnovuslobode u pogledu zadovoljavanja linih afiniteta na podruju rada,to je naroito vano istai u razmatranju pravnog poloaja ene--radnice.

Ustav garantira pravo na ogranieno radno vrijeme kao i odmor u toku rada, odnosno pravo na plaeni godinji odmor. Ustavtakoe obezbjeuje radniku pravo na linu sigurnost i na zdravstvenu zatitu, kao i drugu zatitu na radu. Ustav propisuje obavezno socijalno osiguranje na naelima solidarnosti i uzajamnosti.

Ovi ustavni principi razraeni su kroz odredbe Osnovnog zakona o radnim odnosima, Osnovnog zakona o penzijskom osiguranju, Osnovnog zakona o invalidskom osiguranju, Osnovnog zakona

o organizaciji i finansiranju zapoljavanja, Zakona o zdravstvenomosiguranju i obaveznim vidovima zdravstvene zatite stanovnitva,Zakona o radnim mjestima na kojima se imaju zaposliti invalidirada, Osnovnog zakona o zatiti na radu, Zakona o zatiti na radu,kao i nekih drugih zakona.

40


43/151

Kao primamo pitanje u oblasti regulisanja rada i radnih odnosa, a time i prava i dunosti iz ovog domena, treba istai odnosizmeu zakonskih normi i normi autonomnog prava radnih zajednica. Radna zajednica meusobne radne odnose ureuje opimaktima, na temelju odredbi Osnovnog zakona o radnim odnosimai drugih zakona. Ovo ureivanje treba da se zasniva na socijalistikim naelima, na meusobnoj saradnji i odgovornosti u radu lanova radne zajednice.

Radna zajednica, ostvarujui naelo ravnopravne saradnje uradu i upravljanju, stvara posebne uslove kojima omoguuje svimsvojim lanovima da to neposrednije, aktivno i samostalno uestvuju u iznoenju svih predloga kojima se ureuju pitanja iz radnih odnosa.

Ove odredbe Osnovnog zakona o radnim odnosima upuuju nadva zakljuka: da radna zajednica, ako se pridrava propisa, neestvarati monopol radnih mjesta (rezerviui ih preteno ili u cjeliniza mukarce) i da ena radnica ima ista prava u pogledu upravljanja kao i mukarac.

Radna zajednica je duna da doprinosi osvarivanju prava narad i stabilnosti rada odnosno stalnosti zaposlenja radnika. U skladu sa organizacijom rada i stvarajui materijalne, drutvene i humane uslove rada, radna zajednica osigurava svakom lanu radnezajednice da obavlja poslove i zadatke radnog procesa u skladu sa

linim radnim sposobnostima i sklonostima.I ove odredbe istog zakona, konkretizirajui ustavne principe

ukazuju da se radni proces u radnoj organizaciji treba da provodii s obzirom na specifinosti uposlenika, a time i ene-radnice, i daradna zajednica mora da vodi brigu o stalnosti zaposlenja svojihlanova bez obzira na pol.

Pored navedenih, jo jedan princip je veoma znaajan u opredjeljivanju pravnog poloaja ene-radnice. Radi se o principu: svakoprema svojim sposobnostima, svakom prema radu. Provodei ga ustvarnost, radna zajednica je duna da osigura da radnik za jednak

rad ostvaren pod jednakim uslovima uestvuje jednakim udjelomu raspodjeli sredstava za line dohotke, kao i u ostvarivanju ostalihprava koja se stiu prema rezultatima rada. Ovaj princip izraavase, takoe, u meusobnoj ravnopravnosti radnika, bez obzira na pol,jezik, obrazovanje i si.

41


44/151

Zakon izriito odreuje da je povreda ravnopravnosti, kao isvaka prinuda i samovolja u ureivanju i ostvarivanju radnih odnosa, podlona odgovornosti utvrenoj zakonom. Dakle, naelo ravnopravnosti, kao protivno diskriminaciji u oblasti radnih odnosazatiuje se neposredno.

Od zajednikih prava, koja ima svaki radnik bez obzira na pol,pomenuemo kao znaajno pravo za enu radnicu pravo na struno usavravanje u toku rada. Ovo pravo je u uskoj vezi sa institutom plaenog odsustva, a oznaava u sutini pravo ene-radnice dase struno obrazuje i usavrava i, time, postaje konkurentnija natritu radne snage.

Na kra ju , treba navesti i jo jednu dunost radne zajednice upogledu zatite na radu radnika: radna zajednica duna je organizirati rad tako da radnik uz normalnu panju moe da radi bezopasnosti po svoj ivot i zdravlje.

Izloena naela ukazuju na osnovna prava ene-radnice: pravona rad uz slobodu rada, pravo na jednak lini dohodak, pravo nastalnost zaposlenja, aktivno i pasivno pravo upravljanja, jednak poloaj u radu na bazi ravnopravnosti sa ostalim lanovima radne za

jednice, pravo na zat itu na radu, pravo na struno usavravanje.

Meutim, odvojeno je i sporno pitanje koliko se ova naela(prava) provode u ivot; drugim rijeima, notorno je da normativnikoncept sistema prava i dunosti radnice-ene nije dosljedno pro-veden, odnosno da postoji nesklad izmeu stvarnog i pravnog sta-nja u tom pogledu, koje se moe ispitati i dokazati ba na (ne)pri-mjeni navedenih principa i prava.

Osnovni zakon o radnim odnosima doputa mogunost uvoenja tzv. neplaenog odsustva. Uslove i trajanje tog dopusta utvruje radna zajednica opim aktom. Pominjemo ga kao jednu mogunost kojom se mogu koristiti ene-radnice u raznim sluajevima(naravno, utvrenim opim aktima). Meutim, treba dodati da jeto dopust bez naknade. Nadalje, ovom mogunou koriste se ene--radnice koje kao supruge putuju i borave u inostranstvu, dok immuevi tamo borave i rade po nalogu svoje organicazije.

Postoji ve pomenuti plaeni dopust u kojem se predviaju sluajevi zbog kojih se odsustvo do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini moe odobriti, a ostali sluajevi su utvruju optim

42


45/151

aktima radne organizacije. Trebalo bi ispitati koliko se ova mogunost koristi za veu zatitu ene-radnice u odreenim periodima.To bi, u stvari, mogla da bude dodatna zatita onoj koju zakonodavac predvia. U praksi teko da je mogue nai sluaj da radnaorganizacija ide dalje od zakona o zatiti ene. ee je ob rnut sluaj. Zatim, uz razmatranje pravnog statusa ene-radnice treba imatina umu i mogunost rada sa nepunim radnim vremenom. Ovaj institut se malo koristi (pretpostav ljamo) od strane ene-radnice.Moda bi ovo bila veoma pogodna mogunost i za enu da se zaposli, da ima svoje radno vrijeme izvan kue, a i radnim organizacijama bi to bila prilika da fleksibilnije utvruju svoje potrebei organizaciju rada. Naravno, po propisima, nepuno radno vrijemeuzima se u obzir za prava iz radnih odnosa i socijalnog osiguranjarazliito od rada u punom radnom vremenu, ali bi onda i tu tre

balo izvriti odgovarajue korekcije u korist ene-radnice. Takvimoblikom zapoljavanja ena koriste se mnoge zemlje u pokuaju

usklaivanja razliitih funkcija ena, ali je pitanje zato to nijemogue uopte a ne samo za enu.

Na kraju ovog dijela samo da podsjetimo da je novelom Osnovnog zakona o radnim odnosima unesena odredba prema kojoj nemoe prestati rad eni-radnici bez njenog pristanka, ukoliko ovaima 25 godina penzijskog staa (mukarac 30). Ova odredba, kojanema apsolutni karakter, sama za sebe dovoljno govori u prilogopoj zatiti radnika, pa time i ene-radnice.

U poreenju sa ranijim propisima, koji su vaili prije 1965.godine, u osnovnim principima zatite, odnosno prava i dunostiene-radnice, nema nekih bitnih novina. I ranije je Ustav FNRJpredviao posebnu zatitu ene, a taj princip bio je konkretizirankroz razne propise, a potom 1957. godine, kroz odredbe Zakona oradnim odnosima i Zakona o javnim slubenicima. Moe se reida je ranije bilo vie takvih normi (na primjer, u Zakonu o radnimodnosima 21 lan, a u sadanjem Osnovnom zakonu o radnim od-nosma 9 lanova), da su bile jasnije i da je bila izriito ukljuena organizacija sindikata u sprovodenju propisa o zatiti ene--radnice. Svakako je interesantno razmotriti da li su sadanje zakonske odredbe povoljnije u odnosu na ranije propise. Moda bi

se, generalno, moglo rei da veih razlika nema, ali da u nijansama,kod pojedinih prava, postoji razlika koja ukazuje da je povremenou raznim vremenskim intervalima bilo normi vie, odnosno manjeu korist ene-radnice (na primjer, prema Zakonu o radnim odnosima iz 1957. godine, majka u radnom odnosu kojoj u porodici nije

43


46/151

imao ko da njeguje dijete, imala je pravo na rad sa skraenim radnim vremenom od 4 sata dnevno i po isteku porodiljskog odsustva,a dok dijete ne navri 3 godine ivota. Kriterij je, dakle, da nemanikog u porodici ko moe da njeguje dijete; danas je krterij znatnostroiji i polazi od zdravlja djeteta ili se, na primjer, godinji odmor mogao prenositi iz jedne u drugu kalendarsku godinu, a sadane moe). To je reduciranje ve steenih prava, a takva tendencabi se nekontrolisano mogla nastaviti.

Poznato je da prije 1957. godine nije bilo zakona kao pravnogakta, koji sveobuhvatno zahvata materiju iz podruja radnih odnosa. Meutim, podzakonskim propisima, kojima je bila regulisanaova materija, meu prvima je donesena Uredba iz 1946. godine oodsustvu ena prije i poslije poroaja, prema kojoj je porodiljsko

odsustvo iznosilo ukupno 12 nedjelja (u poreenju sa sadanjih105 dana, oito je da je prednost u dananjem zakonodavstvu).

II

Postoji jedan manji broj normi koji se, izuzetno od opteg sistema normi radnog prava, odnosi iskljuivo na enu-radnicu, aliopenito, bez obzra na njeno bilo kakvo svojstvo odnosno stanje ukojem se nalazi.

To su, u sutini, dvije norme Osnovnog zakona o radnim odnosima, odredbe propisa iz oblasti socijalnog osiguranja kao i zatitena radu.

1. Zatita eneradnice po Osnovnom zakonu

o radnim odnosima

Bez obzira na starost i materinstvo, ena-radnica ne moe serasporeivati na radna mjesta na kojima se vre preteno naroitoteki fiziki radovi, na rad pod zemljom, niti na ostale radove koji

bi mogli tetno i sa poveanim rizikom utjecati na zdravlje i ivotene-radnice, s obzirom na njenu psihofiziku osobenost.

44


47/151

Radna zajednica utvruje koja su to radna mjesta. To bi trebalo da budu: podzemni radovi u rudnicima sa dubokim kopanjemi dubinskim buenjem, neposredno valjanje metala u valjaonicama

i drugi slini poslovi koje je navodio raniji Zakon o radnim

odnosima.

Svakako da ova radna mjesta radna zajednica treba da utvrdiuz konsultaciju strunih ustanova.

Radnica rasporeena na ovakvo radno mjesto ima pravo prigovora, a jednovremeno moe traiti i zatitu posredovanjem opinskog organa uprave, odnosno pokretanjem radnog spora.

U vezi sa ovom odredbom Osnovnog zakona o radnim odnosi

ma potrebno je pomenuti Konvenciju broj 45 o zaposlenju ena napodzemnim radovima i rudnicima svih kategorija, koju je naazemlja ratificirala.

Prema toj konvenciji, izraz rudnik oznaava svako preduzeeza vaenje materijala koji se nalazi pod emljom. ensko lice, bezobzira na godine starosti, ne moe obavljati ovakve radove. Domae zakonodavstvo, ipak, moe izuzeti od ovog pravila ene-rad-nice koje zauzimaju rukovodee poloaje i ne obavljaju fiziki rad,

ene zaposlene u zdravstvenim i socijalnim slubama, uenice nastau, kao i ene koje su pozvane u rudnik radi vrenja svog zanimanja ali koje nema fiziki karakter.

Jo jedna odredba Osnovnog zakona o radnim odnosima odnosise na sve ene-radnice: to je odredba prema kojoj radna zajednicaradne organizacije industrije ili graevinarstva ne moe rasporeditiradnicu na rad nou, ako bi joj rad u to vrijeme onemoguio daostvari pravo na odmor od najmanje 7 sati u vremenu izmeu dvadeset dva i sedam sati idueg dana.

Ova odredba, meutim, ne odnosi se na radnicu na rukovodeem radnom mjestu ili na poslovima zdravstvene ili socijalne slubeu radnoj organizaciji.

45


48/151

Od ovog pravila postoje dva izuzetka, vezana za posebne okolnosti u okviru radne organizacije i izvan radne organizacije. U

prvom sluaju mogue je da ena-radnica radi nou zbog osobitotekih okolnosti kada je neophodno da se nastavi rad prekinutu toku dana zbog vie sile, koji se nije mogao predvidjeti i nema

periodini karakter, kao i kad je potrebno da se sprijei teta nasirovinama ili drugom materijalu. U drugom sluaju, radna zajednica moe rasporediti na rad nou radnicu kada to zahtijevaju naroito ozbiljne drutvene, ekonomske, socijalne i sline prilike. Meutim za razliku od prvog sluaja ovdje je potrebno da radna za

jednica dobije saglasnost nadlenog organa uprave. Za saglasnostorgana uprave potrebno je prethodno miljenje republikog strukovnog sindikata i republike privredne komore. Kao to se vidi,ovdje su uvjeti pootreni, a to je i razumljivo s obzirom da se, naovaj nain, uvodi noni rad za due trajanje.

Ovdje treba dodati da je radna zajednica duna da unaprijedutvrdi poetak i zavretak nonog rada, kao i da osigura potrebneuvjete za rad nou. Naravno da ovakav rad treba da se odvija usmjenama, to znai da radnica u jednoj smjeni moe raditi najdue jednu sedmicu.

I uz ovu odredbu Osnovnog zakona o radnim odnosima pome-nuemo odredbe meunarodnog prava. Naa zemlja je ratificiralaKonvenciju broj 89 o nonom radu ena zaposlenih u industriji

prema kojoj se kao industr ijska preduzea smatraju naroito: rudnici, kamenolomi i ekstraktivne industrije svake vrste, preduzeagraevinarstva, industrije u kojoj se proizvodi, isti, opravlja, prerauje , pre ra ivanje motorne snage i si. Kao to se primjeuje,ovdje nisu uvrtena saobraajna preduzea (ova napomena je potrebna zbog toga to je slina odredba po ranijem Zakonu o radnim odnosima iz 1957. godine obuhvatala i ta preduzea).

U smislu odredaba Konvencije izraz no poklapa se sa izra

zom noni rad po naim propisima. Odredba Osnovnog zakonao radnim odnosima u cijelosti je u skladu sa odredbama Konvencije: sedam sati odmora u toku noi obuhvata period neprekidnogodmora, a to je bila inae intencija ove Konvencije (da se pokrijenajkritiniji period potrebnog odmora).

46


49/151

I ta Konvencija predvia izuzetke: tako se rad nou moe dozvoliti u sluaju vie sile, kad u preduzea nastane prekid rada kojise ne moe predvidjeti i koji nema periodini karakter i u sluajukada se rad obavlja bilo na sirovinama bilo na materijalima pod

lonim kvarenju. Takoe, noni rad eni-radnici moe se dopustitikada to, zbog naroito ozbiljnih okolnosti, bude zahtijevao nacionalni interes.

Zabrana nonog rada za enu-radnicu moe se, kao to se vidi,ukinuti na odreeno vrijeme. Meutim, ova zabrana se ne odnosina ene-radnice mlae od 17 godina. Tako je i po naim propisima.

Treba konstatirati da su odredbe Konvencije u cjelosti sadrane u pomenutim odredbama Osnovnog zakona o radnim odnosima.

2. Propisi o zatiti na radu

Propisi o zatiti na radu obuhvaeni su Osnovnim zakonom ozatiti na radu, republikim Zakonom o zatiti na radu i prateimpropisima iz ove oblasti.

Osnovni zakon o zatiti na radu sadri odredbu o zatiti ene,odreujui da se propisima o zatiti na radu utvruje na kojimposlovima i u kojim sluajevima se primjenju ju posebne mjere zatite ene-radnice, odnosno gdje je uope zabranjen rad eni-radnici.Drugim rijeima, propisima o zatiti na radu odreuju se one mjerekoje su potrebne u cilju otklanjanja opasnosti koje mogu prouzrokovati tjelesne ili zdravstvene posljedice kod ena zbog njihovihposebnih fiziolokih i drugih osobina.

Ova odredba je u najuoj vezi sa odredbom Osnovnog zakonao radnim odnosima o zabrani zapoljavanja ene-radnice na odreenim radnim mjestima. To znai da radna zajednica, utvrujui

takva radna mjesta, mora da respektuje propise o zatite na radu.Jo jedna odredba Osnovnog zakona o zatiti na radu odnosi

se na enu-radnicu. Zakon propisuje da u sklad u sa odredbamapropisa o radnim odnosima mjere zatite na radu obuhvataju i

47


50/151

uslove rada ukoliko se odnose na bezbjednost lica na radu a naroito u pogledu radnog vremena i odmora, smjetaja i (hrane)ishrane, i drugih uslova u pogledu svih radnika, kao i uslova u

pogledu posebne zatite ene.

Iz prednjeg izlaganja proizlazi da se u pogledu zatite na raduene-radnice moraju respektovati posebni uslovi rada zaposleneene i da se zatita provodi ne samo preko zakona, neg i preko veeg broja prateih propisa.

U ovom dijelu treba posebno istai u praksi gotovo zanemarenuinjenicu: zatita na radu je sveobuhvatna i posebna za enu-rad-nicu, ali se ne provodi samo preko mjera koje predviaju propisi,nego i ire u skladu sa dostignuima medicinskih, tehnikih idrugih nauka.

3. Status eneradnice kroz propise

socijalnog osiguranja

Kao to je poznato, ena moe ostvariti prava iz socijalnogosiguranja, u osnovi, na dva naina: kao lini osiguranik i kao lanporodice. Razumljivo, mi ovdje raspravljamo o eni-radnici i njenim pravima iz socijalnog osiguranja, dakle, o pravima ene-osigu-ranika.

To su, u prvom redu, prava iz penzijskog osiguranja, utvrenaOsnovnim zakonom o penzijskom osiguranju. Za razliku od mukaraca koji pravo na starosnu penziju stiu sa navrenih 60 godinaivota i najmanje 20 godina penzijskog staa, ena ovo pravo stiesa navrenih 55 godina ivota i sa istim staom kao i mukarac.

ena moe stei penziju, kao i mukarac, sa manje od 20 godina penzijskog staa, pod uslovom da ima 60 godina ivota (mukarac 65), da ima ukupno najmanje 15 godina staa osiguranja,od ega efektivno najmanje 40 mjeseci u posljednjih 5 godina ili80 mjeseci u posljednjih 10 godina. Ovdje se prua jo jedna po-voljnost za enu-osiguranika: iz odreenih razloga koji su zajedniki i za ene i za mukarce, ovo razdoblje od 5 odnosno 10 pro-duava se unatrag, a za enu jo i posebno za period dok je njegovala dijete do 7 godina starosti ili starije dijete kome je usljed nesposobnosti bila potrebna stalna njega i pomo.

48


51/151

Penzija se moe ostvariti i prije navrenja 60 (mukarac) odnosno 55 (ena) godina ivota, ako ena ima 30 godina penzijskogstaa i 50 godina ivota (a mukarac 35 i 55). To je prijevremenapenzija. Meutim, pravo na starosnu penziju moe se ostvariti bezobzira na godine ako ena ima 35 godina penzijskog staa (mukarac 40), odnosno kao borac NOR-a od prije 9. septembra 1943. godine ako ena ima 30 godina penzijskog staa (mukarac 35) godina staa.

Visina penzije odreuje se u procentu od penzijskog osnovaprema trajanju penzijskog staa, tako da osiguraniku-eni iznosiza 15 godina staa 40% od penzijskog osnova (mukarac 35/u), stim da se za svaku dalju godinu staa do navrenih 20 godina penzijskog staa poveava za 30/, a preko 20 godina staa za po 2%(mukarcu od starta pa do kraja poveanje za svaku godinu staaiznosi 2n/).

U sta osiguranja rauna se sve vrijeme provedeno u radnomodnosu sa punim radnim vremenom. Meutim, pod radom u punomradnom vremenu podrazumijeva se i vrijeme koje je ena-osigura-nica radila skraeno zbog dojenja i njegovanja djeteta. Takoe, usta osiguranja rauna se i vrijeme, ali u efektivnom trajanju, provedeno na radu u nepunom radnom vremenu ako je osiguranik radio sa najmanje polovinom propisanog radnog vremena.

Analiza propisa iz penzijskog osiguranja pokazuje oitu pred

nost koju zakonodavac prua zaposlenoj eni olakicama u pogledublaih uslova za sticanje prava na starosnu penziju, benificiranjemuslova u pogledu penzijskog osnova kao i u pogledu penzijskogstaa (pa i u pogledu sticanja prava na porodinu penziju, iako tonije predmet naeg razmatranja, ena je u povoljnijem poloajuu odnosu na mukarca: udova stie pravo na starosnu penziju akoje do smrti svoga branog druga navrila 45 godina ivota, a udovac ako je navrio 50 godna ivota. No, kada se govori o porodinojpenziji ene-osiguranice, valja istai da su propisi vie u korist enekoja ostvaruje porodinu penziju: ena uivalac porodine penzijepod lakim uslovima ostvaruje svoju penziju nego ena-osiguranica

svoju starosnu penziju).U zakljuku ovog dijela ne moe se izbjei injenica koja uka

zuje na jo jednu povoljnost ene-osiguranice u pogledu ostvarivanja prava iz penzijskog, a time i drugih prava socijalnog osigura

49


52/151

nja koja se stiu staom: kao to je poznato, radniku mukarcuvrijeme provedeno u JNA ne rauna se u penzijski sta, dok ena--radnica, budui da nije vojni obveznik, utedi godinu ili viestaa.

U pogledu sticanja prava na dodatak na djecu ena-radnicaima povlatene uslove. Radnica majka, koja sama izdrava svojudjecu, stie pravo na dodatak na djecu ve prvog dana narednogmjeseca po stupanju na posao. Ovdje se pravi olakica na taj nainto se pravo ne uslovljava prethodnim staom odnosno gustinomstaa.

Documents

Žena u samoupravljanju