Click here to load reader

Javna tribina

  • View
    34

  • Download
    3

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Vedrana Spajić - Vrkaš Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko građanstvo Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Između Prometeja, Sizifa i Salierija: Učenje za ljudska prava made in Croatia. Javna tribina - PowerPoint PPT Presentation

Text of Javna tribina

  • Vedrana Spaji-Vrka Istraivako-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko graanstvoFilozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu

    Izmeu Prometeja, Sizifa i Salierija: Uenje za ljudska prava made in Croatia

    Javna tribinaUloga ljudskog prava na obrazovanje u demokratizaciji visokog obrazovanja u HrvatskojSIC, 11. travnja 2005. Centar za ljudska prava, Ulica kralja Drzislava 6, Zagreb

  • to je obrazovanje?Je li obrazovanje ope i neotuivo pravo svakog ljudskog bia? Ako jest, je li ono usmjereno na uenje, zatitu i promicanje ljudskih prava i sloboda?

  • KodifikacijaOpa deklaracija o ljudskim pravima, l. 26.Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, l. 13.Europska konvencija o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, Protokol br. 1, l. 2.Europska socijalna povelja, l. 10.Povelja temeljnih prava Europske Unije, l. 14. i Ugovor kojim se uspostavlja Ustav Europe, l. 74.

  • Pravo na obrazovanje (a)

  • Pravo na obrazovanje (b)

  • Povelja temeljnih prava Europske unijeUtvruje slobodu osnivanja obrazovnih ustanova uz obvezu potivanja demokratskih naela i prava roditelja da osiguraju obrazovanje i pouavanje svoje djece prema svojim religijskim, filozofskim i pedagokim uvjerenjima te skladu s domaim zakonima koji odreuju ostvarenje tih sloboda i prava .

  • Pravo na uenjeprema Deklaraciji 4. UNESCO-ve meunarodne konferencije o obrazovanju odraslih'Pariz, 1985.pravo na itanje i pisanje;pravo na postavljanje pitanja i analizu;pravo na imaginaciju i kreaciju;pravo na upoznavanje svijeta i sudjelovanje u stvaranju povijesti;pravo na pristup obrazovnim resursima;pravo na razvoj individualnih i kolektivnih umijea.

  • Pravo na obrazovanjeprema Izvjetaju K. Tomaevske, posebne UN-ove izvjestiteljice za prava djeteta, 2001. 4A shemapravo na obrazovanjeraspoloivost (availability) dostupnost (accessibility) prava u obrazovanjuprihvatljivost (acceptability)prilagodljivost (adaptability)

  • Pravo na visoko obrazovanjeraspoloivost broj i raznolikost javnih i privatnih institucija, resursa za uenje i pouavanje, strunjaka i tijela potporepostojanje ostvarive i razvoju okrenute nacionalne obrazovne politikesustav praenja i prikupljanja podataka dostupnostukidanje svih pravnih, administrativnih i financijskih prepreka koje vode diskriminaciji i iskljuivanju pojedinca (kriteriji upisa i prijelaza, priznanje stranih diploma) prihvatljivostosiguranje obrazovanja prema odgovarajuim standardima kvalitete programa, ukljuujui slobodu od cenzure i priznanje studenta kao subjekta pravaprilagodljivost prilagodba obrazovanja razliitim grupama studenata (manjine, studenti koji pripadaju manjinama, s posebnim potrebama itd.)

  • 4

    5

    2

    3

    1

    izrada strateg.

    evaluac. i kontrola

    vizija i ciljevi

    provedba strategije

    analiza stanja

  • Vizija razvoja obrazovanja Hrvatske Ima li Hrvatska viziju razvoja obrazovanja?to su njena polazita i ciljevi?Je li ona izraena konsenzusom?Je li ona slubeno prihvaena?Jesu li o njoj upoznati graani?Prati li je validna analiza stanja?ini li ona, zajedno s rezultatima analize, polazite za izradu strategije razvoja?Kako se prati i vrednuje primjena strategije?Kako se izvjetava o rezultatima promjena?ine li izvjetaji polazite za novi ciklus promjena?

  • Reforma visokog obrazovanjaZato?to?Kako?

  • Zato reformaNacionalni zahtjevi?Europski zahtjevi?Lisabonska strategijaBolonjski procesKopenhagenski kriteriji

  • Vedrana Spaji-Vrka, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2002.

    A-B-C OBRAZOVNIH PROMJENA U EU

    gospodarski rast + drutvena kohezija

    inkluzivno, kontinuirano i koordinirano cjeloivotno obrazovanje

    za sve temeljeno na partnerstvu izmeu javnoga, privatnoga i civilnog sektora

    ULAGANJE U KOMPETENCIJE ZA SVE

    ljudski kapital + kulturni kapital + socijalni kapital

  • Lisabonska strategija (2000) Glavni cilj: Europu razviti kao globalno najkopetetivniju i najdinaminiju ekonomiju temeljenu na znanju, koja e biti u stanju odrati svoj ekonomski rast poveavanjem broja i kvalitete radnih mjesta i jaanjem drutvene kohezije. unaprijediti kvalitetu i uinkovitost sustava obrazovanja i izobrazbeulakati pristup sustavima obrazovanja i izobrazbeotvoriti sustave izobrazbe i obrazovanja irem svijetu

  • Bolonjski proces10 konkretnih mjera

    Bolonjska deklaracija:

    1. prihvaanje sustava lako razumljivih i usporedljivih stupnjeva

    2. prihvaanje sustava koji se temelji na dva ciklusa

    3. uspostava kreditnog sustava (ECTS)

    4. promicanje mobilnosti

    5. promicanje europske suradnje u osiguranju kvalitete

    6. promicanje europske dimenzije u visokom obrazovanju

    Praki komunike:

    7. cjeloivotno uenje

    8. visokokolske institucije i studenti

    9. promicanje atraktivnosti europskog podruja visokog obrazovanja

  • Kopenhagenski kriteriji za pridruivanje EUekonomskipostojanje funkcionirajue trine ekonomije i sposobnost suoavanja s kompetetivnim trinim pritiscima unutar Unijepolitiki stabilnost institucija koje jame demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava i zatitu manjina aquis communitaire sposobnost preuzimanja obveza koje proizlaze iz lanstva, ukljuujui privrenost ciljevima, politike, ekonomske i monetarne unije

  • Zadaci za Hrvatsku u visokom obrazovanjupodizanje svijesti svih graanainformiranje i savjetovanjeobrazovanje i izobrazbaistraivanjerazmjenasustavno planiranjeodrivi financijski, materijalni, administrativni i dr. sustavi potpore

  • Interdisciplinarni kurikulum za ljudska prava i demokratsko graanstvo na sveuilituNositelj: Istraivaki centar za ljudska prava i demokratsko graanstvo Filozofskog fakulteta u ZagrebuCilj: Izrada i provedba interdisciplinarnog poslijediplomskog strunog programa obrazovanja za ljudska prava i demokratsko graanstvo za nastavnike i srodne fakultete

  • 4 sveobuhvatne strategije obrazovnih promjena

    Fokus na rezultatu:odgovornost temeljena na standarducjelovita institucionalna promjenatrine strategije (kompetetivni model)

    Fokus na procesu:zajedniko donoenje odluka (kooperativni model)osiguranje odrivosti

  • Strategija koja polazi od odgovornosti odreene opim standardimaPretpostavka - uvoenje jasnih izlaznih standarda i sustavnog testiranjaAspekti:jasni standardi sadrajatestiranje voeno standardimaprofesionalni razvoj povezan sa standardimapermanentno izvjetavanje o rezultatimanagrade i sankcije prema standardimavoenje i potpora

  • Strategija koja polazi od cjelovite institucionalne promjeneKarakteristike:intrinzini ciljevisveobuhvatan i koordiniran pristupuvoenje akcijskog istraivanjasamoevaluacijasamorazvoj pristup temeljen na dokazima (napredovanje studenata)

  • 12 dimenzija cjelovite institucionalne promjene (D. Conley)

  • 4 modela promjene kurikulumaKurikulum orijentiran na sadraj (liberalni edukatori)Kurikulum orijentiran na proizvod (znanstveni teoretiari)Kurikulum kao proces (razvojno orijentirani edukatori)Kurikulum orijentiran na praksu (kritiari obrazovanja i drutveni rekonstruktivisti)

  • Standardni postupak prilikom izmjene kurikuluma prema modelu kurikuluma orijentiranog na proizvodKorak 1: dijagnoza potrebaKorak 2: formulacija ciljevaKorak 3: selekcija sadrajaKorak 4: organizacija sadrajaKorak 5: selekcija iskustava uenjaKorak 6: organizacija iskustava uenjaKorak 7: odreivanje sadraja i postupaka evaluacije