SADRAJ

UMJESTO PREDGOVORA.......................................................................................................5

Martin Volmajer PROTUEKSPLOZIJSKA ZATITA U PREHRAMBENOJ INDUSTRIJI (DOKUMENT O ZATITI OD EKSPLOZIJE I MJERE PROTUEKSPLOZIJSKE ZATITE NA PRIMJERU POGONA ZA SUENJE, SKLADITENJE I PRERADU ITARICA)..........................................................................................................11

Mr Radovan M. JovanovSAMO CELOKUPNOST SPROVEDENE PROTIVEKSPLOZIVNE ZATITE OBEZBEDJUJE NEOMETAN RAD POSTROJENJA............................................................21

Atex, Tuzla O BOSANSKOHERCEGOVAKOM PROGRAMU ZATITE OD HEMIJSKOG ORUJA I REAGIRANJA U SLUAJU NESREA I INCIDENATA U KOJE SU UKLJUENE HEMIKALIJE....................................................27

Frosina Sejzova Velkova, Dono Sejzov UGROENOST OD EKSPLOZIJA I MJERE ZA NJIHOVO SPREAVANJE KOD PROIZVODNJE AJEVA, ZAINA, TRADICIONALNIH HERBALNIH LIJEKOVA I DRUGIH PREHRAMBENIH PROIZVODA.....................................................37

Miroslav TUFEGDI, Aleksandar UREVI, Aleksandar VIDENOVI ZAHTEVI ZA KORIENJE VARNIEIH ELEKTRINIH UREAJA U ZONAMAOPASNOSTI 2, PREMA ZAHTEVIMA STANDARDA IEC/EN 60079-15...........................45

Amir JERKOVI, Rafo JOZI PRIMJENA IEC/TS 60079-32-1/Ed1:2013 ZA ZATITU OD STATIKOG ELEKTRICITETA U RUDNICIMA UGLJA BiH...................................................................53

Sneana Mievi AKREDITACIJA RUDARSKIH LABORATORIJA PREMA ISO 17025...............................63

Damir MalkoeviPROCJENA RIZIKA OD EKSPLOZIJE U INDUSTRIJI........................................................71 Fehim VELI UPRAVLJANJE ELEKTROMOTORNIM POGONIMA U PODZEMNIM RUDNICIMA...............................................................................................79

X .............89

Eldar Huki, Rafo Jozi O SADRAJU I MOGUNOSTIMA PRIMJENE NEOBAVEZUJUEG VODIA ZA PROVEDBU DIREKTIVE ATEX-137 U BiH...................................................99

Martin VolmajerDOKUMENT O ZATITI OD EKSPLOZIJE ISKUSTVA IZ SLOVENIJE......................113 Slavko RumbakEKSPLOZIJE PRAINA - OPASNOSTI, UZROCI I SPRJEAVANJE...............................119

Laslo Poljak, Sonja Stefanov KONCEPT ODREIVANJA ZONA OPASNOSTI U OKVIRU ATEX 137..........................129

Stjepan JurmanPRAINA I GORENJE SKLADITENE ROBE U SILOSIMA............................................139

Marjan Kreslin STARA OPREMA I PROCESI PO ZAHTEVIMA ATEX DIREKTIVA................................151

Eldar Huki, Rafo Jozi PREUZIMANJE, PREVOENJE I PROVOENJE DIREKTIVA I STANDARDA EKSPLOZIVNE ZATITE U MALIM I SREDNJIM PREDUZEIMA BOSNE I HERCEGOVINE........................................................................155

urija ai PROBLEMI OBRAZOVANJA KADROVA U OBLASTI PROTIVEKSPLOZIVNE ZATITE.......................................................................................163

Milan Kamberovi ANALIZA NESREE U RUDNIKU SOKO- SOKOBANJA 1998. GODINE..................169

Praktine smernice za efikasnu drenau i upotrebu metana u rudnicima uglja predgovor publikaciji UN i pismo-inicijativa za formiranje grupa eksperata iz BiH, Hrvatske i Srbije..........................................................................................175

5UMJESTO PREDGOVORA

Potovani uesnici Ex-tribine,

Ovaj Zbornik sadri lanke, pravovremeno primljene, za Ex-tribinu Brko 2014, nekoliko lanaka sa prologodinje, 8. po redu, Ex-tribine novosadskog Instituta za preventivu, po jedan iz Ex-biltena Agencije za prostore ugroene eksplozivnim atmosferama RH i sa 8. strunog skupa vatrogasaca RH u Opatiji, kao i CD, sa svim dostavljenim radovima, dijelom prezentacija, video-zapisima i oglasnim prilozima.

Ostatak materijala, fotografije i zakljuke Ex-tribine Brko 2014, kao i materijale prethodnih tribina, Ex-tribine Tuzla 2012 i 8. Ex-tribine na Irikom Vencu, nai ete na www.atex.ba.

U obilju dobrih materijala s raznih savjetovanja, u specijaliziranim asopisima, na web-stranicama i, posebno, u inozemnim izvorima, teko je doi do odgovora na brojna pitanja i probleme bosanskohercegovake otune stvarnosti. Ex-tribina je pokuaj entuzijasta i eksperata iz BiH i susjednih zemalja, kao i brojnih zainteresiranih pojedinaca, da otvore najvanija pitanja, upute na mogua rjeenja i sudjeluju u donoenju nove regulative, formiranju infrastrukture i uvoenju dobre sigurnosne prakse u bosanskohercegovaku privredu. Taj pokuaj su, ovog puta, prepoznale vlasti Brko Distrikta BiH i zanaajno doprinijele odravanju ovogodinje Tribine i aktivnostima, koje ju prate. Uz suorganizatora, Vladu BD, moramo pomenuti i druge: donatore, partnere i pojedince - poslodavce i strunjake iz zemalja bive SFRJ, koji, solidarno, predano i tradicionalno, u ovoj oblasti redovno daju svoj doprinos i pomo.

Pripreme i odravanje Ex-tribine Brko 2014 protiu u znaku traginih okolnosti, kolektivnih i pojedinanih nesrea i nenadoknadivih gubitaka. Viemjesene i nezapamene poplave, katastrofalna rudarska nesrea u Raspotoju, porodine tragedije i pojedinane rtve, kojima se mora odati pota, dodatno nas obavezuju da organizirano i struno nastavimo raditi na podizanju sigurnosne kulture i spreavanju katastrofa, ma koliko se to, u BiH, ini uzaludnim.Svima, koji su ukljueni u takve aktivnosti, a posebno onima, koji su nam pomogli ili e pomagati ubudue, duboko smo zahvalni.

Naziv, sekcije i teme Tribine, pozvane predavae i autore, ove smo godine odabrali vodei rauna o specifinostima bosanskohercegovake i branske regulative, prakse, stanja institucija i privrede. Jo vanijim od toga smatramo priliku i potrebu za druenjem, razmjenom informacija, znanja i iskustava malobrojne strune zajednice, koja je, uglavnom, na marginama veine sektora i oblasti, a iji predmet bavljenja i ue tematske oblasti, u institucijama i programima redovnog obrazovanja BiH, skoro da ne postoje. Neto vie o tome, kao i o ciljevima udruenja Atex i Ex-tribine Brko 2014, proitajte u priloenoj (i neprihvaenoj) aplikaciji za sredstva podrke, koju je Udruenje podnijelo jednom od donatora.

Sigurno je da bez inozemne pomoi i meunarodne saradnje, u oblasti protiveksplozivne zatite, kao i kod spreavanja i ublaavanja katastrofa uope, Bosna i Hercegovina samostalno, a ni njeni entiteti i distrikt, ne mogu puno postii. Ali, da bi bilo koja pomo i saradnja dali rezultate, prije svega, moramo biti spremni da, mi meusobno, saraujemo, a upuenu pomo cijenimo i koristimo je, iskreno, struno i transparentno. Brko, septembra 2014. U ime organizatora, Predsjednik Programskog odbora i udruenja Atex Rafo Jozi

6KONCEPTNI PAPIRupuen na

JAVNI POZIV ZA PROGRAMSKU OBLAST ZAGOVARAKE INICIJATIVE

I OPE INFORMACIJE

1. Ime organizacije:Udruenje za protiveksplozivnu zatitu i sigurnost radne

i ivotne sredine Atex

2. Mjesto:Tuzla

3. Potanska adresa (ulica, potanski broj, grad): Ismeta Mujezinovia 1, 75000 Tuzla

4. Kontaktni podaci organizacije:- tel/fax: 061148532 i 035256250 - website: www.atex.ba- e-mail: atex@atex.ba

5. Podaci o osobi ovlatenoj za zastupanje organizacije i implementaciju projekta:- Ime i prezime: Rafo Jozi - tel: 061148532- e-mail: rafo.jozic@atex.ba

7. Radni naziv projekta: UVOENJE DIREKTIVA EKSPLOZIVNE ZATITE

U BRKO DISTRIKTU BiH

8. Trajanje projekta (max. do 6 mjeseci, poevi od maja 2014.):1.6.2014 - 1.12. 2014.

2. Koji su ciljevi ili misija organizacije:Unapreenje sigurnosti radne i ivotne sredine u BiH, primjenom meunarodnih konvencija i evropskih direktiva i standarda, posebno u oblasti spreavanja velikih nesrea. Prvenstven cilj je preuzimanje i implementacija direktiva o sigurnosti proizvoda (za opremu namijenjenu za rad u opasnim sredinama) i o zatiti na radu (uklj. pripadajue standarde) u procesima s potencijalno eksplozivnim atmosferama (gdje postoje zapaljive tenosti, isparenja i praine).

3. Iskustvo organizacije u javnim kampanjama: Udruenje Atex, registrovano u Ministarstvu pravde BiH i formirano od strane specijalista za eksplozivnu zatitu, realiziralo je nekoliko projekata, vezanih za preuzimanje i primjenu evropskih direktiva i standarda. Portfolio i reference Udruenja su dostupni na:https://docs.google.com/document/d/1oyvYB9I3GUEm2gj2uRr8-MWcaSXln8QIHhvEkqBR9To/edit. Javno zagovaranje, zbog iroko postavljenih ciljeva, nije bilo u fokusu tih projekata, ali su koritene neke od prvih faza: (1) izbor i analiza problema, koje treba rjeavati zagovaranjem, (2) kompletiranje timova za javno zagovaranje, (3) odabir konkretnih pitanja, kojima se timovi bave (4) istraivanje moguih reenja i (5) razvoj strategije javnog zagovaranja, koja ukljuuje lokalna i regionalna partnerstva.Udruenje ima i pozitivnih, ali vie negativnih iskustava u javnom zagovaranju. Ako je problem bio konkretniji, a podruje djelovanja ue, to su rezultati bili bolji (npr. javna primjena konkretne

7metode i ureaja za ispitivanje parametara eksplozivnosti, razvijenog u Udruenju, uz podrku lokalnih partnera, zatim izrada i usvajanje jednog od podzakonskih akata Zakona o rudarstvu FBiH i sl). Na dravnom planu, naprotiv, iskustva su negativna, a trenutne procjene kapaciteta Udruenja i drugih uticajnih faktora ne govore u prilog poduzimanju novih akcija. Zbog toga, Udruenje radi na osposobljavanju i pripremi projekata lokalnog i regionalnog znaaja (na podruju Tuzlanskog kantona, Distrikta Brko, prekogranina saradnja).Manji broj lanova udruenja je proao eksterne obuke za rad u NVO sektoru. Kod pripreme za apliciranje i realizaciju projekata (uklj. i javno zagovaranje) koriste se prirunici (TACSO i drugi), kao i bolje osposobljene partnerske organizacije (npr. Centar za ekologiju i energiju Tuzla). Za sluaj dobivanja finansijske podrke i realizacije ovog projekta, menaderi bi proli dodatnu edukaciju, a Udruenje rauna i na podrku Kancelarije za evropske integracije Distrikta i Regionalne razvojne agencije NERDA.

II KONCEPT PAPIR

1. Opis lokalne zajednice: (do 100 rijei)Distrikt Brko BiH je jedinstvena administrativna jedinica lokalne samouprave, pod suverenitetom Bosne i Hercegovine. Nalazi se na sjeveroistoku BiH i ima karakteristike posebne teritorijalne i zakonodavne jedinice, vieg stepena nego svaka druga lokalna zajednica u BiH. Izdvojen je iz sastava entiteta FBiH i RS i ima status autonomne teritorije. Raspolae vlastitim izvorima prihoda (uz obavezu FBiH i RS da dijelom uestvuju u tim prihodima), kojima se omoguava upravljanje Distriktom. Slubeno je osnovan 8.3.2000, nakon meunarodne arbitrae. Prije rata je opina Brko imala 87.332 stanovnika i vema razvijenu privredu. Danas su privreda i druge djelatnosti razvijenije nego u drugim dijelovima BiH. Po preliminarnim rezultatima popisa iz 2013, Distrikt ima 93.028 stanovnika. Sjedite Distrikta je grad Brko.

2. Opis problema koji e se rjeavati javnom kampanjom:U Bosni i Hercegovini su u prethodnim decenijama izgubljene stotine ivota i ogromna imovina zbog velikih rudarskih i tehnolokih katastrofa. Iako su, naizgled, u BiH postojali dobri propisi, njihova neodgovarajua primjena i, najee, nedisciplina i neznanje uzrokovali su te nesree. Od prije petnaestak godina zapoelo je u BiH preuzimanje pravne steevine EU. Za oblast zatite zdravlja i sigurnosti doneseni su brojni zakoni, na svim dravnim nivoima, ali su nedovoljno usklaeni i nisu praeni odgovarajuim propisima i standardima. Jo uvijek se koristi najvei broj tehnikih i sigurnosnih propisa iz bivih SFRJ i SRBiH. To posebno vrijedi za oblast protiveksplozivne zatite, koja je u Evropi regulirana sa dvije direktive (tzv. Atex-95 i -137). Sve zemlje bive Jugoslavije su ih preuzele i poele (vie ili manje) primjenjivati, zajedno s pripadajuim EN standardima. U BiH je takoer zapoeto, a od 2010. godine zaustavljeno preuzimanje direktive Novog pristupa 94/9/EC (Atex-95). Tako je BiH ostala jedina zemlja Balkana u kojoj su jo na snazi prevazieni JUS standardi. Republika Srpska je preuzela (ali jo ne primjenjuje direktivu EC 1999/92 (Atex-137)), a Distrikt Brko nije, kao ni FBiH (koja nije donijela ni novi Zakon o zatiti na radu, iako je nacrt usvojen 2007.) S obzirom na prevelik broj rtava i teke posljedice nesrea i eksplozija u privredi (i rudarstvu naroito), koje se povremeno dogaaju, nuno je programiranje i uspostavljanje novog sistema zatite od eksplozije, odgovarajue regulative, infrastrukture i edukacije. Za to je neophodna snana kampanja i dobra organizacija vlasti u dravi i na niim nivoima, struna pomo i finansijska podrka. Udruenje Atex i njegovi lanovi (iz ugroenih preduzea, strunih tijela za standardizaciju, fakulteta, pojedinih inspekcija), pokuavaju se osposobiti i uspostaviti partnerstva za poetak

8uvoenja tog novog sistema. Podrku esto imamo na lokalnom nivou i od strunjaka, a uspostavljena je i saradnja sa institucijama susjednih zemalja. Zbog nedostatka odgovarajuih institucija u BiH i zaustavljanja procesa donoenja tehnikih propisa, Udruenje je usmjerilo djelovanje na pojedine privredne sektore (npr. rudarstvo) i na lokalne zajednice i najugroenije regione (Tuzlanski kanton, Brko Distrikt BiH).Ovim projektom Udruenje Atex bi, s partnerima, zapoelo izradu i usvajanje novog propisa u Distriktu Brko, ijim bi se usvajanjem preuzela evropska direktiva Atex-137 i omoguila primjena EN standarda protiveksplozivne zatite u privredi Distrikta. Takav projekat u Distriktu jo nije kandidovan niti planiran. Neophodan je svim subjektima hemijske i prehrambene industrije, u distribuciji naftnih derivata i brojnim malim i srednjim preduzeima i obrtima, kao i okolnom stanovnitvu. Broj radnika, koji je primarno pogoen ovim problemom je preko 2.000, broj stanovnika u okruenju 2-3 puta vei, a mogue sekundarne tete (po okoli, gubitak proizvodnje itd) su teko procjenjive i reda su desetaka miliona BAM.Za rjeavanje problema su nadleni, prije svega, ministarstva BiH (MVTEO i sigurnosti), ali za Distrikt je nadlena Vlada Distrikta. Ta Vlada, kao ni vlade entiteta, samostalno nema kapacitete za kvalitetno preuzimanje i cjelovitu implementaciju ovakve regulative.

3. Cilj koji se eli postii projektom:Osnovni i prioritetni cilj je unapreenje sigurnosti radne i ivotne sredine u Brko Distriktu BiH, prevencija poara i eksplozija, te dugorono smanjenje materijalnih teta i eventualnih ljudskih rtava. Drugi cilj je da se na primjeru ove lokalne zajednice, sa skromnijim raspoloivim snagama, pokae da je mogue planiranje, usklaivanje stavova i suprotstavljenih interesa, te donoenje i primjena jednog sloenog sigurnosno-tehnikog pravnog akta, zasnovanog na Opoj direktivi zatite zdravlja i sigurnosti na radu EU (89/391/EC). (I prirunici za javno zagovaranje sugeriraju: U situacijama kada nemamo mnogo resursa, traenu promjenu moemo pokazati na malom (mikro) primjeru kroz pilot ili model programe. Na taj nain pokazujemo da je promjena mogua i izvodljiva u praksi.) U okviru ovog cilja je veoma vano osposobljavanje Udruenja za pripremu slinog projekta na BH-planu.

4. Ko vam je ciljna grupa:Nekoliko je ciljnih podgrupa, iji su interesi na prvi pogled i kratkorono suprotstavljeni: poslodavci, radnici, sindikati, inspektori zatite na radu, zatite od poara i zatite okoline, graani iz neposrednog okruenja, korisnici (kupci) proizvoda i usluga predmetne industrije i obrta, kao i proizvoai i ponuai specijalnih proizvoda (npr. ex-opreme) i usluga (npr. projektanti, servisi), koji se koriste u potencijalno opasnim sredinama.

5. Metode koje ete koristiti/primjenjivati: Koristie se kombinovani pristup - javnog zagovaranja i lobiranja, a konkretnije, najveim dijelom bi se, zbog sloenosti i irine problema morao koristiti tzv. PINCER model, prilagoen regiji sjeveroistone BiH i za lokalnu zajednicu Brko Distrikta, u ijoj sri su sadrani CLASP principi. Taj model je neophodan i za kasniji razvoj ovog projekta na podruju BiH. Pogodni alati za primjenu su Skeniranje okruenja i Teorija promjene (skraeni nazivi modela i principa, kao i alata br.4 i 8 su uzeti iz TACSO prirunika Javno zagovaranje i uticanje na politike za drutvene promene).Metode i alati bi svakako bili zajedniki provjereni sa bolje osposobljenim partnerima, i ev. izmijenjeni, zavisno od stepena njihove ukljuenosti u ovaj projekat i od ev. modifikacije cilja.

9Modifikacija je mogua, jer, kod preuzimanja ovakvog pravnog akta, postoje razliiti pristupi i iskustva u EU i zemljama okruenja (npr. u Velikoj Britaniji akt DSEAR obuhvata eksplozivnu i protivhemijsku zatitu, a u Sloveniji je ova direktiva zajedno s direktivom Atex-95 preuzeta u jednom pravilniku).

6. Koje kljune aktivnosti planirate da provedete da biste ostvarili cilj projekta:Glavna aktivnost udruenja tokom realizacije ovog projekta je priprema i odravanje strunog skupa s meunarodnim ueem Ex-tribina Brko 2014, za koju e veim dijelom bili koriteni i promovisani metodi i alati, navedeni u taki 5. Ukoliko se obezbijede saglasnosti i podrka domaih i stranih uesnika, na skupu bi se prezentirali rezultati zapoetih i provedenih slinih aktivnosti u BiH i okruenju, s prijedlozima i zakljucima usmjerenim na Distrikt, koji bi bili prezentirani kao stavovi ukljuenih aktera i koriteni za konkretizaciju akcionog plana preuzimanja i implementacije Direktive. Saglasnosti glavnih aktera su osigurane, odrana su 3 sastanka sa predstavnicima administracije i privrede Distrikta, a u komunikaciji i promociji se ve koriste drutvene mree LinkedIn, FB, Google+, kao i web-stranica udruenja www.atex.ba. Ponajvanija (i trajna) aktivnost, za koju Udruenje trai pogodne partnere (meu obrazovnim ustanovama i kod nadlenih organa), kao i nedostajuu finansijsku i strunu podrku, je edukacija uesnika projekta, a kasnije i njegovih korisnika (koja mora zapoeti sa edukacijom edukatora).

7. Opis segmenta/dijela zakonske regulative na kojoj bazirate svoju kampanju:Ova kampanja je dio dugoronog programa rada Udruenja. Zasnovana je na SSP (Sporazumu o stabilizaciji i pridruivanju BiH i EU), na ratificiranim konvencijama (o ljudskim pravima i nekoliko ILO konvencija), donesenim dravnim zakonima (npr. o sigurnosti proizvoda, o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju usklaenosti), Programu preuzimanja tehnikih propisa Vijea ministara BiH iz 2006, a djelimino i na Okvirnom zakonu o zatiti i spasavanju BiH. Kampanja za Brko Distrikt se, konkretno, zasniva na ZAKONU O SIGURNOSTI I ZATITI ZDRAVLJA RADNIKA NA RADU iz 2013. godine (ZZnR), ali je povezana i sa Zakonom o zatiti od poara. Preuzimanje evropskih direktiva zatite na radu u Distriktu e se zasnivati na lanu 77 ZZnR, koji kae: (1) Do donoenja propisa iz oblasti sigurnosti i zatite zdravlja Brko distrikta BiH ili propisa na razini BiH primjenjivae se sljedei propisi (slijedi navoenje 26 propisa bive SFRJ) i (2) Propise iz oblasti sigurnosti i zatite zdravlja Brko distrikta BiH donosi gradonaelnik na prijedlog Inspektorata u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

8. Koju odluku relevantne institucije trebaju donijeti a da je u vezi s opisanim problemom, ukoliko se radi o kampanji javnog zagovaranja:

Prema odredbama ZZnR Distrikta, Inspektorat predlae, a Gradonaelnik Distrikta donosi propis, zasnovan na odredbama tog Zakona i na evropskim direktivama zatite na radu. (Direktiva Atex-137 je petnaesta pojedinana direktiva Ope direktive ZNR EU, na kojoj se zasniva i ZZnR Distrikta). Nacrt tog akta bi se struno pripremio i prezentirao tokom Ex-tribine Brko 2014, iju pripremu Udruenje zapoinje uz podrku BD. Sve pratee akte pripremili bi akteri kampanje tokom realizacije projekta. Prijedlog propisa bi bio koncipiran i prema jednom od modela (ili njihovoj kombinaciji), koji su primijenjeni u Sloveniji, Hrvatskoj ili Srbiji, a dao bi sve elemente za izradu procjene ugroenosti i za obaveze poslodavaca i zaposlenika u potencijalno opasnim procesima i sredinama.

10

9. Koje organizacije i/ili pojedinci iz zajednice e vam biti podrka u realizaciji projekta i opis njihove uloge:

Planira se ukljuivanje pojedinaca iz institucija BiH, radi usklaivanja kampanje s konceptom razvoja infrastrukture kvaliteta (za standardizaciju (mr Deli, mr Teanovi), za akreditaciju (mr Salihovi), za nadzor nad tritem (M. Vrhovac) i dr). Po potrebi i zavisno od spremnosti, ukljuivae se i drugi subjekti iz BiH (npr. dr Agi, pom. ministra za zatitu i spaavanje) i iz entiteta (srodne inspekcije). U Brko Distriktu podrka su rukovodioci u Odjelu za sigurnost BD (Lj.Ilji), radi potovanja propisanih procedura Distrikta, kao i strunog doprinosa, iz Ureda za evropske integracije, radi usklaivanja s konceptom preuzimanja acquisa EU i iz Inspektorata (B.Niki, N.Ili...), radi kreiranja radnih materijala.

11

PROTUEKSPLOZIJSKA ZATITA U PREHRAMBENOJ INDUSTRIJI (DOKUMENT O ZATITI OD EKSPLOZIJE I MJERE

PROTUEKSPLOZIJSKE ZATITE NA PRIMJERU POGONA ZA SUENJE, SKLADITENJE I PRERADU ITARICA)

Martin Volmajer1

1 Intitut za varstvo pri delu in varstvo okolja Maribor p.o., Valvasorjeva ulica 73, Maribor,

Slovenija Saetak: U radu su predstavljene mjere protueksplozijske zatite u prehrambenoj industriji, koja predstavlja jednu od industrijskih grana u kojoj se najee dogaaju eksplozije smjese praine i zraka. U prvom dijelu je predstavljen kratak historijski pregled nekih eksplozija praina s katastrofalnim posljedicama i statistika najeih izvora paljenja. Predstavlja se tipini koncept zoniranja, te zahtjevi za opremu i druge mjere protueksplozijske zatite u pogonu za suenje, skladitenje i preradu itarica. Navode se i neka iskustva s izradom dokumenata o zatiti od eksplozije na objektima u Sloveniji, te mjere, koje bi se minimalno trebale donositi i na postojeim objektima. Kljune rijei: protueksplozijska zatita, prerada ita, zone eksplozijske ugroenosti Abstract: Paper presents the explosion protection measures in the food industry, which presents the industry with most frequent occurrence of dust explosions among the industries processing combustible powders. The first part presents a short historical overview of the most disastrous explosions and statistics of the most common sources of ignition. Further on the typical concept of zoning and requirements for equipment and other measures of explosion protection for drying, storage and grain processing plant is presented. Paper also present some experiences on preparing the explosion protection documents for some plants in Slovenia and minimal measures which should be taken on existing plants. Key Words: explosion protection, grain processing, hazardous zones 1. UVOD Iako eksplozije u postrojenjima prehrambene industrije nisu rijetke, svijest o opasnosti procesa s prakastim materijalima u prehrambenoj industriji veoma je niska. Na bazi naeg iskustva, mnogobrojne kompanije ili poduzetnici u Republici Sloveniji, po prvi put su uli za protueksplozijsku zatitu u njihovim postrojenjima, tek kada ih je, nakon usvajanja direktive 99/92/EC [1] (tzv. ATEX137) u slovenakom zakonodavstvu, posjetio inspektor i zatraio izradu elaborata eksplozijske ugroenosti. Na drugoj strani, neki su bili svjesni da su eksplozije u silosima i postrojenjima mogue, ali su zbog manjeg broja eksplozija u postrojenjima prehrambene industrije, smatrali da se takve eksplozije dogaaju uglavnom u nekim dalekim zemljama. Iako je direktiva 99/92/EC stupila na snagu 2003, tek od 1.7.2006. sva postrojenja s mogunou pojava eksplozijske smjese trebaju imati izraen elaborat eksplozijske ugroenosti (Sadraj elaborata predstavljen je u [2].) i certifikate o sukladnosti elaborata i ugraene opreme. Mnoga poduzea iz oblasti prehrambene industrije jo uvijek nisu izradila ni elaborat, a manje ih je od treine, koja su dobila certifikat u sukladnosti sa elaboratom. Kako se u poetku aktivnosti na tom podruju smatralo da sva oprema mora biti usklaena s direktivom 94/9/EC [3] (tzv. ATEX 95), dogodilo se, da su predloene mjere bile gotovo neizvrive. Kasniji pristup postao je unekoliko drugaiji, pa su poslodavci mogli sami izraditi analizu rizika, te preuzeti rizik za upotrebu stare 1 martin.volmajer@ivd.si

12

opreme, gotovo bez ili sa nekim manjim promjenama na opremi. U daljnjem dijelu lanka predstavlja se kratak historijski pregled s nekim statistikama eksplozija praine, koncept zoniranja u postrojenjima prehrambene industrije, te zahtjevi za opremu u tim postrojenjima. 2. HISTORIJSKI PREGLED EKSPLOZIJA PRAINA U PREHRAMBENOJ INDUSTRIJI Gledano historijski, prvi zapisi o eksplozijama praina vezani su za poetak mljevenja itarica u mlinovima na vjetar i stariji su od 200 godina. Prvi zapisi o analizi eksplozije praine u mlinu u talijanskom Torinu datiraju iz 1785. godine. U 19. stoljeu navode se mnogi zapisi o eksplozijama praina, te se javljaju i prve fotografije posljedica eksplozija. Na prelazu u industrijsku eru eksplozije su postale ee, to se sigurno moe povezati s veim koliinama materijala, brom obradom i novim ureajima, koji su bili glavni uzrok paljenja.

Slika 1: Posljedice eksplozija (lijevo: Werdermuehle, 1887 [4], desno: Blaye, 1997 [5])

Godine 1887. je eksplozija praine u novom silosu potpuno unitila dio mlina u Njemakom mjestu Hammeln te uzrokovala smrt najmanje 11 ljudi. Vezano za industrijski razvoj procesa, broj evidentiranih eksplozija u poetku 20. stoljea, veoma je brzo rastao i ve u 20-im godinama u SAD i Kanadi je iznosio 200 eksplozija, samo u prehrambenoj industriji. Eksplozije praine u prehrambenoj industriji dogaale su se i kasnije (Primjerice: Rolandmuehle, Bremen (D), 1979, 14 smrtnih rtava, 17 teko stradalih, 50 milijuna EUR materijalne tete, Blaye (F), 1997, 11 smrtnih rtava, 1 teko ozlijeen), a i danas nisu sasvim izostale. Njemake statistike [6], koje ukljuuju 555 nezgoda vezanih na eksplozije svih vrsta zapaljivih praina u SRN i 44 u NDR izmeu 1985. i 1995. pokazuju, da je bilo 19,4% svih eksplozija praina upravo u silosima, a tek neto manje (17,5%) u ureajima za izvoenje zraka odnosno praine (odsisni sustav, filter, ciklon i slino). Slijede mlinovi sa 13,4%, transportni sustavi sa 11% i suare sa 9%. Specifikacija udjela eksplozija u prehrambenoj industriji prikazana je u tabeli 1, gdje su dati i najei uzroci paljenja. Tabela 1: Udio eksplozija po ureajima i udio pojedinih uzroka paljenja u prehrambenoj industriji u Njemakoj 1985-95. [6]

Ureaj: Udio uzroka za eksploziju: Izvor paljenja: Udio: elevator 26,9% mehanike iskre/grijanje zbog trenja 35% silos 21,2% zavarivanje 8,8% mlin 19,4% tinjajua gnijezda 6,9% suara 10,0% samozapaljenje 6,3% odsisni sustav 8,7% elektrostatika 5,6% sito 2,5% elektrina iskra 5,6% sustav za grijanje 1,3% poar, otvorena vatra 5,6% ostalo 10,0% vrue povrine 5,0%

ostalo 0,6% nepoznat 20,6 %

Istodobne statistike iz SAD [7] daju veoma sline rezultate i predstavljeni su u tabeli 2. U novijim statistikama [8] za period od 1980. do 2005. objavljeno je, da je u SAD u to vrijeme evidentirano 281 eksplozija praine s velikim posljedicama. Od toga 78 nesrea bilo je sa smrtnim rtvama u kojim je stradalo 119 ljudi. Ukupno ozlijeenih je bilo 718 ljudi. Interesantno je, da se tono

13

polovina svih nesrea dogodila u industrijama prerade drva i prerade hrane. Prehrambena industrija je na drugom mjestu s tono 24% nesrea s velikim posljedicama. Tabela 2: Udio eksplozija po ureajima i udio pojedinih uzroka paljenja u SAD 1988-97. [7]

Ureaj: Udio uzroka za eksploziju: Izvor paljenja: Udio: elevator 43% otvorena vatra/puenje 16% silos 16% kvar leaja 15% filter 8% iskre 10% odsisni sustav 6% rezanje/zavarivanje 9% mlin 4% vrue povrine 8% transportna traka 2% metalna tijela 3%

elektrina iskra 3% Statistike pokazuju, da je najopasniji ureaj u prehrambenoj industriji elevator, a poslije njega najee se eksplozije dogaaju unutar silosa, odsisnog sustava, te mlinova. Iako je veliki dio izvora paljenja nepoznat najvei dio preuzimaju mehanike iskre i grijanje zbog trenja (kvarovi leaja i slino), te drugi faktori prouzrokovani ljudskim aktivnostima (zavarivanje, puenje, odravanje...). 3. KONCEPT ZONIRANJA Zone opasnosti trebaju se definirati sukladno s definicijom zona opasnosti u direktivi odnosno standardima, gdje pie: Zona 20 je prostor, u kojem se eksplozivna atmosfera u obliku oblaka gorive praine ili vlakanaca u zraku pojavljuje stalno ili due vrijeme ili je esto prisutna. Zona 21 je prostor, u kojem se eksplozivna atmosfera moe povremeno pojaviti u normalnim uvjetima rada, a zona 22 prostor, u kojem se eksplozivna atmosfera ne oekuje u normalnim uvjetima rada, ali ako nastupi, tada traje samo kratkotrajno. Poto se frekvencija pojava eksplozijske smjese esto razliito podrazumijeva, u zadnjim godinama za definiciju zona opasnosti u postrojenjima prehrambene industrije se uglavnom upotrebljavaju smjernice njemakog udruenja FSA [9], gdje su zone opasnosti definirane kako je prikazano na slici 2. i tabeli 3. Poto su neke zone definirane neprecizno, a neke bitno odstupaju od zahtijeva temeljnog standarda IEC 60097-10-2[10], zone u pojedinim postrojenjima definirane su drugaije nego na slici 2. Sve razlike predstavljene su u tabeli 3. U pojedinim sluajevima potrebno je analizirati mogunost drugaijih definicija zona, pa su mogua i odstupanja od dole prikazanog. Bez obzira na to, na osnovu iskustva, moe se zakljuiti da je koncept zoniranja, predstavljen na slici 2. uglavnom prikladan, pa neka velika odstupanja nisu oekivana.

Slika 2: Zone za dostavu, suenje, skladitenje i preradu ita (mljevenje, priprema smjese, peletiranje) [9]

Okolina postrojenja moe se definirati eksplozijski neugroenom u sluajevima, kada u fazi rada u okolini ne dolazi do stvaranja oblaka praine i u sluajevima, kada u prostorima nije vidno prisutna nataloena praina. Ovo je mogue, kada je oprema tijesna (zabrtvljena), to se osigurava

14

prikladnom izvedbom i redovitim odravanjem i kada se praina redovito isti. Za kontrolu prisutnosti praine mogu se upotrebiti oznake na podu (na primjer u obliku obojenih krugova). Ako su krugovi dobro vidni i na njima nema praine, razina ienja je dobra i mogue je definirati eksplozijsko neugroen prostor. Tabela 3: Kriteriji za odreivanje zona opasnosti u pojedinim ureajima sukladno s FSA [9]

Ureaj: Z Uvjeti/zabiljeke aht za sipanje (u zatvorenom prostoru)

21 Ispod reetaka. 22 Unutar prostora sa ahtom, ako je prisutna praina u slojevima2. - Unutar prostora sa ahtom, ako praina nije prisutna u slojevima.

aht za sipanje (na otvorenom) 21 Ispod reetaka. - Zbog dobrog prozraivanja3.

Sipanje iz vrea 22 U neposrednoj blizini presipa (cca. 0,5 m) i u blizini probuenih vrea. Sito (aspirator) 21 Trier (vrsta separacije) 22 Protona vaga 22 Kod zrna i aspiracije iz vage.

21 Kod brana i drugih prakastih materijala. Ciklon 22 Zbog tangencijalnog strujanja praina4.

20 (Vezano na IEC 60079-10-2) Filter, prljava strana 21 Filter, ista strana -5 Ako se moe osigurati, da se eksplozijska smjesa nikad ne pojavi.

Puknue filter vrea moraju se detektirati i zaustaviti rad ventilatora. 22 (Vezano na IEC 60079-10-2)

Komore s prahom 20 Pneumatski transport (unutranjost) 22 Kod kontinuiranog pneumatskog transporta obiajeno se nalazi iznad

gornje eksplozijske granice (GEG). Mogunost stvaranja eksplozijske smjese vezana je na poetak rada i zaustavljanja.

21 Kod nekontinuiranog transporta eksplozijska smjesa se moe tvoriti i kod normalnog rada (npr. pranjenje vrea).

Suara, unutranjost -/22 Ovisno o sadraju vlage. Suara/izpusni dio 21 Kod neistih ita. Silosi, skladine elije (unutranjost) 20 Kod vertikalnog pneumatskog punjena prakastih tvari.

21 Kod vertikalnog pneumatskog punjena zrna. Kod punjenja prakastih tvari i zrna putem cijevi za punjenje i slino. Kod pneumatskog punjena prakastih tvari u tangencijalnom pravcu.

22 Kod pneumatskog punjena zrna u tangencijalnom pravcu. Prostorije za skladitenje sipkog materijala, unutranjost

21 Na mjestu presipa. 22 U preostalom dijelu skladita, ako je prisutna praina u slojevima. - U preostalom dijelu skladita, ako nije prisutna praina u slojevima.

Elevatori 20 Transport praina (< 0,5 mm) primjerice: brano 21 Zrno pomijeano s prainom. 22 Zrno koje ima manje od 1% prakastih tvari manjih od 0,5 mm.

Horizontalni transporteri redleri, skreperi, lanani transporteri

21 Na mjestu prijema materijala. 22 U preostalom dijelu.

Trani transporteri 21 Na zatvorenom mjestu primanja materijala i kod materijala s velikom koliinom praine.

22 Preostali dio i otvoreni transporteri za prainu. Transportni puevi 22 Uz pretpostavku, da je unutranjost dovoljno zapunjena. Mlin 20 Ispod mlina. Mjealica 20 Peletirka - Hladnjak peletirke 22

2 Vezano na IEC 60079-10-2, potrebno je zonu definirati i oko mjesta presipa zbog mogueg stvaranja oblaka praine u fazi sipanja. 3 Pogledati prethodnu napomenu. 4 Sukladno IEC 60079-10-2 (Annex A) unutranjost ciklona je zona 20. Poto je stvaranje oblaka praine kod normalnih radnih uvjeta veoma teko izbjei, unutar ciklona praktiki je nemogue definirati zonu 22! 5 FSA dokument navodi jedino opciju bez zone. Vezano na IEC 60079-10-2 to nije mogue, pa se uglavnom na istoj strani filtra definira zona 22! Isto vai i za ventilator, ako nije ugraen jo jedan konani filter.

15

Slika 3: Primjer nedovoljnjog ienja (lijevo6) i primer stalnih oznaka za kontrolu ienja (desno [9])

4. MJERE PROTUEKSPLOZIJSKE ZATITE 4.1. MJERE SPRJEAVANJA STVARANJA EKSPLOZIJSKE SMJESE Najefikasnija mjera za smanjivanje mogunosti stvaranja eksplozijske smjese u silosima i opremi je odsisavanje praine (aspiracija) iz pojedinih ureaja odnosno silosa. Odsisavanje pored ekstrakcije praine esto uzrokuje i mali podtlak, pa praina ne izlazi iz ureaja u okolinu. U kontekstu unosa zrna odnosno praina u silose ili ureaje mogua su smanjenja stvaranja oblaka praine primjerenim nainom doziranja (sipanje sa manje visine, tangencijalno ariranje, donji ispust zrna ili praine bez kipanja...). to se tie zona u okolini ureaja mjere su navedene u poglavlju 3. 4.2. ZAHTJEVI ZA OPREMU 4.2.1. Nova oprema Sva oprema instalirana u prehrambenoj industriji mora biti prema odredbama direktive 94/9/EC. I kada se ne instalira u zoni opasnosti, u njezinoj unutranjosti postoji mogunost stvaranja eksplozijske smjese, koja je u kontaktu s potencijalnom eksplozijskom smjesom iz drugih ureaja u kojima uglavnom postoje izvori paljena. Nova oprema mora ispunjavati zahtjeve direktive 94/9/EC. Iznimke su: silosi/spremnici, cikloni, rune preklopke, cjevovodi i slina oprema, koja nema vlastitih izvora paljenja. 4.2.2. Oprema izraena prije 2003 Poto je direktiva 94/9/EC u lanicama EU prihvaena najkasnije od 1.7. 2003. oprema izraena prije ovog datuma nije nuno sukladna i s direktivom 94/9/EC. Prije ovog datuma regulirana je bila samo elektrika oprema ugraena u eksplozijsko ugroenim prostorima. To znai, da bi i starija elektrina oprema (uz pretpostavku, da je bila pravilno odravana) uglavnom morala biti sukladna i s novim zahtjevima. Ako nije sukladna, jedina je mogunost, da se promjeni s novom opremom. Zahtjevi za neelektriku opremu nisu postajali, ali je u starijim mainskim direktivama bio jasan zahtjev glede spreavanja eksplozije. To znai, ako je oprema izraena sukladno Mainskoj direktivi za predvienu upotrebu, i ta oprema (opet uz pretpostavku. da je bila pravilno odravana) ne bi smjela biti uzrok paljenja. Bez obzira na to, za neelektrinu opremu, koja je bila izraena prije 1.7.2003. i nije sukladna sa 94/9/EC, potrebno je izraditi procjenu rizika i ako su rizici za paljenje preveliki, uvesti dodatne mjere odnosno preurediti opremu. U Republici Sloveniji takvu analizu moe izraditi poslodavac sam ili uz pomo vanjskih institucija, ali mora na kraju uvijek sam potpisati izjavu, da je oprema sukladna i da preuzima rizike za njenu upotrebu. Jedina mogunost, da izjavu ne potpie sam je da izjavu potpie proizvoa opreme. 4.2.3. Primjeri za odreenu opremu izraenu prije 20037 naa iskustva8 4.2.3.1. Silos Iako unutar silosa uglavnom nema opreme potrebno je osigurati, da ne moe doi do samozapaljenja materijala u silosu. To se izvodi kontrolom temperature.

6 Izvor fotografije: arhiv autora 7 Iako se kod veine opreme ne navodi mjera za spreavanje izvora paljenja s elektrostatinim pranjenjem, potrebno je uvijek osigurati, da su svi metalni elementi meusobno galvanski spojeni i uzemljeni. Isto vai i za odravanje. Odravanje opreme temeljna je mjera spreavanja izvora paljenja! 8 Navode se samo neke mjere odnosno iskustva. Svakako svaki je sistem potrebno analizirati odvojeno.

16

Ako su na silosima instalirani ventilator, oni moraju ispunjavati zahtjeve za ventilatore (pogledati 4.2.3.8). U sluaju ventilatora, kojim se u silose dovodi svje zrak potrebno je osigurati, da ventilator (iako ugraen izvan zone) ne unosi izvore paljenja (iskre) unutar silosa. 4.2.3.2. Elevator Kao to je prikazano u 2. poglavlju elevatori su najei uzronici nesrea u prehrambenoj industriji. Mjere protueksplozijske zatite zavise od zone opasnosti unutar elevatora. Tako je kod sistema za transport zrna, gdje je definirana zona 21, dovoljno da elevatori imaju instaliranu kontrolu klizanja trake i kontrolu neispravnog toka trake (izbjegavanja udara trake odnosno alice u kuite). Svakako potrebno je i dobro odravanje (promjena trake, redovita kontrola uvrenosti alica i slino). Dodatnu mjeru predstavlja i kontrola temperature leaja i isklop elektromotora u sluaju prekoraene definirane temperature, pa i sistem aspiracije (izdvajanje praine) iz glave i noge elevatora. to se tie elevatora za transport brana, odnosno drugih prakastih materijala, gdje imamo definiranu zonu 20, veoma je teko sprijeiti izvore paljenja i kod neoekivanih greki, to je zahtjev za zonu 20. U tom kontekstu jo nismo preporuili poslodavcu, da bi potpisao izjavu, da je stara oprema sukladna za upotrebu. Dodatni problem kod takve opreme je, da je ona esto instalirana unutar prostorija, pa su posljedice eksplozije jo gore nego u sluajevima, kad su elevatori instalirani izvan objekata. U tim sluajevima prihvatljivu razinu rizika predstavlja jedino promjena elevatora ili instalacija sustava za smanjivanje uinaka eksplozije (eksplozijski otporna konstrukcija, rastereivanje, suzbijanje eksplozije...). 4.2.3.3. Horizontalni transporter (redleri, skleperi) Horizontalni transporteri za transport zrna u pravilu nisu problematini jer je potrebno osigurati, da izvori paljenja ne nastupaju kod normalnog rada, to je zahtjev za zonu 22, koja je definirana unutar takvih sistema. Uglavnom su brzine kretanja transportera manje od 1 m/s, pa moemo prilino sigurno, i u primjeru kada je unutar sistema definirana zona 21, govoriti o prihvatljivom riziku. Preporuuje se da su transporteri opremljeni sa sustavom za detekciju nabijanja odnosno jednostavnim klapnama, koje se u sluaju nabijanja zrna/praine sami otvaraju. Na njima su instalirani prekidai, koji odmah zaustavljaju pogon transportera. 4.2.3.4. Puni transporter I stariji puni transporteri nisu problematini, za razliku od redlera i sklepera, ni u sluaju transporta brana odnosno prakastog materijala. Kontrolirati se treba utor izmeu pua i kuita, ali inae prerade, po naim iskustvima, nisu bile potrebne. U sluaju da materijal iz punog transportera ide u neku drugu opremu, preporuuje se i detekcija zastoja materijala na puu i isklop pua u sluaju detektiranog zastoja. 4.2.3.5. Preklopke, preusmjerivai, zatvarai i slino Preklopke, preusmjerivai i slina oprema koja je ugraena u cijevnom sustavu, sama po sebi, uglavnom ne predstavlja uzrok paljenja (oprema uglavnom miruje, runo pokretanje ne unosi dovoljno energije). Uzrok paljenja unesi se s motornim pogonom, koji ima dovoljnu energiju. Zato je potrebno osigurati, da kod pomicanja elemenata ne dolazi do iskrenja (brzina kretanja ispod 1 m/s, materijali koji meusobno ne stvaraju iskre) ili velikih trenja, koja bi mogla prouzrokovati visoke temperature. 4.2.3.6. Sito, aspirator i slino Sita ili aspiratori koji rade na principu tresenja sita uglavnom ne predstavljaju izvore paljenja i kod predvienih pogreka, ali je svakako potrebna analiza svakog pojedinanog primjera. Uglavnom, potrebno je osigurati odravanje, pa se lomovi sita mogu smatrati kao nepredviene greke. esto su pogoni izvedeni s remenjem, pa je potrebno instalirati elektrostatiki provodljive remene i smjestiti ih tako, da ne predstavljaju rizik za klizanje i posljedino zagrijavanje. U nekim starijim primjerima motori su instalirani centralno iznad sita, pa su esto unutar zone, ali nisu u Ex-izvedbi, pa ih je bilo potrebno promijeniti. U nekim sitima instaliraju se i ventilatori, pa je potrebno izvesti jednake mjere, kao i za ostale ventilatore. 4.2.3.7. Suara U dijelu, gdje su unutar suare definirane zone opasnosti, uobiajeno nema izvora paljenja. Zbog ekolokih zahtjeva i na odsisnim ventilatorima uglavnom ne bi smjela biti definirana zona opasnosti, poto je maksimalno dozvoljena koncentracija praine, koja se moe izdvojiti u okolinu

17

20 mg/m3, to je 1500 puta manje od DGE. Na strani punjenja i pranjena instalirani su transporteri i preklopke, odnosno zatvarai, pa se za taj dio izrauje analiza rizika, kao to je ve navedeno gore. Najvie problema u suarama uglavnom smo imali sa neadekvatno instaliranim senzorima temperature i nivoa, koji esto nisu bili u Ex-izvedbi, i koje je bilo potrebno promijeniti. Izvor paljenja u suarama moe biti i otvorena vatra. U tom kontekstu potrebno je prikladno odravanje toplotnih izmjenjivaa odnosno sistema direktnog zagrijavanja zraka. 4.2.3.8. Filter, ciklon, ventilator, rotacijska zapora Filter vree moraju biti izraene iz elektrostatiki provodljivog materijala. Ako ventilator nije izraen iz neiskreeg materijala, potrebno je osigurati dovoljno velik utor izmeu rotora i fiksnog dijela (1% promjera ventilatora, a ne manje od 2 mm)9. Slino vai i za rotacijsku zaporu, s razlikom, da je u sluaju, ako ona slui i kao sprjeavanje prijenosa eksplozije, potrebno osigurati sukladni broj lopatica te duinu i irinu otvora izmeu lopatice i kuita. 4.2.3.9. Mlin, mjealica Mlin i mjealica predstavljaju opremu u kojoj je definirana zona 2010, pa je potrebno izvore paljenja eliminirati i kod neoekivanih greki. U svakom sluaju ponajprije je potrebno osigurati, da u mlin ili mjealicu ne ulaze tijela, koja bi mogla unijeti izvor paljenja iz vana (pogledati 4.3). Zatim je potrebno osigurati da elementi unutar mlina ili mjealice ne mogu odletjeti (odravanje!) i potrebno je kontrolirati temperaturu leaja, odnosno drugih dijelova, koji se mogu grijati i u sluaju grijanja odmah isklopiti pogon ureaja. Mlin ili mjealica predstavljaju opremu, koju je veoma teko osigurati da ne prouzrokuju eksploziju, pa se preporuuje, da se mlinovi ili mjealice ograde od ostalih prostora i da se za vrijeme rade radnicima zabrani pristup do njih. To znai, da u sluaju da doe do eksplozije, nastupit e samo materijalna teta, a radnici nee stradati. 4.2.3.10. Peletirka, hladnjak peletirke U peletirci zbog prisutnosti vodene pare zone nisu definirane, pa nema posebnih zahtjeva, dok je u hladnjaku peletirke definirana zona 22. Ako je elektrina oprema izraena u Ex izvedbi, onda uglavnom nema drugih moguih izvora paljenja. 4.2.4. Konstrukcijska zatita Konstrukcijska zatita se ugrauje u sluaju, da se izvori paljenja ne mogu efikasno eliminirati, pa se na taj nain smanjuje uinak eksplozije. U prehrambenoj industriji esto susreemo sisteme rastereivanja eksplozije na filterima i silosima. Ako gledamo element s ugraenim sustavom kao jedinicu, uglavnom nemamo primjedbi, ali kada je on ugraen kao dio sistema, rastereivanje eksplozije nije primjereno. Naime, kada imamo u nekom sustavu ugraen sistem konstrukcijske zatite, moramo osigurati i sprjeavanje prenosa eksplozije u druge ureaje, odnosno tzv. izolaciju eksplozije. Ako doe do eksplozije u filtru, ona e se djelomino rasteretiti kroz eksplozijske membrane, ali e se dio eksplozije vjerojatno iriti i u pravcu dovoda i ispuha iz filtra. Na proirenju ispod filtra eksploziju je mogue zaustaviti rotacijskom zaporom, a na dovodnoj strani rastereavanjem kroz specijalno izraen dimnjak. Potrebno je osigurati, da se rastereivanje eksplozije ne izvodi u pravcu, gdje se zadravaju ljudi. Ako su ureaji sa sistemom rastereivanja eksplozije ugraeni u zgradi, eksplozija se mora voditi izvan zgrade ili se moraju instalirati sistemi za zaustavljanje plamena. 4.3. SPREAVANJE UNOSA IZVORA PALJENJA Izvor paljenja moe biti uzrokovan i unosom metalnih elemenata ili samog plamena unutar tehnoloke opreme. Za izdvajanje nepoeljnih primjesa velikih dimenzija slui reetka iznad usipnog ahta, a za manje dijelove svi sustavi imaju uglavnom na prijemu ugraeno sito ili aspirator, koji iz sistema izvadi prevelike elemente (primjerice: vijci, matice...) i prainu. U sustavima prerade zrna ugraen je magnet, koji ima funkciju eliminiranja svih metalnih predmeta. Ako takvi sustavi nisu ugraeni, postoji velika mogunost za unos metalnih materijala u transportni sustav i posljedino zapaljenje prakastog materijala.

9 Ako ventilator nije sukladan, mogue rjeenje predstavlja ugradnja dodatnog fiksnog filtra, koji zadrava prainu, u primjeru puknue osnovnog filtra. U tom sluaju ventilator je instaliran izvan Ex zone. 10 Mogua je inertizacija s duikom, ali se to zbog velikih trokova u prehrambenoj industriji rijetko izvodi.

18

Unos otvorenog plamena moe se sprjeavati samo organizacijskim mjerama vezanim za zabranu puenja i za upotrebu otvorenog plamena u blizini usipnog ahta. Izvor paljenja moe prouzrokovati i vrua povrina na vozilu, koje dostavlja zrnaste ili prakaste komponente, pa je potrebno prije pranjenja osigurati da su temperature svih povrina vozila (motor, ispuna cijev, konice) ispod temperatura paljenja prisutnih tvari. 4.4. STATIKI ELEKTRICITET Svi elektrostatiko provodljivi elementi moraju biti meusobno galvanski povezani i uzemljeni. Zahtjevi za pojedine ureaje dani su u poglavlju 4.2. Ako su ispunjeni zahtjevi uzemljenja, statiki elektricitet u suarama i silosima uglavnom ne predstavlja veliki problem, jer su energije paljenja praina vie od 10 mJ. Vei problem predstavljaju pogoni za pripremu stone hrane i mlinovi, jer se tamo esto upotrebljavaju i dodaci (vitamini, maltodekstrin i slino) koji imaju energiju paljenja niu ili ak ona nije poznata. Kod takvih materijala potrebno je vie pozornosti kod ariranja i presipa. ariranja treba izvoditi malom brzinom (manje od 1 kg/s) iz elektrostatiki provodljivih vrea, posuda ili sa elektrostatiki provodljivim alatom (lopate). 4.5.ORGANIZACIJSKE MJERE Vezano zaa organizacijske mjere poslodavac mora: izraditi detaljna radna uputstva, osigurati prikladno ienje prostorija, upoznati radnike sa svim mjerama protueksplozijske zatite, oznaiti prostore, izvoditi odravanje opreme, izvoditi kontrole i nadzor nad izvoenjem svih radova i osigurati sistem dozvola za radove, koji mogu prouzrokovati izvor paljenja (zavarivanje, bruenje i slino). 4.5.1. Radna uputstva Radna uputstva su dokumenti izraeni od strane poslodavaca, koji je obvezujui za sve radnike. U radnim uputstvima moraju biti detaljno definirane sve opasnosti vezane zaa stvaranje eksplozijske smjese i mjere koje moraju provoditi radnici. Jednoznano mora biti definirano to sve radnik treba uraditi i koja se oprema ili alati smiju upotrebljavati. Radna uputstva moraju biti jasna. Ako je mogue, treba koristiti grafiki prikaz, odnosno fotografski prikaz sa fotografijama snimljenim na samom radnom mjestu. 4.5.2. Edukacija radnika Poslodavac mora osposobiti sve radnike i odgovorne osobe, koje rade s opremom i na opremi u prostoru, ugroenom eksplozivnom atmosferom i koji instaliraju, ugrauju, odravaju, popravljaju, obnavljaju ili pregrauju opremu za prostore ugroene eksplozivnom atmosferom. Osposobljavanje se izvodi prema programu (teoretski i praktiki) prije poetka rada; to znai da radnici moraju biti osposobljeni prije nego ponu raditi! Kvalifikacija radnika se treba periodino provjeravati (U Sloveniji na dvije godine!). Mogua je samo provjera znanja, ali se preporuuje ponavljanje nekih osnovnih stvari i svakako obrada novosti vezanih na opu protueksplozijsku zatitu ili zatitu na radnom mjestu. Ako doe do nekih promjena (novi ureaji, novi materijali...), radnici moraju biti osposobljeni prije poetka rada na promijenjenom radnom mjestu. 4.5.3. Oznaavanje Prostori i oprema, u kojima su definirane zone, mora biti oznaena ( U EU to je trokut s natpisom Ex). Preporuuje se, da se na objektima nalaze nacrti sa zonama opasnosti. Ako su zone opasnosti definirane i u okolini opreme preporuuje se, da podruje u kojem je definirana zona bude oznaeno oznakom na podu. Na ulazima ka mjestu/prostoru, gdje postoje opasnosti stvaranja eksplozijske smjese moraju biti smjeteni i svi znakovi ili natpisi zabrane puenje, upotrebe otvorene vatre i slino. 4.5.4. Odravanje Sva oprema se mora redovito odravati. Redovito odravanje osigurava siguran rad ureaja. Radnici koji izvode odravanje moraju biti osposobljeni 11.

11 U Republici Sloveniji poduzea, koja izvode odravanje, moraju imati certifikat o osposobljenosti odravanja!

4.5.5. Kontrola i nadzor Kontrola i nadzor se moraju vriti nad svim radovima, koji se izvode u podrujima ugroenim eksplozijskom atmosferom. Kontrolu i nadzor izvodi odgovorna osoba. 4.5.6. Dozvola za rad Za radove, gdje se mogu pojaviti izvori paljenja potrebno je izdati pismenu dozvolu za rad. Dozvola za rad mora obuhvatiti minimalno:

Detaljan opis rada i mjesta izvoenja. Tko e rad obaviti i tko je odgovoran za objekat. Poetak rada i oekivani zavretak. Sigurnosne mjere koje se moraju provoditi. Kontaktne osobe.

Kod popunjavanja dozvola za rad potrebno je osigurati da ne doe do automatizma, da se dozvola zaista ispuni za svaki pojedini rad, te da se sve opasnosti i mjere pojedinano razmatraju. 5. UMJESTO ZAKLJUKA: KAKO OSIGURATI SIGURNU RADNU OKOLINU U POSTROJENJIMA PREHRAMBENE INDUSTRIJE? Najprije je potrebno definirati zone opasnosti, da bi se mogle definirati mjere protueksplozijske zatite i zahtjevi za opremu, koja se ugrauje. Kod nove opreme stvari su jasne. Oprema mora biti izraena prema zahtjevima direktive 94/9/EC. Proizvoa treba priloiti Izjavu o sukladnosti. Preporuuje se da se uvijek odaberu proizvoai sa iskustvima. Kod stare opreme veoma je vano da se dobro analiziraju rizici od eksplozije. Oprema, koja predstavlja visoke rizike, treba se zamijeniti ili preurediti tako, da su rizici smanjeni na minimum. Poslodavac mora izraditi radna uputstva i donijeti mjere za spreavanje izvora paljenja od strane radnika ili drugih osoba, koje mogu prilaziti opremi. I na samom kraju - gotovo najvanija je edukacija radnika. Ako radnici znaju to smiju, a to ne, i kakve su im obaveze za odravanje sigurne radne okoline, ve smo sprijeili veliki dio eksplozija! REFERENCE: [1] DIRECTIVE 1999/92/EC OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL of 16

December 1999 on minimum requirements for improving the safety and health protection of workers potentially at risk from explosive atmospheres

[2] M.Volmajer, Dokument o zatiti od eksplozije iskustva donoenjem dokumenata u Sloveniji, Ex-tribina, Brko 2014

[3] Directive 94/9/EC of the European Parliament and the Council of 23 March 1994 on the approximation of the laws of the Member States concerning equipment and protective systems intended for use in potentially explosive atmospheres

[4] http://www.hamelner-geschichte.de/ [5] Explosion dun silo de crales. Le 20 aot 1997, Blaye [Gironde], France, Ministre charg de

lenvironnement - DPPR / SEI / BARPI IMPEL, N 11657 (http://www.aria.developpement-durable.gouv.fr/ )

[6] BIA Report 11/97, Dokumentation Staubexplosion, Analyse und Einzelfaldarstellung, HVBG, 1997 [7] J.G. Torrent, E.C. Lazaro, O.P. Gonzales, Explosion risk in Agricultural Industry, Safety net seminar

(http://www.explosionsolutions.co.uk/ ) [8] Report 2006-H-1, Investigation report Combustible dust hazard study, U.S. Chemical Safety and

hazard Investigation Board, 2006 [9] F05-0501/01-06, Praxisleitfaden zur Erstellung eines Explosionshutzdokumentes fr Betriebe der

Getreideverarbeitung, Getreidelagerung und des Handels, FSA, 2006 [10] SIST EN 60079-10-2:2009, Eksplozivne atmosfere - 10-2. del: Razdelitev eksplozijsko ogroenih

prostorov - Eksplozivne prane atmosfere (IEC 60079-10-2:2009) [11] DIRECTIVE 2006/42/EC OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL of 17 May 2006

on machinery, and amending Directive 95/16/EC

19

4.5.5. Kontrola i nadzor Kontrola i nadzor se moraju vriti nad svim radovima, koji se izvode u podrujima ugroenim eksplozijskom atmosferom. Kontrolu i nadzor izvodi odgovorna osoba. 4.5.6. Dozvola za rad Za radove, gdje se mogu pojaviti izvori paljenja potrebno je izdati pismenu dozvolu za rad. Dozvola za rad mora obuhvatiti minimalno:

Detaljan opis rada i mjesta izvoenja. Tko e rad obaviti i tko je odgovoran za objekat. Poetak rada i oekivani zavretak. Sigurnosne mjere koje se moraju provoditi. Kontaktne osobe.

Kod popunjavanja dozvola za rad potrebno je osigurati da ne doe do automatizma, da se dozvola zaista ispuni za svaki pojedini rad, te da se sve opasnosti i mjere pojedinano razmatraju. 5. UMJESTO ZAKLJUKA: KAKO OSIGURATI SIGURNU RADNU OKOLINU U POSTROJENJIMA PREHRAMBENE INDUSTRIJE? Najprije je potrebno definirati zone opasnosti, da bi se mogle definirati mjere protueksplozijske zatite i zahtjevi za opremu, koja se ugrauje. Kod nove opreme stvari su jasne. Oprema mora biti izraena prema zahtjevima direktive 94/9/EC. Proizvoa treba priloiti Izjavu o sukladnosti. Preporuuje se da se uvijek odaberu proizvoai sa iskustvima. Kod stare opreme veoma je vano da se dobro analiziraju rizici od eksplozije. Oprema, koja predstavlja visoke rizike, treba se zamijeniti ili preurediti tako, da su rizici smanjeni na minimum. Poslodavac mora izraditi radna uputstva i donijeti mjere za spreavanje izvora paljenja od strane radnika ili drugih osoba, koje mogu prilaziti opremi. I na samom kraju - gotovo najvanija je edukacija radnika. Ako radnici znaju to smiju, a to ne, i kakve su im obaveze za odravanje sigurne radne okoline, ve smo sprijeili veliki dio eksplozija! REFERENCE: [1] DIRECTIVE 1999/92/EC OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL of 16

December 1999 on minimum requirements for improving the safety and health protection of workers potentially at risk from explosive atmospheres

[2] M.Volmajer, Dokument o zatiti od eksplozije iskustva donoenjem dokumenata u Sloveniji, Ex-tribina, Brko 2014

[3] Directive 94/9/EC of the European Parliament and the Council of 23 March 1994 on the approximation of the laws of the Member States concerning equipment and protective systems intended for use in potentially explosive atmospheres

[4] http://www.hamelner-geschichte.de/ [5] Explosion dun silo de crales. Le 20 aot 1997, Blaye [Gironde], France, Ministre charg de

lenvironnement - DPPR / SEI / BARPI IMPEL, N 11657 (http://www.aria.developpement-durable.gouv.fr/ )

[6] BIA Report 11/97, Dokumentation Staubexplosion, Analyse und Einzelfaldarstellung, HVBG, 1997 [7] J.G. Torrent, E.C. Lazaro, O.P. Gonzales, Explosion risk in Agricultural Industry, Safety net seminar

(http://www.explosionsolutions.co.uk/ ) [8] Report 2006-H-1, Investigation report Combustible dust hazard study, U.S. Chemical Safety and

hazard Investigation Board, 2006 [9] F05-0501/01-06, Praxisleitfaden zur Erstellung eines Explosionshutzdokumentes fr Betriebe der

Getreideverarbeitung, Getreidelagerung und des Handels, FSA, 2006 [10] SIST EN 60079-10-2:2009, Eksplozivne atmosfere - 10-2. del: Razdelitev eksplozijsko ogroenih

prostorov - Eksplozivne prane atmosfere (IEC 60079-10-2:2009) [11] DIRECTIVE 2006/42/EC OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL of 17 May 2006

on machinery, and amending Directive 95/16/EC

21

SAMO CELOKUPNOST SPROVEDENE PROTIVEKSPLOZIVNE ZATITE OBEZBEDJUJE NEOMETAN RAD POSTROJENJA

Mr Radovan M.Jovanov, die INN*VINCA* - Centar za permanentno obrazovanje

Beograd - Republika Srbija

Uvod Zaista je mnogo industrijskih postrojenja koji zahtevaju prethodno izradu Glavnog projekta zona opasnosti,bez obzira da li se radi o primenjenoj tehnologiji u delu proizvodnog pogona ili njegovim celinama.To su obino pogoni koji koriste opasne materije iz klase 1,2 i 3 opasnih materija:eksplozive i sirovine eksplozivnog karaktera,zapaljive i eksplozivne gasove i zapaljive tenosti. U prevenciji nastanka udesnih dogadjaja,kao to su eksplozija i poar,pravni subjekti planiraju sprovodjenje zakonsko propisanih mera zatite,pa prilikom projektovanja takvih postrojenja ili njihovih delova, predvidjaju ugradnju:

- stabilnih automatskih sistema za rano otkrivanje poarnih veliina, - stabilnih automatskih sistema za davanje alarma kod pojave prekoraenja

eventualne koncentracije zapaljivog gasa ili para zapaljivih tenosti u smei sa vazduhom,najee u iznosu od 10% donje granice eksplozivnosti,

- sistema za supresiju eksplozije - elektrine opreme i uredjaja u protiveksplozivnoj zatiti u skladu sa ATEX

94/9 EC.posebno sa dodatkom apendixom 137a itd. Ovakvi objekti su pod kontinualnim nadzorom inspekcijskih slubi MUP-Uprave za preventivu Sektora za vanredne situacije. U svom dugogodinjem radu na polju prevencije i istraivanja uzroka poara i eksplozije, kao dugogodinji policijski vetak,autor je doao do neobinih saznanja,kao to je pojava izazivanja eksplozije i poara uredjajima od kojih se to ne oekuje,dakle uredjajima u Ex protiveksplozivnoj zatiti. O tome treba govoriti i razbiti zabludu korisnika da njih ne treba odravati prema odredbama standarda SRPS EN 6O O79-17, JER SU ONI VENI I NEPOKVARLJIVI.

22

Dogadjajem iz fabrike *Trajal* u Kruevcu U EDUKATIVNOM SMISLU bavi se ovaj rad. Situacija Dana 04.08.1997.god. oko 16,00 asova izbio je poaru objektu za pripremu premaza i lepkova MIKSTURA fabrike autodelova.Do poara je dolo prilikom ukljuenja pumpe koja je bila napunjena pripremljenom masom: benzina 80%, talka,ai,parafina i smee gume.Radnik koji je radio u objektu u trenutku izbijanja poara vrio je ukljuivanje tj.stavljanje pod napon pokretne pumpe sa zapaljivom smeom u susednoj prostoriji, u kojoj se nalazi komandni elektro ormar. Inae,sam proizvodni onjekat za pripremu premaza i lepkova je slobodnostojei objekat, izgradjen od tvrdog materijala veliine 11,27 x 9,51 m i sastoji se od prostorije za proizvodnju,prostorije pripreme povrine,magacinskog prostora,elektroprostorije i sanitarnog vora.S obzirom na tehnoloki postupak pripreme lepkova,premaza i rastvora, u kojem se koristi velika koliina specijalnog benzina, u objektu dolazi do formiranja potencijalno eksplozivne atmosfere, to zahteva posebno izvidjenje elektrinih,gradjevinskih i ventilacionih instalacija.celokupna elektrina instalacijaobjekta izvedena je u protiveksplozivnoj Ex zatiti,osim u komandnoj elektro sobi. Ukljuenje mealica na kojima su ugradjeni elektromotori u Ex zatiti vri se prikljuivanjem napojnog kabla elektromotorau utinicu.Utinica dobija napon po izvrenom prikljuenju,zaokretanjem utikaa za 45 stepeni i startovanjem tastera na komandnoj tabli pod naponom.pod pretpostavkom da je glavni prekida ukljuen. Objekat se provetrava prinudnom ventilacijom,preko odgovarajuih limenih ventilacionih kanala i odsisne ventilacione komore. U nastalom poaru je oteen deo krovne konstrukcije iznad prostorije za proizvodnju,elektrina instalacija osvetljenja i elektromotornog pogona,mealice koje su bile u prostorijama,rezervoari za benzin i instalacija zapretakanje,kao i sve sirovine za pripremu premaza i lepkova, Analiza tragova poara U centru poara jedini izvor toplote koji je mogao da zapali eksplozivnu smeu lakozapaljivih para benzina,koje u normalnom radu uvek postoje,jeste elektromotor koji je pokretao pumpu na pokretnoj mealici.Analizom tragova i defektaom samog motora (otvaranje elektromotora bez broja i ploice tipa trofazni kavezni asinhroni,proizvodjaa *NANCI* oznake N 90 S, snage1,1 kW sa direktnim putanjem,klase izolacije E), konstatovano je sledee stanje:

1. Izvreno je uvodjenje napojnog kabla u prikljunu kutiju motora direktnim kablovskim uvodom, 2. Na poklopcu prikljune kutije nalaze se tragovi garei i vidljiva koroziona oteenja.koja omoguavaju prodor para benzina u kuite motora, 3. Na prikljunoj kutiji nalaze se tragovi mehanikog oteenja nastali usled Seenja zalomljenog zavrtnja, 4. Uvod prikljunog kabla izveden je direktno, a prikljuak kablova nije osiguran podlokama od odvrtanja.Kako se u ovom sluaju radi o motoru u stepenu protiveksplozivne zatite Ex (d)- nepropaljivo kuite,ova veza je morala biti izvedena putem provodnih izolatora, 5. Poklopac ventilatora nije originalan,to je povrdjeno i ispitnim protokolom ovlaene Ex radionice za popravak i remont ove vrste uredjaja. 6. Motor je od strane ovlaene radionice za proizvodnju i servis Ex opreme *ELEKTROINVEST* iz Zrenjanina pregledan dana 24.07.1997. god., o emu postoji izvetaj br.255/97 od 30.07.1997- god. u kome je navedeno da se predmetni motor ne moe da koristi u potencijalno eksplozivnim atmosferama,ali da moe da radi izvan zona opasnosti.

Fotografija 1. Izgled havarisanog motora

23

1. Izvreno je uvodjenje napojnog kabla u prikljunu kutiju motora direktnim kablovskim uvodom, 2. Na poklopcu prikljune kutije nalaze se tragovi garei i vidljiva koroziona oteenja.koja omoguavaju prodor para benzina u kuite motora, 3. Na prikljunoj kutiji nalaze se tragovi mehanikog oteenja nastali usled Seenja zalomljenog zavrtnja, 4. Uvod prikljunog kabla izveden je direktno, a prikljuak kablova nije osiguran podlokama od odvrtanja.Kako se u ovom sluaju radi o motoru u stepenu protiveksplozivne zatite Ex (d)- nepropaljivo kuite,ova veza je morala biti izvedena putem provodnih izolatora, 5. Poklopac ventilatora nije originalan,to je povrdjeno i ispitnim protokolom ovlaene Ex radionice za popravak i remont ove vrste uredjaja. 6. Motor je od strane ovlaene radionice za proizvodnju i servis Ex opreme *ELEKTROINVEST* iz Zrenjanina pregledan dana 24.07.1997. god., o emu postoji izvetaj br.255/97 od 30.07.1997- god. u kome je navedeno da se predmetni motor ne moe da koristi u potencijalno eksplozivnim atmosferama,ali da moe da radi izvan zona opasnosti.

Fotografija 1. Izgled havarisanog motora

24

Fotografija 2. Ispitni list havarisanog motora

25

Zakljuak Do poara je dolo kao posledica neodgovarajue primene tehnikih propisa o korienju zapaljivih tenosti i uredjaja Ex zatite. Na svima nama je da damo odgovor na pitanja -

- kako je dolo do stvaranja koncentracije benziskih para, kada postoji sistem prinudne ventilacije proizvodnog pogona,

- zato nisu bili ugradjeni sistemi za automatsku detekciju koncentracije para benzina i dima kao poarne veliine i sistem za automatsko gaenje ugroenog prostora,

- kako je mogua ugradnja i stavljanje u pogon elektromotora,za koji se unapred zna da neadekvatno odravan ne ispunjava uslove za korienje u potencijalno eksplozivnoj atmosferi. Literatura:

- Naredba suda Ki br.225/97 - Spisi iz vetaenja predmeta br.234-2-1151/97

27

O PROGRAMU ZATITE OD HEMIJSKOG ORUJA I REAGIRANJA

U SLUAJU NESREA I INCIDENATA U KOJE SU UKLJUENE HEMIKALIJE

(izvodi iz Programa1 Parlamentarne skuptine BiH iz 2006 priprema i komentari Atex Tuzla) Saetak: Program zatite od hemijskog oruja i reagiranja u sluaju nesrea i incidenata, kojeg je 2006.godine usvojila Parlamentarna skuptina BiH, tretira mjere zatite od hemikalija, koje se, usljed tehnikotehnolokih nesrea ili incidentnih situacija, oslobode u ivotni prostor i ugroze ivot i zdravlje ljudi, hranu, vodu, okoli, floru i faunu, materijalna i druga dobra. Ovaj lanak predstavlja taj Program, kao primjeren i komplementaran model za programiranje razvoja protiveksplozivne zatite u BiH.

1. Uvod

Bosna i Hercegovina nema i ne proizvodi hemijsko oruje. Nije vjerovatno ni da e njime biti napadnuta. Ali, mora biti spremna reagirati, kako bi ublaila i otklonila posljedice eventualnog napada. Uz to, hemijske nesree i incidenti zbog zastarjele tehnologije, kriminalnih radnji i nedostatka sigurnosnih standarda, izvjesni su i vrlo vjerovatni. BiH ne posjeduje strukturu za odgovor i za asanaciju posljedica, pa je, stoga, obavezna izgraditi adekvatan sistem odgovora na hemijske rizike. Za koordinaciju sistemom zatite i spaavanja u sluaju hemijske nesree i/ili incidenta, postoji dravno koordinaciono tijelo, koje je nadleno za suradnju sa Organizacijom za zabranu hemijskog oruja OPCW. Rukovoenje operacijama i snagama odgovora na hemijske opasnosti i nesree velikih razmjera, u sluaju proglaenja prirodne i druge nesree, treba preuzeti tab za zatitu i spaavanje2, kojeg formira Vijee ministara BiH. Prijetnje po sigurnost i zdravlje su sve izraenije. Poev od upotrebe oruja, ukljuujui i ona za masovno unitenje, preko tehnolokih opasnosti, do prirodnih i drugih katastrofa. Tehnikotehnoloki akcidenti deavaju se sve ee. Najtee je u nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju, u koje spada i BiH. EU, NATO i UN unapreuju mehanizme, kojim se dravama pomae da izgrade nacionalne sisteme zatite i spaavanja u sluaju tehniko tehnolokih nesrea, kod upotrebe oruja za masovno unitenje i drugih katastrofa. BiH je ratifikacijom meunarodnih konvencija preuzela obavezu da ustroji i organizira vlastiti sistem zatite i da, sa ostalim zemljama, doprinese uspostavljenom sistemu meunarodne pomoi u oblasti zatite od hemijskog oruja. BiH ima priliku da, koristei meunarodne programe pomoi, razvije sistem zatite, koji bi bio aktiviran u sluaju nesrea ili incidenata, u koje su ukljuene hemikalije3. Konvencija o zabrani hemijskog oruja utvruje pravo zemalja lanica da se bave istraivanjem, da razvijaju, proizvode, nabavljaju, vre transfer i koriste zatitu od hemijskog oruja, kao i pravo da uestvuju u razmjeni opreme, materijala i informacija vezanih za zatitu. PHZ je jedna od sistemskih mjera zatite i spaavanja, koja podrazumijeva ukljuenje svih subjekata, poev od resornih ministarstava i organa uprave, nadlenih za ovu oblast, ostalih organizacija i agencija, koje se bave poslovima zatite i spaavanja, do svih graana pojedinano. U Programu4 su prezentirane najvanije definicije, propisi i postupci, ijim bi uvoenjem BiH primijenila odredbe Konvencije i postala dio meunarodne suradnje i pomoi. Ovaj lanak potencira dijelove 1 Parlament BiH je usvojio ovaj Program 2006. godine i on dijelom obuhvata prevenciju i djelovanje kod tehnolokih nesrea u postrojenjima i procesima s potencijalno eksplozivnim smjeama. (Op. Atex: Koje sredine i procesi su ugroeni hemijskim opasnostima, a koje zapaljivim i/ili eksplozivnim materijama i smjeama, ne moe se pouzdano i trajno tvrditi. Za najznaajnije rizike EU je ustanovila dvije vrste sigurnosnih direktiva, za proizvode i za procese. Ima ih stotinjak, a prati ih nekoliko hiljada standarda.) 2 Po lanu 17. Okvirnog zakona o zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesrea u BiH, Sl. glasnik BiH, 50/08, umjesto taba za zatitu i spaavanje je formirano Koordinaciono tijelo. 3 Ovo se npr. odnosi na mogunost upuivanja zahtjeva Organizaciji za zabranu hemijskog oruja (OPCW) za dobijanje strune pomoi i za organiziranje nacionalnih i regionalnih kurseva o razliitim aspektima zatite od hemijskog oruja. 4 Program obrauje sljedea poglavlja: Terminologija koritena u izradi Programa, 1. Normativno-pravana osnova, 2. Izvod iz procjene ugroenosti i osjetljivosti teritorije BiH, 3. Procjena uzroka i moguih posljedica, 4. Svrha i ciljevi protivhemijske zatite, 5. Mjere i organizacijski postupci protivhemijske zatite, 5.1. Mjere prevencije i ublaavanja opasnosti, 5.2. Mjere pripravnosti, 5.3. Hemijska kontrola, 5.4. Protivhemijska zatita (PHZ), 5.5. Opremanje i obuavanje za PHZ, 5.6. Organizacija odgovora na incident, 5.6.1. Organizirane snage odgovora na recu i/ili incident, Ekipa za akcidentne situacije pravne osobe ili institucije vlasti, Vatrogasna postrojba, Sluba urgentne medicinske pomoci, Medicinske ustanove za specijalisticku medicinsku pomoc, Sluba za RHB zatitu, Civilna zatita, Agencije i slube sigurnosti i policijske snage, Oruane snage BiH, Organizirane ekipe i slube nevladinih organizacija, 5.6.2. Rukovodenje operacijama odgovora, 5.7. Procjena situacije na pogodenom podrucju, 5.8. Otklanjanje posljedica, 6. Organizacija PHZ, 6.1. Dunosti gradana, 6.2. Dunosti mjesnih zajednica, 6.3. Dunosti kompanija i drugih pravnih osoba od posebnog znacaja za ZiS, 6.4. Nadlenost opina, 6.5. Nadlenosti kantona/regija/entiteta i Brko Distrikta, 6.5.1.

28

Programa, koji sugeriraju da je i za druge sline i povezane opasnosti, npr. tehnoloke eksplozije u procesima i prostorima ugroenim eksplozivnim smjeama, neophodan slian i sveobuhvatan tretman.

2. O moguim nesreama koje uzrokuju opasne materije

Opasna materija (toksina materija, opasna hemikalija ili samo hemikalija) je svaka hemikalija, koja svojim djelovanjem moe prouzroiti smrt, privremenu onesposobljenost ili trajna oteenja. Definicija obuhvata sve takve hemikalije, bez obzira na njihovo porijeklo ili metodu proizvodnje, bez obzira da li se proizvode u tvornicama, vojnim pogonima ili drugdje. Nekontrolirano isputanje otrovnih hemikalija u okoli, bez obzira da li se nalaze u vrstom, tenom ili plinovitom stanju, predstavlja direktnu prijetnju ivotu i zdravlju ljudi i ivotinja, ili uzrokuje unitenje ili oteenje imovine i ima tetne posljedice po okoli. Opasne materije su standardno razvrstane kao:

a) eksplozivne hemikalije, b) oksidantne hemikalije, c) zapaljive hemijske materije (vrlo lako zapaljive, lako zapaljive i zapaljive hemikalije), a postoji jo nekoliko5 velikih grupa. (Prve tri su ovdje izdvojene radi ukazivanja na oiglednu bliskost izmeu zatite od eksplozija i od hemijskih nesrea).

Hemijski incident je neoekivano, nekontrolirano osloboenje hemikalije iz ambalae njenog uvanja, dranja; takoer, nesrea koja obuhvata podruje vezano uz tehniko-tehnoloki proces, a svojim posljedicama ostaje unutar okvira tehniko-tehnolokog postrojenja u kojem je nesrea nastala. U irem smislu, predstavlja i iznenadni, ali planski organizirani i izvedeni in primjene hemijskog oruja, ili neke toksine materijai kao oruja, s namjerom izazivanja ljudskih i ekonomskih gubitaka, straha i nesigurnosti kod stanovnitva i nestabilnosti vlasti. Tehnika nesrea sa ukljuenom hemikalijom (ili hemijska nesrea, ili hemijski akcident), takva hemijska nesrea, ili akcident, u kojoj hemikalija vee ili manje toksinosti, izravnog ili neizravnog djelovanja, tenog, vrstog, gasovitog ili aerosolnog stanja izmakne kontroli prilikom rukovanja u toku proizvodnje, procesiranja, upotrebe, skladitenja, pretakanja, transporta, uklanjanja ili drugog postupka u radu, i svojim oslobaanjem ugrozi ivot ljudi, biljnog i ivotinjskog svijeta i vitalnih resursa okolia. Tehnike nesree (ili drugim rijeima, hemijske nesree) nastaju usljed neispravnosti i dotrajalosti opreme, sredstava i instalacija; slabosti u procedurama sigurnosti i zatite na radu; nestrunosti ili vanrednih psihofizikih stanja zaposlenih radnika u procesu kontrole proizvodnog ili drugog radnog procesa, ili usljed drugih nekontroliranih i iznenadnih procesa. Postoje i tehnike nesree ekocidnog tipa u kojima, u nepredvienim okolnostima, u vodotok rijeke ili akumulaciju dospiju hemikalije iz jedne ili vie fabrika i drugih postrojenja i u uzajamnoj reakciji u vodi formiraju nova visokotoksina jedinjenja / materije. Ovakva nesrea i druge vrste tehnikih nesrea, s elementima incidenta, zahtijevaju umreen sistem praenja i nadzora, kao i angaman obuenih i osposobljenih snaga za otklanjanje posljedica. Najvei broj tehnikih nesrea uzrokovao je ljudski faktor i kao takve, nesree, u koje su ukljuene hemikalije, zahtijevaju posebnu panju institucija, koje planiraju i provode mjere prevencije, zatite i spaavanja ljudi, materijalnih dobara i okolia. Prvi odgovor je hitni i pravovremeni odgovor lokalne zajednice (operativnih timova za akcidentne situacije industrijskih proizvoaa i drugih firmi - potencijalnih faktora rizika, vatrogasaca, policije i urgentne medicinske pomoi), nakon dojave o pojavi nesree ili incidenta.

Nadlenost kantona/regija, 6.5.2. Nadlenost entiteta i Brko Distrikta, 6.6. Nadlenost drave, 6.7. Zadaci nosilaca sistema protukemijske zatite, 6.7.1. Preduzea, ustanove i druge pravne osobe koji koriste, skladite, ili prevoze opasne tvari, 6.7.2. Institucije vlasti, 6.7.3. Javnost, 6 .7.4. Sredstva javnog informiranja, 6.7.5. Ostali, 6.9. Sredstva i oprema za provoenje PHZ, 7. Sadjejstvo sa oruanim snagama, 8. Saradnja sa susjednim dravama i meun. pomo, 9. Finansiranje programa i Zakljuno razmatranje 5 d) opasne tvari razliite toksinosti, e) za zdravlje tetne tvari, f) nagrizajue hemikalije (oteujueg ili unitavajueg djelovanja na ivo tkivo), g) nadraujue hemikalije (tvari i pripravci, koji u dodiru s koom ili sluznicom, bilo kako i koliko dugo, uzrokuju njenu upalu ili druge neeljene uinke),

h) hemikalije, koje dovode do preosjetljivosti, i) kancerogene hemikalije (tvari i pripravci koji mogu kod gutanja, udisanja ili prolaska kroz kou / doticaja s koom izazvati rak), j) mutagene hemikalije (tvari i pripravci koji kod gutanja, udisanja ili prolaska kroz kou / doticaja s koom mogu izazvati promjene genetskog materijala), k) reproduktivno otrovne hemikalije (kod gutanja, udisanja ili prolaska kroz kou/doticaja s koom mogu tetno djelovati na plodnost, plod ili potomstvo), l) hemikalije opasne za okoli (tvari i pripravci koji prolaskom ili ulaskom u okoli uzrokuju trenutnu ili dugotrajnu opasnost za dio ili dijelova okolia.

29

S obzirom da BiH planira postati lanicom EU, ona mora svoj politiki, zakonodavni i izvrni sistem uskladiti sa zahtjevima i propisima EU, prilagoavajui svoje strukture i mehanizme. Strukturu propisa EU (acquis communnitaire) ini veliki broj direktiva, odluka, smjernica, kao i Sud pravde EU, koji se staraju za potovanje Evropskog prava. U okviru njih su i propisi o zatiti ivotne sredine. U oblastima rada s opasnim hemijskim materijama i zatite ljudi i ivotne sredine od industrijskih nesrea, posebno su vani pojedini propisi6, koje je i BiH poela ustrojavati prema pravnom sistemu EU i meunarodnim konvencijama. Prema zakonima, institucije (ministarstvo civilnih poslova, - vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, - komunikacija i prometa, - sigurnosti) donose propise za oblasti zatite ljudi, materijalnih dobara i okolia od opasnih aktivnosti i utjecaja tetnih materija i staraju se o njihovoj provedbi. Oblast PHZ, prema Programu, potrebno je bilo konkretnije regulirati Zakonom o zatiti i spaavanju stanovnitva i materijalnih dobara i ivotne sredine od prirodnih i drugih nesrea u BiH. Uz taj zakon, za oblast prevencije i zatite i spaavanja planirano je blie reguliranje zakonima na dravnom nivou Zakonom o civilnoj zatiti i Zakonom o vatrogastvu i spaavanju, kao i propisima7 entiteta i Distrikta. U mnogim preduzeima u BiH, koja koriste hemikalije, zbog zastarjelosti pogona i opreme i neulaganja u zatitne mjere, povean je rizik od nastanka tehniko tehnolokih nesrea. BiH je, kao i veina socijalistikih zemalja u Evropi, bila stjecite prljavih tehnologija. U hemijskim pogonima proizvodila su se jedinjenja, poluproizvodi i gotovi proizvodi, ije fizike, hemijske i toksine osobine zahtijevaju posebne mjere pripravnosti za sluaj mogue tehnike nesree (kao u sluaju akcidenta u Hloralkalnom kombinatu Tuzla 1980. godine, kad je pri pretakanju hlora, isputena vea koliina ove opasne materije). U veini preduzea dugo nisu obnavljana postrojenja i instalacije. Zatitna oprema je vremenom zastarjela. Opremi za linu i kolektivnu zatitu graana i mjernim instrumentima davno su istekli rokovi eksploatacije i skladitenja (mjernim instrumentima potrebno je izvriti kalibraciju, odnosno, izvriti potpunu zamjenu). Loe stanje je i u pogledu obuavanja i osposobljavanja graana, tabova i drugih subjekata zatite i spaavanja za samozatitu i za mjere protivhemijske zatite. Interdisciplinarnost i multidisciplinarnost nisu zastupljene u potrebnoj mjeri. Nita bolje stanje nije kod prevencije hemijskih nesrea i praenja rizika od nesrea usljed tehnike neispravnosti postrojenja ili transportnih sredstava. Ne postoji dovoljna svijest o moguim posljedicama eventualnih nesrea.

Primjeri uticaja opasnih hemijskih materija i posljedice nekih specifinih nesrea/incidenata u svijetu, koji ukazuju na razmjere realnih rizika od tehnikih nesrea, u koje su ukljuene hemijske materije:

god. lokacija vrsta nesree hemikalija mrtvih povrije. evakuisano 1984 Indija-Bopal istjecanje hemik iz fab metil izocijanat 2800 50.000 200.000 1987 Kina nestr.upotr. hemik.za prozv.gnojiva 1.500 30.000 1992 Koreja explozija plina u skladitu LPG 163 20.000 1993 Tajland po.u fabr. igraaka hemik.za proizv.plast.mase 240 547 1993 Kolumbija oslob. hemikalije sirova nafta 430 1996 Haiti otrovni lijekovi dietilen glikol preko 60 1998 Kamerun nesrea u transportu proizvod.benzina 220 130

Entiteti i Brko Distrikt su nosioci planiranja i organiziranja PHZ, a u domenu ZiS su odgovorni i za stanje ureenosti javnog zdravstva, javnog reda i sigurnosti, zatite okolia, CZ i drugih oblasti ZiS od prirodnih i

6 Direktiva o klasifikaciji, pakovanju i obiljeavanju opasnih tvari, Direktiva o integriranoj kontroli i prevenciji zagaenja od industrijskih postrojenja (IPCC Direktiva); Direktiva "Sevezo II" (broj 96/82/EEC, s amandmanom 2003/105/EC) Direktiva o procjeni utjecaja na okoli (EIA Direktiva); Direktiva o stratekoj procjeni okolia (SEA Direktiva); Direktiva o ueu javnosti u pitanjima zatite okolia (2003/35/EC), kao i direktive o otpadnim uljima, o opasnom otpadu, o otpremanju otpada, o spaljivanju opasnog otpada, o uvozu i izvozu opasnih tvari, o inspekciji i verifikaciji dobre laboratorijske prakse, o podzemnim vodama, o zagaivanju zraka od industrijskih postrojenja i brojne druge. 7 Entiteteti Bosne i Hercegovine - Federacija BiH i Republika Srpska su donijeli zakone koji ureuju oblast civilne zatite, odnosno: - Zakon o zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesrea u Federaciji BiH "Slubene novine FBiH" br. 39/03 i - Zakon o civilnoj zatiti u Republici Srpskoj "Slubeni glasnik RS" br. 26/02. Brko Distrikt BiH u provoenju propisa iz oblasti civilne zatite i zatite i spaavanja koristi odredbe dravnih zakona i Zakona o civilnoj zatiti RS.

Uz zakone o civilnoj zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesrea, entitetske institucije zakonodavne i izvrne vlasti usvojile su i donijele vei broj zakona, podzakonskih akata, uredbi, odluka, pravilnika i drugih akata kojim su propisale odredbe, mjere, norme i standarde iz oblasti zatite okolia, industrije, energetike i drugih oblasti, koje tretiraju zatitu i spaavanje od efekata industrijskih i drugih hemijskih nesrea i/ili incidenata.

30

drugih nesrea. Institucije na dravnom nivou po zakonu imaju odgovornost samo u jednom dijelu aktivnosti, koje se tiu ZiS. U oba entiteta i Distriktu postoje industrije, u kojima se proizvode, prerauju, skladite i prevoze razne hemikalije, a kroz Brko se i transportuju hemijske materije, komunikacijama meunarodnog prometa (cestom, eljeznicom i rijenim putem). S obzirom na to, na osnovu procjena8 nastalih i moguih gubitaka ljudi i teta na dobrima i u okolini, nadlene institucije (entitetske uprave CZ, slube u Odjelu za javnu sigurnost Vlade Brko Distrikta, entitetska ministarstva zdravstva i njihovi zavodi i drugi organi vlasti) formiraju operativne snage PHZ, te vre procjenu postojeih i potrebnih snaga za odgovor na mogue tehniko-tehnoloke nesree. Na osnovu procjene, mogue je utvrditi strukturu odgovora, opreme i ciklusa obuke postojeih i novih snaga zatite i spaavanja od hemijskih nesrea. Uvidom u pripremljenost za PHZ, zakljuak Programa je da je materijalno tehnika osnova strukture PHZ u BiH, naroito na lokalnom, regionalnom i kantonalnom nivou, nedovoljna ili nikakva, uglavnom zbog posljedica rata, isteka rokova trajanja opreme i MTS. Ista ocjena vrijedi i za sredstva za linu zatitu graana, dok su objekti za kolektivnu zatitu od hemijskih agenasa neuvjetni i/ili u nedovoljnom broju. Postojea struktura prvog odgovora i podrke ne moe, dakle, pruiti adekvatan i pravovremen zatitni i spasilaki odgovor u sluaju teroristikog napada, ili tehnike nesree, ili incidenta, s ukljuenim opasnim hemijskim materijama. Imajui to u vidu, jasno je da se moraju unaprijediti Zakon o ZiS i struktura za koordiniranje aktivnosti institucija i organa na svim nivoima. 3. Procjena uzroka nesrea i njihovih posljedica

Tehnoloki hazardi ili tehnike opasnosti se manifestiraju kao nesree s ukljuenim opasnim materijama ili kao hemijski incidenti i javljaju se kao:

havarije na postrojenjima, nesree prilikom transporta opasnih materija, nekontrolirano isticanje toksinih materija u okolinu, eksplozije opasnih materija, eksplozije gasova u rudnicima.

Tehniko-tehnoloke nesree i incidente uglavnom uzrokuje ovjek, bilo da se radi o nenamjernom aktu (subjektivne prirode - nestrunost, neznanje, neinformiranost, nepanja, neprilagoeno upravljanje transportnim sredstvom, ili objektivne prirode - zastarjelost instalacija i slino), ili pak o namjernom aktu (psiholoka poremeenost i teka emotivna ili afektna stanja). Posljedicama hemijskih nesrea i incidenata najvie su izloene hemijske industrije i njihovi radnici, specijalna transportna vozila i njihovo osoblje, ali i radnici ostalih firmi ugroenih takvim nesreama (petrohemija, rudnici i drugi procesi), kao i lokalno stanovnitvo i infrastruktura9. Efekti su viestruki, a uinci hemijskih nesrea i incidenata (sa ili bez ukljuenih bojnih otrova) su izraziti10. Stoga se obavezno propisuju i poduzimaju mjere prevencije i ublaavanja. Ublaavanje opasnosti ukljuuje mjere kojima se spaavaju ivoti ljudi, titi njihovo zdravlje i smanjuju tete na materijalnim dobrima, ali i kojima se smanjuju posljedice djelovanja nesrea11. Mjere prevencije i ublaavanja 8 Procjene ugroenosti u FBiH npr, rade se za podruje Federacije, kantona i opina. U njima se utvruju mogui uzroci nastanka nesree, uestalost pojavljivanja, intenzitet djelovanja, vrijeme trajanja, podruje koje moe biti ugroeno te mogue posljedice djelovanja nesree. Ove dokumente izrauju FUCZ, KUCZ i OSCZ, svako za podruje za koje je nadlean. Nema podataka da entitetska ministarstva zdravstva (ili kantonalna), odn. njihovi zavodi rade neto slino. 9 prolaznici i mjetani okolnih naselja; objekti vitalne infrastrukture; ivotinje i poljoprivreda oko fabrika visokog rizika (i do stotine kilometara kod aerozagaivaa); hidroloka mrea i sistemi vodosnabdijevanja, ostala okruujua flora i fauna, i druga dobra. 10 gubitak ivota i zdravlja ljudi, uklj. posljedice po zdravlje odloenog djelovanja, tetne posljedice po stoni fond; toksine hemikalije (naroito tene) dugotrajno kontaminiraju okoli - tlo, usjeve, vodotoke i podzemne vode, prodirui do pitke vode gradskog rezervoara; udar na privredu i ekonomski gubici (pad proizvodnje, blokada prihoda - sredstva neuloena u prevenciju viestruko se uveavaju za lijeenje posljedica); zabrinutost javnosti, strah i nesigurnost. 11 Postoje brojne mjere prevencije i ublaavanja opasnosti, shodno teritorijalnoj i propisanoj nadlenosti, koje se mogu i trebaju poduzimati u datoj situaciji: Usvajanje propisa i smjernica u vezi sa sigurnosnim mjerama i sigurnosnim standardima; Identifikacija opasnih aktivnosti koje zahtijevaju specijalne preventivne mjere koje ukljuuju nadzor putem izdavanja dozvola ili ovlatenja; Izrada procjena i analiza rizika ili sigurnosnih studija za opasne aktivnosti, kao i akcionog plana za implementaciju potrebnih mjera; Pribavljanje informacija za nadlene organe potrebne za procjenu rizika; Poboljanje protupoarne otpornosti osjetljivih objekata, upotrebom vatrootpornih materijala, izgradnjom protupoarnih prepreka, ekstrakcijom dima; Poboljanje sistema detekcije i uzbunjivanja; Planiranje mjera pripravnosti - poboljanje procedura gaenja poara i sposobnosti uklanjanja zagaivaa;

31

hemijskih nesrea i incidenata dune su planirati i provoditi sve nadlene profesionalne slube, institucije i organi vlasti. Institucije CZ (slube, uprave, tabovi) prate pripreme12 industrijskih subjekata, inspekcijsko-nadzornih, kao i sigurnosnih i zatitnih slubi. U okviru toga, nadleni subjekti se osposobljavaju za propisane i potrebne mjere13.

3.1. Baze podataka o opasnim materijama, obavjetavanje i uzbunjivanje Kompanije koje koriste hemikalije, opine, kantoni/regije i vii nivoi vlasti formiraju odgovarajue operativne centre14. Ti centri su u sastavu SZnR preduzea ili PVJ, ili djeluju kao posebne slube u opinama, kao sastavni dio CZ. Uspostavljaju se baze podataka o opasnim materijama, koje sadre brojne vane podatke15. Posjedovanje tih podataka je pretpostavka provoenju mjera i postupaka PHZ i efikasnom odgovoru na nastalu nesreu s ukljuenim hemikalijama. U sluaju poveanog rizika od nastanka nesree, ili u sluaju nastanka nesree, operativni centar kompanije odmah obavjetava opinski centar i dostavlja mu bitne informacije, npr. o poveanom aerozagaenju usljed oslobaanja vee emisije tetnih gasova, ili o isticanju vee koliine hemikalija u okoli, odn. o opasnosti za zagaenja vodotokova, usjeva, tla i kontaminacije ljudi, ivotinja i materijalnih dobara; o poveanom riziku ili o nastalim nesreama i incidentima s ukljuenim hemikalijama, na osnovu ega nadleni centar, po procedurama rada, poduzima dalje mjere. Izrada ili poboljanje procedure spaavanja ugroenih i planova evakuacije radnika i stanovnitva (i posada transportnih sredstava i zateenih putnika); Poboljanje planiranja koritenja zemljita, tako da se naselja ne grade u blizini hemijskih postrojenja visokog rizika; Tehniki remont i odravanje opasnih instalacija; Kontrola odlaganja hemijskog otpada u procesu rada s hemijskim materijama; Provjera ispravnosti filtera industrijskih proizvoaa; Gdje to nije uinjeno, izrada planova zatite i spaavanja na mjestu nesree i planova zatite i spaavanja van zone prvog odgovora - ireg lokaliteta oko mjesta nesree, te provjera aurnosti kroz provjeru steenih vjetina vatrogasaca u suradnji s ostalim snagama; Planiranje lokacija skladita sredstava i opreme za osobnu i kolektivnu zatitu graana (u procijenjenom broju) koji ive u blizini postrojenja. U ovu svrhu potrebno je odrediti i obuavati nadlene slube koje e vriti raspodjelu kompleta za zatitu po domainstvima i evakuaciju iz kontaminirane zone; Izrada, auriranje i dostavljanje nadlenim slubama sigurnosnih izvjetaja od strane pravnih osoba koja rade s opasnim tvarima (u formi i sadraju kako to trae Evropski propisi (Direktiva Sevezo-II o zatiti od industrijskih nesrea); Podzanje kapaciteta CZ i sposobnosti snaga prvog odgovora (slube hitne medicinske pomoi, vatrogasaca, namjenskih sastava policije);