1

Život žena i muškaraca

u EuropiSTATISTIČKI PORTRET izdanje za 2018.

2

Kod kuće, na poslu, u školi...

… postoje velike razlike u životima žena i muškaraca u Europi, ali postoje i neke sličnosti. Ova digitalna publikacija, Život žena i muškaraca u Europi – Statistički portret, nastoji usporediti žene i muškarce u njihovu svakodnevnom životu. Ona također pokazuje koliko je sličan ili različit svakodnevni život žena i muškaraca u raznim europskim zemljama.

Ova publikacija ima tri poglavlja:

Život, odrastanje, starenje... Ovo poglavlje usredotočuje se na demografiju i zdravlje, uključujući, na primjer, podatke o očekivanom trajanju života, samohranim majkama i očevima te o tome kako doživljavamo vlastito zdravlje. Ovo poglavlje također pokazuje da su, unatoč našim razlikama, i žene i muškarci podjednako zadovoljni svojim životima.

Učenje, rad, zarađivanje... Ovo poglavlje sadržava podatke o razinama obrazovanja, usklađivanju obiteljskog života i posla, radu s punim ili nepunim radnim vremenom, razlici u primanjima ovisno o spolu, ženskim i muškim rukovoditeljima itd. Ono ne otkriva samo strukturne razlike nego i nejednakosti između žena i muškaraca.

Prehrana, kupovanje, internet, druženje... Ovo poglavlje bavi se prehranom i društvenim navikama, hobijima i aktivnošću na internetu, uključujući, na primjer, podatke o konzumaciji duhanskih proizvoda i alkohola, indeksu tjelesne mase, odlascima u kino, posjete društvenim mrežama te kupovanju putem interneta. Posljednji dio posvećen je skrbi o djeci, kućanskim poslovima i kuhanju.

Ova digitalna publikacija sadržava kratke tekstove, interaktivne vizualizacijske alate, infografike, slike itd. Proizveo ju je Eurostat u suradnji s nacionalnim statističkim uredima država članica EU-a i zemljama EFTE te je dostupna na većini službenih jezika tih zemalja.

Kod kuće, na poslu, u školi...

3

Meni

1. ŽIVOT, ODRASTANJE, STARENJE… 4 1. Važni trenuci u životu 4 2. Zajednički život 5 3. Percepcija zdravlja 7 4. Zadovoljstvo životom 9

2. UČENJE, RAD, ZARAĐIVANJE… 10 1. Obrazovanje 10 2. Trendovi u zapošljavanju 11 3. Karijere 12 4. Primanja 16

3. PREHRANA, KUPOVANJE, INTERNET, DRUŽENJE… 19 1. Prehrambene i sportske navike 19 2. Kulturne navike i društveni život 21 3. Navike povezane s internetom 22 4. Skrb o djeci i kućanski poslovi 24

DALJNJE INFORMACIJE 26

Meni

4 1.1 Važni trenuci u životu

1. ŽIVOT, ODRASTANJE, STARENJE…

U svim državama članicama žene odlaze iz svojih obiteljskih domova te sklapaju brak ranije nego muškarci…

Naš život ispunjen je različitim važnim trenucima kao što su početak školovanja, ulazak u svijet odraslih napuštanjem obiteljskog doma te početak rada, sklapanje braka, roditeljstvo, umirovljenje… a razlike su među ženama i muškarcima znatne.

Analiza tih važnih trenutaka pokazuje da su, na primjer, u EU u 2017. žene u prosjeku napustile obiteljski dom dvije godine ranije nego muškarci (žene u dobi od 25 godina te muškarci u dobi od 27 godina). U svim državama članicama žene također ranije sklapaju brak, s dobnom razlikom pri sklapanju prvog braka od više od tri godine u Bugarskoj, Rumunjskoj i Grčkoj u 2016., dok je ta razlika manja od dvije godine u Irskoj (2015.), Portugalu i Ujedinjenoj Kraljevini (2015.). Što se tiče rođenja prvog djeteta u EU 2016., žene su u prosjeku imale 29 godina pri rođenju prvog djeteta, i to u rasponu od 26 godina u Bugarskoj i Rumunjskoj do 31 godine u Španjolskoj i Italiji.

… i žive dulje od muškaraca

Još jedna važna razlika između žena i muškaraca jest očekivano trajanje života. U svim državama članicama EU-a žene žive dulje od muškaraca – prosjek u EU u 2016. bio je 83,6 godina za žene i 78,2 godine za muškarce, što je razlika od 5,4 godine. Među državama članicama EU-a razlika između očekivanog trajanja života žena i muškaraca u rasponu je od 10 do 11 godina u Letoniji i Litvi do ispod četiri godine u Danskoj, Irskoj, Malti, Nizozemskoj, Švedskoj i Ujedinjenoj Kraljevini.

1. 1 Važni trenuci u životu

5 1.2 Zajednički život

U EU 5 % više žena nego muškaraca

Posljedica duljega očekivanog trajanja života jest da u EU ima više žena nego muškaraca, tako da je u 2017. na svakih 100 muškaraca bilo 105 žena (5 % više). Više žena nego muškaraca bilo je u gotovo svim državama članicama EU-a, s najvećom razlikom zabilježenom u Letoniji (18 % više), Litvi (17 % više) i Estoniji (13 % više), dok su Luksemburg, Malta i Švedska imale nešto više muškaraca nego žena.

Promatrajući osobe u dobnoj skupini do 18 godina može se primijetiti obratan trend: 5 % više osoba te dobi muškog je spola. U dobnoj skupini 65+ više je pak žena, njih 33 %.

Sedam puta više je žena koje žive same s djecom nego muškaraca

Promatrajući način na koji žene i muškarci žive – kao parovi, samci, s djecom ili bez njih – mogu se primijetiti znatne razlike. U 2017. u EU 7,6 % žena u dobi između 25 i 49 godina živjelo je samo s djecom, u usporedbi s 1,1 % muškaraca iste dobi. Što se tiče samaca bez djece u toj dobnoj skupini, udio žena bio je 9,6 %, a muškaraca 16,3 %.

Još jedna skupina u kojoj postoje znatne razlike između žena i muškaraca jesu samci u dobnoj skupini 65+: udio starijih žena koje žive kao samci (40,4 %) bio je dvostruko veći nego muškaraca (19,9 %).

U drugim su dobnim skupinama razlike manje. Među mladim ljudima između 15 i 24 godine, 8,5 % ženskih osoba i 8,1 % muških osoba živjelo je kao samci. Isto vrijedi za parove koji žive zajedno: 45,1 % ženskih osoba i 48,4 % muških osoba od navršenih 15 godina i više živjelo je u paru.

1.2 Zajednički život

6 1.2 Zajednički život

7 1.3 Percepcija zdravlja

Muškarci češće procjenjuju svoje zdravlje kao dobro

Način na koji ljudi procjenjuju svoje zdravlje pod utjecajem je kompleksnog skupa čimbenika, uključujući okolišne, kulturne i socioekonomske uvjete. Ne začuđuje da, što su osobe starije, percepcija dobrog zdravlja opada. To vrijedi i za žene i za muškarce.

Promatrajući različite dobne skupine u EU u 2016., može se vidjeti da je između 16 i 44 godine 85 % žena te 87 % muškaraca smatralo da su dobra zdravlja. Taj se broj smanjio na 62 % za žene i 65 % za muškarce između 45 i 64 godine te na 36 %, odnosno 42 % za osobe od 65 +. U gotovo svim državama članicama EU-a udio muškaraca koji su procijenili da su dobra zdravlja bio je veći od udjela žena, a ta se razlika s godinama povećavala. Također je zanimljivo da se s godinama povećala i razlika u percepciji zdravlja među državama članicama.

Uzroci smrti

Rak, ishemične srčane bolesti (npr. srčani udar) i cerebrovaskularne bolesti tri su najčešća uzroka smrti i za žene i muškarce u EU.

Od sva tri uzroka češće umiru muškarci nego žene: u 2015. u EU od raka je umrlo 346 muškaraca na 100 000 ljudi u usporedbi s 201 ženom, 172 muškarca na 100 000 ljudi umrla su od srčanih bolesti u usporedbi s 95 žena, a od cerebrovaskularnih bolesti umrla su 93 muškarca na 100 000 ljudi, u usporedbi sa 78 žena.

1.3 Percepcija zdravlja

8 1.3 Percepcija zdravlja

9

Žene i muškarci podjednako su zadovoljni svojim životima

Kao što je spomenuto, postoje velike razlike u životima žena i muškaraca. No, kada je posrijedi zadovoljstvo vlastitim životom, percepcija je podjednaka. U prosjeku su u EU u 2013. žene u dobi od 16 i više godina, na ljestvici od 0 do 10, zadovoljstvo svojim životom ocijenile sa 7,0, a muškarci sa 7,1. U većini država članica ocjene su bile identične ili je razlika bila 0,1.

1.4 Zadovoljstvo životom

1.4 Zadovoljstvo životom

10 2.1 Obrazovanje

Veći je udio žena s visokim obrazovanjem

Promatrajući razinu obrazovanja, na nižim razinama obrazovanja gotovo nema razlike između žena i muškaraca. Za više pak razine obrazovanja mogu se primijetiti različiti trendovi.

Gotovo jednak udio žena i muškaraca (22 % žena i 23 % muškaraca) u dobnoj skupini između 25 i 64 godine u 2017. u EU završio je osnovno obrazovanje.

Manji udio žena (44 %) nego muškaraca (48 %) u EU uspješno je završio srednju razinu obrazovanja (srednje obrazovanje ili obrazovanje nakon srednjega koje nije ni više ni visoko). Takav trend postoji u gotovo svim državama članicama.

Kada govorimo o visokom obrazovanju, 33 % žena u EU završilo je tu razinu obrazovanja, u usporedbi s 30 % muškaraca. Žene s tom razinom obrazovanja bile su u većini u gotovo svim državama članicama, a najveće razlike između žena i muškaraca zabilježene su u baltičkim zemljama te u Finskoj, Švedskoj i Sloveniji.

2. UČENJE, RAD, ZARAĐIVANJE…

2.1 Obrazovanje

11 2.2 Trendovi u zapošljavanju

2.2 Trendovi u zapošljavanjuOvisno o broju djece, veće su razlike u stopama zaposlenosti žena i muškaraca

U prosjeku je stopa zaposlenosti za muškarce viša od stope zaposlenosti za žene (73 % u usporedbi sa 62 % u EU u 2017.). Doduše, zanimljivo je da se razlika među stopama zaposlenosti za žene i muškarce povećava s brojem djece. U EU u 2017. stopa zaposlenosti za žene bez djece bila je 66 % i 74 % za muškarce. Za žene s jednim djetetom stope su bile više i iznosile su 71 % za žene te 86 % za muškarce. Za žene s dvoje djece stopa je gotovo identična, 72 %, dok je za muškarce bila viša i iznosila je 90 %. Stopa zaposlenosti za osobe s troje ili više djece bila je niža i iznosila je 57 % za žene, u usporedbi s 85 % za muškarce. Taj se trend primjećuje u velikoj većini država članica.

Gotovo trećina zaposlenih žena radi nepuno radno vrijeme

Bitan aspekt usklađivanja posla i obiteljskog života jest posao s nepunim radnim vremenom. No raspodjela po spolovima nejednaka je: u 2017. u EU 32 % žena bilo je zaposleno s nepunim radnim vremenom u usporedbi s 9 % muškaraca. Taj je broj varirao u svakoj državi članici, s najvećim udjelom žena zaposlenih s nepunim radnim vremenom u Nizozemskoj (76 %), Austriji (47 %) i Njemačkoj (46 %), a muškaraca u Nizozemskoj (27 %) i Danskoj (16 %). Najmanji udio muškaraca i žena zaposlenih s nepunim radnim vremenom zabilježen je u Bugarskoj (2 % i za žene i za muškarce).

Veći je udio nezaposlenih žena

U EU u 2016. stopa nezaposlenosti bila je U EU u 2017. stopa nezaposlenosti bila je 7,9 % za žene i 7,4 % za muškarce. U trinaest država članica stopa nezaposlenosti bila je viša za žene, a u dvanaest je bila viša za muškarce, dok je u Belgiji, Luksemburgu i Poljskoj ta stopa bila jednaka za žene i muškarce. Najveća razlika u stopama nezaposlenosti žena i muškaraca, gdje je stopa bila viša za žene nego za muškarce, jest u Grčkoj (26,1 % za žene i 17,8 % za muškarce) i Španjolskoj (19,0 % i 15,7 %). Najveća razlika za suprotni trend, niže stope za žene nego za muškarce, zabilježena je u Litvi (5,7 % za žene i 8,6 % za muškarce) i Letoniji (7,7 % za žene i 9,8 % za muškarce).

12 2.2 Trendovi u zapošljavanju

13 2.2 Trendovi u zapošljavanju

14 2.2 Trendovi u zapošljavanju

15 2.3 Karijere

Otprilike trećina rukovoditelja u EU su žene

U poslovnim sredinama muškarci se po pravilu nalaze na višim položajima nego žene. Na primjer, može se vidjeti da je trećina (33 %) rukovoditelja u EU u 2017. bila ženskog spola. Udio žena na tom položaju nije prelazio 50 % ni u jednoj državi članici: najveći udio zabilježen je u Letoniji (46 %), Poljskoj i Sloveniji (obje 41 %), Bugarskoj, Estoniji, Litvi, Mađarskoj te Švedskoj (svi 39 %). Najmanji su pak udjeli zabilježeni u Luksemburgu (19 %), Cipru (21 %) Češkoj (25 %), Danskoj, Italiji i Nizozemskoj (svi 27 %).

2.3 Karijere

16 2.4 Primanja

2.4 PrimanjaŽene zarađuju u prosjeku 16 % manje od muškaraca

U EU u 2016. žene su zarađivale 16,2 % manje od muškaraca pri usporedbi njihovih prosječnih bruto plaća po satu. U prosjeku su žene zarađivale manje od muškaraca u svim državama članicama, no ta razlika u primanjima varira. Najveće razlike zabilježene su u Estoniji (25,3 %), Češkoj (21,8 %), Njemačkoj (21,5 %), Ujedinjenoj Kraljevini (21,0 %) i Austriji (20,1 %). Najmanja pak razlika u primanjima između žena i muškaraca zabilježena je u Rumunjskoj (5,2 %), Italiji (5,3 %), Luksemburgu (5,5 %), Belgiji (6,1 %) te Poljskoj (7,2 %).

Kao neprilagođeni pokazatelj, razlika u primanjima pruža opću sliku spolne neravnopravnosti što se tiče satnice. Dio razlike u primanjima može biti objašnjen individualnim osobinama zaposlenih žena i muškaraca (npr. iskustvo i obrazovanje) te spolnom segregacijom po sektorima i zanimanjima (npr. više muškaraca nego žena zaposleno je u određenim sektorima ili na određenim zanimanjima s većim prosjekom primanja od prosjeka u drugim sektorima ili zanimanjima). Kao posljedica, razlika u primanjima povezana je s raznim kulturnim, pravnim, društvenim i ekonomskim čimbenicima koji nadilaze problem jednake plaće za jednak rad.

Najveće razlike u plaćama po satu za rukovoditelje

Kada usporedimo plaće po satu za različita zanimanja, u svih devet skupina navedenih zanimanja žene su u prosjeku zarađivale manje od muškaraca u EU u 2014. Tako je bilo u svim državama članicama, s nekolicinom iznimaka. Zanimanje s najvećom razlikom u plaći po satu za žene i muškarce bilo je rukovoditelj (23 % niža plaća po satu za žene nego za muškarce). Najmanja razlika zabilježena je za pomoćne službenike (uredski zaposlenici, tajnici itd.) te za radnike u uslugama i prodaji (obje skupine 8 % niže), što su dva zanimanja s najnižim plaćama.

17 2.4 Primanja

18 2.4 Primanja

19 3.1 Prehrambene i sportske navike

3. PREHRANA, KUPOVANJE, INTERNET, DRUŽENJE…

Veći udio muškaraca nego žena u EU pije alkohol i puši…

Promatrajući konzumaciju alkohola, cigareta te voća i povrća, postoje velike razlike među ženama i muškarcima te među državama članicama.

Veći udio muškaraca nego žena u EU pije alkohol svakog tjedna (38 % muškaraca u dobnoj skupini od 18 i više godina u usporedbi s 23 % žena u 2014.). Među državama članicama udjeli za muškarce bili su u rasponu od 21 % u Letoniji do 52 % u Ujedinjenoj Kraljevini, a za žene od 5 % u Rumunjskoj i Litvi do 40 % u Ujedinjenoj Kraljevini.

U EU veći udio muškaraca nego žena puši (24 % muškaraca u dobnoj skupini od 18 godina i više puši svakog dana u usporedbi sa 16 % žena). Udjeli za muškarce variraju od 10 % u Švedskoj do 40 % na Cipru te za žene od 9 % u Rumunjskoj do 23 % u Austriji.

Za razliku od konzumacije alkohola i pušenja, redovito konzumiranje voća i povrća bitan je element zdrave i uravnotežene prehrane. U 2014. u EU 49 % muškaraca pojelo je između jednoga i četiri obroka voća i povrća svakog dana, u usporedbi s 54 % žena. Udjeli muškaraca varirali su od 26 % u Nizozemskoj do 64 % u Italiji, a za žene od 32 % u Nizozemskoj do 73 % u Belgiji.

… i premda se redovitije bave sportom…

Još jedna sastavnica zdravog života jest redovita fizička aktivnost. U 2014. u EU 36 % muškaraca provelo je 150 ili više minuta na tjedan baveći se sportom ili drugim fizičkim aktivnostima nevezanima za posao, u usporedbi s 26 % žena. Udio muškaraca koji se bave sportom varirao je od 14 % u Rumunjskoj do 55 % u Finskoj te žena od 4 % u Rumunjskoj do 57 % u Danskoj.

… veći udio još je pretio

Svi spomenuti čimbenici utječu na težinu. U 2014. u EU 57 % muškaraca bilo je pretilo (imali su indeks tjelesne mase 25 ili više), u usporedbi s 44 % žena. Udjeli među državama članicama varirali su od 52 % u Nizozemskoj i Francuskoj do 66 % u Hrvatskoj za muškarce, a za žene od 35 % u Italiji do 53 % u Letoniji.

3.1 Prehrambene i sportske navike

20 3.1 Prehrambene i sportske navike

21 3.2 Kulturne navike i društveni život

Žene češće čitaju knjige

Društvene aktivnosti poput druženja s prijateljima te kulturne navike kao što je odlazak na koncerte također se razlikuju među ženama i muškarcima.

U EU žene su češće čitale knjige nego muškarci (42 % žena i 31 % muškaraca u 2013.) te posjećivale izvedbe uživo poput koncerata (30 % žena i 28 % muškaraca u 2015.). Žene i muškarci imali su vrlo slične kulturne navike kao što su odlazak u kino (29 % žena i 27 % muškaraca) i posjećivanje kulturnih znamenitosti (28 % žena i 27 % muškaraca) odnosno druženje s prijateljima (24 % žena i 23 % muškaraca).

Odlasci pak na sportska natjecanja bili su učestaliji među muškarcima nego ženama (21 % muškaraca i 13 % žena) u EU.

3.2 Kulturne navike i društveni život

22

Žene više upotrebljavaju internet za posjete društvenim mrežama, a muškarci za čitanje vijesti

Žene u EU upotrebljavaju internet nešto manje nego muškarci (79 % žena u dobi između 16 i 74 godine upotrebljavalo je internet barem jedanput na tjedan u 2017. u usporedbi s 82 % muškaraca — pogledajte tablicu za sve države članice).

Promatrajući za što se upotrebljavao internet u EU, manji je udio žena nego muškaraca koje su ga upotrebljavale za čitanje vijesti (70 % žena i 75 % muškaraca koji su upotrebljavali internet u posljednja tri mjeseca u 2017.) te za internetsko bankarstvo (60 % žena i 63 % muškaraca). Gotovo da nisu postojale razlike između žena i muškaraca u upotrebi interneta za slanje i primanje poruka elektroničke pošte (86 % žena i 87 % muškaraca), dok u upotrebi interneta za telefonske pozive (46 % žena i muškaraca) te traženje posla (20 % žena i muškaraca) nije bilo razlike.

Veći je pak udio žena upotrebljavao internet za posjete društvenim mrežama (67 % žena i 63 % muškaraca).

Veći udio žena kupovao je odjeću putem interneta, a veći udio muškaraca elektroničku opremu

Upotreba interneta za kupovanje nešto je rjeđa među ženama nego muškarcima (66 % ženskih korisnika interneta kupovalo je putem interneta u 2017. u usporedbi sa 69 % muških korisnika — pogledajte tablicu za sve države članice). Doduše, predmeti koji se kupuju razlikuju se za muškarce i žene. Mnogo veći udio žena nego muškaraca kupovao je odjeću putem interneta (70 % ženskih e-kupaca u usporedbi s 58 % muških), dok je mnogo veći udio muškaraca kupovao elektroničku opremu (17 % ženskih e-kupaca i 32 % muških) i filmove (24 % ženskih e-kupaca i 32 % muških).

Postojale su male razlike u kupovanju kućanskih dobara putem interneta (45 % i 47 %), rezervaciji prijevoza i smještaja za odmor (53 % i 54 %) te nikakve razlike što se tiče kupovanja karata (39 % za oba spola).

3.3 Navike povezane s internetom

3.3 Navike povezane s internetom

23 3.3 Navike povezane s internetom

24

Mnogo veći udio žena skrbi o djeci, obavlja kućanske poslove i kuha

U svim državama članicama udio žena koje skrbe o djeci, obavljaju kućanske poslove i kuhaju mnogo je veći nego udio muškaraca. U 2016. u EU 92 % žena u dobnoj skupini između 25 i 49 godina (s djecom mlađom od 18 godina) svakog je dana skrbilo o svojoj djeci, u usporedbi sa 68 % muškaraca. Među državama članicama najveće razlike između žena i muškaraca zabilježene su u Grčkoj (95 % žena i 53 % muškaraca) i na Malti (93 % i 56 %), dok su najmanje razlike zabilježene u Švedskoj (96 % žena i 90 % muškaraca) i Sloveniji (88 % i 82 %).

Što se tiče kućanskih poslova i kuhanja, razlike su čak i veće. U 2016. u EU 79 % žena svakog je dana kuhalo i/ili obavljalo kućanske poslove u usporedbi s 34 % muškaraca. Najveća razlika među ženama i muškarcima zabilježena je u Grčkoj (85 % žena i 16 % muškaraca) i Italiji (81 % i 20 %), a najmanja u Švedskoj (74 % žena i 56 % muškaraca) i Letoniji (82 % i 57 %).

3.4 Skrb o djeci i kućanski poslovi

3.4 Skrb o djeci i kućanski poslovi

25 3.4 Skrb o djeci i kućanski poslovi

26

DALJNJE INFORMACIJE

Život žena i muškaraca u Europi – statistički portret – jest digitalna publikacija koju objavljuje Eurostat, statistički ured Europske unije, u suradnji sa državnim statističkim uredima zemalja članica EU-a I zemalja EFTA-e.

Informacije o podacima

Datum preuzimanja podataka: kolovoz 2018.

Kontakt

Ako imate pitanja u vezi s podacima, molimo, obratite se Eurostatovoj korisničkoj podršci.

Identifikatori digitalne publikacije

Kataloški broj: KS-01-18-904-EN-Q ISBN 978-92-79-92957-1 Doi: 10.2785/595110

© Europska unija, 2018. godina

Verzija na hrvatskom: publikaciju je preveo Državni zavod za statistiku.

Naslovna slika: © Shutterstock – autorsko pravo Rawpixel.com – Image number: 174222101 Zadovoljstvo životom – slika: © Shutterstock – autorsko pravo realpeople – Image number: 184712996 Ikone za meni: © Fontawesome

Daljnje Informacije