Zastita Okolisa-pogled Iz Prakse-mario Zovko

ZA

T

ITA

EK

OL

IA

ZA

T

ITA

OK

OL

IA

ZATITA OKOLIAPOGLED IZ PRAKSE

ZA

T

ITA

OK

OL

IA

- P

OG

LE

D I

Z P

RA

KSE

MARIO ZOVKO

Predgovor...Namjera ove knjige nije dati sve odgovore na sva pitanja glede zatite okolia. To naravno nije niti mogue. Moja su pro-miljanja ila drugim smjerom Budui da se ve petnaestak godina, u uem i irem smislu, bavim problematikom zatite okolia i to prvenstveno u Federaciji Bosne i Hercegovine, elja mi je dio praktinog iskustva i neka osobna promiljanja o ovoj problematici podijeliti s drugima... (Autor)

Izvod iz recenzije ...Knjiga Zatita okolia pogled iz prakse strukturirana je kroz osam meusobno povezanih cjelina i niza lanka koji obra-uju neka od temeljnih pitanja od zatite zraka, vode, tla, preko buke i zbrinjavanja otpada do koritenja obnovljivih izvora energije. Autor vrlo odmjereno i do kraja profesionalno pristupa svakoj od navedenih tema stalno naglaavajui kako je zatita sastavnica okolia i uspostava odrivog razvoja dug i sloen proces koji u prvom redu polazi od pojedinca, ali proces koji nema alternativu. Naravno, pri tome autor ne zagovara apsolutnu zatitu... (prof. dr. sc. Nevenko Herceg)

Izvod iz recenzijeAutor nam na samom poetku izraava svoje opredjeljenje da e se, bez politike optereenosti, boriti na svoj nain za ciljeve zatite okolia. No, jasno mu je da se to moe jedino ostvariti postupno, kako kae, kao i sve u ivotu temeljeno na mnogim kompromisima. Ova je knjiga, svakako, jedan od naina kako se ustvari treba odnositi prema ovoj temi, odnosno znanstve-no i struno utemeljeno prezentiranje problematike su putokaz za nove izazove... (doc. dr. sc. Gordan Prskalo, dig.)

MARIO ZOVKO

MA

RIO

ZO

VKO

Okoli je sve ono to nisam ja.Albert Einstein

ZATITA OKOLIA - POGLED IZ PRAKSEMARIO ZOVKO

Okoli je sve ono to nisam ja.

Albert Einstein

Posveeno mojim kerima Neli i Ines

ZATITA OKOLIA

POGLED IZ PRAKSE

MARIO ZOVKO

2011. Mostar

CIP

Mario Zovko ZATITA OKOLIA POGLED IZ PRAKSE

Nakladnik Ekoloka udruga Lijepa naa apljina

Za nakladnika Marinko Dalmatin

Recenzenti prof. dr. sc. Nevenko Herceg doc. dr. sc. Gordan Prskalo

Grafiko oblikovanje CONNECT-Agencija za trine komunikacije Mostar

Tisak ????????

Tisak dovren u rujnu, 2011.

Naklada 500 primjeraka

Mario Zovko Nijedan dio ove knjige ne smije se umnoavati, fotokopirati ni na bilo koji nain

reproducirati bez pismenog doputenja autora i nakladnika.

ISBN

6 7M A R I O Z O V K O / Z A T I T A O K O L I A P O G L E D I Z P R A K S E M A R I O Z O V K O / Z A T I T A O K O L I A P O G L E D I Z P R A K S E

Predgovor

Namjera ove knjige nije dati sve odgovore na sva pitanja glede zatite okolia. To naravno nije niti mogue. Moja su promiljanja ila drugim smjerom Budui da se ve petnaestak godina, u uem i irem smislu, bavim problematikom zatite okolia i to prvenstveno u Fede-raciji Bosne i Hercegovine, elja mi je dio praktinog iskustva i neka osobna promiljanja o ovoj problematici podijeliti s drugima.

Kao i svi drugi, i ja gotovo svaki dan uim neto novo i drim da je velika dra rada u za-titi okolia upravo ta potreba za stalnim saznavanjem neega novog, za novim spoznajama i makar malim utjecajem na poboljanja u odnosu spram okolia. Osobno sam imao sreu da vidim mnogo dobrih stvari i aktivno sudjelujem u njima. Naalost, u naem svakodnevnom odnosu spram okolia postoje mnoge loe stvari koje su nam svima itekako poznate da ih ne treba ak niti naglaavati. Polugodinji studijski boravak i rad u TV Kaiserslautern, Abteilung Umweltschutz u SR Njemakoj i Sveuilitu Kaiserslautern tijekom 1999. definitivno je usmjerio moj profesionalni rad ka podruju zatite okolia. Tamo mi je omoguen uvid u najnovija sa-znanja iz okoline problematike. Osim toga, jo vaniji je bio zajedniki rad na mjerenjima zaga-enja zraka i buke od velikih zagaivaa odnosno uvid u probleme otpada i deponija. Nita nije skrivano od mene, ak su ih jako zanimala moja iskustva koja su u usporedbi s njihovim tada bila minorna. Spomenuo bih samo sudjelovanje u radu mjerne ekipe za mjerenje zagaenja zraka od spalionice otpada u Pirmasensu ili cijelonona mjerenja buke u susjedstvu uzroko-vana radom nonog kluba itd. Naalost, kod nas je jako mali broj ljudi koji se bave okolinom problematikom, a imali su mogunost da dobiju tako solidan (praktian) temelj. Naravno, moj studijski boravak i rad u SR Njemakoj bio je samo dobar temelj na kome sam gradio dalje, ue-i nove stvari i itajui strane asopise i literaturu, pratei domae zakonodavstvo, posjeujui seminare, razmjenjujui iskustva s drugima itd.

Tek u zadnjih nekoliko godina odluio sam svoja praktina iskustva dopuniti i pisanjem raznih strunih lanaka koji se bave problematikom zatite okolia. Tako sam objavio vie de-setaka lanaka na nekoliko meunarodnih konferencija i u raznim strunim asopisima. Nakon toga sama po sebi dola je i ideja objedinjavanja veeg broja tih radova u jednu knjigu. Svi objavljeni radovi prezentirani su u formi lanaka kako su ve bili objavljeni. Uz svaki od radova dani su i podatci o eventualnim koautorima, kojim se i ovom prilikom zahvaljujem na suradnji, kao i vrsti, mjestu i vremenu objavljenog rada.

Moj savjet svima koji itaju ovu knjigu, a osobito onima koji su na neki nain profesionalno vezani uz zatitu okolia je pitajte, itajte, posjeujte. Uvijek se raspitujte za dobre i loe prakse drugih, kako bi dobre prakse mogli i sami preuzeti u svom radu, a na loe ukazati svojim klijen-tima. I najmanji korak naprijed je neto

Velika je stvar probuditi svijest. Naravno da pravna drava mora, uvjetno reeno natjerati zagaivae na potivanje propisa, ali prvi pravi veliki korak je probuditi njihovu i nau svijest. Nakon toga treba omoguiti da se dio troka uinjenog za razne mjere zatite od strane odre-ene tvrtke vrati u dotinu tvrtku obliku priznanja drutva visokoj okolinoj svijesti pojedinca odnosno te tvrtke. A time se i trino ojaava pozicija takve tvrtke...

Autor


Knjiga Zatita okolia - pogled iz prakse autorski je prvijenac dipl. ing. Maria Zovke, koji svo-ja teoretska i praktina znanja stavlja na raspolaganje najirem itateljstvu, a ponajprije onima koji se aktivno bave zatitom okolia.

Namjera autora, kako i sam kae, nije dati odgovore na sva otvorena pitanja zatite okolia, jer to uistinu nije mogue niti je kome do sada to polo za rukom. Meutim, ukazivati na koristi koje donosi primjena znanja u praksi, u razumijevanju procesa koji se dogaaju unutar okolia i to je jo znaajnije u upravljanju tim procesima, namjera je i ujedno najsnanija poruka autora koji smjelo i bez imalo sujete savjetuje svoje itatelje: pitajte, itajte, posjeujte

Knjiga Zatita okolia pogled iz prakse strukturirana je kroz osam meusobno povezanih cjelina i niza lanka koji obrauju neka od temeljnih pitanja od zatite zraka, vode, tla, preko buke i zbrinjavanja otpada do koritenja obnovljivih izvora energije. Autor vrlo odmjereno i do kraja profesionalno pristupa svakoj od navedenih tema stalno naglaavajui kako je zatita sastavnica okolia i uspostava odrivog razvoja dug i sloen proces koji u prvom redu polazi od pojedinca, ali proces koji nema alternativu. Naravno, pri tome autor ne zagovara apsolutnu zatitu koja bi zaustavila gospodarski razvoj nego poziva pravnu dravu da natjera zagaiva-e na potivanje propisa utirui tako put odrivom razvoju.

U tom dijelu za praktiare zatite okolia, ali i za sadanje i potencijalne zagaivae, vrlo su korisne informacije koje autor u vie cjelina donosi o Planovima aktivnosti s mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija i za usuglaavanje s najboljom raspoloivom tehnikom to je za postojea postrojenja jedan od preduvjeta za dobivanje integrirane okoline dozvole, prvog pravog instrumenta koji je uveden u domau praksu kao prepreka tzv. prljavim tehnologijama.

S pozicije osobe koji se u trenutku uvoenja u praksu okoline dozvole nalazila na pozi-ciji ministra okolia i turizma u Vladi Federacije BiH, mogu potvrditi navode autora da su neki zagaivai teko prihvatili uvoenje okoline dozvole tumaei to kao hir zakonodavca koji njima donosi samo dodatna optereenja. I opet ispravno, autor uoava kako su ti zagaivai do uvoenja okoline dozvole bili privilegirani na raun okolino svjesnih tvrtki jer su novac koji nisu uloili u zatitu okolia imali na raspolaganju kao ekstra profit i zato su, to autor dobro primjeuje, mogli na tritu dodatno profitirati svojim niim cijenama. Na sreu, takav je stav pojedinih zagaivaa promijenjen i okolina je dozvola u punom svom znaenju zaivjela u

Izvod iz recenzije

praksi, zahvaljujui prije svega upornom radu institucija, ali i stavovima pojedinaca kao to je i sam autor knjige Zatita okolia pogled iz prakse, koji su kroz svoj svakodnevni profesionalni rad ustrajali na promicanju ovog pravnog instrumenta koji nama i naoj djeci jami siguran, kvalitetniji i bolji ivot. Onima koji moebitno jo dvoje o opravdanosti uvoenja okoline do-zvole, a takvih je sve manje, moda i knjiga Zatita okolia pogled iz prakse autora Maria Zovke kroz tridesetak to duih to kraih lanaka moe posluiti kao informativna literatura, a zbog niza smjernica koje autor daje i kao praktini prirunik za njihove profesionalce zatite okolia.

Ipak, najznaajnije od svega je da knjiga Zatita okolia pogled iz prakse snano zagovara koncept ouvanja i zatite istog okolia odnosno zatitu svega onog to nismo mi kako au-tor parafrazira poznatu Einsteinovu misao Okoli je sve ono to nisam ja.

U svakom sluaju knjiga Zatita okolia pogled iz prakse predstavlja dobitak ne samo za domai sektor okolia nego i za iri krug korisnika kojem zatita okolia nije ue struno i profe-sionalno usmjerenje, ali kojima je stalo do nae zajednike budunosti.

prof. dr. sc. Nevenko Herceg


Izvod iz recenzije

Zatita okolia integrira mnogobrojne znanstvene discipline te ukazuje na meusobnu povezanost i nedjeljivost ive i neive prirode kao i ovisnost ljudskog drutva i njegovog okolia. Nije pogreno rei da je zatita okolia polazna toka trajno odrivog razvitka i istinskog drutvenog napretka. Zbog toga, pravilno gospodarenje prirodnim resursima, opim prirodnim dobrima, te sve vee koritenje obnovljivih izvora energije i obnovljivih sirovina, iznalaenje i primjena uinkovitijih tehnologija za proizvodnju i poboljanje ivot-nih uvjeta jesu jedini mogui put u stvaranju prosvijeene, pravine i gospodarski razvije-ne drutvene zajednice. Knjiga Zatita okolia pogled iz prakse autora Maria Zovke moe biti u mnogoemu iznimno zanimljivo tivo za sve koji se bave razliitim oblastima znanstvenog i strunog rada vezano za ovu temu. U knjizi autor promilja teme kljune za shvaanje filozofije zatite okolia. Osnovno naelo autora jeste da je strategija zatite okolia vrijedna tema za prouavanje sama po sebi, ali i radi zahtjeva to se postavljaju pred iru drutvenu zajednicu.

Propitivanje odnosa izmeu ljudi i prirode unutar ekoloke filozofije prikazuje se iz nekoliko razliitih perspektiva koje autor znalaki prezentira nizom zanimljivih radova svrstanih po od-govarajuim kategorijama.

Autor nam na samom poetku izraava svoje opredjeljenje da e se, bez politike opteree-nosti, boriti na svoj nain za ciljeve zatite okolia. No, jasno mu je da se to moe ostvariti jedino postupno, kako kae, kao i sve u ivotu temeljeno na mnogim kompromisima. Ova je knjiga, svakako, jedan od naina kako se ustvari treba odnositi prema ovoj temi, odnosno znanstveno i struno utemeljeno prezentiranje problematike putokaz je za nove izazove na podruju zatite okolia. Ovo jo vie i iz razloga to nam ova knjiga daje na uvid stvarne probleme iz prakse i upuuje nas na provediva rjeenja.

Vrijednost knjige za nas koji ovdje ivimo i svakako je, svakako, njena upuenost u primje-ni na podruje Bosne i Hercegovine koristei pozitivna iskustva iz svijeta, posebice Europske Unije.

Naglasak je, takoer, stavljen na problematiku zakonske regulative iz ove oblasti odnosno, ova se knjiga moe smatrati vrijednim pregledom postojeih zakonskih rjeenja i odgovaraju-ih propisa i pravilnika koji se trenutno koriste kod nas, u EU i svijetu.

U knjizi je obraen, pored ostalog, i problem odlaganja krutog otpada gdje se daje odgo-vor zato je potrebno graditi sanitarne deponije te je prezentirana sanacija, na ovim prostori-ma, jedne vee sanitarne deponije.

Knjiga sadrava, pored standardnih tema vezanih za zatitu okolia, i nekoliko radova o te-mama koje se rjee spominju u slinim sadrajima te se obrauju vrlo aktualne teme kao npr. prognoza razvoja automobila na elektropogon, tihe gume ili ptice i vjetroelektrane. Ovakav pristup knjizi daje zanimljivost za itatelje kojima zatita okolia nije dovoljno bliska.

Knjiga Zatita okolia pogled iz prakse autora Maria Zovke je interesantna je, pouna i sadrajna za proitati, ali takoer, i vrijedna za imati je pri ruci prilikom bavljenja temama veza-nim za zatitu okolia.

doc. dr. sc. Gordan Prskalo, dig.


Jednu od najboljih definicija okolia (okoline, ivotne sredine, okolice) dao je slavni Albert Einstein. Po njemu okoli je sve ono to nisam ja .

Na alost tu prestaje nekakav jedinstveni pogled na okoli odnosno ue gledano na nje-govu zatitu (ouvanje). Tu svi mi imamo razliite poglede ovisno o godinama, stupnju obra-zovanja, interesima, regiji u kojoj ivimo, ivotnom standardu koji imamo, o tome jesmo li mi ili lanovi nae obitelji uposleni ili ne, ukoliko smo uposleni jesmo li uposleni kod tvrtke koja znatno zagauje okoli, itd. Sve su to imbenici koji oblikuju nas kao i na pogled na sve mo-derniju temu koja izvorno nije politika (Neu politiku u svoju butigu!), ali u svojoj biti to je tema koja zadire u ivot svakog od nas i koja bez dobre (okoline) politike ne moe biti rijeena na zadovoljavajui nain.

Na samom poetku odmah se dijelimo na nas i njih. Mi smo protiv, oni su za. Mi smo protiv: - velikih zagaivaa (teke industrije, lake industrije, pivara, prehrambene industrije)- deponija otpada- termoelektrana, hidroelektrana, atomskih elektrana- autocesta, magistralnih cesta, regionalnih cesta (u naoj neposrednoj blizini) - kamenoloma, asfaltnih baza, betonara- preistaa otpadnih voda i otpadnog mulja (u naoj neposrednoj blizini)- izvora buke (kafia, disko klubova, prodajnih centara) - skladita nafte, plina, benzinskih crpki- plinovoda, naftovoda- tankera to je samo dio onoga zbog ega smo mi protiv. Naravno i kad smo protiv svega naprijed

navedenog mi smo za odnosno zahtijevamo:- istu vodu, zrak, tlo- neometanost bukom- iste gradove i sela od krutog i svakog drugog otpada- zdrave ume- punu zaposlenost - visok standard ivljenja.

Naravno, kao i sve ostalo u ivotu i ova se oblast zasniva na mnogim kompromisima. Ne moe se sve imati, a pogotovo ne moe odjednom. Kao primjer moe posluiti jedna vijest iz SR Njemake odnosno iz njihovog Saveznog ministarstva okolia, zatite prirode i sigurnosti reaktora.

Zatita okolia,sloen ali neophodan proces

Iako je cijela situacija vrlo kompleksna, pokuat emo je objasniti u kratkim crtama. Prije svega, nema radikalnih rjeenja. Nije mogue zatvoriti sva postrojenja koja ne is-punjavaju visoke norme EU glede okolia i odmah zatim otvoriti nova koja te uvjete odnosno granine...

Poglavlje 1 / Zatita okolia - luksuz ili potreba?


Z A T I T A O K O L I A S L O E N A L I N E O P H O D A N P R O C E SZ A T I T A O K O L I A S L O E N A L I N E O P H O D A N P R O C E S

Slika 1 Shema jedne visoke pei

Radi se o donaciji u iznosu od trideset milijuna privatnoj elia-ni ArcelorMittal Eisenhttenstadt GmbH od strane njemake vlade. Sredstva e se utroiti za moder-nizaciju proizvodnje u jednoj vi-sokoj pei to e uzrokovati veliko smanjenje emisije CO2 (stakleni-kog plina). Ukoliko se taj postupak pokae uspjenim i primjeni na

sve njemake eljezare i eliane, na godinjoj razini smanjit e se emitiranje CO2 za 6,9 miliju-na tona. Osim toga, ukupna e proizvodnja elika ostati ista uz ono najvanije u cijelom tom projektu: odrat e se sva radna mjesta.

Koliko je ova vijest bitna ili ne bitna za nas, graane Bosne i Hercegovine? Izaziva li ona uope potrebu za diskusijom ili je nama sve ve jasno?

Naravno, opet je mogue podijeliti se u dvije grupacije: za i protiv. Odmah dolaze komen-tari tipa: Lako je Nijemcima ulagati tolike novce u zatitu okolia kad su bogati. Kako mi da se mjerimo sa njima? Na drugoj strani su oni koji bi odmah, istog trenutka eljeli imati zapadne standarde. Razumljivi su pogledi i elje i jednih i drugih (iskreno reeno svi mi skoro svakod-nevno smo na jednoj pa na drugoj strani).

Moe se rei da je kao i uvijek istina negdje u sredini. Bez razvoja, bez stvaranja novih rad-nih mjesta, bez proizvodnje niti jedno drutvo ne moe opstati, pa tako ni nae. Naravno, razvoj se ne smije planirati nautrb zdravog i ouvanog okolia. Prljave tehnologije nisu put u svijetlu budunost. Ali isto tako treba biti svjestan injenice da je preko noi mogue samo neto sru-iti. Za izgradnju je potrebno vrijeme za razne aktivnosti: za planiranje, kontrolu, nadzor pa tek onda slijedi proces izgradnje.

U Bosni i Hercegovini se krenulo pravim putem prema rjeavanju ove problematike. Ilo se na to da se koriste loa tua iskustva, kako se ne bi pravile iste greke. Kako svi (deklarativno) teimo ka lanstvu u Europskoj Uniji onda je i logino preuzimati njihova dobra iskustva i di-jeliti iste ciljeve glede zatite okolia. Jedna od bitnih karika u cijelom lancu zatite okolia je pravna regulativa ove oblasti. Potrebno je stvari posloiti tako da svi znaju koja su pravila igre. Set okolinih zakona, donesen 2003. godine u Federaciji BiH (2002. godine u Republici Srpskoj), dao je temelj za donoenje ostale podzakonske regulative i poetak izrade tehnikih propisa iz ove oblasti. Sljedee EU-direktive ugraene su u Zakon o zatiti okolia (Slubene novine Federacije BiH, broj 33/03, 39/09):1. IPPC Direktiva 96/61/EZ (IPPC Integrirano spreavanje i kontrola oneienja)2. EIA Direktiva 85/337/EEZ dopunjena Direktivom 97/11/EZ (Procjena utjecaja na okoli veli-

kih industrijskih i infrastrukturnih objekata)3. Sevezo II Direktiva ( Spreavanje nesrea veih razmjera )4. Konvencija o procjeni utjecaja na okoli preko dravnih granica (Espoo konvencija

Bundesminsterium fr Umwelt, Naturschutz und Reaktorsicherheit, Nr. 248/09, Berlin, 29. 07. 2009

Gabriel frdert umweltgerechte Modernisierung des Stahlwerks Eisenhttenstadt mit 30 Millionen Euro: Einem schnellen Start steht nichts mehr im Weg

Das Bundesumweltministerium stellt 30 Millionen Euro aus dem Umweltinnovations-programm fr eine umweltgerechte Modernisierung des Stahlwerks der ArcelorMittal Eisen-httenstadt GmbH zur Verfgung. Im Rahmen eines internationalen Kooperationsprojek-tes soll in dem Stahlwerk ein neuartiges Verfahren zur Reduktion des CO2-Ausstoes in der Stahlproduktion erstmals im grotechnischen Mastab eingesetzt werden.

Mit diesem ambitionierten Vorhaben werde nicht nur ein wichtiger Beitrag zum Klima-schutz, sondern auch zum Erhalt der Arbeitspltze geleistet, betonte Bundesumweltminister Sigmar Gabriel beim gemeinsamen Besuch mit Bundesauenminister Frank-Walter Stein-meier anlsslich der bergabe des Frderbescheids. Der Bescheid wurde von Dr. Axel Na-wrath, Vorstandsmitglied der KfW Bankengruppe, an Thorsten Brand, den Vorsitzenden der Geschftsfhrung der ArcelorMittal Eisenhttenstadt GmbH bergeben. Das Unternehmen plant die Umrstung eines Hochofens, so dass das bei der Roheisenerzeugung entstehende Gichtgas in den Produktionskreislauf zurckgefhrt wird.

Dabei erlaubt der hohe Kohlenmonoxid-(CO)-Anteil eine deutliche Minderung des Koks-bedarfs im Hochofen, was zu weniger klimaschdlichen Kohlendioxid-(CO2)-Emissionen fhrt. Gabriel: Das Vorhaben hat einen ganz auerordentlichen Modellcharakter. Ich freue mich, dass es uns gelungen ist, die notwendigen Frdermittel im Bundeshaushalt bereitzu-stellen. Aus Sicht der Bundesregierung steht einem schnellen Start des Projekts nichts mehr im Weg.

Der Bundesumweltminister appellierte an die Konzernleitung, das Projekt mit interna-tionaler Dimension zgig zu realisieren. In Eisenhttenstadt soll die Gichtgasrckfhrung bei der Roheisenerzeugung erstmalig im grotechnischen Mastab realisiert werden. Bis-her wurde das Verfahren im Rahmen des Forschungsprojekts Ultra Low CO2 Steelmaking (ULCOS) der europischen Plattform fr Stahlindustrie (ESTEP) an einem kleinen Versuchs-ofen im schwedischen Lulea erfolgreich realisiert. Die mit der Gichtgasrckfhrung erreichte Minderung der CO2-Emissionen resultiert vor allem aus dem deutlich geminderten Koksbe-darf fr den Hochofenprozess. Durch die neue Technologie knnen mindestens 16 Prozent CO2-Emissionen vermieden werden. Bei flchendeckender Umsetzung dieses Verfahrens in der deutschen Roheisenerzeugung wrde das gesamte CO2-Minderungspotential 6,9 Milli-onen Tonnen CO2 pro Jahr betragen (bei gleicher Roheisenerzeugung wie im Jahr 2007).


Z A T I T A O K O L I A S L O E N A L I N E O P H O D A N P R O C E SZ A T I T A O K O L I A S L O E N A L I N E O P H O D A N P R O C E S

donesena u Espoo-u Finska 25. sijenja 1991.)5. Konvencija o dostupnosti informacija, sudjelovanja javnosti u donoenju odluka i pristupu

pravosuu u oblasti okolia (Aarhus, 1998. Danska)6. Standardi iz oblasti okolia ISO/BA (standardi serije 14000 i drugi).

Vrlo vana stvar, regulirana ovim Zakonom, je razdvajanje na stara i nova postrojenja. Pod starim postrojenjima vode se sva ona postrojenja koja su postojala i imala dozvole za rad prije donoenja Zakona o zatiti okolia odnosno prije 2003. godine. Za ta stara postrojenja, koja su tu u odreenom prostoru, koja ve rade, proizvode, zapoljavaju ljude, plaaju poreze i doprinose, predviena je olakana procedura za dobivanje okoline dozvole. Za nova postrojenja, ovisno o njihovoj veliini i planiranom kapacitetu, predviena je Procjena utjecaja na okoli, odnosno izrada Studije utjecaja na okoli.

Iako je cijela situacija vrlo kompleksna, pokuat emo je objasniti u kratkim crtama. Pri-je svega, nema radikalnih rjeenja. Nije mogue zatvoriti sva postrojenja koja ne ispunjavaju visoke norme EU glede okolia i odmah zatim otvoriti nova koja te uvjete odnosno granine vrijednosti ispunjavaju. Nije mogue niti ii u drugu krajnost i svima dozvoliti da bez ogranie-nja zagauju okoli. Mora se omoguiti neka prijelazna faza. Ali takva faza koja e biti otvorena za javnost te pod nadzorom i kontrolom od strane dravnih institucija, faza koja gospodarske subjekte nee opteretiti toliko da im onemogui poslovanje.

Naravno da je nemogue preko noi provesti sve mjere smanjenja utjecaja na okoli posto-jeih postrojenja (zrak, voda, tlo, buka, otpad). Zato je doneseno sljedee rjeenje. Potrebno je da svako postojee postrojenje pojedinano napravi tzv. Plan aktivnosti za svoj rad. Taj se Plan pravi za razdoblje od pet godina i u svojoj biti to je Plan prilagodbe, znai ne neki dokument koji bi bio trajna vrijednost nego onaj koji definira jedno prijelazno razdoblje. U njemu se u najkraim crtama pravi cjelokupni inventar postrojenja: ulazi sirovina i energije, izlazi robe i otpada (vrstog, tenog, plinovitog) i predlau mjere za postupno smanjivanje postojeih zagaenja, koje e vlasnik u tom razdoblju poduzeti u cilju smanjenja utjecaja na okoli.

Sve je to propisano u Pravilniku o uvjetima za podnoenje zahtjeva za izdavanje okoline do-zvole za pogone i postrojenja koja imaju izdane dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zatiti okolia (Slubene novine Federacije BiH, broj 68/05, 29/08). Osim toga, bitno je pripomenuti jo jednu injenicu. Okoline dozvole se izdaju na razdoblje od 5 godina. Za cijelo to razdoblje vlasnik se postrojenja mora pridravati Plana koji je sam izradio (a koje je dopunilo mjerodavno ministar-stvo ukoliko nije bio potpun). Vlasnik mora vriti cijeli propisani monitoring i rezultate dostavljati mjerodavnom ministarstvu (federalnom ili upanijskom/kantonalnom).

Ukoliko vlasnik u ovom razdoblju ne izvrava svoje Planom aktivnosti utvrene obveze glede zatite okolia, mjerodavno ministarstvo ukida izdanu Okolinu dozvolu. Isto tako nakon isteka 5 godina ponovo su svi operatori (vlasnici postrojenja) duni zatraiti izdavanje nove Okoline dozvole. Ovim pristupom ostvareno je vie stvari: - gospodarskim subjektima omoguava se opstanak i razvoj, odravanje radnih mjesta, izvra-

vanje obveza prema iroj drutvenoj zajednici,- prua im se mogunost planiranja i provoenja svjetski prihvaenih mjera zatite okolia u

jednom prijelaznom razdoblju od 5 godina, uz nadzor realizacije planiranih mjera od strane mjerodavnih okolinih ministarstava i inspekcija,

- javnosti se omoguuje uvid o utjecaju ovih gospodarskih subjekata na okoli kako je i propi-sano u Zakonu o zatiti okolia,

- smanjuje se tetni utjecaj na okoli i tei dostizanju razine zatite koju propisuju direktive i smjernice EU.

Sigurno da svako rjeenje nekog problema moe stvoriti neke nove probleme pri svojoj im-plementaciji. Ti su mogui problemi ovim rjeenjima kanalizirani, mogue ih je pratiti i na njih pravovremeno reagirati. Utvreno je stanje u pojedinim postrojenjima i onima koji su zadovo-ljili sve zakonske uvjete izdana je Okolina dozvola. Samo po sebi razumljivo je da ta okolina dozvola nije papir na kome samo pie dozvoljava se rad ovog postrojenja i time je problem rijeen za sva vremena. Ne, to je dokument koji moe imati i vie desetina stranica teksta u kojima je konkretno navedeno to operator (vlasnik postrojenja) u narednom razdoblju treba uraditi, na primjer: izraditi separator otpadnih ulja i masti, ugraditi filtre na pei, skupljati otpad, vriti monitoring itd. Sve navedene mjere za njega su obvezujue. Zato se i govori o integrira-noj ili objedinjenoj Okolinoj dozvoli. Ne dozvoljava se prebacivanje problema s jednog na drugi okolini sektor.

Okolinu mjerodavnost u Federaciji Bosne i Hercegovine imaju Federalno ministarstvo oko-lia i turizma i deset upanija/kantona. Po podatcima Federalnog ministarstva okolia i turizma, zakljuno sa 2008. na podruju Federacije Bosne i Hercegovine izdano je ukupno 519 okolinih dozvola. Znai isto toliko poduzea pokazalo je, osim ispunjavanja zakonske obveze, i svijest o neophodnosti ouvanja i zatite istog okolia. Odnosno, da parafraziramo poetak ovog teksta - zatiti sve ono to nismo mi. To je hvale vrijedan poetak. Taj poetak stvara preduvje-te da u ne ba dalekoj budunosti dobra vijest o ulaganju sredstava od strane Vlade u zatitu okolia s poetka ovog teksta ne bude vijest iz Njemake nego iz Bosne i Hercegovine.1

1 Dijelovi izvornog lanka autora

Zovko M., aravanja K.,Environmental Protection in B&H a Complex But Essential Process, The 4TH International Conference Business Systems Management UPS-2009, 3-5TH December 2009, Mostar, BIH, Danube Adria Associati-on for Automation & Manufacturing Vienna, Volume 20, No. 1, ISSN 1726-9679, ISBN 978-3-901509-70-4, Vienna 2009 (na engleskom jeziku)

Zovko M., aravanja K., Zatita okolia-sloen ali neophodan proces, m-Kvadrat broj 17, oujak 2010., Struni a-sopis za graevinarstvo i arhitekturu, 2010 (prijevod)


Zelene tehnologije potrebne Balkanu


Pri spominjanju Bosne i Hercegovine mnogi odmah pomisle na rat. Prava je istina da tra-govi rata u ovoj zemlji ubrzano nestaju. Ova zemlja polako, ali sigurno ide naprijed i u smislu zatite okolia. Mnoga njemaka poduzea ovdje su ve prisutna. Bosna i Hercegovina u bivo Jugoslaviji ubrajana u gospodarski nerazvijeba podruja. Nakon kraja u Bosni i Hercegovini dolazi do neprekidnog rasta gospodarstva drave. Politika jake valute, kojom je konvertibilna marka vrsto vezana uz euro, doprinijela je stabilnosti ove valute i omoguila malu inflaciju.

Prednost Bosne i Hercegovine je njezin centralni poloaj i mogunost koritenja skloplje-nih sporazuma o bescarinskoj zoni sa susjednim dravama na Balkanu. To daje dobar okvir za investicije i onim poduzeima koja planiraju irenje na okolna trita jugoistone Europe. Stanje zatite okolia u dravi je takvo da zahtijeva veliku modernizaciju. Nedostaju moderni proistai otpadnih voda, sanitarne deponije, a vrlo je mala i koliina recikliranog otpada. Me-utim postoji volja da se situacija promjeni.

Mjere za zatitu okolia 2003. zakonodavac je uz pomo sredstava EU donio set okolinih zakona koji podruje za-

tite okolia reguliraju prema EU propisima. Na snagu su stupili Zakon o zatiti okolia, Zakon o zatiti vode, Zakon o zatiti zraka, Zakon o otpadu i Zakon o zatiti prirode.

Prema IPPC, EIA, SEVESO II i drugim EU direktivama utvren je i dokument nazvan Okoli-na dozvola. Taj dokument odreuje da svako poduzee koje ima veliki utjecaj na zagaenje okolia mora napraviti jedan Plan aktivnosti za razdoblje od pet narednih godina. Potrebno je nanovo ograniiti sve neeljene utjecaje na vodu, zrak, tlo, neeljenu buku, otpad itd.

Opine imaju velike probleme u oblasti vodoopskrbe, kao i u obradi otpadnih voda i od-laganju otpada.

U dravi su jako veliki i problemi oko zbrinjavanja otpada. Otpad se odlae na divlje de-ponije ili kompostira i nekontrolirano spaljuje. Kreditom IDA banke u vrijednosti od oko 18 milijuna poelo se sa saniranjem divljih deponija kao i gradnjom sanitarnih deponija u Bi-jeljini, Banja Luci, Bihau, Sarajevu, Tuzli i Zenici. Nakon to je Svjetska banka bila zadovoljna provedbom projekta odobrila je jedan novi kredit za iste namjene u visini od 27 milijuna . On e se koristiti za drugu fazu projekta u 2009. godini i to za opine Livno, Visoko, Gorade, Prijedor, Doboj i Zvornik.

U Mostaru, najveem gradu u Hercegovini, koji lei u junom dijelu Bosne i Hercegovine, planirana je izgradnja veeg proistaa otpadnih voda. Zemljite u ovom podruju skoro pot-puno je kr propusno tlo koje jako brzo upija vodu. U podruju oko rijeke Neretve, najvanije

Prednost Bosne i Hercegovine je njezin centralni poloaj i mogunost koritenja sklopljenih sporazuma o besca-rinskoj zoni sa susjednim dravama na Balkanu. To daje dobar okvir za investicije i onim poduzeima koja plani-raju irenje na okolna trita jugoistone Europe....


Z E L E N E T E H N O L O G I J E P O T R E B N E B A L K A N UZ E L E N E T E H N O L O G I J E P O T R E B N E B A L K A N U

rijeke u Hercegovini, u ijoj zoni utjecaja ivi oko 300 tisua stanovnika, trenutno nema niti jednog proistaa otpadnih voda!

Poto se ue ove rijeke nalazi u Republici Hrvatskoj mogua je i poeljna meugranina suradnja. Za tu suradnju izmeu Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, postoje osigurana dovoljna novana sredstva preko programa IPA 2009, a osigurala ih je Europska Unija.

Koritenje dostupnih izvora energije Vodena snaga i ugalj trenutno su najvaniji izvori energije u Bosni i Hercegovini. Danas ova

drava izvozi vie energije nego to uvozi. Razliite studije pokazale su da Bosna i Hercegovina raspolae velikim potencijalom energije vjetra koja se ne koristi. To je pokazala i i studija koju je radio GTZ Energiepolitische Rahmenbedingungen fr Strommrkte und erneuerbare Energi-en 21 Lnderanalysen, koja daje procjene o mogunostima proizvodnje struje iz obnovljivih izvora energije za 21 dravu.

Prvi vjetropark, koji se sastoji od 22 pojedinana postrojenja, s ukupnom snagom od 44 MW, nastaje u blizini mjesta Mesihovina u junoj Hercegovini. Trokovi izgradnje procjenjuju se na 78 milijuna . 72 milijuna osigurat e KfW banka uz pomo sredstva iz prorauna SR Nje-make, a ostalih 6 milijuna osigurava lokalni proizvoa elektrine energije.

Razvijaju se i projekti Public Private Partnership (privatno javno partnerstvo). Ve od 1999. godine Alba grupa prisutna je na tritu Bosne i Hercegovine. Skupa sa opinom Zenica ovo veliko poduzee iz Berlina osnovalo je prvo privatno poduzee za zbrinjavanje otpada u dravi. Bavi se zbrinjavanjem kunog i industrijskog otpada, ienjem ulica, zimskim odravanjem cesta kao i odravanjem gradskih zelenih povrina. Planirana su i nova zajednika ulaganja.

Njemaka firma Environmental&Renewable Energy Plc i Conad d.o.o. Sanski Most skupa grade postrojenje za preradu organskog otpada u Sanskom Mostu. Radi se o projektu vrijed-nom 12 milijuna koji se izvodi po narudbi opine Sanski Most. Sredstva osiguravaju oba partnera u projektu uz pomo sredstava koja su dobivena iz EU fondova.

Velika je potranja za tehnikom i tehnologijama kojima se zatiuje okoli. Tu njemaka poduzea imaju velike anse da se etabliraju na tritu Bosne i Hercegovine. Procjene su kako je drava pred gospodarskim rastom tako da se otvaraju velike mogunosti za gospodarsku suradnju.


Ubrzanom industrijalizacijom u XIX. i XX. st. dolo je do velikih (uglavnom tetnih) pro-mjena u okoliu. Dovoljno je spomenuti svima poznate fenomene kiselih kia, ozonskih rupa, pomor biljnog i ivotinjskog svijeta, zagaenja mora, umiranje rijeka, a kao najstranije primjere moemo uzeti stotine i tisue ljudi umrlih uslijed raznih ekolokih katastrofa uzrokovanih ljud-skim nemarom, nepanjom, neznanjem ili eljom za brzim profitom bez obzira na posljedice.

Sreom, unatrag nekoliko desetljea raste svijest obinog ovjeka o potrebi osiguranja i-stog i zdravog okolia za budue generacije. Uslijed ovog trenda koji nastaje u zemljama najve-im zagaivaima (a najee i najrazvijenijim zemljama) dolo je do zaokreta. Sada se najvee tvrtke trude objasniti svojim potroaima to sve rade i namjeravaju raditi kako stanje okolia u najmanju ruku ne bi bilo loije danas nego to je bilo juer. Zatita okolia vie nije troak, neto to treba zaobii, nego neto ime se proizvodno poduzee moe ponositi, neto to oni duguju svojim potroaima, svojim uposlenicima i sami sebi.

Sam razvoj naina razmiljanja i djelovanja u ovoj oblasti shematski je predstavljen na slje-dee tri skice : 1. Zatita okolia po sektorima 2. Zatita okolia u okviru procesa proizvodnje 3. Integrirana zatita okolia ukljuen krajnji potroa.

Na prvoj skici prikazan je shematski prikaz prvobitnog odnosa prema problemu zatite okoli-a, odnosno zatiti okolia po sektorima. Iz skice je vidljivo da dovoenjem sirovina i energije na mjesto proizvodnje dolazi do proizvodnje odnosno stvaranja novog proizvoda kao i neizbje-nog otpada, koji zavisno od njegovog agregatnog stanja, dospijeva u atmosferu, vodu ili tlo. U ovom, prvom razdoblju rasta svijesti o potrebi zatite okolia prilo se koritenju preistaa zraka u cilju zatite atmosfere, preistaa otpadnih voda i odvozu krutog otpada na posebno izgraena mjesta odnosno nadzirane deponije. Izgledalo je kao da je time sve rijeeno.

Integrirana zatita okolia

Sreom, unatrag nekoliko desetljea raste svijest obinog ovjeka o potrebi osiguranja istog i zdravog okolia za budue generacije. Uslijed ovog trenda koji nastaje u ze-mljama najveim zagaivaima (a najee i najrazvijeni-jim zemljama) dolo je do zaokreta...



I N T E G R I R A N A Z A T I T A O K O L I AI N T E G R I R A N A Z A T I T A O K O L I A

Slika 2 Zatita okolia po sektorima (1. koritenje preistaa zraka; 2. preiavanje otpadnih voda; 3. nadzirane deponije)

Dubljim ulaenjem u problem raznih vrsta zagaenja, a i rastom svijesti obinog graa-nina o neophodnosti zatite okolia, koja znai i zatitu samog ovjeka, prelo se na sljedeu fazu koja je prikazana na drugoj skici i poznatija kao zatita okolia u okviru procesa pro-izvodnje. Ono to karakterizira ovaj oblik zatite okolia je odreeni kruni tok. Sirovine se obogauju recikliranjem, znai manje se troe prirodni resursi, koristi se energija otpada tako da se opet tede prirodni resursi. Znaajna panja posveuje se proizvodnji proizvoda koji nisu opasni po okoli .

Slika 3 Zatita okolia u okviru procesa proizvodnje (1. tednaj sirovina, 2. poboljanje procesa; 3. koritenje sporednih produkata; 4. otpadna toplina;

djelimina obrada; 6. proizvodi koji nisu opasni po okoli; 7. koritenje preistaa zraka; 8. preiavanje otpadnih voda; 9. energija iz otpada; 10. nadzirane deponije)

Na treoj skici prikazan je takozvani integrirani nain zatite okolia ukljuenjem krajnjeg potroaa. Sve dobre strane dosadanjih pristupa zatite okolia prihvaene su, s tim da je dodana jedna nova karika u lancu - krajnji potroa. On svjesno bira proizvode koji nisu opasni po okoli (recimo one koji su bioloki razgradivi) ak i ako su oni skuplji, i tako nagrauje okolino svjesnog proizvoaa. On vri i razdvajanje otpada u dio koji se moe reci-klirati i na bioloki razgradiv dio, na staklo, metal, papir, PVC itd.

Slika 4 Integrirana zatita okolia ukljuen krajnji potroa (1. tednja sirovina; 2. poboljanje procesa; 3. koritenje sporednih produkata; 4. otpadna toplina; 5.

djelimina obrada; 6. proizvodi koji nisu opasni po okoli; 7. recikliranje; 8. lagerovanje bez opasnosti za okoli; 9. koritenje preistaa zraka; 10. preiavanje otpadnih voda; 11. energija iz otpada; 12.

nadzirane deponije)

Kao to se iz prethodnog jasno vidi injenica je da samo integrirana zatita okolia u koju je ukljuen i krajnji potroa, odnosno svi mi, moe dati zadovoljavajue rezultate u zatiti okolia.

Svima nam je poznato kako su prirodni resursi ogranieni, te se antropogeni utjecaji na okoli moraju smanjiti to je vie mogue, kako bi sljedeim generacijama ostavili okoli u barem onakvom stanju u kakvom smo ga i mi zatekli. Dugorono to je mogue ostvariti jedino integriranom zatitom okolia. Jedino sazrijevanjem svijesti o cjelokupnoj povezanosti zbiva-nja u prirodi, o vezanosti svih procesa moemo natjerati u prvom redu sebe pa onda i ostale na promjenu ponaanja. Promjenu ponaanja u kui, na poslu u cjelokupnom drutvu nije lako preko noi ostvariti.

Sve to je jedan proces, ali proces koji u prvom redu mora polaziti od pojedinca. A to smo mi sami1


Zovko M., Integrirana zatita okolia, m-Kvadrat, broj 19, svibanj 2010., Struni asopis za graevinarstvo i arhi-tekturu, 2010


Plan aktivnosti s mjerama i rokovima...

Plan aktivnosti s mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija, odnosno zagaenja i za usuglaavanje s najboljom raspoloivom tehnikom kako dalje?

Svima koji se bave zatitom okolia, a i onima koji su na to prisiljeni zakonom i podzakon-skim propisima, poznato je to je Plan aktivnosti. Za sve ostale samo kratko pojanjenje. Radi se o dokumentu iju je izradu propisao Pravilnik o uvjetima za podnoenje zahtjeva za izdavanje okolinog doputenja za pogone i postrojenja koja ima 0 0ju izdana doputenja prije stupanja na snagu Zakona o zatiti o okoliu(Slubene novine Federacije BiH, broj 45/09 od 15. srpnja 2009.), a podlijeu mu sva postrojenja koja su pobrojana u Pravilniku o pogonima i postrojenji-ma za koje je obavezna procjena utjecaja na okoli i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izraeni i puteni u rad samo ako imaju okolinu dozvolu (Slubene novine Federacije BiH broj 19/04 od 10. travnja 2004.). Kako ne bi bilo zabune, ovo se odnosi na postrojenja koja su izgraena prije donoenja seta okolinih zakona 2003. godine.

Zakonodavac je dozvolio i mogunost da uz profesionalne konzultante iji je to svakod-nevni posao, ovakve vrste planova mogu izraivati i sami vlasnici postrojena kojih se to tie. Mjerodavnost je podijeljena izmeu federalnog i upanijskih ministarstava okolia, ovisno o kapacitetu postrojenja. To je zakonska osnova. A to se dogaa u praksi?

Vlasnik postrojenja poprilino je pogoen, da ne kaemo ozlojeen, svim trokovima ove vrste koji ga pogaaju. Kao prvo duan je napraviti Plan aktivnosti. U sklopu izrade tog plana duan je platiti i mjerenja nultog stanja. Nakon predaje Plana u mjerodavno ministarstvo (fe-deralno ili upanijsko), to ministarstvo formira struno povjerenstvo (sastavljeno od djelatnika ministarstva i strunjaka iz prakse) koji kontroliraju i odobravaju (ili odbacuju) jedan takav plan. Za rad povjerenstva operator plaa naknadu. Osim toga, operator plaa odreena sredstva i u Fond zatite okolia. Ukoliko je sve zadovoljeno, nakon sve provedene procedure, operator do-biva okolinu dozvolu na razdoblje od 5 godina i nakon toga se ponovo mora upustiti u slinu proceduru i izraditi novi Plan aktivnosti

Da razjasnimo: Plan aktivnosti moemo usporediti s Glavnim projektom pri izgradnji nekog objekta. Prava investicija tek slijedi u tom navedenom razdoblju od 5 godina koji je opisan u Planu aktivnosti. Ne moe se nita prigovoriti ni logici zakonodavstva: tvrtke koje su ve podu-zele mjere zatite okolia i svoje tetne utjecaje na zrak, vodu i tlo smanjile u zakonom propisan okvir, nemaju veih (investicijskih) trokova osim odravanja sustava i trokova monitoringa. Nasuprot njima, tvrtke koje nisu nita poduzimale, a svojim radom i dalje tetno djeluju na okoli, teko shvaaju (prihvaaju) injenicu da su do sada bile privilegirane na raun okolino svjesnih tvrtki: novac koji nisu uloile u zatitu zajednikog nam okolia imale su na raspolaga-

Sve prethodno naveo sam kao osobna iskustva iz moje pro-fesionalne prakse. Poto radim kao konsultant pri izradi planova aktivnosti i ostalih okolinih dokumenta, a osim toga angairan sam i u radu strunih povjerenstava za ocjenu i kontrolu planova aktivnosti, sve nabrojano...



P L A N A K T I V N O S T IP L A N A K T I V N O S T I

nju kao ekstra profit i ak mogle na tritu (koje jo nije okolino osjetljivo koliko bi trebalo biti) dodatno profitirati svojim niim cijenama. Sve se to zaboravlja i u prvi se plan istie nepravda da oni sad moraju ulagati desetine tisua maraka u: izgradnju postrojenja za preradu otpadnih voda, izgradnju septikih jama, ugradnju filtara zraka, ugradnju talonika, plaati odvoz otpada, opasni otpad dokumentirano odlagati, ozeleniti i rekultivirati okoli, imati obzira prema stam-benim naseljima u blizini (ne raditi nou, smanjiti buku), itd., itd. Sad se sve to imaginarno predstavlja kao neki hir zakonodavca, kao neija elja da se otea rad postojeim tvrtkama i nametnu im se dodatni (po njihovom miljenju nepotrebni) trokovi.

Naalost, u cijelom ovom sluaju ima i nekih ozbiljnih razloga koji prelaze okvire ovog lan-ka, ali daju (djelomino) za pravo sljedeim razmiljanjima.

Primjer iz prakse: radei na izradi Plana aktivnosti za jedan kamenolom imao sam priliku primijetiti frustraciju i nezadovoljstvo ne samo vlasnika nego i mnogih djelatnika tog kame-noloma. Oko kamenoloma koji je ve petnaestak godina u eksploataciji i ima sve prijavljene djelatnike, izraene rudarske i ostale projekte, sve suglasnosti itd., u njegovoj neposrednoj bli-zini nalaze se jo etiri slina pogona koja nemaju nita od toga, ali koji na tritu prodaju svoj kamen i izravna su konkurencija okolino svjesnoj tvrtci. Odgovor inspekcijskih slubi uvijek je isti: nelegalnoj tvrtci ne mogu nita narediti niti je zatvoriti. Kazne i nameti mogu se pisati samo na legalne

Naravno, gornji problem predstavlja iri problem samog sustava, cijele drave i nije ga mo-gue rijeiti primjenom okolinog zakonodavstva. Naveden je samo kao primjer koji je prisutan u praksi.

Trenutna situacija pri izradi Planova aktivnostiUkoliko podlijeete zakonskoj obvezi izrade Plana aktivnosti za vae postrojenje na raspo-

laganju su vam dvije opcije: 1. angairati konzultantsku firmu da taj posao uradi za vas ili 2. da sami uradite traeni dokument (to je zakonodavac odobrio).

Oba puta imaju svojih mana i prednosti, a svim operaterima je ostavljena mogunost iz-bora. Krenimo prvo od toga da se izrada Plana aktivnosti povjeri konzultantu iji je to osnovni posao. Koga odabrati? Pa najsigurnije je prethodno se informirati. Po sadanjem stanju stvari Federalno ministarstvo okolia i turizma izdalo je listu tvrtki kojima je dozvoljeno izraivanje Studije utjecaja na okoli, a to je okolini dokument mnogo ozbiljniji i mnogo tei za izradu. Lo-gika nam kae kako su takve tvrtke u stanju napraviti i nama potrebni Plan. Po zadnjim podatci-ma (2010.) trenutno se na toj listi nalazi 27 tvrtki, a vrlo je vjerojatno da je taj broj u meuvreme-nu porastao. Sljedei je korak, naravno, zatraiti od ovih tvrtki okvirnu ponudu za izradu Plana aktivnosti vaeg postrojenja. E tu ve dolazimo do prvog u cijelom nizu problema. Apsolutno sam uvjeren da vam barem polovina navedenih tvrtki nikada nee niti poslati ponudu (oni su moda na listi jer su u sklopu nekog velikog posla sudjelovali i na izradi neke Studije utjecaja na okoli, a niti imaju stalno uposlene strune ljude niti su se time bavili, ili imaju previe velikih

poslova, a posao oko izrade Plana moe se jako rastegnuti jer posao nije gotov samom izradom dokumenta nego i vrlo vjerojatnim dopunama godinu, dvije nakon same izrade ili jo puno drugih razloga).

Ipak, u svakom sluaju vei ili manji broj tvrtki poslat e vam svoju ponudu i apsolutno sam uvjeren kako e se cijena ponuda za izradu jednog takvog dokumenta kretati u nevje-rojatnom rasponu od 1:10 ? Takva e biti i kvaliteta konanog dokumenta. Ozbiljne se tvrtke ne kockaju svojim imenom i ugledom te skoro da je pravilo da e ti dokumenti biti uraeni prema Pravilniku i nee izazvati ni puno primjedbi od strane strunog povjerenstva koje e biti u situaciji ocjenjivati takav dokument. Oni e se drugi bazirati samo na niskoj cijeni, a takva e biti i kvaliteta dokumenta. Neki od tih dokumenata moda e, ukoliko budu vie puta dopunja-vani prema sugestijama i primjedbama strunog povjerenstva, i biti prihvaeni, ali veina nee. Nakon toga operator e imati dodatne trokove angairanja drugog konzultanta za isti posao.

Ukoliko ste voljni sami uraditi Plan aktivnosti zakonodavac vam je ostavio i tu mogunost. Prema mojim saznanjima nekoliko velikih tvrtki postupilo je tako, ali uz jednu napomenu: one su bile dovoljno velike da imaju dovoljan broj strunih ljudi koji su osim svog redovitog posla sudjelovali na izradi Plana aktivnosti. To je kod manjih privatnih tvrtki u praksi gotovo nemogu-e ostvariti: broj uposlenih je obino nedovoljan i za redovite aktivnosti, a ne za dodatne radnje na izradi vanog dokumenta. Ali otvorena je i takva mogunost.

Prijedlog za budunostSve prethodno naveo sam kao osobna iskustva iz moje profesionalne prakse. Poto radim

kao konsultant pri izradi planova aktivnosti i ostalih okolinih dokumenta, a osim toga angai-ran sam i u radu strunih povjerenstava za ocjenu i kontrolu planova aktivnosti, sve nabrojano mi je poznato iz moje profesionalne prakse. Zbog toga mislim da je potrebno radikalno mije-njati nain izrade ovih planova. Drim da je trokove izrade planova aktivnosti potrebno skinuti s operatora postrojenja kako bi on bio usmjeren u stvarna okolina poboljanja u samoj praksi: izgradnju separatora, filtra itd. Takoer, drim da se treba okrenuti sredstvima iz europskih oko-linih fondova koji ve i sami nude pomo (recimo EBRD TAM/BAS Programme), ali nedovoljno su poznati i koriteni. Moj je prijedlog na pregledan nain prikazan na sljedeoj shemi.


Slika 5 Shema financiranja izrade Planova aktivnosti

S prethodne sheme jednostavno se moe iitati sutina mog prijedloga: sredstva iz EU fondova koje je mogue nepovratno dobiti kao i dio sredstava iz Fonda za zatitu okolia Fede-racije BiH iskoristila bi se za izradu Planova aktivnosti ime bi se operator postrojenja rasteretio barem za taj troak. Federalno ministarstvo okolia i turizma bilo bi koordinator cijelog procesa. Skupa s Fondom osigurala bi se potrebna sredstva. Onda bi se raspisao eliminatorni natjeaj za formiranje liste strunih konzultanata. Eliminatorni uvjeti bi bili: broj stalno uposlenih kon-zultanata s visokom strunom spremom (minimalno 5), dosadanja iskustva pri izradi Planova aktivnosti, kapaciteti koliko godinje mogu izraditi planova, reference i predloena paualna cijena za izradu jednog Plana aktivnosti na federalnoj razini. Na temelju konzultanata koji bi proli eliminatorni dio i njihovih ponuda formirala bi se neka srednja cijena za izradu jednog Plana aktivnosti i ona bi bila ponuena na prihvaanje svim konzultantima koji bi proli natje-aj. Nakon toga formirala bi se otvorena lista koja bi bila dostupna na stranicama Federalnog ministarstva okolia i turizma.

Svi vlasnici postrojenja koji imaju obvezu izrade planova aktivnosti bili bi pozvani da pod-nesu zahtjev za sponzoriranje izrade istih. Nakon to bi se to uinilo, Federalno ministarstvo okolia i turizma dodijelilo bi svakom pojedinanom operateru konzultanta s liste, a Fond bi sa svakim pojedinano sklopio ugovor. Ugovor bi sadravao odredbu da se iznos uplati u tri dijela:

30% avansno, 50% nakon predaje Plana aktivnosti i ostatak od 20% nakon izvrenih (eventual-nih) dopuna i izdavanja okoline dozvole.

Trokovi koji bi teretili operatera postrojenja bili bi trokovi rada strunih povjerenstava i trokovi mjerenja nultog stanja. Moda e u kasnijem razdoblju biti mogue podmiriti i troko-ve mjerenja nultog stanja, ali drim da je to sada neostvarivo. Tek kada se akreditira kritian broj od barem pet tvrtki, drim da treba sav ovaj model proiriti na isti nain samo u svrhu mjerenja nultog stanja.

to bi se jo dobilo ovim nainom financiranja? Dobilo bi se ono to je jako bitno u cijeloj prii: kvalitetni projekti zatite okolia, a to Planovi aktivnosti u svojoj biti i jesu. Operator po-gona donekle bi promijenio svoj pogled na problem i sve to bi mu pomoglo da shvati da je pet godina sasvim dovoljno vremena da se izvre neka poboljanja na njegovom postrojenju. Poboljanja o kojima e on moi informirati i blie susjedstvo kao i iroku javnost. Mislim da to nije zanemariv dobitak za bilo koga. Sredstva za to postoje, a apliciranjem i dobivanjem tih sredstava ostvarilo bi se vie ciljeva: skinuo bi se odreeni teret s gospodarstva, smanjio bi se negativni utjecaj na okoli, podigla bi se razina tvrtki koje se bave konzaltingom pa i zaposlio odreen broj ljudi. A to zasigurno nije malo1

1 Dijelovi lanka autora Zovko, M., u fazi objavljivanja

P L A N A K T I V N O S T IP L A N A K T I V N O S T I


Studija o zagaenosti u nultom stanju najvaniji dio Plana aktivnosti s mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija, odnosno zagaenja i za usuglaavanje s najboljom raspoloivom tehnikom.

Nemogue je napraviti kvalitetan Plan aktivnosti bez kvalitetnog mjerenja nultog stanja od-nosno izrade Studije zagaenosti u nultom stanju - poglavlja 6. propisanog Pravilnikom. Uko-liko zatraite ponudu za jednu takvu Studiju odnosno mjerenje iznenadit e vas raspon cijena u ponudama koje dobivate. Da bi se shvatilo kako dolazi do toga potrebno je razjasniti neke temeljne principe. Prvo je potrebno razjasniti razliku izmeu: akreditacije i izdavanja ovlatenja.

Akreditacija je dobrovoljan in (koji prouzrokuje jako velike trokove) koji jedna tvrtka po-duzima kako bi dokazala svoju strunost u nekom poslu (u ovom sluaju mjerenju zagaenja zraka, vode, tla i buke). Na razini drave Bosne i Hercegovine postoji Institut za akreditaciju koji vri takva akreditiranja. Nakon to jedna tvrtka dobije takvu akreditaciju dokumenti o mjerenju koje ona izdaje validni su u svim dravama s kojima matini Institut ima potpisanu suradnju.

E tu opet ima jedna kvaka 22 - do sada (poetak 2011.) niti jedna tvrtka na podruju BiH nije akreditirana od strane dravnog Instituta za mjerenja zagaenja zraka, vode, tla i buke.

Drugi imbenik je stvar ovlatenja. Ovlatenja izdaju mjerodavna dravna tijela (ministar-stva) na svim razinama: entiteta i upanija. Po zakonu bi bilo vrlo jednostavno dobiti ta ovlate-nja: prvo se akreditirate i zatraite od mjerodavnog entitetskog ministarstva ovlatenje za rad. Ne bi vam trebali praviti probleme. Ali sada ministarstva imaju problem: ne postoje akreditira-ne tvrtke, a po zakonu se mjerenja moraju vriti. Tu dolazimo do raznih rjeenja: Federalno mi-nistarstvo okolia i turizma nikome nije dalo takvo ovlatenje, Federalno ministarstvo poljopri-vrede, vodoprivrede i umarstva izdaje ovlatenje za mjerenje zagaenja u otpadnim vodama i na svojim stranicama ima popis ovlatenih tvrtki. Pojedina upanijska/kantonalna ministarstva izdaju pojedinim tvrtkama privremena ovlatenja za mjerenje razine buke, zagaenja zraka itd. Stvoreno je prilino konfuzno stanje koje kao i obino koriste lovci u mutnom.

Prosjean vlasnik postrojenja nee primijetiti razliku jesu li mu mjerenja vrena instrumen-tom koji kota desetine tisua maraka ili neodgovarajuim instrumentom od par stotina ma-raka. Uostalom to i nije njegov posao. On svu okolinu priu shvaa kao dodatni namet i tako se prema njoj i odnosi.

Najbolje je da strunjaci (ija ponuda je najee i najnia iako nije uvijek pravilo) dou i izmjere kako njegovo postrojenje radi ie nego je radilo prije dvadeset-trideset godina kada je kupljeno. Tako ne mora investirati u nove filtre i sve je u redu. Prosjean inspektor pretrpan je brojem predmeta i umoran od broja onih koji ama ba nita ne poduzimaju u cilju

Studija o zagaenosti u nultom stanju...

Nemogue je napraviti kvalitetan Plan aktivnosti bez kva-litetnog mjerenja nultog stanja odnosno izrade Studije za-gaenosti u nultom stanju - poglavlja 6. propisanog Pravil-nikom. Ukoliko zatraite ponudu za jednu takvu Studiju odnosno mjerenje iznenadit e vas raspon...



S T U D I J A O Z A G A E N O S T I U N U LT O M S T A N J US T U D I J A O Z A G A E N O S T I U N U LT O M S T A N J U

zatite okolia pa mu je i takav dokument (dodatno pojaan injenicom da ga je izdala tvrtka s ovlatenjem) dobrodoao da s njim moe mahati onima koji mu nisu u stanju prikazati ni-kakav dokument

Ministarstva koja su izdala ovlatenja bez akreditacije (upravo je akreditacija kljuna jer se kontrole obavljaju godinje i poprilino su sveobuhvatne) raunaju kako su izdali samo privre-mena rjeenja, a nisu ni struno osposobljeni da nadgledaju i kontroliraju rad tvrtki kojima su ista izdali I tako situacija nepovratno tone .. ak i oni okolino svjesni gube volju da stvarno utjeu na poboljanje istoe okolia jer im je to na koncu troak pa ak vremenom i neoprav-dan troak.

to uiniti da se opisana situacija popravi ? Stvar je jasna, pokuati pomoi ozbiljnim tvrt-kama da se akreditiraju, a nakon toga izdati im ovlatenja za rad. U okolinim fondovima EU postoje sredstva za tu namjenu i potrebno ih je ciljano iskoristiti kao pomo ve postojeim ili onim tvrtkama koje se ele profesionalno i odgovorno baviti ovom djelatnou.

Ve sada postoje stotine tvrtki koje imaju okoline dozvole i koje ele izvravati svoje obve-ze vrei propisane monitoringe zagaenja zraka, vode, tla i buke. Njima, ali i svima ostalim, po-trebno je omoguiti da biraju izmeu barem pet akreditiranih mjernih laboratorija. Potrebno je prekinuti praksu izdavanja ovlatenja tvrtkama koje nisu akreditirane. Izdana ovlatenja sa svih razina treba skupiti na jedno mjesto, u registar ovlatenja i osigurati njegovo javno objavljivanje na stranicama Federalnog ministarstva okolia i turizma. Samo uvidom javnosti moe se izbjei da nekompetentne, neprofesionalne tvrtke koriste priliku za lov u mutnom.

Monitoring je ozbiljna stvar i osim skupih instrumenata, koje treba redovito badariti i odr-avati, zahtijeva i strunu radnu snagu kao i stalno uenje i usavravanje. To nije posao kojim se netko usput moe baviti. Postoji samo kratkotrajna korist za par pojedinaca ukoliko baratamo pogrenim podatcima o stupnju zagaenja zraka, voda, tla, a velika teta za sve ostale pa i one koji svojim nestrunim i neprofesionalnim radom i sebe dovode u opasnost.1

1 Dijelovi lanka autora Zovko M., u fazi objavljivanja


Taloni prah - mjerenje nultog stanja

Izgradnja i rad deponije otpada izazivaju veliki utjecaj na okoli na uem i irem podruju njene izgradnje. Zbog potrebe utvrivanja odgovarajue minimalne udaljenosti deponije od naseljenih mjesta [4], uz sve ostale utjecaje (utjecaj na tlo, vodu, floru i faunu) javlja se i problem pravilne procjene utjecaja na zagaenost zraka (talonog praha) na uem i irem podruju oko deponije otpada nakon njene izgradnje i putanja u pogon. U literaturi postoje neke preporuke glede ove udaljenosti, ali u praksi je za svaki pojedinani sluaj potrebno izvriti mjerenja zaga-enosti.

Pokuati u ukazati na znaaj i nain pravilnog mjerenja nultog stanja zagaenosti zraka odnosno dijela zagaenja koje se odnosi na taloni prah na podruju planiranom za izgradnju deponije otpada. Pri tome je potrebno ukazati na iskustva i praksu zemalja EU koje ovom pro-blemu pridaju veliki znaaj, ali i detaljno opisati cijeli postupak (Bergerhoff) i metode uzimanja mjernih proba, njihovih analiza i usporeivanje dobivenih podataka s vaeim graninim vri-jednostima u Federaciji Bosne i Hercegovine.

KVALITETA ZRAKA ZAKONSKI TEMELJ [7]Definiranje kvalitete zraka u Federaciji Bosne i Hercegovine vri se na temelju Pravilni-

ka o graninim vrijednostima kvalitete zraka (Slubene novine Federacije BiH, broj 12/05). Pravilnik odreuje granine vrijednosti kvalitete zraka (GV) i ciljane vrijednosti kvalitete zraka (CV), koje su indikatori planiranja kvalitete zraka u prostoru, pragovi upozorenja i pragovi/granice uzbune za pravovremeno djelovanje u sluaju kratkotrajnih pojava prekomjerne za-gaenosti zraka. Granine vrijednosti kvalitete zraka odnose se na otvoreni prostor pojedinog podruja vodei rauna da prirodni sadraji (ljudi, biljke i ivotinje) kao i izgraena dobra ne budu ugroeni djelovanjem zagaujuih tvari. Ove se vrijednosti, dakle, ne primjenjuju na zatvoreni prostor radnog mjesta na kojem radi radno sposobni (zdravi) dio stanovnitva i gdje je izloenost zagaenom zraku znatno kraa, a dozvoljene vrijednosti tetnih tvari znatno su vee od graninih vrijednosti kvalitete zraka (GV). Ukoliko su vrijednosti kvalitete zraka za danu zagaujuu tvar nie od vrijednosti graninih vrijednosti kvalitete zraka GV, odnosno od ciljanih vrijednosti kvalitete zraka (CV), postoji mogunost unoenja novih zagaujuih tvari u dani prostor. Pravilnikom je izmeu ostalih zagaujuih tvari reguliran i sadraj talonog praha u zraku. Granine vrijednosti kvalitete zraka mogu imati razliite vrijednosti u zavisnosti od vremena uzorkovanja; to je vrijeme uzorkovanja krae via je brojana vrijednost granine vrijednosti. Duina uzorkovanja standardizirana je na 30 minuta, jedan sat, osam sati, 24 sata ili jedan mjesec (ovisno od vrste zagaujue tvari i koritene metode uzorkovanja). Openito gledano za ocjenu vrijednosti kvalitete zraka podruja koje se usporeuje s graninim vrijed-

Izgradnja jedne deponije otpada sloen je i dugotrajan po-sao. Jedan od problema prije donoenja konane odluke o gradnji je precizno utvrivanje postojeeg stanja zagae-nosti zraka na iroj lokaciji uslijed ve postojeih zagai-vaa (promet, kamenolomi, industrija)...

Poglavlje 2 / Zrak


T A L O N I P R A H - M J E R E N J E N U LT O G S T A N J A T A L O N I P R A H - M J E R E N J E N U LT O G S T A N J A

nostima kvalitete zraka (GV) odnosno s ciljanim vrijednostima kvalitete zraka (CV) potrebno je promatrati razdoblje od 1. sijenja do 31. prosinca tekue godine. Za ocjenu trenda kvalitete zraka minimalno razdoblje praenja je pet godina. Izuzetno kod mjerenja na temelju pritube graana, razdoblje mjerenja moe biti krae. Granine vrijednosti kvalitete zraka (GV) u cilju zatite ljudi uslijed djelovanja talonog praha (sedimentne praine) dane su u sljedeoj tablici.

Tablica 1 Granine vrijednosti za taloni prah [7]

Zagaujua tvar Razdoblje uzorkovanjaProsjena godinja vrijednost

(mg/m2/dan)Visoka vrijednost

(mg/m2/dan)

Taloni prah - ukupno Jedan mjesec 200,00 350,00*

Pb u talonom prahu Jedan mjesec 0,1 ----

Cd u talonom prahu Jedan mjesec 0,002 -----

Zn u talonom prahu Jedan mjesec 0,4 -----

Tl u talonom prahu Jedan mjesec 0,002 ----

* odnosi se na mjesec u godini s najviim vrijednostima depozicije/taloga

IRENJE I TALOENJE PRAINE [4,5, 6]Na jednoj deponiji otpada do irenja i taloenja praine dolazi iz vie razloga: nastajanje

vrtloga praine uslijed kretanja vozila, istovara materijala i unutarnjeg transporta tog materijala na samom prostoru deponije i podizanja praine uslijed vjetra. Na emisiju praine djeluju slje-dee veliine [4]: - veliina zrna- oblik povrine- stabilnost okolne atmosfere- brzina vjetra- sadraj vlage u materijalu.

Sve su navedene veliine bitne i one se razlikuju od mjesta do mjesta. Osim toga, bitna je i mikrolokacija planirane deponije odnosno meteoroloke i klimatoloke znaajke podneblja. Te podatke, ukoliko nisu dostupni, takoer treba mjeriti za vrijeme mjerenja talonog praha pri ispitivanju nultog stanja za podruje planirane deponije otpada. [4]

MetodologijaKao minimalno razdoblje mjerenja nultog stanja talonog praha zraka u blizini jedne plani-

rane deponije odnosno izrade svih razliitih mjerenja i analiza, u principu se ne moe uzimati razdoblje manje od jedne godine. U tom razdoblju dolazi do promjene svih godinjih doba, a mogue je pratiti ponaanja vjetra, padalina itd. Ova mjerenja treba vriti kontinuirano u razdo-

blju od godinu dana (prema Bergerhoff-u) i izvriti kemijske analize talonog praha. Osim toga, jako je vano pravilno postaviti raster odnosno prostorni raspored mjernih mjesta.

Svi podatci dobiveni mjerenjem slue za odreivanje stvarnog stanja odnosno pravilno utvrivanje potrebnih mjera zatite kao i mjera monitoringa pomou kojih e se pratiti i vie-godinji rad deponije otpada. Kasnijom analizom klimatskih i svih ostalih prostornih imbenika moi e se napraviti odgovarajui matematiki modeli ponaanja zranih masa koje prenose zagaenja s prostora planirane deponije otpada. Nekad je mogue da jedna jako banalna stvar kao to je na primjer orijentiranje deponije (sjever - jug ili istok - zapad) [4,5,6] ima jako veliki utjecaj na lokalnu mikroklimu odnosno da ista poremeti postojee strujanje zraka na taj nain da se emisija ve postojeih zagaivaa preusmjeri i predstavlja dodatni problem pri kasnijem radu deponije otpada. Zbog toga je znaajno da se, prije gradnje i donoenja konane odluke o pozicioniranju deponije, ide na prostorno modeliranje te ispitaju mogui utjecaji rada ne samo budue deponije otpada kao izvora buduih emisija nego i kao prostornog imbenika koji predstavlja prepreku u prostoru. [4,5]

Bergerhoff - mjerna metoda za mjerenje talonog praha [1,2]Kontrola kvalitete zraka znaajna je mjera u okviru djelotvorne zatite okolia. Pri ocjeni

kvalitete zraka najznaajnije je odrediti koliinu stranih krutih i plinovitih sastojaka u zraku. Ocjena krutih sastojaka u zraku odnosno prainastih zagaenja zraka vri se prema podatku o koncentraciji (masa po jedinici zapremine) ili masi sedimentirane praine po jedinici povrine i vremena (taloni prah). Ovakva vrsta mjerenja dokazala se kao jako znaajna, a mjerenje talo-nog praha nalo je primjenu osobito pri mjerenju zagaenja za vee prostore obuhvata na pri-mjer za podruje izgradnje deponije otpada. [5] Postupak koji se koristi za ovu vrstu mjerenja u strunoj se literaturi zove Bergerhoff-ov postupak.

Bergerhoff sedimentator mjerenja talonog prahaZa mjerenje talone praine koristi se postupak prema VDI smjernici 2119, list 2. [1,2] Cilj je

odreivanja koliine praine izmjeriti koliko e se za tono odreeno vrijeme nataloiti vrstog i tenog taloga (s izuzetkom vode) iz atmosfere depozicija. Mjerenje praine vri se takozva-nim Bergerhoff postupkom. Pri tome se koristi jedna staklena ili plastina posuda (sedimen-tator) zapremine 1 2 dm3 u koju se sipa oko 0,25 dm3 tenosti od 10% rastvora izo-propilnog alkohola kako bi se sprijeilo zagaenje rastvora insektima i eventualno smrzavanje. Posuda s otvorom prema gore postavi se na nosa visine 1,5 metar od povrine zemlje, vodei rauna da u blizini postavljanja nema prirodnih niti umjetnih prepreka koje bi onemoguile ili utjecale na transport i taloenje sedimenta. U posudu se taloi padajua praina iz zraka kao i kinica. Vrijeme ekspozicije iznosi 28 2 dana. Nakon toga nakupljeni se sadraj premjesti u vatrostal-nu posudu i u sunici ukloni sva vlaga. Ostatak odnosno nataloena praina precizno se izvaga. Rezultat, drugaije nego kod mjerenja koncentracije, odnosi se na razdoblje od 28 dana i povr-inu od metra etvornog. U nastavku je detaljno prikazan ovaj postupak mjerenja.


Tablica 2 Bergerhoff opis postupka mjerenja [1, 2]

Vrsta ureaja BERGERHOFF - sedimentator

Kratki opis mjerenjaAtmosferski taloni prah skuplja se u posude

i gravimetrijski mu se odreuje koliina

Probna posuda Staklena posuda sa zatitom od ptica pomou

dodatka u obliku lijevka

Analitika vaga Tonost : 0,1 mg.

Sunica Laboratorijska

Vrijeme ekspozicije U pravilu 28 2 dana

Prema normi VDI 2119/2

Donja granica osjetljivosti postupka1,5 mg / po ureaju

5-8 mg/md

Tonost odreivanja 10 mg/md

Standardno odstupanje za podruje od 6 530 mg/m2/ danu

za malo optereenje 14 mg/m/danu

za srednje optereenje 23 mg/m/danu

za visoko optereenje 33 mg/m/danu

Postupak mjerenja Postupak poiva na injenici da se uslijed sile tee i turbulentne difuzije sedimentni udio

u zraku (prah, grublja praina) nakon odreenog vremena nataloi u za tu svrhu postavljene posude. Skupljeni se prah osui kako bi se uklonila vlaga te se vri njegovo vaganje. Za skuplja-nje uzoraka slui posuda od stakla ili plastike zapremine od 1,5 litara s otvorom od 9 cm. Uko-liko je planirano daljnje kemijsko ispitivanje nataloene praine (udio tekih metala i slino), u konkretnom sluaju potrebno je provjeriti meusobne utjecaje materijala koritene posude i ispitivanog materijala. Posude se stavljaju na nosa koji na gornjem dijelu ima ianu zatitu u obliku lijevka (zatita od ptica). Na dnu ice postoji donja ploa. Otvor posude za skupljanje mora imati vertikalnu udaljenost od tla u iznosu od 150 10 cm. Posebna panja mora biti posveena tome da je otvor posude strogo horizontalan. Idue slike prikazuju opisani ureaj.

Slika 6 i 7 Izgled sedimentatora po Bergerhoff u [6]

Za daljnji rad na analizi potrebno je imati sljedeu opremu i ureaje: [1] 1. Transportnu kutiju za mjerne posude2. Porculansku laboratorijsku posudu 3. Stakleni tapii s gumenim etkicama4. Sito od nehrajueg elika, otvora 1,1 mm5. Eksikatore sa silikagelom6. Laboratorijsku sunicu 7. Preciznu laboratorijsku vagu, preciznosti 0,1 mg.

Postavljanje mjernog mjestaPrema mogunostima terena treba izbjegavati mogue zapreke koje mogu utjecati na kre-

tanje zraka (kao to su drvee i zgrade) odnosno ti objekti moraju biti deset puta vie udaljeni od sedimentatora za visinu za koju nadvisuju mjerno mjesto. U gradovima, naseljima i umama ovaj zahtjev jedva da se moe ispuniti. Kod mjerenja mjerno se mjesto moe postaviti na liva-dama, u vrtovima i proirenjima, ali ne na krovovima, izravno pored drvea, u blizini gradilita ili uz neasfaltirane ceste odnosno staze. [1,3]

Gustoa rasporeda mjernih mjestaNajmanja gustoa rasporeda mjernih mjesta je jedno mjerno mjesto na 4 km2. Poeljna je

mjerna mrea s rasterom od 1 km. U gradskom podruju i ostalim optereenim podrujima ovaj raster treba biti manji odnosno mrea mjernih mjesta gua. Ukoliko je za ocjenu ukupne



situacije potrebno manje mjernih mjesta, tada treba na svako mjesto staviti tri sedimentatora, kako bi se osigurao precizniji rezultat po mjernom mjestu. Podatci iz prakse pokazuju da se pri izgradnji deponije otpada obino preporuuje raster stranice od oko 500 metara. [3,5,6]

EkspozicijaPrije izlaganja sedimentatore zajedno s poklopcima treba dobro oprati sredstvima za ie-

nje i isprati destiliranom ili deioniziranom vodom. Za ienje nije dozvoljeno koristiti abraziv-na sredstva. Nakon pranja sedimentatore paljivo zatvoriti i transportirati samo u zatvorenom stanju. Tek na mjernom mjestu skinuti poklopac i posudu staviti u zatitnu ianu korpu. U principu sedimentator se moe postaviti suh ili mu se moe dodati neka tenost. U zimskim mjesecima mogu se dodati organske kemikalije za smanjenje toke smrzavanja, kao to su metilglikol ili izopropanol. Za sprjeavanje nastajanja algi dovoljno je dodati nekoliko centime-tara bakrene ice (ukoliko se ne vri daljnje kemijsko istraivanje sedimenta). Vrijeme izlaganja (ekspozicije ) iznosi 30 2 dana.

Transport i uvanje probaNakon zavretka ekspozicije posude se zatvore i takve transportiraju. Posude sa sedimen-

tiranom prainom nije dozvoljeno uvati dulje od 14 dana i to dobro brtvljene, u tamnom i hladnom prostoru. Time se sprjeava stvaranje algi, gljivica i drugih mikroorganizama.

Priprema porculanske laboratorijske posudePaljivo oprane porculanske laboratorijske posude drati 1 sat u sunici pri temperaturi od

105 0C , nakon toga ohladiti u eksikatoru preko silikata ili kalcij klorida. Poslije toga izvagati na preciznoj analitikoj vagi sa tonou 0,1 mg.

Obrada proba odreivanje talonog prahaUz pomo destilirane vode i staklenog tapia s gumenom etkicom kompletan sadraj

talonog praha iz sedimentatora preko sita se izlijeva u pripremljenu laboratorijsku posudu. U sluaju da postoje neke grube neistoe (lie, insekti) treba ih podii pincetom, isprati s njih nataloenu prainu, a uoene grube neistoe odstraniti. Nakon toga posudu treba staviti u sunici osuiti na 105 0C do dobivanja konstantne mase. Ohladiti u eksikatoru preko silikagela ili kalcij klorida i izvagati.

Koliina talone praine X u gramima po metru etvornom i danu izraunava se iz izvagane mase G (u gramima) talone praine, pripadajue povrine F (m2) i vremena ekspozicije T (dani) prema formuli: [2]

X = G / (F T ) (1)

Opis postupka ispitivanja tekih metala u talonom prahuOsim depozicije ukupne praine, na ovim je mjernim mjestima potrebno vriti i analizu

sastava praine na teke metale i to one koji su navedeni u Pravilniku o graninim vrijednosti-ma zagaenja zraka (Slubene novine F BiH, broj 12/05). Ukoliko se nakon Bergerhoff-ovog postupka vri analiza tekih metala u skupljenoj praini, postupak treba vriti paljivo kako ve pri suenju probe ne bi dolo do kontaminacije mjerne probe. Posudu treba isprati sa 10 ml koncentrirane duine kiseline (65% Suprapur). Osobito paziti da se spere praina na stjenka-ma posude. Nakon toga sadraj presuti u vatrostalnu posudu s poklopcem i drati je u sunici na temperaturi od 160 180 0C dok sadraj ne bude potpuno suh. Nakon hlaenja po praini preliti 1% otopinu duine kiseline osobito pazei da se otope i ostatci koji se nalaze na stjen-kama posude. Ova se suspenzija ulije u posudu definirane zapremine i nakon to se istaloe neistoe moe se ispitati na atomskom spektrometru. Za odreivanje tekih metala primijeniti postupak plamene apsorpcije gdje se odabrana proba atomizira uslijed djelovanja plamena sastavljenog od mjeavine zraka i acetilena. [1,2,6]

Kao orijentacijski primjer mogu posluiti podatci iz prakse [5,6] o izvrenim dodatnim mje-renjima talonog praha prije izgradnje tamonje deponije otpada.

Za odreivanje koliine i sadraja sedimentirane praine na promatranom podruju u raz-doblju od godinu dana koriteno je 20 Bergerhoff sedimentatora. [1] Osim koliine talonog praha raena su i sljedea kemijska ispitivanja.

Tablica 3 Izvrena mjerenja na deponiji Hagen [5, 6]

Redni broj

Mjerni uzorak praine dobiven iz sedimentatora po Bergerhoffu analiziran na sadraj primjesa Redni broj

Mjerni uzorak praine dobiven iz sedimentatora po Bergerhoffu analiziran

na sadraj primjesa

1. nitrati (NO3-) 7. kalcij (Ca)

2. sulfati (SO42-) 8. cink (Zn)

3. kloridi (Cl-) 9. nikl (Ni)

4. natrij (Na) 10. olovo (Pb)

5. kalij (K) 11. kadmij (Cd)

6. magnezij (Mg)

Vidljivo je kako su se vrila detaljnija istraivanja nego ih propisuje na Pravilnik. Odluku o tome treba li vriti detaljnija istraivanja od propisanih, za svaki konkretan sluaj donosi Fe-deralno ministarstvo okolia i turizma. Neki od razloga za dodatna ispitivanja mogli bi biti na primjer preporuka izraivaa Studije utjecaja na okoli zbog posebno osjetljivog tla, postojanja nesaniranih odlagalita nepoznatog sastava u neposrednoj blizini, poljoprivrednog zemljita, zahtjeva lokalnog stanovnitva, itd.



ZAKLJUCIIzgradnja jedne deponije otpada sloen je i dugotrajan posao. Jedan od problema prije

donoenja konane odluke o gradnji je precizno utvrivanje postojeeg stanja zagaenosti zraka na iroj lokaciji uslijed ve postojeih zagaivaa (promet, kamenolomi, industrija). Meu vanije potrebne podatke spada i koncentracija talonog praha. Podatci dobiveni mjerenjima trebaju posluiti kao ulazni podatci za kasnija numerika modeliranja budueg zagaenja zra-ka tog podruja nakon eventualne izgradnje planirane deponije otpada odnosno kao uspore-diva (referentna) veliina za kasnija mjerenja pri radu deponije.

Prema iskustvima iz svakodnevne prakse u naoj zemlji te analizom strane literature [1,2,34,5,6] smatramo da je potrebno donijeti odgovarajue smjernice kojima bi bilo mogue standardizirati dobivanje ovih jako vanih podataka. Naravno da je i sada prema Pravilniku o graninim vrijednostima zagaenja zraka mogue izvriti navedena ispitivanja. To je uostalom i zakonska obveza, ali u praksi se upravo tu javlja problem. Zbog raznih razloga: nedovoljnog znanja, nedovoljnog broja ljudi u nadlenim slubama, itd., negdje se ispitivanja vre, negdje ne. Nedostaje cjelovit pristup promatranoj problematici, nedostaje neki dokument, bila to teh-nika smjernica, bio to BAT ali neto bitno za sustavan i standardiziran pristup ovom problemu.

Namjera ovog rada je poeti razmiljati i djelovati u tom smjeru i izraditi odgovarajui doku-ment smjernice za definiranje nultog stanja zagaenosti zraka na podruju planirane depo-nije otpada (talonog praha u ovom sluaju) i zahtijevati od svih izraivaa okoline dokumen-tacije obvezno postupanje prema tom dokumentu. Ti se zahtjevi mogu i proiriti jer ovi podatci mogu postati osnova za izradu modela rasprostiranja zagaenja u sluaju izgradnje deponije otpada. To bi bilo na pragu slinih postupaka u zemljama EU. [ 4] Naravno da se ova istraiva-nja u konanici ne trebaju ograniiti samo za planiranje podruja deponija otpada nego i za mnoge druge velike objekte koji moraju dobiti Okolinu dozvolu. Ali bitno je napraviti poetak. Zato ne poeti s deponijama otpada? Ovakvim pristupom u velikoj bi se mjeri olakao posao i investitorima i projektantima i izraivaima odgovarajuih okolinih dokumenata (Studija utje-caja na okoli), a bilo bi mogue i efikasnije i jednostavnije predstaviti rezultate zainteresiranoj javnosti na primjer na javnim raspravama.1


Zovko M., aravanja K., Taloni prah-mjerenje nultog stanja na podruju planirane deponije otpada, Meunarod-na konferencija o upravljanju opasnim i neopasnim otpadom u regiji, BiH, Zenica, 11-13.2.2010, Zbornik radova



Pasivni mjerai - Praktine mogunosti imisijskih mjerenja

Zahtjevi za istoom zraka kao i ocjenjivanjem kvalitete zraka u Europskoj Uniji proizla-ze iz Direktive 96/62/EG koja obrauje podruje kvalitete zraka. Donoenjem nove Direktive 2008/50/EG, koja je stupila na snagu u lipnju 2008. godine, dolo je do sjedinjavanja dosa-danje Direktive 96/62/EG kao i tri od etiri direktive koje su donesene na temelju Direktive 96/62/EG i to Direktiva 1999/30/EG, 2000/69/EG i 2002/3/EG dok je etvrta 2004/107/EG ostala vaea. Bitni zahtjevi vaee direktive su: - tono propisivanje graninih, alarmantnih, ciljnih i informacijskih vrijednosti - propisima za ocjenjivanje kvalitete zraka odreeno je koritenje zajednikih jedinstvenih

metoda - propisana je obvezna dostupnost javnosti informacijama o kvaliteti zraka - propisana je obveza za odranje dobre kvalitete zraka i za poboljanje kvalitete zraka tamo

gdje je ona loa.

Za zatitu stanovnitva kao i ekosustava donesene su norme o kvaliteti zraka kojih se sve lanice EU moraju pridravati. U tablici 1 dan je izvod iz zahtjeva koje proizlaze iz nove direktive o zatiti zraka.

Tablica 4 Granine vrijednosti u EU [5] (obiljeene vrijednosti mogue je mjeriti pasivnim mjeraima)

Zagaujua tvar

Zatita ljudi Zatita ekosustava

Godinja vrijednost(g/m3)

Dnevna vrijednost(g/m3)

Kratkotrajna visoka(g/m3)

Godinja vrijednost(g/m3)

NO2 40 200 30 (NOx)

SO2 125 350 20

O3 120 (8h) 180/240 40

Benzol 5

PM10 40 50

Kako bi se zadovoljili zahtjevi navedeni u Direktivi potrebno je mjeriti trenutno stanje, oznaiti problematina podruja i reducirati zagaenja donosei planove odnosno mjere sanacije pogo-enih podruja. Na slici 8 prikazan je ciklus aktivnosti koje imaju povratnu spregu i omoguuju ostvarivanje temeljnog cilja - zadravanja visoke kvalitete zraka tamo gdje ona ve postoji i rad na poboljanju kvalitete zraka tamo gdje je to narueno raznim emisijama zagaivaa.

Naalost, stacionarne mjerne stanice za kontinuirano mje-renje zagaenosti zraka postoje samo u nekoliko gradova na podruju cijele Bosne i Hercegovine. Nabavka i odra-vanje tih stanica jako je skupa pa je malo vjerojatno da e se u tom pogledu u iduih par godina neto...

Poglavlje 2 / Zrak


P A S I V N I M J E R A I - P R A K T I N E M O G U N O S T I I M I S I J S K I H M J E R E N J AP A S I V N I M J E R A I - P R A K T I N E M O G U N O S T I I M I S I J S K I H M J E R E N J A

MJERENJE KVALITETA ZRAKA

IZVORI EMISIJE

PROGNOZA

vremenski prostorna

stvarno stanjekontrola

modeliranje, prioriteti

- zakonska regulativa- planiranje prometa- tehnike mjere- smanjenje industrijskih emitenata

meteorologija, topografija

PLAN MJERA

Slika 8 Nain ostvarivanja traene kvalitete zraka [4]

Izvori emisije uzrokuju zagaenje zraka odnosno smanjenje kvalitete zraka. Potrebno je vriti kvalitetna mjerenja imisije i vremenski i prostorno uzimajui u obzir i razne druge im-benike (meteoroloke, klimatoloke, topografske). Na temelju dobivenih podataka moe se napraviti prognoza o buduem stanju odnosno putem modeliranja rasprostranjenosti zaga-enja odrediti prioriteti: tamo gdje je loa kvaliteta zraka, ograniiti to podruje, nai uzroke oneienja i pripremiti plan mjera za saniranje tog stanja. U svemu tome treba se koristiti izmjenama zakona, novim tehnikim mjerama zatite, mjerama prostornog i dugoronog pla-niranja pa i smanjenjem industrijskih emitenata s nekog jako ugroenog prostora kao krajnjom mjerom. Nakon svega provedenog ostaje zavrni korak kojim se zatvara odnosno otvara cijeli ciklus: ponovno mjerenje imisije odnosno kontrola efikasnosti provedenih mjera.

PASIVNI MJERAIPasivni su mjerai [1] u principu cjevice koje bez ikakvog izvora energije preuzimaju tet-

ne tvari iz zraka sve do trenutka kad je koncentracija tih tvari u zraku jednaka koncentraciji u cjevici. One se montiraju u zatitna kuita, privrste na odreenu visinu i nakon odreenog vremena skidaju i analiziraju u laboratoriju. Praksa je pokazala da se vrlo zgodno mogu privr-stiti na rasvjetne stupove ili na stupove vertikalne prometne signalizacije. Montaa se obavlja na visini od 2,5 do 4 metra iznad povrine tla kako bi se izbjegla sluajna oteenja pasivnih mjeraa. Bitno je napomenuti da se uvrivanje zatitnih kuita vri plastinim uzicama kako bi se izbjegao kontakt dva metalna dijela. Mjerai su zanemarivih dimenzija i ne predstavlja-ju bitno naruavanje prostora u smislu smanjivanja estetskih vrijednosti podruja u kojem se mjerenje vri.

Slika 9 Pasivni mjerai razliite izvedbe za razliite namjene

Slika 10 Zatitna kuita u koja se montiraju mjerne cjevice

Princip rada pasivnih mjeraa temelji se na kretanju molekula prema apsorbirajuim po-vrinama. Zbog razlike u koncentraciji (difuzija) dolazi do kretanja molekula iz okolia u sam mjera (cjevica ili membrana ) gdje je poetna koncentracija zagaivaa jednaka nuli. Nakon to proe odreeno vrijeme dolazi do izjednaavanja koncentracija izmeu ambijentalnog zraka i apsorpcijske povrine na kojoj je u poetku koncentracija zagaujue tvari bila jednaka nuli. Tako je mogue (nakon laboratorijske analitike) tono izmjeriti kolika je bila koncentracija zagaivaa u mjernom razdoblju na mjernom mjestu.

Slika 11 Princip difuzijskog mjerenja [2]

Kao primjer prorauna dano je raunanje koncentracije duinog dioksida u ambijental-nom zraku. Proraun okoline koncentracije ciljnog zagaivaa (spoja) vri se prema sljede-em obrascu

Q x l Q c = = (1) DNO2 x A x t SR x t


gdje jec okolina koncentracija NO2 [mg/m3]Q koliina apsorbiranog zagaivaa [mg ]D koeficijent difuzije u zraku [cm2/min ]A popreni presjek [cm2]l put difuzije [cm]t vrijeme ekspozicije [min].

Protok kroz cjevicu u principu se odreuje velikim brojem laboratorijskih ispitivanja. To je specifina konstanta za svaki pojedini pasivni mjera.

PRAKTINA UPORABA PASIVNIH MJERAAZa praktinu uporabu pasivni se mjerai ispituju u laboratorijskim i slobodnim vanjskim

uvjetima. Prema kojim se kriterijima ta ispitivanja vre propisano je u EU normi 13728, list 2. Izmjerene vrijednosti tone su toliko koliko je tona analitika koja iza njih stoji. Preduvjet za pravilno odraena analitika mjerenja eksponiranih pasivnih mjeraa je akreditiranje ispitnog laboratorija prema ISO/IEC 17025.

Tablica 5 Podatci o pojedinanim pasivnim mjeraima [4]

Pasivni mjeraiProtok

(ml/min)

Mjerno podruje(g/m3)

Vrijeme ekspozicije

(dan)

Preciznost mjerenja(g/m3)

Skladitenje prije koritenja(mjesec)

Skladitenje do analize

(mjesec)

Duini dioksid 0,8536 1-150 28 0,2 12 6

Sumpor dioksid 11,9 1-150 28 0,2 12 6

Ozon - 3-240 7 3 6 4

Benzol 6,4 3 28 0,2 12 6

Amonijak 31,5 - 28 0,2 4 2

Sumpor vodik 10,9 0,2 28 0,02 6 3

Odluujua su usporeivanja s neovisnim mjernim metodama pri vanjskim uvjetima mje-renja. Pri tome na mjerenje utjeu promjenjivi klimatski imbenici. Na slikama 12 i 13 prikazan je usporedni odnos mjerenja NO2 i SO2 raen u Francuskoj.[3] Rezultati mjerenja dobiveni pa-sivnim mjeraima kao to se i sa slike vidi jako su bliski mjerenjima koja su vrena na stalnoj mjernoj stanici.

Slika 12 Usporedba preciznosti mjerenja pasivnih mjeraa za mjerenje duinog dioksida i stalnih mjernih stanica u Francuskoj [3]

Slika 13 Usporedba preciznosti mjerenja pasivnih mjeraa za mjerenje sumpor dioksida i stalnih mjernih stanica u Francuskoj [3]

U veini europskih zemalja postoje mjerna mjesta na kojima se kontinuirano mjeri zaga-enost zraka raznim tvarima. Ta su mjerenja jako precizna i njima se moe kontrolirati jesu li prekoraene propisane granine vrijednosti pojedinih zagaivaa. Naravno da se mora imati na umu kako mjerne stanice pokrivaju manji broj mjesta odnosno samo ona na kojima su in-stalirane. Pasivni mjerai mogu biti vana dopuna postojeim mjernim stanicama i tako omo-guiti dobivanje informacija o imisiji vrlo velikih podruja. Pri tome se mora biti svjestan neto manje preciznosti ovih mjeraa u odnosu na fiksno postavljene mjerne stanice. Meutim, na gradskim podrujima gdje su uslijed zagaenja izmjerene vrijednosti daleko iznad doputenih

P A S I V N I M J E R A I - P R A K T I N E M O G U N O S T I I M I S I J S K I H M J E R E N J AP A S I V N I M J E R A I - P R A K T I N E M O G U N O S T I I M I S I J S K I H M J E R E N J A


granica ili u seoskim podrujima gdje su granine vrijednosti daleko ispod dozvoljenih, neto nia preciznost mjerenja u odnosu na konvencionalne mjerne stanice s kontinuiranim radom moe se tolerirati s punim pravom.

Kao vaan instrument u cilju zatite zraka od zagaenja pasivni su mjerai svoju svrhu i korisnost dokazali na raznim poljima. Ve su se uspjeno koristili i koriste za : - imisijska mjerenja, na primjer NO2 - kontroliranje uspjenosti mjera poduzetih zbog ouvanja kvalitete zraka - monitoring uslijed izgradnje novih prometnica - odreivanje problematinih podruja i utjecaja razlike u nadmorskoj visini - pomo pri odreivanju poloaja fiksnih mjernih stanica - praenje viegodinjih trendova - praenje dugotrajnog utjecaja na vegetaciju - ocjenjivanje tonosti modela rasprostiranja zagaivaa - osobna ekspozicija pri unutarnjem i vanjskom zraku.

Primjeri koritenja Pored cestovnog prometa industrija je najvaniji emitent zagaenja zraka. U principu ta

zagaenja moemo opisati kao plinoviti otpad kojeg prije isputanja u atmosferu treba filtrira-njem odvojiti i nakon toga u ovisnosti o kojoj se vrsti tvari radi postupiti prema odgovarajuim propisima koji odreuju postupanje prema razliitim vrstama otpada.

Primjer 1. eliana U

Documents

Zastita Okolisa-pogled Iz Prakse-mario Zovko