Srijeda, 12. januar 2005. Broj 10.578, cijena 0,6 KMBawa Luka Godina LXII

BROJ Srba u Sanskom Mostu nepre-

kidno se - smawuje.

Od nepunih sedam hiqada Srba, ko-

liko ih je prije tri godine bilo, danas

ih je na podru~ju Sanskog Mosta dvostru-

ko mawe. Ako se nastavi iseqavawe, srp-

sko stanovni{tvo }e se odr`ati samo u

rubnim dijelovima ove federalne op-

{tine.

Muka je natjerala predstavnike Udru-

`ewa gra|ana "Moj zavi~aj# iz Sanskog

Mosta da ju~e do|u u Prijedor i na~el-

nika op{tine Marka Pavi}a upoznaju sa

svim neda}ama koje ih ti{te. A wih ni-

je malo.

Predsjednik "Mog zavi~aja# Gojko

Mijatovi} je, ovom prilikom iznio niz

te{ko}a sa kojima se susre}u Srbi po-

vratnici u Sanskom Mostu. Po wemu se,

rekao je, nastavqa "politika katastar-

skog uklawawa Srba iz centra Sanskog

Mosta#, ~ime se prakti~no spre~ava po-

vratak Srba u ovu op{tinu.

On je podsjetio da je od 1996. godine

do danas Srbima oduzeto 300 posjeda u

samom centru grada.

- Zlo je {to se to nastavqa i u Pri-

jedorskoj ulici, u Sanskom Mostu, gdje se

oduzima jo{ osam srpskih posjeda. Rije~

je o klasi~nom etni~kom ~i{}ewu, koje

se nastavqa i u ovoj godini. To se radi

odlukama op{tinske vlasti, u kojoj ve}i-

nu ima Stranke demokratske akcije. Mi

se obra}amo sudovima koji to presu|uju

kako presu|uju i mi nemamo apsolutno

nikakvog povjerewa u kantonalno i fe-

deralno pravosu|e - rekao je Gojko Mi-

jatovi}.

On je svjestan da se ovaj problem ne

mo`e rije{iti ~arobnim {tapi}em ali

se pla{i da, ukoliko bude nastavqena

ovakva politika, Srba, osim u pograni~-

nim selima, u Sanskom Mostu uskoro ne-

}e ni biti.

Tipi~an primjer za to je Milan Ili-

~i} iz Sanskog Mosta, koji je poslije se-

dam godina u{ao u posjed svoje imovine

da bi nedugo zatim, {to zbog fizi~kih

napada {to zbog neostvarivawa svojih

osnovnih prava, prodao svu svoju imovi-

nu i definitivno napustio Sanski Most.

Ili~i}, tako|e dodaje da u gradu ima

jo{ mo`da hiqadu Srba, ali niko od lo-

kalne vlasti pa i me|unarodne zajedni-

ce ne `eli da ~uje za wihove muke. A od

dobra, veli, niko nikad nije bje`ao, pa

ne bi ni on.

- U op{tini Sanski Most Srbima je

vra}eno vi{e od {est hiqada ku}a i

stanova. Srbi vode ~etrdesetak sudskih

sporova, u kojima tra`e vra}awe imovi-

ne - ka`e slu`benik Kancelarije za po-

vratak op{tine Sanski Most Branislav

Te{i}.

On potvr|uje da se broj Srba u San-

skom Mostu, u pore|ewu sa stawem od

prije tri godine, vi{e nego prepolo-

vio. Kao ilustraciju stawa, Branislav

Te{i} je naveo da su pro{le godine u

srpskim porodicama ro|ena samo dva

djeteta, a isto toliko je bilo vjen~awa

Srba povratnika.

- Srpski narod u Sanskom Mostu je

nezadovoqan vra}awem imovinskih pra-

va. Ovo pitawe je najizra`enije u cen-

tru grada. Op{tinska vlast, prakti~-

no, nerje{avawem imovinskih pitawa

etni~ki ~isti centar Sanskog Mosta -

naglasio je Marko Pavi}, dodav{i da

}e sa svojim kolegom iz Sanskog Mosta

razgovarati o da se ovi problemi brzo

rje{avaju.

Pavi} pod tim podrazumijeva rje{a-

vawe ove problematike na na~in na ko-

ji je to, na nivou BiH, regulisano zako-

nima koje donio visoki predstavnik.

Prakti~no, to zna~i, kazao je Pavi}

da oni imaju pravo da im se vrati imo-

vina i niko nema pravo da na wihovoj ze-

mqi gradi bilo {ta bez wihove sagla-

snosti.

- Najgore je to {to oni po~iwu sum-

wati i u pravosu|e a to ve} zna~i jednu

totalnu pravnu nesigurnost. Apelujem

na vlasti u Sanskom Mostu i na vlasti

na nivou BiH da se tim qudima vrati

ono {to im pripada i na {ta po zakonu

imaju pravo - rekao je Marko Pavi}.

On je podsjetio da je Prijedor prvi

u BiH vratio imovinu vlasnicima i is-

takao da bi bilo dobro da, po tom pita-

wu, Sanski Most stane rame uz rame sa

ovom op{tinom. ¥ P. [.

HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD

Prognoza vremenaJutro }e biti prohladno i mjestimi~-

no maglovito. Tokom dana promjenqivo

obla~no sa sun~anim intervalima, uglav-

nom do podne. Jutarwa temperatura od mi-

nus pet do sedam, a najvi{a dnevna od pet

do 15 stepni.

RIJE^ dana

- Znamo {ta

je bilo, ali

niko ne zna

{ta }e biti

- Danilo

Karapetrovi}.

zz

Na de`urni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapa`awa, nedoumice i potra`iti odgovore na postavqena pitawaDe`urni telefon 212-848

1

EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830

EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830

Australija 036 AUD 1 1.130325 1.133158 1.135991

Kanada 124 CAD 1 1.219947 1.223005 1.226063

Danska 208 DKK 1 0.262234 0.262891 0.263548

Hrvatska 191 HRK 100 25.812748 25.877442 25.942136

Norve{ka 578 NOK 1 0.237789 0.238385 0.238981

Slovenija 705 SIT 100 0.813604 0.815643 0.817682

[vedska 752 SEK 1 0.216098 0.216640 0.217182

[vajcarska 756 CHF 1 1.261112 1.264273 1.267434

V. Britanija 826 GBP 1 2.786660 2.793644 2.800628

SAD 840 USD 1 1.484395 1.488115 1.491835

Srbija i

Crna Gora 891 CSD 100 2.456764 2.462921 2.469078

78000 Bawa Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: centrala 051/243-200 i 051/212-140, telefaks 051/212-830,

informacije 217-487, SWIFT: BLBABA22 E-mail: info@novablbanka.com Web: www.novablbanka.com

KURSNA LISTA

Zemqa [ifra

valute

Oznaka za

devize i

efekt. valutu

Jedinica

za devize

Kupovni

za devize

Sredwi

za devize

Prodajni

za devize

SDR (Special Drawing Rights) = USD 1.52109

broj 007

Kursevi iz ove liste primjewuju se

od 12.1.2005. godine

Kursevi u konvertibilnim

markama (BAM)

KAMENGRADDa se Srbima, povratnicima u

Sanski Most, ne pi{e dobro moglo se

vidjeti i po tome {to je u Kamengra-

du podignut spomenik turskim vojni-

cima koji su 1463. godine ovdje pogi-

nuli, osvajaju}i posqedwe utvr|ewe

kraqa Stefana Toma{evi}a. Pored

spomenika su ~etiri zastave - dvije

Turske i dvije BiH. Osim toga, u Do-

wem Kamengradu je podignuta xamija

koja nosi ime sultana Mehmeda Fa-

tiha, koji je sru{io sredovjekovnu

bosansku dr`avu.

ZA[TO SE SRBI ISEQAVAJU IZ SANSKOG MOSTA

OD DOBRA SE NE BJE@IOSIGURAWE A.D.

TREBIWUBLOKIRAN

RA^UNStrana 3.

MLADI]NIJE

PTICAStrana 5.

OSTAVILANOVORO\EN^E

I POBJEGLAStrana 7.

CENZURAZBOG PE[KIRA

Strana 32.

KOSTARIKA

Ko{marumjesto odmora

SAN HOZE - Nijemac Ronald Juri~ (50)

krenuo je u Kostariku na odmor iz snova, a pro-

budio se u ~ekaonici na aerodromu zakqu~iv-

{i da mu je jedna noga amputirana.

Juri~, koji je profesor iz Desaua u wema~-

koj pokrajini Sahsen Anhalt, ka`e da je oti-

{ao kod qekara u bolnicu u San Hozeu jer mu

je oteklo lijevo stopalo.

- Imao sam sli~an problem i ranije, koji

nije ni{ta ozbiqno samo anomalija izazvana

mojim dijabetesom. Kada sam do{ao u bolnicu

odmah su me smjestili u postequ. Kada sam ~uo

rije~ "amputirati# poku{ao sam da protestu-

jem, ali su mi dali anesteziju i probudio sam

se u ~ekaonici - prenijela je ju~e Srna izjavu

zlosre}nog profesora.

Nakon operacije profesor je kolabirao i

odvezen je u privatnu kliniku, gdje je otkrive-

no trovawe krvi. Specijalnim medicinskim

avionom preba~en je u Wema~ku gdje je jo{ 23

puta operisan kako bi se popravila {teta na-

nesena amputacijom. ¥

Prije tri godine u Sanskom Mostu bilo okosedam hiqada Srba, a danas ih je dvostrukomawe. Op{tinska vlast oduzima srpskuimovinu u gradu

\ Gojko Mijatovi}: Katastarsko uklawawe Srba (Snimio D. STOJNI])

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa

1945. godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazi

kao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#.

Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave Republike

Srpske sa srebrnim vijencem.

Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tine

Republike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992.

godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske.

Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: 212-844, 212-848; telefaks 211-759.

Telefon marketinga 212-004. Direktor Dru{tva 212-264, 212-263; telefaks 212-283.

e-mail: redakcija@glassrpske.com; marketing@glassrpske.com

Boro MARI], glavni i odgovorni urednik Boro LUBURI], direktor

AKCIONARSKO DRU[TVO

srijeda, 12. januar 2005.NOVOSTI2

BAWA LUKA - Predsjednik

Republike Srpske Dragan ^avi}

podr`ao je aktivnosti Eufora u

BiH.

On je, poslije sastanka sa ko-

mandantom me|unarodnih snaga u

BiH Dejvidom Likijem naglasio

da o~ekuje me|usobni saradwu i

partnerstvo, a ne nametawe rje-

{ewa.

General Liki je naglasio da je

neophodno da Republika Srpska

po{tuje obaveze koje je preuzela

prema Ha{kom tribunalu i pod-

sjetio da je neophodno da BiH

sprovede standarde Evropske uni-

je, kako bi se ubrzao wen put u ovu

asocijaciju.

- Liki je pozdravio dosada-

{we rezultate u sprovo|ewu re-

forme odbrane, a on i predsjed-

nik Srpske zakqu~ili su da tre-

ba nastaviti sa wenim sprovo|e-

wem - navodi se u saop{tewu iz

Kabineta predsjednika Republike

Srpske.

^avi} je u svom obra}awu no-

vinarima poslije sastanka sa Li-

kijem istakao da je upoznao ko-

mandanta Eufora sa stavovima ve-

zanim za odluku Kancelarije vi-

sokog predstavnika, kojom se pro-

du`ava i mijewa mandat Komisi-

je za reformu odbrane u BiH.

- Razgovarali smo i o manda-

tu Eufora. Smatram va`nim da je

Republika Srpska krenula putem

stabilizacije i da je sada na tlu

BiH samo sedam hiqada stranih

vojnika, za razliku od perioda ka-

da ih je na na{im prostorima bi-

lo i 60 hiqada - istakao je ^avi}

na konferenciji za novinare.

On je dodao da je akcenat raz-

govora ipak stavio na rad Komi-

sije za reformu odbrane i upo-

znao Likija sa stavom da ukidawa

Ministarstva odbrane ne smije

biti.

- Nametawe takvog rje{ewa

nema podr{ku u Republici Srp-

skoj. To je op{ti politi~ki stav

koji smo izrazili u Sporazumu o

principima usagla{enog politi~-

kog djelovawa. Ukoliko neko bu-

de nametao takvo rje{ewe, sprem-

ni smo da tra`imo demilitariza-

ciju BiH i na referendumu - is-

takao je ^avi}.

Predsjednik Srpske je nagla-

sio da se saradwa sa Ha{kim tri-

bunalom treba poboq{ati i da je

neminovna.

- Mnogi nas u posqedwe vri-

jeme optu`uju da skrivamo optu`e-

ne za ratne zlo~ine, {to predsta-

vqa krivi~no djelo. Isti slu~aj

ponovio se nedavno sa tvrdwama da

poma`emo generalu Ratku Mladi-

}u. Ne}emo prihvatati takve pret-

postavke bez dokaza, jer nas tako

dovode u polo`aj da smo okrivqe-

ni, a ne mo`emo da se branimo -

kazao je Dragan ^avi}.

General Liki razgovarao je i

sa ministrom odbrane u ostavci

Milovanom Stankovi}em, ista-

kav{i da su vodili "iskrenu, otvo-

renu i prijateqsku diskusiju i us-

postavili dobru osnovu za budu}u

saradwu#.

Na pitawa o navodnim dokazi-

ma o boravku generala Ratka Mla-

di}a u Han Pijesku i istrazi Mi-

nistarstva odbrane BiH general

Liki nije `elio da odgovara.

- Ministar Stankovi} i ja smo

se slo`ili da je dobro to {to }e

me|unarodni vojnici stalno biti

prisutni u Han Pijesku - kazao je

Liki.

Ministar Stankovi} je kazao

da je na~elno dogovoreno da se ~vo-

ri{te veze sa~uva i da nastavi rad.

On je rekao da o nastavku re-

forme odbrane nije razgovarao sa

generalom Likijem.

General Liki sastao se i sa

na~elnikom General{taba Vojske

Republike Srpske generalom No-

vakom ]uki}em.

¥ N. DIKLI] - M. XEPINA

PREDSTAVNICI SRPSKE SA KOMANDANTOM EUFORA

\Liki i ^avi}: Pohvale reformi odbrane (Snimio M. [UKALO)

SARADWA, A NE NAMETAWESARADWA, A NE NAMETAWESARADWA, A NE NAMETAWESARADWA, A NE NAMETAWESARADWA, A NE NAMETAWESARADWA, A NE NAMETAWESARADWA, A NE NAMETAWESARADWA, A NE NAMETAWESARADWA, A NE NAMETAWE

BAWA LUKA - Predsjednik

Republike Srpske Dragan ^avi}

imenovao je ju~e Ogwena Tadi}a

za svog politi~kog savjetnika.

Iako je Tadi} generalni se-

kretar Srpske radikalne stranke

"Dr Vojislav [e{eq#, ^avi} is-

ti~e da ovo imenovawe nije uslo-

vqeno budu}im politi~kim dje-

lovawem ove partije.

- Prema Sporazumu o princi-

pima usagla{enog politi~kog dje-

lovawa koji je potpisalo {est po-

liti~kih partija treba da for-

miram politi~ko-stru~nu radnu

grupu koja bi razmotrila ustav-

no ure|ewe Republike Srpske u

daqim procesima u Srpskoj i BiH.

Ovo imenovawe po~etak je for-

mirawa te grupe - istakao je ^a-

vi} na konferenciji za novina-

re.

On je dodao da vjeruje da }e

Tadi} kao predstavnik opozicije,

poboq{ati kvalitet rada wego-

vog Kabineta.

Ogwen Tadi} je rekao da je

prihvatio ponudu predsjednika i

dodao da wegovo imenovawe ni-

~im nije uslovqeno, dodav{i da ga

je podr`ala i Srpska radikalna

stranka "Dr Vojislav [e{eq#.

Predsjednik Srpske Dragan

^avi} je dodao da u posqedwe vri-

jeme "ima osje}aj da se stvara at-

mosfera u kojoj glavno mjesto za-

uzimaju dnevno - politi~ki sta-

vovi nekih partija# i da se radi

na umawewu odredbi sporazuma.

- Pritisci su se poja~ali po-

slije imenovawa Pere Bukejlovi-

}a za mandatara Vlade Republike

Srpske. Kao predsjednik Srpske

demokratske stranke nisam mogao

da prihvatim programe koji su je

iskqu~ivali iz budu}eg rada vla-

de, iako je najja~a parlamentarna

partija - naglasio je ^avi}.

On je istakao da se ve} dugo

"stvara klima u kojoj Srpska de-

mokratska stranka treba da bude

de`urni krivac za sve negativno

{to se na ovim prostorima doga-

|a i da je jedini neprihvatqivi

politi~ki subjekat u Srpskoj i

BiH#.

- Mnogi `ele da kod gra|ana

Srpske, ali i me|unarodne zajed-

nice stvore utisak da SDS `ivi

za pro{lost, a ne za budu}nost.

Ti tvrdwu odbacujemo, a imeno-

vawe mandatara iz ove partije po-

kazuje da smo, za razliku od dru-

gih, spremni da snosimo odgovor-

nost za sve doga|aje u sqede}em

periodu - naglasio je ^avi}.

¥ N. D.

PREDSJEDNIK SRPSKE DRAGAN ^AVI]

Poslije sporazuma - pritisciBAWA LUKA - Na~elnik

Inspektorata za unutra{wu kon-

trolu, pra}ewe i za{titu zakoni-

tosti u radu Ministarstva unu-

tra{wih poslova Republike Srp-

ske Mirko Mikanovi} smijewen

je sa te du`nosti, saznaje "Glas

Srpske# u Ministarstvu.

Na to mjesto imenovan je do-

sada{wi inspektor u Sektoru po-

licije Centra javne bezbjednosti

Bawa Luka @arko Sekuli}.

U Sektor policije Sekuli} je

do{ao po~etkom novembra sa mje-

sta na~elnika Odjeqewa za obez-

bje|ewe li~nosti i objekata u

Upravi policije Ministarstva.

Ina~e, ranije je bio inspektor u

unutra{woj kontroli.

Mikanovi} je raspore|en na

mjesto rukovodioca operativnog

de`urnog centra u bawolu~kom

Centru javne bezbjednosti, kojim

je doskora {efovao Ne|eqko Ba-

ro{, sada{wi na~elnik saobra-

}ajne policije u Ministarstvu.

Mikanovi} je prije dolaska

na ~elo Inspektorata bio koman-

dir policije u ^elincu.

¥ V. J.

MINISTARSTVO UNUTRA[WIH POSLOVA

Smijewen Mirko Mikanovi}

SARAJEVO - Komisija za

spoqne poslove Predstavni~kog

doma Parlamentarne skup{tine

BiH na ju~era{woj sjednici po-

dr`ala je "rasprave o potrebi

promjene Ustava BiH na osnovu

konsenzusa svih politi~kih sna-

ga, odnosno Srpske i Federaci-

je BiH i sva tri konstitutivna

naroda#, javila je Srna.

Ovo je izmijeweni prijedlog

zakqu~ka vezanog za izvje{taje

Monitoring komiteta i Poli-

ti~kog komiteta Parlamentar-

ne skup{tine Savjeta Evrope i

mi{qewe Venecijanske komisi-

je, u kojima se govori o potrebi

mijewawa Ustava BiH.

Prethodni, koji je glasio da

Komisija "podr`ava rasprave o

neophodnosti promjene Ustava#,

izmijewen je danas na inicijati-

vu ~lanova Komisije Jeline ]ur-

kovi} i Milorada @ivkovi}a. ¥

PARLAMENTARNA SKUP[TINA BiH

Ustav mijewa dogovor

SASTANAK DR@AVNOGVRHA SRBIJE

Jug vrela tema BEOGRAD - Na sastanku dr-

`avnog vrha Srbije u Klubu Voj-

ske na Top~ideru dogovoreno je da

Koordinaciono tijelo za jug Sr-

bije ponovo preuzme glavni dio

aktivnosti na jugu zemqe, te da bu-

de uspostavqena boqa koordina-

cija lokalnih organa vlasti sa

ovim tijelom, Vladom, policijom

i Vojskom.

BK TV nezvani~no saznaje da

je dogovoreno i pokretawe pro-

grama ekonomske obnove i razvo-

ja regiona, kao i reorganizacija

Koordinacionog tijela za jug Sr-

bije, prenijela je Srna.

Sastanku, koji je trajao vi{e

od tri ~asa, prisustvovali su

predsjednik Srbije Boris Tadi},

premijer Srbije Vojislav Ko{tu-

nica, ministar odbrane Srbije i

Crne Gore Prvoslav Davini}, sa-

da{wi i biv{i na~elnik Gene-

ral{taba Vojske Dragan Paska{

i Branko Krga, ministar poli-

cije Srbije Dragan Jo~i}.

Sastanku su prisustvovali i

ministar za qudska i mawinska

prava Srbije i Crne Gore Rasim

Qaji} i {ef Koordinacionog ti-

jela za jug Srbije Neboj{a ^o-

vi}. ¥

POLICIJA SRPSKE

Konkurs zadirektora

BAWA LUKA - Nezavisni

odbor za izbor direktora poli-

cije Republike Srpske raspisao

je javni konkurs za ovu du`nost.

Ovo je na{em listu potvr-

dio predsjednik Odbora Ilija

Luki}, navode}i da su se svi we-

govi ~lanovi saglasili sa tek-

stom, u kojem su nevedeni svi

uslovi propisani Zakonom o unu-

tra{wim poslovima.

- Javni konkurs sa uslovima

bi}e objavqen u javnim glasili-

ma "Glas Srpske#, "Oslobo|e-

we# i "Slu`benik glasnik Re-

publike Srpske# - rekao je Lu-

ki}.

Sve prijave razmatra}e ~la-

novi odbora, koji }e obaviti i

razgovore sa kandidatima, a po-

slije toga preporu~iti Vladi

Republike Srpske imena qudi

za koje smatraju da ispuwavaju

potrebne uslove.

Raspisivawe javnog konkur-

sa za izbor direktora policije

uslijedio je poslije ostavke Ra-

domira Wegu{a na tu du`nost

30. novembra pro{le godine.

¥ V. J.

FO^A - Stotinu sedam-

deset i sedam supruga i dje-

ce poginulih srpskih bora-

ca iz Fo~e podnijeli su Kan-

tonalnom sudu u Sarajevu tu-

`bu protiv dnevnog lista

"Oslobo|ewe#, glavnog ured-

nika Senke Kurtovi} i novi-

narke Elme Kazagi}.

Na ovaj korak odlu~ili

su se zbog teksta objavqenog

u septembru pro{le godine

na naslovnoj stranici pome-

nutog lista, pod naslovom

"Umjesto `rtvama zlo~ina,

spomenik wihovim xelati-

ma#, koji, po mi{qewu po-

rodica, vrvi od la`i i mr-

`we.

Objavqivawu teksta ko-

jeg se, ka`u porodice, "ne bi

postidio ni Gebels#, pret-

hodio je poku{aj postavqa-

wa spomen-plo~e na zgradu

"Partizana# "silovanim Bo-

{wakiwama#, kada je zama-

lo izbjegnut te`ak incident.

Tada su, naime, okupqe-

ne porodice poginulih srp-

skih boraca sprije~ile ~la-

nice bo{wa~kog Udru`ewa

"@ena ̀ rtva rata# da posta-

ve spomen-plo~u u Fo~i. Oni

su tra`ili da se istovreme-

no, u cijeloj BiH, takve ili

sli~ne plo~e postave u po-

men mu~enim i ubijenim Sr-

bima.

- Kako "Oslobo|ewe# ni-

je sramota da se di~i odred-

nicom "nezavisni dnevnik#,

kada su sve srpske borce u

Fo~i, pripadnike Vojske Re-

publike Srpske nazvali zlo-

~incima i xelatima - pita

se ogor~ena Nada Milinko-

vi}, supruga poginulog bor-

ca.

Ovakvo sramno bla}ewe

srpski `rtava i spomenika

u Fo~i od strane "nazovi no-

vinarki#, smatra ona, morao

je sankcionisati i visoki

predstavnik, koji se isti~e

samo kad je ka`wavawe Srba

u pitawu.

Mila Nogo, tako|e su-

pruga poginulog borca, re-

kla je da za nanesenu bol zbog

klevete, bla}ewa i mr`we

po wihovim najmilijim, bra-

niocima Republike Srpske,

tra`e materijalnu nadokna-

du od po 3,5 hiqade maraka po

osobi, odnosno blizu 620 hi-

qada maraka.

- Neargumentovano bla-

}ewe i bo{wa~kih `rtava

od strane srpskih novinara,

ako ih ima, tako|e treba

sankcionisati. Govor mr-

`we koji "weguje# federal-

no "Oslobo|ewe# ne mogu do-

prinijeti pomirewu u BiH

nego vrije|aju stare rane -

ka`e Nogo.

Ovakvo ili sli~no mi-

{qewe dijele i ostali ~la-

novi porodica poginuli i

nestali boraca u Fo~i, koji

ka`u da se du{evna bol, na-

nesena sramnim pitawem ne

mo`e novcem platiti, ali se

mo`e upozoriti.

Navode}i da uop{te ne

sumwaju u pravednost presu-

de Kantonalnog suda Saraje-

vo, porodice iz Fo~e napo-

miwu da bi u suprotnom, za-

dovoqewe pravde potra`i-

li na vi{im sudovima BiH

i Evrope.

¥ D. TODOROVI]

PORODICE POGINULIH U FO^I OGOR^ENE PISAWEM "OSLOBO\EWA"

TU@BOM NA LA@I Borce Republike Srpske novinari sarajevskogdnevnika nazvali

"zlo~incima i xelatima".

Od{tetni zahtjev 620 hiqada maraka

VLADA - U novoj vladi Srpske ne}e

biti predstavnika Stranke de-

mokratske akcije, Stranke za BiH

i Socijaldemokratske partije

BiH, potvrdio je Dragan ^avi},

nagla{avaju}i da ni u Vladi Fe-

deracije BiH nema predstavnika

srpskih partija.

Dragan ^avi} je ju~e potvr-

dio da je dobio poziv od Wegove

svetosti patrijarha srpskog go-

spodina Pavla, u kojem je tra-

`io da on, ali i predsjednici

ostalih srpskih partija, do|u na

sastanak u Beograd.

- Iz tehni~kih razloga ne

mogu se odazvati, jer je sastanak

zakazan za danas. Vjerujem da kod

patrijarha postoji `eqa da se

srpke partije po~nu me|usobno

uva`avati, ali se ne mo`e o~e-

kivati da svi prihvate poziv -

rekao je Dragan ^avi}.

Faksimil spornog teksta: Naslov svegovori

PATRIJARH

Ukoliko bude poku{aja ukidawa Ministarstva odbraneSrpske, spremni smo da tra`imo demilitarizaciju BiHi na referendumu, rekao je predsjednik Dragan ^avi}

SARADWA, A NE NAMETAWE

C MY K

C MY K

srijeda, 12. januar 2005. DOGA\AJI

®N

VO

"AL

TER

" - S

TUD

IO

3

BR^KO - Tu`ila{tvo di-

strikta Br~ko dobilo je iz Ha{kog

tribunala sedam novih predmeta,

koji se odnose na ratne zlo~ine po-

~iwene na ovom podru~ju, pod stan-

dardnom oznakom "A#.

Ovo je ju~e na{em listu potvr-

dio je javni tu`ilac distrikta Ze-

kerija Mujkanovi}.

- Dodatne istrage koje se spro-

vode za svaki pojedina~ni predmet

u razli~itim su fazama, tako da se

u skoroj budu}nosti mo`e o~ekiva-

ti podizawe optu`nica - istakao je

Mujkanovi}.

Tu`ilac nije `elio da govo-

ri o imenima osoba na koja se od-

nose predmeti, osim da je rije~ o

individualnoj odgovornosti za zlo-

~ine po~iwene tokom rata.

Ovi predmeti }e poslije ocje-

ne Tu`ila{tva BiH biti vra}eni

Tu`ila{tvu distrikta na daqe pro-

cesuirawe.

Br~anskom Tu`ila{tvu rani-

je je iz Ha{kog tribunala dosta-

vqeno {est optu`nica protiv se-

damdesetak qudi. Do sada je uhap{e-

na jedna osoba koja se nalazi u pri-

tvorskoj jedinici u Br~kom. Rije~

je o Konstantinu Simonovi}u, biv-

{em komandantu zatvora "Luka#,

koji se u pritvoru nalazi petnae-

stak dana i protiv wega jo{ nije

podignuta optu`nica.

Predsjednik Saveza logora{a

Republike Srpske Branislav Du-

ki} tvrdi da se pomenutih sedam

predmeta odnose na ratne zlo~ine

po~iwene nad Srbima u Br~kom.

On je dodao da se u Tu`ila{tvu

Br~kog jo{ u fazi istrage nalaze

slu~ajevi po~iwenih ratnih zlo~i-

na nad Srbima u naseqima Bukvik,

Bukovi~ka regija, Cerik, Bukovac

i Bodili{te.

¥ M. \.

Bez obzira na to {to se odavno raspala biv{a zemqa, ostale

su uspomene. Na neka pro{la vremena podsje}aju kalendari, naqep-

nice, pjesme... Ni voza~i ne zaostaju.

Dokaz - jugonostalgi~na naqepnica sa trobojkom i petokrakom.

¥ Milenko [UKALO

FOTO-VIJEST

Sedam koverataiz Haga

PODVU^ENO

TREBIWE - @iro ra~un op-

{tine Trebiwe ju~e je blokiran i

sva op{tinska sredstva, prema sud-

skoj odluci, usmjeravaju se na ra~un

Saliha Alijagi}a na ime ratne

{tete pri~iwene u wegovoj zanat-

skoj radwi.

Na~elnik trebiwske op{tine

Dobroslav ]uk uputio je na ju~era-

{woj konferenciji za novinare

apel republi~kim organima, Vla-

di Republike Srpske, ali i visokom

predstavniku, da pomognu u rje{a-

vawu ovog pitawa, kako ̀ ivot u re-

gionalnom centru Isto~ne Herce-

govine ne bi potpuno zamro.

- Zabriwava {to niko nije za-

interesovan da se ovaj slu~aj rije-

{i. Op{tina Trebiwe ostavqena

je na cjedilu, a ostali su se izvukli.

Republi~ka Vlada se za{titila Za-

konom o unutra{wem dugu, preduze-

}e "Metalac# vi{e ne postoji,

ostala je jedna mala, opqa~kana i

kriminalizovana op{tina, koja mo-

ra da nosi toliki teret na svojim

ple}ima - rekao je ]uk i dodao:

- Op{tina Trebiwe nije jedi-

ni krivac za izuzimawe imovine,

zanatsko-limarske radwe porodice

Alijagi} 1993. godine. Mora se zna-

ti da li je postojao neki nalog ili

dokument, koji je Ratno predsjed-

ni{tvo Trebiwa dobilo od Vlade

Srpske, Vrhovne komande ili dru-

gih nadre|enih. Ako nije, onda je u

pitawu pqa~ka i samovoqa pojedi-

naca ili komisija koje su izvr{i-

le ratnu pqa~ku i koji moraju da od-

govaraju.

Na~elnik Op{tine Trebiwe

uputio zahtjev Vrhovnom sudu BiH

da donese privremenu mjeru o zau-

stavqawu isplata po sudskoj pre-

sudi, do dono{ewa posebnog zako-

na, koji bi rije{io ovo pitawe.

Upu}en je i apel doma}im vla-

stima koje se, ka`e ]uk, pona{aju

kao da ih se to ne ti~e i kao da to

nije dio Republike Srpske.

Sli~an apel upu}en je iz Tre-

biwa i zamjeniku visokog predstav-

nika u BiH Donaldu Hejzu, jer je

"rije~ o nefunkcionisawu dr`a-

ve#.

Prema wegovom mi{qewu, ne

mo`e se dozvoliti da se jednoj op-

{tini uzima svaka marka i da se

potpuno parali{e socijalna za-

{tita, kultura, sport ili komu-

nalna infrastruktura.

Dobroslav ]uk je, zbog ju~era-

{we odluke, najavio i proteste, i

blokadu puteva, banaka sudova, i

dr`avnih ustanova, ali i gra|ansku

neposlu{nost kao krajwu mjeru do

se ne iscrpe sva zakonska i demo-

kratska sredstva.

On je pozvao gra|ane Trebiwa

da sa~uvaju prisebnost, uzdr`anost

i strpqewe.

- Nikada nismo rekli da Sali-

ha Alijagi}a ne treba obe{teti-

ti. Me|utim treba da se utvrdi

prava vrijednost wegove prijerat-

ne imovine i odredi posebna di-

namika isplate i u Srpskoj i u

Federaciji - naglasio je na~el-

nik Op{tine Trebiwe Dobroslav

\uk.

¥ M. BE[TI]

BAWA LUKA - Govore}i o bloka-

di `iro ra~una Op{tine Trebiwe,

portparol premijera Republike Srp-

ske u ostavci Goran Radivojac rekao je

da republi~ka Vlada ne mo`e direkt-

no da uti~e na sudsko izvr{ewe.

- Vlada kao izvr{ni organ ne mo-

`e da uti~e na sudsku vlast. Jedno od

demokratskih na~ela je da privatni

interes ne mo`e biti iznad javnog in-

teresa. U ovom slu~aju, interes pojedin-

ca stavqen je iznad interesa gra|ana

op{tine Trebiwe. Poku{a}emo indi-

rektnim putem, uz pomo} na{ih prav-

nika, da za{titimo interes gra|ana

Trebiwa - istakao je Radivojac.

Podsje}amo, Vlada Republike Srp-

ske nedavno je usvojila zakqu~ak, u ko-

jem stoji da je izvr{ni sudija svjesno

prekr{io Zakon o izvr{nom postupku.

U zakonu stoji da se primjena od-

ga|a do dono{ewa posebnih zakona, ko-

jima }e se regulisati izvr{ewe sud-

skih odluka na osnovu isplate ratne

{tete, vansudskih poravnawa, stare de-

vizne {tedwe.

- Do sada sudovi u Republici Srp-

skoj nisu donosili rje{ewa o izvr{e-

wu, dok se ne donesu posebni zakoni.

O~igledno je da je ovakvim nezakoni-

tim postupawem izvr{nog sudije do-

{lo do diskriminacije - isti~e se u

zakqu~ku Vlade Republike Srpske.

¥ D. V. M.

BEOGRAD - Miroslav Vese-

linovi} (33), Srbin koji je izbje-

gao iz Hrvatske, nestao je u utorak,

4. januara, kada je posqedwi put

vi|en u hrvatskom konzulatu u Ba-

woj Luci, izjavio je ju~e Srni di-

rektor Informativno-dokumenta-

cionog centra "Veritas# Savo

[trbac.

Veselinovi} je dan ranije, u po-

nedjeqak, 3. januara, poku{ao da

pre|e u Hrvatsku na granici u Du-

bici uz pomo} kolege iz Hrvatske

Drage Kuhta, ali po{to je imao sa-

mo izbjegli~ku legitimaciju iz Sr-

bije, grani~ari BiH mu to nisu do-

zvolili.

Poslije toga Veselinovi} se

sam vratio u Bawu Luku sa namje-

rom da u hrvatskom konzulatu poku-

{a da dobije papire za prelazak

granice, jer je htio da u Hrvatskoj

dobije paso{.

Tada se posqedwi put ~uo tele-

fonom sa porodicom u Srbiji.

Sa Kuhtom je kontaktirao 4. ja-

nuara, kada ga je obavijestio da ni-

je uspio da zavr{i posao, a zatim mu

se gubi svaki trag.

Mole se gra|ani, ukoliko su

vidjeli Veselinovi}a, da to jave u

sjedi{te "Veritasa# u Bawoj Luci

na broj telefona 065/673-480 ili u

Beogradu na broj telefona 011/32-

36-486. ¥

XEMALUDIN LATI] O OTOMANSKOJ IMPERIJI

Nisu biliokupatori!

SARAJEVO - Bo{wa~ki pjesnik

Xemaludin Lati}, koji je uz reis-ul-ule-

mu Mustafu Ceri}a dobitnik uglednog

priznawa Gazi Husref-begove medrese,

smatra da je "islamska civilizacija na

Balkanu uni{tavana stotinu i vi{e go-

dina# te da Turska, odnosno Otomanska

imperija, nikada nije bila okupator u

BiH, javila je Srna.

Povodom obiqe`avawa 468. godi-

{wice Gazi Husref-begove medrese u

Sarajevu, Lati} je izjavio da pola`e na-

de u istovremeni prijem BiH i Turske

u Evropsku uniju, jer bi tada, kako je na-

veo, "svaki tre}i stanovnik te zajedni-

ce bio musliman#. Lati} je pozvao svo-

je sunarodnike na bo{wa~ku kulturnu

revoluciju, rekav{i da je to "islamska

i osmanlijska kultura i civilizacija,

koja se ponovo ra|a u svom sjaju i zama-

hu na evropskom suncu#.

On je o{tro kritikovao najpozna-

tije pisce biv{e Jugoslavije, posebno

aludiraju}i na Ivu Andri}a, nazvav{i

ih sqedbenicima sekularne utopije, jer

su BiH predstavqali kao "tamni vila-

jet# - prenosi u ju~era{wem broju split-

ska "Slobodna Dalmacija#. ¥

DOBOJ - Sindikat ̀ eqezni~ara

Republike Srpske ocijenio je nedo-

pustivim neprestane poku{aje poje-

dinih javnih glasila da "@eqeznice

Republike Srpske# iskoriste kao in-

strument za obra~un sa kandidaturom

Pere Bukejlovi}a za predsjednika

Vlade Republike Srpske.

Period u kojem je Bukejlovi} bio

predstavnik dr`avnog kapitala u

"@eqeznicama#, navode u Sindikatu

`eqezni~ara, bio je period potpuno

ure|enih odnosa u preduze}u i wego-

vog najuspje{nijeg rada i poslovawa.

- Ove tvrdwe nisu proizvod voqe

Sindikata, ve} nesporna ~iwenica,

koja se ne smije zanemariti ili negi-

rati. Podsje}awa radi, u tom perio-

du "@eqeznice Republike Srpske#

su progla{ene za najuspje{nijeg ope-

ratora za podru~je Jugoisto~ne Evro-

pe, a generalni direktor za najboqeg

menaxera - podsjetili su u Sindika-

tu `eqezni~ara Republike Srpske.

Ukoliko ove ~iwenice, upozora-

vaju sindikalci, doprinose podr{ci

kandidature Pere Bukejlovi}a za pre-

mijera Srpske, Sindikat ̀ eqezni~a-

ra ne bi trebalo zbog toga da snosi bi-

lo kakvu odgovornost.

Wihovo mi{qewe u potpunosti

je podr`ao i generalni direktor

"@eqeznica Republike Srpske# Sre-

ten Telebak, koji je jo{ jednom pono-

vio da pojedina javna glasila na naj-

drskiji i najprqaviji na~in poku{a-

vaju da "@eqeznice# stave u slu`bu

kampawe protiv kandidature Pere

Bukejlovi}a za predsjednika Vlade

Srpske.

- U osnovi ovakvim pona{awem

pojedinci ~ine najve}u uslugu Peri

Bukejlovi}u, jer rezultati, koje su

"@eqeznice# postigle u periodu dok

je on bio zastupnik dr`avnog kapita-

la, dovoqno govore o svemu - rekao je

Telebak.

On je istakao da nije nimalo slu-

~ajno {to su napadi na mandatara za

sastav nove Vlade Srpske Peru Bukej-

lovi}a krenuli upravo iz glasila,

koja ve} nekoliko mjeseci vode pra-

vu kampawu protiv "@eqeznica#.

Telebak se zapitao da li je tek

~ista slu~ajnost to {to kampawu pro-

tiv "@eqeznica# vode jedno elek-

tronsko i {tampano glasilo, u ~ijem

su rukovodstvu gotovo isti qudi.

¥ D. MAJSTOROVI]

BAWA LUKA - Savez nezavisnih socijaldemokrata za-

te~en je "neodgovornim pona{awem Vlade Republike Srp-

ske, koja je solidarni du`nik sa op{tinom Trebiwe i tre-

biwskim preduze}em "Metalac# u slu~aju "Alijagi}#.

Naime, `iro ra~un op{tine Trebiwe je blokiran i

prijeti potpunom paralizom `ivota u ovom gradu, upozo-

rava se u saop{tewu ove stranke.

Kao razloge za ovakvo stawe Savez nezavisnih soci-

jaldemokrata navodi "neodgovoran stav republi~ke vlade,

nestru~nost i neodgovornost rada Republi~kog javnog pra-

vobranila{tva#.

- Pozivamo Vrhovni sud Republike Srpske da {to pri-

je okon~a revizioni postupak u ovom slu~aju, a Tu`ila-

{tvo Srpske da ispita postupawe onih koji su na nezako-

nit na~in otu|ili imovinu Alijagi}a - ka`e se u saop{te-

wu.

Ova stranka izme|u ostalog zahtijeva i da se ispita

odgovornost onih koji su u postupku pred pravosu|em Re-

publike Srpske koristili falsifikovana dokumenta o

nabavci srebrnih katoda, la`no svjedo~ili u namjeri da bra-

}a Alijagi} ostvare nadoknadu koja prevazilazi wihovu

stvarnu {tetu. Ovakva {teta, smatraju u Savezu nezavi-

snih socijaldemokrata, prevazilazi vrijednosti velikih fa-

brika, a ne jedne zanatske radionice.

¥ @. M.

OTPLATA Prema posqedwoj presudi Vla-

da RS kao prvooptu`eni, op{tina

Trebiwe i preduze}e "Metalac#

Salihu Aljiagi}u treba da ispla-

te 8.279.965 maraka za otu|enu imo-

vinu, 68.027 maraka za parni~ne tro-

{kove. Ukupan dug sa kamatama do-

stigao je iznos od blizu 35 mili-

ona maraka.

- Kamate i daqe rastu - ka`e

Dobroslav ]uk. On dodaje da je

Alijagi} raspolo`en za razgovor i

da ~ak nudi druge mogu}nosti, odno-

sno da dio otplate ide kroz vrijed-

nosne papire u "Telekomu Srpske#,

"Elektroprivredi# i drugim pred-

uze}ima, jer je svjestan da op{ti-

na Trebiwe ne mo`e da isplati to-

liki iznos.

Ina~e, presuda u slu~aju Ali-

jagi}, dono{ena je i obarana ve}

tri puta. Posqedwa, ~etvrta ujed-

no i izvr{na presuda, Okru`nog

suda Trebiwe obrazlo`ena je na

~ak 28 stranica! LEOTAR Blokada ra~una op{tine najprije je izvr{ena u Novoj Bawalu~koj ban-

ci - filijala Trebiwe, a potom je u Razvojnoj banci.

Filijali Trebiwe blokirano je vi{e od 200 hiqada maraka, namije-

wenih preduze}u "Leotar# na ime dugova istoimenog Fudbalskog kluba.

Ovogodi{wi buxet op{tine Trebiwe iznosi 10,7 miliona maraka.

SPROVEDENA SUDSKA ODLUKA U "SLU^AJU ALIJAGI]"

TREBIWU BLOKIRAN RA^UNSva sredstva usmjeravaju se na ra~unSaliha Alijagi}a. Trebiwe ostavqenona cjedilu, tvrdi na~elnik Op{tineDobroslav ]uk

GORAN RADIVOJAC

Vladi vezane ruke

IZ CENTRA "VERITAS" POTVR\ENO

Nestao Miroslav Veselinovi}

SAVEZ NEZAVISNIH SOCIJALDEMOKRATA

Revizija {to prije

SINDIKAT @EQEZNI^ARA REPUBLIKE SRPSKE

PRIZNAWA SVE GOVORE Period u kojem je Pero Bukejlovi} bio predstavnikdr`avnog kapitala najuspje{niji u radu preduze}a.Sindikat podsjetio na priznawa

"@eqeznicama"

i wenom direktoru

Predstavnici op{tine Trebiwe: Apel za pomo} (Snimio P. MUCOVI])

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

srijeda, 12. januar 2005.DOGA\AJI4

BAWA LUKA - Republi~ki

Fond za dje~iju za{titu organi-

zovao je dvodnevni okrugli sto

"Igraoni~ki program po mjeri

pred{kolskog djeteta#.

Prvog dana tema ovog skupa

bila je "Realizacija i perspekti-

va igraoni~kog programa u 2005.

godini#.

Direktor Fonda Bo`idar

Stojanovi} podsjetio je da su u

decembru pro{le godine, u sklo-

pu priprema za ostvarewe pro-

grama u ovoj godini, odr`ana ~e-

tiri jednodnevna savjetovawa u

Rogatici, Bijeqini, Doboju i Ba-

woj Luci i mini-seminar u Tre-

biwu.

- Igraoni~ki program u funk-

ciji pripreme djece za polazak u

{kolu postoji ve} {est godina.

Ovim programom u proteklih pet

godina obuhva}eno je bilo 24.303

djece. U pro{loj godini su prvi

put u igraonice bila ukqu~ena i

djeca sa posebnim potrebama - re-

kao je Stojanovi}.

Prema rije~ima samostalnog

stru~nog saradnika za analiti~-

ko istra`iva~ke poslove u Fon-

du mr Jovanke Vukovi}, lani je

ovim programom obuhva}eno bi-

lo oko tri hiqade djece.

- Obuhva}ena su bila djeca

koja nikada nisu imala pred{kol-

sko obrazovawe, djeca iz sela i

rubnih podru~ja, oni iz socijal-

no ugro`enih porodica i mali{a-

ni sa posebnim potrebama - re-

kla je Vukovi}eva.

Ona je istakla da ove godine

Fond `eli da vi{e zainteresuju

lokalnu zajednicu da uzme u~e-

{}e u ostvarewu ovog programa,

{to je, kako navodi, do sada po-

prili~no izostalo.

- Igraoni~ki program omogu-

}ava djeci da kroz kra}i i jefti-

niji program budu mnogo sprem-

nija za {kolu - ka`e Vukovi}e-

va.

Ona je navela da na eviden-

ciji Zavoda za zapo{qavawe ima

oko 200 nezaposlenih mladih u~i-

teqa, vaspita~a i nastavnika raz-

redne nastave.

- Ponudi}emo partnerima

Fonda u programu, koji }e se ja-

viti na na{ javni oglas, da uz-

mu te mlade qude. Mi }emo ura-

diti wihovo dodatno obrazova-

we da oni bar ta tri mjeseca u

igraoni~kom programu budu za-

posleni - nagla{ava mr Vuko-

vi}.

Nadzornik za pred{kolsko

vaspitawe i obrazovawe mr Pe-

ro Spasojevi} rekao je da je po-

trebno razbiti zabludu da je

pred{kolsko vaspitawe samo u

funkciji ~uvawa i zbriwavawa.

- Na{e pred{kolstvo treba-

mo zao{triti ka u~ewu i razvo-

ju. Djeca moraju da imaju stru~nu

podr{ku vlastitog okru`ewa,

prije svega u procesu u~ewa i raz-

voja - rekao je Pero Spasojevi}

isti~u}i zna~aj ranog u~ewa kroz

igru.

U Srpskoj je pred{kolstvom

obuhva}eno izme|u pet i po i

{est odsto djece.

¥ R. [KONDRI]

REPUBLI^KI FOND ZA DJE^IJU ZA[TITU

NAUKA KROZ IGRUIgraoni~ki program radi pripreme djece za polazaku {kolu postoji ve} {est godina. Kroz ovaj program u proteklihpet godina pro{lo je vi{e od 24 hiqade mali{ana

\Okrugli sto u Bawoj Luci: Velika pomo} djeci (Snimio R. [IBAREVI])

ZAKONSavjetnik u Ministarstvu

prosvjete Dane Male{evi} na-

veo je da u ovoj godini treba da

se donese Zakon o pred{kol-

skom vaspitawu koji je bitan za

rad tih ustanova. Osim zakona

bi}e ura|en i program za pred-

{kolsko obrazovawe i vaspi-

tawe.

BAWA LUKA - Predsjednik

studentske organizacije Filozof-

skog fakulteta u Bawoj Luci

Zdravko \uri~i} rekao je da }e se

u februaru ove godine u Tesli}u

odr`ati nau~ni simpozijum "Po-

lo`aj humanisti~kih nauka na po-

~etku 21. vijeka# na kojem }e u~e-

stvovati i studenti iz BiH, Srbi-

je i Crne Gore i Hrvatske.

U aprilu planiramo ka`e \u-

ri~i} da izdamo ~asopis "Sofist#,

dok }e se po~etkom qeta u Ni{u

odr`ati tradicionalna kulturno-

sportska manifestacija Filozo-

fijada.

Krajem protekle godine u stu-

dentskoj organizaciji Filozof-

skog fakulteta odr`ani su izbori

za Skup{tinu u koju je u{lo 20 kan-

didata dok }e na prvoj sjednici 3.

marta otpo~eti kandidatura za ~la-

nove izvr{nog odbora ove organi-

zacije. Ova organizacija apelova-

la je na sve fakultete da sprovedu

izbore i izaberu legitimne pred-

stavnike studenata sa svog fakul-

teta.

- Od dekanata na{eg fakulte-

ta dobili smo ~etiri ra~unara sa

internet konekcijom tako da su

uslovi rada na{e organizacije

znatno poboq{ani. Svaki student

mo`e da postane ~lan na{e organi-

zacije ali mora da posjeduje ~lan-

sku karticu. ^lanarina je deset

maraka na godi{wem nivou - ka`e

\uri~i}.

Studentskoj organizaciji bawo-

lu~kog Univerziteta, ka`e \uri-

~i}, predlo`ili smo da se izda Stu-

dentski magazin, ali pod uslovom

da glavni i odgovorni urednici li-

sta budu iskqu~ivo studenti sa Od-

sjeka ̀ urnalistika, a ne nekih teh-

ni~kih fakulteta. ¥ @. M.

FILOZOFSKI FAKULTET U BAWOJ LUCI

Odr`ani izbori za Skup{tinu

\ Filozofski fakultet: Priprema nau~nogsimpozijuma

BAWA LUKA - Sude}i po

brojnim primjedbama i o{trim

kritikama izre~enim ju~e u Ba-

woj Luci u okviru javne raspra-

ve, predlo`eni Nacrt zakona o

izmjenama i dopunama Zakona o

{umama Republike Srpske, nije

dobio prolaznu ocjenu nauke.

Pravni savjetnik u repu-

bli~kom Ministarstvu poqo-

privrede, {umarstva i vodopri-

vrede Dragan Mi~i} je naglasio

da su izmjene i dopune Zakona o

{umama neophodne, prije svega,

zbog uskla|ivawa sa Zakonom o

javnim preduze}ima koji je do-

nesen u septembru protekle go-

dine.

On je dodao da rok tog uskla-

|ivawa isti~e 2. marta ove godi-

ne i da bi javna rasprava o pred-

lo`enim izmjenama i dopunama

Zakona o {umama, prema zakqu~-

ku republi~kog parlamenta, tre-

balo da bude zavr{ena do 22. ja-

nuara.

Predlo`enim izmjenama i do-

punama Zakona o {umama Repu-

blike Srpske, predvi|en je, iz-

me|u ostalog na~in organizova-

wa i upravqawa u "Srpskim {u-

mama#, kao i promjena naziva

ovog preduze}a u Javno preduze}e

"[ume Republike Srpske# Soko-

lac.

Prema predlo`enom modelu

sada{wa {umska gazdinstva, kao

organizacioni dijelovi bi izgu-

bili status pravnog lica.

U~esnici u raspravi, prije

svega stru~waci u oblasti {u-

marstva, iznijeli su brojne pri-

mjedbe i kritike i predlo`ili,

pored ostalog, da se dono{ewe

ovog akta odgodi na odre|eno vri-

jeme.

Prema mi{qewu profesora

dr Ratka ̂ omi}a bilo bi boqe da

se prvo izradi nacionalna stra-

tegija razvoja {umarstva, a na

osnovu toga pravni okviri za ovu

oblast. U protivnom postoji ri-

zik da se uni{ti i ono {to sada

imamo u {umarstvu, ocijenio je,

izme|u ostalog profesor dr ^o-

mi}.

Na ju~era{wem skupu su se

~ula i mi{qewa da se ispita mo-

gu}nost da "Srpske {ume# i da-

qe ostanu javno preduze}e s tim

da se odredbe o upravqa~koj

strukturi usklade sa Zakonom

javnim preduze}ima.

Najavqeno je da }e sli~na jav-

na rasprava o predlo`enim iz-

mjenama i dopunama Zakona o {u-

mama, danas biti odr`ana u So-

kocu.

¥ M. MIQU[

RASPRAVA O PROPISIMA U [UMARSTVU

KAKO "OGRADITI" [UMUPrema predlo`enom modelu sada{wa {umskagazdinstva, kao organizacioni dijelovi bi izgubilistatus pravnog lica

ISTO^NO SARAJEVO -

Predstavnici centra javne bez-

bjednosti Isto~no Sarajevo, Bo-

ra~ke organizacije, Skup{tine

grada Isto~no Sarajevo i op-

{tina Lukavica i Kasindo ju~e

su polo`ili cvije}e na spome-

nik na mjestu pogibije prvog na-

~elnika Centra slu`bi bezbjed-

nosti i ministra nekada{we

Srpske autonomne oblasti Ro-

manija Zorana Cvijeti}a.

Predstavnici policije Is-

to~no Sarajevo posjetili su i

mjesno grobqe u Sokocu, gdje je

Cvijeti} sahrawen, polo`ili

cvije}e i prislu`ili svije}e u

pomen ovom srpskom heroju

otaxbinskog rata.

Cvijeti} je poginuo 11. ja-

nuara 1994. godine od ispaqe-

nih hitaca sa neprijateqske

strane u blizini zgrade "Ener-

goinvesta# i Elektrotehni~kog

fakulteta u Lukavici.

¥ N. Z. - B. G.

SJE]AWE NA ZORANA CVIJETI]A

Odata po{ta heroju

NOVI GRAD - U crkvi

Svetih apostola Petra i Pa-

vla u Novom Gradu slu`en je

parastos za 57 poginulih bora-

ca Prve novogradske brigade.

Ovi borci su izginuli 11. ja-

nuara 1993. godine na Suvoj me-

|i poslije napada pripadnika

Petog korpusa armije BiH.

Tog dana poginula su i dvo-

jica bra}e Mar~eta Boro i

Drago. Rodbina poginulih te

predstavnici bora~ke organi-

zacije posjetili su i grobqa i

polo`ili vijence.

¥ V. B.

NOVI GRAD

Parastos poginulim

PREDSJEDNI[TVO SAVEZA SINDIKATA SRPSKE

Nema ujediwewa

BAWA LUKA - Predsjedni{tvo

Saveza sindikata prihvatilo Prijedlog

izmjena i dopuna Statuta i koncepta or-

ganizovawa Saveza sindikata. Komen-

tari{u}i izjavu predsjedavaju}eg Savje-

ta ministara BiH Adnana Terzi}a po ko-

joj je za funkcionisawe ekonomsko-so-

cijalnog savjeta BiH potrebno ujedini-

ti sindikate u BiH, Vola{ je rekao da

ekonomsko-socijalni savjet u BiH tre-

ba da formiraju dva entitetska, a ne jed-

nog zajedni~kog sindikata odnosno kon-

federacije sindikata BiH.

Govore}i o zahtjevima sindikata

Vola{ je upozorio na va`nost izbor no-

ve Vlade Republike Srpske, kako bi se

nastavio ekonomsko-socijalni dijalog

u Srpskoj.

- Nama je izuzetno stalo da se for-

mira nova vada rekao je ^edo Vola{.

On je naglasio da je va`no da se nova

vlada {to prije izabere prvenstveno

zbog rje{avawa najva`nijih sindikalnih

zahtjeva - sprovo|ewa Akcionog plana

za o`ivqavawe privrede i kompleti-

rawe socijalnog programa. ¥ M. M.

BAWA LUKA - Predsjednik

Vlade Republike Srpske u ostav-

ci Dragan Mikerevi} razgovarao

je ju~e u Bawoj Luci sa predstav-

nicima austrijske kompanije

"Alstom# koja se bavi poslovi-

ma izgradwe i rekonstrukcije mi-

ni-hidroelektrana i proizvod-

wom opreme za energetska po-

strojewa.

Izvr{ni direktor "Alstoma#

Volfgang Koliker je izrazio zain-

teresovanost ove kompanije da in-

vestira u Republici Srpskoj u raz-

li~ite projekte iz energetskog sek-

tora.

Premijer Mikerevi} je podsje-

tio da je nedavna prezentacija pri-

vrednih potencijala Srpske u Be-

~u ostavila dobar utisak na au-

strijske investitore i da }e srpske

vlasti pru`iti svu raspolo`ivu

pomo} kompanijama koje `ele da

ula`u u Srpskoj, saop{teno je iz

vladinog Biroa za odnose s javno-

{}u.

Sastanku je prisustvovao di-

rektor "Elektroprivrede# Repu-

blike Srpske Pantelija Daki} ko-

ji govorio je o projektima intere-

santnim za predstavnike "Alsto-

ma#.

Daki} je kazao da je Upravni

odbor "Elektroprivrede# sa~inio

plan aktivnosti u vremenu od 2005.

do 2007. godine, u kome se predvi-

|a izgradwa tri mini-hidroelek-

trane iz vlastitih sredstava.

Na sastanku je dogovoreno da

se razgovori nastave i da se okon-

~aju konkretnim projektima, stoji

na kraju saop{tewa. ¥ M. Mi.

DRAGAN MIKEREVI] SA AUSTRIJSKIM ENERGETI^ARIMA

Novi projekti za struju

\Susret Kolikera i Mikerevi}a: Interes Austrijanaca za projekte u elektroprivredi

borcima

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

JEDNA `ena iz Pala me je ne-

davno pitala za{to pretpostavqam

da ve}ina stanovnika ove zemqe ̀ e-

li da u|e u Evropsku uniju - nagovi-

jestiv{i, po mom mi{qewu, da se

neki gra|ani BiH radije ne bi pri-

dru`ili ostatku Evrope.

To ne smatram pitawem na koje

je te{ko odgovoriti. Velika ve}i-

na stanovnika ove zemqe `eli da se

pridru`i Evropskoj uniji jer to zna-

~i da }e wihova djeca imati sigur-

nu budu}nost kao dio stabilne i pro-

speritetne me|unarodne zajednice.

To zna~i da nema vi{e stajawa

u redovima za vize. Ali, to zna~i

mnogo, mnogo vi{e od toga. To zna-

~i politi~ku stabilnost - ~lanstvo

u Evropskoj uniji }e ovu zemqu sna-

`no ukqu~iti u glavne demokrat-

ske tokove. To zna~i pristup fon-

dovima za razvoj Evropske unije ko-

ji }e omogu}iti da privreda napra-

vi zaokret naboqe. To zna~i vi{e

stranih ulagawa, otvarawe novih

radnih mjesta. To zna~i pravosu|e po

evropskim standardima. To zna~i da

}e - pred sam prijem u ~lanstvo - po-

liti~ari u BiH morati da poka`u

zdrav razum i da donesu veliki broj

zakona koji su neophodni da se BiH

prilagodi evropskim standardima.

Svaki od ovih zakona }e doprinije-

ti poboq{awu ̀ ivotnog standarda.

Da bi se to ostvarilo, vo|stvo

Republika Srpska mora raditi bo-

qe. Ja vjerujem da oni mogu raditi

boqe. U periodu koji je pred nama,

Republika Srpska mora poja~ati

svoje napore da bi poboq{ala sa-

radwu sa Me|unarodnim sudom za

ratne zlo~ine. Wihov neuspjeh da

sara|uju sa Ha{kim sudom jeste ne-

uspjeh u ispuwavawu me|unarodnih

obaveza i predstavqa direktno kr-

{ewe Dejtonskog sporazuma, od ko-

jeg zavisi mir u cijeloj zemqi kao

i samo postojawe Republike Srp-

ske.

U me|uvremenu, mi u

BiH se mora-

mo skoncen-

trisati

na pita-

wa koja

su prio-

ritet u

bilo kojoj

zemqi Evrope: kako stvoriti vi{e

radnih mjesta, kako izgraditi nove

{kole i bolnice, kako podi}i `i-

votni standard, kako suzbiti siro-

ma{tvo. Jasno je

koje reforme tre-

ba sprovesti kako

bi se zadovoqili

standardi Evrop-

ske unije u procesu

stabilizacije i

pridru`i-

vawa,

kao i

Partnerstva za mir. Te su refor-

me neophodne kako bi ova zemqa po-

stala bezbjedna, slobodna i prospe-

ritetna.

Reforma odbrane: pru`iti

BiH jedinstvenu strukturu odbra-

ne koja }e obezbijediti fizi~ku

sigurnost wenih gra|ana i ispu-

niti zahtjeve NATO; ovo podrazu-

mijeva rje{avawe suvi{ka enti-

tetskih ministarstava odbrane;

ovo ne zna~i ukidawe entitetskih

vojski, koje }e nastaviti da po-

stoje kao

d i j e l o v i

b o s a n -

s k o -

h e r -

cegova~kih odbrambenih snaga. Ko-

misija za reformu odbrane, zajed-

no sa predstavnicima iz Republi-

ke Srpske, izjavila je da BiH tre-

ba da postavi ~lanstvo u NATO sa-

vezu kao svoj ciq. Za{to? Zato

{to je to ono {to donosi stvarnu

korist qudima ove zemqe. To zna-

~i da nema vi{e rata. Nema vi{e

prijetwi ratom. Nema vi{e stra-

ha od rata. To zna~i mir, trajan

mir.

Reforma policije: uvesti ta-

kav sistem obavqawa policijskih

du`nosti koji se zasniva na profe-

sionalnim, a ne na politi~kim za-

htjevima, kako bi se smawio kri-

minal i obezbijedila fizi~ka si-

gurnost gra|ana BiH i ispunili

zahtjevi iz Studije izvodqivosti.

Ovo je tako|e kqu~ni element u

obezbje|ivawu ulaska u zemqe

Evropske unije bez viza. Neophod-

no je smawiti tro{kove u BiH

(BiH trenutno mjese~no tro{i na

svojih 13 policijskih snaga dva pu-

ta vi{e nego, recimo, Ma|arska

ili Slovenija). Neophodno je omo-

gu}iti dostojnu platu i dostojno

ostvarivawe radne karijere, a to

}e umnogome olak{ati posao po-

licajcima u ~itavoj zemqi.

U me|uvremenu, sredi{wi i hi-

tan zadatak jeste saradwa sa Ha-

{kim sudom. Vo|stvo Republike

Srpske zna {ta mora da ~ini. Obe-

}ali su punu saradwu sa Me|una-

rodnim sudom za ratne zlo~ine i

sprovo|ewu reformi Evropske

unije. Ne smije iznevjeriti. Ako

iznevjeri, iznevjeri}e isti onaj

narod za koga tvrde da ga predsta-

vqa - a kao rezultat toga, svi }e

snositi posqedice. ¥

srijeda, 12. januar 2005. POLITIKA 5VISOKI PREDSTAVNIK PEDI E[DAUN PI[E ZA "GLAS SRPSKE"

Vo|stvo Republike Srpske zna {ta mora da ~ini. Obe}alisu punu saradwu sa Me|unarodnim sudom za ratnezlo~ine i sprovo|ewe reformi Evropske unije

DA Crna Rijeka nije crna, bar

ne onoliko koliko bi htjeli poje-

dini, uglavnom, bo{wa~ki politi-

~ari i me|unarodni zvani~nici ̀ e-

qeli, pokazali su nalazi istra`nog

tima Ministarstva odbrane BiH.

Generalni inspektor Ministar-

stva odbrane BiH general Rizvo

Pleho rekao je da istragom, koja je

pokrenuta na zahtjev visokog pred-

stavnika Pedija E{dauna, nije utvr-

|eno da se ha{ki optu`enik general

Ratko Mladi} skrivao u vojnim

objektima u Crnoj Rijeci kod Han

Pijeska.

Kancelarija visokog predstav-

nika i Sfor su optu`ili Vojsku Re-

publike Srpske da je u junu i julu

pro{le godine u podzemnim vojnim

objektima skrivala Mladi}a, gdje

je on navodno proslavio Vidovdan.

Oni su optu`be iznijeli na

osnovu "pouzdanih informacija ko-

je ukazuju na to da je Vojska Repu-

blike Srpske skrivala Ratka Mla-

di}a u Han Pijesku.#

Uzgred, E{daun se oglasio dan

poslije teksta u sarajevskom dnev-

nom listu "Dnevnom avazu#, koji je

prvi objavio da se Mladi} sakrivao

u Crnoj Rijeci.

Nasuprot istra`nom timu Mi-

nistarstva odbrane, Eufor i Kance-

larija visokog predstavnika ostaju

pri svojim navodima. Wihovi port-

paroli Brixet Rouz i Kevin Sali-

ven izjavili su ju~e u Sarajevu da

Eufor i Kancelarija visokog pred-

stavnika za ono {to tvrde imaju

"kredibilne dokaze#.

- Kada mo`emo da razmjewuje-

mo informacije sa doma}im vlasti-

ma, a da ne kompromitujemo svoje iz-

vore, mi to ~inimo, dok u suprot-

nom ne mo`emo - rekla je i ju~e port-

parol Eufor Brixet Rouz, odgova-

raju}i na pitawa novinara da li }e

Eufor doma}im vlastima ponuditi

dokaze o boravku Mladi}a u Han Pi-

jesku.

Bi}e da zbog ovakve prakse me-

|unarodnih zvani~nika i ministar

odbrane BiH Nikola Radovanovi}

jo{ ~eka da mu oni dostave dokaze

da se general Mladi} sakrivao Cr-

noj Rijeci. Molbu da mu se dostave

dokazi o Mladi}evom tajnom borav-

ku u Crnoj Rijeci Radovanovi} je 23.

decembra pro{le godine uputio na

adresu Kancelariji visokog pred-

stavnika, vlada pojedinih zapadnih

zemaqa...

Nezvani~no saznajemo da su na

molbe sli~ne Radovanovi}evoj do

sada uvijek stizao istovjetna odbi-

jenica, koja se svodi na obavje{te-

we da se dokazi ne mogu staviti na

raspolagawe zbog tajnosti izvora.

A da ti tajni - "pouzdani# ili

"kredibilni# - izvori naj~e{}e ne

se`u daqe od osredweg tra~a, zasno-

vanog na matrici "re~e mi jedan ~o-

vjek#. Razloga za ovakvu ocjenu ima

poprili~no. Pomenu}emo samo ne-

ke.

Na osnovu pouzdanih informa-

cija i dokaza na "crnu listu# Evrop-

ske unije, kao pomaga~ ha{kih optu-

`enika, dospio je - pet godina posli-

je upokojewa - bla`enopo~iv{i vla-

dika mile{evski Vasilije Veino-

vi}.

"Pouzdani izvori# naveli su

Sfor na upad u paqanski Parohij-

ski dom i bjesomu~no prebijawe pro-

tojereja stavrofora Jeremije Sta-

rovlaha i wegovog sina vjerou~ite-

qa Aleksandra, na pretresawe srp-

skih pravoslavnih crkava i mana-

stira, na pravu malu invaziju na ^e-

lebi}e, pa blokade puteva... I sva-

ki put je ostajao "kratkih rukava#.

Vo|en "pouzdanim izvorima# i

"~vrstim dokazima# Sfor je - kr-

{e}i sve doma}e i

me|unarodne pro-

pise - privodio i

danima, a nekad i nedjeqama, dr`ao

u pritvoru biv{e oficire, poli-

cajce, politi~are... za koje je saop-

{tavano da su osumwi~eni za poma-

gawe ha{kim optu`enicima da iz-

bjegnu hap{ewe i odvo|ewe u Hag.

Kada se ispod svega ovoga pod-

vu~e crta, dobije se zajedni~ki re-

zultat: nijednom organu gowewa u

Republici Srpskoj i BiH nisu do-

stavqeni dokazi na osnovu kojih bi

se protiv - ma koga - pokrenuo kri-

vi~ni postupak za pomagawe ha{kim

optu`enicima. Ako dokazi postoje,

onda neko ometa pravdu i time kr-

{i zakon. Ako dokaza nema, sve opet

svodi na isto - neosnovano i neza-

konito hap{ewe, klevetu pojedina-

ca, ustanova i organa Republike

Srpske. I to je kr{ewe zakona za ko-

je niko ne odgovara.

¥ M. XEPINA

POSLIJE NALAZA ISTRA@NOG TIMA MINISTARSTVA ODBRANE BiH

Eufor i Kancelarija visokog predstavnika ostali pri svome- Mladi} se krio u Crnoj Rijeci. Navodni dokazi ostaju tajna

GRE[KE NISU DOZVOQENE

GLUVI DOU[NICIPrije nego {to je otkriveno

da se krio u Crnoj Rijeci, gene-

rala Ratka Mladi}a "pouzdani

izvori# su vidjeli na Bile}kom

jezeru, u bile}koj kasarni, oko-

lini Vaqeva i Kalinovika, tra-

`en je na sahrani majke... Tako se

stekao utisak da je optu`eni ge-

neral - ptica. Prije }e, ipak, bi-

ti da dou{nici me|unarodne za-

jednice ne ~uju.

DEBATAU februaru i martu pozva}u sve

aktere da uzmu u~e{}e u debati {i-

rom zemqe o policijskoj reformi (u

vezi s tim obrati}u se i Narodnoj

skup{tini Republike Srpske), kako

bismo objasnili za{to je reforma

policije neophodna i obezbijedili

gra|anima efikasnu i politi~ki ne-

pristrasnu policiju na koju imaju

pravo. Vjerujem da mo`emo posti}i

prihvatqiv konsenzus o ovome do

proqe}a - jer je ovo jedan od zahtje-

va Evropske unije, o kojem mora da se

slo`i politi~ko rukovodstvo BiH.

BEOGRADInstitucije BiH i me|unarodna zajednica }e u~initi sve {to

mogu kako bi u tome pomogli Republici Srpskoj. Beograd tako|e

treba da odigra kqu~nu i veoma va`nu ulogu kako bi pomogao vla-

stima Republike Srpske da uhapse osumwi~ene za ratne zlo~ine. To

je su{tina onoga {to sam izjavio u Beogradu pro{le sedmice kada

su ~ak i visoki srpski zvani~nici priznali da se ~ak 12 ili 13 ha-

{kih optu`enika iz Republike Srpske skriva u Srbiji i Crnoj Go-

ri. Predsjednik Boris Tadi}, ministar spoqnih poslova Vuk Dra{ko-

vi} i predsjednik Vlade Srbije Vojislav Ko{tunica obe}ali su da }e

Beograd preduzeti neophodne korake kako bi do{lo do ostvarewa ove

saradwe u bliskoj budu}nosti. Mi sada moramo osigurati

da se to i dogodi.

Aleksandar i Je-remija Staro-

vlah: @rtve

"pouzdanihdokaza"

PRIJEDLOG Ministarstvo spoq-

nih poslova BiH da Branko Kesi} bu-

de novi ambasador BiH u Hrvatskoj do-

~ekan je u ovoj biv{oj jugoslovenskoj

republici na - no`.

Na Kesi}a se naj`e{}e obru{io

rije~ki "Novi list#, rekav{i za wega

da je "za{titnik ru{ilaca Bawe Lu-

ke#. Osim toga, "Novi list# je naveo

da je Kesi} bio direktor Zavoda za iz-

gradwu Bawe Luke u periodu kad je ov-

dje poru{eno "na desetine xamija i ka-

toli~kih crkava i protjerano deseti-

ne hiqada qudi#.

U kratkom telefonskom razgovoru

Branko Kesi} je na{em listu kazao sa-

mo to da on nikada nije bio direktor Za-

voda za izgradwu Bawa Luka, {to u ci-

jeloj pri~i o wegovom imenovawu na

mjesto ambasadora u Hrvatskoj ne bi

trebalo ni da bude bitno. On je, ka`e,

svojevremeno obavqao du`nost finan-

sijskog direktora Zavoda za izgradwu.

Kesi} nije `elio da komentari{e

navode hrvatske {tampe, napomiwu}i da

o razlozima wegovog imenovawa na

mjesto ambasadora BiH u Hrvatskoj

mogu da govore wegovi poslodavci, od-

nosno Ministarstvo spoqnih poslo-

va BiH.

Portparol Ministarstva spoqnih

poslova BiH Lepa Babi} rekla je na{em

listu da je Kesi} predlo`en za ambasa-

dora BiH u Hrvatskoj zbog toga {to je

stru~an i zato {to ima solidno isku-

stvo u diplomatiji. Protekle ~etiri i

po godine on je proveo u Rimu, kao sa-

vjetnik u Ambasadi BiH u Italiji.

- Kesi} je zaposlen u Ministarstvu

spoqnih poslova BiH i ispuwava sve

uslove za rad u diplomatiji. Da je bilo

nekakvih nejasno}a ili neregularnosti

u wegovoj pro{losti, jasno je da ne bi

imao status dr`avnog slu`benika i di-

plomate - rekla je Babi}eva.

Osim toga, o imenovawu Branka Ke-

si}a obavqeni su prvo razgovori u

Predsjedni{tvu BiH, poslije ~ega je

Ministarstvo spoqnih poslova Kesi}a

formalno predlo`ilo za novog amba-

sadora u Hrvatskoj.

Zahtjev za davawe agremana Branku

Kesi}u, naglasila je Lepa Babi}, upu-

}en je 20. decembra, a deset dana kasni-

je, Ambasada BiH u Hrvatskoj ga je pro-

slijedila hrvatskom Ministarstvu

spoqnih poslova. Kesi}, dodala je ona,

treba da dobije agreman krajem febru-

ara.

Dizawe pra{ine povodom prijedlo-

ga da Branko Kesi} bude ambasador BiH

u Hrvatskoj u su{tini nije ni{ta no-

vo. Na prste jedne ruke mogu se nabro-

jati Srbi koji su predlo`eni za bilo

koju zna~ajniju du`nost a da federal-

na ili hrvatska {tampa nije na wih po-

digla "kuku i motiku#, optu`uju}i ih,

naj~e{}e, za "ratnu pro{lost#.

Po istom obrascu, osporavani su

biv{i ambasador BiH u Ju`noafri~koj

Republici Dragan Bo`ani}, sudija

Evropskog suda za qudska prava dr Qi-

qana Mijovi}, ombdusman dr Vitomir

Popovi}, kandidati za ministra odbra-

ne BiH Dragomir Dumi} i Branko Ste-

vi}, general Savo Sokanovi}...

¥ D. M.

OSPORAVAWE IMENOVAWA BRANKA KESI]A ZA AMBASADORA BiH U HRVATSKOJ

Nova meta, isto odstojawe

BAWA LUKA - Srpska ra-

dikalna stranka ne}e dati bezu-

slovnu podr{ku mandataru za sa-

stav nove Vlade Republike Srp-

ske Peri Bukejlovi}u i posta-

vila je uslove koje mandatar tre-

ba ispuniti, ako ho}e da me|u

svojim saradnicima u narednom

periodu ima predstavnike radi-

kala.

- Glasa}emo za novu vlade Re-

publike Srpske samo ako me|u

predlo`enim ministrima ne bu-

de predstavnika Stranke demo-

kratske akcije, Socijaldemo-

kratske partije i Stranke za

BiH - istakao je predsjednik

Srpske radikalne stranke Mi-

lanko Mihajlica.

On tvrdi da se predstavnici

ove tri partije zala`u za mije-

wawe ustavnopravnog poretka

Srpske i BiH na {tetu Srba i

za slabqewe organa vlasti i uki-

dawe Republike Srpske.

- To je najva`ni-

ji razlog zbog kojeg

ne}emo sa wima da

formiramo novu

vladu - naglasio je

Mihajlica.

On je istakao da

budu}i premijer, ako

`eli podr{ku tri

poslanika Srpske

radikalne stranke u

wen program rada

mora, izme|u osta-

log, da uvrsti i od-

redbe Sporazuma o

principima usagla-

{enog politi~kog

djelovawa, za{titu

republi~kih ministarstva od-

brane i unutra{wih poslova, re-

viziju privatizacije tamo gdje

se procjeni da je sporna i poboq-

{awe socijalnog polo`aja sta-

novnika Srpske.

- Tako|e moramo da defini-

{emo odnos prema me|unarodnoj

zajednici; moramo napraviti

Vladu sa ve}om parlamentarnom

podr{kom i izboriti se da ona

bude partner, a ne podanik me|u-

narodne zajednice - kazao je Mi-

lanko Mihajlica.¥ N. D.

SRPSKA RADIKALNA STRANKA

Podr{ka sa zadr{komVlada se mora izboriti da budepartner a ne podanik me|unarodne zajednice

Prije Kesi}a, `estoko su osporavani DraganBo`ani}, Vitomir Popovi}, Qiqana Mijovi},Savo Sokanovi}...

Milanko Mihajlica: Noviodnos

SRPSKA DEMOKRATSKASTRANKA

[to prijeto boqeISTO^NO SARAJEVO -

Predsjedni{tvo Srpske demo-

kratske stranke pozvalo je ju-

~e mandatara za sastav nove

Vlade Republike Srpske Peru

Bukejlovi}a da u skladu sa Spo-

razumom o principima usagla-

{enog politi~kog djelovawa

radi na okupqawu svih wego-

vih potpisnica.

- Tra`imo od wega da u {to

kra}em roku formira vladu ko-

ja }e imati sna`nu skup{tin-

sku podr{ku. To je najboqe za

Republiku Srpsku, a najboqe

rje{ewe bi bilo kada bi u woj

bile zastupqene sve potpisni-

ce sporazuma koje su spremne

da joj daju skup{tinsku podr-

{ku - navodi se u saop{tewu

Predsjedni{tva Srpske demo-

kratske stranke.

U ovoj partiji smatraju da

su izjave predsjednika Saveza

nezavisnih socijaldemokrata

Milorada Dodika na ra~un Bu-

kejlovi}a neodmjerene i uvre-

dqive.

- One su plod li~ne isfru-

striranosti biv{eg premijera

Srpske - ka`e se u saop{tewu

Srpske demokratske stranke.

Ova partija pozvala je sve

stranke da daju doprinos {to

br`em formirawu nove vlade

jer je to zajedni~ki interes.

- Tako|e ih pozivamo da u

okviru sporazuma djeluju na

stvarawu uslova za boqi `i-

vot svih gra|ana i za{titu

ustavne pozicije Republike

Srpske - isti~e se u saop{te-

wu Srpske demokratske stran-

ke.¥ N. D.

MLADI] NIJE PTICA

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

srijeda, 12. januar 2005.EKONOMIJA6

BOSANSKI BROD - Di-

stributeri nafte iz kantona Sa-

rajevo kupili su prve koli~ine

nafte i naftnih derivata iz Ra-

finerije u Bosanskom Brodu - po-

tvrdio je na{em listu predsjed-

nik Sekcije distributera nafte

iz Federacije BiH Muhidin

Ali}.

On je najavio da }e u narednom

periodu biti sklopqeni ugovo-

ri o isporuci naftnih derivata

izme|u Rafinerije i velikih fe-

deralnih distributera.

- Nema razloga da ne kupuje-

mo naftu u brodskoj rafineriji.

Uvo|ewem jedinstvenog ra~una

Uprave za indirektno oporezi-

vawe, ukinuto je dvostruko opo-

rezivawe, {to zna~i da nema vi-

{e nikakvih smetwi za nabavku

goriva u Rafineriji. Time su is-

puweni na{i zahtjevi na koje smo

dugo ~ekali - rekao je Ali}.

Dodatni razlog za kupovinu u

Rafineriji je i ju~era{we po-

skupqewe nafte za 20 dolara po

toni u rafinerijama u okru`ewu,

odnosno 30 dolara po toni za ben-

zin.

- Ve}ina distributera iz Fe-

deracije BiH nabavqa}e gorivo

u Rafineriji, jer nema razloga

da vi{e vo-

limo kupovi-

nu u rafine-

rijama u okru-

`ewu. Nadamo

se da }e menaxment u Rafineri-

ji na}i dobrog strate{kog

partnera i da }e raditi pu-

nim kapacitetom i u konti-

nuitetu - podvukao je

Ali}.

Rukovodilac proda-

je u Rafineriji u Bo-

sanskom Brodu Zoran

\uri~i} nije mogao da

potvrdi da li su u

Federaciju

BiH,

poslije vi{e od jedne decenije,

otpremqene prve koli~ine naf-

te.

- Upravo radimo na sklapa-

wu ugovora sa federalnim kupci-

ma. Mislim da prodaja u Federa-

ciji BiH ne bi trebalo da bude

problem, jer smo i po kvalitetu

i po cijeni boqi od hrvatske

"Ine#, kao na{eg najve}eg konku-

renta - izri~it je \uri~i}.

Boqim danima u brodskoj ra-

fineriji nada se i pomo}nik mi-

nistra privrede, energetike i

razvoja u Vladi Republike Srp-

ske Zdravko Milovanovi}.

- U prvoj polovini februara

u Rafineriju treba da stigne oko

70 hiqada tona sirove nafte.

O~ekujem da vi{e ne}e biti pre-

preka za kontinuiranu proizvod-

wu u Rafineriji, koja vi{e ne-

ma problema sa prodajom svojih

proizvoda - rekao je Milovanovi}

napomiwu}i da i mazuta ima do-

voqno, ali da isporuka zavisi od

avansnog pla}awa.

¥ D. VRHOVAC

RAFINERIJA U BOSANSKOM BRODU POVE]AVA PROMET

UGOVORI SA FEDERALNIM KUPCIMAKupci iz Federacije BiH imali su razlogada pazare u Rafineriji Bosanski Brod i zbogju~era{weg poskupqewa nafte u okru`ewuod 20 dolara po toni, odnosno 30 dolaraza benzin

ZAGREB - U Hrvatskoj su

benzinska goriva od ju~e sku-

pqa, dok su dizelska jeftinija.

Na "Ininim# pumpama naj-

vi{e je poskupio super 98, ~ija

je nova cijena vi{a za 2,1 odsto

i sada je oko 0,77 evra, objavqe-

no je je ju~e na hrvatskoj inter-

net stranici "Index#.

Ostala benzinska goriva po-

skupjela su za mawe od jedan od-

sto, dok su cijene dizelskih go-

riva sni`ene u prosjeku za 2,3

odsto. ¥

¹ ¹ ¹

WU DELHI - Zvani~nici

Indije i Irana potpisali su

ugovor o isporukama komprimo-

vanog gasa u Indiju, koji, prema

dobro informisanim poslov-

nim krugovima, dosti`e vrijed-

nost rekordnih 40 milijardi do-

lara.

U okviru ovog ugovora Iran

}e od 2009. godine isporu~iva-

ti Indiji 7,5 miliona tona kom-

primovanog gasa godi{we to-

kom 25 godina, prenio je Prajm-

Tas. ¥

¹ ¹ ¹

DETROIT - Pored predsta-

vqawa novih modela, u~esnici

ovogodi{weg salona automobi-

la bave se i polo`ajem ameri~-

kih proizvo|a~a suo~enih sa

sna`nom azijskom konkurenci-

jom, prenosi Frans pres.

Poslije lawskog predsta-

vqawa "Fordovog# modela "mu-

stang# i "[evroletove# "kor-

vete#, kupei i ove godine zauzi-

maju zna~ajno mjesto u Detroi-

tu. ¥

¹ ¹ ¹

BAZEL - Svjetska privreda

je uveliko apsorbovala efekte

visokih cijena nafte i ove go-

dine }e vjerovatno ostvariti

rast od oko ~etiri odsto, upr-

kos zabrinutosti oko slabog do-

lara, ocijenio je predsjednik

Evropske centralne banke @an-

Klod Tri{e na redovnom mje-

se~nom sastanku guvernera cen-

tralnih banaka Grupe 10 finan-

sijski najmo}nijih zemaqa svi-

jeta u sjedi{tu Banke za me|u-

narodna poravnawa u Bazelu,

prenosi AP.

¥

POSLOVNI SVIJET

ELEKTRODISTRIBUCIJA PALE

Prelazaku akcionare

PALE - Na posqedwoj, 24. sjed-

nici Upravnog odbora Zavisnog dr-

`avnog preduze}a "Elektrodistri-

bucija# Pale, koja je odr`ana u po-

nedjeqak, donesena je odluka o pr-

vom koraku privatizacije ovog

preduze}a. Iz zavisnog dr`avnog

preduze}a pre{lo se u akcionar-

sko dru{tvo u kojem se ne{to vi{e

od 15,7 miliona maraka osnovnog

kapitala dijeli na 65 odsto dr`av-

nog kapitala, 10 odsto pripada Fon-

du PIO, pet odsto Fondu restitu-

cije i 20 odsto sitnim akcionari-

ma, kojih je preko 2350.

Akcionarsko dru{tvo nasta-

vqa djelatnost zavisnog dr`avnog

preduze}a, s tim {to }e biti izvr-

{ena doregistracija za obavqawe

djelatnosti snabdijevawa tarif-

nih potro{a~a i trgovine elek-

tri~nom energijom.

Prvu sjednicu Skup{tine akci-

onara sazva}e Direkcija za priva-

tizaciju u Republici Srpskoj, a

Upravni odbor biv{eg ZDP }e pri-

vremeno vr{iti funkciju nadzor-

nog organa. Wegov zadatak je i da iz-

vr{i organizaciono-tehni~ke pri-

preme za odr`avawe prve sjednice

skup{tine akcionara, koja treba

da donose statut o radu i ostala ak-

ta akcionarskog dru{tva. ¥ S. M.

MESNA INDUSTRIJA "LEVITA"

Razgovor o proizvodwiGRADI[KA - Na ju~era{woj sjednici Skup{tine

akcionara Mesne industrije "Levita# razrije{en je du-

`nosti stari Upravni odbor ~iji su ~lanovi prije mje-

sec dana podnijeli ostavke.

Imenovan je novi Upravni odbor od kojeg radnici o~e-

kuju da }e u saradwi sa direktorom pokrenuti proizvod-

wu.

- Idu}e nedjeqe, na prvoj sjednici novog Upravnog

odbora, razgovara}e se o pokretawu proizvodwe, na na-

~in na koji je predlo`ilo privatno preduze}e "Agroek-

sport# - kazao je predsjednik Sindikata radnika Nenad

Kraguq.

Podsje}amo da je "Agroeksport# pro{le godine po-

nudio da "Levita# obavqa usluge za ovo preduze}e, {to

tada{wi direktor i Upravni odbor nisu prihvatili.

Poslije toga su radnici zahtijevali smjenu rukovodstva

{to je ju~e u potpunosti ura|eno.

¥ B. V.

"PROLEKS" KOTOR VARO[

Pokrenutema{ine

KOTOR VARO[ - Poslije trogodi{we pa-

uze u pogonu "Boksvel# Akcionarskog dru{tva

"Proleks#, nastavqena je proizvodwa ko`e po-

~etkom ove godine. Na osnovu odluke Upravnog

odbora "Boksvel# je ustupqen na desetogodi{wi

zakup italijanskoj firmi "Laki - Leder#.

Prema rije~ima vr{ioca du`nosti direk-

tora Boksvela Mile Kqaji}a, o davawu proiz-

vodnih kapaciteta ovog preduze}a u zakup sagla-

sila se i Vlada Republike Srpske.

Na proizvodwi ko`e }e u po~etku biti za-

posleno 20 radnika, od kojih je wih 10 pokrenu-

lo proizvodwu, a preostali }e po~eti sa radom

u februaru. Planirana je mjese~na proizvodwa

10 hiqada metara kvadratnih ko`e.

¥ D. K.

BAWA LUKA - Promet na

svim segmentima tr`i{ta Bawa-

lu~ke berze tokom pro{le godi-

ne, ukqu~uju}i i blok poslove,

pakete akcija dr`avnog kapita-

la i prijavqene poslove po osno-

vu preuzimawa, iznosio je 100 mi-

liona maraka.

Prema rije~ima stru~nog sa-

radnika u Sektoru marketinga

Bawalu~ke berze Darka Laki}a,

to je pove}awe za 39 odsto u od-

nosu na 2003. godinu.

Dva posqedwa mjeseca u go-

dini imala su i najve}i prosjek

prometa, tako da je u decembru

obim trgovine bio 17,9 miliona,

dok je u novembru prometovano

16 miliona maraka.

Od ukupnog prometa na Ba-

walu~koj berzi, prema Laki}e-

vim rije~ima, u pro{loj godini

66,72 odsto ~inio je redovan pro-

met, dok je 19,07 odsto prometa ot-

palo na blok poslove, 11,25 odsto

na prodaju paketa akcija dr`av-

nog kapitala i 2,96 na poslove po

osnovu preuzimawa akcionarskih

dru{tava.

Prosje~ni dnevni promet, ako

se izuzmu blok

poslovi, pake-

ti akcija dr`a-

nog kapitala i

prijavqeni po-

slovi po osno-

vu preuzimawa,

iznosio je 782

hiqade maraka,

a prosje~na vr-

ijednost poje-

dina~ne tran-

sakcije 779 ma-

rka.

- Najve}i

promet u 2004.

godini ostva-

ren je sa akci-

jama emitenata,

koje su uvr{}e-

ne na slobodno berzansko tr`i-

{te - 53,46 odsto, zatim sa akci-

jama na berzanskoj kotaciji 26,93

odsto i sa akcijama fondova ko-

je su uvr{tene na berzansku ko-

taciju - 19,61 odsto - potvrdio je

Laki}.

U pro{loj godini ~lanovi

Bawalu~ke berze zakqu~ili su

61 blok posao {to je za 27 vi{e

nego 2003. godi-

ne.

Prosje~na

vrijednost po-

jedina~nog po-

sla je 315.200

marka.

U maju pro-

{le godine fo-

rmiran je Ber-

zanski indeks

Republike Srp-

ske sa po~etnom

vrijedno{}u od

1.000,00 poena,

a u avgustu i in-

deks privatizaciono-investici-

onih fondova.

Redovna revizija indeksa iz-

vr{ena je 15. novembra. Tada je

do{lo do promjene u sastavu Ber-

zanskog indeksa Republike Srp-

ske, jer su akcije emitenata Ho-

tel "Palas# i "Alpro# Vlaseni-

ca iskqu~ene iz indeksa, dok su

akcije preduze}a "Metal# Gradi-

{ka, "Vitaminka# Bawa Luka i

Robna ku}a "Boska# uvr{}ene u

ovaj indeks. ¥ Q. ^I^I]

TRGOVAWE NA BAWALU^KOJ BERZI U 2004. GODINI

STOTINU MILIONA

\Struktura prometa

\Promet po tr`i{nim segmentima

\Promet po mjesecima

Dobar po~etakBAWA LUKA - Prvo trgovawe u 2005. godi-

ni na Bawalu~koj berzi po ostvarenom prometu

obe}ava dobre rezultate, jer je tokom ju~era{weg

trgovawa promet bio 900 hiqada maraka.

Vrijednost Berzanskog indeksa Republike

Srpske pove}ala se za 1,12 odsto i iznosi 1.1622,94

poena, dok je vrijednost indeksa investicionih

fondova pala za 0,03 odsto i iznosi 1.849,31 po-

en.

Najve}i promet ostvaren je sa akcijama Tele-

koma Srpske od preko 200 hiqada maraka, a trgo-

valo se po 1,35 marke po akciji, {to je 1,5 odsto

vi{a cijena u odnosu na cijenu po kojoj se trgo-

valo posqedwi put pro{le godine.

Cijene akcija Cepter fonda porasle su za 1,61

odsto i wima se ju~e trgovalo po cijeni 6,3 mar-

ke po akciji.¥ Q. ^.

BAWALU^KA BERZA

Najboqi kupovni

kurs

Najboqi prodajni

kurs

% promjene

cijene

Prosje~na cijena

Broj prometovanih

akcija

Ukupan promet (KM)

RFUM-R-A RAFINERIJA UQA AD MODRI^A 0.3 0.31 0.00 0,3 53,778 16,133.40TLKM-R-A TELEKOM SRPSKE AD BAWA LUKA 1.35 1.37 1.50 1,35 162,936 219,963.60VBBB-R-A LHB BANKA AD BAWA LUKA 0.00 1024

BLBP-R-A PIF BLB-PROFIT AD, BAWA LUKA 3.7 3.8 -9.76 3,7 1,790 6,623.00BLKP-R-A BALKAN INVESTMENT FOND AD BAWA LUKA 4.85 5 0.20 5 6,000 30,000.00BRSP-R-A PIF BORS INVEST FOND AD BAWA LUKA 2.8 2.81 1.82 2,8 2,426 6,792.80EINP-R-A EUROINVESTMENT FOND AD BAWA LUKA 6.4 6.44 1.59 6,4 6,468 41,395.20EKVP-R-A PIF AKTIVA INVEST FOND AD GRADI[KA 3.2 3.22 -6.43 3,2 1,163 3,721.60INVP-R-A PIF INVEST NOVA FOND AD BIJEQINA 0.065 0.067 0.00 0,065 357,272 23,222.67JHKP-R-A PIF JAHORINA KOIN AD S.SARAJEVO-PALE 2.21 2.3 0.00 2,21 1,168 2,581.28KRIP-R-A KRISTAL INVEST FOND AD BAWA LUKA 5.31 5.39 1.53 5,31 8,818 46,823.58PLRP-R-A POLARA INVEST FOND AD BAWA LUKA 5.81 5.83 5.64 5,81 5,508 32,001.48PRVP-R-A PIF PRIVREDNIK AD BAWA LUKA 3.11 3.2 -6.61 3,11 2,026 6,300.86VBIP-R-A PIF VB FOND AD BAWA LUKA 3.63 3.7 -9.02 3,63 2,820 10,236.60VIBP-R-A PIF VIB FOND AD BAWA LUKA 3.63 3.7 0.28 3,63 2,538 9,212.94ZPTP-R-A PIF CEPTER FOND AD BAWA LUKA 6.3 6.31 1.61 6,3 15,845 99,823.50

630,556 554,832.51

AGKR-R-A AGROKRAJINA AD BAWA LUKA 0.4 0.42 -20.00 0,4 21,338 8,535.20ALPR-R-A ALPRO AD, VLASENICA 0.16 0.00 0,16 5,843 934.88ASRK-R-A AUTOSERVIS-KRAJINA AD BAWA LUKA 0.4 0.8 -4.76 0,4 3,108 1,243.20BLPV-R-A BAWALU^KA PIVARA AD BAWA LUKA 1.4 1.42 3.70 1,4 17,250 24,150.00BNPT-R-A BIJEQINA PUT AD, BIJEQINA 0.35 0.49 0.00 0,35 2,217 775.95BOKS-R-A BOKSIT AD MILI]I 0.68 0.7 0.00 0,68 11,291 7,677.88BOSK-R-A BOSKA RK AD BAWA LUKA 0.3 -6.25 0,3 500 150.00BSNT-R-A BOSNA TRGOVINA AD BAWA LUKA 0.93 3.45 1,2 50 60.00DUVN-R-A DUVAN AD BIJEQINA 0.15 -6.25 0,15 3,000 450.00ELVA-R-A ELVAKO AD BIJEQINA 0.4 -11.11 0,4 2,500 1,000.00FOPL-R-A FOP AD LOPARE 0.25 108.33 0,25 273,822 68,455.50GRNR-R-A GRA\EVINAR AD NOVI GRAD 0.00 1,4(A) 13,396 18,754.40KPRM-R-A KRAJINAPREMJER AD BAWA LUKA 1 0.00 1 10 10.00KRBC-R-A KRAJINA BORAC AD BAWA LUKA 0.6 1 78.57 1 203,750 203,750.00KRJL-R-A KRAJINALIJEK AD BAWA LUKA 0.25 0.28 8.70 0,25 10,000 2,500.00METL-R-A METAL AD GRADI[KA 0.18 0.22 22.22 0,22 60,000 13,200.00NPDK-R-A NAPREDAK AD BIJEQINA 1.03 3.00 1,03 925 952.75PDPT-R-A PRIJEDORPUTEVI AD PRIJEDOR 0.37 0.4 0.00 0,37 1,387 513.19POST-R-A SRPSKE PO[TE AD BAWA LUKA 0.45 0.5 4.65 0,45 2,933 1,319.85PRGS-R-A PROGRES AD DOBOJ 0.1 0,1(A) 191,568 19,156.80SMBK-R-A SEMBERKA AD JAWA 0.18 -14.29 0,18 237 42.66TRMN-R-A TERMOMONTA@A AD BAWA LUKA 0.16 0.2 0.00 0,16 4,348 695.68TRZN-R-A TR@NICA AD BAWA LUKA 0.6 0.62 9.09 0,6 2,377 1,426.20UTSC-R-A UNIS TSC AD PRWAVOR 0.25 0.3 0.00 0,25 3,062 765.50VCJK-R-A VU^JAK AD SRPSKI BROD 0.31 0.00 0,31(A) 180 55.80VLTK-R-A VELETEKSTIL AD BAWA LUKA 0.2 0.35 -9.09 0,2 8,795 1,759.00ZVPT-R-A ZVORNIKPUTEVI AD ZVORNIK 0.1 0.00 0,1 1,642 164.20

845,529 378,498.641,476,085 933,331.15

A-(posao sklopqen izme|u klijenata iz iste brokerske ku}e) UKUPAN PROMET

Ukupno slobodno berzansko tr`i{te

KURSNA LISTA BAWALU^KE BERZE - na dan 11.1.2005. godine

Berzanska kotacija

Ukupno kotacijaSlobodno berzansko tr`i{te

Kotacija fondova

Oznaka HOV

Emitent

Preostale naruxbe Sklopqeni poslovi

Zdravko Milovanovi}:Ubudu}e o~ekujemo kon-tinuiranu proizvodwu

(foto-arhiva)

DR@AVNI KAPITALNa Bawalu~koj berzi tokom

pro{le godine odr`ano je 26

aukcija za pakete akcija dr`av-

nog kapitala u 91 preduze}u. Dr-

`avni kapital prodan je u 68

preduze}a u ukupnoj vrijedno-

sti od 11,3 miliona maraka.

Prosje~no pove}awe cijene pa-

keta akcija u odnosu na po~et-

nu cijenu bilo je 77,89 odsto.

PROMETAU pro{loj godini ~lanoviBawalu~ke berze zakqu~ilisu 61 blok posao {to je za27 vi{e nego 2003. godine

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

srijeda, 12. januar 2005. DRU[TVO 7

MRKOWI] GRAD - Na po-

ro|ajnom odjeqewu Doma zdravqa

"Dr Jovan Ra{kovi}# u Mrkowi}

Gradu majka ostavila novoro|enu

bebu. Potom je kri{om napusti-

la odjeqewe, a osobqu dala la`ne

podatke o sebi.

Dje~ak je te`ak tri kilogra-

ma i 330 grama i duga~ak 54 cen-

timetra. U dobrom je zdravstve-

nom stawu, a na odjeqewu su mu, po-

{to se rodio za Bo`i}, dali ima

Bo`idar.

Doga|aj koji se zbio petog ja-

nuarskog dana nije zabiqe`en za

{ezdeset godina rada poro|ajnog

odjeqewa u mrkowi}kom Domu

zdravqa "Dr Jovan Ra{kovi}#.

Naime, de`urnoj babici Radi Va-

si}, radi hitnog poroda, javila se,

prema datim, a kasnije se utvrdi-

lo, la`nim podacima, dvadesetjed-

nogodi{wa S. T (Suzana Todoro-

vi}) iz ^a|avice kod Ribnika.

- Poslije poroda, porodiqa je

vra}ena na odjeqewe. Tu je bila

oko dva ~asa, da bi potom zamoli-

la da iza|e u toalet i da se vidi

sa mu`em, koji ju je dovezao na po-

rod. Ne slute}i {ta }e se dogodi-

ti, ja sam joj dozvolila da se vi-

di sa mu`em - ka`e babica Vasi}

i dodaje da se "`ena pona{ala nor-

malno# i da "nije pokazivala ni

najmawu sumwu da ne{to sprema.

Me|utim, kasnije se vidjelo

da su ona i wen, kako je kazala

mu`, bili sve dobro isplanira-

li.

- Poslije sam poredala sli~i-

ce. Wu je neki mu{karac ~ekao

ispred vrata i kada je iza{la, po-

mogao joj da sjedne u automobil,

koji je sve vrijeme bio upaqen is-

pred zgrade Doma zdravqa - isti-

~e Vasi}eva.

Kada je babica vidjela da ne-

ma porodiqe obavijestila je svog

{efa dr Borislava Radulovi}a,

koji je bio do{ao da joj pomogne

oko poroda, koji je ona uspje{no

obavila.

- Porod je pro{ao bez ikakvih

komplikacija i porodiqa je bila

u dobrom stawu. Pitao sam je gdje

joj je porodiqski karton, a ona je

kazala da ga je zaboravila i da su

se o wenoj trudno}i brinuli u Do-

mu zdravqa u Bawoj Luci - ka`e

dr Radulovi}, koji je, tako|e pri-

mijetio vozilo marke "pe`o 405#,

koje je bilo parkirano ispred Do-

ma zdravqa.

- Saobra}ajna tablica vozila

nije se vidjela od }ebeta, koje je

bilo preko haube. To ukazuje na

~iwenicu da su porodiqa i mu-

{karac koji je dovezao na porod

bili sve planirali, kako bi sa-

krili svoj identitet - poja{wava

dr Radulovi}.

O nestanku porodiqe odmah je

obavije{tena Stanica javne bez-

bjednosti u Mrkowi} Gradu. Pri-

padnici krim-slu`be izvr{ili

su uvi|aj, da bi naknadno utvrdi-

li da je rije~ o osobi koja je da-

la la`ne podatke. O cijelom slu-

~aju obavije{tene su susjedne po-

licijske stanice u Federaciji

BiH, a istraga je jo{ u toku.

- Za sada je s dje~akom sve u re-

du. Mi ga na odjeqewu mo`emo jo{

jedno vrijeme paziti i hraniti.

Me|utim, za wega je neophodno

obezbijediti smje{taj u odgova-

raju}u ustanovu. Po zakonskim od-

redbama, ako se ne prona|e majka,

dijete postaje briga Centra za so-

cijalni rad u Mrkowi} Gradu, ko-

ji treba da ga ustupi na brigu nad-

le`noj ustanovi u Republici Srp-

skoj - ka`e dr Radulovi}.

Nadati se da }e se na}i neko

rje{ewe za malog Bo`idara, koji

je u mrkowi}kom domu zdravqa

okru`en velikom qubavqu i pa-

`wom. Malom Bo`idaru ve} su

po~eli stizati i pokloni.

¥ S. DAKI]

NA PORO\AJNOM ODJEQEWU MRKOWI]KOG DOMA ZDRAVQA

OSTAVILA NOVORO\EN^E I POBJEGLA

PRIJEDOR - Iako ta~an

broj zavisnika, ali i dilera

nije poznat, ~iwenica je da se

u prijedorskoj op{tini broj

narkomana iz godine u godinu

pove}ava.

Pro{le godine, pri Sta-

nici javne bezbjednosti Pri-

jedor, formirana je grupa za

spre~avawe proizvodwe i pro-

meta opojnih droga. Dosada{wi

rezultati opravdali su weno

postojawe. Samo u posqedwa

dva mjeseca ova grupa zaplije-

nila je 70 grama kokaina i tom

prilikom li{ila slobode tri

lica. Kod dva lica prona{la je

1.898 tableta ekstazija, koje su

bile namijewene austrijskom

tr`i{tu. Pred kraj godine iz-

vr{en je i pretres jednog ugo-

stiteqskog objekta, gdje je pro-

na|eno 45 grama marihuane, a

pro{le nedjeqe, prilikom pre-

tresa jednog stana, prona|eno

je devet grama smjese za koju se

sumwa da je heroin.

[ef Grupe za spre~avawe

proizvodwe i prodaje narko-

ti~kih sredstava u Stanici po-

licije Prijedor Tomislav Kne-

`evi} ka`e da je "u posqedwe

vrijeme na podru~ju prijedor-

ske op{tine do{lo do uno{e-

wa te`ih droga, {to je i te ka-

ko zabriwavaju}e#.

- Na`alost ne mo`emo bi-

ti zadovoqni saradwom sa gra-

|anima. Svaka wihova dojava

bila bi nam od velikog je zna-

~aja. Me|utim takav vid sarad-

we kod nas ne postoji - ka`e

Kne`evi}, dodaju}i da }e se na

takav vid saradwe poku{avati

privoqeti gra|ani, a posebno

roditeqi maloqetne djece i

to kroz predavawa koja }e se

organizovati uz saradwu sa qe-

karima i nevladinim organiza-

cijama.

Prema rije~ima neuropsi-

hijatra Tomislava Elenkova, u

posqedwe vrijeme zna~ajan broj

narkomana izrazio je `equ za

lije~ewe.

U prijedorskoj neuropsi-

hijatriji spremni su da pru`e

pomo} svim zavisnicima koji

su, u kriznom stawu, ali samo

tretmanom odvikavawa od nar-

kotika, a ne nikako propisi-

vawem lijekova koji }e im na-

domjestiti narkotike.

¥ P. [.

BORBA PROTIV NARKOMANIJE U PRIJEDORU

Izostaje saradwasa roditeqima BR^KO - Na podru~ju distrik-

ta Br~ko registrovano je oko 8.200

penzionera koji danas spadaju u red

gra|ana sa najni`im primawima u

Br~kom.

Wih 4.600, penzije primaju iz

Fonda penzijskog i invalidskog osi-

gurawa Republike Srpske, dok pre-

ostalih 3.600 svoja primawa ostva-

ruju preko fonda Federacije BiH.

Iako penzioneri u Br~kom ve}

du`e vrijeme insistiraju da Vlada

formira penzioni fond distrikta,

wihovi zahtjevi nisu uva`eni uz

obrazlo`ewe da za to ne postoje

uslovi. Umjesto toga neki od za-

htjeva penzionera uvr{teni su i u

socijalni program za ovu godinu.

Ukoliko bi Vlada distrikta ispu-

nila obe}awa o izdvajawu sredsta-

va namijewenih penzionerima, po-

lo`aj ove kategorije stanovni{tva

bi bio znatno lak{i.

Predsjednik Udru`ewa penzio-

nera Drago Teodorovi} ka`e da bi

"penzioneri bili zadovoqni, uko-

liko bi se po{tovalo ono {to je

dogovoreno#.

- Obe}ali su nam da }e Vlada

distrikta od prvog januara ove go-

dine prihvati pla}awe svih lije-

kova penzionerima, u iznosu od 50

odsto, kao i isplatu tromjese~ne

pomo}i u iznosu od po 150 maraka.

To su najve}e dvije stavke i ako bi

se one po{tovale i uredno nam se

sve finansiralo, ne bismo imali

razloga da budemo nezadovoqni - ka-

`e Teodorovi}.

Prema wegovim rije~ima, pored

ove dvije stavke dolaze i druga ula-

gawa koja idu preko Centra za so-

cijalni rad, koji je, i do sada, davao

zna~ajnu socijalnu pomo} najugro`e-

nijim.

Penzioner @ivan \uri} ka`e

da su za pohvalu neke mjere koje

preduzima Vlada distrikta, kako

bi pomogla penzionerima, ali je

ukupan utisak da je briga za ovu ka-

tegoriju stanovni{tva nedovoqna.

Penzioner Mladen Simi} tako-

|e misli da je svaka pomo} Vlade

dobrodo{la, ali da bi ipak penzi-

onere trebalo staviti u ravnopra-

van polo`aj sa ostalim gra|anima.

I wihova primawa, ka`e on, treba

da budu u skladu sa mogu}nostima

buxeta distrikta.

- Te{ko `ivimo i jedva sasta-

vqamo "kraj sa krajem#. Ukoliko

Vlada bude ispunila svoja obe}awa

i snosila polovinu tro{kova za li-

jekove i redovno nam upla}ivala na-

mijewenu nov~anu pomo}, mnogima

}e se olak{ati `ivot - ka`e Mla-

den Simi}.

¥ M. \.

VLADA DISTRIKTA O PROBLEMIMA PENZIONERA BR^KOG

Obe}ali, pa iznevjeriliBAWA LUKA - Predsjed-

nik Konfederacije sindikata

Republike Srpske Obrad Be-

lenzada izjavio je ju~e da su

poslodavci u "Novim rudnici-

ma Qubija#, po Zakonu o radu

i Op{tem kolektivnom ugovo-

ru, obavezni da za 249 otpu-

{tenih radnika obezbijede po-

vezivawe sta`a, isplatu ot-

premnina, kao i svih neispla-

}enih plata.

Belenzada ka`e da je, to-

kom ju~era{we posjete "Novim

rudnicima Qubija# dobio uvje-

rewe od poslodavaca i sindi-

kata da su pregovori o rje{a-

vawu zahtjeva radnika "krenu-

li sa mrtve ta~ke#.

On je podsjetio da rok, ko-

ji je republi~ka Inspekcija ra-

da odredila za ispravqawe ne-

pravilnosti u otkazima, isti-

~e 22. januara, dodaju}i da su

radnici za 17. januar najavili

protestno okupqawe u krugu

preduze}a.

- Sindikat i Fond penzij-

skog i invalidskog osigurawa

trebalo bi uskoro da razgova-

raju o mogu}nostima poveziva-

wa sta`a svim radnicima, sa

datumom zakqu~ivawa radnih

kwi`ica - rekao je Belenzada.

On je dodao da je spor izme-

|u radnika i poslodavca poseb-

no izra`en kod utvr|ivawa vi-

sine otpremnina. U vezi sa

ovim pitawem sindikat je pred-

lo`io da se za nekvalifiko-

vane kao i radnike sa sredwom

stru~nom spremom anga`uje

sud.

U Konfederaciji podsje}a-

ju da je, pored zbriwavawa rad-

nika, glavni ciq sindikata,

pokretawe proizvodwe u pred-

uze}ima i spre~avawe ste~aja,

koji je, po mi{qewu sindika-

laca, "velika prevara za radni-

ke, koji na taj na~in u slu~aju

otkaza trajno gube pravo na ot-

premninu#.

Komentari{u}i inicijati-

vu Saveza poslodavca u Federa-

ciji BiH o osnivawu o Eko-

nomsko-socijalnog savjeta u

BiH, Belenzada je rekao da ne

postoje zakonski uslovi za

osnivawe ove institucije. Do-

dao je da se protivi ujediwewu

Sindikata u BiH, jer, kako je

rekao, svi sindikati u Repu-

blici Srpskoj imaju Ustavom

zagarantovano pravo na samo-

stalnost u radu. ¥ M. M.

KONFEDERACIJA SINDIKATA REPUBLIKESRPSKE

Rudari nisu zaboravqeni

GRADI[KA - U jutro, osmog

januarskog dana, u selu Ma{i}i

kod Gradi{ke, vatra je uni{tila

porodi~nu ku}u Vese i Borislave

Kutla~a. Na svu sre}u, niko nije

stradao.

- Uzrok bi mogla biti vatra iz

dimwaka ili instalacije, koja se

veoma brzo {irila sa jednog, koji

nije bio pokriven plo~om, na dru-

gi dio ku}e. Stihija je zahvatila

i prizemqe, pa je za samo dva ~asa

sve izgorjelo - pri~a Borislava

Kutla~a.

U nesre}i ima i sre}e. Naime

niko od ~lanova porodice nije

stradao.

- Kada je po`ar zahvatio ku}u,

samo sam gledala gdje su djeca. Da

nisam bila izgubqena i pod stre-

som, mo`da sam mogla spasiti dje~-

je kwige ili garderobu. Ali i po-

red toga, sre}na sam {to sam spa-

sila djecu - pri~a doma}ica.

Toga jutra, poslije doru~ka,

Borislava i suprug joj Veso sjedje-

li u prizemqu ku}e i odmarali.

K}erka je u~ila u potkrovqu, a po-

`ar je, pri~a ona, prvi primije-

tio sin Qubi{a.

- Kada je ~uo lupu u potkrovqu

ku}e, Qubi{a je po{ao da vidi da

se nije {ta dogodilo sestri. Odjed-

nom su oboje povikali - "vatra# i

potr~ali niz stepenice - nastavqa

svoju pri~u Borislava.

Bojana se vratila po kwige i

garderobu u potkrovqe, jer je jo{

uvijek bila u pixami, ali se istim

putem, pri~a wena majka nije mo-

gla vratiti, pa je isko~ila kroz

balkon. Na svu sre}u, ponavqa ona,

djeca su dobro pro{la.

Ka`e da su sami poku{ali da

gase vatru, ali na svaku kantu vo-

de vatra je jo{ vi{e buktala.

Pozvala sam odmah vatrogasce,

ali wihov dolazak nije puno po-

mogao, jer su kasnili. Kada su do-

{li, nisu imali dovoqno vode.

- Mi vi{e vode nismo imali,

jer je nestankom struje i hidrofor

prestao da radi. Kom{ije su odmah

pritr~ale, ali pomo}i vi{e nije

bilo - nastavqa Borislava Kutla-

~a.

Ona ka`e da vatrogasci mo`da

ne bi mogli da spase ku}u, ali i to

da su malo ranije do{li, sigurno

bi umawili {tetu.

- Ostali smo bez i~ega. Smje-

stili smo se u ku}u Vesinog stri-

ca koji `ivi u Beogradu. To je sa-

mo za prvu ruku. Za obnovu ku}e

nemamo novca - kroz suze pri~a Bo-

rislava.

Ona dodaje da je ku}a izgra|e-

na i prije nego {to se ona udala.

Ali Kutla~e su ulo`ile puno tru-

da i novca da je obnove za potrebe

djece.

Sin Qubi{a prvi je razred

Ugostiteqske {kole, a Bojana je

na drugoj godini Gra|evinskog

fakulteta u Bawoj Luci, gdje i sta-

nuje. Roditeqi oboje djece {kolu-

ju bave}i se poqoprivredom.

- Ni ja ni mu` nemamo stalno

zaposlewe. Da bismo {kolovali

djecu, poma`u nam bli`wi koliko

mogu. Poqoprivredne poslove oba-

vqamo samo da bismo se prehrani-

li. Jer malo imamo svoga zemqi-

{ta - veli na kraju Borislava Ku-

tla~a. ¥ B. VELENDE^I]

U MA[I]IMA IZGORJELA KU]A PORODICE KUTLA^A

NAJVA@NIJE - SPASENA DJECAPRIJEDOR

Dokumentausporavaju

popisPRIJEDOR - Do 15. fe-

bruara ove godine, na podru~-

ju prijedorskog regiona, tra-

ja}e registracija izbjeglih i

raseqenih.

[ef prijedorskog odsje-

ka Ministarstva za izbjegli-

ce i raseqena lica Dragana

Kova~evi} tvrdi da je slab

odziv bio zbog toga {to se

istovremeno vr{i i zamjena

li~ne dokumentacije, te da je

od onih koji su se ponovo tre-

bali registrovati tra`eno

puno dokumenata.

Do prvog januara na pod-

ru~ju Prijedora, Kozarske Du-

bice, Novog Grada i Kostajni-

ce registrovano je 1.276 rase-

qenih porodica i 400 porodi-

ca izbjeglica uglavnom iz

Hrvatske.

To je znatno mawi broj u

odnosu na onaj od prije ~eti-

ri godine, kada je posqed-

wi put vr{ena registracija

izbjeglica i raseqenog sta-

novni{tva.

Svi oni koji se ne regi-

struju do 15. februara, izgu-

bi}e, status izbjeglog ili ra-

seqenog lica, a time i sva

prava koja im na osnovu toga

pripadaju.

¥ C. D.

\Borislava Kutla~a: Ku}a izgorjela, novca niotkud

Majku, koja se la`no predstavila, poslije poro|aja~ekao ~ovjek koji joj je pomogao da se {to prije udaqiod Doma zdravqa

Za samo dva ~asa do temeqa izgorjelaku}a porodice Kutla~a. Vatrogascije ne bi mogli spasti, ali da su do{lina vrijeme, {teta bi bila mnogo mawa

Na poro|ajnom odjeqe-wu: Bo`idar u naru~jubabice Rade

BEOGRAD - Vojnik Du{an

Petrovi} (22) iz Zaplawske Topo-

nice, 1. januara ove godine na voj-

nom aerodromu La|evci kod Kra-

qeva izvr{io je samoubistvo.

Do ovog zakqu~ka do{lo se,

poslije istrage u Okru`nom sudu

u Ni{u, a svi spisi ovog predme-

ta dostavqeni su u skladu sa odred-

bama Zakona o krivi~nom postup-

ku Okru`nom javnom tu`ila{tvu

u Ni{u na daqi postupak.

Kako se navodi u saop{tewu

Okru`nog suda, koje je potpisao

v. d. predsjednika sudija Novica

Stefanovi}, povodom smrti voj-

nika, istra`ni sudija je 1. janua-

ra obavio uvi|aj u prisustvu za-

mjenika Okru`nog javnog tu`ioca

u Ni{u i vje{taka. Prilikom uvi-

|aja prona|ena je i koverta u ko-

joj su se nalazila dva lista papi-

ra, ispisana rukom, sa tri poruke

Du{ana Petrovi}a: roditeqima,

bratu i djevojci.

Srbiju i Crnu Goru zato da-

nas mu~i pitawe za{to se ubijaju

vojnici? Sa 14 samoubistava na

100 hiqada vojnika Vojska SCG

dr`i sredwi svjetski prosjek u su-

icidu unutar armijskih formaci-

ja. Za armijske stru~wake to je

"normalna pojava#, koja u srpskim

i jugoslovenskim prilikama ni-

kada, sem sada, nije dostigla nivo

upozoravaju}eg fenomena:

- Jo{ 1977. godine je napravqe-

na studija u kojoj se ka`e da je su-

icid mladih qudi u armiji malo-

brojniji od samoubistava civila.

Utvr|eno je da se vojnici ubijaju

na po~etku i na kraju vojnog roka

- u po~etku, ne mogu da prebole

odvajawe od ku}e i adaptaciju na

armijski re`im, a na kraju ne mo-

gu da prihvate te{ko}e i proble-

me koji ih ~ekaju kod ku}e i u ci-

vilnom `ivotu.

Meni se ~ini da je takva situ-

acija i danas, s tim {to je suicid

sada dobio preveliki medijski pu-

blicitet, tvrdi beogradski advo-

kat dr Jovan Buturovi}, nekada-

{wi vojni sudija, koji upozorio

da broj samoubistava u SCG, me|u

civilima, iznosi ~ak 20 na 100 hi-

qada `iteqa.

[ta to danas nagoni vojnike

na samoubistvo, obja{wava dr sci.

med. Bratislav Petrovi}, neurop-

sihijatar, jedini na{ ~lan u Svjet-

skoj organizaciji vojnih psihija-

tara:

- Samoubistva u vojsci su, na-

`alost, neminovna pojava, jer su

vojnici, uglavnom, adolescenti, a

u tom periodu `ivota je prisutan

potencijal za suicid. Iako se voj-

ska u tom smislu smatra rizi~nom

populacijom. Psiholo{ki profil

vojnika adolescenta, starog izme-

|u 18 i 25 godina starosti, u naj-

kra}im crtama izgleda ovako: psi-

holo{ki jo{ potpuno neformira-

na li~nost, poja~ana rawivost, de-

presivnost, sklonost onome {to

se u psihijatriji zove "kratak

spoj#.

Govore}i o ubistvima koja se

naj~e{}e doga|aju na stra`i i u pa-

troli, vrhovni vojni tu`ilac, pu-

kovnik Nikola Petkovi} je rekao:

- Stra`a i patrola su jedini

borbeni zadaci u miru. To su opa-

sna mjesta, jer jedino u tim prili-

kama vojnici posjeduju oru`je sa

bojevom municijom. Zato se vojni-

ci naj~e{}e i ubijaju prilikom

davawa stra`e. Mi kao vojno tu`i-

la{tvo istra`ivali smo ~iweni-

cu da li su ubistva ili samoubi-

stva u armiji bili posqedica ne-

zakonitog ili surovog pona{awa

starje{ina i utvrdili smo da u ni-

jednom slu~aju to nije bio razlog

ili motiv za stradawe vojnika.

Nekima je danas lako re}i da je

vojska kriva za stradawe vojnika

i da nam djeca "dolaze u vojsku da

se ubijaju#, ali to uop{te nije

ta~no - kategori~an je pukovnik

Nikola Petkovi}.

¥ D. IKOVI]

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

srijeda, 12. januar 2005.SRBIJA I CRNA GORA8SVE VI[E SAMOUBISTAVA U VOJSCI DR@AVNE ZAJEDNICE

POLITIKA Prema vojnim podacima, sva-

kog dana u jedinicama Vojske SCG

vr{i se 10 hiqada puwewa oru`-

ja bojevom municijom. To je naj-

rizi~niji trenutak u armiji. Za-

to, prema mi{qewu generala bez-

bjednosti Bo{ka Todorovi}a,

predstavqa op{te mjesto za sve

armije svijeta»:

- U svim vojskama ima samo-

ubistava starje{ina i vojnika.

Suicida ima najvi{e u najsavre-

menijim i najmodernijim armi-

jama, kao {to su {vedska, wema~-

ka ili ameri~ka. Ta samoubistva

su posqedica te{kog i odgovor-

nog vojni~kog poziva, ali i la-

bilnosti li~nosti u uniforma-

ma, {to je, ina~e, uobi~ajena qud-

ska osobina. Meni najvi{e sme-

ta {to su svi ti slu~ajevi toli-

ko politizovani da se od wih pra-

ve afere, ali i fama da je na{a

armija "prqava vojna formacija#

u kojoj se vojnici ubijaju. Ciq

takve kampawe je napad i ru{e-

we ugleda i autoriteta vojnog vr-

ha, ali i uni{tewe Vojske SCG.

Slutim, kao obavje{tajac, da su

i neke strane tajne slu`be in-

scenirale samoubistva na{ih

vojnika, samo da bi wihovi pla-

}enici u Srbiji, koji nepresta-

no napadaju Vojsku SCG, imali

argumente za svoju tezu da na{a

armija ubija svoje regrute. I da

se to, navodno, radi jer su ti voj-

nici, eto, otkrili u vojnim objek-

tima sakrivene ha{ke optu`e-

nike!

Sa 14 samoubistava na 100 hiqada vojnika Vojska SCGdr`i sredwi svjetski prosjek u suicidu. Za armijskestru~wake to je

"normalna pojava", koja nikada, sem sada,

nije dostigla nivo upozoravaju}eg fenomena

ZIMAPrema saznawima dr Jovana

Buturovi}, kao i u civilnoj po-

pulaciji, tako i u vojsci samou-

bistava ima najvi{e u zimskom

periodu, u vrijeme praznika i na

po~etku radne nedjeqe. Ne zna se

koliko je suicida u Vojsci SCG

ovih godina sprije~eno, ali se

zna da samo 10 odsto vojnika ko-

ji su poku{ali samoubistva po-

novo preduzimaju korake da uni-

{te sebe.

SINDROMVojska Srbije i Crne Gore

nalazi se u "postratnom sindro-

mu#, ocijenio je general u penzi-

ji Blagoje Grahovac, javqa Beta.

Grahovac, koji je i savjetnik

predsjednika Skup{tine Crne

Gore Ranka Krivokapi}a, obja-

snio je u razgovoru za Televizi-

ju Crne Gore da je "postratni sin-

drom# jedan od razloga u~estalih

ubistava vojnika u Vojsci SCG.

FOTO-VIJEST

SMEDEREVO - Smede-

revska op{tinska organiza-

cija Crvenog krsta, i pored

sveg truda, ne uspijeva da ri-

je{i pitawe "sedmog dana#

kada se, prema predawu, Bog

odmarao.

Socijalno ugro`eni u na-

rodnoj kuhiwi petkom dobi-

jaju suvi obrok za subotu a ku-

vani obrok nemaju nedjeqom,

niti u vrijeme dr`avnih i ve-

}ih vjerskih praznika.

- Ako se ostvari najava

stranih donatora narodne ku-

hiwe da se sredinom 2005. po-

vuku, bi}emo u velikoj nevo-

qi - ka`e sekretar smederev-

skog Crvenog krsta Tomislav

@ivanovi}.

I na selu ima siromaha s

pravom na socijalnu pomo}

ali Crveni krst nema mogu}-

nosti da im dostavi topli

obrok.

@ivanovi} ka`e da su

ugro`eni jedini put od otva-

rawa kuhiwe 8. novembra

1999. okusili kola~ 13. janu-

ara 2004. i dobili "komadi}

mesa#. Kuhiwa nikad nije

imala vo}e na jelovniku. U

Srbiji je do juna 2001. bilo

100 hiqada korisnika, {to je

'partija' koja mo`e da promi-

jeni svijet - rekla je Beti

stru~ni saradnik Crvenog kr-

sta Srbije, Dragica Kqaji}.

Ruski prijedlog refor-

macije kalendara, po kome bi

nedjeqa imala deset dana i

svaki deseti bio neradan,

smawila bi broj gladnih da-

na smederevske sirotiwe.

Siroma{ni po va`e}em

ra~unawu vremena gladuje naj-

mawe 52 puta u godini, dok bi

im ruska kalendarska refor-

ma gladne dane svela na 36 do

37, ne ra~unaju}i praznike.

Smederevska sirotiwa,

prema statistici Narodne

kuhiwe, varira. U novembru

1999. po~elo se sa 620 obroka

dnevno, u martu naredne go-

dine 1.500 Smederevaca ra~u-

nalo je na pola litra kuva-

nog obroka sa kazana i pola

vekne. Marta 2001. admini-

strativno je za 100 smawen

broj korisnika.

U januaru 2001. Me|una-

rodni komitet je ponudio

svim op{tinskim organiza-

cijama Crvenog krsta dona-

ciju od pribli`no 50 hiqada

wema~kih maraka za narodne

kuhiwe.

- Da bi dobila donaciju

Op{tinska organizacija Cr-

venog krsta trebalo je da

obezbijedi elementarne uslo-

ve za kuhiwu: struju, vodu, ka-

nalizaciju i krov. Smedere-

vo nije smoglo snage da tra-

`ene uslove obezbijedi. Po-

mo} su dobili Svrqig, Gaxin

Han, Mero{ina, Medve|a, na-

vodi Dragica Kqaji}.

U maju 2002. broj kori-

snika sa 1.700 sveden je na 350.

Tada je op{tinski CK orga-

nizovao donatorsku konfe-

renciju da privrednike upo-

zna s humanitarnom situaci-

jom u gradu i skupi novac za

kupovinu jo{ jednog kazana

za pripremawe hrane.

Tada{wi donator kuhi-

wa u Srbiji, Crveni krst We-

ma~ke, bio je voqan da obez-

bijedi hranu za 700 korisni-

ka ako se nabavi jo{ jedan ka-

zan. O~ekivalo se da na do-

natorskoj konferenciji ne-

ko od lokalnih biznismena

ponudi pomo} ali je na skup

do{ao samo jedan smederev-

ski privrednik.

Statistika, naravno, kao

i u mnogim drugim slu~ajevi-

ma, ne daje pravu sliku. Pra-

vi uvid u broj onih koji nema-

ju ni za jedan obrok dnevno

te{ko da }e ikad biti rea-

lan.

Sirotiwa je u novu 2005.

u{la gladna jer je suvi obrok

dobila u petak 30. decembra,

potom se uzdr`avala od hra-

ne u nedjequ, kada ina~e ne

dobija ni{ta, i ponedjeqak

zato {to je neradan. Potom je

dobila obrok u utorak, srije-

du i ~etvrtak. Zatim su usli-

jedila tri dana bez hrane jer

je Bo`i} pao u petak. ¥

Socijalno ugro`eni u narodnoj kuhiwi petkomdobijaju suvi obrok za subotu a kuvani obroknemaju nedjeqom, niti u vrijeme dr`avnihi ve}ih vjerskih praznika

SIROTIWA GLADNA - NEDJEQOMNEDA]E KORISNIKA NARODNE KUHIWE U SMEDEREVU

PODGORICA - Ubistvu sta-

rijeg vodnika Jadranka Kandi}a

(34) u kasarni "Masline# u Pod-

gorici nije prethodila sva|a, ve}

je rije~ o nesre}nom slu~aju, uzro-

kovanom poku{ajem vodnika da se

na{ali sa vojnikom na stra`i,

objavile su ju~e podgori~ke "Vi-

jesti#.

Pozivaju}i se na neimenovan

izvor, "Vijesti# navode da su se

Adrovi} i Kandi} dobro poznava-

li i da me|u wima nikada nije bi-

lo konflikata.

List pi{e da je "Kandi} htio

da se na{ali i upla{i Adrovi}a,

pa mu, dok je prilazio, nije odgo-

vorio na naredbu da stane i ka`e

lozinku, {to Adrovi} nije shva-

tio kao {alu ve} je iz straha za-

pucao, ne naslu}uju}i da mu pri-

laze prijateqi#.

Istra`ni sudija podgori~kog

Vi{eg suda Miroslav Be{ovi},

koji sa vojnim tu`iocem Vesnom

Jovi}evi}, vodi istragu, rekao je

da je utvr|eno da je Adrovi} is-

palio samo jedan metak i da mu je

odre|en jednomjese~ni pritvor.

On je sada u Istra`nom zatvoru

Kazneno-popravnog doma u Spu-

`u. ¥

"VIJESTI" O UBISTVU JADRANKA KANDI]A

[ala pla}ena `ivotom

PRAZNICIAko sve bude kao i do

sada, ove godine sirotiwa

}e biti bez toplog obroka

najmawe 60 dana, ra~unaju}i

tri dana Nove godine, dva

Bo`i}a, dva Vaskrsa i jedan

dan proslave Svetog Save.

Ra~unu treba dodati i 53 da-

na sa jednim suvim obrokom

koji }e za subotwi dan sa-

~uvati samo oni koji odole

isku{ewu da petkom imaju

ve~eru. Prema tome, siro-

tiwska godina jedva izgura

252 dana. Nevoqa je {to je

gladnih 113 dana du`e od

uslovno re~eno sitih 252.

\ Javne kuhiwe: Sporan sedmi dan

\ Kasarna "Masline": Mjesto ubistva

[TA DONOSI NOVI ZAKON O SAOBRA]AJU

Vozi, a nepri~aj!

BEOGRAD - Prema Nacrtu

zakona o saobra}aju, voza~ima ko-

ji koriste mobilne telefone dok

voze prete velike nov~ane kazne.

Promjenom Zakona o bezbjed-

nosti saobra}aja, kori{}ewe mo-

bilnog telefona bi}e ka`wava-

no sa oko 50 evra, {to je vi{e i

od kazne za nepropisno parkira-

we. Gra|ani uglavnom nisu in-

formisani o tome da se sprema

novi zakon, a ve}ina koristi te-

lefon tokom vo`we.

Profesor beogradskog Sao-

bra}ajnog fakulteta Milan Vu-

jani} radio je na prednacrtu no-

vog zakona. On ka`e da su odred-

be novog zakona usagla{ene s ten-

dencijama u Evropi. Novi zakon

je pripreman pet mjeseci i o~e-

kuje se da ga u januaru razmatra

Vlada Srbije.

- Predvi|ena je nov~ana, man-

datna kazna, za voza~e koji gri-

je{e, ali ne kao osnovni vid ka-

`wavawa. Osnovni vid ka`wa-

vawa je dobijawe negativnih po-

ena za pona{awe. Poslije odre-

|enog broja tih poena zabrawuje

se vo`wa na odre|eno vrijeme.

Kazna je postepena u smislu da

postoji desetak razli~itih ste-

pena, od kojih je posqedwi odu-

zimawe vozila - rekao je Vuja-

ni}.

Novim zakonom predvi|ena

je zabrana svih sredstava komuni-

kacije prilikom vo`we, a od to-

ga su izuzeti policija, hitna po-

mo} i vojska. Bi}e uvedene i stro-

`e kazne za vo`wu pod dejstvom

alkohola, ali se o~ekuje i zabra-

na komunikacije sa suvoza~em. Po

sada{wem zakonu, telefonira-

we za vrijeme vo`we nije ka`wi-

vo, ali voza~ mo`e biti ka`wen

zbog ugro`avawa bezbjednosti sa-

obra}aja ako se utvrdi da je ko-

ri{}ewe telefona bilo uzrok

nekog prekr{aja. ¥

LAKI NA OBARA^U

@ABQAK - Na Durmitoru ima

dovoqno snijega za skijawe, a broj-

ni turisti ovih dana koriste sun~a-

no, tiho i toplo vrijeme i za sun~a-

we, javqa Beta.

Odavno januar na durmitorskim

skijali{tima nije bio tako prijatan

kao ove godine, pa u zimskim blago-

detima na @abqaku, prema podaci-

ma iz lokalnog Turisti~ko-infor-

mativnog centra, u`iva vi{e od hi-

qadu turista, a najvi{e ih je iz Pod-

gorice, sa primorja i iz Srbije.

Lijepo vrijeme naro~ito pogo-

duje zabavama koje se na @abqaku

odr`avaju u okviru zimske turisti~-

ke manifestacije "Vrela zima u br-

dima#. ¥

DURMITOR

Skijawe i sun~awe

BEOGRAD - Djevoj~ica hrani golubove u parku u centru Beograda ovog

sun~anog januarskog dana. ¥ (Foto-Beta)

Vrijeme za doru~ak

Dizel jeftinijiPODGORICA - Na pumpama u Crnoj Gori dizel

gorivo je od ju~e jeftinije, dok su cijene benzina osta-

le iste.

Dizel sada ko{ta 0,75, a eko-dizel 0,76 evra,

{to zna~i da su nove tarife za ovu vrstu gori-

va ni`e za {est, odnosno tri centa po litru.

Super i bezolovni benzin zadr`ali su stare ci-

jene, tako da litar supera i daqe staje 0,87, a bezolov-

nog benzina 0,88 evra za litar.

Cijene goriva u Crnoj Gori koriguju se svake dru-

ge nedjeqe, na osnovu izvje{taja o kretawu cijena

naftnih derivata na svjetskom tr`i{tu i odnosa do-

lara prema evru. ¥

NA PUMPAMA U CRNOJ GORI

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

srijeda, 12. januar 2005. SRBIJA I CRNA GORA 9

NOVI SAD - Rast nape-

tosti na jugu Srbije i eventu-

alno na Kosovu, odrazi}e se i

na zbivawa u Vojvodini, ocije-

nili su ju~e vojvo|anski poli-

ti~ki analiti~ari.

Prema mi{qewu direktora

novosadskog Centra za regiona-

lizam Aleksandra Popova i zre-

waninskog Centra za razvoj ci-

vilnog dru{tva Vladimira Ili-

}a, zahtjevi za etni~ku podjelu

Kosova ohrabri}e sli~ne namje-

re i u Vojvodini.

Popov je izjavio agenciji Be-

ta da su zbivawa na Kosovu i Bal-

kanu uop{te dovela do toga da

sada i u Vojvodini preovla|uje

ideja teritorijalne podjele te

pokrajine po etni~kom principu,

~ime se umawuju {anse za gra|an-

sku autonomiju Vojvodine.

- Sada vidimo da se i korpus

ma|arskih stranaka okrenuo kon-

ceptu mawinskih autonomija,

{to mene, kao gra|anina Vojvo-

dine, rastu`uje, zato {to mislim

da se time umawuju {anse za gra-

|ansku autonomiju, koja bi do-

prinijela da se svi boqe osje}a-

mo - rekao je on.

Ili} je ocijenio da u Vojvo-

dini postoji stalno tiwaju}a opa-

snost od me|uetni~kog nasiqa.

- Teritorijalna autonomija

neke nacionalne zajednice u Voj-

vodini, mo`e da postoji samo

ako postoji teritorijalna po-

djela Kosova. Dakle, ko god za-

govara podjelu Kosova po etni~-

kom principu, taj zagovara po-

djelu Vojvodine po teritorijal-

nom etni~kom principu - rekao

je Ili}.

Prema wegovim rije~ima,

novo nasiqe po etni~koj osno-

vi mo`e biti sprije~eno samo

primjenom legalisti~kog prin-

cipa, koji podrazumijeva da su

svi gra|ani jednaki pred zako-

nom.

- Ako me|unarodna zajedni-

ca poka`e ~vrst stav prema to-

me da ne dopu{taju podjelu gra-

|ana Srbije prema etni~kom

osnovu, mislim da se mogu o~u-

vati ustavna rje{ewa. Tu je ve-

lika uloga inostranstva, jer Be-

ograd ima u{i za inostranstvo,

ako ve} nema za Ju`nu Moravu,

za Kosovo ili za Vojvodinu - re-

kao je Ili}. ¥

POLITI^KI ANALITI^ARI PREDVI\AJU

Jug i u Vojvodini?

BEOGRAD - Predsjedni~ki iz-

bori u Americi otvorili su pita-

we karaktera spoqnopoliti~kih

odnosa administracije Xorxa Bu-

{a prema me|unarodnom terori-

zmu, Evropi i Balkanu.

Ovim problemom bavio se i

profesor bezbjednosne politike

na Nacionalnom vojnom kolexu u

Va{ingtonu Roj Staford, koji tvr-

di:

- Dominantni spoqnopoliti~-

ki prioritet u drugom mandatu Bu-

{ove administracije bi}e i daqe

terorizam i situacija u Iraku.

Xorx Bu{ daleko mawe pa`we po-

svetiti evropskom kontinentu. Raz-

li~ita ameri~ka i evropska gle-

di{ta o Iraku unazadila su odno-

se izme|u SAD, s jedne, i Francu-

ske i Wema~ke, s druge strane. I ne

vjerujem da }e se ti odnosi u do-

gledno vrijeme poboq{ati. [to se

ti~e Balkana, Va{ington ovaj re-

gion sve vi{e prepu{ta Evropqa-

nima, jer daje mogu}nost da Evrop-

ska unija postavqa Srbiji i Cr-

noj Gori, Bugarskoj, Makedoniji i

drugim dr`avama za Kosovo i Me-

tohiju. To ne zna~i da }e se Ame-

rika sasvim povu}i sa Balkana, jer

je od presudne va`nosti za Va{ing-

ton da SAD ostanu na terenu na

Kosmeta, da bi se suprotstavile

albanskom terorizmu.

U svojoj analizi zbivawa u Sr-

biji i na Kosmetu, profesor Roj

Staford va{ingtonski stru~wak

za Balkan, ka`e:

- Srpski predsjednik Boris

Tadi} iskqu~uje mogu}nost neza-

visnosti Kosova, {to ostavqa do-

sta prostora za pregovore u smi-

slu "uslovne nezavisnosti# ili ne-

~eg sli~nog tome. Premijer Voji-

slav Ko{tunica je rekao da `eli

da zadr`i status Kosmeta onakvim

kakav je bio prije rata 1999. Mi-

slim da to nije izvodqivo. Jedna od

stvari od kojih treba di}i ruke

upravo je opcija koju zagovara Ko-

{tunica. A to je povratak Kosme-

ta na status koji je ta pokrajina

imala prije rata. Ve}ina politi-

~ara u Beogradu shvata da je to ne-

mogu}e.

Staford je rekao da Evropska

unija, SAD, Unmik u Pri{tini --

svi smatraju da bi na Kosovu najpri-

je trebalo razmotriti standarde

na qeto.

- Me|utim, mislim da }e razgo-

vori o statusu biti odlo`eni, po-

{to izvje{taj o standardima ne}e

biti veoma pozitivan. Mislim da

bi rje{ewe za Kosovo mogao da bu-

de neki vid uslovne nezavisnosti,

ne potpune nezavisnosti, jer je od-

bacuju SAD, Evropska unija i UN,

a podr`ava je jedino Albanija. Me-

|utim, ako ne krenemo u pravcu pre-

govora o kona~nom statusu, doga|a-

ji kao {to je martovsko nasiqe,

mogli bi, na`alost, da se ponove.

¥ M. LOPU[INA

STRU^WAK ZA BALKAN ROJ STAFORD UPOZORAVA

MART SE MO@E PONOVITIAko se ne krene u pravcu pregovora o kona~nom statusuju`ne pokrajine, doga|aji kao {to je martovsko nasiqe,mogli bi, na`alost, da se ponove, rekao je Staford

Staford: Amerikane odustaje od Kosova

Prevazi}ipreprekeBEOGRAD - Ministar od-

brane Srbije i Crne Gore Prvo-

slav Davini} sa saradnicima raz-

govarao je ju~e u Beogradu sa de-

legacijom Zdru`enog general-

{taba oru`anih snaga SAD, ko-

ju je predvodio kontra-admiral

Donald Loren.

U razgovoru je obostrano iz-

ra`eno zadovoqstvo {to je po-

sjeta zvani~nika ameri~ke armi-

je i Sekretarijata za odbranu

SAD, prilika da se sagledaju mo-

gu}nosti za nastavak i unapre|e-

we vojne saradwe dvije zemqe, na-

vodi se u saop{tewu Ministar-

stva odbrane SCG dostavqenom

Beti.

Sagovornici su izrazili o~e-

kivawe da }e postepeno biti pre-

vazi|ene i postoje}e politi~ke

prepreke, kao {to je pitawe sa-

radwe sa Tribunalom u Hagu.

Ministar Davini} je upo-

znao goste sa dosada{wom re-

formom sistema odbrane i pla-

novima za naredni period. On je

posebno istakao da je ciq pri-

kqu~ewe programu Partnerstvo

za mir.

U saop{tewu se navodi da je

kontra-admiral Donald Loren

pru`io podr{ku opredijeqeno-

sti Dr`avne zajednice SCG da

sprovede reformu sistema odbra-

ne. ¥

PRVOSLAV DAVINI] RAZGOVARAO SA ADMIRALOM LORENOM

Beograd: Davini} sa ameri~kom delegacijom

BEOGRAD - Aktuelna po-

sjeta ameri~ke vojne delegaci-

je Srbiji i Crnoj Gori mogla

bi da bude velika {ansa SCG da

dobije pomo} SAD za moderni-

zaciju vojske, za popravqawe

slike o sebi na Zapadu i za

uspje{nije i br`e ukqu~ewe u

evroatlantsku integraciju, oci-

jenio je wema~ki dr`avni ra-

dio "Doj~e vele#.

Istovremeno, dodaje wema~-

ki radio sa sjedi{tem u Bonu, to

bi mogla biti {ansa SCG i da se,

koriste}i zainteresovanost jedi-

ne supersile svijeta za saradwu,

ukqu~i u borbu protiv me|una-

rodnog terorizma.

[ANSA

PRI[TINA - Vi{e od 500 ita-

lijanskih vojnika, pripadnika pla-

ninskih trupa, kre}e na Kosovo ka-

ko bi u narednih {est mjeseci u~e-

stvovali u "neophodnim operacijama

garantovawa bezbjednosti" u sastavu

multinacionalnih snaga.

Profesionalni vojnici iz Dru-

ge regimente Brigade alpinaca "Ta-

urinense# kre}u iz Kunea na tre}u

balkansku misiju od 1999, godine.

Wima }e se, prema vijesti agen-

cije Adnkronos, pridru`iti jo{ 100

alpinaca Prve regimente planinske

artiqerije iz Fosana, kao i 250 voj-

nika iz jedinica oklopnih vozila. ¥

KOSOVO I METOHIJA

GRA^ANICA - Vladika ra-

{ko-prizrenski Artemije ogradio

se od prijedloga Svetog arhijerej-

skog sinoda Srpske pravoslavne

crkve da povu~e tu`bu koju je we-

gova eparhija podnijela sudu za

qudska prava u Strazburu, protiv

nekoliko evropskih zemaqa.

Vladika Artemije je tu`bu

podnio protiv Wema~ke, Francu-

ske, Italije i Velike Britanije,

radi pravne za{tite i nadoknade

{tete koju su pravoslavnim hramo-

vima i drugoj imovini SPC na Ko-

sovu i Metohiji nanijeli albanski

esktremisti od 1999. godine do da-

nas.

Episkop ra{ko-prizrenski u

saop{tewu ju~e dostavqenom Be-

ti navodi da je stav Sinoda izazvao

dosta nedoumica i pitawa.

- Stav Svetog sinoda donijet

je prije ~etrnaest dana, 28. decem-

bra 2004. godine. Za{to se toliko

kasnilo sa izla`ewem u javnost, i

za{to je ba{ sada objavqeno? Po

~ijem li nalogu? - isti~e u reago-

vawu vladika Artemije.

Objasniv{i da je "neobi~no da

se saop{tewa Svetog sinoda pu-

{taju nedeqom (kada Sinod ne za-

sjeda), i to u ve~erwim satima#,

vladika daqe isti~e da je Sveti

sinod na sjednici 28. decembra

"predlo`io# kao svoje mi{qewe,

a ne "nalo`io# kao svoju odluku

vladiki ra{ko-prizrenskom da tu-

`bu "obustavi#, a ne "povu~e#.

Stav Svetog sinoda o "povla-

~ewu# tu`be, iznijet u saop{tewu,

visi u vazduhu, jer nije naveden ni-

jedan razlog u korist takvog stava,

tvrdi Aretemije.

- Sveti sinod potkrepquje

opravdanost i osnovanost na{e tu-

`be, jer veli da tu`ene dr`ave "ni

izdaleka nisu ispunile preuzete

obaveze, nego su pretrpele neuspjeh

u za{titi qudi, wihove imovine,

svetiwa i elementarnih qudskih

prava na Kosovu i Metohiji - ob-

ja{wava vladika.

Artemije je naveo da je tu`ba

uslijedila "kao opravdan protest

protiv svega {to se posqedwih pet

godina de{avalo i jo{ uvijek se

de{ava sa SPC, srpskim narodom

i wihovom imovinom i kulturnom

ba{tinom na Kosovu i Metohiji#.

Zbog toga, podvla~i vladika

Artemije, i pored spremnosti SPC

i wega li~no na unapre|ewe sarad-

we sa me|unarodnom zajednicom u

ciqu spre~avawa novog nasiqa na

Kosovu, on ipak ostaje pri tu`bi

o~ekuju}i da }e sud u Strazburu bi-

ti nespristrasan i da }e svoju od-

luku bazirati na osnovu ~iwenica

iznijetih u samoj tu`bi.

Od 1999. godine kada je na Ko-

sovu vlast preuzela me|unarodna

zajednica o{te}eno je, zapaqeno

ili je potpuno uni{teno blizu 150

pravoslavnih crkava, manastira i

drugih objekata. ¥

VLADIKA RA[KO-PRIZRENSKI ARTEMIJE

NE]U POVU]I TU@BUI pored spremnosti Srpske pravoslavne crkveda unaprijedi saradwu sa me|unarodnom zajednicomipak ostajem pri tu`bi o~ekuju}i da }e sud u Strazburubiti nespristrasan, rekao je vladika Artemije

Poja~awe iz Italije

BEOGRAD - Ministar Srbi-

je i Crne Gore za qudska i ma-

winska prava, Rasim Qaji}, izja-

vio je radiju Bi-Bi-Si da ne o~e-

kuje eskalaciju nasiqa u podru~-

ju oko Pre{eva poslije pogibije

mladog Albanca Da{nima Hajru-

lahua, u pograni~noj zoni na jugu

Srbije.

Qaji}, koji je ju~e boravio u

tom regionu, gdje je odr`an protest-

ni skup nekoliko hiqada Albana-

ca, nije, me|utim, iskqu~io mogu}-

nost pojedina~nih incidenata.

On je, izme|u ostalog, ukazao

da politi~ki predstavnici Al-

banaca poku{avaju da politizuju

tragi~ni doga|aj i nastoje da iz-

mijene sada{wi sistem bezbjed-

nosti tra`ewem da se umjesto srp-

ske vojske, policije i `andarme-

rije anga`uju me|unarodne snage.

On je ukazao da }e u narednom

periodu biti rekonstruisano Ko-

ordinaciono tijelo za jug Srbi-

je.

- To podrazumijeva da u wegov

sastav treba da budu ukqu~eni

predstavnici i lokalnih Srba i

Albanaca - rekao je on. ¥

RASIM QAJI] O SITUACIJI U PRE[EVU

Ne}e biti nasiqa

BEOGRAD - Koordinator Fo-

ruma za etni~ke odnose Du{an Ja-

wi} ocijenio je ju~e da je za poli-

ti~ke razgovore o najnovijim pro-

blemima na jugu Srbije ostalo ma-

lo vremena i da se, bez brzih ko-

raka ka kompromisu, situacija mo-

`e dodatno iskomplikovati.

- @elim da vjerujem da }e se

vlast u Beogradu konsolidovati u

vezi sa ovim pitawem i uspostavi-

ti kontrolu nad svojim institu-

cijama, uz primenu jasne strategi-

je i koordinirano djelovawe svih,

vojske, policije, diplomata, ci-

vilnog dru{tva - rekao je Jawi} u

intervjuu Radiju B92.

On smatra da su Albanci je-

dan nesre}an slu~aj, pogibiju Da-

{nima Hajrulahua, prilikom ile-

galnog poku{aja prelaska grani-

ce izme|u Srbije i Crne Gore i

Makedonije, zloupotrijebili ra-

di izbacivawa svojih zahtjeva u

vrh federalne i evropske poli-

tike. ¥

DU[AN JAWI]

Malo vremena

PRIJEDLOG NOVOGUSTAVA SRBIJE

Pokrajine nareferendumu

NOVI SAD - Prijedlog usta-

va koji je izradio ekspertski tim

predsjednika Srbije predvi|a po-

stojawe dvije pokrajine u Srbiji,

dok bi se ostale pokrajine for-

mirale putem referenduma, izja-

vio je koordinator tog tima Zo-

ran Lutovac, prenosi Beta.

Lutovac je za novosadski

"Dnevnik# rekao da se u tom

prijedlogu ustava polazi od toga da

Srbija ima dvije pokrajine, Voj-

vodinu i Kosovo, s tim {to }e se

polo`aj Kosova posebno urediti,

dok je ostavqena mogu}nost da se

formiraju i neke nove pokrajine.

- Uslov za pokrajinu je da ima

najmawe milion, a najvi{e dva mi-

liona stanovnika u trenutku osni-

vawa i da se mo`e samostalno fi-

nansirati - objasnio je Lutovac.

Prema wegovim rije~ima, za

razliku od vladinog prijedloga,

po kom se pokrajine formiraju u

postupku za dono{ewe ustava, tim

predsjednika Srbije predla`e da

se to ~ini na referendumu na pod-

ru~ju na kome se autonomija pred-

la`e, "{to je standard Evropske

poveqe#. ¥

BEOGRAD - U Beogradu je u

prisustvu ogromnog broja zvani-

ca odr`an Bo`i}ni dobrotvor-

ni prijem za Kosmet ~iji je ciq

da se prikupe zna~ajna sredstva

kao pomo} Srbima na Kosmetu,

koji `ive u te{kim uslovima, i

pomogne rad nedavno osnovanog

Fonda za pokrajinu.

Prijem u Domu garde na Top-

~ideru priredio je premijer Vo-

jislav Ko{tunica, a blagoslovio

Wegova svetost patrijarh srpski

Pavle, koji su i sami dali li~ni

prilog za pomo}.

Obra}aju}i se zvanicama, pa-

trijarh Pavle je pozvao sve qu-

de dobre voqe da pomognu preo-

stalim kosovskim Srbima da op-

stanu, "a u onome {to prevazila-

zi qudske mogu}nosti, pomo}i }e

Bog#.

- Smatram da mo`emo, ako bu-

demo qudi, da se nastavi `ivot

tamo gde je pre rata prekinut.

Nije nikome na ovom svetu lako

od nevoqa i stihija, ali nevoqe

koje ~inimo jedni drugima, pogo-

tovo te{ko}e od qudi su mogle i

ne biti i trebalo je da ne budu -

rekao je patrijarh.

Premijer Ko{tunica je re-

kao da je osnovna qudska i patri-

otska obaveza da se pomogne ko-

sovskim Srbima koliko ko mo`e

i da to predstavqa prilog ugro-

`enim Srbima i izraz saosje}a-

wa i nacionalne odgovornosti.

On je naveo da je ova godina

prelomna kada je rije~ o budu}-

nosti Kosmeta i podsjetio da su

Srbima na tim prostorima ugro-

`ena osnovna qudska prava i slo-

bode.

Me|u gotovo oko 600 visokih

zvanica svoje priloge su dali

predstavnici dr`avnog vrha dr-

`ave, patrijar Pavle, predstav-

nici diplomatskog kora, kao i

predstavnici vojske, crkve, vjer-

skih zajednica, kulturnog i jav-

nog `ivota i najuspje{niji pri-

vrednici firmi i kompanija u

zemqi. ¥

BO@I]NI DOBROTVORNI PRIJEM ZA KOSMET

Patrijarh Pavle: Pomozite kosovskim Srbima

Pomo} dobrodo{la

C MY K

C MY K

srijeda, 12. januar 2005.SVIJET10MEKSIKO

Proradio Popokatepetl

MEKSIKO, MANILA - Mek-

si~ki vulkan Popokatepetl nasta-

vio je i prekju~e da izbacuje oblak

pepela, dok je vulkansko ostrvo Tal,

nedaleko od filipinske prijesto-

nice Manile, blago zadrhtalo zbog

zemqotresa {to je izazvalo paniku

kod lokalnog stanovni{tva, javio je

Tanjug.

Aktivnost Popokatepetla, vi-

sine 5.452 metra na trome|i mek-

si~kih dr`ava Meksiko, Puebla i

Morelos, bila je umjerena, saop-

{tio je meksi~ki nacionalni cen-

tar za prevenciju katastrofa "Ce-

napred#, javile su agencije dodaju-

}i da je progla{en "`uti#, odno-

sno najni`i stepen uzbune.

"Cenapred# je najavio ki{u pe-

pela u dr`avama Puebla i More-

los, podsje}aju}i da je prva erupci-

ja Popokatepetla bila prije 23 hi-

qade godina.

Vulkan, zapravo ostrvo Tal,

oko 60 kilometara ju`no od Mani-

le, zadrhtao je blago ju~e ujutru zbog

zemqotresa ja~ine dva stepena Rih-

terove skale ~iji je epicentar bio

ispod wega. Drhtawe tla izazvalo

je me|utim paniku me|u 5.000 sta-

novnika koji su se evakuisali sa

ostrva, zapla{eni razornim cuna-

mijem koji je 26. decembra pogodio

zemqe ju`ne Azije.

Stanovni{tvo je danas po~elo

da se vra}a, po{to nije bilo nika-

kvih posqedica.

Lokalni stru~waci su objavi-

li da podrhtavawe vulkana visokog

311 metara ne najavquje ja~u erup-

ciju. Posqedwa erupcija vulkana

Tal bila je 1977. godine, ali nije bi-

lo ni {tete ni `rtava, dok je u

erupciji 1965. godine poginulo 200

qudi. ¥

PODRHTAVAWE TLA U IRANU

Povrije|eno sto qudi

TEHERAN - Oko 110 qudi lak{e

je povrije|eno u zemqotresu ja~ine

5,8 stepeni Rihterove skale, koji je si-

no} uzdrmao sjeveroisto~ni dio Ira-

na, izjavio je ju~e predstavnik iran-

skog Centra za prirodne katastrofe,

prenio je Tanjug.

- Ve}ina qudi povrije|ena je dok

su u panici istr~avali iz svojih do-

mova... Niko nije ozbiqnije povrije-

|en - rekao je Sejed Reza Gaderi za

AFP.

Poslije prvog potresa uslijedila

su dva slabija, a zemqotres ja~ine 4,1

stepeni registrovan je u isto vrije-

me i na jugu Irana, javila je IRNA.

Iranski meteorolozi ve} nedje-

qama upozoravaju na opasnost od sna-

`nog zemqotresa, poput onog koji je

26. decembra 2003. godine razorio grad

Bam, na jugoistoku Irana. U Bamu i

okolini poginulo je oko 30 hiqada

qudi. ¥

MINISTRI EU

Pomo} u kriznapodru~ja BRISEL - Ministri Evrop-

ske unije su se slo`ili preksi-

no} da se ubrzaju mjere pomo}i

kriznim podru~jima, kao {to je

ju`na Azija, koju je u krajem de-

cembra pogodio katastrofalni

zemqotres, javio je Tanjug.

Komesar za inostrane poslo-

ve EU, Benita Ferero Valdner

je predlo`ila stvarawe "krizne

grupe# od 5.000 qudi za pomo} u

katastrofama, ali su se mini-

stri odlu~ili za stvarawe ma-

we jedinice, ~iji }e ~lanovi bi-

ti iz 25 zemaqa EU, prenijela je

DPA.

Francuski ministar ino-

stranih poslova, Mi{el Barni-

je je izjavio da od ove grupe o~e-

kuje "optimum efikasnosti, a

maksimum koordinirawa#, dok

je wema~ki ministar spoqnih

poslova, Jo{ka Fi{er upozorio

na mogu}e visoke tro{kove ~i-

tave operacije.

Svi ministri na sastanku u

Briselu su dali "zeleno svjetlo#

za uspostavqawe sistema za upo-

zoravawe od cunamija, {to }e

EU stajati 1,5 milijardi evra,

bez privatnih donacija.

O ovoj svoti }e se raspra-

vqati na donatorskoj konferen-

ciji, koja }e se odr`ati u @ene-

vi, pod pokroviteqstvom Ujedi-

wenih nacija. ¥

PEKING - Ameri~ki kon-

gresmen Tom Lanto{ imao je sve-

obuhvatne razgovore sa sjeverno-

korejskim liderima, ukqu~uju}i

i "nuklearni problem# koji je

predmet razgovora predstavnika

{est nacija ~iji je ciq da se Sje-

verna Koreja privoli da odusta-

ne od programa proizvodwe atom-

skog oru`ja, javio je Tanjug.

- Imao sam ozbiqne razgovo-

re o nizu tema, ukqu~uju}i nu-

klearni problem, pitawe qud-

skih prava i ekonomije - izjavio

je Lanto{ na aerodromu u Pekin-

gu, po povratku iz ~etvorodnev-

ne posjete Sjevernoj Koreji.

To je bio prvi boravak jed-

nog ameri~kog kongresmena ko-

munisti~koj Koreji od maja 2003.

godine.

Posjeta Lanto{a, kongresme-

na iz redova Demokratske stran-

ke, kao i, za ju~e najavqeni dola-

zak u Pjongjang republikanca

Kurta Veldona, nisu dio zvani~-

nih napora za rje{avawe proble-

ma sjevernokorejskih nuklearnih

ambicija, ali imaju podr{ku Bi-

jele ku}e, prenio je Rojters.

Lanto{ je razgovarao sa pot-

predsjednikom sjevernokorejske

skup{tine Jangom Hajongom So-

pom i ministrom inostranih po-

slova Pik Nam Sunom, saop{ti-

la je zvani~na sjevernokorejska

novinska agencija KCNA.

Lanto{ je izjavio da }e se po

povratku u SAD, sastati sa pred-

sjednikom Xorxom Bu{om i Kon-

dolizom Rajs, koju je Bu{ nomi-

novao za mjesto dr`avnog sekre-

tara.

Veldon je bio posqedwi ame-

ri~ki kongresmen koji je posje-

tio Sjevernu Koreju u maju 2003.

godine.

Pro{le godine Bijela ku}a

je stopirala odlaske kongresme-

na u Pjongjang.

Predstavnici dvije Koreje,

SAD, Rusije, Kine i Japana odr-

`ali su tri runde razgovora o

nuklearnim ambicijama Pjongjan-

ga, a ~etvrta - planirana za sep-

tembar 2004. godine - odlo`ena je

zbog bojkota tog skupa od strane

Sjeverne Koreje.

Pjongjang je taj potez obja-

snio kao reakciju na "neprija-

teqsku politiku# SAD prema

Sjevernoj Koreji.

Ambasada Sjeverne Koreje u

Moskvi je, prema izvje{taju ru-

ske agencije Interfaks, i ju~e

ponovila optu`bu da Amerika

vodi "neprijateqsku politiku#

prema Sjevernoj Koreji.

- Iz dana u dan opasnost od

nuklearnog rata na Korejskom

poluostrvu se poja~ava zbog pri-

tiska SAD na Demokratsku Na-

rodnu Republiku Koreju - istak-

nuto je u saop{tewu sjevernoko-

rejske ambasade u Rusiji. ¥

XAKARTA - Indone`anski se-

paratisti~ki Pokret za slobodni

A}e saop{tio je ju~e da garantuje

bezbjednost i slobodno kretawe

svim stranim humanitarnim radni-

cima i spasiocima u provinciji

A}e na ostrvu Sumatra, gdje je do-

sad potvr|eno da je u cunamiju 26. de-

cembra poginulo vi{e od 105 hiqa-

da osoba, prenio je Tanjug.

Poruka koju je Pokret za slo-

bodni A}e poslao mobilnim tele-

fonom agenciji AFP odgovor je na

izjavu {efa spasila~kih operaci-

ja Budija Atmaxija da indone`anske

vlasti ne mogu da humanitarcima

garantuju bezbjednost izvan grado-

va Banda A}e i Meulabo, s obzirom

na to da je region ve} tri decenije

popri{te sukoba separatista i vla-

dinih snaga.

- Ograni~ewa su reakcija kolo-

nijalne indone`anske vlade, veoma

zabrinute zbog prisustva stranih

vojnika i humanitarnih radnika,

koja ima za ciq da ih zastra{i i

udaqi iz A}ea - navedeno je u poru-

ci pobuwenika koju je potpisao vr-

hovni komandant Muzakir Manaf.

Pokret za slobodni A}e, tako-

|e, tvrdi da su la`ne vladine in-

formacije prema kojima separati-

sti napadaju konvoje s humanitar-

nom pomo}i.

Indone`anski na~elnik gene-

ral{taba Endriartono Sutarto re-

kao je danas da }e vojska nadgleda-

ti i pratiti humanitarne organi-

zacije izvan Banda A}ea, glavnog

grada pokrajine. Pokret za slobod-

ni A}e bori se za otcjepqewe po-

krajine, a u separatisti~kom ratu

dosad je ubijeno najmawe 12 hiqada

qudi.

Poslije cunamija izme|u suko-

bqenih strana vlada pre}utno po-

mirewe iz solidarnosti s nastrada-

lim narodom, ali povremeni okr-

{aji dovode u pitawe uspjeh huma-

nitarnih operacija, prije svega u

dopremawu pomo}i ugro`enom sta-

novni{tvu. ¥

VA[INGTON - Inauguraciju

ameri~kog predsjednika Xorxa Bu-

{a, predvi|enu za 20. januar, obi-

qe`i}e mjere bezbjednosti bez pre-

sedana, {to }e na svojoj ko`i osje-

titi svi u~esnici ceremonije,

ukqu~uju}i novinare, javio je Tan-

jug.

Iako se problemu bezbjedno-

sti i ranije poklawala velika pa-

`wa, ovo je prva inauguracija po-

slije teroristi~kih napada na Wu-

jork i Va{ington 2001. godine, zbog

~ega }e ceremonija biti odr`ana u

izmijewenim bezbjednosnim uslo-

vima.

Izmjene i poo{trewe mjera naj-

vi{e }e osjetiti predstavnici me-

dija koji }e prvi put u ameri~koj

istoriji morati da se slikaju i da

daju otiske prstiju da bi dobili

jednodnevnu dozvolu. I ne samo to.

Svaki novinar i fotoreporter ko-

ji toga dana bude izvje{tavao iz

Kapitola (zgrade Kongresa) ili sa

sve~anosti ispred tog zdawa, mo-

ra}e da pro|e detaqnu provjeru,

{to podrazumijeva podrobnu anali-

zu pro{losti.

Agencija Aso{ijeted pres pre-

nijela je, tim povodom, da }e, sem

kontrole, za dobijawe dozvole za

rad 20. januara od presudnog zna~a-

ja biti podatak da je novinar zapo-

slen u nekoj od akreditovanih no-

vinskih ku}a.

Direktor centra za medije u

Senatu Leri Janezi} izjavio je da

je inauguraciju novog ameri~kog

predsjednika od prije ~etiri godi-

ne pratilo 1.800 novinara i foto-

reportera, ali da }e wihov broj

ove godine biti sigurno mawi zbog

novih pravila.

Procjewuje se da }e doga|aj "po-

krivati# oko 400 fotografa i teh-

ni~kog osobqa.

Na broj predstavnika glasila

utica}e i ~iwenica da su vlasti

odredile 10. januar kao posqedwi

rok do kojeg novinari moraju li~-

no da predaju zahtjeve za izdavawe

dozvola.

Janezi} smatra da }e zbog toga

mnogi novinari izvan Va{ingto-

na jednostavno odustati.

Nove mjere bezbjednosti va`e

i za zaposlene u Kongresu, koji }e

tako|e morati da podnesu prijave

za dozvole, ali procedura u wiho-

vom slu~aju ne}e biti toliko rigo-

rozna po{to je ve}ina ve} pro{la

provjeru prilikom zapo{qavawa.

O~ekuje se da }e sve~ani, ina-

uguracioni govor predsjednika Bu-

{a pratiti oko 200 hiqada qudi

ispred Kapitola i jo{ nekoliko

hiqada qudi, posmatra~a parade

du` avenije Pensilvanija koja spa-

ja Kapitol i Bijelu ku}u. ¥

PRED INAUGURACIJU AMERI^KOG PREDSJEDNIKA

Prvi put u ameri~koj istoriji novinari, koji }eizvje{tavati iz zgrade Kongresa, mora}e prethodnoda se fotografi{u i daju otiske prstiju

PORUKA POBUWENIKA NA SUMATRI

Garantuju za humanitarce

U provinciji A}e: Spasioci nose tijelo `rtve cunamija(Foto-Rojters)

TOM LANTO[ RAZGOVARAO SA PREDSTAVNICIMA SJEVERNE KOREJE

Iako posjeta kongresmena nije diozvani~nih napora Amerikeda Sjeverna Koreja odustaneod programa proizvodwe atomskogoru`ja ovaj potez je imao podr{kuBijele ku}e

OTPU[TENI WUJORK - Ameri~ka televi-

zijska mre`a Si-Bi-Es Wuz otpu-

stila je ju~e ~etvoro svojih slu-

`benika nakon zakqu~ka nezavisne

istrage da su emitovali prilog o

vojnoj slu`bi kojim je diskredito-

van predsjednika SAD Xorx Bu{.

Otkaze su dobili potpredsjed-

nik televizije Betsi Vest, produ-

cent Meri Mejps, izvr{ni produ-

cent Xo{ Hauard i wegovog po-

mo}nik Meri Marfi, javila je

agencija AP.

Den Rader, narator spornog

priloga, jo{ je u novembru dao ot-

kaz na mjestu urednika udarnih

"Ve~erwih vijesti#, na kome je ra-

dio 24 godine, uz insistirawe da

takva odluka nije povezana sa is-

tragom.

POLITIKATokom vikenda, zvani~ni

Pjongjang je objavio da o~e-

kuje od ameri~kog predsjedni-

ka Xorxa Bu{a, da u svom dru-

gom mandatu promijeni dosa-

da{wu politiku prema Sje-

vernoj Koreji. Prethodnica iz demokrata: Kongresmen Tom Lanto{ (Foto-Rojters)

O[TRE MJERE BEZBJEDNOSTI

OPASNOST OD NUKLEARNOG RATA

Kao prije dva vijeka: Biblija pred kojom je zakletvu polo`io prvi predsjednik Xorx Va{ington (Foto-Rojters)

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

srijeda, 12. januar 2005. SVIJET

M E R I D I J A N I

PROGNOZE IZ BERLINA

Prijete katastrofe

BERLIN - Tokio, San Fran-

cisko i Los An|eles predwa~e

na svjetskoj listi urbanih pod-

ru~ja koja bi mogla da pretrpe

katastrofalne gubitke u `ivo-

tima qudi i imovini zbog ze-

mqotresa, poplava, cunamija ili

terorizma, saop{tila je ju~e we-

ma~ka kompanija "Minhen re#,

najve}a u svijetu za poslove re-

osigurawa.

Kompanija je pozvala vlade i

planere urbanih sredina da sve-

obuhvatnije uzimaju u obzir ri-

zike katastrofa kada odobrava-

ju lokacije za daqi razvoj i da u

ve}em obimu preduzimaju preven-

tivne mjere. "Megagradovi# po-

menutog tipa donose novu dimen-

ziju rizika osiguravaju}im fir-

mama, ukazao je jedan od direkto-

ra "Minhena re# Stefan Hajd.

- Megagradovi su izlo`eni

svim klasi~nim opasnostima,

ali su wihova izlo`enost i ra-

wivost disproporcionalni. Oni

stvaraju rizike novih proporci-

ja - megarizike - naveo je Hajd u

prate}em saop{tewu uz izvje-

{taj. ¥

BRITANSKI KOMANDANT NA\EN

MRTAV

Smrt podistragom

LONDON - Komandant bri-

tanskih vojnih snaga na Gibralta-

ru Dejvid Vajt (50) na|en je mrtav

u svom bazenu, a istraga je u toku,

potvrdilo je ju~e britansko Mi-

nistarstvo odbrane. Prema saop-

{tewu, Vajt je bio pozvan u Lon-

don zbog optu`bi koje nisu nave-

dene, javila je agencija Rojters.

- O~igledno se ne radi o pri-

rodnoj smrti, ali moramo da sa~e-

kamo rezultate obdukcije - rekao

je inspektor kraqevske gibraltar-

ske policije Edi Jomi, a prenela

je agencija DPA.

Britanski tabloidi su ranije

pisali, kako je naveo AFP, da je

Vajt bio pod istragom zbog optu-

`bi za pedofiliju i da je bio opo-

zvan pro{log petka, a da je u subo-

tu na|en mrtav. Gibraltar, stije-

na od {est kvadratnih kilometa-

ra, nalazi se na dijelu ju`ne oba-

le [panije, preko puta Maroka,

strate{ki je va`no za Britaniju

jer se na wemu nalazi vojna pomor-

ska baza.

[panija ju je ustupila Brita-

niji na osnovu sporazuma iz Utreh-

ta iz 1713. godine, ali od tada ne

prestaju sporewa izme|u Madrida

i Londona oko suvereniteta nad

Gibraltarom. Prije dvije godine,

stanovni{tvo Gibraltara se na re-

ferendumu velikom ve}inom izja-

snilo za ostanak pod britanskim

suverenitetom. ¥

BAGDAD - Talas nasiqa u

Iraku ne jewava ni danas, samo

tri nedjeqe pred planirane prve

demokratske izbore, {to ozbiqno

otvara pitawe da li }e izbori uop-

{te mo}i da budu organizovani,

javio je Tanjug

U nedjequ, 30. januara, Ira~a-

ni bi trebalo da izaberu posla-

nike za Nacionalnu skup{tinu,

parlamenat poluautonomne obla-

sti na sjeveru zemqe naseqene Kur-

dima i 18 provincijskih savjeta.

Iako okupacione snage, pred-

vo|ene Amerikancima, i privre-

mena vlast u Bagdadu, ustoli~ena

pod spoqnim uticajem, ponavqaju

da izbori "otvaraju put ka miru i

demokratiji#, mnogi Ira~ani sum-

waju da }e izja{wavawe naroda bi-

ti mogu}e, prije svega iz bezbjed-

nosnih razloga, zato {to pobuwe-

nici prete `estokim udarima

upravo krajem januara.

Dok novinar Gada Bati, zapo-

slen u lokalnom listu u Bagdadu,

apeluje na sugra|ane, posebno na

`ene, da svakako iza|u na birali-

{ta i tvrdi da "bez izbora nema

`ivota#, mnogi drugi su veoma re-

zervisani. Oni koji ne prihvata-

ju wegov apel, ukazuju da su izbo-

ri nerealan korak u situaciji ko-

ju odlikuju ~esti bomba{ki napa-

di, otmice i atentati.

Prvi uslov za izra`avawe vo-

qe gra|ana su sloboda i bezbjed-

nost, a toga, kako isti~u, u Iraku

odavno nema.

- Mislim da su bezbjednost,

struja, voda, hqeb i mogu}nost da

moja djeca idu u {kolu daleko va-

`niji od izbora - ka`e 30-godi-

{wi stolar Salim al-Samarai,

musliman sunit.

- [ta ako se samoubice poja-

ve u redu pred bira~kom kutijom

i sve nas dignu u vazduh?! - pita se

Samarai. Suniti su, uop{te uzev,

najrezervisaniji prema izborima,

jer strahuju da }e oni donijeti po-

bjedu ve}inskim {iitima koji ~i-

ne 60 odsto stanovnika Iraka.

Sru{eni diktator Sadam Hu-

sein je bio sunit, a u wegovo vri-

jeme {iiti su osje}ali razne vr-

ste represije {to bi, u okolno-

stima wihovog izbornog trijum-

fa, moglo zna~iti nastavak animo-

ziteta izme|u dvije najbrojnije

vjerske grupacije u zemqi. U izja-

vama ira~kih zvani~nika i pred-

stavnika koalicionih snaga se is-

ti~e da novi talas nasiqa inici-

raju suniti, upravo u strahu od iz-

bora.

- Ubije|en sam da suniti uop-

{te ne}e glasati, jer je ciq izbo-

ra da se suniti marginalizuju -

tvrdi Samarai.

Dosada{wa istra`ivawa poka-

zuju da }e izbori sigurno biti odr-

`ani u 14 od ukupno 18 provincija.

- Ako tako bude, izbori ne-

}e biti legitimni ~ak i u slu~a-

ju da ve}ina iza|e na izbore, za-

to {to je glasawe validno samo

ako postoji adekvatan odziv bi-

ra~a u svim oblastima - ka`e

biv{i {ef diplomatije Adnan

Pa}a}i, lider jedne sunitske

stranke.

On je upozorio, u intervjuu

britanskoj radio stanici Bi-Bi-

Si, da bi priznavawe nelegitim-

nih izbora moglo gurnuti zemqu

u jo{ ve}i haos, jer bi zapo~eo

pravi gra|anski rat. SAD i Ve-

lika Britanija se vatreno zala-

`u za odr`avawe izbora, ali bez-

bjednost ne mogu da garantuju.

To, naravno, poja~ava straho-

vawe i kod onih koji su voqni da

iza|u na birali{ta. Pojedini me-

diji naga|aju da }e broj stranih

vojnika u Iraku biti uskoro pove-

}an upravo radi obezbje|ivawa bi-

ra~kih mjesta.

Londonski "Sandej telegraf#

objavio je, tim povodom, da }e ove

nedjeqe Velika Britanija objelo-

daniti plan o slawu novih 650 voj-

nika u Irak radi za{tite birali-

{ta. ¥

POJA^AVA SE NASIQE PRED PRVE DEMOKRATSKE IZBORE U IRAKU

STRAH DIJELI BIRA^ETri nedjeqe uo~i izlaska na glasa~ka mjesta mnogibira~i ve} najavquju da to ne}e mo}i uraditi iz strahaod nasiqa. Sunite dodatno brine mogu}nost pobjedeve}inskih {iita

11

NAPAD U TIKRITU TIKRIT - U eksploziji

mine na putu ju`no od Bagdada

ju~e je poginulo sedam Ira~a-

na, dok je u samoubila~kom bom-

ba{kom napadu ispred sjedi-

{ta policije u Tikritu ubije-

no {est, a povrije|eno pet po-

licajaca.

Pobuwenici su vjerovatno

namjeravali da aktiviraju eks-

ploziv pri prolasku ameri~-

kog vojnog konvoja u Jusifiji,

15 kilometara ju`no od Bagda-

da, ali su u eksploziji poginu-

li Ira~ani u jednom minibusu

- rekao je direktor gradske bol-

nice.

TROUGAO SMRTI BAGDAD - Naoru`ani po-

buwenici presreli su prekju~e

minibus u uobi~ajeno opasnom

podru~ju ju`no od Bagdada i ubi-

li osam qudi, a tri osobe su ote-

te, saop{tila je ira~ka poli-

cija, javio je Tanjug.

Policija jo{ nema preci-

znih podataka o tome ko je bio

u minibusu, napadnutom u "tro-

uglu smrti#, gdje ira~ke snage

bezbjednosti, {iiti i strani

vojnici predstavqaju stalne me-

te sunitskih pobuwenika.

U eksploziji mine na putu

ju`no od Bagdada danas je pogi-

nulo sedam Ira~ana, dok je u sa-

moubila~kom bomba{kom napa-

du ispred sjedi{ta policije u

Tikritu ubijeno {est, a povri-

je|eno pet policajaca.

\Predizborne aktivnosti: Postavqawe strana~kih plakata(Foto-Rojters)

MOSKVA - Jedna od kqu~nih

saradnica novog ukrajinskog

predsjednika i mogu}a premijer-

ka vlade u Kijevu Julija Timo-

{enko ocijenila je ju~e da Rusi-

ja ni{ta nije izgubila, ve} da je

upravo na dobitku s pobjedom

Viktora Ju{~enka na izborima

za {efa dr`ave.

- Kategori~ki se ne sla`em

da je Rusija, kako ka`u, izgubila

predsjedni~ke izbore u Ukraji-

ni - izjavila je Timo{enko u in-

tervjuu listu "Vedomosti#, ocje-

wuju}i da su izgubili samo "po-

liti~ki tehnolozi# i nekolici-

na ruskih biznismena povezanih

sa protivkandidatom Viktorom

Janukovi~em.

- Od proqe}a 2004. poku{ava-

li smo da dopremo do Kremqa da

bismo objasnili da se nas ne tre-

ba pla{iti, ali avaj, to nam ni-

je po{lo za rukom - po`alila se

Timo{enko.

Ona je izrazila mi{qewe da

su "politi~ki tehnolozi i in-

vestitori# bili podigli oko

Kremqa dodatno utvr|ewe da bi

sprije~ili normalni dijalog ru-

kovodstva Rusije i o~iglednog

favorita na predsjedni~kim iz-

borima u Ukrajini. Kasnije su

ti qudi, po wenim rije~ima,

smislili novu pri~u - da je Ja-

nukovi~ pobijedio na izborima

21. novembra, da je svemogu}a

Amerika organizovala revolu-

ciju, pa da joj se treba osvetiti,

izme|u ostalog i blokadom no-

ve ukrajinske vlasti i stimuli-

sawem raskola u zemqi. ¥

PRIORITETI UKRAJINSKOG PREDSJEDNIKA

TEL AVIV - Izraelski pre-

mijer Arijel [aron izjavio je ju-

~e da }e pozvati telefonom novo-

izabranog palestinskog predsjed-

nika Mahmuda Abasa kako bi mu

po`elio sre}u u radu i ponudio

saradwu, javio je izraelski radio.

- Namjeravam da razgovaram sa

Abasom kako bih mu po`elio us-

pjeh u radu i ponudio saradwu iz-

me|u Izraela i Palestinaca - re-

kao je [aron na prvom sastanku

novog kabineta, prenio je Tanjug.

Izraelski premijer je izra-

zio nadu da }e se uskoro sresti sa

Abu Mazenom, {to je Abasov bor-

beni nadimak, naglasiv{i da je sa-

da od kqu~ne va`nosti da Pale-

stinci zaustave ekstremiste u sop-

stvenim redovima.

Visoki funkcioner izrael-

skog ministarstva odbrane, ~ije

ime nije navedeno, rekao je da je

Izrael spreman da preda Pale-

stincima bezbjednosne nadle`no-

sti u gradovima na Zapadnoj oba-

li.

Novi palestinski predsjednik

Mahmud Abas izjavio je, tako|e,

ju~e da su Palestinci "spremni za

mir sa Izraelom#.

Abas je, dan poslije izbora za

predsjednika Palestinske uprave,

rekao da je voqan da nastavi mi-

rovne razgovore sa Izraelom.

- Mi pru`amo ruke na{im su-

sjedima - rekao je Abas i dodao da

su Palestinci spremni za mir,

zasnovan na pravdi - prenio je

AP.

Abas je pozvao na nastavak mi-

rovnih razgovora zasnovanih na

mirovnom planu koju podr`ava me-

|unarodna zajednica.

Me|unarodna ~etvorka za Bli-

ski istok koja okupqa SAD, EU,

Rusiju i UN je autor mirovnog pla-

na zvanog "mapa puta# za rje{ewe

izraelsko-palestinskog sukoba ko-

ji je ostao mrtvo slovo od pokre-

tawa juna mjeseca 2003.

Centralna izborna komisija

saop{tila je ju~e da je Abas pobi-

jedio na izborima odr`anim u ne-

djequ za predsjednika Palestin-

ske uprave sa 62,32 odsto glasova,

dok je wegov glavni protivkandi-

dat Mustafa Barguti dobio podr-

{ku 19,8 odsto bira~a.

Izraelski premijer Arijel

[aron je ~estitao Abasu na "de-

mokratski izvojevanoj pobjedi# i

izrazio nadu da }e to omogu}iti

"brzo unapre|ewe izralesko-pa-

lestinskih odnosa#. ¥

POSLIJE IZBORNE POBJEDE MAHMUDA ABASA NA NEDJEQNIM IZBORIMA

PALESTINCI @EQNI MIRAArijel [aron je najavio razgovor sa novim predsjednikomPalestinske uprave da mu po`eli uspjeh u radu i ponudisaradwu izme|u Izraela i Palestinaca

POZIV IZ AMERIKE VA[INGTON - Ameri~-

ki predsjednik Xorx Bu{ po-

zvao je novoizabranog pale-

stinskog predsjednika Mahmu-

da Abasa u Bijelu ku}u, uz po-

ruku da poja~a palestinske sna-

ge bezbjednosti kako bi obu-

zdale ekstremiste.

Bu{ je izjavio da Pale-

stinci i Izraelci moraju da

preduzmu konkretne korake da

bi se smawile tenzije u ciqu

obezbje|ivawa povoqne atmos-

fere za stvarawe palestinske

dr`ave, prenijela je agencija

Rojters.

Ameri~ki predsjednik je

istovremeno pohvalio Izrael-

ce {to su omogu}ili palestin-

skim glasa~ima u isto~nom Je-

rusalimu pristup glasa~kim

mjestima.

\Susret: Mahmud Abas i Arijel [aron(Foto-Rojters)

\Julija Timo{enko: Bli`e Kremqu(Foto-Rojters)

Dvoje rawenih MOSKVA - Najmawe dvojica ruskih vojnika

raweni su kasno preksino} u napadu nepoznatih

naoru`anih lica na pograni~nu jedinicu blizu

Nazrawa, glavnog grada Republike Ingu{etije, ja-

vili su ju~e ujutro mediji u Moskvi.

Prema informacijama milicije u Nazrawu, va-

tra je otvorena po spavaonicama jednog od pogra-

ni~nih odreda, vjerovatno iz ru~nog protivten-

kovskog oru`ja.

Na teritoriji tri rejona Ingu{etije u toku

je specijalna operacija u kojoj su anga`ovani pri-

padnici milicije, jedinice ruskog Ministarstva

unutra{wih poslova i drugih organa reda, javi-

la je agencija Interfaks. Ciq i zadaci operaci-

je nisu navedeni. ¥

Xao Cijang bolestan? PEKING - Biv{i kineski partijski lider

Xao Cijang (85) koji je smijewen sa ~elnog po-

lo`aja u Komunisti~koj partiji jer se usproti-

vio upotrebi vojske i krvavom slamawu prode-

mokratskih demonstracija 1989. godine na pe-

kin{kom trgu Tjenanmen, smje{ten je u bolni-

cu, saop{tili su ju~e izvori bliski vladi i po-

rodici.

Xao je u ku}nom pritvoru proveo vi{e od 15

godina. Kineska vlada je, tako|e prekju~e, od-

bacila novinske izvje{taje iz Hongkonga da je

Xao preminuo u Pekingu pro{le subote od re-

spiratornih i sr~anih problema i da su vlasti

prikrile tu vijest u strahu od socijalnih ne-

mira. ¥

Saradwa sa Rusijom

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

KOZARSKA DUBICA - U

Kninskoj ulici lopovi su prova-

lili u magacin preduze}a "DRM#

i odnijeli su 400 konzervi ribe

i 17 vre}ica deterxenta. Mate-

rijalna {teta bi}e naknadno

utvr|ena.

¥ O. M.

¹ ¹ ¹

GACKO - Policijska stani-

ca Gacko podnijela je Okru`nom

tu`ila{tvu u Trebiwu izvje{taj

protiv \. I. (44) iz Gacka zbog

sumwe da je po~inio krivi~no dje-

lo nasiqa u porodici. ¥

¹ ¹ ¹

BAWA LUKA - M. V. (19) iz

Bawe Luke prona|ena je nekoli-

ko ~asova po{to je prijavqen wen

nestanak iz psihijatrijske kli-

nike. ¥ @. Ma.

¹ ¹ ¹

GACKO - U gata~kom Rudni-

ku ju~e je te{ko povrije|en Re-

xep Mujki}. Na wega je prilikom

utovara otpadnog `eqeza auto-

dizalicom pala cijev sa kamiona

i udarila ga u glavu. Mujki} je

hitno preba~en u Klini~ko-bol-

ni~ki centar u Podgoricu, gdje

se qekari bore za wegov `ivot.

¥ B. G.

TELEGRAF

srijeda, 12. januar 2005.CRNA HRONIKA12BAWA LUKA - Na podru~-

ju bawolu~kog Centra javne bez-

bjednosti zabiqe`ena su 22 kri-

vi~na djela, me|u kojima je 13 te-

{kih kra|a.

U ^elincu lopovi su ukra-

li "pasat# vlasni{tvo Z. B. a

{teta je procijewena na oko

24.000 maraka.

U bawolu~kom nasequ Drago-

~aj nepoznata osoba provalila

je u ku}u R. D. i odnijela dvije bu-

{ilice, brusilicu, ubodnu pi-

lu, mawi cirkular, oko 200 me-

tara kabla za struju i drugi alat.

Razne ma{ine, bu{ilice, ob-

larice i kqu~evi ukradeni su u

Tr`ni~koj ulici, kada je neko

obio tezgu Mirka Deki}a. U

Prijedoru, u mjestu Trnopoqe,

provaqeno je u diskoteku "Rale#

vlasni{tvo D. R. Lopovi su od-

nijeli televizor, dva poja~ala,

CD plejer, cigarete i oko 1.000

maraka. Materijalna {teta je

procijewena na oko 1.500 mara-

ka.

U bawolu~kom nasequ Borik

lopovi su provalili u gara`u

Bo{ka Plav{i}a i odnijeli 50

doma}ih kobasica. Materijalna

{teta je oko 300 maraka.

Nepoznata osoba u nasequ

Kuqani provalila je u pu{nicu

Danila Iveti}a i odnijela suvo

meso i slaninu. [teta se procje-

wuje na oko 1.000 maraka.

¥ O. M.

PRIJEDOR

Otkrivenipqa~ka{iPRIJEDOR - Policija je

identifikovala ~etiri proval-

nika koja su u no}i izme|u 25. i 26.

decembra pro{le godine opqa~-

kali Samostalnu prodavnicu "Tu-

tifruti# u Kozarcu. Jedan od po-

menute ~etvorke, koji je poslije

pqa~ke priveden na informativ-

ni razgovor, priznao je kra|u, po-

slije ~ega je pu{ten na slobodu,

dok se ostala trojica, kako sazna-

jemo, nalaze na privremenom ra-

du u Wema~koj. Zbog toga }e wi-

hovo saslu{awe biti obavqeno

po povratku u Kozarac.

Oni su pomenute ve~eri iz

prodavnice "Tutifruti# odnije-

li cigarete i alkoholna pi}a

vrijednih oko 3.000 maraka.

Poslije pqa~ke oti{li su u

novoizgra|enu ku}u Safeta T. iz

Kozarca, gdje su pili i ostavili

torbu sa preostalom ukradenom

robom, koju je vlasnik ku}e pro-

na{ao. Pla{e}i se da je u torbi

eksploziv, Safet je pozvao poli-

ciju koja je stigla na lice mjesta

i konstatovala da se u woj nala-

zi ukradena roba koja je kasnije

vra}ena vlasniku trgovine Gora-

nu Trubarcu.

¥ P. [.

SARAJEVO

Dolijaoprovalnik

SARAJEVO - Policija

Kantona Sarajevo u ponedjeqak

uve~e uhapsila je Mirnesa M.

(21) ro|enog u Palama, a nasta-

wenog u federalnom Sarajevu.

On je osumwi~en da je u no}i iz-

me|u 6. i 7. januara provalio u

prostorije Kola srpskih sesta-

ra i Parohijskog doma, te u pro-

storije Katoli~kog `upnog ure-

da "Srca Isusova# na Ba{~ar-

{iji.

Prema saop{tewu kantonal-

nog MUP, Mirnes M. je odrani-

je poznat policiji i zadr`an je

u pritvoru. Kod wega je prona-

|en dio ukradenih stvari.

Paroh stare pravoslavne cr-

kve na Ba{~ar{iji Zoran Per-

kovi} ka`e da je provalnik is-

premetao stvari u prostoriji,

vjerovatno tra`e}i novac i vri-

jedne predmete, ali je odnio sa-

mo nekoliko kqu~eva.

U Vrhbosanskoj nadbiskupi-

ji ka`u da je provalnik odnio

kqu~eve od automobila "golf#,

te ne{to odje}e, obu}e i novca,

koje je prona{ao u prostoriji u

koju je provalio.

¥ N. Z.

CENTAR JAVNE BEZBJEDNOSTI BAWA LUKA

Lopovi odnijeli alat

TESLI] - Dvanaestogodi-

{wi D. G. iz Tesli}a poginuo je

ju~e u saobra}ajnoj nesre}i. We-

ga je, dok je vozio bicikl, udario

automobil kojim je upravqao D.

P. (26), saop{tilo je Ministar-

stvo unutra{wih poslova Repu-

blike Srpske.

U saop{tewu se navodi da je

u nesre}i koja se dogodila na lo-

kalnom putu u Bawi Vru}ici po-

vrije|en i N. R. (59), koji je ta-

ko|e vozio bicikl.

Policija je izvr{ila uvi|aj,

a istraga o ovoj nesre}i je u to-

ku. ¥ @. Ma.

BIJEQINA - Vrhovni sud

Republike Srpske potvrdio je

presudu bijeqinskog Okru`nog

suda kojom je Goran Te{i} iz

Lopara osu|en na sedamnaest i

po godina zatvora, potvr|eno je

"Glasu Srpske# u Okru`nom su-

du u Bijeqini.

On je osu|en zbog poku{aja

ubistva i poku{aja silovawa de-

vetnaestogodi{we Mire Deli},

tako|e iz Lopara.

Vrhovni sud je kao neosno-

vane odbacio i `albe okru`nog

tu`ioca u Bijeqini koji je tra-

`io da se kazna koju je izrekao

bijeqinski sud preina~i u ka-

znu zatvora u trajawu od dvade-

set godina. S druge strane, bra-

nioci optu`enog advokati Du-

{an Tomi} i Nade`da Milo{e-

vi} predlagali su ukidawe pre-

sude i novi pretres pred Vrhov-

nim sudom Republike Srpske.

Devetnaestogodi{wa Mira

Deli} te{ko je povrije|ena 1.

januara pro{le godine u Lopa-

rama, kada je iz kafi}a u kojem

je sa prijateqicama slavila No-

vu godinu krenula u drugi ka-

fi}, kako bi potra`ila ro|ake

sa kojima je trebalo da se vrati

ku}i.

Wu je u jednom mra~nom pro-

lazu sa~ekao napada~ koji je naj-

prije poku{ao da je siluje, a po-

tom pucao pi{toqem u wu. Ona

je tada te{ko rawena, a kao po-

sqedica svega djevojka je osta-

la nepokretna i od tada se nala-

zi na lije~ewu.

Miru Deli} su od gotovo si-

gurne smrti spasili slu~ajni

prolaznici, koji su ~uli jauke

povrije|ene djevojke i prevezli

je u bolnicu.

Okru`ni sud u Bijeqini je,

poslije saslu{awa vi{e svjedo-

ka, Te{i}a proglasio krivim 6.

septembra pro{le godine. Zbog

poku{aja ubistva izre~ena mu je

kazna od 15 godina zatvora, te

zbog krivi~nog djela poku{aja

silovawa kaznu zatvora u traja-

wu od tri godine. On je osu|en

na jedinstvenu kaznu zatvora u

trajawu od sedamnaest i po godi-

na.

Po{to je Vrhovni sud po-

tvrdio presudu Okru`nog suda,

ta presuda ostala je pravosna-

`na i Goran Te{i}, koji se na-

lazi u pritvoru, bi}e upu}en na

izdr`avawe kazne.

¥ S. RA\EN - TODORI]

UDES KOD TESLI]A

Poginuo dje~ak

ISTO^NO SARAJEVO -

Dragoqub Radovi} (45) iz So-

koca preminuo je na putu za bol-

nicu, nakon {to je u ponedjeqak

ujutro nastradao u {umi u bli-

zini mjesta Kru{evci, op{tina

Sokolac. Prilikom sje~e drva

na wega je pala bukva i i smrt-

no ga povrijedila.

Policija je privela M. M.

(48) iz paqanskog naseqa Luke

i M. Z. (57) iz Vrhpra~e kod Pa-

la zbog krivi~nih djela nasiqa

u porodici

D. Z. iz Vrhpra~e policiji

je prijavila mu`a M. Z. zbog tu-

~e sa sinom B. Z. (25). Do poro-

di~ne drame do{lo je kada je M.

Z. no`em posjekao po ruci svog

sina, koji je zatim uzeo pu{ku

i pucao u oca, ali ga nije pogo-

dio. Sin je zbog duboke posje-

kotine prevezen u bolnicu Ka-

sindo, a oca je privela polici-

ja.

M. M. policiji je prijavila

wegova supruga R. M. (46), jer ju

je pretukao, pa je zbog krvavih

podqeva i povreda na glavi, na-

kon ukazane prve pomo}i u u pa-

qanskom Domu zdravqa, smje-

{tena u klini~ki centar Ka-

sindo.

U ponedjeqak su krivi~nu

prijavu "zaradili# @. G. (20) i

R. [. (27) iz Fo~e koji su se po-

tukli u nasequ Miqevina.

¥ N. Z.

U MJESTU KRU[EVCI KOD SOKOCA

Nastradao drvosje~aBAWA LUKA - Miroslavu

Jawetovi}u (40) iz Bawe Luke od-

re|en je pritvor do mjesec dana

zbog poku{aja ubistva sugra|ani-

na Ranka Kurije (28), saznajemo

nezvani~no.

Jawetovi} je u nedjequ oko 22

~asa, poslije kra}e sva|e, osam

puta bajonetom ubo Kuriju u gla-

vu i u le|a.

Zvani~nu potvrdu o dono{e-

wu rje{ewa o pritvoru Jawetovi-

}u nismo saznali u Okru`nom su-

du u Bawoj Luci, jer je sudija za

prethodno saslu{awe Marija Zgo-

wanin odbila da nam ka`e svoju

odluku i prebacila davawe in-

formacija sredstvima informi-

sawa na tu`ila{tvo koje vodi is-

tragu.

Okru`ni tu`ilac Rajko Da-

ki}, koji vodi istragu o ovom slu-

~aju, ka`e da jo{ nije obavije-

{ten o odluci sudije.

Predsjednik Okru`nog suda

Milorad Novkovi} nije bio u mo-

gu}nosti da nam da potpunu in-

formaciju, jer je bio kraj radnog

vremena i zamolio je da ga pozo-

vemo danas. ¥ V. J.

POSLIJE OBRA^UNA U BAWOJ LUCI

Jawetovi} u pritvoru?

BAWA LUKA - Policija je

uhapsila Predraga ^. (18), rodom

iz Kqu~a, nastawenog u Bawoj Lu-

ci zbog sumwe da je po~inio kra-

|u, saznajemo u bawolu~kom Cen-

tru javne bezbjednosti.

Za uhap{enog se sumwa da je

ukrao vi{e plinskih boca u toku

bo`i}nih praznika, izme|u 6. i

10. januara, iz prodavnice lakta-

{ke firme "Kros# u ulici Bran-

ka Popovi}a.

Predrag ̂ . je vi{estruki po-

vratnik u kra|ama i provalama, i

odranije je poznat istra`nim or-

ganima, a bio je nekoliko puta i

pritvaran.

¥ V. J.

BAWA LUKA

Krao plinske boce

PRIJEDOR - Okru`ni tu`i-

lac u Prijedoru Vuka{in Kon-

di} predlo`io je ju~e pritvor

Borislavu Stijaku (30) i @eqku

Kaurinu (30), oba iz Prijedora, o

~emu treba da odlu~i sudija za

prethodno saslu{awe u Okru-

`nom sudu u Bawoj Luci.

- Stijak je osumwi~en za kri-

vi~no djelo nasiqe u porodici sa

smrtnom posqedicom, a Kaurin

za nano{ewe te{kih tjelesnih po-

vreda - rekao je na{em listu Vu-

ka{in Kondi}.

Podsjetimo, u nedjequ popod-

ne Borislav je pretukao oca Mi-

hajla Stijaka (69), iz Velikog Pa-

lan~i{ta kod Prijedora, koji je

podlegao poslije nekoliko ~aso-

va u bawolu~koj bolnici. Na li-

je~ewu je zadr`ana Mihajlova ne-

vjen~ana supruga Milica Vido-

vi} (46), rodom iz Sanskog Mosta.

U ovom zlostavqawu u~estvo-

vao je i @eqko Kaurin, podstanar

kod Borislava koji sa majkom ̀ i-

vi u prijedorskom nasequ Urije.

Prema rije~ima tu`ioca, spe-

cijalista sudske medicine Milan

Srdi} iz Prijedora obavio je ob-

dukciju tijela Mihajla Stijaka.

- Ustanovqeno je da je smrt

nastupila kao posqedica prelo-

ma rebara, kidawa plu}nog tkiva

i unutra{weg krvarewa u grud-

nom ko{u i mozgu. Unutra{we kr-

varewe je bilo fatalno za `ivot

Mihajla Stijaka - objasnio je

Kondi}.

Tu`ilac je rekao da su se Bo-

rislav Stijak i @eqko Kaurin

sami poslije prijavili policiji,

a kasnije su i priznali krivi~na

djela koja su po~inili. Borislav

je, ka`e on, potanko sve ispri~ao

{ta se doga|alo i izrazio kajawe

zbog toga. Predao je dvije bombe

i gumenu palicu koju su imali kod

sebe.

- Borislav je izjavio da je bom-

be nosio, jer se pla{io da }e otac

upotrijebiti oru`je koje ima u

ku}i. Prema wegovoj pri~i, otac

je wega uspio jednom i da udari

staklenom bosom po ruci i povri-

jedi ga - ispri~ao je Kondi}.

Motiv za ovu ovu tragediju

o~igledno je novac, jer je nastra-

dali Mihajlo primao francusku

penziju i bio imu}an.

- Borislav je mladi} koji je za-

visio od oca i najvjerovatnije je

strah da }e ostati bez izvora pri-

hoda inicirao sukobe izme|u oca

i sina. Jer, otac se razveo od we-

gove majke i Borislav se pla{io

da }e imovina i penzija ostati

Mihajlovoj nevjen~anoj supruzi.

Ranije je bilo verbalnih sukoba

izme|u wih i do sada nije bilo

nasiqa. U ovom slu~aju, o~igled-

no je da su ih obojicu ponijele i

emocije - procjewuje Kondi}.

Prema tu`io~evim rije~ima,

Borislav je odbacio optu`be da

je u bo`i}noj no}i bacio bombu

na o~evu ku}u.

Milica Vidovi} i daqe je na

neurohirurgiji u bawolu~kom

Klini~kom centru, i prema in-

formacijama koje je tu`ilac do-

bio, nije u potpunosti izvan `i-

votne opasnosti.

¥ V. JAWI]

POSLIJE PORODI^NE TRAGEDIJE U PRIJEDORU

SIN PRIZNAO KRIVICUTu`ilac Vuka{in Kondi} rekao jeda su se Borislav Stijak i @eqkoKaurin sami prijavili policijii priznali premla}ivawe MihajlaStijaka i Milice Vidovi}

VRHOVNI SUD REPUBLIKE SRPSKE

TE[I]U POTVR\ENA KAZNAZbog poku{aja ubistva i silovawa Mire Deli}, koja je odposqedica rawavawa ostala nepokretna, Goran Te{i}osu|en na sedamnaest i po godina zatvora. Presuda sadapravosna`na

Lopare: Goran Te{i} odlazi na izdr`avawe kazne (foto-arhiva)

Mihajlo Stijak: @rtva sina Borislava

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

HAG - U nastavku su|ewa Slo-

bodanu Milo{evi}u svjedok odbra-

ne Patrik Bario rekao je da su Sje-

diwene Ameri~ke Dr`ave bile di-

rektno umije{ane u napad hrvat-

ske vojske na Kninsku krajinu, to-

kom kojeg je u qeto 1995. protjera-

no srpsko stanovni{tvo, javila je

Beta.

- Amerikanci su bili direkt-

no umije{ani u akciju "Oluja#, tu

u`asnu operaciju u kojoj je ubijeno

oko 2.000, a etni~ki o~i{}eno vi-

{e od 200.000 Srba, koji se nikada

nisu vratili. Srbi su bili najve-

}e `rtve - rekao je Bario, francu-

ski qekar koji je slu`io u sastavu

me|unarodnih snaga u BiH i Hr-

vatskoj.

Pozivaju}i se na izvore iz

francuske obavje{tajne slu`be

DST, od kojih je pomenuo nekada-

{weg pripadnika Vojske Republi-

ke Srpske Jugoslava Petru{i}a

zvanog "Dominik#, Bario je op-

{irno govorio o osloba|awu dva

francuska pilota, koje je Vojska

Republike Srpske zarobila u jesen

1995.

Po wegovim rije~ima, nekoli-

ko francuskih politi~ara koji su

o pilotima pregovarali sa genera-

lom Ratkom Mladi}em uzeli su

"zna~ajne svote novca# pod la`nim

izgovorom da Mladi} tra`i otkup.

Svjedok je naveo da je Mladi}

u susretu sa prvim pregovara~em

francuske vlade, penzionisanim

generalom Pjer-Mari Galoaom, u

novembru 1995, rekao da }e pilote

osloboditi ukoliko se sa wim bu-

de rukovao tada{wi na~elnik ge-

neral{taba francuske armije, ge-

neral Duen.

- Piloti su i oslobo|eni 12.

decembra poslije rukovawa Duena

sa Mladi}em, koji nije dobio ni

centa, ali su francuski politi~a-

ri uzeli milione - rekao je Ba-

rio.

On je kazao i da su u seriju te-

roristi~kih napada u Francuskoj

1995. bili umije{ani muslimanski

ekstremisti koji su ratovali i bi-

li bazirani u Bosni. Svjedok je tvr-

dio i da su zapadne obavje{tajne

slu`be ve} 1994. imale saznawa da

su u Bosni pripadnici mre`e "Al-

Kaida#.

Na pitawe sudija odakle mu sva

ta saznawa i da li ima dokaze, Ba-

rio je rekao da je godinama bio pu-

kovnik u francuskoj vojci, da je

bio zadu`en za bezbjednost u Ci-

vilnoj za{titi i redovno odr`avao

kontakte sa obave{tajnom zajedni-

com.

Prije podne je svjedo~ila biv-

{a francuska vojna bolni~arka i

humanitarna radnica Eva Krepen o

protjerivawu Srba iz Hrvatske i

sa Kosova tokom devedesetih.

Ona je posvjedo~ila da Srbi u

Kninskoj krajini nikada nisu

protjerivali, ni diskriminisali

nesrpsko stanovni{tvo.

- La` je sve {to je govoreno o

tome da su Srbi mrzili nesrbe -

kazala je Karpenova, navode}i da je

u bolnicama u Glini i Kninu, gdje

je radila, pomo} ukazivana Hrvati-

ma, kao i Bo{wacima izbjeglim iz

Biha}kog xepa.

Krepen je kazala da su, nasu-

prot tome, hrvatske snage tokom

operacija "Bqesak# i "Oluja# u ma-

ju i avgustu 1995, kada je ona bila

u Bawoj Luci, protjerale vi{e od

250.000 Srba iz zona pod za{titom

UN uz pre}utnu saglasnost me|u-

narodne zajednice koja nije ni po-

ku{ala da ih sprije~i.

Govore}i o ratu u BiH, svje-

dok je rekao da su napad na sarajev-

sku pijacu Markale u februaru

1994. po~inile bo{wa~ke snage i da

su to utvrdili svi me|unarodni eks-

perti i oficiri na terenu. ¥

U HAGU NASTAVQENO SU\EWE SLOBODANU MILO[EVI]U [titilisvoj narod

HAG - Eva Krepen rekla je ju-

~e na su|ewu Slobodanu Milo-

{evi}u da su Radovan Karaxi} i

Ratko Mladi} tokom rata u BiH

{titili svoj narod od "agreso-

ra# i me|unarodne zajednice, ja-

vila je Beta.

Tokom unakrsnog ispitiva-

wa svjedoka, glavni tu`ilac Kar-

la del Ponte pitala je Krepe-

novu da li se u avgustu 1995. sa-

stala sa Karaxi}em i Mladi}em,

a svjedokiwa je odgovorila po-

tvrdno.

Upitana da li je s Karaxi}em

i Mladi}em razgovarala o Sre-

brenici, Krepen je odgovorila:

"da, malo#.

- Malo ste razgovarali, a u

Srebrenici je bilo 8.000 `rta-

va - nastavila je Del Ponteova,

podsje}aju}i da su Karaxi} i

Mladi} optu`eni za genocid nad

srebreni~kim muslimanima.

Svjedokiwa je uzvratila da

su "istra`iteqi tokom prote-

klih deset godina govorili o

2.500 ekshumiranih `rtava#.

Na pitawe Del Ponteova ka-

kvo je weno mi{qewe o Karaxi-

}u i Mladi}u, Krepen je rekla:

- Mislim da su se oni brinu-

li za svoj narod i da su u~inili

sve da ga za{tite od agresora,

koji je `elio da ga elimini{e i

me|unarodne zajednice.

Eva Krepen je prvi svjedok

kojeg je od po~etka su|ewa, 12.

februara 2002. godine, unakrsno

ispitivala Del Ponteova, koja

do sada, osim davawem uvodne ri-

je~i, nije aktivno u~estvovala u

procesu. ¥

srijeda, 12. januar 2005. CRNA HRONIKA 13

\Patrik Bario: Otkupninu od pilota uzeli francuski politi~ari

SRBI NAJVE]E @RTVE SRBI NAJVE]E @RTVE SRBI NAJVE]E @RTVE SRBI NAJVE]E @RTVE SRBI NAJVE]E @RTVE SRBI NAJVE]E @RTVE SRBI NAJVE]E @RTVE SRBI NAJVE]E @RTVE SRBI NAJVE]E @RTVE Amerikanci su bili direktnoumije{ani u akciju

"Oluja", u`asnu

operaciju u kojoj je ubijeno oko 2.000,a etni~ki o~i{}eno vi{e od 200.000Srba, rekao je francuski qekarPatrik Bario

Nemam vezesa zlo~inom

BEOGRAD - Biv{i pripadnik

rasformirane Jedinice za speci-

jalne operacije Leonid Milivo-

jevi} izjavio je u nastavku su|ewa

optu`enima za ubistvo ~etvorice

funkcionera Srpskog pokreta ob-

nove na Ibarskoj magistrali da

"nema veze#sa tim doga|ajem, javi-

la je Beta.

- Nemam veze sa tim i nemam

{ta da dodam - rekao je Milivoje-

vi}, nakon {to je sudsko vije}e od-

bilo zahtjev wegovog advokata da

se izvr{i novo psihijatrijsko vje-

{ta~ewe optu`enog.

Protiv Milivojevi}a bio je

izdvojen postupak, jer nije bio u

stawu da prati su|ewe, ali su sud-

ski vje{taci prilikom posqed-

weg pregleda ustanovili da je on

"sposoban da pristupi na glavni

pretres i da iznese svoju odbra-

nu#.

Biv{i komandant JSO Du{an

Mari~i}, zvani Gumar, koji je ta-

ko|e optu`en za umije{anost u

zlo~in na Ibarskoj magistrali,

nije ju~e `elio da iznese odbranu,

rekav{i da jo{ nije dobio svu do-

kumentaciju iz sudskih spisa.

Tu`ilac je nakon toga zatra-

`io da se pro~ita wegov iskaz iz

policije, ~emu su se usprotivili

advokati, pa je sud odlu~io da se

wegov iskaz za sada ne ~ita pred

sudom, dok se ne vidi na koji }e

na~in Mari~i} iznijeti svoju od-

branu.

Ju~e je svjedo~io automehani-

~ar iz Lipovice Lazar Kova~evi},

koji je rekao da je u Lipovici

ofarbao jedan kamion u tamnoze-

lenu boju, ali da poslije 15 dana vi-

{e nije vidio taj kamion. On je

dodao da se poslije nekog vremena

ponovo pojavio kamion, ali da ne

zna da li je to bio kamion koji je

on farbao.

Svjedok Nedeqko Galovi}, ve-

zista u JSO, izjavio je pred sudom

da je u februaru 2001. godine po-

zvan u centar Dr`avne bezbjedno-

sti Beograd.

- Rekli su mi da imaju saznawe

da je u udesu na Ibarskoj magistra-

li "Ne{a vozio kamion# i misli-

li su da sam to ja, jer su mene zva-

li Ne{a - ispri~ao je svjedok.

On je dodao da je prilikom is-

pitivawa psihi~ki slomqen, jer su

ga tjerali da prizna da je vozio ka-

mion. Galovi} je kazao da je obja-

snio da ne zna da vozi kamion. ¥

U PROCESU ZA IBARSKU MAGISTRALU ISKAZ DAO LEONID MILIVOJEVI]

BE^ - Najmawe 18 qudi je po-

vrije|eno ju~e ujutro u lan~anom su-

daru oko 50 vozila do kojeg je do-

{lo kada se jedan kamion prevrnuo

na autoputu u blizini grada Sankt

Valentina, 140 kilometara zapad-

no od Be~a, saop{tila je austrij-

ska policija. Za sada nema podata-

ka da li je nekome od povrije|enih

`ivot u opasnosti, kao ni da li se

u kolima koja su u~estvovala u su-

daru nalazi jo{ povrije|enih qudi,

prenijela je agencija Aso{ijeted

pres.

Policija je zatvorila dionicu

autoputa oko mjesta nesre}e, kako bi

se stvorio prostor za dolazak kola

hitne pomo}i. Helikopteri koji,

tako|e, u~estvuju u prevo`ewu po-

vrije|enih u bolnicu, imaju proble-

ma da slete zbog velike magle. ¥

LAN^ANI SUDAR U AUSTRIJI

Magla izazvala nesre}u

ADELAIDA - Najmawe

osam osoba je poginulo u

{umskom po`aru koji je iz-

bio u ju`noj Australiji, sa-

op{tila je policija i spasi-

la~ke ekipe, a prenijele su

agencije.

Za sada nije poznat

identitet `rtava kao ni

broj uni{tenih ku}a u po-

`arima koji su izbili na

poluostrvu Ejr u ju`noj Au-

straliji.

Policija je samo potvr-

dila smrt osam osoba, dok

prema nepotvr|enim infor-

macijama, u po`aru ima jo{

poginulih, jer su se mnogi

bacili u more, da bi izbje-

gli vatru,

U nekim gradovima u tom

dijelu zemqe, gdje je trenut-

no qetno doba, temperatura

je dostizala ovih dana 44 ste-

pena, a u Adelaidi je izme-

ren 41 stepen Celzijusa.

Po`ar na poluostrvu Ejr

je najve}i me|u brojnim {um-

skim po`arima koji su ovih

dana izbili u vi{e oblasti

ju`ne Australije. Dva veli-

ka po`ara primorala su, iz-

me|u ostalog, vlasti da za-

tvore vi{e autoputeva u prav-

cu ju`nih i jugoisto~nih

predgra|a Adelaide. ¥

GORE [UME NA JUGU AUSTRALIJE

Osam `rtava po`ara MOSKVA

Izboden upravnikMOSKVA - Nikolaj Squsar (43), uprav-

nik brodske kompanije "Vastoktransflot#,

ubijen je ju~e u Vladivostoku, javio je do-

pisnik Srne iz Moskve.

Prema podacima do kojih je do{la is-

traga, nepoznati po~inilac napao je Squ-

sara na ulazu u zgradu, kad se sa suprugom

vra}ao ku}i.

Od rana nanesenih no`em Squsar je um-

ro na mjestu, a napada~ je uspio da pobjeg-

ne.

Istraga ne iskqu~uje da je razlog za

ubistvo bila profesionalna djelatnost

upravnika, koji je na ~elo kompanije do-

{ao u trenutku kada je ona bila pred ban-

krotstvom.

Istra`ni organi kao osnovu razmatra-

ju verziju o naru~enom ubistvu. ¥

AKCIJA PAKISTANSKIHSNAGA BEZBJEDNOSTI

Zaplijewenmorfijum

KVETA - Pakistanske snage bez-

bjednosti zaplijenile su u jednoj ku-

}i u gradu Kagi, 300 kilometara za-

padno od Kvete, administrativnog sje-

di{ta provincije Baluxistan, vi{e

od 1,5 tone morfijuma - izjavio je

portparol snaga bezbjednosti Rizvan

Malik, a prenijele agencije.

Malik je precizirao da je na|eno

1.692 kilograma droge i izvjesna koli-

~ina oru`ja i municije, ocjewuju}i da

su krijum~ari o~igledno koristili

ku}u kao skladi{te.

Agencija AP je prenijela da su

policijske zapqene droge u Pakista-

nu veoma ~este, jer kroz tu zemqu pro-

laze putevi droge iz Avganistana ka

Bliskom istoku i zapadnoj Evropi. ¥

NI[ - Majka i sin, Du{an-

ka (57) i Marijan (32) [tufi iz

Ni{a prona|eni su mrtvi u gara-

`i, u porodi~noj ku}i u ni{kom

nasequ "Branko Bjegovi}#, saop-

{tila je ju~e policija a prenio

Tanjug.

Istra`ni sudija ni{kog

Okru`nog suda Ivan Bulatovi}

nalo`io je obdukciju.

On je izjavio Tanjugu da je na

licu mjesta na|en pi{toq, isti-

~u}i da }e poslije vje{ta~ewa i

sagledavawa cijelog slu~aja mo}i

da se ka`e {ta je uzrok nasilne

smrti majke i sina.

- Ima indicija da je mladi}

ubio majku, a zatim izvr{io samo-

ubistvo, ali to je jo{ pretpostav-

ka, koja }e biti potvr|ena ili od-

ba~ena poslije kompletnih nala-

za - napomenuo je Bulatovi}. ¥

TRAGEDIJA U NI[U

Ubio majku, pa sebe?

ZAGREB - Vanraspravno vi-

je}e `upanijskog suda u Splitu

ju~e je ponovo produ`ilo pri-

tvor ~etvorici od osam hrvatskih

vojnih policajaca, javio je Tan-

jug.

Oni su optu`eni za ratne zlo-

~ine nad srpskim civilima i rat-

nim zarobqenicima u logoru "Lo-

ra# u Splitu 1992.

Portparol suda Marica [}e-

panovi} je izjavila da je sudsko vi-

je}e ocijenilo da nije do{lo ni

do kakvih promjena u odnosu na

postojawe osnova za pritvarawe,

s obzirom na to da je pritvor ra-

nije odredio Vrhovni sud. Zato

je pritvorenima zbog te{kih

okolnosti krivi~nog djela za ko-

je ih se optu`uju, pritvor produ-

`en.

Osam biv{ih vojnih polica-

jaca optu`eno je da su 1992. u za-

tvor "Lora# u Splitu dovodili

i dr`ali zatvorene civile i si-

stematski ih mu~ili i maltreti-

rali, kao i da su odgovorni za sm-

rt dva zatvorenika.

Vije}e je dana{wu je odluku o

produ`ewu pritvora donijelo mje-

sec dana nakon {to je ve} produ-

`ilo pritvor, zato {to je Vrhov-

ni sud prihvatio `albu advokata

~etvorice optu`enih koji su u

pritvoru i zatra`io od splitskog

suda da ponovno odlu~uje o tome,

pri ~emu su sudije upozorene da se

pri dono{ewu nove odluke ne po-

zivaju na rje{ewe Vrhovnog suda

o pritvarawu, nego da samostalno

obrazlo`e odluku.

Od septembra 2004. su u pri-

tvoru Ton}i Vrki}, Ante Gudi}

i An|elko Boti}, a ~etvrti op-

tu`eni, Davor Bani} se sam pri-

je mjesec dana prijavio pravosud-

nim organima, otkad je i pritvo-

ren.

U bjekstvu su jo{ biv{i

upravnik zatvora, prvooptu`eni

Tomislav Dui} i ~uvari Josip Bi-

ki}, Miqenko Baji} i Emilio

Bungur, a za wima je raspisana po-

tjernica. [}epanovi}eva je izja-

vila i da }e vije}e o produ`ewu

pritvora ponovo odlu~ivati za

dva mjeseca, a branioci u me|u-

vremenu imaju pravo da se `ale.

Protiv petorice optu`enih

mogla bi da se podigne i optu-

`nica za ratni zlo~in nad ratnim

zarobqenicima, smatraju u ̀ upa-

nijskom tu`ila{tvu.

Kroz "Loru# je od 1992. do

1996. pro{lo preko hiqadu za-

tvorenika, {to civila koji su do-

vo|eni iz svojih ku}a, {to ratnih

zarobqenika iz BiH. Nestalo ih

je ili ubijeno 70.

Vrhovni sud oborio je osloba-

|aju}u presudu splitskog suda iz

2002. i zatra`io novo su|ewe.

Svjedocima iz Srbije i Crne

Gore i BiH nije garantovana bez-

bjednost, pa nisu do{li da svje-

do~e u Split, ali su najavili svo-

ja svjedo~ewa na ponovqenom su-

|ewu. ¥

PRODU@EN PRITVOR OPTU@ENIMA ZA ZLO^INE U "LORI"

NIKUDA IZ ZATVORA ^etvorica od osam optu`enih za zlo~ine u

"Lori" Ton}i

Vrki}, Ante Gudi}, An|elko Boti} i Davor Bani}odlukom Suda u Splitu i daqe }e ostati iza brave

TELEFONOM PROTIV NARKOMANIJE

telefoni: 051/301-285 ili 051/331-262

CENTAR JAVNE BEZBJEDNOSTI

BAWA LUKA

Ibarska magistrala: Kamion zavr{io u plamenu(foto-arhiva)

GA\ANI CIVILI Eva Krepen je kazala da je

martu i aprilu 1999, kada je bi-

la u Srbiji, NATO tokom bom-

bardovawa namjerno ga|ao civil-

ne ciqeve i ubio mnogo civila.

Po wenim rije~ima, oko mi-

lion civila je sa Kosova izbje-

glo zbog intervencije NATO,

ali su se albanske izbjeglice

vratile, a oko 400.000 Srba je za-

tim protjerano sa Kosova.

SRBI NAJVE]E @RTVE

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

srijeda, 12. januar 2005.KROZ REPUBLIKU SRPSKU

MRKOWI] GRAD - Nije

rijetka pojava sresti u~enika

pje{aka u mrkowi}koj op{ti-

ni. Me|utim, sresti u~enike

koji do {kole u jednom pravcu

putuju vi{e od desetak kilome-

tara prava je rijetkost.

Upravo toliko od svog sela

Jasenovi Potoci do Osnovne

{kole "Vuk Karaxi}# u Bara-

}ima putuju bra}a Marinko i

\ura| Simi}, u~enici sedmog i

{estog razreda. Wima dru{tvo

~ini wihov kom{ija Jovica Ga-

vri}.

Ova trojica dje~aka po sun-

cu, ki{i, vjetru i snijegu, raz-

daqinu izme|u {kole i ku}e

prelaze za dva i po ~asa pje{a-

~ewa. Ka`u da ih je zimi, kada

padne veliki snijeg i kada je

hladno, strah jer pje{a~e kroz

{umske predjele.

- Nije nam lako svaki dan u

{kolu odlaziti pje{ke - ka`e

\ura|. - Najte`e je zimi, zbog

snijega i hladno}e, jer se pone-

kad naprosto premrznemo. U

{kolu polazimo po mraku, a iz

{kole se vra}amo ku}i u sami

sumrak.

Nekada ih neko i poveze au-

tomobilom.

- Po{to stalno pje{a~imo,

upoznala nas je ve}ina voza~a

koji odlaze u {umu po balvane,

pa ~im nas primijete, zaustave

vozilo da nas povezu - pri~a Ma-

rinko.

Me|utim, vozila su rijetka,

jer put prema Glamo~u nije pro-

metan. Nema ni autobuske lini-

je koja bi im odgovarala da do-

laze i odlaze iz {kole. Bilo je

poku{aja da im {kola obezbi-

jedi kombi, ali je na tome i osta-

lo, po{to iz tog sela u {kolu u

Bara}e odlaze samo tri u~eni-

ka.

Bra}a Simi} tvrde da dok

pje{a~e od Jasenovih Potoka do

Bara}a, slu{aju muziku, po{to

imaju vokmen. ^esto slo`no i

zapjevaju, sa svojim drugom Jovi-

com Gavri}em. U pjesmi u u~ewu

u`ivaju.

Kada stignu ku}i iz {kole u

qetnom periodu bra}a Simi}

tvrde da redovno poma`u rodi-

teqima u obavqawu poqopri-

vrednih poslova i ~uvaju stoku.

S kwigom se dru`e nave~e, kada

wihovi vr{waci odlaze na po-

~inak. Me|utim, to im ne smeta

da budu dobri u~enici.

Na rastanku bra}a Simi}

reko{e nam da im nije te{ko

{to svaki dan prepje{a~e vi{e

od dvadeset kilometara, nego ne-

briga odgovornih da djeci obez-

bijede prevoz do {kole. I zai-

sta ostaje pitawe da li se i u

21. vijeku djeca moraju izlagati

ovakvom naporu, kao {to su pri-

je 50 i vi{e godina ~inili wi-

hovi roditeqi.

¥ S. DAKI]

PRI^A O BRA]I SIMI] IZ MRKOWI] GRADA

VRIJEDNI \ACI PJE[ACIDje~aci razdaqinu izme|u {kole i ku}e prelaze za dvai po ~asa pje{a~ewa. U {kolu polaze po mraku,a iz {kole se vra}aju u sami sumrak

BIJEQINA - U Mati~nom

uredu Bijeqina za desetak dana ove

godine upisana je 21 beba, obavqe-

no pet vjen~awa i preuzeti podaci

za 13 umrlih lica. Ovdje napomi-

wu da su brojke vjerovatno i ve}e

po{to ro|ene i umrle upisuju i

druge mati~ne kancelarije na pod-

ru~ju Bijeqine.

Uporedni podaci za mati~no

podru~je tokom 2003. i 2004. govo-

re da je broj ro|enih u opadawu,

dok je broj umrlih i vjen~anih u

porastu. Tako, prema raspolo`i-

vim pokazateqima tokom pro{le

godine u mati~nu kwigu ro|enih

upisano je 1.373 lica, 709 dje~aka i

664 djevoj~ice, dok je tokom 2003. za-

biqe`eno 1.556 upisa.

Broj umrlih se u istom perio-

du pove}ava, sa 768 lica u pretpro-

{loj, na 976 u pro{loj godini. Od

toga je 218 upisa iz inostranstva.

Zabriwavaju}e djeluje i podatak da

je najve}a smrtnost lica sredwe

starosne dobi od 44 do 50 godina.

Na bra~nu zajednicu u pro{loj

godini se odlu~ilo 557 parova, dok

je u 2003. godini pred mati~are sa

tom namjerom stalo wih 488. Naj-

~e{}e se za ozvani~ewe zajednice

odlu~uju gra|ani od 22 do 30 godi-

na. Najmla|i me|u wima u pro{loj

godini je imao 16 godina, najstari-

ji 68 godina. Na brak sa stranim dr-

`avqanima se odlu~ilo wih 18.

Iz Mati~nog ureda napomiwu

da podaci ne mogu poslu`iti za ge-

neralno izvo|ewe kretawa broja

stanovnika na podru~ju op{tine

jer se, po zakonu, u slu`bene kwi-

ge upisuju svi koji se rode, odnosno

umru u bijeqinskoj bolnici, bez

obzira na stvarno mjesto boravka,

te svi koji se vjen~aju u Bijeqini.

Pravu sliku o stawu stanovni-

{tva i wegovim potrebama mo`e

dati tek popis, koji se jo{ uvijek

uporno odga|a.

¥ M. S.

ZABIQE@ENO U BIJEQINI

Vi{e svatovskih veseqa

14

^ELINAC

Mjesecslavqa ^ELINAC - ^elin~a-

ni su godinu po~eli u pra-

zni~noj atmosferi. Nijedan

praznik se ovdje ne propu-

{ta, bio on me|unarodnog

ili republi~kog odnosno

vjerskog karaktera, tako da

se dani mahom provode za

prepunim slavskim trpeza-

ma i u veseloj atmosferi.

Zbog toga ve}ina pri-

vrednih kolektiva "spaja#

praznike i januar pretvara

u zimsko ferije nazvano

"Sveti januar neradnik#. I

u javnim ustanovama prazne

su mnoge stolice, tako da su

gra|ani prinu|eni na str-

pqewe da bi obavili neke

svoje poslove.

Prazni~no raspolo`e-

we u dobroj mjeri pokvario

je neadekvatan odnos op-

{tinske uprave prema me|u-

narodnim i republi~kim

svetkovinama. Za novogodi-

{we praznike ure|ewu gra-

da nije poklowena ni najma-

wa pa`wa, a Dan republike

pro{ao je gotovo neprimije-

}eno, jer su ga obiqe`ile

samo porodice koje Stevan-

dan slave kao svoju krsnu

slavu.

Budu}i da ~elina~ki

privredni ambijent nije ni-

malo ru`i~ast, kao i posli-

je svakog pijanstva slijedi

otre`wewe, koje ne mo`e

pro}i bez posqedica.

^elin~ani su u ovu go-

dinu u{li bez usagla{enog

buxeta, koji je du`e od dece-

niju sirotiwskog karakte-

ra. U wemu malo ima prosto-

ra za rje{avawe nagomila-

nih infrastrukturnih pro-

blema, tako da }e vjerovat-

no grad i daqe ostati neure-

|en, a rje{avawe socijalnih

problema ~ekati boqa vre-

mena.

Po svoj prilici, u ovu

godinu prenije}e se i poli-

ti~ke nesuglasice, koje su

obiqe`ile pro{lu godinu,

jer je na~elnik op{tine

Uro{ Jankovi} (SDS) neka

vrsta opozicije skup{tin-

skoj ve}ini (SNSD, PDP i

SP RS). Uostalom, to su po-

kazale ve} prve dvije sjed-

nice Skup{tine op{tine u

novom sazivu.

¥ B. M.

DERVENTA - Forum nevladi-

nih organizacija Derventa u sarad-

wi sa Sportskim ribolovnim dru-

{tvom "Ukrina# pokrenuo je akci-

ju s ciqem za{tite rijeke Ukrine.

Program se odvija pod nazivom

"Ukrina - na{a sudbina i odgovor-

nost#, a sprovodi}e se u toku cije-

le godine.

Na prvim skupovima u~estvova-

li su predstavnici lokalne vlasti,

na~elnik Odjeqewa za prostorno

planirawe i Odjeqewa za stambe-

no-komunalne poslove, na~elnik

Odjeqewa za privredu i dru{tvene

djelatnosti te inspektori za poqo-

privredu i vodoprivredu, veteri-

narski inspektor, komunalna poli-

cija, predstavnici mjesnih zajedni-

ca i Lova~kog udru`ewa "Motaji-

ca#.

Posebnu ulogu imaju izvje{taji

Sportskog ribolovnog dru{tva

"Ukrina# i Ekolo{kog dru{tva

"Ekologika# o ribqem fondu i za-

ga|ewu raznim otpadima, kao i ne-

kontrolisanom va|ewu {qunka iz

korita rijeke.

U planirawu i ostvarivawu pro-

grama razgovarano je sa gra|anima

koji `ive na obalama rijeke Ukri-

ne. Najzna~ajniji problemi s koji-

ma se susre}u gra|ani je odvo|ewe

otpadnih voda, nelegalno va|ewe

{qunka iz rijeke, odlagawe ~vrstog

otpada i `ivotiwskih le{ina.

Qeti s porastom temperature

ovi problemi postaju jo{ ozbiqni-

ji, jer visoke temperature pogoduju

razmno`avawu i rastu patogenih or-

ganizama, ~ime se ugro`ava ̀ ivot i

zdravqe gra|ana.

Na ovom podru~ju, koje je ujedno

prirodno stani{te za veliki broj

vrsta flore i faune, `ivi oko 150

hiqada stanovnika i zbog toga je za-

{tita Ukrine od velike va`nosti.

- Rijeka je proteklih godina pre-

trpjela velike promjene. Industrij-

ski razvoj, urbanizacija, intenziv-

na poqoprivreda sa sve ve}om upo-

trebom herbicida, pesticida i in-

sekticida i regulacija rijeke za pro-

izvodwu i uzgoj ribe u ribwacima u

velikoj mjeri su ugrozili biqni i

`ivotiwski svijet - ka`e direktor

Foruma nevladinih organizacija ̂ e-

do ]ori}.

Naj~e{}i izvori velikih zaga-

|iva~a su identifikovani, a to su

Rudnik lignita Stanari, Ribwaci

Prwavor i Bosanski Brod, divqe

deponije sme}a i raznog drugog ot-

pada, vje{ta~ka |ubriva, pestici-

di, insekticidi i herbicidi, organ-

ski otpadi i komunalne otpadne vo-

de iz naseqa pored rijeke.

S obzirom na to da Ukrina pro-

ti~e kroz podru~je tri op{tine, neo-

phodna je wihova saradwa. Tako|e je

neophodna saradwa inspekcija i ko-

munalnih inspektora iz ovih op{ti-

na, a samo zajedni~ka akcija mo`e

dati rezultate, ka`u u Ekolo{kom

dru{tvu "Ekologika#.

Ovdje isti~u da je jedini na~in

da se zaustavi uni{tavawe i negativ-

ni uticaj na prirodne resurse i da

se pomogne ovom ekosistemu da pre-

`ivi - zajedni~ki nastup u rje{ava-

wu ovih problema s kojim se moraju

pozabaviti i najvi{i organi Repu-

blike Srpske.

- Ako ovim problemima ne pri-

stupimo organizovano, jedinstveno

i sa cjelovitom analizom uzroka i

posqedica zaga|ewa i uni{tavawa

flore i faune, ne}emo mnogo uradi-

ti. Neophodno je uraditi mjerewa i

analizu koja bi rezultirala jednim

dokumentom s prijedlozima za daqi

rad i preduzimawe odre|enih radwi

u za{titi Ukrine - ka`e profesor

biologije Tripo Nin~i}.

Na republi~kom nivou je done-

sen zakqu~ak da se pomogne u izra-

di brane za talo`ewe otpadnih vo-

da iz separacije lignita u Stanari-

ma, za {to }e biti izdvojeno vi{e

od 400 hiqada maraka. Ipak, samo

ova mjera ne}e sprije~iti ugro`a-

vawe rijeke, pa }e se insistirati i

na drugim mjerama.

Misija za{tite rijeke Ukrine

i wenih pritoka, wene biolo{ke

raznolikosti i resursa mora se gra-

diti na ja~awu saradwe izme|u lo-

kalnih vlasti, nevladinih organiza-

cija, lokalnog stanovni{tva i svih

ostalih zainteresovanih strana a

sve s ciqem za{tite i odr`avawa

ekosistema koji }e se mo}i i daqe

kao prirodno bogatstvo koristiti,

poru~uju iz Foruma nevladinih or-

ganizacija Derventa.

¥ S. PE]I]

DERVEN]ANI [TITE UKRINU

ZVORNIK - U izbjegli~kom

nasequ Ulice kod Zvornika pu{te-

na je u rad moderna, blindirana

trafo-stanica od 600 kilovata, ~i-

me }e se zna~ajno poboq{ati snab-

dijevawe elektri~nom energijom

530 doma}instava.

- U pitawu je tre}a po redu tra-

fo-stanica od ukupno ~etiri, ko-

liko je planirano u nasequ. Jedna

trafo-stanica je ja~ine 100, a dru-

ga 300 kilovata, tako da }e ova naj-

novija poja~ati napon struje - re-

kao je predsjednik Gra|evinskog

odbora Gavro Stanojevi}.

U okviru ranije potpisanog

ugovora o elektrifikaciji Uli-

ca, u finansirawu sa tre}inom

sredstava u~estvuju op{tina Zvor-

nik, Elektrodistribucija i doma-

}instva koja su izdvojila po 330

maraka.

U sqede}em periodu stanovni-

ci naseqa planiraju daqu izgrad-

wu naseqa. Naime, ~im vremenski

uslovi budu povoqni, krenu}e se

sa izradom kanalizacione mre`e.

Mje{tani naseqa }e morati da

izdvoje po hiqadu maraka u 10 mje-

se~nih rata i ve} su po~eli da pri-

kupqaju novac. Za ovaj program op-

{tina }e izdvojiti 100 hiqada ma-

raka, a u nasequ Ulice se nadaju i

pomo}i od Vlade Republike Srp-

ske.

¥ S. Sa.

ULICE KOD ZVORNIKA

Redovnija struja

Marinko i \ura|: Nije nam lako

Mati~ari: Pune ruke posla

\Ukrina: Raj za ribare

OPSTANAK - Nekad je Ukrina bila naj-

qep{i prirodni draguq ovog re-

giona. Na`alost, qudi joj danas

vra}aju ~vrsti, organski i hemij-

ski otpad, komunalne i rudni~ke

otpadne vode. Od vode koja se mo-

gla prije 20 godina piti, do{lo

smo u situaciju da se borimo za op-

stanak flore i faune u woj - pri-

sje}a se strastveni ribolovac i

predsjednik Sportskog ribolov-

nog dru{tva "Ukrina# Stojan Da-

vogi}.

U Sportskom ribolovnom dru-

{tvu "Ukrina# tvrde da je u po-

sqedwe vrijeme osjetan pad ri-

bqeg fonda. Rije~ni rak je potpu-

no izumro u Ukrini, iako ga je bi-

lo zaista mnogo, a on je u ekosi-

stemu prvi glasnik zaga|ewa. Ako

wega nema, mnoge ribe ostaju bez

ishrane i time prijeti wihov ne-

stanak.

IZUMRO RAK

DRAGUQ U SME]UNa podru~ju koje je ujedno prirodnostani{te za veliki broj vrstaflore i faune `ivi oko 150 hiqadastanovnika i zbog toga je za{titaUkrine od velike va`nosti

PRWAVOR - Primjena imo-

vinskih zakona u op{tini Prwa-

vor u su{tini je zavr{ena, zakqu-

~eno je na sastanku predstavnika

Kancelarije visokog predstavni-

ka, Oebsa i Unhcra na osnovu do-

kumentacije koju je dostavio Od-

sjek ministarstva za izbjeglice.

U pismu koje su ove organiza-

cije dostavile prwavorskim op-

{tinskim vlastima, navodi se da

"su{tinski zadatak primjene imo-

vinskih zakona predstavqa zna~a-

jan administrativni uspjeh i va-

`nu potvrdu vladavine zakona u op-

{tini Prwavor#.

Na~elnik op{tine Vlado @iv-

kovi} zahvalio je Odsjeku Mini-

starstva za izbjeglice, uz ~iju je

pomo} uspje{no zavr{ena primje-

na imovinskih zakona. ¥ B. M.

Kqu~evi vra}eni vlasnicima

[AMAC - Op{tina [amac u ovoj godini treba da

bude organizovana kao lokalna zajednica sa jasnim prav-

cima i planovima razvoja, kao i sa konkretnim progra-

mima, jer je ve} stekla uslove za to, potvrdio je v. d. na-

~elnika Odjeqewa za op{tu upravu u op{tini [amac

Velimir Masli}.

On je naglasio da ovu op{tinu vidi sa sertifika-

tom ISO-9000-2000, koji treba da dobije, a lokalna

uprava }e biti efikasnija, transparentnija i racio-

nalnija.

Prema wegovim rije~ima, sve }e u op{tini biti

organizovano u skladu sa Zakonom o lokalnoj upravi i

samoupravi Republike Srpske i standardima koji su

propisani i prisutni u sredwoevropskoj uniji.

¥ S. P.

O~ekuju priznawe

OD GRADA DO GRADA

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

srijeda, 12. januar 2005. KROZ REPUBLIKU SRPSKU

PRWAVOR - Proteklu godi-

nu Prwavor~ani }e pamtiti po

izgradwi brojnih infrastruktur-

nih objekata i to znatno vi{e ne-

go prethodnih godina. [to se ti-

~e gra|evinarstva, zabiqe`en je

blagi pad interesovawa za grad-

wu objekata, bez obzira na namje-

nu.

U protekle dvije do tri go-

dine zavr{en je postupak izdava-

wa dozvola za lokacije na kojima

su po~eli da grade ku}e uglavnom

izbjegli i raseqeni.

Prema rije~ima na~elnika

Odjeqewa za prostorno ure|ewe

op{tine Prwavor Vojislavke Ga-

tari}, u toku pro{le godine ob-

ra|eno je 479 predmeta vezanih za

izdavawe gra|evinskih dozvola i

452 urbanisti~ke saglasnosti.

Od ukupnog broja izdatih gra-

|evinskih dozvola ~ak 76 se odno-

si na izgradwu poslovnih objeka-

ta, a pozitivno je i to {to se i da-

qe biqe`i interesovawe za iz-

gradwu objekata upravo u poslov-

ne svrhe.

Osim toga izdata je 91 dozvo-

la za gradwu stambeno-porodi~-

nih objekata, za 23 stambeno-po-

slovna objekta kao i 131 upotreb-

na dozvola. U istom periodu od-

bijeno je 76 zahtjeva za izdavawe

dozvole, 20 je obustavqeno, a od 96

zahtjeva podnosioci su sami odu-

stali, uglavnom zbog nekomplet-

ne dokumentacije.

Gra|evinski inspektor je u

toku pro{le godine obavio 205

kontrola o kojima su sa~iweni

zapisnici. Doneseno je 75 rje{e-

wa o obustavi daqe gradwe, a vla-

snicima zapo~etih objekata na-

lo`eno je pribavqawe neophod-

ne dokumentacije.

U osam slu~ajeva nalo`eno je

ru{ewe naknadno izvedenih ra-

dova poslije obustave izgradwe.

Osim toga, podneseno je deset za-

htjeva za pokretawe prekr{ajnog

postupka.

U pet slu~ajeva u kontroli

izvo|ewa gra|evinskih radova na

podru~ju op{tine u~estvovao je

i republi~ki urbanisti~ko-gra-

|evinski inspektor, jer najvi{e

problema je upravo u vezi sa ne-

ispuwavawem uslova za obavqawe

gra|evinske djelatnosti.

Naime, ve}ina mawih gra|e-

vinskih preduze}a koja su posje-

dovala potrebnu licencu za izvo-

|ewe radova ili odobrewe za oba-

vqawe gra|evinsko-zanatske dje-

latnosti poslije dono{ewa no-

vog Zakona o ure|ewu prostora

nisu tu licencu obnovili zbog

nemogu}nosti da ispune propisa-

ne uslove.

Takvim preduze}ima nalo`e-

no je da pribave licencu ili ob-

ustave izvo|ewe radova.

¥ B. MITROVI]

MRKOWI] GRAD - U

Osnovnoj {koli "Petar Ko~i}#

u Mrkowi} Gradu opremqen je

savremeni kabinet za informa-

tiku. Nabavqeno je desetak ra-

~unara posqedwe generacije, sa

svom prate}om opremom za kvali-

tetno izvo|ewe nastave.

- U opremawu kabineta in-

formatike pomogli su nam i ro-

diteqi u~enika. Tako na{i u~e-

nici imaju sve uslove za kvali-

tetno izvo|ewe nastave iz in-

formatike - ka`e direktor Bo-

`o [krbi}.

I u~enici tvrde da su zado-

voqni, po{to nastavu iz infor-

matike izvode na ra~unarima. Ra-

nije su samo slu{ali teoretski

dio iz ovoga predmeta, a o ra~u-

naru ma{tali.

¥ S. D.

[AMAC - Povodom bo`i}-

nih i novogodi{wih praznika na-

~elnik op{tine [amac Mirko

Luki} podijelio je po 100 maraka

penzionerima koji su radili u lo-

kalnoj upravi.

Po 100 maraka dobilo je ovom

prilikom 25 penzionera kojima je

pomo} dobrodo{la, s obzirom na

te{ko stawe u kojem se nalaze.

Ovaj prazni~ni poklon uvjerio ih

je da nisu zaboravqeni.

Pomo} od 100 maraka dobilo

je i 15 porodica poginulih bora-

ca i pet ratnih vojnih invalida

prve kategorije. Ova pomo} poro-

dicama poginulih i ratnim voj-

nim invalidima podijeqena je na

osnovu spiskova koje su sa~inile

mjesne bora~ke organizacije i Bo-

ra~ka organizacija [amac.

Pomo} porodicama poginulih

boraca i ratnim vojnim invalidi-

ma je tradicionalna, dijeli se sva-

ke godine u vrijeme novogodi{wih,

bo`i}nih i vaskr{wih praznika.

Pomo} je uru~io predsjednik

Bora~ke organizacije [amac La-

zar Blagojevi}. On je ovom prili-

kom obi{ao porodice poginulih

boraca i ratne vojne invalide ko-

jima }e ovaj skromni poklon pomo-

}i da proslave praznike.

Podsje}amo, na {ama~kom pod-

ru~ju ima 345 korisnika porodi~-

ne invalidnine i 520 korisnika

li~ne invalidnine.

¥ S. P.

IZGRADWA U PRWAVORU

NEMA KROVA BEZ DOZVOLEDoneseno je 75 rje{ewa o obustavi daqe gradwe,a vlasnicima zapo~etih objekata nalo`enoje pribavqawe neophodne dokumentacije

MRKOWI] GRAD

Osnovci dobili

ra~unare

Prwavor: Opada interesovawe za gradwu

Kabinet: Kvalitetna nastava iz informatike

ZABIQE@ENO U [AMCU

Borci nisu zaboravqeni TESLI] - Od blizu ~etiri

hiqade tesli}kih penzionera ko-

ji svoja prava ostvaruju preko

Fonda penzijskog invalidskog

osigurawa, polovina prima iz-

nos mawi od stotinu maraka.

Ve}ina tesli}kih penzione-

ra tvrdi da se sa ovom crkavicom

te{ko `ivi. To je nedovoqno za

bilo kakav, a kamoli normalan

`ivot, ka`u u tesli}kom Udru`e-

wu penzionera.

Najstariji Tesli}ani ka`u

da se sa tako malo novca ne mogu

hraniti niti lije~iti.

Nedovoqna i nekvalitetna

ishrana, te nemogu}nost lije~ewa

u ovakvim uslovima, faktori su

koji su znatno skratili ̀ ivotni

vijek tesli}kih penzionera.

- U toku 2002. godine na pod-

ru~ju tesli}ke op{tine umrlo

je 167 penzionera, 2003. godine

185, a u toku pro{le godine pre-

minuo je 201 penzioner. Ovi po-

daci pokazuju da se u Tesli}u sva-

ke godine znatno pove}ava broj

umrlih penzionera - ka`e pred-

sjednik Udru`ewa penzionera

\or|o Stankovi}.

On je dodao da je problem

{to tesli}ki Dom zdravqa ne

po{tuje odluku Vlade Republi-

ke Srpske o besplatnoj zdrav-

stvenoj za{titi penzionera sta-

rijih od 65 godina, a i do lijeko-

va sa pozitivne liste se te{ko

dolazi.

¥ V. T.

KOTOR VARO[ - Pokreta-

we proizvodwe i pove}awe zapo-

slenosti predstavqa priorite-

tan zadatak ove godine, istakao

je na~elnik op{tine Kotor Va-

ro{ Radenko ^upi}.

On je posebno ukazao na zna-

~aj o`ivqavawa proizvodwe u

preduze}ima koja du`e vrijeme

ne rade, gdje su radnici upu}eni

na ~ekawe.

- Porast broja zaposlenih u

Tvornici obu}e "Odesa# za 200

novih radnika i najavqeno po-

kretawe proizvodwe u pogonu

"Tenera# predstavqaju zna~ajno

ostvarewe u privredi - rekao je

^upi}.

On smatra da je neophodno ra-

znim mjerama stimulisati otva-

rawe novih radnih mjesta.

Uporedo sa ostvarivawem za-

dataka u privredi, u skladu sa

utvr|enim prioritetima, nasta-

vi}e se zapo~eti poslovi u obla-

sti infrastrukture. Za kapital-

ne izdatke u op{tinskom buxetu

predvi|eno je 775 hiqada mara-

ka.

U saradwi sa mjesnim zajedni-

cama Skup{tina op{tine

}e usvojiti program utro-

{ka navedenog iznosa

sredstava. U pro{loj godi-

ni je u~e{}em sredstava

op{tine, gra|ana i Pred-

uze}a za puteve Republike

Srpske asfaltirano oko

20 kilometara puteva.

Me|u zna~ajne progra-

me, ~iji se zavr{etak o~e-

kuje u ovoj godini, na~el-

nik ^upi} je naveo zavr-

{etak izgradwe prve mi-

ni centrale na Vrbawi u

mjesnoj zajednici Kru{e-

vo Brdo, koju gradi tesli}-

ki "Eling - In`iwering#.

O~ekuje se tako|e za-

vr{etak izgradwe sport-

ske dvorane kod Sredwo-

{kolskog centra "Niko-

la Tesla#.

- Poslije uspje{nog

konstituisawa Skup{ti-

ne op{tine, odbornici su

na prvoj radnoj sjednici jedno-

glasno donijeli odluku o buxetu

za ovu godinu, {to nagovje{tava

da }e o kqu~nim pitawima, od

zna~aja za razvoj op{tine biti

postignuta saglasnost u Skup-

{tini - istakao je na~elnik op-

{tine Radenko ^upi}.

¥ D. K.

ZVORNIK - Od 70 stambenih

zgrada u Zvorniku samo su se 32 re-

gistrovale kao zajednice eta`nih

vlasnika, potvrdio je Manojlo Vu-

kovi}, vi{i stru~ni saradnik za

pitawa registracije zajednica eta-

`nih vlasnika u Odjeqewu za stam-

beno-komunalne poslove op{tine

Zvornik.

On je podsjetio da je poslije

promjene vlasni~kih odnosa nad dr-

`avnim stanovima u januaru 2002.

godine na snagu stupio Zakon o odr-

`avawu zgrada, prema kojem su sve

zgrade bile obavezne da se u roku od

{est mjeseci registruju u zajedni-

ce eta`nih vlasnika.

U zgradi koja ima do deset sta-

nara bira se samo skup{tina, a gdje

je vi{e od deset, bira se i upravni

odbor. Zajednica ima za ciq da se

brine o cijeloj zgradi i da usmje-

rava sredstva koja upla}uju stana-

ri za teku}e i investiciono odr-

`avawe zgrade.

- Do sada je registracija zavr-

{ena u 32 stambene zgrade i u wi-

ma stanari preko svojih organa sa-

mostalno donose odluke u pogledu

visine odr`avawa, prate pla}awa

i realizaciju, a posebno je olak{a-

vaju}e {to imaju svoj `iro ra~un i

pe~at. Na taj na~in, kao pravno li-

ce, oni mogu da sklapaju ugovore sa

tre}im licima - rekao je Vukovi}.

Kao neke od razloga za{to se

ovaj proces sporo odvija, Vukovi}

je naveo da dosta stanara jo{ uvi-

jek ne shvata da oni upravqaju zgra-

dom a ne neko drugi.

- Zajednice eta`nih vlasnika

su obavezne prema zakonu da podne-

su zavr{ne ra~une, pa je i to ne{to

{to stanari isti~u kao jedan od raz-

loga {to u svojoj zgradi to jo{ uvi-

jek nisu sproveli - poja{wava Vu-

kovi}.

On kao prepreke navodi i pro-

blem nadogradwi na nekim zgrada-

ma, "jer ima slu~ajeva da nemaju po-

trebne dozvole, pa samim tim ne mo-

`e da se zavr{i registracija#.

Praksa pokazuje da stanari kao

pojedinci te{ko mogu na}i zajed-

ni~ki jezik oko odr`avawa zgrade,

posebno zajedni~kih prostorija i u

tom smislu ne daju ni potrebna sred-

stva.

- Svaki problem se lak{e rje-

{ava kad se zajedni~ki nastupa i

najboqe je za sve stanare da se u

skladu sa zakonskim odredbama re-

gistruju, kako bi mogli da obavqa-

ju poslove oko finansirawa i odr-

`avawa zgrade - poru~uje Manojlo

Vukovi}. ¥ S. SAVI]

UDRU@EWE PENZIONERA TESLI]

Gladni i bolesni

BILE]A - Odbornici

Skup{tine op{tine Bile}a ni

na ju~era{wem zasjedawu nisu

usvojili op{tinski buxet za

ovu godinu, a kako je zakqu~e-

no, on }e se ponovo na}i na dnev-

nom redu naredne sjednice.

Buxet je ponu|en na usvaja-

we prvi put na sjednici odr`a-

noj 31. septembra pro{le godi-

ne, kada ga odborni~ka ve}ina

nije prihvatila, smatraju}i da

raspored sredstava nije ura|en

na najboqi na~in.

Poslije dorade buxet je ju-

~e ponovo bio na dnevnom redu,

ali, ne samo da nije usvojen, ne-

go o wemu nije vo|ena ni raspra-

va. Odborni~ka ve}ina, naime,

smatra da je trebalo detaqno

obrazlo`iti zbog ~ega su poje-

dinim korisnicima buxeta pre-

ma novom prijedlogu sredstva

umawena, a drugima pove}ana,

{to nije u~iweno.

Zbog toga }e na~elnik op-

{tine Miladin Samarxi} i we-

govi pomo}nici za sqede}u sjed-

nicu Skup{tine morati da pri-

preme nacrt buxeta sa detaq-

nim pismenim obrazlo`ewima

svake predlo`ene stavke.

I na ju~era{woj sjednici

Skup{tine op{tine Bile}a dva

suprotstavqena odborni~ka ta-

bora skoro ni po jednoj ta~ki

dnevnog reda nisu mogli da na-

|u zajedni~ki jezik, {to je bi-

la karakteristika i dva pret-

hodna zasjedawa Skup{tine.

Skup{tina op{tine Bile-

}a broji 21 ~lana, a sa jednim

odbornikom vi{e prevagnula

je koalicija sa Savezom neza-

visnih socijaldemokrata na ~e-

lu.

Srpska demokratska stran-

ka, koja je na oktobarskim izbo-

rima u Bile}i dobila najvi{e

glasova i iz ~ijih redova je na-

~elnik op{tine od koalicio-

nih partnera uz sebe ima samo

Socijalisti~ku partiju Repu-

blike Srpske, pa su u Skup{ti-

ni ostali u mawini, jer prema

izbornim rezultatima, imaju os-

am odborni~kih mjesta, a radi-

kali dva.

¥ [. A.

SKUP[TINA OP[TINE BILE]A

Buxet na popravnom

TESLI] - Tesli}ka grad-

ska deponija sme}a, po svoj pri-

lici dobi}e druga~iji izgled,

a sa ove lokacije moglo bi se

znatno smawiti {irewe nepri-

jatnih mirisa, bar privreme-

no.

Sme}e }e biti prekriveno

velikim koli~inama zemqe, a

uredi}e se prilaz deponiji i

znatno poja~ati kontrola i od-

lagawe sme}a u neposrednoj bli-

zini deponije.

To je veoma va`an posao, ako

se uzme u obzir ~iwenica da se

smetqi{te nalazi stotiwak me-

tra od tesli}ke industrijske zo-

ne, a samo desetak metara od ma-

gistralnog puta Tesli} - Doboj.

Odahnu}e, ka`u, i mje{tani

@arkovine i Vrela, sela smje-

{tenih nedaleko od deponije.

Za ovaj posao iz buxeta te-

sli}ke op{tine izdvoji}e se de-

set hiqada maraka, a poslove }e

organizovati tesli}ko preduze-

}e "Komunalac#, koje se bavi

odr`avawem zelenih povr{ina

i odvozom sme}a sa tesli}kih

ulica. ¥ V. T.

TESLI]KI KOMUNALCI

Uredniji grad

NA^ELNIK OP[TINE KOTOR VARO[

Radenko ^upi}: Brojni zadaci

ZAJEDNICE ETA@NIH VLASNIKA U ZVORNIKU

NI DOGOVORA NI PARAPraksa pokazuje da stanari te{ko mogu da na|u zajedni~kijezik oko odr`avawa zgrade, posebno zajedni~kihprostorija i u tom smislu ne daju ni potrebna sredstva

15

Radnicima otvorena vrataRadnicima otvorena vrataRadnicima otvorena vrataRadnicima otvorena vrataRadnicima otvorena vrataRadnicima otvorena vrataRadnicima otvorena vrataRadnicima otvorena vrataRadnicima otvorena vrataRadnicima otvorena vrata

Djeca slijepih i slabovidnih Ba-

wolu~ana dobili su ju~e paketi}e od

Gradske organizacije Crvenog krsta.

Slatki{i i igra~ke podijeqeni su

mali{anima u okviru manifestaci-

je "Dani dje~ijih radosti od Nikoq-

dana do Savindana#, koja se odr`ava

svake godine.

Djevoj~ica Radana Kova~evi}, ko-

joj je tata slijep, kazala je da se najvi-

{e obraduje igra~kama, a ku}i je od-

nijela dva paketi}a, za sebe i brata ko-

ji nije do{ao.

Najvi{e radosti za oko 40 mali-

{ana, koliko ih je dobilo paketi}e,

bilo je kad se u prostorijama Crve-

nog krsta pojavio Djeda Mraz, koji je

rekao da ve} dugo tra`i najboqu dje-

cu na svijetu i da ih je ju~e prona{ao.

Djeca su Djeda Mrazu recitovali

i pjevali, a kad su primali paketi}e,

svi mali{ani sjeli su Djeda Mrazu u

krilo govore}i kako su bili dobri

cijele pro{le godine.

Majka Nada Radanovi} dovela je

u Crveni krst sina Gorana da primi

paketi}. Nada je slabovidna, a mu`

joj je slijep.

- Ovo je jako lijepo za na{u dje-

cu, svake godine se raduju poklonima

iz Crvenog krsta. Moj Goran se najvi-

{e raduje Djeda mrazu, ali ni slatki-

{i mu nisu mawe dragi - pri~a Nada

Radanovi}.

Paketi}e su primili i sinovi

Gordane Regojevi}, koja je slabo-

vidna, a mu` joj je potpuno slijep.

Slabovidan je i jedan od mali{a-

na koji je bio najhrabriji me|u dje-

com i prvi recitovao Djeda Mrazu.

Gradska organizacija Crvenog

krsta kum je Savezu slijepih i sla-

bovidnih osoba regije Bawa Luka

i zato koristi svaku priliku da

pomogne wima i wihovoj djeci.

- Za kraj manifestacije "Dani

dje~ijih radosti od Nikoqdana do

Savindana# planiramo da posjeti-

mo jednu seosku {kolu i da |ake ob-

radujemo paketi}ima. Vjerovatno

}emo to uraditi na Svetog Savu, ka-

da je slava svake {kole. Ranije ne

mo`emo, jer je zimski raspust - ka-

`e sekretar Gradske organizacije

Crvenog krsta Miroslav Vesi}.

Prije podjele paketi}a za dje-

cu slijepih, bawolu~ki Crveni

krst organizovao je posjetu Klini-

ci za dje~ije bolesti. Tada su po-

kloni podijeqeni svim mali{ani-

ma koji su le`ali u bolnici, a re-

publi~ki Crveni krst darovao je i

pet paketa tek ro|enim bebama.

¥ S. MILANKOVI]

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Majka Nada Radanovi} dovelaje u Crveni krst sina Goranada primi paketi}. Nada je slabovidna,a mu` joj je slijep

Crveni krst: Djeda Mraz podijelio 40 paketi}a (Snimio Z. STAMENI])

GRADSKA ORGANIZACIJA CRVENOG KRSTA

srijeda, 12. januar 2005.BAWA LUKA16

Ro|eni:

Andrea Milojevi}, k}i Bo-

risa i Adrijane; Manuela Po-

povi}, k}i Milisava i Darije;

Una Pa{tar, k}i Mile i Alek-

sandre; Sla|ana Kaurin, k}i

Milorada i Save; Sla|ana Gru-

ji}, k}i Branka i Tatjane; Sa-

{a Pani}, k}i Ne|e i Danije-

le; Nikola Grmu{a, sin Gora-

na i Bojane; Radojica \eki},

sin Borka i Milijane; Milan

]urli}, sin Gorana i Danije-

le; Aleksa Nudri}, sin Danka i

Mirjane; Danilo Bosni}, sin

Pe|e i Aleksandre; An|ela Ke-

ser, k}i Sa{e i Dijane; Kri-

stijan Gradina, sin Mladena i

Adrijane.

Umrli:

Aleksa Miki}, ro|en 1929.

godine; Du{an ]ibi}, ro|en

1929. godine; Marija Trebovac,

ro|ena 1921. godine; Miqka

Kne`evi}, ro|ena 1933. godine;

Ratko Peti}, ro|en 1942. godi-

ne; \uro Puziga}a, ro|en 1926.

godine; Radojka Kova~evi}, ro-

|ena 1942. godine; Tomana Ta-

di}, ro|ena 1927. godine; Dervi-

{a Mehinovi}, ro|ena 1939. go-

dine; Mi}o Jakovqevi}, ro|en

1951. godine, Julijana Kova~e-

vi}, ro|ena 1928. godine.

IZ MATI^NIH KWIGA

^lanovi nevladine organiza-

cije "Klub 15 - 100# podijelili

su ju~e 40 novogodi{wih paketi-

}a romskim mali{anima iz nase-

qa Veseli brijeg.

- U paketi}ima se nalaze sve-

ske, {kolski pribor i pribor za

higijenu, a darova}emo ih djeci do

10 godina - rekla je predsjednik

"Kluba 15 - 100# Mira Qubojevi}.

Ona je dodala da su paketi}i

dar Evangelisti~ke crkve.

Qubojevi}eva je kazala da }e

danas u ovoj organizaciji prosla-

viti Bo`i} i srpsku Novu godinu.

- Za u~esnike na{ih radio-

nica organizova}emo prigodno

slavqe - istakla je Mira Qubo-

jevi}.

¥ S. Mi.

^lanovi Ronila~kog kluba

"Buk# prikqu~ili su se me|una-

rodnoj akciji prikupqawa pomo-

}i roniocima nastradalim u cuna-

miju u jugoisto~noj Aziji.

- Pretpostavqa se da je nesta-

lo oko 800 ronilaca i mi smo se

prikqu~ili ovoj akcije, koju je or-

ganizovala Mre`a prve pomo}i

unesre}enim roniocima "Dan# sa

sjedi{tem u Italiji - rekao nam je

predsjednik Ronila~kog kluba

"Buk# Boris Trnini} i pozvao gra-

|ane da se prikqu~e ovoj humanoj

akciji.

Povodom obiqe`avawa Dana

Republike, ~lanovi Ronila~kog

kluba "Buk# u nedjequ su organi-

zovali tradicionalni rafting ri-

jekom Vrbas. Vi{e od trideset u~e-

snika u ~etiri ~amca spustilo se

koritom Vrbasa od Rekavica do

tvr|ave Kastel.

- Zajedno sa na{im ~lanovima

na raftingu su u~estvovali ~la-

novi Ronila~kog kluba "Gwurac#

iz Lakta{a, ekipa Kluba sporto-

va na divqim vodama "Argonaut#,

kao i pripadnici ronila~kog ti-

ma specijalne policije Ministar-

stva unutra{wih poslova - rekao

je Trnini}.

Rafting je po~eo u 12 ~asova,

a podno tvr|ave Kastel ~amci su

stigli oko 15 ~asova.

Poslije zavr{enog raftinga,

ka`e Trnini}, svi u~esnici su uz

tople napitke i neizbje`ni "ko-

tli}# u prostorijama Ronila~kog

kluba "Buk# proslavili uspje{no

spu{tawe.¥ D. Mo.

AKCIJA RONILA^KOGKLUBA "BUK"

Pomo} `rtvamacunamija

PAKETI]I DJECI SLIJEPIHNAJ^E[]A IMENA

U DECEMBRU

Mjesec Nikole

Ve}ina roditeqa, koji su u to-

ku proteklog mjeseca dobili pri-

nove, podarili su svojim mali{a-

nima srpska narodna imena.

Najmla|i Bawolu~ani poni-

jeli su imena: Dimitrije, Strahi-

wa, Stefan, Luka, \or|e, Anasta-

sija, Jovana, Slobodan, Du{an, Ma-

rija, Sofija, Aleksandar, Alek-

sandra, Teodora, Ilija, Dalibor-

ka, Ilijana, Mihajlo, Milo{, Da-

nilo, Jelena i Sergej.

Najvi{e dje~aka, wih 14, dobi-

lo je ime Nikola, a naj~e{}a ̀ en-

ska imena bila su Nikolina i

Anastasija.

Neki su svojoj djeci dali ne-

{to "modernija# imena kao {to

su: Mia, Tijana, Elena, Danijel,

Sta{a, Matea, Ivan, Dejan, San-

dra, Sa{a, Vawa, Maja, Awa, Lo-

ra, Duwa, Una, Ivana, Tara, Da-

rio, Lorena i Kristina.

Bilo je i roditeqa koji su se

odlu~ili za imena koja ba{ i ni-

su uobi~ajena, pa se wihova djeca

zovu Valerij, Tajana, Kasijana, Ma-

tijas i Alejna.

Zanimqivo je i da su mali{a-

ni dobili imena koja nisu bila

~esta proteklih godina, kao {to

su Zorica, Veqko, Neboj{a, Mi-

lorad, Miroslav, Predrag, Zora-

na, Nevenka, Gojko, Radi{a i Pa-

vle.

U toku oktobra na Ginekolo-

{ko-aku{erskom odjeqewu Kli-

ni~kog centra na Paprikovcu ro-

|eno je vi{e od 200 beba.

¥ S. Mi.

Mje{tani mjesne zajedni-

ce Motike muku mu~e sa komu-

nalnim problemima.

Privo|ewe radova kraju

na uspostavqawu vodovoda,

ure|ewe puteva i organizo-

vawe ambulante prioriteti

su za razvoj Motika, koje je

Savjet ove mjesne zajednice

dostavio Gradskoj upravi.

- Tra`i}emo da nam zavr-

{e vodovod, asfaltiraju lo-

kalne puteve i imenuju qeka-

ra koji bi radio u ambulanti

za koju smo obezbijedili pro-

stor i opremu - rekao je pred-

sjednik Savjeta mjesne zajed-

nice Motike Zlatko Sibin-

~i}.

Prema wegovim rije~i-

ma, ako bi se vodovod zavr-

{io sva doma}instva u Moti-

kama dobila bi vodu za pi}e.

Pored vode, mje{tani su

se do sada vi{e puta obra}a-

li nadle`nima za ure|ewe pu-

teva. U ovoj godini o~ekuju

da se omogu}i asfaltirawe i

pro{irewe prilazne saobra-

}ajnice u Motikama, kao i da

bude uvedena autobuska lini-

ja do osnovne {kole.

- U pro{loj godini Sa-

vjet ove mjesne zajednice obez-

bijedio je prostor za rad am-

bulante i od tada ~ekamo da

nam u Domu zdravqa odrede

qekara, koji bi radio i pre-

gledao pacijente u Motikama

- dodao je Zlatko Sibin~i}.

On je naglasio da u ovoj

godini ima puno da se radi na

unapre|ewu uslova ̀ ivqewa

u Motikama, a jedna od aktiv-

nosti bi}e i zalagawe za vra-

}awe sjedi{ta mjesne zajed-

nice u prvobitne prostori-

je. ¥ D. T.

MJESNA ZAJEDNICA MOTIKE

Glavoboqa zbog komunalija

Vrbas: Rafting u ~ast Dana Republike

Na skoro svim takmi~ewima iz

matematike i fizike bawolu~kih

osnovnih {kola Aleksandra Babi}

zabiqe`ila je zapa`ene rezulta-

te, a na republi~kom takmi~ewu

"mladih fizi~ara# 2003. godine

osvojila je prvo mjesto.

Na nedavno odr`anom op{tin-

skom takmi~ewu bila je druga, a na

saveznom u Beogradu svrstala se me-

|u najboqe u~enike.

Iako joj je fizika omiqeni

predmet, voli istoriju i matema-

tiku. U dnevniku biqe`i samo pe-

tice.

Isti~e da joj u~ewe ne predsta-

vqa problem, a za sve postignute

uspjehe marqivo se pripremala.

- Kada sam 2003. godine na re-

publi~kom takmi~ewu osvojila pr-

vo mjesto nisam odmah shvatila {ta

sam postigla. Tek poslije mi je do-

{lo u glavu, pa ja sam prva u Repu-

blici Srpskoj! - pri~a Aleksandra

i dodaje da je od prvih ~asova zavo-

qela fiziku.

Ova vrijedna u~enica osmog

razreda ujedno je i najboqi |ak

{kole "Milo{ Crwanski#, a ~lan

je mnogih sekcija.

- Poha|am recitatorsku i in-

formati~ku sekciju, a idem i na

kurs engleskog i dodatnu nastavu

iz fizike i matematike. Informa-

ti~ka sekcija na{e {kole pretpro-

{le godine na "Malom Inostu# u

Bawoj Luci osvojila je zlatnu me-

daqu, a u Beogradu Plaketu Niko-

le Tesle - kazala je Aleksandra.

Osim {to u~estvuje u radu ne-

koliko sekcija, Aleksandra je pred-

sjednik Savjeta u~enika u svojoj

{koli i ~lan Crvenog krsta.

[kolski pedagog Dragana Mi-

loj~i} ka`e da je wihova {kola

"najmla|a# u gradu, a ima najvi{e

talentovanih u~enika. Ipak, Alek-

sandra je najboqa.

- Za sve se mo`e na}i vreme-

na, i za u~ewe, i za dru`ewe. Va`no

je da se vrijeme rasporedi na pra-

vi na~in. Za dobre rezultate do-

voqna je marqivost i jaka voqa.

Trudim se da sve sama radim jer ta-

ko postignut uspjeh pru`a najve}e

zadovoqstvo - nagla{ava Aleksan-

dra.

Ova svestrana u~enica isti~e

da nema idola. Ka`e da je najboqe

biti sam svoj uzor i uvijek poku{a-

vati prevazi}i samog sebe.

Wena nastavnica fizike Mir-

jana Plav{i} ka`e da je sa wom za-

dovoqstvo raditi.

- Jo{ dok sam joj predavala ma-

tematiku uo~ila sam wene kapaci-

tete. Do uspjeha dolazi sama - veli

Plav{i}eva.

Puna nade da }e uspjeti u ̀ ivo-

tu ova marqiva u~enica, iako osmi

razred odlu~ila je da poslije osnov-

ne {kole upi{e Gimnaziju, a onda

da studira fiziku ili istoriju.

¥ N. TOMA[EVI]

ALEKSANDRA BABI], NAJBOQI U^ENIK [KOLE "MILO[ CRWANSKI"

PUNE RUKE PRIZNAWA

Aleksandra Babi}: Ni`e uspjeh za uspjehom(Snimio Z. STAMENI])

HOBIU slobodno vrijeme Alek-

sandra Babi} najvi{e voli da

slu{a "staru# pop muziku a pu-

no ~ita i kwige.

- Trenutno ~itam "Gri~ku

vje{ticu#, a najomiqeniji pi-

sac mi je Branko ]opi} - ka`e

Aleksandra.

Za dobre rezultate dovoqna je marqivosti jaka voqa. Trudim se da sve sama radimjer tako postignut uspjeh pru`a najve}ezadovoqstvo, ka`e Aleksandra

ORGANIZACIJA "KLUB 15 - 100"

Darovali romsku djecu

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

srijeda, 12. januar 2005. BAWA LUKA

Gradski "Vodovod# u oktobru

pro{le godine Gradskoj upravi

uputio je zahtjev za pove}awe ci-

jena vode, {to zna~i da }e Bawo-

lu~ani prilikom pla}awa ra~u-

na ovom preduze}u uskoro mora-

ti da ponesu - debqi nov~anik.

Naime, u ovom preduze}u po-

ru~uju da }e voda u ovoj godini po-

skupjeti za stotinu odsto.

Direktor "Vodovoda# Milan

Mazalica isti~e da je poskupqe-

we neophodno, prije svega, {to

se cijene nisu mijewale ~etiri

godine.

- Bez kanalizacije i poreza,

~etvoro~lana porodica za vodu

izdvaja oko {est i po maraka. Sa

poskupqewem od sto odsto pla-

}a}e oko 12 maraka mjese~no - is-

takao je Mazalica.

On je dodao da je u {irokoj po-

tro{wi kubik vode sa porezima

i kanalizacijom 41 fening, za

ustanove, kao {to su {kole, bol-

nice, sportski klubovi cijena je

78 feninga. Dvije marke i 58 fe-

ninga pla}aju preduze}a, koja vo-

du koriste za ostvarivawe priho-

da.

U zahtjevu za pove}awe cije-

na, koji je "Vodovod# uputio

Gradskoj upravi, navedeno je da

sada{wa cijena vode preduze}i-

ma ostane ista.

Me|utim, voda u {irokoj po-

tro{wi poskupjela bi za 39 fe-

ninga, dok bi {kole, bolnice i

druge ustanove vodu pla}ale po

20 odsto ve}oj ci-

jeni.

M a z a l i c a

tvrdi da svi gra-

dovi u okru`ewu

imaju vi{u cije-

nu od ove koju ba-

wolu~ki "Vodo-

vod# zagovara. U

Sarajevu, ka`e

on, kubik vode ko-

{ta marku i 20 feninga, u

Br~kom 90 feninga koliko je

i u Bijeqini. U Beogradu na-

stoje da voda u {irokoj po-

tro{wi bude jedan evro.

- Proteklih godina, kom-

penzacijama i utu`ivawem,

iscrpili smo sve prihode i

sada nam ostaje samo "goli

prihod# od naplate potro{a-

~a. Razlozi za poskupqewe su

iskqu~ivo ekonomske priro-

de i ne smijemo dovesti "Vo-

dovod# u polo`aj u kojem se sada

nalazi "Toplana# - isti~e Maza-

lica.

Prema studijama, cijena vo-

de treba da bude oko dva evra, da

bi se moglo ulagati. Jer, smatra

direktor "Vodovoda#, ulagawa su

velika i dugoro~na.

Prijedlog o pove}awu cije-

na na}i }e se pred odbornici-

ma Skup{tine grada, kada se

izaberu novi na~elnici odje-

qewa. ¥ D. POPOVI]

IZ GRADSKOG "VODOVODA" NAJAVILI

Milan Mazalica: Pijemo najjeftiniju vodu

VODA DUPLO SKUPQA

NOVOSELIJAU "Vodovodu# podsje}aju da je u toku izgradwa

fabrike vode u Novoseliji, ~ijim }e zavr{etkom

biti obezbije|eno uredno snabdijevawe grada vo-

dom u sqede}ih 15 godina. Prva faza bi}e zavr{e-

na krajem februara, a odmah }e se nastaviti i sa

drugom fazom.

- Krajem februara ili po~etkom marta raspi-

sa}emo me|unarodni tender za izvo|a~a druge fa-

ze radova. Do tada }e biti zavr{en idejni proje-

kat i potpisan ugovor izme|u Ministarstva spoq-

ne trgovine BiH, Vlade Srpske, Gradske uprave i

"Vodova# za kredit Svjetske banke od tri milio-

na i 440 hiqada dolara - ka`e direktor "Vodovo-

da# Milan Mazalica.

^etvoro~lana porodica za vodu izdvaja oko{est i po maraka. Sa poskupqewem od stoodsto pla}a}e oko 12 maraka mjese~no

Na zgradi Gradske uprave ove godine

planirano je da se urade fasada i krov, kao

i da se, po potrebi, preurede i neki hodni-

ci unutar zgrade.

- Ve} je ura|ena dokumentacija za reno-

virawe zgrade, a radovi treba da ko{taju

oko milion maraka - rekao je za "Glas Srp-

ske# portparol Gradske uprave Milenko

[aji}.

On je dodao da postoji i dokumentaci-

ja za renovirawe zgrade Banskog dvora, a ra-

dovi na ovom objektu po~e}e kad se za to

stvore uslovi.

¥ M. Ma.

PO@RTVOVANOST QEKARA SPASILA@IVOT MIHAJLA VUJINOVI]A

Pravo lice humanostiU ovim te{kim vremenima, kada je ve}ina

qudi okrenuta sebi i svojim problemima, qeka-

ri i ostalo osobqe Slu`be hitne pomo}i i Kli-

ni~kog centra na Paprikovcu dokazuju da huma-

nost i dobra voqa nisu nestale.

Na{a sugra|anka Nada Vujinovi} ju~e je po-

sjetila redakciju "Glasa Srpske# kako bi, ka`e,

zahvalila medicinskim radnicima i osobqu ovih

ustanova, koji su dali sve od sebe da spase `ivot

wenog mu`a Mihajla Vujinovi}a.

Ina~e, Mihajlo pati od te{ke plu}ne bole-

sti, zbog koje je na Klinici za plu}ne bolesti pro-

veo osam dana i gdje mu je osobqe pru`ilo nese-

bi~nu pomo}.

- Veliku zahvalnost dugujem Dr Mirku Sta-

neti}u i medicinskim sestrama Bojani, Divni,

Dra`eni, Slobodanki i svim ostalim sestrama

na klinici. Me|utim, kako moj mu` nije nije bio

slu~aj za Kliniku za plu}ne bolesti, premje{ten

je na odjeqewe Hematologije Klini~kog centra

- istakla je Mihajlova `ena Nada Vujinovi}.

Ona je dodala da je Mihajlu na odjeqewu znat-

no pomogla mlada dr Sandra Lazarevi}, koja je,

zajedno sa medicinskim sestrama, u~inila sve da

mu bude lak{e.

Nada ka`e da su qekari i radnici Slu`be

hitne pomo}i dva puta pomogli Mihajlu kada je

od wihove brzine zavisio wegov `ivot.

- Iako su bili novogodi{wi praznici, qe-

kari Hitne pomo}i pokazali su veliki profesi-

onalizam, kada su u roku od deset do 15 minuta sti-

gli da pru`e prvu pomo}. Tako|e, Bawa Luka mo-

`e da bude ponosna na velikog stru~waka i hu-

manistu, kardiologa Milanovi}a, koji nam je u

svako doba dana pomagao savjetima i uputstvima

- pri~a Nada Vujanovi}.

¥ P. P.

ZGRADA GRADSKE UPRAVE

Uskoro nova fasadaUskoro nova fasadaUskoro nova fasadaUskoro nova fasadaUskoro nova fasadaUskoro nova fasadaUskoro nova fasadaUskoro nova fasadaUskoro nova fasada

(Snimio Z. STAMENI])

HITNA - De`urni qekari slu-

`be Hitne pomo}i u protekla 24 ~a-

sa pregledali su 96 pacijenata, od ~e-

ga 11 djece. Mobilne ekipe su obavi-

le 13 ku}nih posjeta i intervenisa-

le u jednoj saobra}ajnoj nesre}i i oba-

vile jedno mrtvozorstvo.

PORODILI[TE - Na gineko-

lo{ko-aku{erskom odjeqewu Kli-

ni~kog centra na Paprikovcu ro|e-

no je osam beba, tri djevoj~ice i pet

dje~aka.

VATROGASCI - Vatrogasna je-

dinica proteklog dana i no}i imala

je dvije intervencije. Vatrogasci su

ugasili zapaqenu baraku u Klini~-

kom centru i zapaqen kontejner.

VODOVOD - Ekipe sektora

"Odr`avawe# ju~e su otklawale sit-

ne kvarove i pregledale vodovodnu

mre`u.

ELEKTROKRAJINA - Zbog

planiranih radova ne elektroener-

getskim postrojewima danas }e bez

struje od 10 do 14 ~asova biti naseqa

Prijakovci, Radiwa~a, [ukale, Kru-

{ik - Bogovci i dio Drago~aja.

¥ Pripremio N. T.

SERVISNEINFORMACIJE

"PALAS#

OU[ENOVIH 12 - nastavak hit

filma o velikim pqa~kama

Uloge: Xorx Kluni, Bred Pit,

Met Dejmon, Xulija Roberts, Ketrin

Zeta-Xons, Endi Garsia

Termini: 18.30, 21

PRQAVI PLES 2: NO]I HA-

VANE - romanti~na pri~a

Uloge: Diego Luna, Romola Ga-

rai

Termini: 19.15

ME]AVA I DJEDA MRAZ -

dje~iji film

Termini: 17

TRAUMA - triler

Uloge: Kolin Firt, Mena Suva-

ri

Termini: 21

MULTIPLEKS "KOZARA#

OU[ENOVIH 12 - nastavak hit

filma o velikim pqa~kama

Uloge: Xorx Kluni, Bred Pit,

Met Dejmon, Xulija Roberts, Ketrin

Zeta-Xons, Endi Garsia

Termini: 17.30, 20, 22.15

PRINCEZIN DNEVNIK 2:

PONOVO PRINCEZA - romanti~-

na komedija

Uloge: En Hetvej, Xuli Endrjus

Termini: 17.45, 20

IZBAVITEQI - novi mega hit

produkcije Dizni/Piksar

Termini: 17

Vikendom: 12.30

ALEKSANDAR VELIKI -

istorijski spektakl

Uloge: Kolin Farel, An|elina

Xoli, Val Kilmer, Entoni Hopkins

Termini: 17.30, 21

TAKSI - komedija

Uloge: Kvin Letif, Ximi Felon

Termini: 18.45, 20.30, 22.30

¥ Pripremio M. F.

RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR

BIOSKOPI

OD DANAS KONTROLATAKSISTA

Naqepnica posao ~uva

Gradski saobra}ajni inspek-

tori od danas }e po~eti da kon-

troli{u gradske taksi prevo-

znika, koji su od 1. januara oba-

vezni da na vjetrobranu vozila

imaju nalijepqen evidencioni

broj.

Na ovaj na~in Gradska upra-

va `eli da sprije~i pojavu "di-

vqih# taksista, jer }e i putnik

i saobra}ajni inspektori ima-

ti u vidu koji taksi prevoznik je

ovla{}en za legalan prevoz put-

nika, navodi se u saop{tewu

Gradske uprave.

Gradski taksisti du`ni su

da evidencioni broj nalijepe u

gorwi desni ugao predweg vje-

trobranskog stakla sa unutra-

{we strane taksi-vozila.

U slu~aju trajnog prestanka

taksi-prevoza, odnosno prestan-

ka rada preduze}a, samostalni

taksi-prevoznik ili preduze}e,

obavezni su da vrate evidencio-

ni broj Odjeqewu za komunalne

i stambene poslove.

Iz Gradske uprave apeluju na

gra|ane da za prevoz koriste ona

taksi-vozila koja imaju nalije-

pqen va`e}i evidencioni broj.

¥ P. P.

Rje{avawem svih spornih

imovinsko-pravnih predmeta na

Zapadnom tranzitu, Gradska upra-

va stvorila je sve preduslove da

se krene u izgradwu ove va`ne sa-

obra}ajnice za Bawu Luku.

Predstavnik republi~ke

Uprave za geodetsko-imovinsko-

pravne poslove Natalija ^avi}

kazala je za "Glas Srpske# da jo{

nekoliko rje{ewa nisu pravosna-

`na, jer je su vlasnici izuzetnog

zemqi{ta ulo`ili ̀ albe Vrhov-

nom sudu.

- U svakom slu~aju, `albe ne

odga|aju po~etak izgradwe, tako

da su stvoreni svi uslovi da se

krene sa izgradwom Zapadnog

tranzita. Ako lijepo vrijeme po-

traje, sigurno je da }e se veoma br-

zo krenuti sa prvim radovima -

kazala je ^avi}eva.

Zapadni tranzit projektovan

je 1975. godine kao tada{wi tran-

zitni koridor. Sada ve} davne

1985. godine zapo~ela ja izrada

projektne dokumentacije i pri-

prema za izgradwu, kada je i ura-

|en prvi dio saobra}ajnice od

raskrsnice Kara|or|eve do uli-

ce Ranka [ipke.

U Gradskoj upravi isti~u da

navedeni putni pravac sada pred-

stavqa gradsku saobra}ajnicu, ko-

ja imaju i va`nu funkciju tranzi-

ta, jer nisu izgra|ene zaobilazni-

ce i drugi koridori, koji bi izvu-

kli saobra}aj pored grada.

Sama izgradwa Zapadnog

tranzita ko{ta}e oko pet mili-

ona maraka. Novac je obezbijedi-

lo preduze}e "Javni putevi Re-

publike Srpske# putem kredita

Evropske investicione banke.

U ovom preduze}u izgradwu

Zapadnog tranzita smatraju jed-

nim od najzna~ajnijih programa u

Republici Srpskoj, pogotovo

{to se na neizgra|enoj dionici

puta stvaraju veliki gubici.

Dnevni vremenski gubici

zbog ~ekawa na Zapadnom tran-

zitu ve}i su od hiqadu i 800 ~a-

sova, {to, pomno`eno sa prosje~-

nom cijenom rada u Republici

Srpskoj, godi{we iznosi oko mi-

lion i 265 hiqada maraka.

Gubici putnika u javnom pre-

vozu blizu su milion maraka, a

gubici putnika bez voza~a na pro-

sje~no 23 hiqade vozila koji

dnevno pro|u ovu dionicu, izno-

se 500 hiqada maraka. Prema pro-

cjenama Gradske uprave, godi{wi

mjerqivi tro{kovi iznose sko-

ro deset miliona maraka.

¥ P. PE]ANAC

RIJE[ENI SVI IMOVINSKO-PRAVNI PREDMETI NA ZAPADNOM TRANZITU

Zapadni tranzit: Radovi }e ko{tati oko pet miliona maraka (Snimio Z. STAMENI])

PALE POSQEDWE PREPREKEPALE POSQEDWE PREPREKEPALE POSQEDWE PREPREKEPALE POSQEDWE PREPREKEPALE POSQEDWE PREPREKEPALE POSQEDWE PREPREKEPALE POSQEDWE PREPREKEPALE POSQEDWE PREPREKEPALE POSQEDWE PREPREKEStvoreni su svi uslovi da po~neizgradwa Zapadnog tranzita.Ako lijepo vrijeme potraje, sigurnoje da }e se veoma brzo krenuti saradovima, ka`e Natalija ^avi}

PALE POSQEDWE PREPREKE

Uskoro nova fasada

17

BEOGRAD - Kao de~ak i mla-

di} sam pisao na srpskom jeziku.

Pesme, pri~e, po~etak jednog ro-

mana... Posle sam se zaustavio.

Mislio sam da se stvarno ne mo-

`e pisati dok se zaista ne{to

zna~ajno ne do`ivi. Godine 1963.

sam oti{ao Francusku, nau~io je-

zik, putovao, kao lekar u~estvo-

vao u ratu u Bijafri, ~esto puto-

vao sa "Lekarima sveta# po celoj

zemaqskoj kugli, i potreba za pi-

sawem se ponovo pojavila. Kao

uvek, kada na nekom raskr{}u `i-

vota ne znam koji put da uzmem,

uvek izaberem najte`i. Tako sam

se opredelio da pi{em na jeziku

Apolinera, Igoa i Bodlera - ka-

zao je za "Glas Srpske# kwi`ev-

nik iz Nice Vladan Radoman.

On dodaje da se donekle i bo-

ji da pi{e na materwem jeziku jer

strahuje da ga je osiroma{io.

Ono {to je interesantno za

ovog Novosa|anina po ro|ewu, a

Beogra|anina po ubje|ewu, pori-

jeklom iz Crne Gore, stanovnika

planete sa adresom u gradu svje-

tlosti, jeste da je u sebi pomirio

dvije "profesije# koje nemaju ni-

{ta zajedni~ko.

Doktor po profesiji, a kwi-

`evnik po zvawu, Radoman napo-

miwe da je ^ehov rekao da mu je

medicina `ena, a kwi`evnost qu-

bavnica.

- Ja sam uvek vi{e voleo qu-

bavnice. I sada mi je ona jedina

ostala verna - isti~e Radoman.

Kada su ga nekada davno pita-

li da li ikada poku{ava da obja-

sni vezu izme|u potrebe za pisa-

wem i potrebe za poslom kojim

se bavi, Radoman je

kazao da se tu radi o

{izofreniji auto-

ra. Obi~no su to qu-

di koji imaju dvije-

tri li~nosti u jed-

nom bi}u.

Kriti~ari za

Radomana ka`u da je

Francuzima napra-

vio velike muke pi-

{u}i, iskqu~ivo na

srpskom jeziku, o

Srbiji, Beogradu,

Dunavu, Srbima.

Za wegove roma-

ne se mo`e re}i sve,

ali ne i da su kla-

si~ni doktorski

avanturisti~ki do-

`ivqaji sa primje-

sama samozadovoq-

nog humanitarnog

stila.

Pogotovo su in-

teresantni i liko-

vi koje mo`emo su-

sresti u Radomanovim

djelima.

- Likovi se sami

pozovu na trpezu mog

pisawa. Qudi upoznati nekada i

ovde, drugi sretnuti negde u daqi-

ni u vreme mojih putovawa, tre-

}i sasvim izmi{qeni. Ti zadwi

su mo`da jo{ interesantniji ne-

go oni stvarni - veli Vladan Ra-

doman.

Za ~ovjeka koji je puno toga

pro{ao, interesantno je mjesto

na kojem pi{e - da li je to osama,

ili mjesto gdje crpi inspiraciju?

- Praktikujem pisawe u samo-

}i. Ne sawa se na poslu. Ne sawa

se u istom krevetu sa `enom i qu-

bavnicom. Nekada sam uglavnom

pisao tokom no}nih de`urstava -

isti~e Radoman, dodaju}i da je u

pisawu sa`etost wegova vrlina.

Za roman "Postoji li seksu-

alni `ivot posle smrti?#, koji

je i prva kwiga objavqena u ovoj

godini u svijetu, kriti~ari i

kwi`evnici ka`u da su vjerova-

li da je most izme|u dva jezika,

dvije kulture, dvije civilizaci-

je - srpske i francuske.

- Kada su 24. marta 1999. godi-

ne NATO avioni poletjeli iz ba-

ze Avijano, moj most sagra|en na

rijeci bio je prelaz kojim su se

provla~ili ispred nosa carini-

ka i francuskih izdava~a miri-

si, ukusi, uspomene iz drugog svi-

jeta... Te ve~eri su se krhki most

i wegovi nosa~i od suza, sru{i-

li...

¥ D. MACURA

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

srijeda, 12. januar 2005.KULTURA

VLADAN RADOMAN, KWI@EVNIK18

Likovi se sami pozovu na trpezu mog pisawa. Qudi upoznatinekada i ovde, drugi

"sretnuti" negde u daqini u vreme mojih

putovawa, tre}i sasvim izmi{qeni, ka`e Radoman

KWIGA MI JE QUBAVNICA

Vladan Radoman: Pi{e u samo}i

ZVORNIK - @e| za znawem

u zvorni~koj Muzi~koj {koli ra-

ste iz godine u godinu. Jedan od

dokaza koji ide ovoj tvrdwi u

prilog je i ~iwenica da je u Mu-

zi~ku {kolu trenutno upisano

128 u~enika, 30 vi{e nego pro-

{le godine, dok su pored odsjeka

za harmoniku, klavir, saksofon

i klarinet nedavno otvoreni od-

sjeci za gitaru i flautu.

- Jedinstvena smo {kola u Re-

publici Srpskoj po u~e{}u na

brojnim festivalima i takmi~e-

wima, kako ovdje tako i u susjed-

noj Srbiji. Pro{le godine osvo-

jili smo 22 razli~ite nagrade, a

redovno nastupamo i u drugim

{kolama - rekao je za na{ list

direktor {kole profesor Mi-

roslav Bo{kovi}.

On je dodao da je Osnovna mu-

zi~ka {kola jedna od ustanova

koja najdu`e postoji u kontinui-

tetu, tako da }e naredne godine

biti proslavqen jubilej - 50 go-

dina rada. Od {est u~enika koji

su protekle {kolske godine za-

vr{ili {esti razred, ~etvoro

wih je upisalo sredwe muzi~ke

{kole u Beogradu, Novom Sadu i

Bijeqini.

Bo{kovi} je ocijenio da su

uslovi rada u {koli zadovoqa-

vaju}i {to se ti~e prostora i ka-

dra.

- Prije dvije godine ovaj dio

{kole je obnovqen i jo{ nam ne-

dostaje jedan kabinet. Problem su,

me|utim, instrumenti, jer su na-

{e harmonike, za koje je ovdje naj-

ve}e interesovawe, stare preko 25

godina. Uspjeli smo da kupimo ~e-

tiri nove harmonike, te klarinet,

pijanino, orfov instrumentarij,

dvije flaute i dvije gitare - ista-

kao je Bo{kovi}.

[koli nedostaje jo{ deset har-

monika, dobar polukoncertni kla-

vir, koncertna gitara, pijanino i

elektri~ni klavir. U kupovini

instrumenata uglavnom u~estvuju

roditeqi koji daju "donacije#.

- I me|unarodna zajednica ~e-

sto organizuje

stru~na usavr-

{avawa nastav-

nika na kojima

mi pi{emo neke

radove i tako

smo obezbijedi-

li novac za fla-

utu, jednu mini-

liniju i jednu

harmoniku dug-

metaru - ka`e

Bo{kovi}.

On je naja-

vio da }e do kra-

ja ove godine bi-

ti otvoren jo{

jedan odsjek i to

za violinu, jer

bez violine i

guda~kih in-

strumenata nije

kompletna {ko-

la koja bi tre-

balo da ima sve

odsjeke. U ovoj

{koli planiraju

da kupe i ostale

potrebne instrumente, a razmi-

{qaju i o osnivawu odsjeka za ba-

let. Bo{kovi} je naglasio da ako

djeca budu zainteresovana za ba-

let onda osnivawe jednog takvog

odsjeka ne bi trebalo biti pro-

blema.

¥ S. SAVI]

MUZI^KA [KOLA U ZVORNIKU OTVORILA DVA NOVA ODSJEKA

NA HARTIJI PI[E - USPJEH Po u~e{}u na brojnim festivalima i takmi~ewima,kako ovdje tako i u susjednoj Srbiji Muzi~ka {kolaiz Zvornika je jedinstvena. Pro{le godine osvojilisu 22 razli~ite nagrade

Milan Tokanovi}: Sre}an u dru{tvu nota

BAWA LUKA - Narodno po-

zori{te Republike Srpske je po-

~elo sa radom na novoj predstavi

"Mirandolina# italijanskog

dramskog autora Karla Goldoni-

ja. Ovu predstavu na scenu bawo-

lu~kog pozori{ta postavi}e redi-

teq Katarina Petrovi}, a rije~ je

o renesansnoj komediji.

Za scenografiju i kostime po-

brinula se Dragana Purkovi}-Ma-

can, a muziku za ovaj pozori{ni ko-

mad je komponovao Du{an [esti}.

Bawolu~ani }e imati prili-

ku da u ovoj predstavi pogledaju

glumce Maju Kolunxiju, Gorana

Joki}a, Vladimira \or|evi}a,

Aleksandra Stojkovi}a, Nikoli-

nu Jelisavac, Sandru Qubojevi},

Dejana Zori}a i Zorana Stani-

{i}a.

Premijera predstave bi}e

odr`ana u drugoj polovini fe-

bruara. ¥ D. Ma.

NARODNO POZORI[TE REPUBLIKE SRPSKE

"Mirandolina" uskoro na sceni

BEOGRAD - Proslavqeni

beogradski violionista Stefan

Milenkovi}, koji ve} godinama

`ivi i radi u Wujorku, odr`a-

}e 14. januara tradicionalni no-

vogodi{wi koncert u Velikoj

dvorani Centra "Sava#, u prat-

wi Simfonijskog orkestra

Sankt Peterburga, javqa Tanjug.

Na tom muzi~kom programu

kojim }e dirigovati Roman Le-

ontijev iz Rusije, bi}e kompo-

zicije Igora Stravinskog, Dmi-

trija [o{takovi~a i Ludviga

van Betovena. Milenkovi} je,

jo{ kao devetogodi{wak, odr-

`ao novogodi{wi koncert u

Centru "Sava#, daleke 1986. go-

dine.

Tada je nastupio sa Simfo-

nijskim orkestrom Radio - tele-

vizije Srbije, pod vo|stvom di-

rigenta Radivoja Spasi}a. Na

programu su bila tri violinska

koncerta Vivaldija, Mocarta i

Mendelsona, poduhvat koji ri-

jetko ostvaruju i profesionalno

oformqeni umjetnici.

Deset godina od tog prvog na-

stupa u Velikoj dvorani Centra

"Sava# i 15 godina od po~etka

uspje{ne koncertne karijere na

doma}im i svjetskim podijumi-

ma, Milenkovi} je 1996. godine

otpo~eo seriju sve~anih, novo-

godi{wih koncerata u Centru

"Sava#, zami{qenih kao pred-

stavqawe muzike odre|enih ze-

maqa iz kojih gostuju dirigenti

ili orkestri. Milenkovi}eva

sezona 2004/2005. ukqu~uje na-

stupe sa Dr`avnim orkestrom

Sankt Peterburga, Berlinskim

simfoni~arima, orkestrima Ri-

ma i Lacija, Cedar Rapids Sim-

fonijskim orkestrom, simfonij-

skim orkestrima Ki Vesta i Qu-

bqane, kao i sa Rimskom fil-

harmonijom.

Me|u Milenkovi}evim anga-

`manima su i nastupi na Festi-

valu kamerne muzike u Sijetlu,

kao i muzi~kim festivalima u

Koloradu i Seulu.

Milenkovi}, nazivan i "~u-

dom od djeteta#, profesionalno

nastupa od tre}e godine. Ve} kao

desetogodi{ak svirao je pred pa-

pom Jovanom Pavlom Drugim, a

nastupao je i pred nekada{wim

ameri~kim predsjednikom Ro-

naldom Reganom, ruskim pred-

sjednikom Mihailom Gorba~o-

vim i drugim svjetskim dr`av-

nicima. U 16. godini odr`ao je

hiqaditi koncert. Milenkovi}

svira na dvije Stradivarijeve

violine iz 18. vijeka koje spa-

daju u draguqe svjetske ba{ti-

ne. ¥

NOVA GODINA U CENTRU "SAVA"

Koncert Stefana Milenkovi}a

BIJEQINA - Izlo`ba sli-

ka lozni~kog umjetnika Dragana

Bartule, otvorena u bijeqinskoj

Galeriji "Milenko Atanacako-

vi}#, krasi}e izlo`beni salon ove

ustanove i tokom ovog mjeseca.

- Bartuline slike potvr|uju

wegov slikarski karakter. Pomo-

}u figura on govori o de{avawi-

ma koja su iza kulisa stvarnog i

pojavnog. Wegova uloga "ukaziva~a#

uvijek je obuzeta promi{qawem o

su{tini, zaobilaze}i trenutno -

zapisao je o slikama Dragana Bar-

tule akademski slikar Danilo Vuk-

sanovi}.

Bartula je jedan od onih slika-

ra koji su svoj opus zapo~iwali na

raskrsnici dvije posqedwe dece-

nije 20. vijeka, a kojima nije sme-

tala ~iwenica da `ivi i stvara

izvan velikih umjetni~kih centa-

ra. Od tih osamdesetih godina do

danas Bartula se potvrdio kao stva-

ralac od kontinuiteta, kao iskusan

izlaga~ i kao umjetnik koji je us-

pio da izgradi svoj slikarski stav.

¥ D. Ma.

IZLO@BA DRAGANA BARTULE U BIJEQINSKOJGALERIJI

Figurom ka su{tini

OBUDOVAC

Ve~e NovakaTanasi}a

OBUDOVAC - Srpsko pro-

svjetno i kulturno dru{tvo "Pro-

svjeta# iz Obudovca je i u vrijeme

praznika aktivno radilo.

Prema rije~ima predsjednika

"Prosvjete# \or|a Ili}a za bo-

`i}ne praznike je bilo uprili~e-

no poetsko ve~e Novaka Tanasi}a,

a qubiteqima muzike se predstavi-

la i "Prosvjetina# vokalna grupa.

U okviru obiqe`avawa sveto-

savskih dana obudova~ka "Prosvje-

ta# priprema prigodan kulturno-za-

bavni program.

- Sve~anost trajati dvije ve~e-

ri, a za prvu je planiran nastup

folklorne sekcije, dru`ewe uz iz-

vornu muzike, ali i bogat humori-

sti~ki program. Za drugu ve~e je

predvi|ena Svetosavska besjeda, a

bi}e izveden i igrokaz iz "@iti-

ja Svetog Save#. ¥ D. Ma.

BAWA LUKA - Roman ba-

wolu~kog kwi`evnika Ranka

Risojevi}a "Bosanski xelat#

u{ao je u {iri izbor za Nino-

vu nagradu, u kojem se na{lo 18

djela poznatih srpskih kwi`ev-

nika.

Na konkurs za ovu nagradu

prijavilo se 100 romanopisaca,

a pored Risojevi}a u {iri izbor

u{li su i Radovan Beli Marko-

vi}, Milorad Pavi}, Vladimir

Tasi}, Svetislav Basara i dru-

gi veliki kwi`evnici.

- Poznaju}i ve}inu autora

koji su se prijavili na konkurs,

meni je ~ast da se nalazim sa

wima na jednom lijepom takmi-

~ewu za najlaskavije priznawe

za romansijerska ostvarewa na

srpskom jeziku. Mislim da je to

zna~ajno kao preporuka za ~i-

taoce da pro~itaju kwigu "Bo-

sanski xelat#, kako bi se upo-

znali i sa kretawima savreme-

ne srpske proze - istakao je Ri-

sojevi}.

On je rekao da smatra da }e

u naju`i izbor, u koji }e u}i

tri kwige, biti izbrani roma-

ni Radovana Belog Markovi}a,

Svetislava Basare i Mirosla-

va Josi}a Vi{wi}a. Risojevi}

je dodao da misli da Milorad

Pavi}, iako je popularan pisac,

ne}e dobiti Ninovu nagradu, jer

je stereotipan u pisawu.

- Siguran sam da }e nagradu

ponijeti vrijedna kwiga, jer

svih 18 su vrijedne da budu ~i-

tane, pa i nagra|ivane. Radi se

o velikim piscima, velikim ro-

mansijerima i siguran sam da }e

nagrada sti}i u prave ruke - ka-

`e Risojevi}.

"Bosanski xelat# je istorij-

ski roman, koji na nov na~in

prilazi jednom problemati~-

nom vremenu, o ~ijoj istini po-

stoje razli~ita mi{qewa i

tvrdwe.

- Ne znamo da li je istori-

ja, koju smo nekad u~ili la`na,

a da je nova istorija prava, ili

obrnuto. U Bosni postoje tri

zvani~ne istorije i svaka se raz-

likuje od nekada{we istorij-

ske istine. "Bosanski xelat# na

izvjestan na~in poku{ava da

osvijetli to vrijeme, o kome su

ocjene ~esto dijametri~no raz-

li~ite - rekao je Ranko Risoje-

vi}.

Glavni i odgovorni urednik

i direktor izdava~ke djelatno-

sti "Glasa srpskog - Grafike#

Gordan Matrak smatra da je ula-

zak "Bosanskog xelata# u u`i

izbor za Ninovu nagradu o~eki-

van.

- Rije~ je o izvanrednom ro-

manu, za kojeg je bilo o~ekiva-

no da }e u}i u ovaj izbor. Usp-

jeh "Bosanskog xelata# veoma je

zna~ajan za na{u izdava~ku ku-

}u - isti~e Matrak.

On je dodao da se ve} peti

put doga|a da kwiga u izdawu

"Glasa srpskog - Grafika# ula-

zi u {iri izbor za Ninovu na-

gradu.

¥ M. J.

Ranko Risojevi}: ^ast je biti u takvom dru{tvu

"Bosanski xelat" u {irem izboru

KONCERTPriliku da vide {ta su na-

u~ili u~enici Muzi~ke {kole,

Zvorni~ani }e imati 28. janu-

ara kada }e biti prire|en kon-

cert koji se tradicionalno

odr`ava u okviru manifesta-

cije Svetosavska nedjeqa.

NINOVA NAGRADA ZA ROMAN GODINE

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

srijeda, 12. januar 2005. KULTURA

BAWA LUKA - Malo je gra-

dova koji se mogu pohvaliti da u

svom centru imaju tvr|avu kao

zabran, koja pru`a dokaz o kul-

turnoj i istorijskoj tradiciji

grada. Bawa Luka ima u svom cen-

tru tvr|avu Kastel koja, na`a-

lost, ve} dugi niz godina propa-

da, a samo pojedinim dijelovima

ovog kulturno-istorijskog obi-

qe`ja grada posve}ena je du`na

pa`wa.

Prema rije~ima direktora

Zavoda za kulturno-istorijsko i

prirodno nasqe|e Republike

Srpske Svetlane [iqegovi},

plan za obnavqawe Kastela na-

pravqen je u maju 1998. godine,

ali jo{ nije realizovan.

- U ovom vremenu Kastel tre-

ba da ima druga~iju funkciju od

one davne, istorijske i zato je

napravqen plan za obnavqawe

ove bawolu~ke tvr|ave - ka`e

[iqegovi}eva.

Ona dodaje da plan sadr`i iz-

gradwu novih hotelsko-ugosti-

teqskih objekata, terena predvi-

|enih za odr`avawe raznih kul-

turnih i dje~ijih zabavnih sadr-

`aja, sportsko-rekreativna igra-

li{ta, pla`e i kupali{ta, par-

kove i parkirali{ta.

- Dijelovi Kastela koji }e se

obnoviti moraju zadr`ati iskqu-

~ivo istorijsko, to jest ambijen-

talno mjerilo i karakteristi~-

ne tradicionalne materijale. Na

krovovima ili na drugim djelo-

vima koji su izlo`eni pogledi-

ma posjetilaca ne mogu se uspo-

stavqati dimovodni, ventilaci-

oni i drugi kanali - podvla~i

Svetlana [iqegovi}.

Na svim slobodnim prosto-

rima unutar i oko tvr|ave sadi se

i odr`ava visoka, sredwa i niska

vegetacija u pojedina~nim ili

grupnim nasadima, prema progra-

mima hortikulturnog rje{ewa

kompleksa Kastela.

Pored vegetacije koja ve} sa-

da postoji, ka`e [iqegovi}eva,

prednost kod zasa|ivawa nove

treba dati tradicionalnim sta-

blima - lipi, jablanu, vrbi, ora-

hu.

- Pje{a~ke staze koje }e se

graditi u Kastelu i oko wega po-

dijeqene su na tri grupe - prola-

zne, obilazne i sekundarne. Na

slobodnim i otvorenim prostori-

ma namjeravaju se napraviti ~e-

sme, koje bi o`ivjele stari bawo-

lu~ki ambijent - rekla je Svetla-

na [iqegovi}.

Pje{a~ki tokovi kroz Kastel

odvija}e se, prema zami{qenom

planu, preko mosti}a i dijela ob-

novqenog {anca prema ulaznoj

kuli sa zapada, sa sjevera preko

mosti}a i dijela {anca kroz ka-

piju u bedemu i obnovqenim pje-

{a~kim drvenim mostom na Vrba-

su sa juga.

- Pojedini prostori u Kaste-

lu su izuzetno pogodni za qetne

pozornice, na kojima se mogu iz-

voditi pozori{ne, festivalske

i bioskopske predstave, za kon-

certne sve~anosti, kao i prosto-

ri za mawe kulturne doga|aje. U

jugozapadnom dijelu tvr|ave Ka-

stel planira se napraviti neko-

liko ugostiteqskih objekata i

hotela - ka`e Svetlana [iqego-

vi}.

Na prostoru dvori{ta tri

trebao bi se izgraditi dje~iji za-

bavni park sa spravama za igru, a

planirano je i obnavqawe ju`nog

bedema.

Mno{tvo ideja i planova za

obnavqawe bawolu~ke tvr|ave

Kastel daje nadu da }e Bawolu~a-

ni jednog dana u centru svoga gra-

da ponosno i uzdignute glave pro-

laziti kraj ovog monumentalnog

kulturno-istorijskog spomeni-

ka.

¥ Gr. DAKI]

OBNAVQAWE BAWOLU^KE TVR\AVE KASTEL

Tvr|ava Kastel: Ponos Bawe Luke ~eka boqe dane

SPOMENIK I ZA BUDU]NOSTSPOMENIK I ZA BUDU]NOSTSPOMENIK I ZA BUDU]NOSTSPOMENIK I ZA BUDU]NOSTSPOMENIK I ZA BUDU]NOSTSPOMENIK I ZA BUDU]NOSTSPOMENIK I ZA BUDU]NOSTSPOMENIK I ZA BUDU]NOSTSPOMENIK I ZA BUDU]NOSTU ovom vremenu Kastel treba da ima druga~iju funkcijuod one davne, istorijske i zato je napravqen plan zaobnavqawe ove bawolu~ke tvr|ave, ka`e [iqegovi}eva

BESPARICA - Iako plan za ure|ivawe

Kastela postoji ve} nekoliko

godina nemogu}e je uraditi bi-

lo {ta dok se ne dobiju dovoq-

na nov~ana sredstva. Ne znam

da li }e nam odgovorni organi

uskoro dati novac potreban za

obnavqawe tvr|ave, ali sam si-

gurna da Kastelu prijeti pro-

padawe ukoliko se uskoro ne

krene putem obnavqawa - tvr-

di Svetlana [iqegovi}.

MATERIJALI Od novih gra|evinskih ma-

terijala za obnavqawe Kaste-

la mogu se koristiti samo be-

ton, armirani beton i ~elik, i

to samo u dijelovima objekata

koji se ne vide.

NOVI SAD - Bibliote-

ka Matice srpske u Novom

Sadu priredila je izlo`bu

povodom 125 godina od ro|e-

wa vladike Nikolaja Veli-

mirovi}a, koja obuhvata vla-

di~ino stvarala{tvo, lite-

raturu o wegovom `ivotu i

radu, faksimile i fotogra-

fije, javqa Tanjug.

Upravnik Biblioteke

Miro Vuksanovi} rekao je da

su, me|u ostalim, izlo`eni

pismo vladike Nikolaja Va-

si Staji}u iz 1920. godine i dva

Nikolajeva govora iz 1937. godi-

ne, koji se ~uvaju u Rukopisnom

odeqewu Matice srpske.

Ro|en u Leli}u kod

Vaqeva, Nikolaj Ve-

limirovi} se poslije

zavr{ene bogoslo-

vije {kolovao na

starorimoka-

toli~kom fa-

kultetu u Ber-

nu, gdje je dok-

torirao, od-

braniv{i di-

sertaciju pod

naslovom "Ve-

ra u Vaskresewe Hristovo kao osnovna

dogma Apostolske crkve#.

Drugi doktorat, na temu "Filosofija

Berklija#, pripremao je na Oksfordu, a

odbranio ga u @enevi.

Zamona{io se krajem 1909. godine u

manastiru Rakovica kod Beograda, a za

episkopa `i~kog izabran je u martu 1919.

godine, odakle je krajem 1920. premje{ten

u Ohridsko-bitoqsku eparhiju, da bi 1934.

godine bio vra}en u @i~ku eparhiju.

Nemci su tokom Drugog svetskog rata

uhapsili i zato~ili vladiku Nikolaja, i

u septembru 1944. godine sproveli ga u

zloglasni logor Dahau, odakle su ga kra-

jem rata oslobodili saveznici.

Vladika Nikolaj preminuo je 5. mar-

ta 1956. u ruskom pravoslavnom manasti-

ru Svetog Tihona, a sahrawen je u srpskom

manastiru Svetog Save u Libertvilu

(SAD), da bi wegove mo{ti u maju 1991. go-

dine prenijete u rodni Leli} kod Vaqe-

va.

Kao bogoslovski pisac, besednik, pe-

snik, misionar, duhovnik, dobrotvor i za-

du`binar, Nikolaj Velimirovi} je osta-

vio brojne radove, me|u kojima: "O Vaskr-

sewu Hristovom#, "Moje uspomene iz Bo-

ke#, "Religija Wego{eva#, "Iznad greha i

smrti#, "Re~i o Sve~oveku#, "Molitve na

jezeru# i "Misli o dobru i zlu#. ¥

PALE - Izlo`ba ikona Aleksan-

dra Ace Vasiqevi}a otvorena je u Ga-

leriji Kulturnog centra Pale. Vasi-

qevi} je odlu~io da pred paqanske

qubiteqe kulturnih de{avawa i li-

kovne umjetnosti izlo`i 24 ikone pra-

voslavnih svetiteqa i dvije slike sa

motivima stare crkve i spomen-hrama

Svetog Petra i Pavla u svom rodnom

gradu.

Izlo`bu, koju je otvorio na~elnik

op{tine Pale Slobodan Savi}, orga-

nizovao je ovda{wi Kulturni centar

povodom bo`i}nih praznika i Dana

Republike Srpske, a po rije~ima di-

rektora paqanskog kulturnog centra

Slobodana Kova~evi}a, ova postavka

je rezultat plodne saradwe sa kolega-

ma iz Centra za kulturu i obrazova-

we iz Doboja.

Govore}i o stvarala~kom opusu

Aleksandra Ace Vasiqevi}a, likov-

ni kriti~ar, a ujedno i umjetnik va-

jar Drago Handanovi} istakao je da je

rije~ o veoma plodnom slikaru koji je

do sada uradio preko sedamsto ikona

i 39 ikonostasa.

Sam autor Aleksandar Vasiqevi}

rekao je za "Glas Srpske# da se slikar-

stvom, iako je po zanimawu geodetski

in`ewer, aktivno bavi ve} dvije i po

decenije, a da su ikone wegova glavna

preokupacija posqedwih 17 godina.

- Uradio sam 39 ikonostasa u cr-

kvama zvorni~ko-tuzlanske eparhije,

kao i u kapeli Svetog velikomu~eni-

ka Georgija u wema~kom gradu Breme-

nu - ka`e Vasiqevi} i dodaje da, kada

mu to vrijeme dozvoqava, slika i pej-

za`e, mrtvu prirodu, ali da uradi i po-

neki portret.

Obja{wavaju}i razloge zbog ko-

jih se u potpunosti posvetio slikawu

ikona, on ka`e da se rukovodio nekom

unutra{wom `eqom da talenat koji

posjeduje upotrijebi za dobro, za sla-

vu Boga i na duhovnu radost svih nas.

- Ovo je moj li~ni poku{aj da za-

virim u jedan qep{i i boqi svijet -

svijet svjetlosti i nade - veli Vasi-

qevi}.

Ovo lijepo kulturno ve~e u Pa-

lama obogatili su svojim nastupom i

~lanice Etno-grupe "Javorina# i pje-

snici iz Doboja i Pala Jovanka Stoj-

~inovi}-Nikoli} i @eqko Gruji},

koji su kazivali svoje stihove, a atmos-

feru su posebnom ~inili i ugodni zvu-

ci srpske pravoslavne duhovne muzi-

ke.

Izlo`ba ikona Aleksandra Ace

Vasiqevi}a bi}e otvorena do Bogoja-

vqewa, do 19. januara, te da je za sve

zainteresovane posjetioce ulaz u Ga-

leriju Kulturnog centra besplatan.

¥ S. [EKARA

NOVOSADSKA BIBLIOTEKA MATICE SRPSKE

Veli~anstveno djelo vladike NikolajaNikolaj Ve-limirovi}:Duhovni vo-|a svoganaroda

IZLO@BA IKONA U KULTURNOM CENTRU PALE

Platna svjetlosti i nade

BEOGRAD

Karaxi} najtra`eniji

BEOGRAD - Roman Radovana

Karaxi}a "^udesna hronika no-

}i#, kwiga o Svetlani Ceci Ra-

`natovi} i Leksikon JU mitolo-

gije neki su od najtra`enijih na-

slova na ovogodi{wem Bo`i}nom

salonu kwiga u beogradskom Domu

sindikata.

Prema rije~ima prodavaca na

{tandu Izdava~kog preduze}a "Ni-

kola Pa{i}#, svi primjerci kwi-

ge "^udesna hronika no}i#, biv-

{eg predsjednika Republike Srp-

ske rasprodati su za nekoliko da-

na, a dobro se prodaje i kwiga "Ra-

dovan# autora Qiqane Bulatovi}.

Me|u tra`enim naslovima na saj-

mu su i kwige - "Ceca - ikona srp-

skog folka# @ivka M. Bojani}a,

kao i kwiga "Gvozdeni rov# Milo-

rada Ulemeka Legije.

Na sajmu su dobro prodavana i

razna enciklopedijska izdawa, po-

put Sveobuhvatne enciklopedije

mitologije Artura Koterela i Rej-

~el Storm, u izdawu "Alnarija#,

Internet enciklopedije "Istori-

ja sveta# koju je objavila "Panoni-

ja#, a i prodaja Leksikona JU mi-

tologije bila je veoma dobra.

Predsednik Udru`ewa izda-

va~a i kwi`ara Jugoslavije @iva-

din Mitrovi} rekao je agenciji

Beta da je ovogodi{wi Bo`i}ni

salon kwiga posjetilo oko 20 hi-

qada qudi. Bo`i}ni salon kwiga

zatvoren je u ponedjeqak. ¥

BAWA LUKA - Glumica i

kwi`evnik Eva Ras nominovana

je za Bukerovu nagradu za kwigu

"Ro|eni mrtvi#, koja je na srp-

skom i engleskom jeziku objavqe-

na u izdava~koj ku}i Zadu`bina

"Petar Ko~i}# Bawa Luka - Beo-

grad.

- Rije~ je je o najpresti`nijoj

nagradi u svijetu kwi`evnosti ko-

ja se dodjequje u Velikoj Britani-

ji, a koja je od ove godine inter-

nacionalizovana - kazao je za

"Glas Srpske# direktor i ured-

nik Zadu`bine "Petar Ko~i}#

Bawa Luka - Beograd Nikola Vu-

koli}.

@iri za dodjelu Bukerove na-

grade ustanovio je novo me|una-

rodno priznawe za beletristiku,

za koje }e se nadmetati autori svih

nacionalnosti ~ija su djela napi-

sana ili prevedena na engleski je-

zik.

- Za ovu nagradu mogu konku-

risati kwi`evnici iz cijelog

svijeta, nije bitno na kojem je je-

ziku wihova kwiga napisana, ali

je bitno da je prevedena na engle-

ski jezik - veli Vukoli}.

Me|unarodna nagrada "Men

Buker# i ~ek na 60 hiqada funti

dodjeqiva}e se svake druge godi-

ne, a ime prvog dobitnika bi}e

saop{teno sredinom 2005. godine.

Pored tro~lanog `irija, ko-

ji }e donijeti odluku o dobitni-

ku ove presti`ne nagrade, za no-

minovane autore mogu glasati i

~itaoci iz cijelog svijeta.

Nikola Vukoli} je istakao

da je promovisawe kwige "Ro|e-

ni mrtvi# na srpskom i engle-

skom jeziku u okviru mnogih me-

|unarodnih sajmova kwiga do-

prinijelo nominaciji Rasove za

ovu nagradu.

- Ovo je jo{ jedna potvrda da

smo uradili mnogo na poqu izda-

va{tva, ne samo na ovim prosto-

rima, jer ovo nije zna~ajno samo

za Zadu`binu "Petar Ko~i}# ne-

go i za grad Bawu Luku i {ire.

Svojim radom napravili smo is-

korak i osavremenili na~in pred-

stavqawa doma}e kulture u svi-

jetu, jer objavqivawem kvalitet-

nih izdawa u{li smo u krugove

svjetske literature. Oduvijek smo

se trudili da uspostavimo `ive

kulturne mostove sa svijetom - ka-

`e Vukoli}.

On dodaje da Eva Ras nije sa-

mo zasjala na filmskom nebu, ve}

i na literarnom. Prema wegovim

rije~ima, kada je glasawe u pita-

wu, ona je me|u vode}im.

- Nevjerovatno je kada pogle-

damo iz kojih sve zemaqa ~itaoci

glasaju za ovu kwigu. To svakako

imponuje i Evi Ras, kao piscu, i

meni kao uredniku - naglasio je

Vukoli}.

Kwiga "Ro|eni mrtvi# je

predstavqena u mnogim gradovima,

a mo`e se na}i i u kwi`arama

Minhena, ^ikaga, Frankfurta...

¥ D. MACURA

EVA RAS NOMINOVANA ZA BUKEROVU NAGRADU

"RO\ENI MRTVI" OSVAJAJU ^ITAOCE Ovo je jo{ jedna potvrda da je ura|eno mnogo na poquizdava{tva. Uspjeh nije zna~ajan samo za Zadu`binu

"Petar Ko~i}" i Bawu Luku ve} i za cjelokupnu na{u

kwi`evnost

Eva Ras: Veliki uspjeh srpske kwi`evnosti

19

SPOMENIK I ZA BUDU]NOST

NOVI GRAD - Voqeti i

biti voqen, najqep{e je na svi-

jetu. Kad se dvoje qudi zavoli,

onda se i uzmu. Udaju, o`ene ili

pri`ene. Nekada su o tome od-

lu~ivali mladini i mlado`e-

wini roditeqi. Ta~no se zna-

lo ko }e biti kum i kuma, ko dje-

ver a ko djeveru{a. Pogotovo, ko

}e biti stari svat.

A {ta ako su mladenci

u{li u osmu deceniju `ivota,

pa nemaju ni starog oca, ni sta-

ru majku da im o tome savjet da-

ju? Dana{wi mladi svoju qubav

kruni{u na nesvakida{we na~i-

ne, po principu: {to lu|e, to

sla|e i zanimqivije. Tako, ni-

je rijedak slu~aj da to u~ine pod

vodom. E, ovo krunisawe quba-

vi je bilo na vodi: u vodenici

staroj preko 200 godina. Toli-

ko su, skoro, imali i mladenci

zajedno. [alimo se, naravno.

- [alio se ti ili ne, meni

je, bogami, ve} sedamdesetprva.

Ni djed ni{ta nije mla|i. Mi se

svojih godina ne stidimo, al'

kao {to vidi{, ja i djed jo{ uvi-

jek mo`emo zasvirati i poigra-

ti boqe od nekih koji tri ban-

ke imaju - malo u {ali, vi{e u

zbiqi ka`e Sava Goji} iz Tr-

govi{ta, kraj novog Grada.

I, zaista, malo ko bi, gle-

daju}i Savu u narodnoj kraji-

{koj no{wi, pomislio da je ro-

|ena davne 1934. godine. Dok Ra-

de Bera, izabranik wenog srca,

svira tamburicu i zavodni~ki

namiguje, Sava podvriskuje i pje-

va svoju omiqenu ojka~u. U to-

me joj poma`u i wene prijateqi-

ce sa kojima je osvojila mnoge

nagrade, nastupaju}i na takmi-

~ewima ojka~e i kraji{ke pje-

sme.

Ovu ̀ enu ̀ ivot nimalo ni-

je mazio, ve} gazio kao da se na

Boga kamewem bacala.

- Moj ̀ ivot je tu`na pri~a,

ali je u wemu bilo i lijepih

trenutaka. Jedan od wih je i ovaj

dana{wi. Otac Milo{ nas je

napustio odmah poslije onog ra-

ta. Oti{ao je s drugom `enom u

Ba~ku. Brat Mi}o, sestre Mil-

ka, Jela i ja smo tad bili djeca.

Brigu o nama i materi je preu-

zeo stric. Bio je te`ak i nao-

pak ~ovjek. Bog da mu du{u pro-

sti, nisam ga ba{ puno voqela.

Ipak, kad smo porasli, shvati-

li smo da nam je ̀ elio dobro, da

nas je htio izvesti na pravi put.

Bila su te{ka vremena, a mi

`enska djeca. Samo, tad mi to

nismo znali, nismo razumjeli

jer smo bili mali. Ja sam ve} u

desetoj godini `ivota i{la u

{umu, u sje~u drva i radila te-

{ke poqske radove. Strina mi

je bila fina ̀ ena, a baba, pori-

jeklom iz Gospi}a, pametna i od

we sam mnogo toga nau~ila. Uda-

la sam se mlada, sre}om za ~o-

vjeka koji me je razumio i po-

{tovao. Po{tovala sam i ja we-

ga. Izrodili smo osmoro dje-

ce:~etiri sina i ~etiri k}erke

- pri~a nam Sava.

Da sve sre}ne porodice li-

~e jedna na drugu, a da je svaka

nesre}na na svoj na~in, dokazu-

je nastavak Savine pri~e.

- Na{i: Zlatica, Vladislav,

Milena, Nikola, Boro, Dragi-

wa, Milo{ i Radojka, nisu bi-

li ni gladni ni `edni, ni goli

ni bosi, mada su i tada bila te-

{ka vremena. Po~eli smo i ku-

}u praviti, da nam ne bude tije-

sno, jer su djeca rasla, a {to bi

se reklo "jedno drugom do uva#

bili. Mu` mi je radio u Hrvat-

skoj i fino zara|ivao. Tamo je

i poginuo. I tako smo mi osta-

li sami, a ku}a nedovr{ena - na-

stavqa Sava.

Ona se, me|utim, nije preda-

vala. I daqe je podizala djecu

i ku}u gradila. Kad je ku}u za-

vr{ila i djecu othranila, tek

tada je ostala sama. Djeca su se

razasula na sve strane svijeta:

po`enili i poudali, svoje poro-

dice osnovali.

- E, tad mi je bilo najte`e.

Bogu hvala {to je tako, jer naj-

gore bi bilo da su sa mnom osta-

li. Molili su me da se "pri`e-

nim#, da nisam sama. U po~etku

sam odbijala, ali je samo}a u~i-

nila svoje. Ja i Rade smo se po-

znavali jo{ dok smo djeca bili.

^ak me je Rade htio i o`eniti,

ali nam se nije dalo. Rade se

o`enio Qubicom i sa wom je

pro`ivio lijep `ivot. Na`a-

lost, nisu imali djece, a ona je

umrla prije par godina - pri~a

Sava.

Da li slu~ajno ili namjer-

no, nedavno je Sava pokucala na

Radina vrata. Savi je trebala

krava muzara, a Rade je ba{ ta-

kvu na prodaju imao.

- Pitam ga po{to je krava,

a on veli: "Ko tebi, skoro xaba#.

Dovede on meni kravu, prive`e

za jasle, i ja ga pozovem u ku}u,

na kavu. Dogovorimo da on do|e

u petak po pare i da vidi kako

se krava obikla. Ne lezi vra-

`e, ne da se meni krava musti,

pa ja wemu, ve} u ponedjeqak,

po{aqem poruku da do|e. Nije

pro{lo ni pola sata, kad evo ti

nega. Kako je tad do{ao, nije vi-

{e ni oti{ao. I tako sam se ja

pri`enila - zavr{ava svoje ka-

zivawe Sava.

Sava i Rade su obnovili sta-

ru vodenicu u kojoj }e mqeti ne

samo oni ve} i ostali mje{ta-

ni Trgovi{ta i susjednih sela.

I to, bez ujma. @eqa im je da se

u vodenici ra|aju nove qubavi,

ba{ kao u dobra stara vremena.

Za kuma i kumu ne treba da bri-

nu.

¥ C. DOBRI]

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

SAVA GOJI] I RADE BERA

VELIKA du{a u odori prosjaka

- tako su opisali Gandija, vo|u indij-

skog naroda. Tako je Gandi postao Ma-

hatma, {to zna~i velika du{a. Ipak,

kao dje~ak bio je sasvim druga~iji.

Rodio se 1869. godine u Porban-

daru, na obali Indijskog okeana. Bio

je veoma stidqiv i zatvoren dje~ak,

{to se posebno vidjelo kada je krenuo

u {kolu. Odmah poslije nastave brzo

bi otr~ao ku}i, samo da mu se neko od

drugova ne bi obratio.

Bio je prosje~an |ak i nikada ni-

je htio da se bavi sportom. Pla{io

se skoro svega. Po{to je zami{qao da

mu iz mraka prilaze duhovi, lopovi

i zmije, uvijek je spavao sa upaqenim

svjetlom.

Sa 13 godina Gandi se o`enio, a

svoju mladu vidio je tek na vjen~awu;

to je bio indijski obi~aj sklapawa

dje~jeg braka. Glumio je mu`a: bra-

nio je svojoj `eni da se igra sa dru-

gom djecom, pratio ju je svuda, a kada

mu je to dosadilo, zabranio joj je da

izlazi iz ku}e. Kasnije je zbog tog

vjen~awa zamjerao svom ocu i zalagao

se da se taj zaostali obi~aj ukine.

Gandi je vjerovao da tiha voda bri-

jeg roni i zato je kao oru`je u borbi

indijskog naroda za nezavisnost od

britanske vlasti izabrao nenasiqe i

snagu istine. Kada je velika pobjeda

ostvarena, Gandi je mogao da ̀ ivi kao

kraq, ali je izabrao `ivot siromaha

vedre du{e. Odje}a mu je bila komad

platna, hodao je bos, spavao na podu u

kolibi, sam je kuvao i prao.

Po{to je bio vegetarijanac, jeo

je naj~e{}e pirina~ i vo}e, i to sa-

mo jednom dnevno ili u par dana. Ka-

da je imao 79 godina, na Gandija je iz-

vr{en atentat. Ubice su predvidjele

sve, osim ~iwenice da ~ovjek koji je

u{ao u legendu ostaje u woj da `ivi

vje~no. ¥

U policijskoj stanici u Majami-

ju, gde je doveden Frenk Abagnejl, ko-

ji se {lepao u avionu "Ne{enela# kao

la`ni pilot Frenk Vilijems, po~elo

je saslu{avawe u detektivskoj sobi.

Jedan od zamenika {erifa, koji je se-

deo za stolom, nervozno ka{qu}i, obra-

tio se mladom ~oveku u pilotskoj uni-

formi:

"Gospodine Vilijems, izgleda da

nije sasvim jasno radite li vi uop{te

za Pan Am ili ne# - rekao je polica-

jac vi{e u smislu obja{wewa nego op-

tu`be.

"[ta!# uzviknuh. "Pa to je lu-

dost! Evo moje iskaznice i moje FAA

dozvole. Sad vi meni recite za koga ra-

dim#. Zviznuo sam la`ne dokumente o

sto, pona{aju}i se kao da am optu`en

za prodaju nuklearnih tajni Rusima.

Pregledao je iskaznicu i pilotsku do-

zvolu, o~igledno pometen, i dodao ih

je drugom policajcu, koji je letimi~-

no pogledao dokumenta i vratio mi ih

uz nervozan osmeh. Obojica su izgleda-

la kao da su upravo uhapsili predsed-

nika Sjediwenih Dr`ava zbog prela-

ska ulice van pe{a~kkog prelaza.

"Pa, gospodine, ako viste se sa-

mo malo strpeli, siguran sam da mo`e-

mo ovo da razre{imo#, primetio je ~o-

vek za stolom. "Ovo zapravo nije na{

posao, gospodine. Qudi koji su tra`i-

li da ovo uradimo uskoro }e nam se

pridru`iti#.

"Dobro#, slo`io sam se. "Ali ko

su ti qudi?# Nije morao da mi ka`e.

Znao sam. I nije mi ni rekao.

Neko je pogre{ioPro{ao je neugodan sat vreme-

na, neugodniji za policajce nego za

mene. Jedan je nakratko iza{ao i vra-

tio se s kafom, mlekom i sendvi~i-

ma, {to su podelili sa mnom. Ispr-

va smo malo pri~ali. Ja sam se pona-

{ao uvre|eno, a oni su se pona{ali

kako je i trebalo - kao da ̀ ele da bu-

du negde drugde. Za~udo, bio sam sve

opu{teniji i samopouzdaniji kako

je vreme teklo, odbacio sam pozu pra-

vednog ogor~ewa i poku{ao da ubla-

`im wihovu o~iglednu zbuwenost.

Ispri~ao sam im dva-tri pilotska

vica, a oni su po~eli da se otkra-

vquju i pitali su me o mojim pilot-

skim iskustvima i tipovima aviona

na kojima sam leteo.

Pitawa su bila usputna i uop-

{tena, ali smi{qena da ustanove je-

sam li stvarno linijski pilot. Jedan

policajac, ispostavilo se, i sam je bio

privatni pilot, i nakon trideset mi-

nuta pogledao je svog partnera i rekao:

"Zna{, Bile, mislim da je neko ovde

|avolski pogre{io#.

Bila je skoro pono} kad je taj

"neko# stigao. Bio je kasnih dvadese-

tih godina, i ozbiqan. Pokazao mi je

identifikaciju i zlatnu zna~ku."Go-

spodin Vilijems? FBI. Ho}ete li da

po|ete sa mnom, molim vas?#

Mislio sam da }emo i}i u upra-

vu FBI, ali me je umesto toga odveo

u susednu kancelariju i zatvorio vra-

ta. Prijateqski se nasme{io. "Gospo-

dine Vilijems, pozvale su me vlasti

okruga Dejd, a one su, reklo bi se, u

kontaktu s nekom federalnom agenci-

jom iz W"u Orleansa. Na`alost, slu-

`benik koji je primio poziv nije za-

pisao ni ime pozivaoca ni ime wego-

ve agencije. Mislio je da je u pitawu

na{a agencija. A nije. Zaista ne zna-

mo u ~emu je problem, ali o~ito se po-

stavqa pitawe radite li vi za Pan

Am.

Iskreno, gospodine Vilijems, u

maloj smo nevoqi. Radili smo pod pret-

postavkom da je pritu`ba legitimna i

poku{avamo da na ovaj ili onaj na~in

razjasnimo stvar. Problem je u tome

{to su kadrovske arhive u Wujorku, a

Pan Amove slu`be ne rade preko vi-

kenda.# Zastao je i napravio grimasu.

Kao ni zamenici, ni on nije znao da li

je na bezbednom terenu.

Ja radim za Pan Am, kao {to }e-

te i videti kad se slu`be otvore u po-

nedeqak ujutru#, rekao sam glume}i

smiren prezriv stav.

"U me|uvremenu, {ta }ete da ura-

dite? Da me zatvorite? Ako namera-

vate da uradite, onda imam pravo da

pozovem advokata. I nameravam...#

Prekinuo me je podigav{i ruku.

"Vidite, gospodine Vilijems, znam ka-

kva je situacija, ako ste autenti~ni, a

nemam razloga da verujem da niste.

^ujte, imate li ikakve lokalne pret-

postavqene koje bismo mogli da pozo-

vemo?#

Odmahnuo sam glavom. "Ne, ja ̀ i-

vim u Los An|elesu. Upravo sam se do-

{lepovao da se vidim s devojkom, a na-

meravao sam da se {lepujem natrag na

Obalu u ponedeqak. Poznajem dosta

pilota ovde, ali oni rade za druge kom-

panije. Znam i nekoliko stjuardesa,

ali su one tako|e u drugim kompanija-

ma#.

"Mogu li da vidim va{a dokumen-

ta, molim vas?#

Dao sam mu iskaznicu i dozvolu

FAA. Pregledao ih je, vratio ih i

klimnuo glavom. "Da vam ka`em, go-

spodine Vilijems#, ponudio je re{ewe.

"Recite mi imena nekih ovda{wih pi-

lota i stjuardesa koji mogu da potvr-

de va{ status. Ne znam {ta je ovde u

pitawu, ali je nadle`nost o~igledno

federalna i voleo bih to da razre-

{im#.

Izvadio sam svoj "zbornik# ~i-

wenica i osoba i dao mu imena i tele-

fonske brojeve nekoliko pilota i stju-

ardesa, nadaju}i se sve vreme da su ne-

ki od wih kod ku}e i da sam im ostao

u lepoj uspomeni. I to kao pravi pi-

lot.

Zabuna, gospodine

Zaista sam bio "opasan# pilot

u tom trenutku, pomislio sam izopa~e-

no dok sam ~ekao da se agent FBI vra-

ti, ali sam dotad, s obzirom na situ-

aciju, imao neverovatno mnogo sre}e.

O~igledno, kontrolor FAA u Wu Or-

leansu doveo je u pitawe moj status i

potrudio se da istra`i svoje sumwe.

Zbog ~ega je postao sumwi~av? Nisam

imao odgovor, niti sam nameravao da

ga tra`im. [erifska slu`ba je zabr-

qala {to nije zabele`ila izvor pri-

tu`be, a agent FBI je o~igledno do-

datno pogre{io {to je zanemario in-

formativne mogu}nosti FAA. To me

je tako|e zbuwivalo, ali nisam name-

ravao da pokre}em tu raspravu. Ako

bi mu palo na pamet da proveri stvar

kod FAA, stvarno bih se zaglibio do

gu{e.

Proveo sam teskobnih ~etrdeset

pet minuta sam u sobi, a onda se agent

pojavio na vratima. Sme{io se. "Gospo-

dine Vilijems, slobodni ste. Nekoli-

ko osoba potvrdilo mi je va{ status i

izviwavam se zbog neprijatnosti koju

smo vam priredili. Zaista mi je `ao,

gospodine.#

Narednik iz {erifske slu`be

okruga Dejd stajao je iza wega. "Ho}u

da vam se izvinim i u na{e ime, gospo-

dine Vilijems. Nismo mi bili krivi.

Prosto je do{lo do zabune. Stigla je

`alba FAA iz Wu Orleansa. Tra`i-

li su da vas pokupimo kad sletite, a mi,

dakle, nismo znali {ta da radimo po-

sle toga, stoga sam stupio u kontakt s

lokalnom ispostavom FBI. Vra{ki

mi je `ao zbog svega, gospodine.#

Dolare nisuotkrili

Nisam hteo da agentu FBI pad-

ne u o~i detaq s FAA. Narednik je

o~ito ispravio gre{ku svog odeqewa.

Ra{irio sam ruke u miroqubivom ge-

stu i nasme{io se. Ne brinite. Se raz-

umem i drago mi je {to radite svoj po-

sao. Ne bih ni ja `eleo da mi neko le-

ti tamo-amo i glumi pilota#.

"Zahvalni smo {to ste tako qu-

bazni, gospodine Vilijems#, rekao je

narednik. "Oh, va{a torba je tamo, po-

red mog stola#:

O~igledno je nisu pretresli. Na

dnu, me|u mojim ve}om, bilo je vi{e od

7.000 dolara u gotovom. "Moram da

idem, gospodo#, rekao sam rukuju}i se

s obojicom. "^eka me devojka, a ako ne

bude poverovala u ovu sumanutu pri~u,

pozva}u nekog od vas#.

Agent FBI se {iroko nasme-

{io i dao mi svoju vizitkartu. "Pozo-

vite mene#, rekao je. "Pogotovu ako

ona ima neku zgodnu drugaricu#.

Utekao sam brzinom zeca. Napo-

qu sam uhvatio taksi i rekao voza~u

da me odveze na autobusku stanicu.

"Kompanija kre{e buxet#, rekao sam

dok sam mu pla}ao. Osmeh je uklonio

zbuwenost s wegovog lica.

Oti{ao sam u stani~ni toalet,

skinuo uniformu, seo u drugi taksi

i po{ao pravo na aerodrom. Prvi

slede}i let iz Majamija, trideset

minuta kasnije, bio je Deltin, do

Atlante. Kupio sam kartu u jednom

pravcu pod imenom Tom Lombardi i

platio je gotovinom. Me|utim, nisam

se potpuno opustio sve dok se nismo

popeli do pune visine i krenuli ka

zapadu. ¥

(Nastavi}e se)

PRITU@BA BEZ DOKAZA

srijeda, 12. januar 2005.FEQTON/REPORTA@A20

NE STIDE SE GODINA

Qubav dvoje sedamdesetogodi{wakakrunisana je u vodenici staroj dvavijeka, koju su oni obnovili

NEPOZNATO O GANDIJU

Policijska slu`ba u Majamiju zabrqala je u svom poslu:nije zabele`ila izvor pritu`be iz Wu Orleansai snala`qivi Frenk je odbacio svaku sumwu da jela`ni pilot. Da su proveravali kod FAA, kompanijena ~ije ime je falsifikovao leta~ku dozvolu, otkrilibi i

"zaglibio bi veli, do gu{e"

P R E V A R A N T12.

Ispovest najmla|eg belosvetskog falsifikatora i podvalaxije

Poslovna zgrada vazduhoplovne kompanijePan Am u Wujorku:Godinama je Frenk Abagnejlglumio pilota sa iskaznicom i leta~kom dozvolom kompanije

Frenk V. ABAGNEJL

BIO JE STIDQIV

Kwiga ^ik me uhvati mo`e se nabaviti u svim boqe snabdjevenim kwi-

`arama, ili direktno od izdava~a Laguna, Beograd, Resavska 33, tel. 38111

3347-547, e-mail: info@laguna.co.yu Internet: www.laguna.co.yu

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

srijeda, 12. januar 2005. AUTOSTRADA

VIJESTI

MALKOM Briklin i wegova

firma "Vi`nrs vikls LLC# ima-

ju novu viziju - poslije "juga# i

"subarua#, ameri~kom tr`i{tu

predstavi}e kineska vozila. I to

ne samo ona sklopqena, ve} pra-

va kineska, firme "]i-

er#, koja je u dr`avnom

vlasni{tvu. Briklin

tvrdi da mu je ciq da

proda automobile viso-

kog kvaliteta po 30 od-

sto ni`oj cijeni. Svoju

odlu~nost potvr|uje i

garancijom koja traje

~ak deset godina ili 160

hiqada pre|enih kilo-

metara. ¥

Kineska vozila u Americi

POVODOM proslave 40 godi-

na uspje{ne prodaje teretnih vo-

zila, "Ford# je odlu~io da pred-

stavi javnosti tri posebne seri-

je popularnog kombija "tranzit#,

koje }e imati jo{ popularniju ci-

jenu.

Od 1965. godine pa do danas na-

pravqeno je 78 modela i vi{e od

500 razli~itih verzija "ford

tranzita#. Ovaj kombi stekao je

veliku popularnost i na prosto-

rima biv{e Jugoslavije zbog iz-

dr`qivog i {tedqivog motora,

kao i ogromnog prtqa`nog pro-

stora.

"Tranzit lider# je po~etni

model koji ima naj-

kra}e me|uosovinsko

rastojawe, a dostu-

pan je kao model

"T260# i "T280#.

Oba modela imaju nizak krov i mo-

tore snage 80, odnosno 100 kow-

skih snaga. Predwe i zadwe zavje-

sice protiv blata i CD - autora-

dio su od sada standardni.

"Tranzit silverblu# je na-

predniji model za opu{tenu vo-

`wu i posjeduje boqu serijsku

opremu. Ovaj model je dostupan

pod nazivima "T208# sa sredwe ve-

likim me|uosovinskim rastoja-

wem, "T350# sa duga~kim me|uoso-

vinskim rastojawem i "T350 xam-

bo#.

Svi modeli standardno imaju

metalik boju, radio/CD, elektri~-

ne podiza~e predwih prozora i re-

trovizore, grijani vjetrobran, to-

nirana stakla, predwe maglenke

i predwe i zadwe zavjesice protiv

blata. "Silverblu# modele pokre-

}u benzinci od 100 i 115 kowskih

snaga, kao i 137 "kowa# sna`ni

turbodizela{.

"Transit halmark# je tre}i i

najopremqeniji model, koji pored

serijske opreme iz modela "sil-

verblu# posjeduje klima ure|aj i

benzinski motorom od 100 kow-

skih snaga.

Cijena novog modela na tr`i-

{tu Republike Srpske trebalo bi

da bude ni`a od standardnih mode-

la "tranzita#, {to zna~i da }e ma-

li privrednici mo}i da kupe od-

li~an teretwak po niskoj cijeni.¥

STRANICA ZANAJBR@E

NASTAVQAMO sa predsta-

vqawem vozila koji su od 1964. go-

dine nosili laskave titule evrop-

skog automobila godine.

1980 - "Lan~a delta# sa osvoje-

nih 369 bodova. Oblikovana u di-

zajnerskoj ku}i "\u|aro#, "delta#

je trebalo da bude prvi automobil

sa uzdu`no kliznom zadwom klupom.

Ipak, taj detaq je izostavqen u pro-

izvodnoj verziji, pa je "delta# ne-

dostatak prtqa`nog prostora na-

doknadila prostranom kabinom.

Kasnije je ovaj automobil po-

stao svjetski poznat tokom "Lan~i-

nog# nastupa na svjetskoj prvenstvu

u reliju - WRC. Drugo mjesto osvo-

jio je "opel kadet# sa 301 bodom, dok

je tre}e mjesto zauzeo "pe`o 505# sa

199 bodova.

1981 - "Ford eskort# sa osvoje-

nih 326 bodova. Za potpuno novi mo-

del sa popre~no smje{tenim moto-

rom i predwim pogonom, "Ford# je

odlu~io da zadr`i slavno ime koje

se identifikuje sa zadwim pogonom

i velikim uspjehom na vreloj reli

sceni.

Iako se nije odlikovao sport-

skim voznim karakteristikama, "es-

kort# je bio solidan, svakodnevno

upotrebqiv automobil povoqne ci-

jene. Drugo mjesto pripalo je "fi-

jat pandi# sa osvojenih 308, dok je

tre}e mjesto zauzeo "ostin metro#

sa 255 bodova.

1982 - "Reno 9# sa osvojenih 335

bodova. Popularna devetka svaka-

ko nije bio prvi moderni, kompakt-

ni automobil iz "Renoa#, ali je ova

limuzina sa ~etvoro vrata bila pu-

no boqe prihva}ena od "renoa 14

he~bek#. Funkcionalnost, udobnost

i solidne vozne karakteristike bi-

le su najsvjetlije ta~ke "renoa 9#,

dok je dostupnost petobrzinskog

ru~nog mjewa~a u pristupa~nom au-

tomobilu tada bila veoma neuobi-

~ajena. Drugo mjesto zauzeo je "opel

askona# sa 304, a tre}e "folksva-

gen polo# sa 252 boda.

1983 - "Audi 100# sa osvojenih

410 bodova. Veoma hvaqen zbog ta-

da izvanredne aerodinamike, novi

"audi 100# osvojio je titulu evrop-

skog automobila godine i zna~ajno

povisio rejting proizvo|a~a. Po-

tvr|uju}i da je predwi pogon podu-

daran sa velikim dimenzijama, stot-

ka je nudila sigurno i zabavno po-

na{awe u vo`wi. Tako|e, postavi-

la je nove standarde po pitawu kva-

liteta. Drugo mjesto pripalo je

"ford sijeri# sa osvojenih 386 bo-

dova, dok je tre}e mjesto zauzeo "vol-

vo 760# sa 157 bodova. ¥

POSLIJE du`eg na-

javqivawa, statusni

proizvo|a~ automobi-

la "BMW# prije ne-

koliko dana pred-

stavio je

petu ge-

n e r a -

ciju na-

prodavani-

jeg modela "

BMW se-

rije 3#

Qubi-

teqi ba-

varaca ne-

}e morati

jo{ dugo

da ~ekaju

p o ~ e t a k

p r o d a j e ,

koji je na-

javqen u

m a r t u .

Nova "tr-

ica# je na-

rasla u svakom pogledu - du`a je

49, {ira ~ak 78 i vi{a za devet

milimetara, a dodatnoj udobno-

sti pridonosi i 35 milimetara

pove}ano me|uosovinsko rasto-

jawe.

Ovaj automobil obiqe`ava

vi{e broj {est nego tri. Za bez-

bjednost putnika brinu}e se

{est vazdu{nih jastuka, ukqu-

~uju}i i one za putnike na zad-

woj klupi. Serijski je opremqen

{estobrzinskim, a opciono i sa

{estostepenim automatskim mje-

wa~em, dok je najja~i motor, tro-

litarski V6 u ponudi posu|en iz

"serije 6#.

Kad smo ve} kod motora, tre-

ba re}i da }e na po~etku proda-

je kupci mo}i da izaberu tri po-

gonska agregata. Osnovni model

raste sa "318 i# na "320 i#, pa

time i zapremina i snaga moto-

ra koja sada iznosi 150 kowskih

snaga. Jedini dizel motor u po-

~etnoj ponudi je "320 d#. Rije~

je o modernom "common rail# mo-

toru nove generacije, koji je od

prethodnika ja~i za

13 kowskih snaga i sada

posjeduje 163 kowske sna-

ge, ima ja~i obrtni mo-

menat, a ubrzawe na

ovom ve}em

i te`em

automo-

bilu je

poboq{ano po-

la sekunde i

sad iznosi

8,3 sekunde

do 100 kilo-

metara na ~as, a sve to uz nepro-

mijewenu potro{wu.

[to se ti~e modela "330 i#,

wega }e pokretati V6 motor

ogromne snage od 258 kowskih sna-

ga, ~ije je ubrzawe do 100 kilome-

tara na ~as ne{to ve}e od {est

sekundi (opet {estica) i elek-

tronski ograni~enom najve}om

brzinom od 250 kilometara na

~as.

Kao {to zaqubqenici u au-

tomobile vjerovatno znaju - je-

dini podatak koji je propu{ten

prilikom predstavqawa novog

modela jeste cijena, koja }e, pre-

ma predvi|awima za ovu klasu au-

tomobila, biti prili~no - pa-

prena. ¥

AUTOMOBILI KROZ ISTORIJU

"Stotka" popravila rejting

TERETWAK POVOQNE "NISAN# }e na pred-

stoje}em sajmu automobila

u engleskom gradu Birmin-

gemu predstaviti specijal-

nu verziju kupea "350 Z#.

Granturizimo izmjene ob-

uhvataju poboq{ane kli-

pove i bregaste osovine,

kao i elektronski sistem

nadzora nad izduvnim ven-

tilima. Sve to zna~i 20

kowskih snaga vi{e, tako

da "Nisanova# jurilica sada ima

300 kowskih snaga. Najve}a brzi-

na ostaje ista, dok je ubrzawe po-

boq{ano i traje 5,8 sekundi. Os-

im toga i zvuk je postao prijatno

sna`niji. ¥

Poboq{ani nisan 350 Z

ZA ~etiri dana u De-

troitu "Kia# }e predsta-

viti limuzinsku verziju

novog "rija#. Ova verzija

bi}e namijewena iskqu~i-

vo za sjevernoameri~ko tr-

`i{te, dok verzija sa peto-

ro vrata, namijewena

evropskom tr`i{tu, sti-

`e sredinom marta i bi}e

predstavqen na sajmu auto-

mobila u @enevi. Novi

"rio# donosi znatno ve}u

prostranost, nove motore i mjewa-

~e, kao i poboq{ano vje{awe.

Vi{e detaqa bi}e poznato posli-

je premijere u Detroitu. ¥

Prve fotografije novog rija

SLATKO ]O[E

"Ford tranzit" stekao je veliku

popularnost i na prostorimabiv{e Jugoslavije zbogizdr`qivog i {tedqivogmotora, kao i ogromnogprtqa`nog prostora

"Lan~a delta": Titula krunisana pobjedamana reli takmi~ewima

NOVITETI: "BMW SERIJA 3"

MALI BAVARAC PO PETI PUT

PREMA podacima Me|unarod-

ne federacije automobilista, na

posqedwim "Euro en Kap# testo-

vima automobil "honda sivik# pro-

gla{en je za najbezbjednije vozilo

koje {titi pje{ake prilikom uda-

ra sa 72 odsto za{tite.

Ova automobil prvi je dizaj-

niran da dvojako {titi, kako put-

nike u wemu tako i pje{ake. Sa re-

zultatom od 72 odsto "sivik# je sko-

ro dostigao ~etiri zvjezdice na ta-

blicama bezbjednosti za pje{ake.

Treba napomenuti da procenat od

75 odsto donosi ~etiri zvjezdice za

bezbjednost pje{aka, {to do sada

nijedan automobil nije dostigao.

Novi rezultati testova za ve-

like porodi~ne automobile poka-

zali su tako|e dobru za{titu pje-

{aka. To su "mercedes C klase#,

"rover 75#, "folksvagen pasat# i

"micubi{i karizma#.

Predsjednik Me|unarodne aso-

cijacije automobilista Maks Mo-

sli izjavio je povodom ovih rezul-

tata da je "honda sivik# dostigla

najvi{i nivo u za{titi pje{aka

ikada registrovan na "Euro en

Kap# testovima. ¥

PROGLA[EN NAJBEZBJEDNIJI AUTOMOBIL ZA PJE[AKE

"Sivik" za primjer

u SrpskojPOREZ na promet za polov-

na i nova doma}a vozila od 1. ja-

nuara izjedna~en je na nivou BiH

i sada iznosi deset odsto od cije-

ne vozila. Do 31. decembra pro{le

godine, porez na promet u Fede-

raciji BiH iznosio je sedam, u di-

striktu Br~ko osam, dok je u Re-

publici Srpskoj bio znatno ve}i

- 20 odsto.

Za doma}e automobile pro-

gla{eni su modeli "{koda fabi-

ja#, "{koda oktavija 1#, "{koda

super B#, "folksvagen polo#,

"folksvagen golf 5# i "folksva-

gen pasat#.

U auto-ku}i "Autokomerc V.

S# iz Bawe Luke saznajemo da su

"[kodini# modeli po novim ci-

jenama izuzetno prihvatqivi za

xep gra|ana Srpske.

- Osnovni model "{koda fa-

bija# do registracije ko{ta nepu-

nih 16 hiqada maraka. Imaju}i u

vidu cijene vozila drugih proiz-

vo|a~a automobila, gra|ani sada

imaju priliku da, do uvo|ewa po-

reza na dodatnu vrijednost, kupe

nov automobil po izuzetno pri-

stupa~noj cijeni - rekla je za

"Glas Srpske# rukovodilac pro-

daje u auto-ku}i "Autokomerc V.

S# Marijana Stoisavqevi}.

Doma}a vozila sklapaju se u

tvornici automobila "TAS# u Sa-

rajevu. Progla{ewe navedenih

{est vozila za doma}e, izazvalo

je veliko ogor~ewe kod ostalih

ovla{}enih distributera i gene-

ralnih zastupnika drugih proiz-

vo|a~a automobila.

Oni tvrde da je na taj na~in

stvoren monopol zastupnika

"[kode# i "Folksvagena# na BiH

tr`i{tu, jer je porez na dodatnu

vrijednost za ostala nova vozila

ostao isti - 20 odsto. ¥

IZJEDNA^EN POREZ NA PROMET ZA POLOVNA INOVA DOMA]A VOZILA NA NIVOU BiH

Jeftiniji automobili

NOVITETI: "FORD TRANZIT SPE[L EDI[N"21

CIJENE

Jedini podatak koji je propu{ten prilikom predstavqawanovog modela

"BMW" jeste cijena, koja }e, prema predvi|awima,

za ovu klasu automobila biti prili~no - paprena!

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Vodoravno:

1. @eravica; 4. Opiqci pri obradi metala; 8. Nekontrolisano

trzawe mi{i}a na licu; 9. @iro promet; 11. Mera za povr{inu ze-

mqi{ta; 12. Japanska kompanija; 13. Gr~ko slovo; 14. Naprava za va-

|ewe ~epova (mn.); 17. Kelvin (skr.); 18. Skandali; 19. @rtveni, ol-

tar (lat.); 21. Telefonski poziv; 22. Slu`bena objava, obznana; 24.

Amper (skr.); 25. ^ovek koji imitira; 27. Prezime poznatog stono-

tenisera, Venge; 29. Dragi kamen (tur.); 30. Opona{awe mukawa; 31.

Trag; 33. Napoqe; 34. [aman koji op{tio sa du{ama kod Laponaca;

35. Te~ewe, oticawe.

Uspravno:

1. Dugovrata afri~ka `ivotiwa; 2. Per{un; 3. Dvadeseto slovo

azbuke; 4. ^eli~ni vaqani profil (mn.); 5. Plata u naturi {to pri-

pada radniku; 6. Kowska oprema za vu~u; 7. Ju`no vo}e; 8. Tigaw; 9.

Italijanski mu{ki peva~ki glas; 10. Zavr{ni udarac u boksu; 12.

Ubog, siroma{an ~ovek (mn.); 15. Hrabar (tur.); 16. Vrsta minerala;

20. Indijansko pleme (Algonkin); 22. Eti~ar; 23. ^estica pra{ine;

24. Ovamo; 26. Bilo kad; 28. Upi{ite "atn#; 32. Jupiterov satelit;

33. Doma}e gove~e; 35. Tempo (skr.).

Re{ewe prethodne ukr{tenice:

Trim, lbp, k, zli, alav, ra, in, mira, ananas, car, javorik, li, it,

jeretik, ~ot, topuzi, elan, me, an, kita, ace, a, jin, hipi.

("Skordisk#)

UKR[TENE RIJE^I 2

Vodoravno:

1. Planina u Rusiji, granica Evrope i Azije; 5. Automatska

obrada podataka (skr.); 8. Doneti unutra; 9. Vrsta minerala; 11.

Osniva~ Crvenog krsta Anri; 12. Ibzenova drama; 13. Otekli-

ne; 14. Primer za ugled; 15. Uzvik nestrpqewa; 16. Kowi~ki od-

redi; 18. Ime peva~ice Sumak; 19. U`i~anin; 21. Re~no ostrvo;

23. Ana Pavlova (skr.); 24. Poznata manekenka Qiqana; 26. Sve-

ta~ka slika; 28. Politi~ko uto~i{te; 29. Glavni grad Estonije;

30. Ime glumice \uri~in; 31. Prostorija, soba; 32. Kraqica le-

pote; 33. Obala.

Uspravno:

1. Te`wa za dr`avnim jedinstvom; 2. Marka francuskog au-

tomobila; 3. Napadi, nasrtaji; 4. Crta; 5. Prastanovnici Japa-

na; 6. Okida~i; 7. Bolesni nagon za podmetawem po`ara; 8. Spra-

va za merewe koli~ine ki{e; 10. Gu`va, mete`; 17. Izdava~ (str.);

20. Kiselina (mn.); 22. Prastanovnici Mesopotamije; 25. Re~ni

ribar; 27. Norve{ki pesnik Aukrust.

Re{ewe prethodne ukr{tenice:

Glina, kk, are, etalon, katar, reli, um, vaze, it, zima, asam,

a, oroz, tar, tad, pata, u, ivana, akad, vi, atom, la, sir, tara.

UKR[TENE RIJE^I 1

srijeda, 12. januar 2005.KOLA@

O`enio se Crnogorac mladom Srbijankom.

Ona navikla da puno radi, iz dobre familije.

Prvi dan kada je do{la u ku}u, ona uzme ~etku i

prekre~i sve zidove. Me|utim, kako je ~etka bi-

la velika, nije mogla da okre~i i }o{kove. Po-

{to je svekar spavao, a kao svaki stari Crnogo-

rac imao brkove, snajka mu makazama odsije~e br-

kove, napravi ~etkicu i okre~i }o{kove.

Sutradan se mlado`ewa vrati sa posla, kad

vidi oca kako sjedi na grani drveta ispred ku-

}e. Pita ga on:

-Tata, jadan, {ta ti je? [to si se popeo na

drvo?

A otac }e wemu:

-Zna{, sine, tvoja ̀ ena mi ju~e odsije~e br-

kove da napravi ~etkicu da bi okre~ila }o{ko-

ve, a danas pravi pala~inke, a u ku}i nema jaja!

GDJE god da ~ovjek pogleda, u

posqedwe vrijeme ne mo`e pobje-

}i od reklama. Televizija, inter-

net, novine... Pa ~ak je i {etwa

gradom prava mora zbog koli~i-

ne reklama. Kako je krenulo,

uskoro bismo ih mogli nositi i

na ~elu.

Izvjesni Endrju Fi{er iz ame-

ri~ke dr`ave Nebraska ponudio je

svoje ~elo kao reklamni prostor

na aukciji na sajtu "eBa #. Najbo-

qi ponu|a~ dobi}e wegovo ~elo

kao reklamni prostor na trideset

dana.

Pobjednik }e mu poslati ono

{to `eli da istetovira na ~elu.

To mo`e biti ime firme, internet

domen ili logotip, a on }e to po-

nosno reklamirati sve dok traje

privremena tetova`a.

Za sebe ka`e da je tipi~ni

Amerikanac koji samo `eli isko-

ristiti ovu radikalnu reklamnu

kampawu i dobiti mjesto u istori-

ji.

Da ne biste pomislili da ga

pokre}e samo pohlepa, ima on i iz-

vjesna ograni~ewa. Na ~elo ne bi

stavio kukasti krst ili |avoqi

broj "666# te reklame za prodav-

nice i stranice s pornografskim

i seksualnim sadr`ajem.

Do sada je ve} primio preko 80

ponuda, a wegovo ~elo vrijedi 1375

dolara. ¥

NOVI NA^INI ZARADE

^ELO NA PRODAJU22

Endrju Fi{er ponudio je svoje ~elokao reklamni prostor za 30 dana.Na ~elu pristaje da istetovira sveosim kukastog krsta i znaka

"666"

Stalna briga dove{}e vas na jedno

mjesto prije vremena, a to je grobqe.

ANON

. . .Problem sa svijetom je u tome {to

su glupi potpuno sigurni, a inteligent-

ni puni sumwe.

B. RASEL

. . .Nema{tina je najve}e isku{ewe; i

najmudrije ribe glad tjera na ulicu.

J. V. GETE

RIZNICA MUDROSTI

Idu Mujo i Haso na partijski sastanak

i usput sretnu Fatu. Fata:

-Hajde Haso svrati kod mene.

-Dobro, a, ti Mujo, ka`i da }u ja mo`da

do}i.

Oti{ao Mujo na sastanak i prilikom

prozivke predsjedavaju}i ga pita:

-Ho}e li Haso do}i?

-Pa ako bude mogao ne}e do}i, a ako ne

bude mogao onda }e do}i.

Pita u~iteqica Pericu {ta je jeo. Pe-

rica odgovori:

-Pasuq.

Tako i drugog, tre}eg, pa i ~etvrtog da-

na. U~iteqica ga upita {to jede samo pasuq.

A on }e:

-Ima se, mo`e se.

SUSJEDI

KRIPTOGRAMNA UKR[TENICAA-22 J- S-

B- K- T-

V- L- ]-

G- Q- U-

D- M- F-

\- N- H-

E- W-14 C-

@- O- ^-

Z- P- X-

I- R- [-

Slova u ozna~enim poqima daju naziv

za poslu`ioca rakete.

Slova u ozna~enim poqima daju naziv za vrstu kola~a.

SILIKONSKA revolucija

koja je zahvatila na{u estradnu sce-

nu nimalo ne jewava. Estradne "qe-

potice# se prosto utrkuju koja }e

u sebe utrpati vi{e silikona, pri

tom ne mare}i za cijenu, obim ili

veli~inu! Jedna od onih koje su u to-

me pretjerale jeste i Stojanka No-

vakovi} - Stoja.

Ova folk-zvijezda se, navodno,

pred novogodi{we praznike podvr-

gla operaciji smawivawa grudi.

- Grudi su joj bile toliko veli-

ke da su joj svojom te`inom optere-

}ivale ki~mu i stvarale neopisiv

bol - tvrdi Stojin blizak prijateq,

koji je insistirao na anonimnosti.

Prema wegovim ri-

je~ima, kada je Stoja raz-

mislila o svemu, shvati-

la je da je pretjerala i

da mora na "popravni#.

Svoje ogromno poprsje

smawila je za dva broja i

sada ponovo li~i na nor-

malnu `enu.

Stoja nikada nije

priznala nijedno es-

tetsko "djelo#, niti je ikada po-

tvrdila da je boravila na nekoj

od presti`nih klinika estetske

hirurgije. Za {iru javnost, do

tijela dovedenog skoro do per-

fekcije do{la je anga`ovawem

fitnes trenera i rigoroznim di-

jetama.

Me|utim, iako je po parametri-

ma Grandove publike postigla savr-

{enu figuru, ve} na prvi pogled

moglo se uo~iti da su Stojine gru-

di bile potpuno nesrazmjerne novom

mr{avom tijelu. Ostaje samo da se

vidi, kakvom }e pri~om pjeva~ica

sada da opravda drasti~nu razliku

svog, po ko zna koji put, "novog#

predweg dijela tijela. ¥

Savjeti zadruge `ene

ZVIJEZDA serije "Seks i

grad# Kim Ketrel ka`e da joj se

libido probudio tek u ~etrdese-

tima.

Ova 48-godi{wa glumica je s

biv{im mu`em Markom Levin-

sonom napisala kwigu "Satisfacti-on: The Art Of The Female Or-gasm", u kojoj obja{wava seks sa

`enskog aspekta.

Ona sama nije imala jak sek-

sualni poriv sve do svojih ~etr-

desetih godina.

- Mislila sam da nisam sek-

sualna po prirodi, ali nije bi-

lo tako. Kada sam to shvatila,

`eqela sam da savjetujem dru-

ge `ene - objasnila je Kim Ke-

trel. ¥

GLUMAC Xad Lou, najseksi-

pilniji mu{karac dana{wice

prema ~asopisu "Pipl#, na Bo`i}

je zaprosio svoju djevojku i film-

sku partnerku Sienu Miler. Ta-

~an datum vjen~awa jo{ se ne zna.

Tridesetdvogodi{wi Lou za-

prosio je Milerovu u Engleskoj,

gdje su proveli bo`i}ne prazni-

ke, a informaciju je potvrdio i

wihov portparol, koji je rekao da

je Siena dobila dijamantni vjere-

ni~ki prsten.

Glumci su se upoznali pro{le

godine na snimawu rimejka kome-

dije "Alfi#.

Lou je dva puta bio nomino-

van za "Oskara#, za uloge u fil-

movima "Talentovani gospodin

Ripli# i "Hladna planina#, a glu-

mi i u novoj romanti~noj drami

"Bliski odnosi#.

Iz biv{eg braka, s britan-

skim modnim dizajnerom i glumi-

com Sedi Frost, ima troje djece.

Frostova je u oktobru 2003.

godine zatra`ila razvod od Xada,

poslije {est godina braka, optu-

`uju}i ga za "nerazumno pona{a-

we#.

Milerova u filmu "Alfi#

glumi Niki, jednu od djevojaka ko-

je zavode Loua. Glumila je i u pro-

{logodi{wem gangsterskom fil-

mu "Layer Cake" i televizijskoj se-

riji "Keen Eddie". ¥

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

srijeda, 12. januar 2005. ESTRADA

DEJVID Bouvi, "Kle{#, "Oejzis#,

Eni Lenoks i Xorx Majkl nalaze se me|u

25 izvo|a~a, koji se takmi~e za ovogodi-

{wu nagradu najboqe britanske pop

pjesme od 1977. godine do

danas - javqa Bi-Bi-Si.

Lista od 25 kandi-

data predstavqena je

6. januara, a slu{a-

oci Radija "Bi-

Bi-Si 2# sma-

wi}e je na

pet izvo-

|a~a.

Ko

je me|u

wima,

zna}e

se kada

budu ob-

javqene

nomina-

cije za

ovogodi{we

"Britanske

muzi~ke nagra-

de#. Dodjela }e da

se odr`i 20. fe-

bruara, kada }e ujedno da

se proslavi i 25 godina od

prve dodjele ovih presti-

`nih nagrada. ¥

BRITANSKE MUZI^KE NAGRADE

Najboqi pjevajunajboqe

NA Petom kontinentu odav-

no postoji ogromno interesovawe

Srba za gostovawe umjetnika iz

otaxbine. S obzirom na to da au-

stralijski Srbi ve} dugo ̀ ele da

u toj dalekoj zemqi vide i ~uju

Svetlanu Cecu Ra`natovi},

najpoznatiji sidnejski estrad-

ni menaxer Milojko Lukini}

do{ao je u Beograd da prego-

vara sa Cecom.

Lukini} se u Australiji

proslavio kao organizator

fudbalske turneje Crvene

zvezde, koja je prije dvije godi-

ne gostovala u Sidneju, Adelaidu

i Melburnu. Pored Milojka Luki-

ni}a, estradnim nastupima bavi

se jo{ desetak menaxera sa pro-

stora biv{e Jugoslavije, koji su

dovodili Lepu Brenu, Stoju, In-

diru Radi}, Miroslava Ili}a,

@eqka Joksimovi}a, Marinka Ro-

kvi}a, Anu Bekutu i @eqka Sa-

marxi}a. Wihovi nastupi bili su

mawe-vi{e uspje{ni.

Gostovawe Svetlane Ra`nato-

vi} trebalo bi da bude vrhunac mu-

zi~kih doga|aja u Australiji. Ka-

ko "Glas Srpske# nezvani~no sa-

znaje, Ceca }e da nastupa 5. i 6.

marta u Sidneju i Melburnu, a wen

honorar iznosi}e 50 hiqada evra

po koncertu. Dogovoreno je da Ce-

ca u Australiji gostuje sedam da-

na sa svojim orkestrom i sa dje-

com. Za to gostovawe Svetlana Ra-

`natovi} }e da dobije muzi~ku rad-

nu vizu.

Da bi se ovi koncerti u pot-

punosti isplatili, bi}e odr`ani

na stadionima, a ulaznica }e da

ko{ta 70 australijskih dolara po

koncertu.

U Australiji su u me|uvreme-

nu gostovali Sa{a Mati}, Lepa

Luki}, ali i rediteq Goran Mar-

kovi}, kao i Dragan Vasiqkovi},

poznatiji kao Kapetan Dragan, ko-

ji je poslije jedne decenije do{ao

da obi|e ro|ake.

¥ D. IKOVI]

NAJPOPULARNIJA SRPSKA PJEVA^ICA USKORO U AUSTRALIJI

CECA NA TURNEJISvetlana Ra`natovi} kre}e u martu naturneju po Australiji, a wen honorariznosi}e 50 hiqada evra po koncertu

23

XORX Klu-

ni progla{en je

najqep{im ~o-

vjekom na svije-

tu. ^etrdeset-

t r o g o d i { w i

glumac je u an-

keti posjetila-

ca londonskog

muzeja vo{ta-

nih figura Ma-

dam Tiso zavr-

{io na samom

vrhu. Iza wega

je dvije godine

mla|i Bred

Pit.

Najqep{a

`ena na plane-

ti je trideset-

sedmogodi{wa

Xulija Roberts,

a slijedi je dva-

desetdevetogo-

di{wa An|eli-

na Xoli i tri-

desetpetogodi-

{wa Xenifer

Eniston. ¥

NAJQEP[I QUDI NA SVIJETU

Kluni ispred Breda

VJERIO SE XAD LOU

Romanti~ni Bo`i}

INTIMA KIM KETREL

MAJKA Skarlet Johanson

naredila je glumici da se malo

odmori od napornih obaveza.

Skarlet je u posqedwe vrije-

me i previ{e radila, {to je ima-

lo negativan uticaj na weno zdra-

vqe.

Pomenuta 20-godi{wakiwa

trenutno snima triler "The Is-land#.

- Ja sam radoholi~arka, ne

mogu sebi pomo}i. Ako i uzmem

pauzu da bih se odmorila, mislim

jedino na posao - rekla je nedav-

no Skarlet za "Dejli star#.

Ipak, ovaj put je odlu~ila

da poslu{a maj~in savjet, tako da

}e se poslije zavr{etka snima-

wa nakratko povu}i sa gluma~-

ke scene. ¥

ZVIJEZDA "IZGUBQENIH U PREVODU"

IMA PREVI[E OBAVEZA

Umorna Skarlet

POP zvijezda Britni

Spirs uskoro bi svoju muzi~ku

karijeru, bitno usporenu bra~-

nim `ivotom, mogla da zamije-

ni poha|awem studija. Seksi

pjeva~ica `eli, naime, da po-

stane - forenzi~arka.

- Strastveno gledawe de-

tektivske televizijske serije

"Na mjestu zlo~ina# podstaklo

je u Britni `equ da se i sama

upusti u rje{avawe krimi-mi-

sterija. Seksi "Toxic" Britni

odlu~ila je da krene na faks -

tvrdi "Dejli miror#.

^ini se da su wena dva pro-

{logodi{wa braka bila do-

voqna da po`eli da promijeni

`ivotnu filozofiju i krene u

sasvim drugom smjeru.

- Zvu~i blesavo, ali ona je

zaista inspirisana popular-

nom serijom, koja pokazuje vje-

{te pametne nau~nike kako

uspje{no rje{avaju najzamr{e-

nije zlo~ine - rekao je wen bli-

ski prijateq.

Prema wegovim rije~ima,

Britni se zasitila medijske

pa`we i sada ozbiqno razmi-

{qa o promjeni profesije i o

odlasku na fakultet. ¥

POP KRAQICA @ELI DA BUDE FORENZI^ARKA

Britni na mjestu zlo~ina

NOVOGODI[WE ESTETSKE OPERACIJE

SVIMA VE]E, STOJI MAWEStoja nikada nije priznala nijednoestetsko

"djelo", niti je ikada

potvrdila da je boravila na nekojod presti`nih klinikaestetske hirurgije

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Na{im najmilijim

Dana 18. januara 2005. godine navr{avaju se dvije godine otkako nije sa nama na{ dragi Rade, a na dana{wi dan prije ~etiri godine na{i dragi Zoran, Vesna, Boki i Lara nisu sa nama.

Oti{li ste i ostavili veliku prazninu u na{im srcima. Neka va{a plemenita du{a po~iva u miru, a na{a bezgrani~na qubav ~uva}e vas od zaborava.

Va{a supruga, majka, svekrva, baka Kosa i va{i Qiqa, ^edo, Nenad i Dejana

3 h A-8 IP

srijeda, 12. januar 2005.26

Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini i prijateqima da je dana 11.1.2005.

godine, u 64. godini `ivota preminula na{a draga

NEVENKA

(ro|. Vreji})

RADI]

Sahrana }e se obaviti u srijedu, 12.1.2005. godine, u 13 ~asova na grobqu

Radi} u Maglajanima.

Povorka kre}e ispred ku}e o`alo{}enih u Maglajanima.

O`alo{}eni: suprug Vlado, sinovci Savo, Zoran i Qubo, sinovka Slav-

ica, zaove Krista i \uja, bra}a, sestre, kom{ije i prijateqi

003061-B1

Posqedwi pozdrav dragoj supruzi

NEVENKI

od supruga Vlade.

003061-A3

Posqedwi pozdrav dragoj snahi

NEVENKI

od zaova Kriste i \uje sa

porodicama.

003061-A3

Posqedwi pozdrav dragoj strini

NEVENKI

od sinovca Save, Sowe i Slavice.

003061-A3

Posqedwi pozdrav dragoj jetrvi

NEVENKI

od Qubice.

003061-A3

Posqedwi pozdrav dragoj strini

NEVENKI

od sinovca Zorana, @eqane i In-

es.

003061-A3

Posqedwi pozdrav dragoj strini

NEVENKI

od sinovca Qube, Biqane, Tawe,

Stefana i Marije.

003061-A3

Dana 12.1.2005. godine navr{ava se

tu`na godina otkad nije sa nama

NADA

RU@EVI]

Za `ivota kratka, rodila si dva

pupoqka slatka. Trudi}u se, vjerni

dru`e, da postanu dvije prelijepe

ru`e.

Tvoj najdra`i: suprug Mitar, k}erke

Dajana i Maja

003535 A-3 G

Tu`no sje}awe na voqenu k}erku i

sestru

NADU

(ro|. Popovi})

RU@EVI]

12.1.2004 - 12.1.2005.

Znaj da te u vje~nom miru ~uva na{a

qubav, ponos i po{tovawe.

Otac Radivoj, majka Dragica, sestra

Stana i brat Radenko

003547 A-3 G

Tu`no sje}awe na voqenu sestru

NADU

(ro|. Popovi})

RU@EVI]

12.1.2004 - 12.1.2005.

Jo{ uvijek mislim da je ovo samo

ru`an san. Neka ti Bog podari

vje~ni mir, a ja }u ~uvati sje}awe

na tebe.

Brat Veselko

003547 A-3 G

Tu`no sje}awe na voqenu sestru

NADU

(ro|. Popovi})

RU@EVI]

12.1.2004 - 12.1.2005.

Iako vrijeme prolazi, bol i tuga

ostaju.

Sestra Rada i zet Marinko sa

porodicom

003547 A-2 G

Dana 12.1.2005. godine navr{ava se

tu`na godina od smrti na{e drage

i voqene sestre, zaove i tetke

JOVANKE

(ro|. Gaji})

DRAGI^EVI]

Tvoja plemenitost i dobrota `iv-

je}e vje~no sa nama.

Brat Sveto, snaha Zora, brati~ine

Maja i Sawa

003523 A-4 G

Posqedwi pozdrav dragoj strini

NEVENKI

od sinovke Slavice, Berni, Tamara

i Petra.

003061-A3

Posqedwi pozdrav dragoj

NEVENKI

Jovo Raca sa porodicom

003061-A3

SJE]AWE

BRANA

ZIMOWI]

12.1.1993 - 12.1.2005.

S po{tovawem, porodica Zimowi}

A-3 E

Posqedwi pozdrav dragom bratu

MILANU

STRA@IVUKU

od sestre Anke i sestri~ne Goge.

03058 A-1

Posqedwi pozdrav dragom bratu

MILANU

STRA@IVUKU

od sestre Dare.

03058 A-1

Posqedwi pozdrav dragom bratu

MILANU

STRA@IVUKU

od sestre Mare i Steve.

03058 A-1

Sje}awe na

RAJKA

MIRKOVI]A

1996 - 2005.

Wegovi najmiliji003530 A-1 G

Tu`no sje}awe na na{eg dragog oca

i djeda

HUSREFA

IBRAHIMBEGOVI]A

Zlatko i Nina

003550 A-1 G

Danas se navr{ava godina dana otkad

nije sa nama na{a draga Maca

DANIJELA - MACA

LUKI]

Rado te se sje}amo i volimo

Porodica [kondri} i radnici STR

"Brana# 2

003072-A-2

Tu`no sje}awe na dragu

DRAGANU

TEGELTIJA

Mnogo nam nedostaje{.

Tvoji najmiliji: Du{an, Vawa, Bojan i Sawa

003046 A-6

In memoriam

MLADEN (Branka)

STEFANOVI]

12.1.2002 - 12.1.2005.

S qubavqu i po{tovawem, ~uvamo

uspomenu na tebe.

Porodice Krunovar i Januzovi}

A-1 R

In memoriam

STJEPAN

KRUNOVAR

13.1.1982 - 13.1.2005.

S qubavqu i po{tovawem, ~uva-

mo uspomenu na tebe.

Porodice Krunovar i Januzovi}

A-1 R

RADU1932 - 2003.

ZORANU1959 - 2001.

VESNI1961 - 2001.

BORISU1986 - 2001.

LARISI2000 - 2001.

DOMAZET

MD PRES

(centar Modri~e)

Kontakt telefon:

065/549-430.

OBAVJE[TEWE

Besplatne male oglase,

komercijalne oglase,

reklamne poruke, obavje{tewa

o smrti i pomenima u Modri~i

mo`ete predati u kiosku

svakog radnog dana

od 6 do 20 ~asova.

UU MMOODDRRII^̂II

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

srijeda, 12. januar 2005. 27Dana 12.1.2005. navr{avaju se dvije tu`ne godine otkako nije sa na-

ma na{ dragi

\OR\O

KUNTO[

Toga dana u 11 ~asova na Gradskom grobqu posjeti}emo wegovu vje~-

nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo sve one

koji su ga voqeli da nam se pridru`e.

Vje~no }emo te ~uvati od zaborava sje}aju}i se tvoje dobrote i ple-

menitosti.

O`alo{}ena porodica

B-1 E

Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 10.1.2005. godine

u 74. godini `ivota, nakon kra}e bolesti preminuo na{ dragi

MILAN

(\or|a)

STRA@IVUK

Sahrana }e se obaviti dana 12.1.2005. godine u 13 ~asova na Novom grobqu

u Bawoj Luci.

O`alo{}eni: supruga Zagorka, sin Sini{a, snaha @ana, unuk Milan, se-

stre Mara, Anka i Darinka, te ostala mnogobrojna rodbina, kom{ije i pri-

jateqi

003558 A-8 G

Dana 12.1.2005. navr{ava se pet godina od kada nije sa nama na{ dragi djed,

svekar i otac

ALEKSA - ACO

(Milana)

[EKARA

S qubavqu i po{tovawem ~uvamo uspomenu na tvoj plemeniti lik, no za-

hvalni za svu dobrotu i pa`wu koju si nam nesebi~no darovao.

Tvoji najmiliji: unuka Vladana, snaha Tawa i sin Sr|an.

A-8 R

In memoriam

ALEKSA

ACO

[EKARA

2000-2005.

Danas se navr{ava pet godina od kada te iznenadna smrt otela od nas. Ne-

ka ti Bog podari vje~ni mir.

Tvoji: Luka, Mirjana, Milan i \or|e

003537 A-8 G

Javqamo tu`nu vijest svoj rodbini, kom{ijama i prijateqima da je dana

11.1.2005. godine u 68. godini `ivota preminuo na{ dragi

RADE

RADANOVI]

Sahrana }e se obaviti 12.1.2005. godine u 13 ~asova, na grobqu Podgradina.

Povorka kre}e ispred ku}e `alosti u Glamo~u u 13 ~asova.

O`alo{}eni: supruga Koviqka, k}erka Tatjana, bra}a Ilija, Vlado i Mla-

|o, sestra Mitra, snaha Orjana, zet Slavko i unu~ad Neboj{a, @eqo, Jasna,

Tajana i Jovana

003545 A-8 G

Dana 15.1.2005. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od iznenadne smrti

dragog supruga i oca

VEQKA

BO@OVI]A

^etrdesetodnevni pomen bi}e odr`an u 10.30 ~asova na grobqu u selu Na-

deni}i, op{tina Gacko, te pozivamo rodbinu, prijateqe, kumove i kom-

{ije da nam se pridru`e toga dana kod wegove vje~ne ku}e.

O`alo{}ena porodica: supruga Danica i sinovi Sa{a i Sergej

A-8 UP

Posqedwi pozdrav

[EVI

od Jovi}a.

003071 A-8

Posqedwi pozdrav dragom zetu

MILANU

STRA@IVUKU

od svastike Milice.

03559 A-1 G

Posqedwi pozdrav prijatequ

MILANU

STRA@IVUKU

od porodice Peji}.

03559 A-1 G

Obavje{tavamo rodbinu i prijateqe da je na{ dragi

@EQKO

(Sime)

DRQA^A

iznenada preminuo 11.1.2005. u 48. godini `ivota.

Sahrana }e se obaviti 13.1.2005. godine u 14 ~asova na Gradskom grobqu u

Bawoj Luci

O`alo{}eni: majka Qubica, supruga Qiqana, sestra Mira, sestri}i Dado

i Tvrtko i ostala rodbina i prijateqi

003556 A-6 G

Posqedwi pozdrav

@EQI

od tvoje Qiqe.

003556 A-1 G

Posqedwi pozdrav sinu, bratu i uja-

ku

@EQI

od majke Qubice, sestre Mire, i se-

stri}a Dade i Tvrtka.

003556 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog supruga i

oca

DRAGOQUBA

[UKALA

12.1.1995-12.1.2005.

Supruga Rada i sin Milenko

003517 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom

VLADIMIRU

GRUBI[I]U

od Darkinih prijateqa.

003552 A-1 G

Posqedwi pozdrav kumu

DRKIJU

Porodica Kurbali}

003557 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom prijate-

qu

@EQI

od Nine, ]ele i Vrane.

003560 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog oca

DRAGOQUBA

[UKALA

12.1.1995-12.1.2005.

K}erka Mirjana sa porodicom

003517 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom

VLADIMIRU

GRUBI[I]U

od osobqa Kafe-bara "I}o#.

003552 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom dedi

RADI

RADANOVI]U

od Neboj{e, @eqe, Jasne, Tajane i Jo-

vane.

003545 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragu i voqenu

majku

JELENU OPOLCER

MANDI]

Draga mama, pro{la je tu`na godi-

na dana od kada nisi sa nama, ali }e{

vje~no `ivjeti u na{im srcima.

Tvoj pogled i osmijeh su se ugasili,

ali tvoj lik jo{ nije.

Neka ti je laka zemqa.

Tvoj sin Ivan, snaha Nevenka, unu~ad

Danijel i Denis i prijateqi Petro-

vi}i

002972 A-3

Posqedwi pozdrav dragom tati

RADI

RADANOVI]U

od k}erke Tatjane i zeta Slavka.

003545 A-1 G

In memoriam

VLADIMIR

BEKI]

12.1.2004-12.1.2005.

Wegovi: Karmela i Igor

003538 A-1 G

In memoriam

NEBOJ[A

\UR\EVI]

12.1.1998-12.1.2005.

S qubavqu.

Sestre Spomenka i Miqka

003544 A1 G

Posqedwi pozdrav

ZOKIJU

od Sile s porodicom, osobqa re-

storana "Ogwi{te#, od Slavi{e,

\oke i Sile.

003561 A-2 G

Tu`no sje}awe na dragog druga

NIKOLU

JOVANOVI]A

12.1.2000-12.1.2005.

od Rajka Dujakovi}a sa porodicom.

003533 A-1 G

Tu`nim srcem i s bolom u du{i ja-

vqamo svoj rodbini i prijateqima

da je na{a draga k}erka i sestra

STANA

(ro|. Batinica)

RUDI]

iznenada preminula 5.1.2005. u 47.

godini. Pomen za pokoj du{e }e se

odr`ati dana 12.1.2005. u Mrkowi}

Gradu u crkvi Hram Svete Bogoro-

dice u 13 ~asova.

Vje~no o`alo{}eni: majka Jelena,

otac Ostoja, sestra Radmila sa po-

rodicom i brat Radivoje sa porodi-

com

003534 A-5 G

Tu`no sje}awe na na{e drage

brata: i

Dragoqub sa porodicom003536 A-7 G

NIKOLU

(Mihajla)

JOVANOVI]A

12.1.2000-12.1.2005.

snahu:

SMIQKU

JOVANOVI]

3.1.2002-3.1.2005.

Posqedwi pozdrav dragom

ZORANU

[EOVI]U

od Moto-kluba Bawa Luka.

003555 A-1 G

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

"POLARA INVEST# AD

DRU[TVO ZA UPRAVQAWE PIF

Gunduli}eva 4

Bawa Luka

OBAVJE[TEWE

o neto vrijednosti imovine PIF "Polara Invest# a. d. Bawa Luka

Akcionari mogu izvr{iti uvid u izvje{taj o utvr|ivawu vrijednosti imovine i obaveza i izra~un-

avawu neto vrijednosti imovine Fonda u sjedi{tu Dru{tva, radnim danom 8 - 16 ~asova.

Broj 107/05

Dana, 11.1.2005. godine

Na osnovu ~lana 37. Zakona o bankama Republike Srpske ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 44/03

i 74/04) i ~lana 31. Statuta Nove Bawalu~ke banke a. d. Bawa Luka, Nadzorni odbor Banke

SAZIVA

3. vanrednu sjednicu Skup{tine Nove Bawalu~ke banke a. d. Bawa Luka, koja }e se odr`ati dana 24.1.2005.

godine (ponedjeqak) u prostorijama Nove Bawalu~ke banke a. d. Bawa Luka, ul. Marije Bursa} broj 7, sa po~etkom

rada u 15 ~asova.

Za sjednicu se predla`e sqede}i

DNEVNI RED

1. Izbor radnih tijela:

1.1. Izbor predsjedavaju}eg Skup{tine Banke.

1.2. Imenovawe zapisni~ara, dva ovjeriva~a zapisnika i ~lanova Odbora za glasawe.

2. Razmatrawe i usvajawe Zapisnika sa 2. vanredne sjednice Skup{tine Nove Bawalu~ke banke a. d. Bawa

Luka, odr`ane dana 16.11.2004. godine.

3. Razmatrawe i usvajawe godi{weg plana Nove Bawalu~ke banke a. d. Bawa Luka za 2005. godinu.

PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA

Vasiq @arkovi}, s. r.

Pozivaju se akcionari da li~no ili putem punomo}nika u~estvuju u radu Skup{tine.

Napomena:

Akcionari mogu izvr{iti uvid u materijal za sjednicu Skup{tine Banke svakog radnog dana u sjedi{tu

Banke u Bawoj Luci, ulica Marije Bursa} broj 7, kancelarija broj A 13 - visoko prizemqe, u vremenu 8 -

16 ~asova.

Na osnovu zakqu~ka Savjeta ministara BiH sa 71. sjednice, odr`ane 9.12.2004. godine,

Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, daje

ISPRAVKU KONKURSA

za izbor i imenovawe ~lanova Upravnog odbora Agencije za javne nabavke

U tekstu konkursa objavqenog u "Glasu Srpske# od 11.1.2005. godine, u ta~ki VIII - Rok za

podno{ewe prijave, umjesto rije~i: od dana objavqivawa u "Slu`benom glasniku BiH# tre-

ba da stoji: od dana objavqivawa u "Glasu Srpske#.

na sqede}a radna mjesta:

1. MENAXER PRODAJE

Uslovi:

- VSS

- poznavawe rada na ra~unaru

- znawe stranog jezika (engleski i/ili we-

ma~ki jezik)

- voza~ka dozvola B kategorije

- prednost imaju kandidati do 35 godina.

2. SERVISER

Uslovi:

- SSS elektrotehni~kog smjera

- poznavawe i servisirawe ra~unara

- znawe stranog jezika (engleski i/ili we-

ma~ki jezik)

- voza~ka dozvola B kategorije

- prednost imaju kandidati do 30 godina.

3. ADMINISTRATOR

Uslovi:

- SSS/V[S ekonomskog smjera

- znawe stranog jezika (engleski i/ili we-

ma~ki jezik)

- poznavawe rada na ra~unaru

- prednost imaju kandidati do 30 godina

Prijavu sa biografijom i kontakt telefonom

poslati na adresu:

MRG Export-Import DOO, Milana Radmana 23,

78000 Bawa Luka.

Dru{tvo za upravqawe privatizacionim investicionim fondom

"Jahorina konseko progres# AD Pale

OBAVJE[TEWE

o neto vrijednosti imovine PIF "Jahorina Konseko invest# AD Srpsko Sarajevo - Pale za IV kvar-

tal 2004. godine

Obavje{tavamo akcionare PIF "Jahorina Konseko invest# AD Srpsko Sarajevo - Pale da su izv-

je{taji o utvr|ivawu vrijednosti imovine i obaveza i izra~unavawu neto vrijednosti imovine fon-

da za IV kvartal 2004. godine, sa~iweni od Centralnog registra hartija od vrijednosti AD Bawa Lu-

ka - Sektor depozitarnih poslova, dostupni u sjedi{tu Dru{tva za upravqawe PIF "Jahorina kon-

seko progres# AD Pale, ul. Milana Simovi}a 14, Pale, telefon: 057/227-346.

AD "BAWALU^KA PIVARA#

BAWA LUKA

ISPRAVKA

U tekstu JAVNOG NADMETAWA za prikupqawe ponuda radi ugovarawa nabavke robe i

usluga za 2005. godinu koji je "Bawalu~ka pivara# objavila u dnevnom listu "Glas Srpske#

dana 11. januara 2005. godine kod oznake \) USLUGE pod ta~kom 1 Prevoz piva u drumskom

saobra}aju, tekst u zagradi treba da glasi:"(do 10 tona, cijena po 1 kilometru i preko 10

tona, cijena po jednom kilometru)#.

MRG Export-IImport DOO

Milana Radmana 23

Bawa Luka

Tel: 051/312-382

raspisuje

KONKURS

za prijem u radni odnos

S tugom u srcu i bolom u du{i javqamo rodbini, prijateqima i poznanicima da je 11. januara 2005.

godine, u 62. godini `ivota iznenada preminuo na{ dragi

MILIVOJE

(Du{ana)

^UPI]

Sahrana pokojnika bi}e obavqena 12. januara 2005. godine na Srpskom pravoslavnom grobqu u Sla-

tini, a sprovod kre}e ispred ku}e `alosti u 14 ~asova.

Vje~naja pamjat!

O`alo{}eni: majka Bosiqka, supruga Stana, sinovi Mom~ilo, Slobodan i Milenko, k}erka Qubin-

ka, bra}a Mirko, Stojan, Neboj{a i Nedeqko, sestre Mirjana i Milica, snahe, unu~ad i ostala mno-

gobrojna o`alo{}ena rodbina

003064-B2

oktobar 94.954.770,74 48,21 84.796.564,22 43,05

novembar 93.132.498,04 47,28 84.936.032,52 43,12

decembar 93.605.438,28 47,53 83.769.237,70 42,53

mjesec

neto sredstva (KM)neto sredstva

po akciji (KM)

2004. godina

neto sredstva (KM)neto sredstva

po akciji (KM)

2003. godina

Oktobar 88.218.130,18 52,54 69.964.375,78 41,67

Novembar 87.834.660,64 52,31 69.179.675,35 41,20

Decembar 88.889.051,94 52,93 65.039.806,72 38,73

mjesec

Period

Neto vrijednost

imovine

Neto vrijednost

imovine

po akciji (KM)

2004. godina

Neto vrijednost

imovine

Neto vrijednost

imovine

po akciji (KM)

2003. godina

srijeda, 12. januar 2005.28

Prostorije dopisni{tva "Glasa Srpske#

nalaze se u [tampariji

"Grafokomerc AD# Trebiwe,

ulica Ruska broj 2.

"Glas Srpske# svakodnevno na kioscima

u svim mjestima isto~ne Hercegovine.

Usluge "Glasa# sada i u va{oj sredini.

Telefon/faks: 059/225-335

e-mmail adresa: glastb@teol.net

OBAVJE[TEWE

Dnevni list "Glas Srpske#

svakodnevno na kioscima u va{em

gradu. U novootvorenom dopisni{tvu

"Glasa Srpske# u Trebiwu mo`ete

predati besplatne male oglase,

komercijalne oglase, reklamne

poruke, obavje{tewa i ~ituqe i to

svakog radnog dana od 8 do 11 ~asova.

UU TT RR EE BB II WW UU

8.02 Horoskop

8.07 Divqa ma~ka, serija

9.00 Pse}i grad, crtani

film

9.35 Gastronomski dnevnik

9.55 Vijesti

10.00 Korak naprijed, serija

11.00 Vje~na qubav, serija

11.55 Vijesti

12.00 Svi vole Rejmonda,

serija

13.00 Opet iznova, serija

13.55 Vijesti

14.00 Pse}i grad, crtani

film

14.55 Mjesto zlo~ina, serija

15.45 Vijesti

16.00 Radni dan

16.55 Horoskop

17.00 Divqa ma~ka, serija

18.00 Sport centar

18.05 Korak naprijed, serija

19.00 Vijesti

20.00 Sport centar

20.05 Tarner i Hu~, film

22.00 Vje~na qubav, serija

23.00 Vijesti

23.05 Sport centar

23.15 Pariz - Dakar,

sportski program

23.45 Mjesto zlo~ina, serija

00.40 Horoskop

6.30 Jutarwi program

8.30 Film

10.00 Novosti

10.05 Divqa Amerika

10.35 Svijet na dlanu

11.05 Zapisi iz Australije

11.48 Horoskop

11.55 Telefakt

12.15 Film

14.00 Novosti

14.05 Razgoli}eni, serija

14.30 Putopis

14.50 Horoskop

15.00 Novosti

15.05 DV `urnal

15.35 Crtani film

16.00 Film

18.00 Novosti

18.15 Svijet danas

18.45 Alternativa medika

19.05 Gra|ani govore

19.10 Sport fle{

19.30 BN monitor

20.00 Sport fle{

20.15 Film

22.00 Pregled dana

22.30 Razgoli}eni, serija

22.50 Horoskop

23.00 Glas Amerike

23.30 Stil

00.05 Film

1.50 Satelitski program

6.15 Siti

6.25 Sarajevo na liniji

6.35 Mejd in Bawa Luka

6.45 Sportisimo

6.50 Vrijeme

7.00 Sofija, serija

8.00 Vila Marija, serija

9.00 Balkan net

10.00 Alo, alo, serija

11.00 Marijana, serija

11.45 A sada Zijah

11.50 Vrijeme

12.10 Mu}ke, serija

13.00 Bistri Edi, serija

13.45 Vrijeme

14.10 Sarajevo na liniji

14.20 Ne mo`e da {kodi

14.25 Mejd in Bawa Luka

14.35 A sada Zijah

14.40 Sportisimo

14.45 Skrivena kamera

15.10 Pink xuboks

15.40 Vrijeme

15.45 Skrivena kamera

16.10 Sofija, serija

17.00 Izi

17.25 Mu}ke, serija

18.15 Mejd in Bawa Luka

18.25 Sarajevo na liniji

18.30 Vrijeme

18.35 Vila Marija, serija

19.25 Bistri Edi, serija

20.10 A sada Zijah

20.15 Skrivena kamera

20.30 Marijana, serija

21.20 Ruski rulet

22.00 Lete}i start

23.00 Alo, alo, serija

23.30 ^uvari pla`e, serija

00.20 A sada Zijah

00.25 Ne mo`e da {kodi

00.35 Siti

00.45 Sarajevo na liniji

00.55 Mejd in Bawa Luka

1.05 Sportisimo

1.10 Vrijeme

1.15 Ku}i za praznike, film

3.00 Bistri Edi, serija

4.00 Ruski rulet

5.00 Lete}i start

6.00 Jutarwi program RTS

9.15 Ko se igra taj se voli,

program za djecu

10.00 Vukov video bukvar,

obrazovni program

10.45 Pi{i bri{i

11.10 Arsenal

11.55 Telefakt

12.25 Muzi~ki intermeco

13.15 Tabloid

14.00 U povjerewu

15.00 Ekspirijum

15.55 Telefakt

16.35 Gost u studiju

18.00 Serija

18.55 Telefakt

19.30 Dnevnik RTS

20.17 Muzi~ki intermeci

20.30 Nije srpski }utati

21.30 Tabloid

22.10 Serija

23.00 U trendu

23.55 Telefakt

9.05 Klinika Sveti Viktor,

serija

10.05 22 ~asa

10.40 Krug

11.00 Serija

12.00 Mali ku}ni ogledi

12.15 Dokumentarni program

13.00 Farma

13.35 Kowi ponovo jure

14.05 Astro`ar

15.00 Bel gost

15.55 Telefakt

16.15 Serija

17.10 Lijek iz prirode

17.45 Vremenko

18.00 BEL dan

18.15 Vrijeme

18.35 Mobile

18.55 Telefakt

19.50 Mali ku}ni ogledi

20.05 Klinika Sveti Viktor,

serija

21.00 Mejd in, emisija o

privredi

22.00 22 ~asa

22.35 Krug

22.45 Film

00.40 Glas Amerike

9.35 Kraq sto~ara, serija

10.30 Me|unarodni pres

centar

11.00 Lavxoj, serija

12.00 Film

14.00 Nova zemqa, serija

15.00 Zam, muzi~ki program

16.00 Lavxoj, serija

17.00 Doboj danas, hronika

17.50 Kraq sto~ara, serija

18.40 Vremenko

19.00 Novosti

19.30 Dnevnik RTS

20.00 Sport kafe, sportski

`urnal

20.10 Nova zemqa, serija

21.00 Palate svijeta

22.00 Novosti K3

22.20 Sport kafe

22.30 Horoskop

22.40 Arena, politi~ki

magazin

--- Program RTS

8.00 Zabavno-muzi~ki

program

9.00 Jutarwi program

10.00 Svijet

10.15 Luka ~uda, serija

11.15 Bioskop

12.00 Svijet

--- Na dana{wi dan

--- Horoskop

12.15 Vikom tinovci

13.15 Dokaz stvarawa

14.15 Zabavno-muzi~ki

program

15.00 Fokus

16.00 @eqoteka

17.30 Luka ~uda, serija

18.30 Urbana ekologija

19.15 Folk 10

20.10 Svijet

20.30 Hronika

21.00 Gost u studiju

21.30 Va{a `eqa na{a

pjesma

23.00 Glas Amerike

00.00 No}ni marketing

9.30 TV berza

14.00 Najava programa

14.02 Hit dana

14.05 Glas Amerike

14.35 Gejm zoun

14.50 Horoskop

15.00 Serija

15.50 Portal

16.00 Kowi ponovo jure,

reporta`a

16.30 DW tajm

17.15 Lavirint

19.00 ATV vijesti

19.35 DW tajm

20.10 OSM kafe

21.45 Serija

23.00 Gradovi i regije

svijeta, reporta`a

23.30 Glas Amerike

23.58 Horoskop za naredni

dan

00.00 Najava programa za

sutra

00.05 Reprizni program

OSM TV

11.55 Bio jednom jedan

Dnevnik

12.10 Neuhvatqivi, serija

13.00 BHT vijesti

13.15 Sinemanija

13.45 Krim policija, serija

14.40 Fakta, {ou

15.30 BHT SAT program

17.55 BeHaTeBe, program za

djecu

18.00 Neuhvatqivi, serija

19.00 BHT vijesti

19.30 Tim snova, serija

20.00 Svitawe, film

22.00 BHT vijesti

22.30 Dok. program

23.20 Svitawe, film

1.05 Bio jednom jedan

Dnevnik

1.20 BHT Vijesti

6.45 Osveta qubavi, serija

7.30 Anastazija, serija

8.15 Pozdrav iz

Vonderfolsa, serija

9.00 Simpsonovi, serija

9.25 Sabrina, mala

vje{tica, serija

9.50 Bra~ne vode, serija

10.15 Rozan, serija

10.45 Dadiqa, serija

11.10 Sawa, {ou

12.10 Zabrawena qubav,

serija

12.30 Anastazija, serija

13.20 Osveta qubavi, serija

14.10 Pozdrav iz

Vonderfolsa, serija

15.00 Ekskluziv

15.15 Simpsonovi, serija

15.40 Sabrina, mala

vje{tica, serija

16.05 Bra~ne vode, serija

16.35 Rozan, serija

17.00 Dadiqa, serija

17.25 Sawa, {ou

18.30 Ekskluziv

18.45 Vijesti

19.10 Eksploziv

19.45 Zabrawena qubav,

serija

20.15 Zabavna emisija

21.10 Nestali, serija

TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA

6.00 TV slagalica

7.00 Jutarwi program

9.30 Hag - su|ewe

Slobodanu

Milo{evi}u,

prenos

10.00 Vijesti

10.05 Biblijske pri~e

11.05 Hag - su|ewe

Slobodanu

Milo{evi}u,

prenos

14.00 Vijesti

14.20 Hrabri otac Huan,

serija

15.05 Misionarska pisma

vladike Nikolaja

Velimirovi}a

15.35 Svi smo jednaki

16.00 Simoni i Baldini,

serija

16.30 Srpska danas

17.00 Hrabri otac Huan,

serija

18.00 Pri~a o hrastu, dok.

program

18.35 Pitajte, tra`imo

odgovor

19.00 Kenguri

ko{arka{i, crtani

film

19.30 Dnevnik

20.05 @ene govore

20.35 Ko{arka: Real -

Partizan, prenos

22.30 Lo{e djevojke,

serija

23.25 Vijesti

23.30 Orao je sletio,

serija

1.35 Vijesti

Orao je sletio23.30RT RSUloge: Majkl Kejn,

Donald Saterlend

Za vrijeme Drugog svjetskog rata wema~ke

trupe smislile su pakleni plan, a to je otmica

Vinstona ^er~ila za vrijeme wegovog boravka u

jednom selu u Norfolku. Film je ra|en po romanu

Xeka Higinsa. ¥

Uloge: Tom Henks, Mari Viningem

Skot Tarner radi jo{ tri dana u lokalnoj poli-

cijskoj stanici poslije ~ega treba da preseli u

ve}i grad i po~ne raditi na "pravim# slu~ajevi-

ma. Ba{ tada ubijen je Amos Rid. Skot Tarner

preuzima slu~aj. Problem je u tome {to je jedini

svjedok Amosov pas Hu~, kojeg Tarner, da ga ne bi

uspavali, uzima sebi. Pas i policajac po~iwu za-

jedno raditi na rje{avawu slu~aja. ¥

Uloge: Holi Hanter,

Robert Dauni junior

Nakon ostajawa bez posla i upu{tawa u vezu s

pretpostavqenim iz biv{e firme, kao i saznawa da

wena }erka planira da provede praznike s de~kom,

Klaudija Larson mora da prihvati da }e slobodne

dane provesti s porodicom. ¥

Uloge: Ri~ard Beri, Said Tagmaui

Adrien, specijalista za visokorizi~ne pqa~ke

banaka, pu{ten je iz zatvora. Wegova bolest je uz-

napredovala i ostalo mu je jo{ samo nekoliko

mjeseci ̀ ivota. Verner, pla}enik i profesionalni

snajperista, izla`e svoj `ivot u vojnim kon-

fliktima {irom svijeta. Ova dva mladi}a bez su-

tra{wice na}i se }e se zajedno kako bi ostvarili

svoj zajedni~ki ciq. ¥

Uloge: Majkl Kejn, Pirs Brosnan

Radwa filma de{ava se 1968, kada su Ameri-

ka, Rusija i Britanija potpisale protokol o {ver-

cu nuklearnog oru`ja. Ruski agenti poku{avaju da

zloupotrebe odrednice dogovora, nadaju}i se da }e

im po}i za rukom da uni{te NATO. Dio tog plana

je Valeri Petrofski koji treba da inscenira nuk-

learnu havariju u Britaniji i za sve optu`i

Amerikance. Britanski operativac Xon Preston po~iwe da sumwa

kad prona|e materijal od kog se prave nuklearne bombe i to na mjes-

tu gdje ga je najmawe o~ekivao. Wegovi nadre|eni sve pripisuju para-

noji i odbijaju da povjeruju da se priprema kr{ewe Protokola. ¥

Uloge: Havijer Bardem,

Olivije Martinez

Film Xulijana [nebela, koji je na veliko plat-

no prenio `ivot kubanskog pjesnika Reinalda Are-

nasa, isprva iskrenog revolucionara, ali potom, zbog

svojih stavova, stihova i homoseksualnosti, ~ovjeka

koji je mnogo propatio. ¥

Uloge: ^evi ^ejs,

Stiv Martin

Malo zbog ~iwenice da im je neophodna lova,

malo zbog molbe upu}ene iz senzualnih usta lijepe

seqan~ice, tri prijateqa prihvataju molbu ratara

da ih za{tite od bande pistolerosa. A mislili su

da je {ala. ¥

Uloge: Beatriz Luengo, Beatris Riko

Horacio organizuje kasting jer mu treba stu-

dent koji }e izvesti monolog u jednom TV pro-

gramu. Rober dobija ulogu, a profesor se nudi

da mu pomogne u pripremi teksta. Me|utim,

Roberto ima va`nih privatnih poslova: wegov

sin je u gradu i on ̀ eli da provodi vrijeme s wim.

Kristobal prolazi kroz vrlo stresan period.

Uvjeren je da u {koli postoji zavjera protiv wega. Do`ivqava nervni

slom i uprava {kole saznaje za to. Posqedice nastupaju odmah: Al-

isija Jauregui ga obavje{tava da vi{e nije {ef studija. ¥

Uloge: Marlen Favela, Mario Simaro

Klaudija pokazuje Rosauri izvje{taje koje joj

je dao Patricio i govori joj da je to dokaz da je

on lopov. Luisana kazuje Luis Mariu da je Hime-

na postala alkoholi~ar. Luis Mario odlazi kod

Karidad i Bruna, koji mu govore istinu o tome

kako je Rosaura zavr{ila u zatvoru. Marina sre}e

Rodriga i govori mu da ga ne voli. Eduarda je bi-

jesna na Kameliju zbog wenog odbojnog pona{awa

prema Patriciju. ¥

Uloge: Sandrina Holt, Ivan Sergej

Mek je sumwi~av kada se wegov davno

izgubqeni otac pojavi {irom ra{irenih ruku.

Wihov ponovni susret je odlo`en jer je Mek

krenuo da na|e Li En koja je nestala dok je is-

tra`ivala bawu za visoko dru{tvo, povezanu

sa prodavcem oru`ja. Li En je otkrila da je

bawa centar za ilegalnu trgovinu qudskim or-

ganima, ali po{to su je uhvatili sad je spre-

maju da "pokloni# svoja plu}a trgovcu oru`jem.

Kad Mek stigne, {okira ga {to nalazi svog oca koji se sprema za

transplantaciju i Li En koja se sprema da ide pod no`. ¥

Ku}i za praznike1.15PINK - BH

Tarner i Hu~20.05ATV

Svitawe20.00BHT 1

^etvrti protokol00.15TV PINK

Korak naprijed18.05ATV

Tri amigosa20.00BK

Divqa ma~ka17.00ATV

Neuhvatqivi18.00BHT 1

F I L M S K I P R O G R A M

PREPORU^UJEMO

srijeda, 12. januar 2005.PROGRAM30

S E R I J S K I P R O G R A M

Prije no}i00.15RTS 1

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

22.00 U mre`i terora, serija

22.50 Kobra 11, serija

23.45 Vijesti

00.00 Mijewam `enu

00.55 Doma}i pomfrit, film

2.30 Kobra 11, serija

3.15 Eksploziv

5.30 Vila Marija, serija

7.00 Svi gradona~elnikovi

qudi, serija

7.30 Rubi, serija

8.30 Pokemoni, animirana

serija

9.00 Balkan net, jutarwi

program

10.00 Skrivene strasti,

serija

11.00 Zato~enica qubavi,

serija

12.05 Nikad izvini

12.10 Sportisimo

12.15 Qepota, zdravqe i jo{

pone{to

14.05 Nikad izvini

14.10 Sportisimo

14.25 Melrouz plejs, serija

15.30 Top {op

15.45 Hit dana

16.05 Nikad izvini

16.10 Sportisimo

16.15 Vila Marija, serija

17.05 Zato~enica qubavi,

serija

18.00 Skrivene strasti,

serija

19.00 Sportisimo

19.20 Pokemoni, animirana

serija

20.00 Rubi, serija

21.05 Sav taj Pink, {ou

program

22.45 Bra}a po oru`ju, serija

00.15 ^etvrti protokol, film

6.00 Vijesti

6.10 Jutarwi program

9.00 Vijesti

9.01 U zdravom tijelu

9.20 Kuvati srcem

9.35 Slagalica, kviz

10.00 Vijesti

10.05 Sida: Odgovori i

prodori, obrazovna

serija

11.05 Advokat za{titnik,

serija

12.00 Dnevnik 1

12.30 Zaqubqene `ene,

serija (r)

13.30 TV duel

15.10 Crna hronika, serija

16.05 "48 sati - svadba#, {ou

program

17.00 Dnevnik 2

17.35 [arene la`e Milana

Gutovi}a

17.45 Okno, informativni

magazin

18.00 Porodi~no blago,

serija

19.00 Slagalica, kviz

19.30 Dnevnik 3

20.05 Crna hronika, serija

20.45 "48 sati - svadba#, {ou

program

21.50 Kulturni nokaut

22.30 Gra|ani i vlada, info

program

23.05 Mjesto zlo~ina, serija

00.00 Dnevnik 4

00.15 Prije no}i, film

2.10 Repriza dnevnog

programa

6.00 Jutarwi program

8.00 Bejblejd, animirana

serija

9.00 Ja~a od sudbine, serija

9.50 [arene la`e Laneta

Gutovi}a

10.00 Kiki, podzemno

~udovi{te, animirana

serija

10.30 [kolski program

12.00 Muzi~ki program

12.30 Sabori{ta i zbori{ta,

dokumentarna serija

13.00 Program za

inostranstvo

13.45 Kuvati srcem

14.00 Trijumf [erloka

Holmsa, film

15.30 Vrele gume

16.00 Ovo je Srbija

17.00 Muzi~ki program

17.30 Bunga banga re, serija

za djecu

18.00 Beogradska hronika

19.00 Marseliwo, animirana

serija

19.30 Dnevnik

19.55 Plavi loto

20.00 Beokult

20.30 Ko{arka: Real Madrid

- Partizan, prenos

22.30 U svijetu

23.00 Muzi~ki program

23.30 Paleosvet, nau~na

serija

00.00 Milenijum, serija

1.00 Repriza dnevnog

programa

6.00 Zabrawena qubav,

serija

7.00 Budilnik

10.00 Betmen, animirana

serija

11.00 Jelena, serija

12.05 Lopta

12.10 Rezervisan termin

12.30 U trendu

14.00 Moqac, film

16.00 Najslabija karika

17.00 Konan, animirana

serija

18.10 Jelena, serija

18.55 Telefakt

19.30 [ta ~initi?

20.00 Tri amigosa, film

22.00 Klopka, politi~ki tok

{ou

00.15 Glas Amerike

1.00 Zabrawena qubav,

serija

2.00 Diskaveri

3.00 Klopka

4.30 Repriza dnevnog

programa

7.00 Nova kids - crtane

serije

--- Djeca iz u~ionice 402

--- Diabolik

--- Skubi Du

--- Harvi Tuns

--- Djeca iz u~ionice 402

--- Diabolik

--- Skubi Du

9.55 Uqez, serija

10.40 Skijawe

11.55 Izlog strasti

12.10 Zato~enica, serija

13.05 Na{a mala klinika,

serija

14.00 Kraq Kvinsa, serija

14.25 Darma i Greg, serija

14.50 Svi vole Rejmonda,

serija

15.35 Hrvoje Po{tewak

15.45 Zato~enica, serija

16.35 Qubav bez grijeha,

serija

17.35 Vijesti

17.40 Izlog strasti, serija

18.10 Uqez, serija

19.00 24 sata

19.45 Hrvoje Po{tewak

20.00 DOA, film

21.45 [ou

22.50 Ko{arka: Efes Pilsen

- Cibona

6.30 Dobro jutro, Hrvatska

9.15 Lugarnica, serija

10.00 Vijesti

10.10 Najekstremnije

`ivotiwe

11.00 Govorimo o zdravqu

12.00 Dnevnik

12.30 Ponovo voqeti, serija

13.20 Maja, {ou

14.00 Vijesti

14.10 Serija

15.05 Kris Kolorado, crtani

film

15.30 Nora fora

16.00 Hrvatska danas

16.20 @ivot u`ivo

17.00 Vijesti

17.10 @ivot u`ivo

17.50 Najslabija karika

18.30 Vila Marija, serija

19.15 Loto

19.30 Dnevnik

20.05 Prevara, film

21.50 Dokumentarni program

22.25 Otvoreno

23.20 Dnevnik

23.35 Obrazovni program

00.20 Film

1.50 Najekstremnije

`ivotiwe

2.40 Dokumentarni program

3.10 Slobodna zima

3.25 Nau~na petica

4.10 Opra {ou

4.55 Maja, {ou

5.30 Ponovo voqeti, serija

8.00 Program za djecu

10.25 Papreni detektivi,

serija

10.50 Kris Kolorado, crtani

film

11.15 Muzi~ka TV

11.45 Slobodna zona

12.00 Slon u mom krevetu,

film

14.00 Trenutak spoznaje

14.45 Eureka

15.00 Lugarnica, serija

15.50 Vijesti za gluve

16.00 Dobro jutro, Majami,

serija

16.25 Zvjezdane staze, serija

17.15 Briqantin

18.20 @upanijska panorama

18.45 Nau~na petica

19.30 Muzi~ka TV

20.05 Svijet prema Ximu,

serija

20.35 Mladi Kazanova, serija

22.05 Vijesti

22.20 Sa{ina ekipa, film

23.15 Film

1.05 Serija

2.00 Svijet prema Ximu,

serija

2.20 Dobro jutro, Majami,

serija

6.30 The best oof OBN7.45 Pokemoni, animirana

serija

9.00 Dje~ji kviz

9.15 Crtani film

10.00 To sam ja, {ou

12.10 Izlog strasti, serija

12.40 Sumwa, serija

14.10 Jelena, serija

15.00 Kraq komedije, film

16.30 Pokemoni, animirana

serija

17.00 To sam ja, {ou

17.30 Izlog strasti, serija

18.00 Sumwa, serija

18.55 To sam ja, {ou

19.15 Muzi~ki program

20.00 TV Info

20.30 Ali G {ou, serija

21.00 Fali~ni pansion,

serija

21.30 Taksistkiwa, serija

22.00 To sam ja, {ou

22.15 Jelena, serija

23.10 To sam ja, {ou

00.15 Vil i Grejs, serija

00.40 Ali G {ou, serija

1.15 Fali~ni pansion,

serija

1.45 Taksistkiwa, serija

8.30 Reli (Pariz - Dakar), 9.15 Snoubord, 10.15 Alpsko skijawe (m), 10.45

Alpsko skijawe (`), 12.15 Reli (Pariz - Dakar), 12.30 Fudbal - Efes

Pilsen kup, 14.00 Tenis, 14.15 Tenis (Australija), 15.15 Kuglawe, 16.30

Sportske zanimqivosti, 17.00 Reli (Pariz - Dakar), 17.15 Bijatlon (`),

19.00 Fudbal - Efes Pilsen kup, 21.00 Sportske zanimqivosti, 21.30 Bi-

jatlon (`), 22.30 Reli (Pariz - Dakar), 23.15 Avanture, 23.45 Sportske vi-

jesti, 00.00 Bijatlon (`), 00.45 Reli (Pariz - Dakar).

6.00 Pikado SP, 8.30 Drvosje~e, 9.00 Sportski kviz, 12.00 Normal, 13.30

Fudbal, 15.00 Sportski kviz, 17.00 Odbojka - Bundesliga, 17.30 Laola, 18.30

Tuning TV, 19.25 Fudbal: Verder - Fenerbah~e, 21.25 Motovizija, 22.25 Mo-

tobajk, 23.00 Sportski kviz, 00.00 Sport spotovi.

9.00 Avanture R. Hanta, 9.30 Tricikl, 10.00 Tajne drevnih naroda, 11.00 Evro-

tunel, 12.00 Obo`avaoci mitova, 13.00 Poplavqene kapije u Veneciji,

14.00 Misterija Derbi{ira, 15.00 Mi smo izgradili ovaj grad: Pariz, 16.00

Bojno poqe: Tunis, 17.00 Avanture R. Hanta, 17.30 Ribolova~ki klub, 18.00

Nevjerovatni skokovi sa motorom, 19.00 Panamski kanal, 20.00 Spartan-

ci, 21.00 Ko je ubio Roberta Kenedija, 22.00 Gre{ke u tajnoj slu`bi, 23.00

Otpor Hitleru, 00.00 Najve}i vojni sukobi, 1.00 Bojno poqe: Tunis.

7.30 Barbara Tejlor Bredford, serija, 9.15 Dug put do ku}e, film, 11.00

Meklaudove k}eri, serija, 12.00 Gospodin rokenrol, film, 13.45 Barbara

Tejlor Bredford, serija, 15.30 Dug put do ku}e, film, 17.15 Dr Kvin, ser-

ija, 18.15 Meklaudove k}eri, serija, 19.15 Dve majke za Zaharija, film,

21.00 No}na mora postaje stvarnost, film, 22.45 @ivot na slobodi, film,

00.30 Dani apokalipse, serija.

6.45 Jutarwi program, 11.35 Kulinarski recepti, 14.15 Komesar Reks, ser-

ija, 15.05 La Signora in gialloo, serija, 15.50 La vita in diretta, 18.40 "L'ered-ita#, kviz, 20.00 TV dnevnik, 21.00 Affari tuoi - La Lotteria, 23.05 Porta a por-ta, magazin, 2.35 L'investigatore Marlowe, serija.

6.00 Rat zvijezda: rat klonova, 6.25 Gexet boj, 6.50 Ed, Id i Edi, 7.15 Xoni

Bravo, 7.45 Blizanci Kramp, 8.00 Rat zvijezda: rat klonova, 8.05 Couragethe Cowardly Dog, 8.30 The Powerpuff Girls, 8.55 Deksterova laboratorija,

9.20 Majk, Lu i Og, 9.45 Krava i koko{, 10.10 Ja sam vidra, 10.35 Xoni Bra-

vo, 11.00 Porodica Adams, 11.25 Xetsonovi, 11.50 Kremenko, 12.20 Looneytoons, 12.50 Tom i Xeri, 13.15 Skubi Du, 13.40 Debeli pas Mendoza, 14.05

Ed, Id i Edi, 14.30 Rat zvijezda: rat klonova, 14.35 Samuraj Xek, 14.55

Avanture Bili i Mendi, 15.20 The Powerpuff Girls, 15.50 Codename: KidsNext door, 16.15 Spaced Out, 16.40 Deksterova laboratorija, 17.00 Rat zvi-

jezda: rat klonova, 17.05 Courage the Cowardly Dog, 17.30 Tom i Xeri, 18.00

Skubi Du, 18.30 Kremenko, 18.55 Loneey toons, 19.20 Xetsonovi, 19.45 Tom

i Xeri, 20.00 Wacky races, 20.30 Top Cat.

5.00 Must See MTV, 10.00 New Releases, 11.00 Must See MTV, 13.00 Dis-missed, 13.30 Must See MTV, 15.30 Becoming: Madonna, 16.00 TRL, 17.00 TheWade Robson Project, 17.30 Must See MTV, 18.30 MTV News, 19.00 Hit ListUK, 20.00 MTV snimawe filma, 20.30 Snimawe spota, 21.00 Punk'd, 21.30

Ozbornovi, 22.00 Top 10 at ten, 23.00 The Base Chart Show, 23.30 Snoop Fiz-zle Telly Vizzle, 00.00 $Bill Presents: Missy Elliot, 1.00 Must See MTV.

6.00 VIVA Wecker, 7.00 VIVA News, 7.15 VIVA Wecker, 9.00 Planet VIVA,

11.00 10 Jahre VIVA - Die Clips, 11.15 VIVA News Weekend, 11.30 Planet VI-VA, 13.00 VIVA News, 13.15 VIVA Special, 14.00 Travel Sick, 14.30 Planet VI-VA, Euroclash, 15.00 Interaktiv, 16.45 VIVA News, 17.00 VIVA Feat., 17.30

Travel Sick, 18.00 Planet VIVA, 19.00 Studio Line Special FX Sport, 19.30 Spe-cial 10 Jahre Clips, 20.00 VIVA News, 20.15 Euro Charts, 21.00 Da Ali G Show,

21.30 Crank Yankers, 22.00 Southpark, 22.30 Arjuna, 23.00 Fast Forward, 00.00

Southpark, 00.30 WOM Music shop, 1.30 Nachtexpress.

6.00 Punkt 6, 7.05 Unter uns, 7.35 Gute Zeiten, Schlechte Zeiten, 8.05 RTL shop,

9.00 Punkt 9, 9.30 Meine Hochzeit, 10.00 Dr Stefan Franck, 11.00 Einsatz in 4Wenden, 11.30 Mein Baby, 12.00 Punkt 12, 13.00 Die Oliver Geisen show, 14.00

Das Strafgericht, 15.00 Das Familiengericht, 16.00 Das Jugendgericht, 17.00

Home Improvement, 17.30 Unter uns, 18.00 Guten abend RTL, 18.30 Exclusiv,

18.45 RTL Aktuell, 19.10 Explosiv, 19.40 Gute Zeiten, Schlechte Zeiten, 20.15

Nikola, 20.45 Mein Leben und Ich, 21.15 Ritas Welt, Elvis Mania, 21.45 TrautesHeim, 22.15 Stern TV, 23.15 Polizeiarzt Dangerfield, 00.00 Nachtjournal, 00.40

Golden Girls (r).

6.00 CNN Today, 9.00 Business International, 10.00 Leri King, 11.00 WorldNews, 11.30 World Sport, 12.00 Business International, 13.00 World News, 13.30

World report, 14.00 World News, 14.30 World Sport, 15.00 Business Interna-tional, 16.00 World News, 16.30 World Sport, 17.00 Your World Today, 21.00

World News Europe, 22.30 World Business Tonight, 23.00 The Music Room,

23.30 Living Golf, 00.00 World News, 00.30 World Business This Week, 1.00

World News, 1.30 International Correspondents, 2.00 World News, 2.30 WorldSport, 3.00 Lari King u`ivo, 4.00 Newsnight With Aaron Brown, 5.00 WorldNews, 5.30 Diplomatic License.

6.00 Happy Birthday, 6.30 Fashion Around the World, 7.00 FTV Beach, 8.00Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 9.00 ModelTalk, 10.00 F Men, 10.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, Lon-don, Milano), 11.00 Hair & Make Up, 12.00 Fotografi, 12.30 Fashion Weeks(Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 13.00 Model Talk, 13.30 Fash-ion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 14.00 Flashback,14.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 15.00Happy Birthday, 15.15 FTV Beach, 15.40 Hair & Make Up, 16.00 Designer'sTalk, 16.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano),17.00 F Men, 18.00 FTV Beach, 18.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wu-jork, London, Milano), 19.00 Hair & Make Up, 20.00 Fashion Weeks (Pariz,Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 21.00 Fotografi, 22.00 Model Talk,22.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 23.00Happy Birthday, 23.05 Hair & Make Up, 1.00 FTV Beach, 1.05 Fotografi,2.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 3.00 Mod-el Talk, 4.00 F Men, 5.00 Designer's Talk, 5.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo,Wujork, London, Milano).

6.00 Jutarwi program

10.00 Vijesti

10.05 Zajedni~ki talas

12.00 Podnevne vijesti

12.15 Poslije dvanaest

14.00 Vijesti

14.05 Svilen konac

16.00 Dnevnik

16.30 Muzi~ka kutija

17.00 Tematikum

19.00 Ve~erwe novosti

19.15 Emisija narodne

muzike

20.00 Vijesti

20.05 Oaza

21.00 Najsvjetlije

stranice

umjetni~ke muzike

22.00 Hronika dana

22.15 Aktuelna doma}a

zabavna muzika

23.00 Noviteti strane

produkcije

00.00 Pono}ne vijesti

00.05 Studiorum (r)

1.00 Muzi~ka program

2.00 Muzi~ki program

3.00 Najsvjetlije

stranice

umjetni~ke muzike

4.00 Muzi~ki program

5.00 Emisija narodne

muzike

Frekvencije: Bawa Luka -

90.9; Bawa Luka, Prijedor

Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7;

Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9;

S. Sarajevo - 88,7; Trebiwe -

92,8; Han Pijesak - 90,3; Sr-

biwe - 87,3.

KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A

srijeda, 12. januar 2005. PROGRAM 31

PROGRAM RADIJAREPUBLIKE SRPSKE

TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA

Novi ra~un AD "Glas Srpske# Bawa Luka u platnom prometu otvoren je kod Nove bawalu~ke banke AD B. Luka 551001-00016019-84, Razvojne banke jugoisto~ne Evrope 56209900016587-09 i Zepter komerc banke 567-162-11005289-71. Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske

broj 01-413-93 list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 35, a rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture broj 6-09-1581/03 od 12. maja 2003. godine list mijewa naziv u "Glas Srpske#.

List je oslobo|en poreza na promet po Zakonu o akcizama i porezu na promet, ~l. 33. ta~ka 9. ("Sl. glasnik RS# br. 25/02).

Izdaje i {tampa AD "Glas Srpske#, ul. Veselina Masle{e br. 13, Bawa Luka.

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Ovan 21.3-20.4.

Ukoliko ste nezadovoqni ne~ijim

pona{awem ili odgovorima koje do-

bijate, potrebno je da promijenite

odre|ene stavove u poslovawu. Naj-

lak{e je krivicu pripisati drugima, ali na

takav na~in ni{ta ne rje{avate u svoju ko-

rist. Nedostaje vam emotivni fluid i podsti-

caj, nema razloga da se protivite ne~ijim `e-

qama. Partner je sjajno raspolo`en. Va`no

je da pravilno kontroli{ete svoju sujetu, iz-

bjegavajte stresne situacije.

Bik 21.4-20.5.

Djelujete nepovjerqivo prema sarad-

nicima i tra`ite nove informacije,

kako biste pravilno razjasnili zajed-

ni~ke dileme. Nesporazum mo`e da kul-

minira na va{u {tetu, stoga budite oprezni ko-

me ili {ta obe}avate. Ne razumijete partnero-

vo pona{awe, ali to vam ne daje za pravo da sa-

mostalno odlu~ujete o zajedni~kim planovima.

Nema razloga da se poigravate sa ne~ijim osje-

}awima. Prija}e vam relaksacija i vedri sadr-

`aji, kao recept za dobro raspolo`ewe.

Blizanci 21.5-20.6.

Prihvatite novu poslovnu ulogu

ili ideju koju predla`u va{i sa-

radnici. Zajedni~ki uspjeh pred-

stavqa najboqu garanciju i za budu}e ci-

qeve koje imate. Potrudite se da ostavi-

te ozbiqan utisak na svoju okolinu. Posve-

tite vi{e pa`we voqenoj osobi. Neko vas

posmatra zaqubqenim pogledom. Osmisli-

te romanti~nu zabavu udvoje. Nalazite se

u sjajnoj psiho-fizi~koj formi.

Rak 21.6-20.7.O~ekujete velike promjene u svo-

joj okolini, ali realnost izgle-

da druga~ije. Prepustite drugima

da se nadme}u oko stvari koje pre-

vazilaze va{e znawe ili profesionalno

iskustvo. Uzaludno raspliwavate svoju

kreativnu energiju. Ne mo`ete da igno-

ri{ete ne~ije prisustvo ili ulogu, sto-

ga obratite pa`wu na ideju koju predla-

`e bliska osoba. Izbjegavajte neke lo{e

navike i stresne situacije.

Lav 21.7-21.8.

Ukoliko vas iritira ne~ije ne-

profesionalno pona{awe ili

prisustvo, izbjegavajte novi kon-

flikt sa tom osobom. Previ{e

arogancije sa Va{e strane mo`e da iskom-

plikuje zajedni~ki dogovor o poslovno-

finansijskoj saradwi. Ne dobijate do-

voqno emotivne pa`we i partnerovu po-

dr{ku, razmislite {ta je pravi povod.

Negdje ste zatajili. Prija}e vam izlazak

ili {etwa, kao dobra relaksacija.

Djevica 22.8-22.9.

Djelujete zahtjevno, ali susret sa

jednom osobom nije ispunio va-

{a o~ekivawa. Preostaje vam da

razmislite o nekom alternativ-

nom rje{ewu, kako biste nadoknadili pro-

pu{teno vrijeme i priliku. Uz obiqe {ar-

ma, ne uspijevate da privu~ete ne~iju pa-

`wu i naklonost. Stalo vam je da budete

u ne~ijem dru{tvu, sa~ekajte na novi tre-

nutak. Prija}e vam vi{e sati zdravog sna,

obratite pa`wu na svoje snove.

Ribe 19.2-20.3.

Djelujete neraspolo`eno i optere-

}eni ste razli~itim obavezama, sto-

ga nemate dovoqno povjerewa u ne-

~ija obe}awa. Poku{avate da ostva-

rite svoje poslovne namjere mimo zvani~nih

protokola, ali to ima i svoju cijenu. Nema

razloga da se pona{ate suvi{e zahtjevno

pred voqenom osobom. Velika upornost po-

nekad donosi suprotan efekat. Prija}e vam

neka omiqena zabava, kao dobra relaksaci-

ja i opu{tawe.

Vodolija 20.1-18.2.

Imate dobre namjere, ali neko ne

razumije u potpunosti va{e poslov-

ne ciqeve i kreativne ideje. No-

vi doga|aji remete va{e planove i

koncentraciju. Na kraju, morate da prihva-

tite kompromis kao utje{no rje{ewe. Po-

nekad stvari izgledaju potpuno druga~ije u

odnosu na ne~iju pri~u ili obe}awa. Pro-

vjerite na vrijeme ne~iju emotivnu naklo-

nost. Uqep{ajte svoje raspolo`ewe, opusti-

te se.

Jarac 21.12-19.1.

Nemojte se zavaravati da su ne~i-

ja obe}awa dovoqna garancija za

poslovno-finansijski uspjeh. Ve-

}inu stvari mo`ete da ostvarite

bez uticaja sa strane. Neko }e vas iznena-

diti na neprijatan na~in ili bez obja{we-

wa za svoje postupke. Boqe je da prihvati-

te partnerovu ideju, nego da zapo~iwete pre-

pirku ili da pravite novu qubomornu sce-

nu. Posvetite pa`wu stvarima koje djeluju

pozitivno na va{e raspolo`ewe.

Strijelac 23.11-20.12.Ukoliko vam je stalo da poboq{a-

te svoj odnos sa poslovnim partne-

rima, prihvatite ne~iji savjet i pro-

mijenite dosada{wu strategiju. Sve

{to je dobro mo`e biti i boqe, pod uslovom

da ulo`ite svoj maksimum i da prekora~ite

neke subjektivne granice. Zatajili ste pred

voqenom osobom i tra`ite novo opravdawe

za svoje postupke. Odgovor je u prilago|ava-

wu. Potrebno je da poboq{ate svoju koncen-

traciju i raspolo`ewe.

[korpija 23.10-22.11.

O~ekuju vas razli~iti problemi u

komunikaciji sa poslovnim partne-

rima i dodatne obaveze. Neko se tru-

di da vas uvjeri u svoje dobre namjere, ali ja-

sno je da stvari izgledaju druga~ije. Nemojte

dozvoliti da vas zavaravaju. Va`no je da ra-

zumijete ne~iju emotivnu slabost. Nema po-

trebe da glumite moralnog sudiju ili da ka-

`wavate voqenu osobu. Izbjegavajte kon-

fliktne situacije i budite pa`qiviji u sa-

obra}aju.

DNEVNI

Pretjerujete u svojoj kreativnoj ra-

doznalosti ili u potrebi da se upli-

}ete u ne~ije poslovne planove. Na

negativne komentare ne treba da od-

govarate po sli~nom principu, budite mudri.

Razmislite o varijanti pomirewa sa osobom

za koju vas vezuju razli~iti interesi. Senti-

mentalno ste raspolo`eni i imate velika

o~ekivawa, ali nedostaje vam prilika da iz-

razite svoje namjere. Kontroli{ite svoje unu-

tra{we konflikte, opustite se.

Vaga 23.9-22.10.

HOROSKOP

HOROSKOP

SLOBODNO VRIJEME

POGLEDIZBLIZA

PUTNICI na indijskom ae-

rodromu "Indira Gandi# u Wu

Delhiju ostali su {okirani kad

se pred wihovim o~ima, na broj-

nim aerodromskim ekranima, po-

~eo prikazivati "tvrdi# por-

ni}.

Incident se dogodio oko po-

no}i, upravo u vrijeme kad je na

tom aerodromu najve}a gu`va.

Da stvar bude jo{ gora, vru-

}e scene pratili su i prigodni

uzdasi, vrisci i stewawe, koji

su odjekivali cijelim aerodro-

mom. Slu`benici su uspjeli ob-

uzdati neo~ekivanu pornograf-

sku projekciju tek poslije 20 mi-

nuta.

Uprava aerodroma izvinila

se zbog nemilog doga|aja uz ob-

ja{wewe da je film prikazan

kao dio kampawe koja se provo-

di u svrhu podizawa svijesti o

opasnostima koje donosi AIDS.

Ipak, neslu`bena je verzi-

ja ne{to bli`a vjerovatnoj isti-

ni. Pretpostavqa se da je neko-

liko aerodromskih slu`benika

gledalo porni} te da su u nekom

trenutku sasvim slu~ajno pre-

bacili privatnu projekciju na

aerodromske televizore. ¥

NEPA@QIVI RADNICI AERODROMA U WU DELHIJU

UZDASI [OKIRALI PUTNIKEAerodromski slu`benici u Wu Delhiju u trenutku zanosai nepa`we podijelili svoju internu zabavu s brojnim putnicima

STOTINU godina nakon {to

je Ajn{tajn objavio svoje nau~ne

radove zahvaquju}i kojima je po-

imawe svemira i wegovih zakoni-

tosti zauvijek promijeweno, na-

u~nici smatraju da je wegov lik i

djelo potrebno {to vi{e pribli-

`iti mladima. I zato je u Muzeju

nauke u Londonu po~ela Godina

Ajn{tajna. Pozvan je i Ben Valas,

majstor za vo`wu bicikla BMX,

koji je iznad dvojnika ~uvenog na-

u~nika izveo opasni "Ajn{tajnov

okret#. ¥ (Rojters)

IAKO ga naj~e{}e

prati imix dosadnog

sporta, golf to zapravo

nije. Dokaz za to je i naj-

noviji, neo~ekivano go-

li{avi kalendar `en-

skih zaqubqenica u taj

elitisti~ki sport.

Kako bi dokazala da

golf nije onakav kakvim

ga ve}ina qudi smatra,

vrhunska golferica So-

fi Sandalo odlu~ila je

za potrebe snimawa ka-

lendara skinuti svoje

{iroke pantalone za

golf i bijeli "pringl#

pulover ne bi li golf

malo za~inila i osigu-

rala mu novi imix.

- Golfu treba novi,

glamurozniji imix - ob-

jasnila je Sandalova, 44.

na listi najboqih golf-

igra~a 2004. godine.

- Moj prvi seksi ka-

lendar nastao je kao spoj

moje velike qubavi prema golfu,

ali i prema modi, glamuru i ele-

ganciji. Ovaj kalendar je moj ma-

li doprinos popularizaciji gol-

fa. Nadam se da }e doprinijeti bo-

qem prihvatawu i shvatawu spor-

ta koji toliko volim - zakqu~ila

je Sofi. ¥

KINA

Tetova`asve dra`a

TETOVA@A je nekad bila po-

pularna me|u kineskim kriminal-

cima, a onda je do{ao Mao Cedong

i "razvalio# tamo{we podzemqe,

a sve u ciqu svijetlog puta u komu-

nizam. Mao je poodavno pod ze-

mqom, ni kineski komunisti vi{e

nisu crveni kao {to su nekad bi-

li, a tetova`u sada u najmnogoqud-

nijoj zemqi svijeta na sebi crta i

staro i mlado. ¥ (Rojters)

DENVER

Na le|ima bikaPOSTOJI jedan grad u Ame-

rici, ime mu je Denver. Tamo se

odr`ava jedan sajam, koji se zove

Nacionalni sajam `ivine. A na

sajmu se odr`ava i {ampionat u ja-

hawu bikova, i to onih razjarenih.

Jedan od u~esnika, Luk Jang iz Ra-

jt Sitija (Oklahoma), izdr`ao je

samo nekoliko sekundi na le|ima

^iroki Fidlera, zavr{io na ze-

mqi i ispao u prvoj rundi. Kauboj

}e poku{ati ponovo idu}e godine,

a ovaj put }e ostati zapam}en sa-

mo po dosta vratolomnom padu.

¥ (Rojters)

LONDON

Okret iznad Ajn{tajna

GOLI[AVI GOLF-KALENDAR

MORAL NA AMERI^KINA^IN

Cenzura zbogpe{kira

KAD se sa moralom pretjera,

onda dolazi do apsurda, poput raz-

loga zbog kojeg Foks TV nije htio

prikazati reklamu za sredstvo pro-

tiv ka{qa s legendarnim Mikijem

Runijem.

Da se zbog padawa pe{kira di-

`e velika frka, to i nije ni{ta

novo, ali da se frka di`e i zbog ka-

{qa, to ~ak ni od ameri~kih kon-

zervativnih idiota niko nije o~e-

kivao. U reklami za novi lijek pro-

tiv prehlade, "Erborn#, gluma~ki

veteran Miki Runi sjedi u sauni i

~ita novine kad oko wega mladi}i

po~nu ka{qati.

Upla{eni Runi po~ne bje`ati

iz saune, te mu pe{kir spadne i na

nepune dvije sekunde mu se vidi

stra`wica, zbog ~ega konzervativ-

ni TV Foks odbija emitovati tu

reklamu. A {ta to oni nalaze da je

opsceno i opasno u stra`wici ~o-

vjeka koji ipak ima 84 godine, to

vaqda ni oni ne znaju. ¥

Ni {tapa ni krpicaNi {tapa ni krpicaNi {tapa ni krpicaNi {tapa ni krpicaNi {tapa ni krpicaNi {tapa ni krpicaNi {tapa ni krpicaNi {tapa ni krpicaNi {tapa ni krpicaNi {tapa ni krpica

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

\ Dominik Hrbati: Najskupqe vo}e u `ivotu

OUKLEND - Slova~ki teniser

Dominik Hrbati, koji je pro{le ne-

djeqe sa Danielom Hantu~ovom osvo-

jio "Hopman Kup# u Pertu, do`ivio

je neugodno iznena|ewe na carini na

aerodromu u novozelandskom Ouklen-

du.

Naime, carinici su u wegovim xe-

povima prona{li dvije mandarine, te

su ga zbog poku{aja nelegalnog unosa

vo}a u zemqu kaznili sa 200 novoze-

landskih dolara.

- To su najskupqe mandarine u mom

`ivotu. Za taj novac mogao sam kupi-

ti barem 50 kilograma mandarina - iz-

javio je Dominik Hrbati, koji brani

trofej na ATP turniru u Ouklendu.

Slova~ki teniser je mandarine kupio

na aerodromu u australijskom Pertu,

ali ih nije stigao pojesti za vrijeme

leta prema Ouklendu.

- Nije mi palo na pamet da bih

mogao biti ka`wen zbog dvije man-

darine, ali ako je zakon takav u No-

vom Zelandu, ja ga po{tujem - dodao

je Hrbati. ¥

NEPRIJATNO IZNENA\EWE ZA DOMINIKA HRBATIJA

Ka`wen zbog mandarina

PRWAVOR - Jesewim tri-

jumfom na kros prvenstvu BiH,

odr`anom u Zenici, `enska se-

niorska ekipa Atletskog kluba

Prwavor stekla je pravo nastu-

pa u Kupu evropskih {ampiona.

Takmi~ewe }e biti odr`ano 5.

februara u Milanu, a u Prwavo-

ru je definitivno otklowena di-

lema oko odlaska djevojaka na tu

najja~u evropsku klupsku kros

smotru.

U rukovodstvu

kluba, u kojem je

i zvani~no oba-

vqena fuzija

ranija dva ko-

lektiva, Qu-

bi}a i Marato-

na, odahnuli su

poslije kontak-

ta sa na~elnikom

op{tine Vla-

dom @iv-

k o v i -

}em.

- Razgovarali smo sa na~el-

nikom, a prijatna vijest je da nam

je obe}ana finansijska pomo},

neophodna da na{ grad kona~no

ima predstavnika u Kupu {ampi-

ona. Bi}e to debi na{ih atleti-

~arki u klupskoj me|unarodnoj

konkurenciji, pa nam je `eqa da

se {to kvalitetnije pripremi-

mo. O~ekujemo i podr{ku Repu-

bli~kog sekretarijata za sport,

kako bismo zaokru`ili fi-

nansijsku konstituciju

vrijednu oko 11.500

konvertibilnih ma-

raka - ka`e trener

prwavorskih atleti-

~ara Dragomir ^a-

brilo.

U Milanu }e na-

stupiti Nevena Li-

zdek, \ur|ica Ku-

zmanovi}, Milan-

ka \uki}, kao i po-

ja~awa Biqana

Cvijanovi} i Ja-

sminka Guber. Djevojke }e tr~ati

5.000 metara, a za klupski pla-

sman vrednuju se tri najboqa po-

jedina~na ostvarewa.

Iako su na prvenstvu u Zeni-

ci osvojili drugo mjesto, {ansu

za nastup u Italiji iznenada su

dobili i ~lanovi mu{ke senior-

ske ekipe AK Prwavor. Naime, u

redovima Slobode iz Tuzle, koja

je jesenas bila prva, do{lo je u me-

|uvremenu do rasula, pa je izvje-

sno da taj klub ne}e imati ekipu

za skup u Milanu.

- Iznenada smo dobili prili-

ku da BiH predstavqamo i u mu-

{koj seniorskoj konkurenciji. Is-

koristi}emo tu mogu}nost, jer je to

pravi na~in da afirmi{emo na{

klub i grad. Procjewujemo da mo-

`emo biti me|u 15 najboqih eki-

pa - ka`e predsjednik prwavorskog

kluba @eqko Petrovi}, koji jo{

ima takmi~arskih ambicija.

Stru~ni {tab Prwavora ve}

je utvrdio plan priprema koje }e

se odvijati u ovom gradu. U zim-

skom periodu pauze prakti~no i

nema, jer se treninzi odr`avaju

dva puta dnevno.

Za 12 godina postojawa atle-

tike u Prwavoru, februarska is-

ku{ewa mu{ke i `enske ekipe

bi}e do sada najzna~ajniji ispi-

ti lokalne "kraqice sportova#.

Zbog toga je u klupskom rukovod-

stvu, ali i u stru~nom {tabu, bla-

govremeno po~ela "operacija Mi-

lano#.

¥ B. RADULOVI]

PRWAVORSKI ATLETI^ARI PO^ETKOM FEBRUARA NASTUPAJU U KUPU [AMPIONA

EVROPSKA PREMIJERA U MILANUPored `enskog tima, koji je osvojiotitulu BiH, iznenada smo dobilipriliku da se predstavimo i u mu{koj seniorskoj konkurenciji,ka`e @eqko Petrovi}

\Atleti~ari Prwavora: Pripreme za najja~u evropsku klupsku smotru

\\uro Koxo: Sti`e u Prwavor

POJA^AWAMu{ku seniorsku ekipu u

Italiji ~ini}e: Slavi{a

Buni}, Goran Je{i}, @eqko

Petrovi}, Dalibor Vrhovac

i dva poja~awa, \uro Koxo iz

Mrkowi} Grada i Senaid

Hasi} iz Zenice. Seniori }e

tr~ati na 10 hiqada metara, a

kao i kod djevojaka, za klupski

plasman boduju se po tri najboqa

pojedina~na rezultata.

MisterijaDejanovi}DOBOJ - Rukometa{i dobo-

jske Sloge po~eli su pripreme za

nastavak sezone. Na prozivku

{efu stru~nog {taba Vojislavu

Ra|i javili su se svi rukometa{i,

izuzev Milo{a Mitrovi}a, Alek-

sandra Kne`evi}a i Pe|e De-

janovi}a.

- Mitrovi} i Kne`evi} su

opravdano odsutni, jer su tra`ili

da kasnije do|u na pripreme, ali

nejasno je za{to se nije pojavio

Dejanovi} - ka`e Ra|a.

Istina, Dejanovi}a je Disci-

plinska komisija na Ra|in pri-

jedlog suspendovala na tri mjese-

ca zbog saobra}ajne nesre}e koju je

do`ivio u fini{u jeseweg dijela

prvenstva.

- To, me|utim ne zna~i da je

oslobo|en treninga. Naprotiv, to

je wegova obaveza. Nije se `alio

na suspenziju, premda je imao na

to pravo, a poslije je tra`io ispis-

nicu. Dejanovi} nema pravo

igrawa, ali mora da trenira -

isti~e Ra|a.

Ekipa }e za sada, prema we-

govim rije~ima, raditi dva puta

dnevno.

- Mi se, prakti~no, nismo ni

odmarali u pravom smislu, jer smo

tek krajem decembra prestali sa

treninzima. Radi}emo u Doboju i

imati dva treninga dnevno: jedan

poslije podne na otvorenom

tr~awe i teretana, a nave~e }emo

vje`bati u dvorani - nagla{ava

Ra|a.

Sloga }e, prema wegovim ri-

je~ima, ve} naredne nedjeqe po~eti

sa odigravawem prijateqskih

utakmica, a prvi protivnik bi}e

Kowuh namje{taj iz @ivinica.

- Odlazimo zatim u Osijek,

gdje }emo sa istoimenim timom

odmjeriti snage 26. januara, a u

naredna dva dana gostova}emo kod

zrewaninskog Proletera i

Kikinde - dodaje Ra|a.

Najboqe plasiranu ekipu iz

Srpske u Zajedni~koj ligi BiH,

sredinom narednog mjeseca o~eku-

je prava provjera.

- Nastupi}emo 12. i 13. feb-

ruara na turniru u Rumi na kojem

}e igrati Partizan, Crvena zvez-

da, Jugovi}, Metaloplastika, Vo-

jvodina, sarajevska Bosna. Rije~

je o zaista kvalitetnim sastavi-

ma sa kojima }emo igrati i is-

probati u kakvoj smo formi -

ka`e Ra|a.

Dobojlije }e prije nastavka

prvenstva, koji po~iwe 25. feb-

ruara, snage odmjeriti jo{ sa

Bosnom i Kowuhom.

¥ Sl. P.

RUKOMETA[I DOBOJSKE SLOGE PO^ELI PRIPREME

BEOGRAD - Marjan Marko-

vi} i Vladimir Di{qenkovi}

vjerovatno se danas ne}e na}i u

avionu sa ostalim fudbalerima

Crvene zvezde, koji kre}u na pri-

preme na Kipar. Oni ostaju da

potra`e nove klubove u inostran-

stvu, a odmazda "navija~a# je ve}

po~ela - Markovi}u je preksino}

ispred zgrade u kojoj stanuje za-

paqen "pe`o 206#.

Policija je saop{tila da je

auto reprezentativca Srbije i

Crne Gore zapaqen u tri ~asa uju-

tru, ali ostali detaqi se ne na-

vode.

Povodom ovog incidenta,

oglasili su se i ~elnici Crvene

zvezde:

- Iznena|eni smo tim ~inom.

Svaki napad na ~lana na{eg klu-

ba smatramo napadom na klub. U

ovom trenutku nemamo vi{e in-

formacija, sa~eka}emo rezulta-

te istrage - rekao je potpredsjed-

nik Crvene zvezde Milan Vujin

i dodao da se Markovi} osje}a do-

bro.

Incident, iako rijedak, nije

sasvim neo~ekivan, jer je oboji-

ci igra~a u posqedwe vrijeme te-

lefonski prije}eno ako ne pro-

du`e ugovor sa "crveno-bijelim#.

^ak im je poru~eno da }e im bi-

ti "polomqene# noge.

Kao {to je poznato, trener

Dostani} ne ra~una na igra~e ko-

ji ne}e da produ`e vjernost klu-

bu i ostaje izri~it u svojim sta-

vovima.¥ B. MARKOVI]

FUDBALER CRVENE ZVEZDE NA UDARU NAVIJA^A

MARKOVI]U ZAPAQENAUTOMOBIL Igra~ima telefonski

prije}eno ako ne produ`e ugovorsa

"crveno-bijelim"

\ Vojislav Ra|a: Turnir u Rumi prava provjera

\Marjan Markovi}: Odmazda navija~a

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

srijeda, 12. januar 2005.SPORT2

BAWA LUKA - Uspje{na

premijera u 2005. godini. Kadet-

kiwe [kole odbojke Inova go-

stovale su u Beogradu, gdje su u~e-

stvovale na Me|unarodnom tur-

niru i osvojile peto mjesto.

Na ovoj smotri nastupilo je

osam ekipa: Volej star (doma}in),

Crvena zvezda, Mladost iz Za-

greba, Obili}, Inova, Bled, La-

zarevac i Bambi co iz Tetova.

- U Beogradu smo nastupili u

ne{to ja~em sastavu. Naime, na-

{u ekipu poja~ale su kadetkiwe

Radnika Bijeqina put. Timovi

su bili podijeqeni u dvije grupe.

Mi smo bili u grupi "B# zajedno

sa: Crvenom zvezdom, Obili}em

i Bledom - rije~i su trenera Ino-

ve Daria Savovi}a.

Kao tre}eplasirana ekipa u

svojoj grupi Inova se sastala sa

~etvrtoplasiranim iz grupe "A#

- Lazarevcem i pobijedila sa 2:0.

Potom su se Bawolu~anke i bor-

bi za peto mjesto ponovo igrale

sa timom Bleda iz Slovenije i

trijumfovale sa 2:0. Tako je ko-

na~an redoslijed ovog turnira

glasio: Crvena zvezda, Volej star,

Obili}, Mladost, Inova, Bled,

Lazarevac i Bambi co.- Zadovoqan sam igrama u Be-

ogradu. Djevojke iz Bijeqine od-

li~no su se uklopile, pogotovo

ako se zna da smo prije turnira

samo jednom igrali zajedno. Do-

bili smo mnogo pohvala na ra~un

igre od prisutnih na ovom turni-

ru - naglasio je trener Inove Da-

rio Savovi}.

¥ M. I.

ODBOJKA[ICE INOVE U^ESTVOVALE NA ME\UNARODNOM TURNIRU

Ekipa Inove: Zadovoqni premijerom

Bawolu~ankama peto mjesto

BAWA LUKA - Upravni od-

bor Rukometnog kluba Borac Te-

lekom Srpske usvojio je plan pri-

prema za drugi dio sezone u kojem

Bawolu~ane o~ekuju bitke na tri

fronta. Tako je i definitivno

potvr|eno da }e ekipa prvih ne-

koliko dana trenirati u dvorani

"Borik#, a zatim se preseliti u

Tesli} na visinske pripreme.

- Uspjeli smo ispuniti `equ

stru~nog {taba i obezbijediti

sredstva za sedmodnevne pripre-

me van Bawe Luke - ka`e vr{ilac

du`nosti predsjednika Borca Te-

lekom Srpske Milo{ [olaja. Ta-

ko|e, dogovorili smo da izme|u

10. i 20. februara otputujemo u

Vojvodinu, gdje bi odigrali neko-

liko prijateqskih utakmica sa

tamo{wim rivalima.

Izvjesno je i da }e Borac Te-

lekom Srpske imati ~etiri kon-

trolna duela sa zagreba~kim Me-

dve{~akom.

- Prva dva me~a }emo odigra-

ti u Bawoj Luci 29. januara, dok

}emo 5. februara gostovati u Za-

grebu - dodao je [olaja.

Prema rije~ima vr{ioca du-

`nosti predsjednika kluba, pri-

oritet u nastavku sezone su me~e-

vi sa {vajcarskim Vaker Tunom.

- Evropa je za nas najva`nija.

Ciq je da se plasiramo u polufi-

nale ^elenx kupa i upravo zbog

utakmica sa [vajcarcima mora-

li smo igra~ima omogu}iti kva-

litetne pripreme. Na sastanku

smo razgovarali kako prona}i oko

30 hiqada maraka koliko je po-

trebno za susrete sa Vaker Tunom.

Naravno, bilo je govora i o dugo-

vima prema na{im rukometa{ima,

tako da smo do{li do cifre od

300 hiqada maraka. Veliki je to

novac i sada moramo "pokucati#

na mnoga vrata kako bi do{li do

wega - zakqu~io je Milo{ [ola-

ja.

¥ D. PRA[TALO

ZASJEDAO UPRAVNI ODBOR RK BORAC TS

PRAZNA KASA GLAVNI PROBLEMOsim novca koji nam je potreban za susrete sa VakerTunom, razgovarali smo i o dugovima prema na{imrukometa{ima te do{li do cifre od 300 hiqadamaraka, ka`e Milo{ [olaja

RIBNIK - Danilo Mitri},

Nedeqko Bodo i Mom~ilo Sopre-

ni} podijelili su prvo mjesto na

tradicionalnom {ahovskom Bo-

`i}nom turniru, koji je odr`an u

Ribniku. Oni su poslije sedam od-

igranih kola bili najuspje{niji i

sakupili po 5,5 poena {to je bilo

dovoqno za trijumf.

Po pet poena osvojili su Tode

Peji}, Ratko Jui} i Ratko Buva~ i

zauzeli plasman od 4. do 6. mjesta.

Sedmi je bio @ivko \uza, koji je

sakupio po 4,5 poena. Zatim slije-

de: Milo{ Bawac, Mile Risovi},

Jovo Kuzman i Goran Kevac po ~e-

tiri poena...

Najboqim pojedincima turni-

ra pripale su vrijedne nov~ane na-

grade organizatora, [ahovskog klu-

ba Ribnik. ¥ J. ^.

TRADICIONALNI BO@I]NI [AHOVSKI TURNIR U RIBNIKU

VI[EGRAD - Majstorski

kandidat Vladimir Bili} iz Vi-

{egrada pobjednik je Drugog me-

morijalnog {ahovskog turnira

"Du{ko Mi{kovi} - Dule#. Bi-

li} je bez ijednog poraza u 17 od-

igranih kola po Bergerovom si-

stemu, uz samo jedan remi, osvo-

jio 16,5 poena.

Drugo mjesto pripalo je Mi-

roslavu Mr{evi}u iz Priboja, a

tre}e Dejanu Pavlovi}u iz Po`e-

ge.

Tri prvoplasirana takmi~a-

ra su, uz diplome, dobili i nov-

~ani iznos od 300, 200 i 100 kon-

vertibilnih maraka.

Na memorijalnom turniru, u

organizaciji {ahovskog kluba

Drina Vi{egrad, u~estvovalo je

18 {ahista, od kojih najvi{e iz

Priboja, sedam, i dva iz Po`ege

(Srbija i Crna Gora), te pet iz

Rogatice i ~etiri iz Vi{egrada.

Ova {ahovska smotra odr`a-

na je u Vi{egradu povodom Dana

Republike Srpske.

¥ S. H.

MEMORIJAL "DU[KO MI[KOVI] - DULE"

Bili}u niko ravan

BAWA LUKA - Srpski ko-

{arka{ki klub Zvijezda i ove,

kao i pro{le godine, bi}e doma-

}in "Bogojavqenskog turnira#.

Za razliku od pro{log puta izo-

sta}e ekipe iz Srbije i Crne

Gore, ali to ne bi treba-

lo umawiti va`nost

ovog takmi~ewa mla-

|ih selekcija.

- Po{to ove go-

dine nismo uspjeli

dovesti ekipe sa

strane odlu~ili smo

se da organizujemo

turnir na kome }e

nastupiti bawo-

lu~ki "Radivoj Ko-

ra}#, Leotar, Igo-

kea i Zvijezda. Me-

|utim, to ne}e biti po

jedna utakmica, nego

takmi~ewe

s v i h

mla|ih selekcija ovih klubova -

naglasio je trener Zvijezde Ne-

|o Macanovi}.

Iako }e izostati gosti iz Be-

ograda koji su pro{le godine na-

stupili u Lazarevu, treneri koji

organizuju ovaj turnir uvjereni

su da }e on ponovo privu}i veli-

ku pa`wu mladih ko{arka{a.

- Imamo zaista prijateqske

odnose sa pomenutim klubovima

i `elimo na ovaj na~in da se oni

i nastave. Dobra saradwa

i daqe ostaje sa be-

ogradskim Torla-

kom koji je pro-

{le godine bio

ovdje, ali sada

nisu bili u mo-

gu}nosti da do-

|u. Nadamo se do-

godine da }e se u

Bawoj Luci oku-

piti jo{ ve}i

broj mladih ko-

{arka{a a da }e

ovaj "Bogojavqen-

ski turnir# ispuni-

ti svoj ciq. To je,

prije svega,

o d r -

`avawe takmi~arskog kontinui-

teta mla|ih selekcija u zimskom

periodu, te dru`ewe sa dje~acima

iz drugih ekipa i nastavak sarad-

we sa ostalim klubovima - dodao

je Macanovi}.

¥ M. I.

ZVIJEZDA DOMA]IN "BOGOJAVQENSKOG TURNIRA"

Dru`ewe uz utakmice

BAWA LUKA - Kugla{ka

elita BiH umalo nije ostala

bez jednog ~lana i to aktuel-

nog {ampiona Bawalu~ke pi-

vare.

Naime, te{ka nov~ana si-

tuacija u kojoj se klub nalazi

natjerala je ~elnike "piva-

ra# da povuku najnepopular-

niji potez - napi{u dopis o

odustajawu od takmi~ewa u Za-

jedni~koj ligi. Ipak, zahva-

quju}i qudima dobre voqe

trostruki prvak BiH }e osta-

ti u dru{tvu najboqih.

- Malo je nedostajalo da

odustanemo od takmi~ewa - ka-

`e sekretar Bawalu~ke piva-

re Ilija Runi}. Ve} smo bili

digli ruke od svega, ali na sre-

}u izbjegli smo najgore. Mo-

ram ista}i da bi se klub sigur-

no ugasio da u pomo} nisu pri-

sko~ili na{ generalni spon-

zor "Bawalu~ka pivara#,

"Maksmara# i kompanija "Da-

mjanovi}#.

Ne samo da su "pivari#

uspjeli prona}i sredstva za

nastavak takmi~ewa, ve} sada

planiraju i poja~awa.

- Poku{a}emo dovesti dva

iskusna kugla{a, koja bi uz

na{e mlade snage popravili

lo{ utisak koji smo ostavili

u jesewem dijelu prvenstva. O

imenima jo{ ne `elim da pri-

~am, ali je sigurno da }e oni

svojim kvalitetom znatno po-

ja~ati konkurenciju u timu -

dodao je sekretar Bawalu~ke

pivare.

Glavni zadatak nekada naj-

uspje{nijeg kugla{kog kluba

u BiH bi}e opstanak.

- Nalazimo se na dnu tabe-

le i mora}emo ulo`iti mno-

go truda kako bi ostali u eli-

ti. Ipak, optimista sam. Vje-

rujem da }emo na proqe}e pru-

`ati mnogo boqe partije i da

}emo zajedni~kim snagama sti-

}i do zacrtanog ciqa - nagla-

sio je Ilija Runi}.

¥ D. Pr.

KUGLA[KI KLUB BAWALU^KA PIVARA IZBJEGAO GA[EWE

SPAS U POSQEDWI ^ASVe} smo bili digli ruke od svega,ali uz pomo} sponzora izbjeglismo najgore, ka`e Ilija Runi}

SPORT U KARIKATURI KK KNIN GAGITRANS

Stigli Jovi}i Mulali}BAWA LUKA - Rukovodstvo

Kugla{kog kluba Knin Gagitrans

po svaku cijenu `eli da osvoji ti-

tulu u Zajedni~koj ligi BiH. Da je

tako najboqe potvr|uje dovo|ewe

dva provjerena i kvalitetna kugla-

{a u svoje redove - Nikolu Jovi}a

i Faruka Mulali}a. Prvi sti`e iz

redova qutog rivala Borca Nova

Bawalu~ka banka, dok je Mulali}

proteklih godina nosio dres Zrin-

skog iz Quba~a.

- Sve je dogovoreno. Jovi} i Mu-

lali} su novi ~lanovi Knin Gagi-

transa. Rije~ je o veoma dobrim ku-

gla{ima sa kojim }emo mnogo lak-

{e sti}i do zacrtanih ciqeva.

@eqa nam je da osvojimo Kup i pr-

venstvo BiH i zato smo se odlu~i-

li da osvje`imo igra~ki kadar - re-

kao je prvi ~ovjek ovog kluba Slav-

ko Kova~evi}.

U kombinaciji da poja~ava redo-

ve drugoplasiranog tima u Zajedni~-

koj ligi BiH bio je i Milorad Mar-

kovi} iz Bawalu~ke pivare, ali on

}e po svemu sude}i tek na qeto obu-

}i dres Knina GT. ¥ D. Pr.

0Ne|o Macanovi}: Takmi~ewe mladih selekcija

Milorad Markovi}:Nastavqaju takmi~e-we

Trio podijelio nagradu

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

srijeda, 12. januar 2005. SPORT 3BAWA LUKA - Iako igra u

veznom redu, to nije omelo Mi-

lana Stanivukovi}a da minule

jeseni bude prvi strijelac BSK

"Crni \or|e#. Na 14 odigranih

utakmica postigao je osam golo-

va za prvoliga{a Republike Srp-

ske sa "^aira#. Tako je dao zna-

~ajan doprinos plasmanu na {e-

sto mjesto prvenstvene tabele.

- Zadovoqan sam igrama i go-

lovima u jesewem dijelu takmi-

~arske sezone u elitnom dru{tvu

Srpske. Tokom ve}eg dijela bi-

li smo pri samom vrhu, a onda

smo malo pokleknuli tako smo se

na kraju na{li na poziciji broj

{est. Moram jo{ ista}i da su za

moj golgeterski u~inak zaslu-

`ni i moji saigra~i - rekao je

uzdanica BSK "Crni \or|e#

Milan Stanivukovi}.

Vezni fudbaler prvoliga{a

sa "^aira# vjeruje da }e i pro-

qe}e biti u znaku "romanti~a-

ra#.

- Sve je na nama i siguran

sam da ne}emo razo~arati na-

{e navija~e, bez obzira na to

{to sve utakmice kao doma}i-

ni igramo kao gosti. Zimske

pripreme iskoristi}emo na naj-

boqi na~in kako bi u fudbal-

sko proqe}e u{li potpuno

spremni. U ovo nimalo ne sum-

wam s obzirom na to da imamo

odli~an trenerski tandem kojeg

~ine Zoran Male{evi} i @eq-

ko Vrawe{ - dodaje Stanivuko-

vi}.

Za nesmetano funkcionisa-

we kluba potrebna je i prava

uprava. A ba{ takva situacija

je u Fudbalskom klubu BSK

"Crni \or|e#, o ~emu prvoti-

mac ovog sportskog kolektiva

ka`e:

- Imamo odli~no klupsko ru-

kovodstvo, koje nas odli~no pra-

ti. To se, prije svega, odnosi na

predsjednika @arka Dimitrije-

vi}a, sportskog direktora Novu

Damjanovi}a, te Radovana Peja-

kovi}a i druge. Qudi iz Uprave

su prema nama fudbalerima is-

punila sve ono {to su i obe}a-

li - sumirao je Milan Stanivu-

kovi}.

¥ S. B.

UGQEVIK - Slavi{a Uji} os-

tao je samo pusta `eqa trenera Ru-

dara Milomira Odovi}a. Ovaj od-

li~ni fudbaler koji je jesenas no-

sio dres gata~ke Mladosti, karije-

ru }e ipak nastaviti u prvoliga{u

Radniku. Isto tako, iz kombinaci-

je je definitivno otpao Zajko Zeba.

- Uji} je ranije sve dogovorio sa

rukovodstvom jeseweg {ampiona

Srpske iz Bijeqine, tako da od we-

govog anga`mana nema ni{ta. [to se

ti~e Zebe, on je pod ugovorom sa

Zriwskim, a Uprava kluba iz Mo-

stara nije voqna da ga pusti u ovom

zimskom prelaznom roku - kazao je

Odovi}.

U ovom trenutku je izvjesno da

}e trojica fudbalera poja~ati re-

dove tima iz Ugqevika.

- Gotovo je sigurno da }e dres

"zeleno-crnih# obu}i Sretko Vuk-

sanovi}, Petar Gu{i} i Krsto Pe-

rovi}. Sa wima je sve dogovoreno i

oni bi trebalo uskoro da se pojave

na treningu. Isto tako, jo{ nismo od-

ustali ni od eventualnih poja~awa

iz Partizana sa kojim Rudar ima

potpisanu sportsku saradwu - dodao

je Odovi}.

Novi {ef stru~nog {taba ~la-

na Zajedni~ke fudbalske lige BiH

iz Ugqevika o dosada{wim pripre-

mama istakao je sqede}e:

- Ne mogu se po`aliti, jer svi se

maksimalno trude da ispune ono {to

smo ispred wih i postavili. To je

dobar znak, jer nas na proqe}e o~e-

kuje velika borba za opstanak u dru-

{tvu najboqih. Po uslovima, ali i

po igra~kom kvalitetu Rudaru je mje-

sto u ovom rangu takmi~ewa - jo{ je

naglasio kormilar "zeleno-crnih#

Milomir Odovi}. ¥ S. BABI]

BAWA LUKA - Sve je

vi{e fudbalera Borca na

treninzima. Tako se na Grad-

ski stadion vratio pouzdani

defanzivac Milan Samar-

xi}, a do{ao je i napada~

Ivan Kurtu{i} koji jesenas

nije odigrao niti jednu pr-

venstvenu utakmicu u "crve-

no-plavom# dresu.

- Kurtu{i} se ukqu~io u

trena`ni proces, dok to Sa-

marxi} jo{ nije uradio. Raz-

log je {to on i daqe ima

stambeni problem i zato smo

ga uputili predsjedniku Nad-

zornog odbora Miodragu

Ili}u da rije{i wegov slu-

~aj. Vjerujem da }e se sve oba-

viti vrlo brzo, jer nam je po-

menuti fudbaler neophodan

- rekao je {ef stru~nog {ta-

ba Borca Slavoqub Stojano-

vi}.

Ni ovo ne}e biti sve, jer

na Gradskom stadionu o~eku-

ju jo{ dvojicu fudbalera.

- Jadranko Bogi~evi}

obavio je razgovor sa qudi-

ma iz Crvene zvezde i on }e

sigurno jo{ {est mjeseci

provesti u na{oj sredini. Na

dobrom smo putu da zavr{i-

mo posao i sa beogradskim

Partizanom vezano za Mila-

na Sre}u - dodao je kormilar

Bawolu~ana.

On je zadovoqan dosada-

{wim radom kandidata za pr-

vi tim.

- Svi marqivo izvr{ava-

ju svoje obaveze i nadam se da

}e tako biti do kraja pri-

premnog perioda. Imamo sre-

}e {to je trenutno vrijeme

pogodno za nesmetane trenin-

ge i to sada maksimalno ko-

ristimo. Moram jo{ spome-

nuti da je atmosfera me|u

igra~ima odli~na {to nama

u stru~nom {tabu olak{ava

posao - naglasio je Stojano-

vi}.

¥ S. B.

MILAN STANIVUKOVI], UZDANICA "ROMANTI^ARA"

Golgeter iz drugog plana "RUDARI" I DAQE TRAGAJU ZA NOVIM IGRA^KIM IMENIMA

On se ranije dogovoriosa rukovodstvom Radnikatako da je ovaj transfer propao,ka`e Milomir Odovi}

Milan Stanivukovi}: Bi}e jo{ golova

FUDBALERI BAWOLU^KOG BORCA SVE BROJNIJI NA TRENINZIMA

Na Gradskom stadionu nadaju seda }e zajedno sa Milanom Sre}omsti}i i Jadranko Bogi~evi}

Milan Samarxi} (Borac): Problemi sa stanom

Slavi{a Uji} (desno):Poja~ao Radnik

^EKA SE I SRE]O^EKA SE I SRE]O^EKA SE I SRE]O^EKA SE I SRE]O^EKA SE I SRE]O^EKA SE I SRE]O^EKA SE I SRE]O^EKA SE I SRE]O^EKA SE I SRE]O

TURNIRI U MALOM FUDBALU

TREBIWE - Leonardo

ili "Rakova noga#! Jedan od

ova dva sastava osvoji}e ovo-

godi{wi turnir u malom

fudbalu "Trebiwe 2005#. A

ko }e imati vi{e sre}e bi}e

poznato ve~eras kada se igra

odlu~uju}i me~ u Sportskoj

dvorani "Bregovi# (po~etak

u 21 ~as).

Leonardo je do zavr{ni-

ce do{ao poslije pobjede u

polufinalu nad ekipom Tr-

goprometa, 8:1. U ovom duelu

posebno se istakao ~etvoro-

struki strijelac Darko Ze-

kovi}. Preostale golove za

pobjedni~ki sastav postigli

su Mitar Vukanovi} 2, Ne-

boj{a Kecojevi} i Milan Jan-

kovi} dok je po~asni pogodak

za pora`ene dao Svetozar Ka-

{ikovi}.

U drugom polufinalnom

susretu "Rakova noga# savla-

dala je Zahumqe sa 4:1. Muli-

na, Kisi}, Sr. Andri} i Sa.

Andri} bili su strijelci za

drugog finalistu, dok je jedi-

ni gol za Zahumqe iz slobod-

nog udarca postigao vladika

Grigorije koji je kao poja~a-

we nastupio za pora`eni tim.

Za ovaj pogodak nagra|en je

dugotrajnim aplauzom prepu-

ne dvorane "Bregovi#.

Tre}e mjesto u konkuren-

ciji pionira osvojila je eki-

pa Kastela koja je sa 6:0 po-

razila "Ledo# (Hrwez, Pen-

do, [u{kovi}, Sulaver, Gu-

deq, Milivojevi}).

Ve~era{wa zavr{nica

zakazana je za 19 ~asova kada

se prvo igra me~ za tre}e mje-

sto izme|u seniorskih sasta-

va "Trgopromet# i Zahumqe.

Sat vremena kasnije na pro-

gramu je finalni me~ za pi-

onire u kojem }e snage odmje-

riti "Tina# i "Bonita#. A

kao {lag na tortu za kraj je

ostavqeno ve} pomenuto seni-

orsko finale. ¥ M. P.

PRIJEDOR - ^etvrtfinale tradicionalnog

turnira u malom fudbalu "Prijedor 2005# doni-

jelo je tri nerije{ena rezultata. Jedinu pobjedu

ostvarila je ekipa "Sani~ana# protiv DOO "Mi-

{i}#, 4:3.

Ostali rezultati: "Kamel# - Kosig Dunav osi-

gurawe 2:2, Frizerski salon "Ekskluziv# - "Trs

komerc Cepelin# 2:2, "Monterival# - Sportska

kladionica "Vilijams# 2:2. ¥ L. R.

FK LAKTA[I

Jagodi}prozivaLAKTA[I - Odmor je pro-

{lost, u radu je budu}nost! Sa

ovom devizom fudbaleri Lakta-

{a po~e}e pripreme za nastavak

takmi~ewa u Prvoj ligi Repu-

blike Srpske. Iako debitanti

oni su u prvom dijelu bili jese-

wi hit osvojiv{i drugo mjesto

odmah iza prvoplasiranog sasta-

va Radnika iz Bijeqine. Kormi-

lar Lakta{ana Vlado Jagodi}

za danas je zakazao prozivku ko-

ja }e se obaviti u prostorijama

Stranke nezavisnih socijalde-

mokrata u Lakta{ima u 16 ~aso-

va.

- Na prvom okupqawu kan-

didatima za prvi tim bi}e pre-

zentovan plan priprema. Ono

{to je sigurno je da }emo prvu

fazu obaviti na na{em terenu.

[to se ti~e igra~kog kadra, naj-

vjerovatnije da }e u na{oj sre-

dini ostati ve}ina fudbalera

koji su jesenas vi{e nego uspje-

{no nosili dres Lakta{a - re-

kao je {ef stru~nog {taba Vla-

do Jagodi}.

Poslije prozivke igra~i ne-

}e odmah krenuti sa radom. Pr-

vi trening predvi|en je za ne-

djequ, 16. januara. ¥ S. B.

ROGATICA - Najubjedqiviju pobjedu na

turniru "Rogatica 2005# ostvarila je ekipa

"Volf# u me~u protiv EUFOR, 25:0. Golove

na ovoj utakmici postigli su: Baji} 13, Jawi}

4, M. To{ovi} 3, Mirkovi} 3, Rado{evi} 2.

Ostali rezultati i strijelci: Vizion -

Prijateqi 6:3 (S. \eri} 3, Kre{talica 2,

Pavlovi} - Mari}, K. \eri}, Rajak), O~ikor

- DOO Podromanija 0:4 (Planin~i}, Lu~i},

Stani}, Skoko), Palermo - Art Mermer 8:1

(N. To{ovi} 6, Kula{evi}, M. Rajak - Ra-

di}), Primeks - Interpromet 4:4 (P. Blago-

jevi} 2, Despotovi}, Radovi} - S. Obrenovi},

Ikoni}, Bal~akovi}, Limi}), Butik "Boja-

na# - Radni~ki 7:4 (Kova~evi} 2, Ili}, Mi-

linkovi}, Mini}, \uki}, D. Peri{i} - Kr-

smanovi} 2, Stojkovi} 2).

¥ S. V.

DOBOJ - [lager ve~eri tre-

}eg kola Bo`i}no-novogodi{weg

turnira u malom fudbalu bio je su-

sret izme|u Sloge MBA iz Dobo-

ja i ekipe Drvo stil Keno iz obli-

`we Grapske. U ovom me~u, koji je

odlu~ivao o prvaku pete grupe, vi-

|en je odli~an fudbal, a Dobojli-

je su slavile sa 2:0 i tako se pla-

sirali u narednu rundu takmi~e-

wa. Najqep{i potez napravio je

Dra`en Vasiqevi} koji je sna`nim

{utom iz slobodnog udarca pogodio

ra{qe protivni~kog golmana.

Rezultati pete grupe: Drvo

stil Keno - Pink 3:0 (Rami}, Mu-

ji~i}, Spahi}), Pink - Sloga MBA

2:5 (Jorgi}, Stevanovi} - Jovanovi}

2, Radomirovi}, Sofi}, Be}are-

vi}), Sloga MBA - Kafe Kapri 4:1

(Sofi} 2, Jovanovi}, Tadi} - Sa-

ki}), Kafe Kapri - Drvo stil Ke-

no 1:4 (Vi}anovi} - Nuri}, Spahi},

Krxi}, Top~agi}), Drvo stil Keno

- Sloga MBA 0:2 (Be}arevi}, Vasi-

qevi}), Pink - Kafe kapri 3:0

(slu`beni rezultat), {esta grupa:

Vodovod Hit komerc - Univerzi-

tet Slobomir 2:4 (Hasi} 2 - Star-

~evi} 2, Mati} 2), Niveks - Peka-

ra ]osi} 0:5 (Martinovi} 2, Man-

dir, Prawi}, [imunovi}), Uni-

verzitet Slobomir - Pekara ]o-

si} 0:2 (Mandir, Brati}), Vodovod

Hit komerc - Niveks 6:3 (Stjepa-

novi} 3, Ora{anin 2, Blagojevi}

- Bojani} 2, Brestovac), Niveks -

Univerzitet Slobomir 0:7 (Star-

~evi} 2, Petrovi} 2, Dujakovi},

Jovanovi}, Lazi} ), Pekara ]osi}

- Vodovod Hit komerc 3:3 (Sejme-

novi}, Martinovi}, [imunovi} -

Stjepanovi} 2, Ora{anin). Iz ove

grupe takmi~ewe nastavqa ekipa

Pekare ]osi}.

Odigrana je i druga utakmica

zavr{nice takmi~ewa za juniore:

Nesalomqivi - @eqezni~ar 4:0

(Arsi}, Gavri}, Radomirovi}, [e-

ovac).

¥ Sl. P.

Dobojlije idu daqe

Remi do remija Rafalom po Italijanima

UJI] OSTAO SAMO @EQAPEROVI]

Milan Stanivukovi} sa

osam golova nalazi se na dru-

gom mjesto najboqih strije-

laca poslije prvog dijela

fudbalskog {ampionata Srp-

ske. Na prvom sa pet vi{e od

veziste "romanti~ara# je

golgeter Mladosti Krsto Pe-

rovi}. Kako trenutno stvari

stoje, ovaj igra~ }e u zimskom

prelaznom roku napustiti

Gacko. Na pitawe da li na

kraju mo`e biti "kraq stri-

jelaca# Stanivukovi} je

kratko odgovorio:

- Nisam sa tim optere}en,

ali ukoliko mi se uka`e pri-

lika zna}u je iskoristiti.

Revija golova za finale

^EKA SE I SRE]O

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Novacglavni

problem

KUGLAWE

Maksmaraspasila

"pivare"

FUDBAL

Sre}o u staromdru{tvu

Strana 3.Strana 2.Strana 2.Stojan

Atlagi}Slavoqub

Stojanovi}Milorad

Markovi}

RUKOMET

MADRID - Real je opet u mo-

di! Pobjedom u gradskom derbiju

protiv Atletika (3:0), ekipa tre-

nera Vanderleja Luksemburga pri-

makla se vode}oj Barseloni na sa-

mo sedam bodova zaostatka, a bra-

zilski stru~wak upisao je svoju

drugu pobjedu na klupi Madri|ana.

I dok mu je za onu prvu protiv Re-

al Sosijedada bilo dovoqno sedam

minuta nastavka prekinute utak-

mice, uz jedan Ronaldov "bqesak#,

u susretu protiv Atletika slavio

je uz dosta sre}e.

Tragi~ar susreta bio je napa-

da~ doma}ih Fernando Tores, koji

nijedan od svojih atraktivnih dri-

blinga nije uspio da pretvori u po-

godak. Umjesto wega, junak me~a bio

je golman "kraqeva# Iker Kasi-

qas.

- Ponosan sam na igru mog ti-

ma. Real je imao samo tri prilike,

a na wihovu sre}u ba{ svaku su re-

alizovali. Boqa ekipa ovoga puta

nije osvojila bodove - rekao je tre-

ner Atletiko Madrida Cezar Fe-

rando.

Real je uz bodove dobio i - Ro-

nalda! "Il fenomeno# opet igra u

velikoj formi, poslije briqant-

nog "bicikla# za jedanaesterac pro-

tiv Sosijedada, Atletikovu mre`u

je zatresao dva puta i tako stigao

do svog desetog pogotka u Primeri

ove sezone. Ronaldo na sva usta hva-

li zemqaka Luksemburga, a o svo-

joj igri protiv gradskog rivala

kratko je rekao:

- Imao sam visok postotak re-

alizacije i to je ono {to me ohra-

bruje i ~ini sre}nim.

Opet probu|enim {ampion-

skim ambicijama "kraqevskog#

kluba dodatni motiv dala je neo~e-

kivano visoka pobjeda Viqareala

nad Barselonom (3:0). ¥

POSLIJE POBJEDE U GRADSKOM DERBIJU

Pobjedom u gradskom derbiju protiv Atletika,

"kraqevski" klub se primakao vode}oj Barseloni

\ Fudbaleri Reala: Povratak u formu

REAL PONOVO U MODI

RIM - Poraz protiv Juven-

tusa uzrokovao je trenersku

promjenu u Livornu. Umjesto

Franka Kolombe na kormilo

je stigao Roberto Donadoni,

poznat iz igra~kih dana u Mi-

lanu u osamdesetim i prvoj po-

lovini devedesetih godina pro-

{log vijeka. Donadoni je s Li-

vornom potpisao na 18 mjese-

ci, a ovo }e mu biti prvi tre-

nerski izazov u najja~em raz-

redu italijanskog fudbala.

¹ ¹ ¹

SILVER SPRING - Lens

Armstrong }e barem jo{ jed-

nom, voziti Tur de Frans. To je

najzanimqiviji dio ugovora

{estostrukog pobjednika naj-

cjewenije svjetske bicikli-

sti~ke trke sa Diskaveri ~ane-

lom, novim sponzorom Arms-

trongovog tima. Legendarni

ameri~ki biciklist otkrio je

ovaj detaq na predstavqawu

svog tima za novu sezonu u Sil-

ver Springu u Merilandu, no

nije potvrdio da }e se predvi-

|eni nastup dogoditi ove godi-

ne.

¹ ¹ ¹

RIM - Uprava italijanskog

prvoliga{a Sijene smijenila

je trenera \i|ija Simonija

zbog lo{ih rezultata i na we-

govo mjesto postavila Lu|ija

di Kanija. Sijena je na pretpo-

sqedwem, 19. mjestu "Serije A#

sa samo 16 bodova. Di Kanio je

potpisao ugovor do 2006. godi-

ne.

¹ ¹ ¹

LONDON - Po{to je oba-

vqen `rijeb parova ~etvrtog

kola engleskog FA kupa, na

britanskim kladionicama lon-

donski ^elzi je prvi favorit

za osvajawe naslova. Na klub

sa "Stemford Brixa# je odnos

tri na prema jedan, dakle za jed-

nu ulo`enu funtu dobitak je

tri funte. Drugi favorit je

{ampion Arsenal (9-2), a za-

tim slijede Man~ester Junaj-

ted (11-2), Liverpul (7-1), Wu-

kasl (12-1)... ¥

JAUNDE - Portugalski trener

Artur @or`e bi}e novi selektor

reprezentacije Kameruna. On }e na

ovoj funkciji zamijeniti Vinfrida

[efera, koji je otpu{ten prije dva

mjeseca.

Portugalac je dosad bio selektor

Portugalije i [vajcarske, a u klup-

skom fudbalu vodio je Pari Sen @er-

men, moskovski CSKA i Porto.

Glavni ciq novog selektora bi-

}e plasman na Svjetsko prvenstvo

2006. u Wema~koj i Afri~ki kup na-

cija, koji se idu}e godine igra u Egip-

tu. U najavqenom @or`eovom stru~-

nom {tabu nalazi se i jedno iznena-

|ewe - Janik Noa, nekada{wi fran-

cuski teniser i selektor Dejvis i

Fed Kup reprezentacije, kojem je otac

Kamerunac. Noa }e imati ulogu sa-

vjetnika.

Reprezentacija Kameruna je tre-

nutno tre}a u svojoj kvalifikacio-

noj grupi za Afri~ki kup i Mundi-

jal u Wema~koj 2006. godine, iza eki-

pa Obale Slonova~e i Libije. ¥

KAMERUN DOBIO NOVOG SELEKTORA

Povjerewe @or`eu

PARMA - Italijanski fud-

balski prvoliga{ Parma, koji se

zbog finansijskog sloma glavnog

sponzora, mlije~ne industrije

"Parmalat# nalazi u velikim nov-

~anim problemima, novog vlasnika

}e poku{ati da prona|e na veoma

neobi~an na~in - putem oglasa.

Naime, ste~ajni direktor Par-

me Enriko Bondi objavio je u neko-

liko italijanskih novina oglas u

kojem poziva mogu}e sponzore na

saradwu. Donedavno je 98 odsto Par-

me bilo u vlasni{tvu porodice

Tanci, koja je posjedovala i Par-

malat. Me|utim, kompanijinim ban-

krotom u velikim problemima su se

na{li i Tancijevi, ali i fudbal-

ski klub.

Trenutno Parmom rukovodi

ste~ajni direktor Enriko Bondi,

koji o~ajni~ki tra`i svje`i kapi-

tal - ako treba i novinskim ogla-

sima. ¥

PARMA U NOV^ANIM PROBLEMIMA

Tra`i se vlasnik

WUJORK - Iznena|ewe no}i

napravila je Juta, koja je savladala

San Antonio 97:96. Poslije devet

uzastopnih poraza "xezeri# su ko-

na~no trijumfovali, najvi{e zahva-

quju}i turskom internacionalcu

Mehmetu Okuru, koji je zabiqe`io

23 poena i 11 skokova. U derbiju ve-

~eri Kobi Brajant je odveo Lejker-

se do pobjede u Mineapolisu.

Doma}im nije pomogla ni

odli~na rola Kevina Gar-

neta, kome su tri asisten-

cije nedostajale do

"tripl-dabl# u~inka.

[est poena i ~etiri

skoka @arka ^a-

barkape nisu pomo-

gla Golden Stejtu na

gostovawu u ^ika-

gu, pa su Voriorsi

ukwi`ili i petnae-

sti gostuju}i poraz.

Poslije jedne

utakmice pauze zbog

povrede, vratio se

Alen Ajverson i

bio samo skok i asistenciju

udaqen od "tri-

pl-dabla#. Me|utim, to nije bilo

dovoqno Sikserima za trijumf pro-

tiv Portlanda na svom parketu.

Rezultati: Boston - Orlando

119:101 (Pirs 18 - Nelson 19), Fi-

ladelfija - Portland 100:109, (Igu-

dala 22, Ajverson 21, 9 sk, 9 as - Van

Eksel 28), Minesota - LA Lejkers

96:105 (Garnet 23, 12 sk, 7 as

- Brajant 31, Divac nije

igrao), ^ikago - Gol-

den Stejt 94:85 (O.

Herington 20 -

Klekston 24, ^a-

barkapa 6, 4 sk, 1

as), Juta - San An-

tonio 97:96 (Okur

23, 11 sk - Dankan

24, 13 sk). ¥

U NBA LIGI ODIGRANO PET SUSRETA

ISNBRUK - U qeto 2009. go-

dine, Beograd }e ugostiti oko 8.000

sportista-studenata iz cijelog svi-

jeta. Srpskoj prijestonici dodije-

qena je u Insbruku organizacija

25. qetne Univerzijade u konku-

renciji poqskog Poznawa i mek-

si~kog Montereja.

- Ulo`ili smo veliki trud u

promociju na{eg grada i zaslu`e-

no smo dobili prednost nad osta-

lim kandidatima. Osta}emo neko-

liko dana u Insbruku da posmatra-

mo po~etak zimske Univerzijade i

steknemo neka iskustva - poru~io

je gradona~elnik Beograda Nenad

Bogdanovi}.

Wegovo zadovoqstvo dijeli ne-

kada{wi proslavqeni vaterpoli-

sta i direktor Uprave za sport Sr-

bije Aleksandar [o{tar:

- Ovo je najve}e i najmasovni-

je takmi~ewe u svijetu poslije

Olimpijskih igara i veliki izazov

za Beograd, koji se uvijek isticao

odli~nom organizacijom. Radili

smo dugo na ovom projektu i o~i-

gledno je da smo promociju obavi-

li na najubjedqiviji na~in. Sre}-

ni smo, ali ne i iznena|eni, jer je

delegacija FISU nedavno bila u

na{em gradu i visoko ocijenila

mogu}nosti za doma}instva veli-

kih takmi~ewa.

Pored deset obaveznih spor-

tova, studenti }e se takmi~iti i u

~etiri discipline po izboru doma-

}ina, a to su: veslawe, kajak-kanu,

karate i stoni tenis. Podsjetimo,

nekada{wa Jugoslavija je ve} bila

doma}in Univerzijade, koja je 1987.

odr`ana u Zagrebu. ¥ B. M.

QETNA UNIVERZIJADA 2009. GODINE

Beograd doma}in

"Xezeri" iznenadili

DAKAR - Italijanski moto-

ciklista Fabricio Meoni druga

je `rtva ovogodi{weg relija Da-

kar. On je preminuo u utorak od

posqedica sr~anog udara.

Wemu je pozlilo tokom 11.

etape, koja se vozi od Atara do

Kife. Pro{ao je prvu kontrolnu

ta~ku i pao s motora na 184. ki-

lometru. Odmah je stigao heli-

kopter s medicinskom pomo}i, ali

ni poslije ~etrdesetpetominut-

nog poku{aja o`ivqavawa ni{ta

nisu mogli da naprave.

Direktor trke Etijen Laviw

bio je {okiran vije{}u o smrti

Meonija.

- Bio je omiqen, pravi vese-

qak. [okirani smo ovim doga|a-

jem - kratko je prokomentarisao

Laviw.

Meoni je dva puta bio pobjed-

nik relija, 2001. i 2002. godine.

Bio je o`ewen i imao je dvoje dje-

ce. Neposredno prije odlaska na

reli u Dakaru, ~etrdesetsedmogo-

di{wi Meoni izjavio je da }e mu

ovo biti posqedwi reli na kojem

u~estvuje. U ovogodi{wem izda-

wu je bio drugoplasirani, iza Si-

rila Desprea, a takmi~io se 13.

put. Italijan je 22. `rtva relija

Dakar, otkako je ta trka ustano-

vqena prije 27 godina.

[panski motociklista, ~etr-

desetjedogodi{wi Hoze Manuel

Perez bio je prva `rtva ovogodi-

{weg takmi~ewa. On je preminuo

u ponedjeqak od posqedica te-

{kog pada, koji je do`ivio tokom

etape, koja je vo`ena od Zerata do

Ticita. ¥

RELI DAKAR ODNIO JO[ JEDAN @IVOT

UMRO FABRICIO MEONIItalijanski motociklista je preminuo tokom 11. etapeod posqedica sr~anog udara

NEMA DOGOVORA

Ni{ta odstadiona

LIVERPUL - Veliki gradski

fudbalski rivali, Liverpul i

Everton ipak ne}e graditi zajed-

ni~ki stadion. Tako su odlu~ile

uprave dva engleska premijerliga-

{a.

Liverpul i Everton vi{e od

100 godina igraju na svojim stadi-

onima, koji su udaqeni nekoliko

kilometara. Predstavnici oba

kluba sastali su se krajem pro{le

godine sa britanskim ministrom

sporta Ri~ardon Kejbornom i raz-

govarali o mogu}nosti izgradwe

novog stadiona, u blizini sada-

{weg stadiona Liverpula "En-

fild rouda#. Poslije razgovora

saop{teno je da se od te ideje od-

ustalo.

- Pa`qivo smo razmotrili

ideju o zajedni~kom stadionu, ali

smo ipak odlu~ili da tu ideju od-

bacimo - izjavio je izvr{ni di-

rektor Liveprula Rik Peri.

Umjesto toga, Liverpul na-

mjerava da izgradi nov stadion

na Stenli parku sa 60.000 mjesta,

{to je ve}i kapacitet nego sa-

da{weg "Enfilda# (45.300 mje-

sta).

Izvr{ni direktor Everto-

na Kit Vajns rekao je da }e

uprava tog liverpulskog kluba

razmotriti dvije opcije - reno-

virawe sada{weg stadiona "Gu-

dison park# ili izgradwu novog.

Stadion Evertona mo`e da primi

40.500 gledalaca. ¥

\Aleksandar [o{tar: Trud se isplatio

\Kevin Gar-net: Poraz

na doma}emparketu

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA