Etički pristup psihijatrijskom bolesnikuEtički aspekti krize medicine

Prim. Doc. Dr. Sc. Senada Selmanović, spec. P/OMMedicinski fakultet Univerziteta u Tuzli

Osnovne definicije

• Etika (grč. Ethos-običaj, navada, značaj, ćud, način ponašanja; ethikos-moralan, čudoredan) je filozofska disciplina koja ispituje porijeklo, norme i ciljeve moralnog djelovanja i prosuđivanja.

• Moral (lat. moralis-moralan, pošten, čestit) je skup društvenih normi koje su u skladu sa određenim pojmom dobra.

• Moral je čovjekova društvena praksa u odnosu prema drugim ljudima, društvu i samome sebi, te prema materijalnim dobrima i prirodi.

Kako društvene promjene utiču na „moral“ ljudi

• Mijenja se društveni sistem, • Uvodi se tržišna privreda, a sa njom i suštinski

odnosi u društvu, • Kidaju se veze između kolektivne i

individualne svijesti,• Značaj institucija koje su omogućavale timski

rad i integraciju znanja, opada.

Kako društvene promjene utiču na „moral“ zdravstvenih radnika

• Mijenja se organizacija zdravstva i položaj zdravstvenih radnika.

• Novi društveni odnosi zahtjevaju određene moralne odgovornosti i savjest zdravstvenih radnika.

• Aparati potiskuju ljekara. Sve češće se gledaju rezultati analiza, a malo se zna o pacijentu.

• Internet omogućava pacijentu široku informisanost o njegovim problemima, a što povećava obavezu ljekara da se stalno usavršava i bude informisan o svim novinama u medicini.

Što je savjest bez znanja i znanje bez savjesi

• Uspješnost zdravstvenog radnika zavisi od stručnog i etičkog ponašanja.

• Za ovu profesiju osnovni uslovi za rad su znanje i savjest.

• Savjest bez znanja je nekorisna. • Znanje bez savesti je nemoral i

opasnost, zato su i najbolje organizacije koje sve učesnike čine zainteresovanim za uspješno liječenje.

• Tako se eliminiše sujeta, da se ne liječi ono što se ne zna, već šalje onome ko zna.

Etika i moral kroz vrijeme• Postoje brojni pisani istorijski dokumenti koji sadrže etičke norme obavezujuće za

sve zdravstvene radnike. Analizirajući ove kodekse, može se uočiti mijenjanje morala tokom vremena.

• Tako, npr. humanost se podrazumijeva i obavezuje zdravstvene radnike, međutim, kao etička norma uvedena je tek Ženevskom deklaracijom (1948) i to kao posljedica nehumanog iskustva iz Drugog svjetskog rata.

• Bitno je još jednom istaći pravilo vezano za kodekse etike – norme zapisane u kodeksima nisu vječne i nepromjenjive, imaju ograničenu vrijednost. Uporedo s promjenama u društvu, trebali bi se mijenjati i kodifikovani etički propisi, što se i čini u formi tzv. Revizija kodeksa etike ili u nekim državama redovnim objavljivanjem smjernica u formi «Dobre ljekarske prakse», koje se bave i brojnim etičkim pitanjima.

• U Velikoj Britaniji, Generalno Vijeće Ljekara (General Medical Council) objavljuje obavezujuća uputstva u«Dobroj ljekarskoj praksi» (Good Medical Practice)

HIPOKRAT – otac medicinske etike

Hipokratova zakletva•Hipokrat s Kosa (460-377 g. p.n.e.) smatra se jednom od najistaknutijih ličnosti medicine svih vremena. •U djelima koja mu se pripisuju (“Corpus Hipokraticum”) udario je temelje naučnoj medicini, odvojio je od magije i praznovjerja.•On se smatra ocem elike i morala u liječništvu.

Uloga Hipokrata u stvaranju moralnih načela

• Značajan je i po tome što je ostavio prvi pisani trag o dužnostima ljekara – tekst poznat pod imenom Hipokratova zakletva.

• Hipokratova zakletva sadrži etička načela trajne vrijednosti za medicinu, pa je stoga i danas aktuelna.

• To su načelo činjenja dobra i nenanošenja štete bolesniku, načelo pravednosti, načelo poštovanja života i načelo poštovanja ličnosti bolesnika.

• Hipokrat je intuitivno sagledao da su ova načela od bitnog značaja za medicinu i da čine osnovu medicinske etike.

Etički kodeks medicinskih sestara

• Etički kodeks određuje temeljne moralne vrijednosti i dužnosti medicinskih sestara u provođenju zdravstvene njege i zdravstvene zaštite.

• Temeljna je zadaća medicinske sestre unaprjeđenje zdravlja, sprječavanje bolesti, obnavljanje zdravlja i ublažavanje patnje.

• Nerazdvojivo povezano sa zdravstvenom njegom je poštovanje života, dostojanstva i prava čovjeka (ICN-International Council of Nurses, Kodeks etike).

Mоrаlne osobine ličnosti medicinske sestre

• Moralne osobine ličnosti su bitne za svakog čovjeka, a posebno u zanimanjima u sklopu kojih radimo s čovjekom, odnosno bolesnim čovjekom.

• Zbog toga buduća medicinska sestra treba razvijati poželjne moralne osobine, a nepoželjne prepoznati i zamijeniti ih pozitivnim vrijednostima.

Od medicinske sestre se očekuje:

• Vladanje sobom– Čistoća i urednost– Tačnost i pouzdanost– Skormnost– Razboritost– Kulturno ponašanje

Medicinska sestra nikada ne bi smjela:

• Ne pozdraviti ili ne odzdraviti,• Držati ruke u džepovima dok

pozdravlja ili razgovara,• Oslovljavati ljude neprikladno, • Zvakati zvakaéu gumu,• Ponašati se oholo, umišljeno,• Na odjeljenju govoriti glasno,

vikati, dovikivati se, svađati, smijati, pjevati, zviždati ...

• Na odjeljenju glasno slušati radio ili TV.

Kako medicinsa sestra utiče na ljude

• Rad medicinske sestre snažno utiče na zdravlje i život ljudi.

• One imaju veliku odgovornost koju je nemoguće odrediti samo zakonima i propisima, jer je jako važno etičko ponašanje pojedinca koje proizilazi iz njegovih moralnih vrijednosti.

• Kodeks služi medicinskim sestrama, pri oblikovanju etičkog ponašanja, kao vodič i poticaj u pružanju zdravstvene zaštite i zdravstvene njege.

Holistički pristup bolesniku

• Individualni program zdravstvene njege zahtjeva od medicinske sestre holistički pristup, pristup “cjelovitom” bolesnom čovjeku, a ne bolesti, prilagodbu fizičkim i socijalnim potrebama čovjeka - pojedinca, porodice i grupe.

• Sestra mora pomoći svakom čovjeku - provoditi zdravstvenu njegu i zaštitu bez obzira na rasu, vjeru, narodnost, spol, dob, socijalni ili bračni status.

Pristup psihijatrijskom bolesniku

• Isti kao i onom koji boluje od

drugih bolesti, samo malo drugačije.

• Svaki bolesnik je priča za sebe. • Mogu dvije osobe istog pola i

godišta imati istu medicinsku dijagnozu, ali nikako i isti tok i ishod bolesti.

• To znači da se nećemo sa svakim psihijatrijskim bolesnikom odnositi na isti način, a naročito ne rutinski.

• Svako od njih ima svoje probleme i potrebe, ali i svoje mogućnosti.

Profesionalna tajna• Načelo čuvanja profesionalne

tajne jedna je od najosnovnijih dužnosti zdravstvenog osoblja...

• Medicinska sestra je dužna kao profesionalnu tajnu čuvati sve podatke o bolesniku koje je dobila tokom provođenja zdravstvene njege.

• Pravo na informacije ima samo bolesnik, a potom njegova porodica.

• Podatke o zdravstvenom stanju bolesnika ljekar daje njemu injegovoj porodici.

• Medicinska sestra je ovlaštena davati podatke o zdravstvenom stanju bolesnika iz domena zdravstvene njege i sestrinske dijagnoze.

• Načela etike zahtjevaju da informacije nikada ne dajemo telefonom jer ne znamo ko je nadrugoj strani «žice».

• Zdravstveni radnici su kao profesionalnu tajnu obavezni čuvati «sve» i nakon bolesnikovog oporavka.

Trajanje profesionalne tajne nije vremenski ograničeno i vrijedi i nakon bolesnikove smrti.

Poštovanje i zaštita čovjeka

• Medicinska sestra poštuje dostojanstvo i posebnost bolesnika u svim stanjima zdravlja, bolesti i pri umiranju.

• Sestra mora provoditi zdravstvenu njegu utemeljenu na znanju, vještini, razuimijevanju i saosjećanju s čovjekom kome je pomoć potrebna i to na način koji uključuje bolesnika kao jedinstvenu i neponovljivu osobu sa svim njegovim posebnostima.

Komunikacija s bolesnikom

• Komunikacija čini osnov zdravstvene njege. • Medicinska sestra je u stalnoj komunikaciji s bolesnikom. • Medicinska sestra pri obavljanju svojih zadataka mora biti

sposobna započeti, poticati i održavati primjerenu, jasnu i nedvosmislenu komunikaciju s bolesnikom.

• Medicinska sestra mora, ponajprije, prepoznati bolesnikove potrebe, a kako će reagovati na njih, ovisi o njenim komunikacijskim vještinama i iskustvu.

• Medicinska sestra treba znati kada uključiti druge članove tima i porodicu u njegu pacijenta.

Komunikacija s bolesnikom i porodicomKljučni elementi komunikacije

su: • slušanje, • prisutnost, • brižnost, • prihvatanje, • iskrenost, • otvorenost, • empatija i • poštovanje.

• Bolesnika je pri razgovoru potrebno:– slušati i promatrati, – nastojati se uživiti u njegove

probleme, – otkriti šta je skriveno u

njegovim riječima, ponavljanjima, pokretima.

• Osim verbalne komunikacije, u radu sa bolesnikom sestra mora posebnu pažnju usmjeriti na neverbalnu komunikaciju: – tišinu, - slušanje, – pogled, - geste, – dodir, - ponavljane pokrete.

Medicinska sestra mora bolesnika, ne samo slušati, nego i čuti i shvatiti, primjereno reagirati.

Uloga porodice u zbrinjavanju psihijatrijskog bolesnika

• Bitno je da se zdravi članovi porodice upoznaju sa prirodom i tokom bolesti kao i o neželjenom dejstvu lijekova što im uvijek može objasniti ljekar porodične medicine, psihijatar ili medicinska sestra.

• Sem toga, važno je znati da sa pojavom bolesti ne prestaje život. • Psihijatrijski bolesnik može da se bavi određenom vrstom posla, da se

druži, zabavlja, bude religiozan, i zadovoljava seksualne potrebe... • Zdravi članovi porodice aktivno učestvuju u zaštiti zdravlja oboljelog,

sprječavanju komplikacija i rehabilitaciji. • Samo saznanje da je bliska osoba oboljela jeste stresogeno, a dodatno

opterećenje jeste rasprostranjeno prisustvo osjećanja stida, krivice, bijesa, nezadovoljstva, tuge i suicidalnosti.

• Zato porodici psihijatrijskog bolesnika treba pomoći, jer samo porodica sa ispravnim stavom prema psihijatrijskom bolesniku može pomoći istom.

Uloga medicinske sestre u zbrinjavanju psihijatrijskog bolesnika

• Nikada ne treba izbegavati razgovor o emocijama bolesnog člana kao ni o emocijama zdravih članova i tome da li bilo ko u porodici razmišlja da naudi sebi na bilo koji način. Mnogi oblici ponašanja ne odgovaraju zdravim članovima porodice, ali to ne znači da oni ne vole i tu osobu.

• Najvažnije je da zdravi članovi porodice ne smiju zaboraviti na sebe i svoje želje, potrebe i planove.

• Potrebe oboljelog ne moraju uvijek biti prioritetne. • I na kraju, psihijatrijske bolesti se ne dešavaju nekom drugom,

negdje daleko. Psihijatrijski bolesnik može biti svako, naš kolega, komšija, poznanik ili mi sami, budućnost je nepredvidiva.

Poštovanje i zaštita psihijatrijskog bolesnika/čovjeka

• Medicinska sestra poštuje dostojanstvo i posebnost bolesnika u svim stanjima zdravlja, bolesti i pri umiranju.

• Sestra mora provoditi zdravstvenu njegu utemeljenu na znanju, vještini, razuimjevanju i saosjećanju s čovjekom kome je pomoć potrebna i to na način koji uključuje bolesnika kao jedinstvenu i neponovljivu osobu sa svim njegovim posebnostima.

• Psihijatrijski bolesnik je čovek koji terba sveobuhvata pristup, svaog zdravstvenog profesioalca.

Etički aspekti krize

• Posljednjih desetljeća svjedoci smo značajnog napretka medicine i psihijatrije, ali nažalost moral i moralnost se u savremenoj medicini i društvu poprilično zanemaruje ili prepušta osobnim inicijativama.

• Sukladno načelima Hipokratove zakletve i drugih etičkih dokumenata ne smijemo gubiti iz vida da je pacijent naš bližnji, ljudsko biće koje na određeni način pati i od nas očekuje olakšanje.

• Nemojmo nikada dopustiti da se naš pacijent iz subjekta pretvori u objekt.

• Bolesnik treba uvijek biti svrha, a ne sredstvo našeg djelovanja.

Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama Federacije Bosne i

Hercegovine

• Zakon je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupničkog doma od 18. 7.2001. i na sjednici Doma naroda od 30. 7. 2001.

• Zakonom o zaštiti osoba s duševnim smetnjama propisuju se temeljna načela, način organiziranja i provođenja zaštite te pretpostavke za primjenu mjera i postupanja prema osobama s duševnim smetnja.

• Spomenuti zakon spada u kazneno zakonodavstvo jer i jednom dijelom regulira postupak prisilnog smještaja prema neuračunljivim osobama i osuđenicima

Umjesto zaključka

• Bože, podari mi snagu, volju i priliku da stalno i sve više obogaćujem svoje znanje...

Moses Maimonides(1138-1204)