Zakon o Parnicnom Postupku Brcko Distrikta BiH 8-09 Bos

7/24/2019 Zakon o Parnicnom Postupku Brcko Distrikta BiH 8-09 Bos

1/90

BOSNA I HERCEGOVINA

Brko distrikt BiH

SKUPTINA

BRKO DISTRIKTA BiH

Mladena Maglova 2, 76100 Brko distrikt BiH, telefon i faks: 049/215-516 2, 76100 , . : 049/215-516

Na osnovu lana 22 Statuta Brko distrikta Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik Brko

distrikta BiH, broj 17/08), Skuptina Brko distrikta Bosne i Hercegovine, na 2. redovnoj sjedniciodranoj 18. marta 2009. godine, u s v a j a

Z A K O N

O PARNINOM POSTUPKU BRKO DISTRIKTA BiH

P R V I DIO

OPE ODREDBE

I. OSNOVNA NAELA

lan 1

Ovim zakonom odreuju se pravila postupka na osnovu kojih Osnovni sud Brko distriktaBosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) i Apelacioni sud Brko distrikta Bosne iHercegovine (u daljnjem tekstu: Apelacioni sud) raspravljaju i odluuju u graanskopravnimsporovima, ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno.

lan 2

(1) U parninom postupku sud odluuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku.

(2) Sud u postupku primjenjuje materijalno pravo po vlastitoj ocjeni i nije vezan za navodestranaka u pogledu materijalnog prava.

lan 3

(1) Stranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje su stavile u toku postupka.

(2) Sud nee uvaiti raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti sa prinudnim propisima.

lan 4

Sud odluuje o tubenom zahtjevu, po pravilu, na osnovu usmenog, neposrednog i javnograspravljanja.


2/90

lan 5

Svaka stranka ima pravo da se izjasni o prijedlozima i zahtjevima protivne stranke. Samo kad

je to ovim zakonom odreeno, sud je ovlaten da odlui o zahtjevu o kome protivnoj stranci nije biladata mogunost da se izjasni.

lan 6

Parnini postupak vodi se na jednom od jezika u slubenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini, aslubena pisma sulatinica i irilica.

lan 7

(1) Stranke su dune da iznesu sve injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i da izvode

dokaze kojima se utvruju te injenice.

(2) Sud je ovlaten da utvrdi i injenice koje stranke nisu iznijele, ako iz rezultata rasprave idokazivanja proizilazi da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne moguraspolagati (lan 3 stav 2).

lan 8

Koje e injenice uzeti kao dokazane odluuje sud na osnovu slobodne ocjene dokaza. Sud esavjesno i briljivo ocijeniti svaki dokazposebno i sve dokaze zajedno.

lan 9

Stranke su dune da pred sudom govore istinu i da savjesno koriste prava koja su im priznata ovimzakonom.

lan 10

Sud je duan da postupak sprovede bez odugovlaenja i sa to manje trokova i da onemoguisvaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

lan 11

(1) Prvostepeni postupak e se, po pravilu, sastojati od dva roita i to jednog pripremnog roita ijednog roita za glavnu raspravu.

(2) U sloenijim parnicama i u rjeavanju imovinskih sporova sud moe odrediti da pripremnoroite moe trajati vie dana, ali najdue 30 dana, od dana otvaranja pripremnog roita.


3/90

lan 12

(1) Kad odluka suda zavisi od rjeavanja nekog prethodnog pitanja koje se odnosi na to da lipostoji neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju jo nije donio odluku sud ili drugi nadleniorgan (prethodno pitanje), sud moe sam rijeiti to pitanje, ako posebnim propisima nijedrugaije odreeno.

(2) Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravno dejstvo samo u parnici u kojoj je to pitanjerijeeno.

(3) U parninom postupku sud je, u pogledu postojanja krivinog djela i krivine odgovornostiuinioca vezan za pravosnanu presudu krivinog suda kojom se optueni oglaava krivim.

lan 13

(1) U prvostepenom postupku i postupku po prijedlogu za ponavljanje postupka sudi sudija

pojedinac.

(2) U prvostepenom postupku u sporovima male vrijednosti moe postupati i odluivati strunisaradnik.

(3) Struni saradnik, u postupcima iz stava 2 ovog lana moe preduzimati sve radnje za koje jeovim zakonom predvieno da ih preduzima sudija Osnovnog suda.

(4) U drugostepenom postupku i u postupku odluivanja po reviziji sudi vijee od trojice sudija.

lan 14

Stranke preduzimaju parnine radnje pismeno izvan roita ili usmeno na roitu, ako zapojedine radnje nije zakonom odreen poseban oblik u kojem se mogu preduzeti.

II. NADLENOST SUDA

1. Zajednike odredbe

lan 15

(1) Osnovni sud po prijemu tube ocjenjuje da li je nadlean.

(2) Prilikom ocjenjivanja nadlenosti, sud e uzeti u obzir navode u tubi i injenice koje su sudupoznate.

(3) Ako se u toku postupka promijene okolnosti na kojima je zasnovana nadlenost suda, sud kojije bio nadlean u vrijeme podnoenja tube ostaje i dalje nadlean i ako bi zbog tih promjenabio nadlean drugi sud.

lan 16


4/90

(1) Sud u toku cijelog postupka po slubenoj dunosti pazi da li rjeavanje spora spada u sudskunadlenost.

(2) Kad sud u toku postupka utvrdi da za rjeavanje spora nije nadlean sud u Brko distriktuBosne i Hercegovine (u nastavku teksta: Brko distrikt), ve drugi sud u Bosni i Hercegovini,

rjeenjem e se oglasiti nenadlenim i nakon pravosnanosti rjeenja kojim se oglasionenadlenim, sud e bez odlaganja, a najkasnije u roku od 3 dana, ustupiti predmet nadlenomsudu.

(3) Kada sud u toku postupka utvrdi da za rjeavanje spora nije nadlean sud, nego neki drugiorgan vlasti, oglasit e se nenadlenim, ukinuti radnje sprovedene u postupku i odbaciti tubu.

lan 17

(1) Do donoenja odluke o glavnoj stvari sud e rjeenjem obustaviti parnini postupak ako utvrdida bi postupak trebalo sprovesti po pravilima vanparninog postupka. Postupak e se po

pravosnanosti rjeenja nastaviti po pravilima vanparninog postupka pred nadlenim sudom.

(2) Radnje koje je sproveo parnini sud, kao to su: uviaj, vjetaenje, sasluavanje svjedoka idrugo i odluke koje je donio taj sud, nisu bez vanosti zato to su preduzete u parninom

postupku.

lan 18

(1) Sud se moe povodom prigovora tuenog oglasiti mjesno nenadlenim ako je prigovorpodnesen najkasnije u odgovoru na tubu.

(2) Sud se moe oglasiti po slubenoj dunosti mjesno nenadlenim samo kad postoji iskljuivamjesna nadlenost nekog drugog suda, ali najkasnije do podnoenja odgovora na tubu.

lan 19

(1) Ako Osnovni sud kome je predmet ustupljen kao nadlenom smatra da je nadlean sud kojimu je predmet ustupio ili neki drugi sud, dostavit e, u roku od tri dana, predmet sudu kojitreba da rijei ovaj sukob nadlenosti, osim ako nae da mu je predmet ustupljen usljedoigledne omake, a trebalo je da bude ustupljen nekom drugom sudu, u kom sluaju e

predmet ustupiti drugom sudu i o tome obavijestiti sud koji mu je predmet ustupio.

(2) Kad je povodom albe protiv odluke prvostepenog suda kojom se on oglasio mjesnonenadlenim odluku donio sud nadlean za rjeavanje sukoba nadlenosti, za tu odluku vezan

je u pogledu nadlenosti i sud kome je predmet ustupljen, ako je taj sud, koji je odluku donio,nadlean za rjeavanje sukoba nadlenosti izmeu tih sudova.

2. Nadlenost sudova u sporovima s meunarodnim elementom

lan 20


5/90

(1) Upogledu nadlenosti sudova u Brko distriktu u postupcima u kojima je stranka stranac kojiuiva pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini, strana drava ili meunarodna organizacija, vae

pravila meunarodnog prava.

(2) U sluaju sumnje o postojanju i obimu prava imuniteta objanjenje daje Pravosudna komisija,u saradnji sa Ministarstvom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.

lan 21

(1) Osnovni sud nadlean je za suenje kad je njegova nadlenost u sporu s meunarodnimelementom izriito odreena zakonom Bosne i Hercegovine ili zakonom Brko distrikta ilimeunarodnim ugovorom.

(2) Ako u zakonu ili u meunarodnom ugovoru nema izriite odredbe o nadlenosti Osnovnogsuda za odreenu vrstu sporova, Osnovni sud nadlean je za suenje u toj vrsti sporova i kadnjegova nadlenost proizilazi iz odredaba ovog zakona o mjesnoj nadlenosti.

3. Stvarna nadlenostlan 22

(1) U parninom postupku Osnovni sud ima opu stvarnu nadlenost.

(2) Sud u toku cijelog postupka po slubenoj dunosti pazi na svoju stvarnu nadlenost.

4. Mjesna nadlenost

a) Opa mjesna nadlenost

lan 23

Osnovni sud je nadlean za suenje:

1) ako tueni ima prebivalite ili boravite na podruju Distrikta,2) u sporovima protiv pravnih lica ako se sjedite tih pravnih lica nalazi na podruju

Distrikta,

3) u sporovima protiv stanovnika Distrikta, koji stalno ive u inostranstvu, kamo je upuenna slubu ili na rad od organa Distrikta ili pravnog lica, ako je njegovo posljednje

prebivalite bilo na podruju Distrikta.

b)Izberiva mjesna nadlenost

Nadlenost u sporovima za naknadu tete

lan 24

(1) Za suenje u sporovima o vanugovornoj odgovornosti za tetu, pored suda ope mjesnenadlenosti, nadlean je i sud na ijem je podruju tetna radnja izvrena ili sud na ijem je

podruju tetna posljedica nastupila.


6/90

(2) Ako je teta nastala usljed smrti ili teke tjelesne povrede, nadlean je pored suda iz stava 1ovog lana i sud na ijem podruju tuilac ima prebivalite, odnosno boravite.

(3) Odredbe stavova 1 i 2 ovog lana primjenjivat e se i u sporovima protiv drutva za osiguranjeradi naknade tete treim licima na osnovu propisa o neposrednoj odgovornosti drutava zaosiguranje, a odredba stava 1 ovog lana i u sporovima o regresnim zahtjevima po osnovu

naknade tete protiv regresnih dunika.

Nadlenost u sporovima radi zatite prava na osnovu jemstva proizvoaa

lan 25

Za suenje u sporovima za zatitu prava na osnovu pismenog jemstva protiv proizvoaa kojije dao jemstvo nadlean je, osim suda ope mjesne nadlenosti za tuenog, i sud ope mjesnenadlenosti za prodavca koji je prilikom prodaje stvari uruio kupcu pismeno jemstvo proizvoaa.

Nadlenost u sporovima za zakonsko izdravanje

lan 26

Za suenje u sporovima za zakonsko izdravanje, ako je tuilac lice koje trai izdravanje,nadlean je pored suda ope mjesne nadlenosti i sud na ijem podruju tuilac ima prebivalite,odnosno boravite.

Nadlenost u branim sporovima

lan 27

Za suenje u sporovima radi utvrivanja postojanja ili nepostojanja braka, ponitenja braka ilirazvoda braka (brani sporovi), nadlean je pored suda ope mjesne nadlenosti i sud na ijem

podruju su brani drugovi imali posljednje zajedniko prebivalite.

Nadlenost u sporovima o utvrivanju ili osporavanju oinstva ili majinstva

lan 28U sporovima radi utvrivanja ili osporavanja oinstva ili majinstva, ako je tuilac dijete,

nadlean je pored suda ope mjesne nadlenosti i sud na ijem podruju tuilac ima prebivalite,odnosno boravite.

Nadlenost po mjestu u kome se nalazi poslovna jedinica pravnog lica

lan 29

Za suenje u sporovima protiv pravnog lica koje ima poslovnu jedinicu van svog sjedita, ako

spor proizilazi iz pravnog odnosa te jedinice, pored suda ope mjesne nadlenosti, nadlean je i sudna ijem podruju se nalazi poslovna jedinica.


7/90

Nadlenost u sporovima iz nasljednopravnih odnosa

lan 30

Dok ostavinski postupak nije pravosnano zavren, za suenje u sporovima iznasljednopravnih odnosa, kao i u sporovima o potraivanjima povjerioca prema ostavitelju, poredsuda ope mjesne nadlenosti mjesno je nadlean i sud na ijem podruju se nalazi sud koji sprovodiostavinski postupak.

Nadlenost po mjestu plaanja

lan 31

Za suenje u sporovima imaoca mjenice ili eka protiv potpisnika nadlean je, pored suda

ope mjesne nadlenosti, i sud mjesta plaanja.

Nadlenost u sporovima iz radnih odnosa

lan 32

Ako je u sporu iz radnog odnosa tuilac zaposleni, za suenje je nadlean, pored su da koji jeope mjesno nadlean za tuenog, i sud na ijem se podruju rad obavlja ili se obavljao, odnosnosud na ijem bi se podruju rad mogao obavljati, kao i sud na ijem je podruju zasnovan radniodnos.

Nadlenost u sporovima zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima

lan 33

Za sporove zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima nadlean je, pored suda ope mjesnenadlenosti, i sud na ijem se podruju dogodilo smetanje.

c) Iskljuiva mjesna nadlenost

Nadlenost u sporovima o nepokretnostima

lan 34

(1) Za suenje u sporovima o pravu svojine i o drugim stvarnim pravima na nepokretnosti, usporovima zbog smetanja posjeda na nepokretnosti, kao i u sporovima iz zakupnih ili


8/90

najamnih odnosa na nepokretnosti ili iz ugovora o koritenju stana ili poslovnih prostorija,iskljuivo je nadlean sud na ijem se podruju nalazi nepokretnost.

(2) Ako nepokretnost lei na podruju vie sudova, nadlean je svaki od tih sudova.

Nadlenost u sporovima o vazduhoplovu i brodu

lan 35

Za suenje u sporovima o pravu svojine i o drugim stvarnim pravima na vazduhoplovu,pomorskom brodu i brodu unutranje plovidbe, kao i u sporovima iz zakupnih odnosa navazduhoplovu i brodu, nadlean je Osnovni sud ako se kod tog suda vodi upisnik u koji jevazduhoplov, odnosno brod upisan.

lan 36

Za suenje u sporovima zbog smetanja posjeda na brodovima, odnosno vazduhoplovima izlana 35 ovog zakona nadlean je Osnovni sud kao sud na ijem se podruju vodi upisnik u koji je

brod, odnosno vazduhoplov upisan, kao i sud na ijem se podruju dogodilo smetanje.

Nadlenost za sporove u izvrnom i steajnom postupku

lan 37

Za suenje u sporovima koji nastaju u toku i povodom sudskog ili administrativnog postupka,odnosno u toku i povodom steajnog postupka, mjesno je iskljuivo nadlean sud na ijem se

podruju nalazi sud koji sprovodi izvrni, odnosno steajni postupak, odnosno sud na ijem sepodruju sprovodi administrativno izvrenje.

d) Supsidijarna nadlenost

Nadlenost za suparniarelan 38

Ako je jednom tubom tueno vie lica u svojstvu materijalnih suparniara (lan 160 stav 1taka 1), a za njih ne postoji mjesna nadlenost istog suda, nadlean je sud koji je mjesno nadleanza jednog od tuenih.

e) Sporazum o mjesnoj nadlenosti

lan 39

(1) Ako zakonom nije odreena iskljuiva mjesna nadlenost nekog suda, stranke se mogusporazumjeti da im u prvom stepenu sudi Osnovni sud koji nije mjesno nadlean, pod uslovomda je taj sud stvarno nadlean.

(2) Ako je zakonom odreeno da su za suenje u odreenom sporu mjesno nadlena dva ili vie

sudova u Bosni i Hercegovini, stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stepenu sudiOsnovni sud kao stvarno nadlean sud.


9/90

(3) Ovaj sporazum vai samo ako je pismeno sastavljen, ako su ga potpisale sve stranke i ako setie odreenog spora ili vie sporova koji svi proistiu iz odreenog pravnog odnosa.

(4) Ispravu o sporazumu tuilac mora priloiti uz tubu.

(5) Ako tuba nije podnesena sudu na koji upuuje sporazum o mjesnoj nadlenosti tueni moezahtijevati da se predmet ustupi tom sudu.

(6) Zahtjev iz prethodnog stava tueni moe podnijeti najkasnije u odgovoru na tubu, uzprilaganje isprave o sporazumu.

III. STRANKE I NJIHOVI ZAKONSKI ZASTUPNICI

lan 40

(1) Stranka u postupku moe biti svako fiziko i pravno lice.

(2) Posebnim propisima moe se odrediti ko osim fizikih i pravnih lica moe biti stranka upostupku.

(3) Sud moe, izuzetno, s pravnim dejstvom u odreenoj parnici, priznati svojstvo stranke i onimoblicima udruivanja koji nemaju stranaku sposobnost u smislu odredaba stavova 1 i 2 ovoglana, ako utvrdi da, s obzirom na predmet spora, u sutini ispunjavaju bitne uslove za sticanjestranake sposobnosti, a naroito ako raspolau imovinom na kojoj se moe sprovestiizvrenje.

(4) Protiv rjeenja iz stava 3 ovog lana, kojim se priznaje svojstvo stranke u parnici, nijedoputena posebna alba.

lan 41

(1) Stranka koja je potpuno poslovno sposobna moe sama obavljati radnje u postupku (parninasposobnost).

(2) Punoljetno lice kome je djelimino ograniena poslovna sposobnost parnino je sposobno ugranicama svoje poslovne sposobnosti.

(3) Maloljetnik koji nije stekao potpunu poslovnu sposobnost parnino je sposoban u granicama ukojima mu se priznaje poslovna sposobnost.

lan 42

(1) Stranku koja nema parninu sposobnost zastupa njezin zakonski zastupnik.

(2) Zakonski zastupnik odreuje se zakonom ili aktom nadlenog organa Brko distriktadonesenim na osnovu zakona.


10/90

(3) U toku cijelog postupka sud po slubenoj dunosti pazi moe li lice, koje se pojavljuje kaostranka, biti stranka u postupku i da li je parnino sposobno, zastupa li parnino nesposobnustranku njen zakonski zastupnik i ima li zakonski zastupnik posebna ovlatenja kada su ona

potrebna.

lan 43

(1) Zakonski zastupnik moe u ime stranke, preduzimati sve radnje u postupku, ali ako je zapodnoenje ili povlaenje tube, za priznanje odnosno za odricanje od tubenog zahtjeva, zazakljuenje nagodbe ili za preduzimanje drugih radnji u postupku u posebnim propisimaodreeno da zastupnik mora imati posebna ovlatenja, on moe te radnje preduzimati samoako ima takva ovlatenja.

(2) Lice koja se pojavljuje kao zakonski zastupnik duno je da na zahtjev suda dokae da jezakonski zastupnik. Kad je za preduzimanje odreenih radnji u postupku potrebno posebnoovlatenje, zakonski zastupnik je duan da dokae da ima takvo ovlatenje.

(3) Kad sud ustanovi da zakonski zastupnik lica pod starateljstvom ne pokazuje potrebnu panju uzastupanju, obavijestit e o tome organ starateljstva. Ako bi zbog proputanja zastupnikamogla nastati teta za lice pod starateljstvom, sud e zastati s postupkom i predloiti da seodredi drugi zakonski zastupnik.

lan 44

(1) Kad sud utvrdi da lice koje se pojavljuje kao stranka ne moe biti stranka u postupku, a taj senedostatak moe otkloniti, pozvat e tuioca da izvri potrebne ispravke u tubi ili e

preduzeti druge mjere da bi se postupak mogao nastaviti sa licem koje moe biti stranka upostupku.

(2) Isto tako, kad sud utvrdi da stranka nema zakonskog zastupnika ili da zakonski zastupnik nemaposebna ovlatenja kad su ona potrebna, zatrait e da nadleni organ starateljstva postavistaratelja parnino nesposobnom licu, odnosno pozvat e zakonskog zastupnika da pribavi

posebna ovlatenja ili e preduzeti druge mjere koje su potrebne da bi parnino nesposobnastranka bila pravilno zastupana.

(3) Sud e odrediti stranci rok za otklanjanje nedostataka iz st. 1 i 2 ovog lana. Dok se ne otkloneti nedostaci, mogu se u postupku preduzimati samo one radnje zbog ijeg bi odlaganja mogleda nastanu tetne posljedice za stranku.

(4) Ako se nedostaci iz stavova 1 i 2 ovog lana ne mogu otkloniti ili ako odreeni rokbezuspjeno protekne, sud e rjeenjem, ukinuti radnje sprovedene u postupku ako suzahvaene tim nedostacima i odbaciti tubu ako su nedostaci takve prirode da spreavajudaljnje voenje parnice.

(5) Protiv rjeenja kojim se nareuju mjere za otklanjanje nedostataka nije doputena alba.

lan 45

(1) Ako se u toku postupka pred Osnovnim sudom pokae da bi redovan postupak oko

postavljanja zakonskog zastupnika tuenom trajao dugo, tako da bi zbog toga mogle nastatitetne posljedice za jednu ili obje stranke, sud e tuenom postaviti privremenog zastupnika.


11/90

(2) Pod uslovom iz stava 1 ovog lana sud e postaviti tuenom privremenog zastupnika naroitou sluajevima:

1) ako tueni nije parnino sposoban, a nema zakonskog zastupnika;2) ako postoje protivni interesi tuenog i njegovog zakonskog zastupnika;

3) ako obje stranke imaju istog zakonskog zastupnika;4) ako je boravite tuenog nepoznato, a tueni nema opunomoenika;5) ako se tueni ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju opunomoenika u Brko

distriktu, nalaze u inostranstvu, a dostavljanje se nije moglo izvriti.

(3) O postavljanju privremenog zastupnika sud e bez odlaganja obavijestiti organ starateljstva,kao i stranke kad je to mogue.

lan 46

(1) Privremeni zastupnik ima u postupku za koji je postavljen sva prava i dunosti zakonskogzastupnika.

(2) Ta prava i dunosti privremeni zastupnik obavlja sve dok se tueni ili njegov opunomoenikne pojavi pred sudom, odnosno dok organ starateljstva ne obavijesti sud da je postavio

staratelja.

lan 47

Ako je privremeni zastupnik postavljen tuenom iz razloga navedenih u lanu 45 stavu 2takama 4 i 5 ovog zakona, sud e u roku od osam dana izdati oglas koji e objaviti u Slubenomglasniku Bosne i Hercegovine, u Slubenom glasniku Brko distrikta Bosne i Hercegovine i naoglasnoj tabli suda.

lan 48

(1) Parnina sposobnost u Brko distriktu procjenjuje se po zakonima Brko distrikta.

(2) Parnina sposobnost dravljanina Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine u

postupku pred sudovima Distrikta procjenjuje se po zakonima Republike Srpske i pozakonima Federacije Bosne i Hercegovine.

IV. OPUNOMOENICI

lan 49

(1) Stranke mogu preduzimati radnje u postupku lino ili preko opunomoenika.

(2) Stranka koju zastupa opunomoenik moe uvijek doi pred sud i davati izjave pored svog

opunomoenika, ali suprotnu stranu, svjedoke i vjetake moe ispitivati samo prekoopunomoenika, ako je on prisutan na glavnoj raspravi.


12/90

lan 50

(1) Opunomoenik moe biti advokat, advokatsko drutvo, ili zaposlenik Kancelarije za pravnupomo kao i, za pravna lica zaposleni kod tog pravnog lica, a za fizika lica brani, odnosno

vanbrani drug stranke ili srodnik stranke po krvi ili po tazbini.

(2) Ako sud utvrdi da opunomoenik koji je advokat ne obavlja svoju dunost u skladu sazakonom o advokaturi, sud e o tome obavijestiti nadlenu advokatsku komoru i, ako je tomogue, stranku koju advokat zastupa.

lan 51

Radnje u postupku koje opunomoenik preduzima u granicama punomoi, imaju isto pravnodejstvo kao da ih je preduzela sama stranka.

lan 52

(1) Stranka moe izmijeniti ili opozvati izjavu svog opunomoenika na roitu na kome je taizjava data.

(2) Ako je opunomoenik priznao neku injenicu na roitu na kojem stranka nije bila prisutna ilije neku injenicu priznao u podnesku, a stranka to priznanje kasnije izmijeni ili opozove, sude cijeniti obje izjave prema lanu 238 stavu 2 ovog zakona.

lan 53

Stranka moe ovlastiti opunomoenika da preduzima samo odreene radnje ili da preduzimasve radnje u postupku.

lan 54

Ako je stranka izdala advokatu punomo za voenje parnice, a nije poblie odredila ovlatenjau punomoi, advokat je na osnovu takve punomoi, ovlaten:

1) obavljati sve radnje u postupku, a posebno podnijeti tubu, povui tubu, dati odgovorna tubu, priznati tubeni zahtjev ili se odrei tubenog zahtjeva, zakljuiti nagodbu,

podnijeti pravni lijek i odrei se ili odustati od njega, te zahtijevati izdavanje mjeraobezbjeenja;

2) stavljati zahtjev za izvrenje ili obezbjeenje i preduzimati potrebne radnje u postupkupovodom takvog zahtjeva;

3) od protivne stranke primiti dosuene trokove;

4) pismeno ovlastiti drugog advokata na preduzimanje samo pojedinih radnji u postupku,osim zastupanja na glavnoj raspravi.

lan 55


13/90

Advokata kome je stranka izdala punomo moe, uz izriito ovlatenje stranke, zamjenjivatidrugi advokat, a pred Osnovnim sudom i advokatski pripravnik koji je kod njega zaposlen.

lan 56

Ako stranka u punomoi nije poblie odredila ovlatenja opunomoenika, opunomoenik kojinije advokat moe, na osnovu takve punomoi, obavljati sve radnje u postupku, ali mu je uvijek

potrebno izriito ovlatenje za povlaenje tube, za priznanje ili za odricanje od tubenog zahtjeva,za zakljuenje sudske nagodbe, za odricanje ili odustanak od pravnog lijeka i prenoenje punomoina drugo lice, te za podnoenje vanrednih pravnih lijekova.

lan 57

(1) Stranka izdaje punomo pismeno ili usmeno na raspravni zapisnik.

(2) Stranka koja nije pismena ili nije u stanju da se potpie stavit e na pismenu punomo umjestopotpisa otisak kaiprsta. Ako se u tom sluaju, punomo izdaje licu koje nije advokat,potrebno je prisustvo dvojice svjedoka koji e se potpisati na punomoi.

(3) Ako posumnja u istinitost pismene punomoi, sud moe rjeenjem odrediti da se podneseovjerena punomo. Protiv tog rjeenja nije dozvoljena alba.

lan 58

(1) Opunomoenik je duan pri prvoj radnji u postupku podnijeti punomo.

(2) Sud moe dozvoliti da radnje u postupku za stranku privremeno obavi lice koje nije podnijelopunomo, ali e istovremeno narediti tom licu da naknadno u odreenom roku podnesepunomo ili odobrenje stranke za izvrenje parninih radnji.

(3) Dok ne protekne rok za podnoenje punomoi, sud e odgoditi donoenje odluke. Ako taj rokbezuspjeno protekne, sud e nastaviti postupak, ne uzimajui u obzir radnje koje je obavilolice bez punomoi.

(4) Sud je duan da tokom cijelog postupka pazi da li je lice koje se pojavljuje kao opunomoenikovlateno za zastupanje. Ako sud utvrdi da lice koje se pojavljuje kao opunomoenik nijeovlateno za zastupanje, ukinut e parnine radnje koje je to lice preduzelo, ako te radnje nijestranka naknadno odobrila.

lan 59

(1) Stranka moe punomo opozvatiu svako vrijeme, a opunomoenik ga moe u svako vrijemeotkazati.

(2) Opozivanje, odnosno otkaz punomoi mora se saoptiti sudu pred kojim se vodi postupakpismeno ili usmeno na raspravni zapisnik.

(3) Opozivanje, odnosno otkaz punomoi vai za protivnu strankuod trenutka kad joj je saopten.

(4) Poslije otkaza punomoi, opunomoenik je duan jo petnaest dana da vri radnje za lice koje

mu je izdalo punomo, ako je potrebno da od njega otkloni kakvu tetu koja bi u to vrijememogla nastati.


14/90

lan 60

(1) Ako je opunomoeniku dato ovlatenje da moe vriti sve radnje u postupku, a stranka,odnosno njezin zakonski zastupnik, umre ili postane poslovno nesposobna ili ako zakonski

zastupnik bude razrijeen dunosti, opunomoenik je ovlaten da i nadalje preduzima radnje u

postupku, ali nasljednik, odnosno novi zakonski zastupnik, moe opozvati punomo.

(2) U sluajevima navedenim u stavu 1 ovog lana, opunomoeniku koji nije advokat uvijekprestaju ovlatenja koja se u punomoi moraju izriito navesti (lan 56).

lan 61

(1) Prestankom pravnog lica prestaje i punomo koju je ono izdalo.

(2) U sluaju steaja, punomo koju je izdao steajni dunik prestaje kad prema vaeimpropisima nastupe pravne posljedice otvaranja steajnog postupka.

(3) Izuzetno od odredaba stavova 1 i 2 ovog lana, opunomoenik je duan da jo petnaest danavri radnje u postupku ako je potrebno da od stranke otkloni tetu.

V. JEZIK U POSTUPKU

lan 62

Pozivi, odluke i druga sudska pismena upuuju se strankama i drugim uesnicima u postupkuna jednom od jezika iz lana 6 ovog zakona.

lan 63

Stranke i drugi uesnici u postupku pri uestvovanju u postupku upotrebljavaju jedan od jezikaiz lana 6 ovog zakona.

lan 64

(1) Stranke i umjeai koji ne poznaju nijedan od jezika iz lana 6 ovog zakona, obezbijedi t e osvom troku usmeno i pismeno prevoenje procesnih radnji koje preduzimaju, kao i drugausmena i pismena prevoenja za svoje potrebe.

(2) Stranke i umjeai duni su obezbijediti i prevoenje koje se odnosi na izvoenje dokaza kojesu predloili.

(3) Prevoenje vre tumai.


15/90

VI. VRIJEDNOST SPORA

lan 65

(1) Tuilac je duan u tubi oznaiti vrijednost predmeta spora, osim u sluajevima u kojima sevrijednost spora ne moe izraziti u novcu.

(2) Kao vrijednost predmeta spora uzima se u obzir samo vrijednost glavnog zahtjeva.

(3) Kamate, ugovorna kazna i ostala sporedna traenja ne uzimaju se u obzir pri odreivanjuvrijednosti spora ako ne ine glavni zahtjev.

lan 66

Ako se zahtjev odnosi na budua davanja koja se ponavljaju, vrijednost predmeta spora raunase po njihovom zbiru, ali najvie do iznosa koji odgovara zbiru davanja za vrijeme od pet godina.

lan 67

(1) Ako jedna tuba protiv istog tuenog obuhvata vie zahtjeva koji se zasnivaju na istominjeninom i pravnom osnovu, vrijednost se odreuje po zbiru vrijednosti svih zahtjeva.

(2) Ako zahtjevi u tubi proizilaze iz raznih osnova, ili su istaknuti protiv vie tuenih, vrijednostse odreuje prema vrijednosti svakog pojedinog zahtjeva.

lan 68

Kad se spor vodi o postojanju najamnog ili zakupnog odnosa, ili iz odnosa koritenja stanaodnosno poslovnih prostorija, vrijednost se rauna prema jednogodinjoj najamnini, odnosnozakupnini, osim ako je rije o najamnom ili zakupnom odnosu zakljuenom na krae vrijeme.

lan 69

Ako se tubom zahtijeva samo davanje obezbjeenja za izvjesno potraivanje ili ustanovljenjezalonog prava, vrijednost predmeta spora odreuje se prema iznosu potraivanja koje trebaobezbijediti, ali ako predmet zaloga ima manju vrijednost od potraivanja koje treba obezbijediti,kao vrijednost predmeta spora uzet e se vrijednost predmeta zaloga.

lan 70

(1) Ako se tubeni zahtjev ne odnosi na novani iznos, ali tuilac u tubi navede da pristaje daumjesto ispunjenja tog zahtjeva primi odreeni novani iznos, kao vrijednost predmeta sporauzet e se taj iznos.

(2) U drugim sluajevima, kad se tubeni zahtjev ne odnosi na novani iznos, mjerodavna jevrijednost predmeta spora koju je tuilac naznaio u tubi.

(3) Ako je u sluaju iz stava 2 ovog lana tuilac suvie visoko ili suvie nisko naznaio vrijednost

predmeta spora, sud e, najkasnije na pripremnom roitu, a ako pripremno roite nije


16/90

odrano, onda na glavnoj raspravi, prije poetka rasprave o glavnoj stvari, brzo i na pogodannain provjeriti tanost naznaene vrijednosti, te rjeenjemodrediti vrijednost predmeta spora.

(4) Protiv rjeenja iz stava 3 ovog lana, nije dozvoljena posebna alba.

lan 71

Ako novani iznos nije izraen u konvertibilnim markama, ve u drugoj valuti, vrijednostpredmeta spora se utvruje u konvertibilnim markama, po srednjem kursu odnosne valute, koji jeutvrdila Centralna banka BiH u vrijeme podnoenja tube.

VII. PODNESCI

lan 72

(1) Tuba, odgovor na tubu, protivtuba, odgovor na protivtubu, pravni lijekovi i druge izjave,prijedlozi i saoptenja, koji se daju van rasprave, podnose se pismeno (podnesci). Uslovpismene forme ispunjavaju i podnesci upueni telegramom, telefaksom ili elektronikompotom. Ovakvi podnesci se smatraju potpisanim, ako je u njima oznaen poiljalac.

(2) Podnesci moraju biti razumljivi i moraju sadravati sve ono to je potrebno da bi se u vezi snjima moglo postupiti. Naroito treba da sadre: oznaenje suda, prezime, oevo ime i imefizikog lica, odnosno naziv pravnog lica, matini broj fizikog lica, prebivalite ili boravite,

odnosno sjedite stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i opunomoenika, ako ih imaju,predmet spora, sadraj izjave i potpis podnosioca.

(3) Ako izjava sadri kakav zahtjev, stranka mora u podnesku da navede injenice i dokaze nakojima zasniva svoj zahtjev.

(4) Podnesci koji se dostavljaju elektronikom potom moraju biti ovjereni kvalifikovanimelektronikim potpisom.

(5) Podnesci sa prilozima koji se dostavljaju protivnoj stranci predaju se sudu u dovoljnom brojuprimjeraka za sud i protivnu stranku.

lan 73

(1) Isprave koje se prilau podnesku podnose se u izvorniku, prepisu ili fotokopiji.

(2) Ako stranka priloi ispravu u izvorniku, sud e takvu ispravu zadrati, a protivnoj strancidozvoliti da je razgleda. Kad prestane potreba da se takva isprava dri u spisima predmeta,vratit e se podnosiocu na njegov zahtjev, ali sud moe traiti od podnosioca da spisima

priloi prepis ili fotokopiju isprave.


17/90

(3) Ako je isprava priloena u prepisu ili fotokopiji, sud e, na zahtjev protivne stranke, pozvatipodnosioca da podnese sudu ispravu u izvorniku, a protivnoj stranci dozvolit e da je pregleda.Sud e odrediti rok u kojem se isprava ima predati, odnosno pregledati.

(4) Protiv tih rjeenja nije dozvoljena alba.

lan 74

(1) Ako je podnesak nerazumljiv ili ne sadri sve to je potrebno da bi se po njemu moglopostupiti, sud e podnosiocu vratiti podnesak, radi ispravke ili dopune uz navode ta trebaispraviti ili dopuniti i odredit e rok za ispravku ili dopunu podneska, koji ne moe biti dui odosam dana.

(2) Ako podnesak vezan za rok bude ispravljen, odnosno dopunjen i predat sudu u roku

odreenom za dopunu ili ispravku, smatrat e se da je podnesen sudu onog dana kad je prviput bio podnesen.

(3) Smatrat e se da je podnesak povuen ako ne bude vraen sudu u odreenom roku, a akobudevraen bez ispravke, odnosno dopune, odbacit e se.

(4) Ako podnesci ili prilozi nisu podneseni u dovoljnom broju primjeraka, sud e pozvatipodnosioca da ih u odreenom roku podnese. Ako podnosilac ne postupi po tom nalogu, sude podnesak odbaciti.

VIII. ROKOVI I ROITA

1. Rokovi

lan 75

(1) Ako rok nije odreen zakonom, odreuje ga sud s obzirom na okolnosti sluaja.

(2) Rok koji sud odredi izuzetno se moe produiti na prijedlog zainteresovanog lica ako za topostoje opravdani razlozi.

(3) Prijedlog za produenje roka mora se podnijeti prije proteka roka ije se produenje trai.

(4) Protiv rjeenja o produenju roka nije dozvoljena alba.

lan 76

(1) Rokovi se raunaju na dane, mjesece i godine.

(2) Ako je rok odreen na dane, u rok se ne uraunava dan kad je izvreno dostavljanje ilisaoptenje, odnosno dan u koji pada dogaaj od kad treba raunati trajanje roka, ve se za

poetak roka uzima prvi naredni dan.

(3) Rokovi odreeni na mjesece, odnosno na godine zavravaju se protekom onog dana


18/90

posljednjeg mjeseca, odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je rok otpoeo.Ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok se zavrava posljednjeg dana tog mjeseca.

(4) Ako posljednji dan roka pada na dravni praznik ili u nedjelju ili u neki drugi dan kad sud neradi, rok istie protekom prvog narednog radnog dana.

lan 77

(1) Kad je podnesak vezan za rok, smatra se da je podnesen u roku ako je prije nego to rokistekne predat nadlenom sudu.

(2) Ako je podnesak upuen preko pote preporuenom poiljkom ili telegrafskim putem, danpredaje poti smatra se kao dan predaje sudu kome je upuen, a ako je podnesak upuentelefaksom, danom predaje smatra se dan prijema telefaksa u sud.

(3) Ako je podnesak upuen elektronikom potom, kao vrijeme predaje sudu smatra se vrijemekoje je naznaeno na verifikaciji kvalifikovanog elektronikog potpisa.

(4) Ako je podnesak upuen telegrafski, a ne sadri sve to je potrebno da bi se po njemu moglopostupiti, smatrat e se da je dat u roku ako uredan podnesak naknadnobude predat sudu ilibude upuen sudu preporuenom poiljkom u roku od tri dana od dana predaje telegramapoti.

(5) Za lica koja se nalaze na obaveznoj vojnoj slubi u vojsci, dan predaje podneska vojnojjedinici, odnosno vojnim ustanovama smatra se kao dan predaje sudu.

(6) Odredba stava 4 ovog lana odnosi se i na ostala lica koja se nalaze u slubi u vojnimjedinicama, odnosno vojnim ustanovama u mjestima u kojima ne postoji redovna pota.

(7) Za lica liena slobode dan predaje podneska upravi zatvora, odnosno ustanove za izvrenjekrivinih i prekrajnih sankcija smatra se kao dan predaje sudu.

(8) Ako je podnesak koji je vezan za rok predat ili upuen nenadlenom sudu prije isteka roka, astigne nadlenom sudu poslije isteka roka, smatrat e se da je na vrijeme podnesen.

(9) Odredbe st. od 1 do 7 ovog lana primjenjuju se i na rok u kome se po posebnim propisimamora podii tuba, kao i na rok zastarjelosti potraivanja ili nekog drugog prava.

2. Roitalan 78

(1) Roite odreuje sud kad je to zakonom propisano.

(2) Sud e na roite pozvati stranke i ostala lica ije prisustvo smatra potrebnim.

(3) U pozivu sud e naznaiti mjesto, prostoriju i vrijeme odravanja roita, te navesti stranke ipredmet spora.

(4) Sud e u pozivu naroito upozoriti strankei ostale uesnike u postupku na zakonske posljediceizostanka sa roita.


19/90

lan 79

(1) Roite se, po pravilu, odrava u sudskoj zgradi.

(2) Sud moe odluiti da se roite odri van sudske zgrade kad nae da je to nuno ili da e se nataj nain utedjeti u vremenu ili u trokovima postupka. Protiv ovog rjeenja nije dozvoljenaalba.

3. Povrat u prijanje stanje

lan 80

(1) Ako stranka propusti roite ili rok za preduzimanje neke radnje u postupku i usljed togaizgubi pravo na preduzimanje te radnje, sud e toj stranci na njen prijedlog dozvoliti da

naknadno izvri tu radnju (povrat u prijanje stanje) ako ocijeni da je do proputanja dolousljed opravdanih razloga koji se nisu mogli predvidjeti niti izbjei.

(2) Kad se dozvoli povrat u prijanjestanje, parnica se vraa u ono stanje u kome se nalazila prijeproputanja i ukidaju se sve odluke koje je sud zbog proputanja donio.

lan 81

(1) Prijedlog za povrat u prijanje stanje podnosi se sudu kod koga je trebalo izvriti proputenuradnju.

(2) Prijedlog se podnosi u roku od osam dana, raunajui od dana kad je prestao razlog koji jeprouzrokovao proputanje, a ako je stranka tek kasnije saznala za proputanje, od dana kad jeza to saznala.

(3) Poslije proteka 60 dana od dana proputanja ne moese traiti povrat u prijanje stanje.

(4) Ako se povrat u prijanje stanje predlae zbog proputanja roka, predlaga je duan daistovremeno sa podnoenjem prijedloga izvri i proputenu radnju.

lan 82

Ne moe se zahtijevati povrat u prijanje stanje ako je proputen rok za stavljanje prijedloga dase dozvoli povrat u prijanje stanje, ili ako je proputeno roite odreeno povodom prijedloga za

povrat u prijanje stanje.

lan 83

Sud e odmah odluiti o prijedlogu za povrat u prijanje stanje i nastaviti postupak.

lan 84

(1) Neblagovremene i nedozvoljene prijedloge za povrat u prijanje stanje odbacit e sud


20/90

rjeenjem.

(2) Po prijedlogu za povrat u prijanje stanje sud e zakazati roite, osim ako su injenice nakojima se prijedlog zasniva opepoznate.

lan 85

(1) Protiv rjeenja kojim se usvaja prijedlog za povrat u prijanje stanje nije dozvoljena posebnaalba.

(2) Protiv rjeenja kojim se odbija prijedlog za povrat u prijanje stanje nije dozvoljena posebnaalba, osim ukoliko je prijedlog podnesen zbog donoenja presude zbog proputanja.

IX. ZAPISNICI

lan 86

Pripremno roite i glavna rasprava snimaju se magnetofonski.

lan 87

Snimak mora da sadri: naziv i sastav suda, mjesto gdje se obavlja radnja, dan i sat kad seobavlja radnja, naznaka predmeta spora i imena prisutnih stranaka, odnosno treih lica i njihovihzakonskih zastupnika, odnosno opunomoenika, je li glavna rasprava javna ili je javnost iskljuena,izjave stranaka, njihove prijedloge, dokaze koje su ponudile, dokaze koji su izvedeni, iskaze

svjedoka i vjetaka, te odluke suda donesene na roitu, odnosno, nakon zakljuenja glavnerasprave.

lan 88

Na zahtjev sasluanog lica snimak e se odmah reprodukovati.

lan 89

Sudija moe odrediti da se magnetofonski snimak u cjelini ili djelimino prepie. Sudija epregledati i ovjeriti prepis i prikljuiti ga spisu.

lan 90

Magnetofonska traka uva se zajedno sa spisom.

lan 91

(1) O vijeanju i glasanju u postupku pred Apelacionim sudom sastavlja se poseban zapisnik.

(2) Zapisnik o vijeanju i glasanju sadri tok glasanja i odluku koja je donesena. Odvojenamiljenja prikljuuju se zapisniku o vijeanju i glasanju ako nisu unesena u sam zapisnik.

(3) Zapisnik potpisuju svi lanovi vijea i zapisniar. Zapisnik o vijeanju i glasanju zatvorit e se


21/90

u poseban omot. Taj zapisnik moe razgledati samo vijee Apelacionog suda kad rjeava ovanrednim pravnim lijekovima i u tom sluaju zapisnik e se ponovo zatvoriti u poseban omoti na omotu naznaiti da je zapisnik razgledan.

(4) Biljeku o glasanju potpisuju svi lanovi vijea.

X. DOSTAVA PISMENA

1. Nain dostave pismenalan 92

Pismena se dostavljaju, u pravilu, potom, a moe ih dostavljati odreeni radnik suda ilineposredno u sudu.

lan 93

(1) Dostavljanje organima Distrikta i pravnim licima obavlja se predajom pismena licuovlatenom za primanje pismena ili radniku koji se zatekne u uredu, odnosno poslovnoj

prostoriji.

(2) Dostavljanje pravnom licu moe se izvriti i preko njegove poslovne jedinice, ako sporproizlazi iz pravnog odnosa te jedinice.

(3) Kad pismeno treba dostaviti Ombudsmenu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:Ombudsmen BiH), dostavljanje se obavlja predajom pismena njegovoj pisarnici, odnosno

slubi za primanje pismena. Danom dostave smatra se dan predajepismena pisarnici, odnosnoovlatenoj slubi.

(4) Dostavljanje prema odredbama st. 1 i 2 ovog lana obavlja se i kad su stranke, navedene u tomstavu, za svog opunomoenika odredile lice koje je njihov radnik.

lan 94

Radnicima policije, radnicima kopnenog, rijenog i vazdunog saobraaja poziv se dostavljapreko njihove komande, odnosno neposrednog starjeine, a prema potrebi, mogu im se na taj naindostavljati i ostala pismena.

lan 95

(1) Kad dostavljanje treba izvriti licima ili ustanovama u inostranstvu ili strancima koji uivajupravo imuniteta, dostavljanje e se izvriti diplomatskim putem, ako u meunarodnomugovoru ili u ovom zakonu nije ta drugo odreeno.

(2) Ako se dostavljanje pismena ima izvriti dravljanima Bosne i Hercegovine u inostranstvu, t ose moe uiniti preko nadlenog konzularnog, odnosno diplomatskog predstavnitva Bosne iHercegovine u toj dravi preko organa uprave nadlenog za inostrane poslove Bosne iHercegovine, ako meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno.

lan 96


22/90

Dostavljanje pravnom licu koje ima sjedite u inostranstvu, moe se obaviti i preko njegovogzastupnitva, odnosno predstavnitva u Bosni i Hercegovini ili Distriktu.

lan 97

Licima lienim slobode dostavljanje se vri preko uprave zatvora, odnosno uprave ustanove za

izvrenje krivinih i prekrajnih sankcija.

lan 98

(1) Kad stranka ima zakonskog zastupnika, odnosno opunomoenika, dostavljanje se vrizakonskom zastupniku odnosno opunomoeniku, ako u ovom zakonu nije to drugo odreeno.

(2) Ako stranka ima vie zakonskih zastupnika, odnosno opunomoenika, dovoljno je dostavljanjeizvriti jednom od njih.

lan 99

Dostavljanje advokatu kao opunomoeniku moe se izvriti i predajom pismena licu koje jezaposleno u njegovoj advokatskoj kancelariji.

lan 100

(1) Dostavljanje se obavlja radnim danom, i to danju, u stanu ili na radnom mjestu lica kome sedostavljanje ima izvriti ili u sudu kad se to lice tamo zatekne.

(2) Dostavljanje se moe izvriti i u drugo vrijeme i na drugom mjestu, po pristanku lica kome sedostavljanje treba izvriti ili na osnovu posebne odluke suda koju je dostavlja duan nazahtjev pokazati.

(3) Odredba da se dostavljanje obavlja samo radnim danom ne vai za dostavljanje potom.

lan 101

(1) Ako se lice kome se pismeno ima dostaviti ne zatekne u svom stanu, dostavljanje se vripredajom pismena kome od njegovih punoljetnih lanova domainstva, koji je duan da primipismeno. Ako se oni ne zateknu u stanu, pismeno e se predati kuepazitelju ili susjedu, akooni na to pristanu.

(2) Ako se dostavljanje obavlja na radnom mjestu lica kome se pismeno treba dostaviti, a to se licetu ne zatekne, dostavljanje se moe obaviti licu koje na istom mjestu radi, ako ono pristane da

primi pismeno.

(3) Predaja pismena drugom licu nije doputena ako ono uestvuje u parnici kao protivnik licukome se dostavljanje ima obaviti.

lan 102

(1) Tuba, vanredni pravni lijek, presuda i rjeenje protiv kojih je doputena posebna alba

dostavit e se lino stranci, odnosno njenom zakonskom zastupniku, odnosno opunomoeniku.Ostala pismena dostavit e se lino kad je to ovim zakonom izriito odreeno ili kad sud


23/90

smatra da je zbog priloenih isprava u originalu ili iz kojeg drugog razloga potrebna veaopreznost.

(2) Ako se lice kome se pismeno mora lino dostaviti ne zatekne tamo gdje se dostavljanje moraobaviti, dostavlja e se obavijestiti kad bi i na kom mjestu mogao to lice zatei i ostaviti mukod jednog od lica navedenih u lanu 101 stavovima 1 i 2 ovog zakona pismenu obavijest da

radi primanja pismena bude u odreeni dan i sat u svom stanu, odnosno na svome radnommjestu. Ako i nakon toga dostavlja ne zatekne lice kojem se pismeno ima dostaviti, postupi te se prema odredbama lana 101 ovog zakona, i time se smatra da je dostavljanje izvreno.

(3) Ako pismeno iz stava 1 ovog lana treba dostaviti organima Distrikta i pravnim licima,dostavljanje se obavlja prema odredbama lana 93 ovog zakona.

lan 103

Ako se utvrdi da je lice kome se pismeno treba dostaviti odsutno i da mu lica navedena u lanu101 st. 1 i 2 ovog zakona ne mogu pismeno na vrijeme predati, pismeno e se vratiti sudu uz

naznaku gdje se odsutni nalazi.

2. Odbijanje prijema pismena

lan 104

Kad lice kome je pismeno upueno, odnosno punoljetni lan njegovog domainstva, odnosnoovlateno lice ili radnik organa Distrikta ilipravnog lica odbije da primi pismeno, dostavlja e

pismeno ostaviti u prostoriji gdje se dostavljanje vri ili e ga pribiti (nalijepiti) na vrata teprostorije. Na dostavnici e zabiljeiti dan, sat i razlog odbijanja prijema, kao i mjesto gdje jepismeno ostavljeno, i time se smatra da je dostavljanje izvreno.

3. Promjena adrese

lan 105

(1) Ako stranka ili njen zakonski zastupnik u toku postupka ili prije isteka roka od est mjesecinakon pravosnanog okonanja postupka promijene adresu na koju se dostava obavlja, dunisu o tome odmah obavijestiti sud.

(2) Ako protiv pravosnane odluke, unutar roka iz stava 1 ovog lana, bude izjavljena revizija, tajrok produava se sve dok ne istekne est mjeseci od dostave stranci odluke povodom revizijekojom se revizija odbacuje ili odbija ili pobijana odluka preinaava.

(3) Ako je protiv pravosnane odluke, unutar roka iz stava 1 ovog lana, podnesen prijedlog zaponavljanje postupka, taj rok produava se do isteka roka od est mjeseci nakonpravosnanosti prvostepene odluke u tom postupku protiv koga nije izjavljena alba, odnosno

do isteka roka od est mjeseci od dostave stranci odluke o albi kojom se postupak zaponavljanje postupka pravosnano zavrava.


24/90

(4) Ako povodom vanrednog pravnog lijeka pravosnana odluka bude ukinuta i predmet vraen naponovno suenje, smatrat e se da rok iz stava 1 ovog lana nije ni poeo tei.

(5) Ako stranka ili njen zastupnik ne obavijeste odmah sud o promjeni adrese, sud e odrediti dase dalje dostave u parnici obavljaju objavljivanjem pismena na oglasnoj tabli suda, sve dok

stranka ili njen zastupnik ne obavijeste sud o svojoj novoj adresi.

(6) Dostava iz stava 5 ovog lana smatra se obavljenom nakon proteka 15 dana od danaobjavljivanja pismena na oglasnoj tabli suda.

(7) Kad opunomoenik za primanje pismena do isteka rokova iz stavova od 1 do 3 ovog lanapromijeni svoju adresu, a o tome ne obavijesti sud, sud e stranci na njen troak imenovatizastupnika za primanje pismena preko koga e obavljati sve dostave, dok ne primi obavijeststranke o postavljanju novog opunomoenika.

4. Opunomoenik za primanje pismena

lan 106

Stranku ili njenog zakonskog zastupnika koji se nalaze u inostranstvu, a nemaju

opunomoenika u Distriktu, pozvat e sud da u primjerenom roku postave opunomoenika zaprimanje pismena u Distriktu. Ako stranka ili njen zakonski zastupnik ne postave takvog

opunomoenika, sud e stranci na njen troak postaviti privremenog zastupnika ovlatenog zaprimanje pismena i o tome obavijestiti stranku, odnosno njenog zakonskog zastupnika.

lan 107

(1) Ako vie lica zajedniki tue, a nemaju zajednikog zakonskog zastupnika odnosnoopunomoenika, sud ih moe pozvati da u odreenom roku imenuju zajednikogopunomoenika za primanje pismena. Istovremeno sud e obavijestiti tuioce koga e od njihsmatrati zajednikim opunomoenikom za primanje pismena ako oni sami ne imenuju takvogopunomoenika.

(2) Odredbe stava 1 ovog lana primjenjivat e se i kad je vie lica tueno kao jedinstvenisuparniari.

5. Utvrivanje adreselan 108

Ako stranka ne moe sama saznati adresu lica kome pismeno treba dostaviti, sud e nastojatiod nadlenog organa Distrikta ili na drugi nain dobiti potrebne podatke.

6. Dostavnica

lan 109

(1) Potvrdu o obavljenom dostavljanju (dostavnicu) potpisuju primalac i dostavlja. Primalac ena dostavnici slovima sam napisati dan prijema.


25/90

(2) Ako je primalac nepismen ili nije u stanju da se potpie, dostavlja e ispisati njegovo ime iprezime i slovima dan prijema, te staviti napomenu zato primalac nije stavio svoj potpis.

(3) Ako primalac odbije potpisati dostavnicu, dostavlja e to zabiljeiti na dostavnici i ispisatislovima dan predaje i time se smatra da je dostavljanje izvreno.

(4) Ako je dostavljanje izvreno prema odredbi lana 102 stava 2 ovog zakona, dostavlja e tonaznaiti na dostavnici, kao i dan i sat kada je dostava pokuana i mjesto gdje je ostavljena

pismena obavijest.

(5) Kad je prema odredbama ovog zakona pismeno predano drugom licu, a ne onom kome sepismeno imalo dostaviti, na dostavnici e dostavlja naznaiti odnos ta dva lica.

(6) Ako je na dostavnici netano ili neitko naznaen datum dostave ili je dostavnica nestala,dostava se moe dokazivati i na drugi nain.

XI. PREGLEDANJE I PREPISIVANJE SPISA

lan 110

(1) Stranke imaju pravo pregledati i prepisivati spise parnice u kojoj uestvuju.

(2) Ostalim licima koja imaju opravdan interes moe se dopustiti pregledanje i prepisivanjepojedinih spisa.

(3) Kad je postupak u toku, dozvolu za pregledanje i prepisivanje spisa daje sudija koji vodi

postupak, a kad je postupak zavren, dozvolu daje predsjednik suda, odnosno radnik u sudukoga odredi predsjednik suda.

XII. IZUZEElan 111

Sudija ne moe suditi:

1) ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili opunomoenik stranke, ako je sa strankom uodnosu suovlatenika,suobveznika ili regresnog obveznika, ili ako je u istom predmetusasluan ili predloen kao svjedok ili vjetak;

2) ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili opunomoenik stranke srodnik po krvi upravoj liniji do bilo kog stepena, a u pobonoj liniji do etvrtog stepena, ili mu je brani,odnosno vanbrani drug ili srodnik po tazbini, odnosno srodnik vanbranog druga dodrugog stepena, bez obzira da li su brak, odnosno vanbrana zajednica prestali ili ne;

3) ako je staratelj, usvojitelj ili usvojenik stranke, njenog zakonskog zastupnika iliopunomoenika;

4) ako je u istom predmetu uestvovao u donoenju odluke nieg suda ili drugog organa;5) ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost.

lan 112


26/90

(1) Stranka podnosi zahtjev za izuzee sudije im sazna da postoji koji od razloga za izuzee, anajkasnije do zavretka rasprave, a ako nije bilo rasprave, do donoenja odluke.

(2) Stranka moe u pravnom lijeku ili odgovoru na pravni lijek, poimenino navesti sudiju koji nebi mogao uestvovati u donoenju odluke zbog razloga iz lana 111. ovog zakona.

(3) Stranka moe traiti izuzee samo poimenino odreenog sudije koji u predmetu postupa.

(4) Stranka je duna da u zahtjevu navede okolnosti zbog kojih smatra da postoji neki odzakonskih osnova za izuzee.

lan 113

(1) O zahtjevu za izuzee sudije odluuje predsjednik tog suda.

(2) Ako stranka trai izuzee predsjednika Osnovnog suda, odluku o izuzeu donosi predsjednikApelacionog suda.

(3) O zahtjevu za izuzee predsjednika Apelacionog suda odluuje opa sjednica suda.

(4) Prije donoenja rjeenja o izuzeu uzet e se izjava od sudije ije se izuzee trai, a po potrebiizvrit e se i drugi izviaji.

(5) Protiv rjeenja kojim se usvaja zahtjev za izuzee nije doputena alba, a protiv rjeenja kojimse zahtjev odbija nije doputena posebna alba.

lan 114

Kad sudija sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuzee ili im sazna da postoji neki odrazloga za njegovo izuzee iz lana 111 ovog zakona, duan je da odmah o tome obavijesti

predsjednika suda, a da postupak nastavi bez odlaganja do donoenja odluke o izuzeu. Ako se radio izuzeu predsjednika suda, on e odrediti sebi zamjenika iz reda sudija tog suda.

lan 115

(1) Odredbe ovog zakona o izuzeu sudija primjenjivat e se na odgovarajui nain i nazapisniare.

(2) O izuzeu zapisniara odluuje sudija.

XIII. TROKOVI POSTUPKA

1. Parnini trokovilan 116

(1) Parnine trokove sainjavaju izdaci uinjeni u toku ili povodom postupka.

(2) Parnini trokovi obuhvataju i nagradu za rad advokata i drugih lica kojima zakon priznaje

pravo na nagradu.


27/90

lan 117

Svaka stranka prethodno sama snosi trokove koje je prouzrokovala svojim radnjama.

lan 118

(1) Kad stranka predloi izvoenje dokaza, duna je da po nalogu suda unaprijed poloi iznospotreban za podmirenje trokova koji e nastati povodom izvoenja dokaza.

(2) Kad izvoenje dokaza predloe obje stranke, sud e odrediti da iznos potreban za podmirenjetrokova poloe obje stranke na jednake dijelove.

(3) Sud e odustati od izvoenja dokaza ako iznos potreban za podmirenje trokova ne budepoloen u roku koji sud odredi.

(4) Izuzetno od odredbe stava 3 ovog lana, ako sud po slubenoj dunosti odredi izvoenjedokaza radi utvrivanja injenica u vezi sa primjenom lana 3 stava 2 ovog zakona, a stranke

ne poloe odreeni iznos, predujam trokova za izvoenje dokaza isplati t e se iz sredstavasuda.

lan 119

(1) Stranka koja u cjelini izgubi parnicu duna je da protivnoj stranci naknadi trokove.

(2) Ako stranka djelimino uspije u parnici, sud moe s obzirom na postignuti uspjeh, odrediti dasvaka stranka podmiruje svoje trokove ili da jedna stranka naknadi drugoj srazmjeran diotrokova.

(3) Sud moe odluiti da jedna stranka naknadi sve trokove koje je druga stranka imala, akoprotivna stranka nije uspjela samo u srazmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog toga

dijela nisu nastali posebni trokovi.

(4) Prema rezultatu dokazivanja sud e odluiti da li e trokove iz lana 118 stava 4 ovog zakonasnositi jedna ili obje stranke ili e ti trokovi pasti na teret trokova suda.

lan 120

(1) Pri odluivanju koji e se trokovi nadoknaditi stranci sud e uzeti u obzir samo one trokovekoji su bili potrebni radi voenja parnice. O tome koji su trokovi bili potrebni, kao i o visinitrokova, odluuje sud ocjenjujui briljivo sve okolnosti.

(2) Ako je propisana tarifa za nagrade advokata ili za druge trokove, ovi trokovi odmjeri t e sepo toj tarifi.

lan 121

Stranka je duna da nezavisno od ishoda parnice naknadi protivnoj stranci trokove koje jeprouzrokovala svojom krivicom ili sluajem koji se njoj dogodio.

lan 122


28/90

Ako nije bilo povoda za podnoenje tube, zbog toga to je tueni ve priznao svoju obavezu ibio je spreman ispuniti, ili zbog drugih razloga, tuilac e naknaditi tuenom parnine trokove.

lan 123

(1) Tuilac koji povue tubu duan je da protivnoj stranci naknadi parnine trokove, osim ako je

povlaenje tube uslijedilo poslije ispunjenja zahtjeva od strane tuenog.

(2) Stranka koja odustane od pravnog lijeka duna je da protivnoj stranci naknadi trokove nastalepovodom pravnog lijeka.

lan 124

(1) Svaka stranka snosi svoje trokove ako je parnica zavrena sudskim poravnanjem, a uporavnanju nije drugaije ugovoreno.

(2) Trokovi poravnanja koje je pokuano, ali nije uspjelo ulaze u parnine trokove.

lan 125

Ako u izlunoj parnici bude usvojen tubeni zahtjev za izluenje stvari, a sud utvrdi da jetueni kao povjerilac u izvrnom postupku imao opravdanih razloga da smatra da ne postoje pravatreih lica na tim stvarima, odredit e da svaka stranka snosi svoje trokove.

lan 126

(1) Suparniari snose trokove na jednake dijelove.

(2) Ako postoji znatna razlika u pogledu njihovog udjela u predmetu spora, sud e prema

srazmjeri tog udjela odrediti koliki e dio trokova naknaditi svaki od suparniara.

(3) Suparniari koji su solidarno odgovorni u glavnoj stvari, odgovaraju solidarno i za trokovedosuene protivnoj strani.

(4) Za trokove prouzrokovane posebnim parninim radnjama pojedinih suparniara ostalisuparniari ne odgovaraju.

lan 127

Ako ombudsmen uestvuje u postupku kao stranka, on ima pravo na naknadu trokova poodredbama ovog zakona, ali ne i pravo na nagradu.

lan 128

Odredbe o trokovima primjenjuju se i na stranke koje zastupa javno pravobranilatvo. U tomsluaju trokovi postupka obuhvataju i iznos koji bi se stranci priznao na ime nagrade advokatu.

lan 129

(1) O naknadi trokova odluuje sud na odreeni zahtjev stranke bez raspravljanja.

(2) Stranka je duna da u zahtjevu opredijeljeno navede trokove za koje trai naknadu. Zahtjevza naknadu trokova stranka je duna da stavi najkasnije do zavretka raspravljanja koje


29/90

prethodi odluivanju o trokovima, a ako se radi o donoenju odluke bez prethodnograspravljanja, stranka je duna da zahtjev za naknadu trokova stavi u prijedlogu o kome sudtreba da odlui.

(3) O zahtjevu za naknadu trokova sud e odluiti u presudi ili rjeenju kojim se zavravapostupak pred tim sudom.

(4) U toku postupka sud e posebnim rjeenjem odluiti o naknadi trokova samo kad pravo nanaknadu trokova ne zavisi od odluke o glavnoj stvari.

(5) U sluaju iz lana 123 ovog zakona, ako povlaenje tube ili odustanak od pravnog lijeka nijeizvren na raspravi, zahtjev za naknadu trokova moe se staviti u roku od 15 dana po prijemuobavjetenja o odustanku, odnosno povlaenju tube.

lan 130

(1) Kad sud odbaci ili odbije pravni lijek, odluit e i o trokovima nastalim u postupku povodomtog pravnog lijeka.

(2) Kad sud preinai odluku protiv koje je podnesen pravni lijek ili ukine tu odluku i odbacitubu, odluit e o trokovima cijelog postupka.

(3) Kad se ukine odluka protiv koje je podnesen pravni lijek i predmet vrati na ponovno suenje,ostavit e se da se o trokovima postupka povodom pravnog lijeka odlui u konanoj odluci.

(4) Sud moe postupiti po odredbi stava 3 ovog lana i kad odluku protiv koje je podnesen pravnilijek samo djelimino ukine.

lan 131

Odluka o trokovima sadrana u presudi moe se napadati samo albom na rjeenje ako seistovremeno ne napada i odluka o glavnoj stvari.

2. Trokovi u postupku za obezbjeenje dokaza

lan 132

(1) Trokove postupka za obezbjeenje dokaza snosi stranka koja je podnijela prijedlog zaobezbjeenja dokaza. Ona je duna da naknadi i trokove protivnoj stranci, odnosno

postavljenom privremenom zastupniku.

(2) Ove trokove stranka moe naknadno ostvarivati kao dio parninih trokova, prema uspjehu uparnici.

3. Osloboenje od plaanja trokova postupka

lan 133

(1) Sud e osloboditi plaanja trokova postupka stranku koja prema svom opem imovnomstanju nije u mogunosti da snosi te trokove bez tete za nuno izdravanje svoje i svoje

porodice.


30/90

(2) Osloboenje od plaanja trokova postupka obuhvata osloboenje od plaanja taksa iosloboenje od polaganja predujma za trokove svjedoka, vjetaka, uviaja, prevoenja isudskih oglasa. Sud moe osloboditi stranke od plaanja svih trokova ili jednog dijelatrokova postupka.

lan 134

Prilikom donoenja odluke o osloboenju od plaanja trokova postupka sud e briljivoocijeniti sve okolnosti, a naroito e uzeti u obzir vrijednost predmeta spora, broj lica koja strankaizdrava i prihode koje imaju stranka i lanovi njene porodice.

lan 135

(1) Odluku o osloboenju od plaanja trokova postupka donosi Osnovni sud na prijedlog stranke.

(2) Stranka je duna da uz prijedlog podnese dokaze o imovnom stanju.

(3) Kad je to potrebno, sud moe po slubenoj dunosti pribaviti potrebne podatke i obavjetenjao imovnom stanju stranke koja trai osloboenje, a moe o tome sasluati i protivnu stranku.

(4) Protiv rjeenja suda kojim se usvaja prijedlog stranke za osloboenje plaanja trokovapostupka nije dozvoljena alba.

lan 136

Predujam za trokove od ijeg je plaanja stranka osloboena, isplatit e se iz sredstava suda.lan 137

(1) Rjeenje o osloboenju od plaanja trokova postupka Osnovni sud moe u toku postupkaukinuti ako utvrdi da je stranka u stanju da snosi trokove postupka. Tom prilikom sud erijeiti da li e stranka potpuno ili djelimino naknaditi i one trokove i takse od kojih je ranije

bila osloboena.

(2) Prvenstveno se imaju nadoknaditi iznosi isplaeni iz sredstava suda.

lan 138

(1) Takse i trokovi isplaeni iz sredstava suda, ine dio parninih trokova.

(2) O naknadi tih trokova od strane protivnika stranke koja je osloboena od plaanja trokovapostupka sud e odluiti po odredbama o naknadi trokova.

(3) Takse i trokove isplaene iz sredstava suda naplauje po slubenoj dunosti Osnovni sud odstranke koja je duna da naknadi ove trokove.

(4) Ako je protivnik stranke koja je osloboena od plaanja trokova postupka odlukom sudaobavezan da naknadi parnine trokove, a utvrdi se da on nije u stanju da te trokove plati, sudmoe naknadno odrediti da trokove iz stava 1 ovog lana plati u cjelini ili djelimino strankakoja je osloboena od plaanja trokova postupka iz onoga to joj je dosueno. Time se ne

dira u pravo te stranke da za ono to je platila trai naknadu od protivnika.


31/90

XIV. NEPOTOVANJE SUDA

lan 139

Sud e u toku postupka kazniti novanom kaznom do 5.000 KM stranku, zakonskog

zastupnika, opunomoenika ili umjeea koji su svojim parninim radnjama tee zloupotrijebiliprava priznata ovim zakonom.

lan 140

(1) Novanom kaznom do 5.000 KM sud e kazniti lice koje u podnesku vrijea sud, stranku ilidrugog uesnika u postupku.

(2) Ako lice koje uestvuje u postupku ili lice koje je kao slualac prisutno raspravi vrijea sud ilidruge uesnike u postupku, ometa rad ili se ne pokorava naredbama suda za odravanje reda,sud e ga opomenuti. Ako opomena bude bezuspjena, sud e opomenuto lice udaljiti iz

sudnice ili kazniti novanom kaznom do 5.000 KM, a moe ga i udaljiti i kazniti novanomkaznom.

(3) Ako stranka bude udaljena iz sudnice, roite e se odrati i bez njenog prisustva.

(4) Ako iz sudnice bude udaljen opunomoenik, sud e na zahtjev stranke odgoditi roite, a akostranka nije prisutna na roitu, sud e uvijek odgoditi roite i obavijestiti stranku da je njenopunomoenik udaljen sa roita zbog naruavanja reda.

(5) Kad sud kazni novanom kaznom ili udalji iz sudnice advokata ili advokatskog pripravnikakao opunomoenika, obavijestit e o tome advokatsku komoru.

lan 141

(1) Sud e novanom kaznom do 5.000 KM kazniti opunomoenika za primanje pismena kojiprotivno odredbi lana 105 stava 7 ovog zakona ne obavijesti sud o promjeni adrese.

(2) Sud e na zahtjev stranke narediti opunomoeniku za primanje pismena da naknadi trokovekoje je prouzrokovao neopravdanim nedostavljanjem obavjetenja o promjeni adrese.

lan 142

(1) Sud e kazniti novanom kaznom do 5.000 KM lice koje neosnovano odbije da primipismeno, te lice koje na neki drugi nain ometa dostavljanje pismena, svjesnoonemoguavajui ili oteavajui primjenu odredaba ovog zakona o dostavljanju.

(2) Sud e na zahtjev stranke narediti licu iz stava 1 ovog lana da naknadi trokove koje jesvojim ponaanjem opisanim u stavu 1 ovog lana prouzrokovalo.

lan 143

(1) Ako svjedok koji je uredno pozvan ne doe, a izostanak ne opravda ili se bez odobrenja ili

opravdanog razloga udalji sa mjesta gdje treba da bude sasluan, sud e narediti da seprinudno dovede i naknadi trokove dovoenja i kazniti ga novanom kaznom do 5.000 KM.


32/90

(2) Ako svjedok doe i nakon to je upozoren na posljedice uskrati svjedoenje ili odgovor napojedino pitanje, a sud ocijeni da su razlozi uskraivanja neopravdani, kaznit e ga novanomkaznom do 5.000 KM.

(3) Sud e na zahtjev stranke narediti svjedoku da naknadi trokove koje je prouzrokovao svojim

neopravdanim izostankom, odnosno neopravdanim odbijanjem da svjedoi.

(4) Ako svjedok naknadno opravda svoj izostanak, sud e opozvati svoje rjeenje o kazni, a moesvjedoka sasvim ili djelimino osloboditi od naknade trokova. Sud moe opozvati svojerjeenje o kazni i kad svjedok naknadno pristane da svjedoi.

lan 144

(1) Sud e novanom kaznom do 5.000 KM kazniti vjetaka koji ne dostavi nalaz i miljenje uostavljenom roku ili ako ne doe na roite iako je uredno pozvan, a izostanak ne opravda.

(2) Sud e novanom kaznom iz stava 1 ovog lana kazniti vjetaka koji bez opravdanog razlogaodbije da vjetai.

(3) Sud e na zahtjev stranke narediti vjetaku da naknadi trokove koje je prouzrokovao svojimneopravdanim nedostavljanjem nalaza i miljenja, neopravdanim izostankom, odnosnoneopravdanim odbijanjem da vjetai.

(4) Rjeenje o kazni sud moe opozvati pod uslovima iz lana 143 stava 4 ovog zakona.

(5) Odredbe ovog lana shodno se primjenjuju i na tumae.

lan 145

(1) alba protiv rjeenja iz l. 139, 140, 141 stava 1, lana 143 stava 1 i lana 144 stava 1 ovogzakona ne odlae izvrenje rjeenja.

(2) alba protiv rjeenja iz l. 143 stava 2 i lana 144 stava 2 ne zadrava izvrenje rjeenja, osimako se u toj albi pobija i odluka suda kojom nisu usvojeni razlozi svjedoka za uskraivanjesvjedoenja ili odgovora na pojedino pitanje, odnosno razlozi vjetaka za uskraivanjevjetaenja.

XV. PRAVNA POMO

lan 146

(1) Osnovni sud duan je u parninom postupku pruati pravnu pomo svim sudovima u Bosni iHercegovini.

(2) Ako Osnovni sud nije nadlean da izvri radnju za koju je zamoljen, ustupit e molbunadlenom sudu, odnosno drugom organu vlasti i o tome e obavijestiti sud od koga je primiomolbu, a ako mu nadleni sud, odnosno organ vlasti nije poznat, vratit e molbu sudu koji je

podnio molbu.


33/90

lan 147

(1) Sudovi e ukazivati pravnu pomo inostranim sudovima u sluajevima predvienimmeunarodnim ugovorom, kao i kad postoji uzajamnost u ukazivanjupravne pomoi. Usluaju sumnje o postojanju uzajamnosti, objanjenje daje Pravosudna komisija, odnosnoMinistarstvo pravde Bosne i Hercegovine.

(2) Sud e uskratiti pravnu pomo inostranom sudu ako se trai izvrenje radnje koja je protivnajavnom poretku Bosne i Hercegovine, odnosno Distrikta.

(3) Odredbe lana 146 stava 2 ovog zakona vae i za postupanje sa molbom inostranog suda.lan 148

Sudovi ukazuju pravnu pomo inostranim sudovima na nain predvien u zakonu Distrikta.Radnja koja je predmet molbe inostranog suda moe se izvriti i na nain koji zahtijeva inostranisud, ako takav postupak nije protivan javnom poretku Bosne i Hercegovine, odnosno Distrikta.

lan 149

Ako meunarodnim ugovorom nije ta drugo odreeno, sudovi e uzimati u postupak molbe zapravnu pomo inostranih sudova samo ako su molba i prilozi sastavljeni na jeziku koji je uslubenoj upotrebi u Distriktu, ili ako je priloen ovjereni prevod na tom jeziku.

lan 150

Ako meunarodnim ugovorom nije ta drugo odreeno, molbesudova iz Distrikta za pravnupomo dostavljaju se inostranim sudovima diplomatskim putem preko Ministarstva inostranihposlova Bosne i Hercegovine. Molbe i prilozi moraju biti sastavljeni na jeziku koji je u slubenojupotrebi u Distriktu ili uz njih mora biti priloen njihov ovjereni prevod na tom jeziku.

D R U G I D I O

TOK PARNINOG POSTUPKA

A. POSTUPAK PRED OSNOVNIM SUDOM

XVI. TUBA

1. Tuba i njen sadrajlan 151

(1) Parnini postupak pokree se tubom.

(2) Tuba mora da sadri:

1) osnov za nadlenost suda;

2) odreen zahtjev u pogledu glavne stvari i sprovedenih potraivanja (tubeni zahtjev);3) injenice na kojima tuilac zasniva tubeni zahtjev;


34/90

4) dokaze kojima se utvruju te injenice;5) naznaenje vrijednosti spora i6) druge podatke koje, u skladu s lanom 72 ovog zakona mora imati svaki podnesak.

(3) Tuba treba da sadri pravni osnov tubenog zahtjeva.

(4) Sud nije vezan za pravni osnov tubenog zahtjeva.

(5) Sud e postupiti po tubi i kad tuilac nije naveo pravni osnov tubenog zahtjeva.

2. Tuba za utvrenjelan 152

(1) Tuilac moe u tubi traiti da sud samo utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje nekog pravaili pravnog odnosa, ili istinitost, odnosno neistinitost neke isprave.

(2) Takva tuba se moe podii kad je to posebnim propisima predvieno ili kad tuilac ima

pravni interes da sud utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosaili istinitost, odnosno neistinitost neke isprave prije dospjelosti zahtjeva za inidbu iz istogodnosa.

(3) Ako odluka o sporu zavisi od toga postoji li ili ne postoji neki pravni odnos koji je tokomparnice postao sporan, tuilac moe pored postojeeg zahtjeva istai i tubeni zahtjev da sudutvrdi da takav odnos postoji, odnosno da ne postoji, ako je sud nadlean za takav zahtjev.

(4) Isticanje zahtjeva prema odredbi stava 3 ovog lana nee se smatrati preinaenjem tube.

3. Isticanje vie tubenih zahtjeva u jednoj tubi

lan 153

(1) U jednoj tubi tuilac moe istai vie zahtjeva protiv istog tuenog kad su svi zahtjevipovezani istim injeninim i pravnim osnovom.

(2) Ako zahtjevi nisu povezani istim injeninim i pravnim osnovom, oni se mogu istai u jednojtubi protiv istog tuenog samo kad je isti sud stvarno nadlean za svaki od tih zahtjeva i kada

je za sve zahtjeve odreena ista vrsta postupka, a sud ocijeni da isticanje takvih tubenihzahtjeva u jednoj tubi doprinosi ekonominost postupka.

(3) Ako sud, u sluaju iz stava 2 ovog lana, ocijeni da isticanje vie tubenih zahtjeva u jednojtubi ne doprinosi ekonominosti postupka, najkasnije na pripremnom roitu donijet erjeenje o razdvajanju postupka.

(4) Tuilac moe u jednoj tubi istai dva ili vie tubenih zahtjeva koji su u meusobnoj vezi itraiti da sud usvoji slijedei od tih zahtjeva, ako nae da onaj koji je u tubi istaknut isprednjega nije osnovan.

(5) Zahtjevi se mogu, prema stavu 4 ovog lana, istai u jednoj tubi samo ako je sud stvarnonadlean za svaki od istaknutih zahtjeva i ako je za sve zahtjeve odreena ista vrsta postupka.

4. Preinaenje tube


35/90

lan 154

(1) Preinaenje tube je promjena istovjetnosti zahtjeva, poveanje postojeeg ili isticanja drugogzahtjeva uz postojei.

(2) Tuba nije preinaena ako je tuilac promijenio pravni osnov tubenog zahtjeva, ako je

smanjio tubeni zahtjev ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode.lan 155

(1) Tuilac moe da preinai tubu najkasnije do zakljuenja pripremnog roita ili do poetkaglavne rasprave, ako pripremno roite nije odrano.

(2) Nakon odravanja pripremnog roita, a najkasnije do zakljuenja glavne rasprave,sud moeda dozvoli preinaenje tube samo ako ocijeni da preinaenje nije usmjereno na odugovlaenje

postupaka i ako tueni pristane na preinaenje.

(3) Smatrat e se da postoji pristanak tuenog na preinaenje tube ako se on upusti u

raspravljanje o glavnoj stvari po preinaenoj tubi, a nije se prije toga protivio preinaenju.

(4) Sud e, u sluaju iz stava 2 ovog lana, dozvoliti preinaenje tube i kada se tueni protivipreinaenju, ako su ispunjeni svi slijedei uslovi:

1) tuilac bez svoje krivice nije mogao tubu preinaiti ranije,2) tueni je u mogunosti da raspravlja o preinaenoj tubi bez odlaganja glavne rasprave.

(5) Protiv rjeenja kojim se usvaja ili odbija preinaenje tube nije dozvoljena posebna alba.

lan 156

(1) Tuilac moe, u roku iz lana 155ovog zakona, tubu preinaiti i tako da umjesto prvobitnotuenog tuiti drugo lice.

(2) Za preinaenje tube prema stavu 1 ovog lana potreban je pristanak lica koje treba da stupi uparnicu umjesto prvobitnog tuenog. Ako se prvobitno tueni ve upustio u raspravljanje oglavnoj stvari, potreban je i njegov pristanak.

(3) Lice koje stupa u parnicu umjesto tuenog mora primiti parnicu u onom stanju u kome se onanalazi u trenutku kad u nju stupa.

5. Povlaenje tubelan 157

(1) Tuilac moe povui tubu bez pristanka tuenog prije nego to tuba bude dostavljenatuenom. Tuba se moe povui i nakon dostavljanja tuenom, sve do zakljuenja glavnerasprave, ako tueni na to pristane. Ako se tueni u roku od osam dana od dana obavjetenja o

povlaenju tube ne izjasni o tome, smatrat e se da je pristao na povlaenje.

(2) Povuena tuba smatra se kao da nije ni bila podnesena i moe se ponovno podnijeti.


36/90

6. Postojanje parnice

lan 158

(1) Parnica poinje da tee dostavljanjem tube tuenom.

(2) U pogledu zahtjeva koji je stranka postavila tokom postupka, parnica poinje da tee od

trenutka kad je o tom zahtjevu obavijetena protivna stranka.

(3) Dok parnica tee, ne moe se u pogledu istog zahtjeva pokrenuti nova parnica meu istimstrankama, a ako takva parnica bude pokrenuta, sud e tubu odbaciti.

(4) Ako meu istim strankama ve tee druga parnica o istom zahtjevu pred sudom u Bosni iHercegovini, stranke su dune da o tome obavijeste sud.

(5) Sud e u toku cijelog postupka po slubenoj dunosti paziti da li ve tee druga parnica oistom zahtjevu meu istim strankama pred sudom u Bosni i Hercegovini.

lan 159

(1) Ako koja od stranaka otui stvar ili pravo o kojem tee parnica, to ne spreava da se parnicameu istim strankama dovri.

(2) Lice koje je pribavilo stvar ili pravo o kojem tee parnica moe stupiti u parnicu umjestotuioca, odnosno tuenog, samo ako na to pristanu obje stranke.

XVII. SUPARNIARI

lan 160

(1) Vie lica mogu jednom tubom tuiti, odnosno biti tueni (suparniari):

1) ako su u pogledu predmeta spora u pravnoj zajednici ili ako njihova prava, odnosnoobaveze, proistiu iz istog injeninog i pravnog osnova (materijalni suparniari);

2) ako su predmet spora zahtjevi, odnosno obaveze iste vrste koje se zasnivaju na bitnoistovrsnom injeninom i pravnom osnovu, te ako postoji stvarna i mjesna nadlenostsuda za svaki zahtjev i za svakog tuenog (formalni suparniari);

3) ako je to drugim zakonom odreeno.

(2) Do zakljuenja pripremnog roita, moe pod uslovima iz stava 1 ovog lana, uz tuiocapristupiti novi tuilac, ilituba moe biti proirena na novog tuenog sa njegovim pristankom.

(3) Lice koje pristupa tubi, odnosno na koje se tuba proiruje, mora primiti parnicu u onomstanju u kojem se ona nalazi kad ono u nju stupa.

lan 161

Lice koje u cjelini ili djelimino trai stvar ili pravo o kojem izmeu drugih lica ve teeparnica, moe pred sudom pred kojim ta parnica tee tuiti obje stranke jednom tubom, sve dok sepostupak pravosnano ne zavri.

lan 162


37/90

Svaki suparniar je u parnici samostalna stranka i njegoveradnje ili proputanja ne koriste nititete drugim suparniarima.

lan 163

Ako se po zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor moe rijeiti samo na jednak nainprema svim suparniarima (jedinstveni suparniari) smatraju se oni kao jedna parnina stranka, takoda ako pojedini suparniari propuste koju parninu radnju dejstvo parninih radnji koje su preduzelidrugi suparniari protee i na one koji te radnje nisu preduzeli.

lan 164

Ako rokovi za izvrenje odreene parnine radnje za pojedine jedinstvene suparniare istiu urazno vrijeme, tu parninu radnju moe svaki suparniar preduzeti sve dok ma i za jednog od njih

jo tee rok za preduzimanje te radnje.

lan 165

Svaki suparniar ima pravo da podnosi prijedloge koji se tiu toka parnice.

XVIII. UESTVOVANJE TREIH LICA U PARNICI

1. Uee umjeaalan 166

(1) Lice koje ima pravni interes da u parnici koja tee meu drugim licima jedna od stranakauspije, moe se pridruiti toj stranci.

(2) Umjea moe stupiti u parnicu u toku cijelog postupka sve do pravosnanosti odluke otubenom zahtjevu, te u toku postupka nastavljenog podnoenjem vanrednog pravnog lijeka.

(3) Izjavu o stupanju u parnicu umjea moe dati na roitu ili pismenim podneskom.

(4) Podnesak umjeaa dostavlja se objema parninim strankama, a ako je izjava umjeaa data naroitu, prepis tog dijela zapisnika dostavit e se samo onoj stranci koja je sa roita izostala.

lan 167

(1) Svaka stranka moe osporiti umjeau pravo da uestvuje u postupku i predloiti da seumjea odbije.

(2) Do pravosnanosti rjeenja kojim se odbija uee umjeaa, umjea moe uestvovati upostupku i njegove parnine radnje ne mogu se iskljuiti.

(3) Protiv odluke suda kojom se usvaja uestvovanje umjeaa nije dozvoljena posebna alba.lan 168

(1) Umjea mora primiti parnicu u onom stanju u kakvom se nalazi u trenutku kad se umijea u

parnicu. U daljem toku parnice on je ovlaten da stavlja prijedloge i da preduzima sve ostale


38/90

parnine radnje u rokovima u kojima bi te radnje mogla da preduzme stranka kojoj sepridruio.

(2) Ako je umjea stupio u parnicu do pravosnanosti odluke o tubenom zahtjevu, ovlaten je dapodnese i vanredni pravni lijek.

(3) Ako umjea podnese pravni lijek, primjerak njegovog podneska dostavit e se i stranci kojojse pridruio.

(4) Parnine radnje umjeaa imaju za stranku kojoj se pridruio pravno dejstvo ako nisu usuprotnosti sa radnjama stranke.

(5) Nakon pristanka svih parninih stranaka, umjea moe stupiti u parnicu kao stranka umjestostranke kojoj se pridruio.

2. Obavjetenje treeg lica o parnici

lan 169

(1) Ako tuilac ili tueni treba da obavijeste tree lice o otpoetoj parnici, da bi se time zasnovaloodreeno graanskopravno djelovanje, oni mogu, sve dok se parnica pravosnano ne dovri, touiniti podneskom preko suda, u kojem ese navesti razlog obavjetenja i u kakvom se stanjunalazi parnica.

(2) Stranka koja je tree lice obavijestila o parnici ne moe zbog toga traiti prekid otpoeteparnice, produenje rokova, odgodu ili odlaganje roita.

XIX. PREKID POSTUPKA

lan 170

Postupak se prekida:

1) kad stranka umre ili izgubi parninu sposobnost, a nema opunomoenika u toj parnici;2) kad zakonski zastupnik stranke umre ili prestane njegovo ovlatenje za zastupanje, a

stranka nema opunomoenika u toj parnici;3) kad stranka koja je pravno lice prestane postojati, odnosno kad nadleni organ

pravosnano odlui o zabrani rada;4) kad nastupe pravne posljedice otvaranja likvidacionog ili steajnog postupka;5) kad zbog rata ili drugih uzroka prestane rad u sudu;6) kad je to drugim zakonom odreeno.

lan 171

(1) Osim sluajeva posebno predvienih u ovom zakonu prekid postupka sud e odrediti:

1) ako je odluio da sam ne rjeava o prethodnom pitanju;2) ako se stranka nalazi na podruju koje je zbog vanrednih dogaaja kao to su poplave i

slino, odsjeeno od suda.


39/90

(2) Sud moe odrediti prekid postupka ako se odluka o tubenom zahtjevu ne moe donijeti prijenego to bude donesena odluka u krivinom postupku.

lan 172

(1) Za vrijeme trajanja prekida postupka prestaju tei svi rokovi odreeni za obavljanje parnin ihradnji.

(2) Za vrijeme trajanja prekida postupka sud ne moe preduzimati nikakve radnje u postupku, aliako je prekid nastupio poslije zakljuenja glavne rasprave, sud moe na osnovu te raspravedonijeti odluku.

(3) Parnine radnje koje je jedna stranka preduzela dok traje prekid postupka nemaju premadrugoj stranci nikakvo pravno dejstvo. Njihovo dejstvo poinje tek poto postupak budenastavljen.

lan 173

(1) Postupak koji je prekinut iz razloga navedenih u lanu 170 takama od 1 do 4 ovog zakonanastavit e se kad nasljednik ili staratelj zaostavtine, novi zakonski zastupnik, steajniupravnik ili pravni sljedbenici pravnog lica preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog

protivne strane pozove da to uine.

(2) Ako je sud prekinuo postupak iz razloga navedenih u lanu 171 stavu 1 taki 1 i stavu 2 ovogzakona, postupak e se nastaviti kad se pravosnano zavri postupak pred sudom ili drugimnadlenim organom ili kad sud ustanovi da vie ne postoje razlozi da se eka na njegovzavretak.

(3) U svim ostalim sluajevima prekinuti postupak nastavit e se na prijedlog stranke im prestanurazlozi prekida.

(4) Rokovi koji su zbog prekida postupka prestali da teku poinju za zainteresovanu stranku tei ucjelini iznova od dana kad joj sud dostavi rjeenje o nastavljanju postupka.

(5) Stranci koja nije stavila prijedlog za nastavljanje postupka, rjeenje o nastavljanju postupkadostavlja se prema odredbama lana 102 ovog zakona.

lan 174

(1) alba protiv rjeenja kojim se utvruje (lan 170) ili odreuje (lan 171) prekid postupka nezadrava izvrenje rjeenja.

(2) Ako je sud na roitu odbio prijedlog za prekid postupka i odluio da se postupak odmahnastavi, protiv tog rjeenja nije dozvoljena posebna alba.


40/90

XX. PRIPREMANJE GLAVNE RASPRAVE

1. Ope odredbe

lan 175

(1) Sud e odmah nakon prijema tube poeti pripreme za glavnu raspravu.

(2) Pripreme za glavnu raspravu obuhvataju prethodno ispitivanje tube, dostavu tube naobavezni odgovor, odravanje pripremnog roita i zakazivanje glavne rasprave.

lan 176

U toku pripremanja glavne rasprave stranke mogu upuivati podneske u kojima e navestiinjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve, te predloiti dokaze kojima se utvruju te injenice.

lan 177

(1) Sud u toku pripremanja glavne rasprave donosi odluke o upravljanju postupkom u skladu saodredbama ovog zakona.

(2) Protiv rjeenja iz stava 1 ovog lana nije dozvoljena posebna alba.

lan 178

Sud moe u toku pripremanja glavne rasprave donijeti presudu na osnovu priznanja, presuduna osnovu odricanja i presudu zbog proputanja, te primiti na zapisnik nagodbu stranaka.

2. Prethodno ispitivanje i dostavljanje tube

lan 179

Kad utvrdi da je tuba nerazumljiva ili da ne sadri elemente propisane odredbom lana 151ovog zakona (nepotpuna tuba), ili da postoje nedostaci koji se tiu sposobnosti tuioca ili tuenogda budu stranke u parnici, ili nedostaci u pogledu zakonskog zastupanja stranke, ili nedostaci koji se

odnose na ovlatenje zastupnika da pokrene parnicu kad je takvo ovlatenje potrebno, sud e, radiotklanjanja tih nedostataka preduzeti potrebne radnje predviene odredbama lanova 44 i 74 ovogzakona.

lan 180

(1) Nakon prethodnog ispitivanja tube sud donosi rjeenje kojim se tuba odbacuje ako utvrdi:

1) da rjeavanje o tubenom zahtjevu ne spada u sudsku nadlenost;2) da je tuba podnesena neblagovremeno, ako je posebnim propisima odreen rok za

podnoenje tube;3) da o istom zahtjevu ve tee parnica;

4) da je stvar pravosnano presuena;5) da je o predmetu spora sklopljena sudska nagodba;


41/90

6) da se tuilac pred sudom odrekao tubenog zahtjeva;7) da ne postoji pravni interes tuioca za podnoenje tube za utvrenje; ili8) da tuilac u roku koji je sud odredio nije otklonio nedostatke iz lana 179 ovog zakona.

(2) Sud donosi rjeenje kojim se sud oglaava nenadlenim i predmet ustupa drugom sudu, akoutvrdi da nije mjesno nadlean ili da nije stvarno nadlean da rjeava o tubenom zahtjevu.

lan 181

Ako smatra da nema dovoljno injenica za donoenje odluke o pitanju koje se postavilo u tokuprethodnog ispitivanja tube, sud e o tom pitanju odluku donijeti naknadno, im bude raspolagao sadovoljno injenica.

lan 182

Tuba s prilozima dostavlja se tuenom na odgovor u roku od 30 dana od dana prijemaispravne i potpune tube u Sudu.

3. Odgovor na tubu

a) Odgovor na tubu i njegov sadraj

lan 183

(1) Nakon prijema tube sa prilozima, tueni je duan najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudupismeni odgovor na tubu.

(2) Prilikom dostavljanja tube tuenom, sud e pouiti tuenog o obavezi iz stava 1 ovog lana, otome ta treba da sadri odgovor na tubu i obavijestiti ga o posljedicama nedostavljanjaodgovora na tubu u odreenom roku.

lan 184

(1) U odgovoru na tubu tueni e istai mogue procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje iliosporava postavljeni tubeni zahtjev, te navesti i druge podatke koje, u skladu s odredbamalana 72 ovog zakona, mora imati svaki podnesak.

(2) Ako tueni osporava tubeni zahtjev, odgovor na tubu mora sadravati i razloge iz kojih setubeni zahtjev osporava, injenice na kojima tueni zasniva svoje navode, dokaze kojima seutvruju te injenice, te pravni osnov za navode tuenog.

lan 185

Kad je u ovom zakonu predvieno da stranka moe staviti odreeni prigovor ili prijedlog ilipreduzeti kakvu drugu parninu radnju dok se tueni ne upusti u raspravljanje o glavnoj stvari, takavprigovor, odnosno prijedlog moe se staviti dok sud ne primi odgovor na tubu.

lan 186

Kad utvrdi da je odgovor na tubu nerazumljiv ili nepotpun, sud e radi otklanjanja tih

nedostataka postupiti u skladu s odredbom lana 74 ovog zakona.


42/90

b) Protutuba i odgovor na protutubu

lan 187

(1) Tueni moe u odgovoru na tubu, a najkasnije na pripremnom roitu, podnijeti protutubu,ako je zahtjev protutube u vezi s tubenim zahtjevom, ili ako se ti zahtjevi mogu prebiti, ili

ako se protutubom trai utvrenje nekog prava ili pravnog odnosa o ijem postojanju ilinepostojanju zavisi u cjelini ili djelimino odluka o tubenom zahtjevu.

(2) Nakon odravanja pripremnog roita, protutuba se moe podnijeti samo ako tueni na topristane i ako sud ocijeni da podnoenje protutube nije usmjereno na odugovlaenjepostupka.

(3) Protutuba se ne moe podnijeti ako je za zahtjev iz protutube stvarno nadlean drugi sud.

(4) Odredbe ovog zakona o tubi i odgovoru na tubu na odgovarajui nain se primjenjuju i naprotutubu i odgovor na protutubu, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.

4. Pripremno roite

a) Ope odredbe

lan 188

(1) Nakon prijema odgovora na tubu, odnosno odgovora na protutubu, sud e zakazatipripremno roite.

(2) Ako tueni nije dostavio odgovor na tubu, a tuilac u tubi nije traio donoenje presudezbog proputanja, sud e zakazati pripremno roite nakon proteka roka za podnoenjeodgovora na tubu.

(3) Datum odravanja pripremnog roita sud e, u pravilu, odrediti uz prethodnu konsultaciju sastrankama.

(4) Pripremno roite odrat e se, po pravilu, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema usudu pismenog odgovora na tubu, odnosno od dana proteka roka za podnoenje odgovora natubu, ili, ako je tueni podnio protutubu, u roku od 30dana od dana prijema odgovora na

protutubu.

lan 189

Odravanje pripremnog roita je oba

Documents

Zakon o Parnicnom Postupku Brcko Distrikta BiH 8-09 Bos